27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/1

(1)

Uredbom (EU) br. 509/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (1) upućivanje na Salomonove Otoke prebačeno je iz Priloga I. u Prilog II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001 (2).

(2)

Uz upućivanje na Salomonove Otoke priložena je bilješka u kojoj se navodi da se izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjuje od dana stupanja na snagu sporazuma o izuzeću od obveze posjedovanja vize koji se treba sklopiti s Europskom unijom.

(3)

Vijeće je 9. listopada 2014. donijelo odluku kojom ovlašćuje Komisiju za otvaranje pregovora sa Salomonovim Otocima o sklapanju sporazuma između Europske unije i Salomonovih Otoka o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak („Sporazum”).

(4)

Pregovori o Sporazumu otvoreni su 19. studenoga 2014. te su uspješno zaključeni njegovim parafiranjem 13. studenoga 2015.

(5)

Sporazum bi trebalo potpisati, a izjave priložene Sporazumu trebalo bi odobriti u ime Unije. Sporazum bi se trebao primjenjivati privremeno od dana koji slijedi nakon dana njegova potpisivanja do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.

(6)

Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (3); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(7)

Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (4); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/3

(a)

„država članica” znači bilo koja država članica Unije, osim Ujedinjene Kraljevine i Irske;

(b)

„građanin Unije” znači državljanin države članice kako je definirana u točki (a);

(c)

„građanin Salomonovih Otoka” znači svaka osoba koja ima državljanstvo Salomonovih Otoka;

(d)

„schengenski prostor” znači prostor bez unutarnjih granica koji se sastoji od državnih područja država članica, kako su definirane u točki (a), koje u cijelosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu.

(a)

praćenje provedbe ovog Sporazuma;

(b)

predlaganje izmjena ili dopuna ovom Sporazumu;

(c)

rješavanje sporova koji proizlaze iz tumačenja ili primjene ovog Sporazuma.

27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/10

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/12

(1)

Dopisom od 23. ožujka 2011. Tijelo je primilo prvu pritužbu koju je podnio norveški autobusni prijevoznik Konkurrenten.no, pružatelj usluga autobusnog prijevoza u privatnom vlasništvu, u kojoj se navodi da je u ugovorima koje je županija Aust-Agder (koja se ovdje naziva i „Aust-Agder” ili „Županija”) u Norveškoj dodijelila nekolicini autobusnih prijevoznika za pružanje usluga lokalnog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu uključena nezakonita državna potpora.

(2)

Dopisom od 10. studenoga 2011. Tijelo je tu pritužbu proslijedilo norveškim nadležnim tijelima i zatražilo dodatne informacije.

(3)

Odlukom br. 60/13/COL od 6. veljače 2013. Tijelo je pokrenulo službenu istragu potencijalne nezakonite potpore uključene u dodjelu ugovora za pružanje usluga lokalnog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu („odluka o pokretanju potupka”). Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije  (1). Norveška nadležna tijela, podnositelj pritužbe i ostale dvije treće strane, Nettbuss Sør AS i Setesdal Bilruter L/L, iznijele su primjedbe na odluku o pokretanju postupka. Norveška nadležna tijela dodatno su iznijela primjedbe na primjedbe koje su dostavili podnositelj pritužbe i druge treće strane.

(4)

Dopisom od 17. prosinca 2013. Tijelo je od norveških nadležnih tijela zatražilo dodatne informacije.

(5)

Dodatne informacije norveška nadležna tijela dostavila su dopisom od 30. siječnja 2014., a Nettbuss Sør AS dopisom od 20. veljače 2014.

(6)

Dopisom od 8. srpnja 2014. norveška nadležna tijela dostavila su dodatne informacije u pogledu proizvodnje Nettbuss Sør AS-a. U svjetlu tih informacija Tijelo je dopisom od 14. kolovoza 2014. zatražilo pojašnjenja i dodatne informacije.

(7)

Norveška nadležna tijela odgovorila su dopisima od 15. listopada 2014. i 19. prosinca 2014., a Nettbuss Sør AS odgovorio je dopisom od 6. studenoga 2014.25. studenoga 2014. održan je i sastanak s predstavnicima Nettbuss Sør AS-a i Aust-Agdera.

(8)

Osim toga, Tijelo je 9. prosinca 2013. primilo drugu pritužbu koju je dostavilo trgovačko društvo Agder Flyekspress, konkurent Nettbuss Sør AS-a u pružanju usluge autobusnog prijevoza od i do zračne luke. Prema navodima podnositelja pritužbe Nettbuss Sør AS primao je nezakonitu državnu potporu u obliku prekomjernog subvencioniranja svojih komercijalnih djelatnosti najmanje od 2013. nadalje.

(9)

Dopisom od 18. ožujka 2014. Tijelo je tu pritužbu proslijedilo norveškim nadležnim tijelima i zatražilo dodatne informacije.

(10)

Norveška nadležna tijela dopisom od 22. travnja 2014. dostavila su tražene informacije. Odgovorio je i Nettbuss Sør AS porukom elektroničke pošte od 9. travnja 2014.

(11)

Dopisom od 10. listopada 2014. Tijelo je zatvorilo drugi predmet pritužbe i obavijestilo podnositelja pritužbe da je, u svjetlu dostavljenih informacija i uzimajući u obzir da se obje pritužbe odnose na javne ugovore dodijeljene u županiji Aust-Agder i na pitanja obuhvaćena odlukom o pokretanju postupka, odlučilo razmotriti iznesena pitanja u ovoj odluci. Podnositelj pritužbe na to nije iznio primjedbe niti je dostavio bilo kakve dodatne informacije.

(12)

U trenutku stupanja na snagu Zakona o prometu iz 1976. (3) norveška država (Ministarstvo prometa) bila je nadležna za usluge redovitog lokalnog prijevoza. Državne agencije za promet upravljale su redovitim lokalnim prijevozom u svim županijama.

(13)

Nedugo nakon stupanja na snagu Zakona o prometu iz 1976. pokrenut je postupak decentralizacije. Od 1. siječnja 1979. ovlasti Ministarstva prometa mogle su se delegirati na razinu županija. Istovremeno su Državne agencije za promet pretvorene u upravna tijela na razini županija.

(14)

1981. uvođenjem članka 24.a u Zakon o prometu iz 1976. i osiguravanjem sredstava županijama, država je nadležnost za financiranje redovitog lokalnog prijevoza mogla prenijeti na županije (4).

(15)

Još jedan važan element postupka decentralizacije bila je Uredba od 19. prosinca 1980. o naknadi za pružanje usluga redovitog lokalnog prijevoza („Uredba iz 1980.”). U članku 1. te Uredbe navedeno je da je županija nadležna za financiranje redovitog lokalnog prijevoza. U skladu s člankom 3. iznos naknade trebao bi se odrediti na godišnjoj razini, na temelju razlike između prihoda, procijenjenog u skladu s dogovorenim cjenicima i popustima te razumnih troškova.

(16)

Uredba iz 1980. sadržavala je i pravila o nadzoru i pristupu informacijama te su u njoj objašnjene uloge, s jedne strane, Ministarstva prometa i, s druge strane, županija. U njezinu članku 7. predviđen je pravni temelj da Ministarstvo izda dodatna pravila i smjernice o naknadama za redoviti lokalni prijevoz.

(17)

Uredba iz 1980. 1. siječnja 1983. zamijenjena je Uredbom od 2. prosinca 1982. o naknadama za pružanje usluga redovitog lokalnog prijevoza („Uredba iz 1982.”). Člankom 4. Uredbe iz 1982. utvrđeno je da je obveza županija da s koncesionarima sklope ugovore o naknadama za pružanje usluga redovitog javnog prijevoza. Na temelju toga Norveško udruženje lokalnih i regionalnih tijela („KS”) i Norveško udruženje autobusnih prijevoznika („NABC”) (5) sklopili su standardni glavni ugovor („Standardni glavni ugovor KS-a i NABC-a”) i standardne godišnje ugovore o naknadama kako bi se njima koristile sve županije prilikom sklapanja ugovorâ o pružanju redovitog lokalnog autobusnog prijevoza. U pogledu izračuna naknade, standardni ugovor bio je utemeljen na istim načelima na kojima je bio utemeljen članak 3. Uredbe iz 1980. U standardnom glavnom ugovoru predviđeno je i razdvajanje troškova usluga lokalnog autobusnog prijevoza i troškova drugih komercijalnih usluga.

(18)

Donošenjem novog sustava prihoda za županije, 1985. donesena je nova Uredba o naknadama za lokalni prijevoz („Uredba iz 1985.”). U novom sustavu prihoda za županije (i općine) predviđeno je da se glavni doprinos za lokalni prijevoz daje kao paušalni iznos. Glavni naglasak Uredbe iz 1985. stavljen je na odnos između Ministarstva prometa i županijâ. Uredba iz 1985. 1. siječnja 1987. stavljena je izvan snage novom uredbom (6) koja je ostala na snazi do 30. travnja 2003. kada je zamijenjena Uredbom o komercijalnom prometu (vidjeti u nastavku).

(19)

Trenutačno, sektor redovitog lokalnog autobusnog prijevoza uređen je Zakonom o komercijalnom prometu iz 2002. („CTA”) (7) i Uredbom o komercijalnom prometu iz 2003. („CTR”) (8). CTA-om stavljen je izvan snage i zamijenjen Zakon o prometu iz 1976. (9). CTR-om stavljene su izvan snage i zamijenjene dvije uredbe (10).

(20)

Norveška nadležna tijela objasnila su da relevantne odredbe nisu bile znatnije mijenjane od stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u 1994.

(21)

Županije usluge lokalnog prijevoza dijelom financiraju iz poreznog prihoda. Osim toga, u skladu s CTA-om županije primaju državna sredstva dodjelom godišnjih skupnih bespovratnih sredstava (11). Iznos bespovratnih sredstava određuje se na temelju potrebe županijâ za državnim doprinosima. Prema tome, županije Ministarstvu prometa moraju dostaviti proračune, račune i druge relevantne informacije potrebne da bi se procijenila potreba za doprinosima (12).

(22)

U skladu s CTA-om za obavljanje usluga redovitog autobusnog prijevoza putnika za nadoknadu (tj. plaćanje usluga prijevoza od strane korisnika (putnika)) potrebne su koncesije (13).

(23)

Za pružatelje usluga redovitog autobusnog prijevoza putnika za nadoknadu potrebne su i opća i posebna koncesija.

(24)

Poduzetnici koji pružaju usluge prijevoza putnika za nadoknadu moraju imati opću koncesiju (14). Kako bi dobio opću koncesiju podnositelj zahtjeva mora i. dostaviti potvrdu o dobrom ponašanju; ii. imati odgovarajuća financijska sredstva i sposobnosti i iii. imati odgovarajuće profesionalne kvalifikacije (15). Opće koncesije nisu vremenski ograničene (16).

(25)

Osim opće koncesije, svi poduzetnici koji žele obavljati redoviti prijevoz putnika za nadoknadu moraju imati posebnu koncesiju (17). Postoje dvije vrste posebnih koncesija: i. područne koncesije i ii. koncesije za određene linije. Područna koncesija vezana je uz neko područje u smislu da se njezinu nositelju dopušta obavljanje usluga redovitog autobusnog prijevoza na čitavom obuhvaćenom području, ako na tom području nisu dodijeljene druge koncesije za određene linije. Nositelj koncesije za određenu liniju jedini je subjekt koji je ovlašten za obavljanje redovitog autobusnog prijevoza na toj liniji.

(26)

Posebnom koncesijom koncesionaru se povjeravaju pravo i obveza da obavlja usluge prijevoza kako je utvrđeno u koncesiji (18). Prilikom podnošenja zahtjeva za posebnu koncesiju moraju se dostaviti prijedlog rasporeda vožnji i prijedlog cjenika (19). Rasporede vožnji i cjenike nadziru županije (20). Županije mogu narediti izmjene rasporeda vožnji i cjenika (21).

(27)

Posebne koncesije mogu se dodijeliti na razdoblje do 10 godina i. u postupku nadmetanja i biti dodijeljene na razdoblje utvrđeno u postupku nadmetanja (22), koje u svakom slučaju neće biti dulje od 10 godina (23), ili ii. izravno, odnosno, izvan bilo kakvog postupka nadmetanja na razdoblje od 10 godina (24).

(28)

Kako bi dopunile koncesije, županije s koncesionarima sklapaju ugovore o pružanju javnih usluga. Županije mogu odrediti oblik tih ugovora (25).

(29)

Županije su nadležne za plaćanje naknada koncesionarima (26). Županije mogu odabrati hoće li se koristiti bruto ili neto ugovorima. U skladu s bruto ugovorima, koncesionari od županija primaju naknadu za trošak pružanja usluge, a ne prihod od prodaje karata putnicima. U skladu s neto ugovorima, koncesionari primaju prihod od karata i naknadu od županija, ako prihod od karata nije dostatan za pokrivanje troška usluge i razumne dobiti.

(30)

U skladu s člankom 22. CTA-a, županije prijevoznicima moraju platiti naknadu za pružanje usluge prijevoza na neprofitabilnim linijama koje županije nastoje osnovati ili očuvati na svojim područjima (27).

(31)

Županije mogu odlučiti o načinu na koji će koncesionarima isplatiti naknadu; u CTA-u i CTR-u nisu utvrđene nikakve posebne odredbe o tome kako isplatiti naknadu.

(32)

Tijelo razumije da se člankom 22. CTA-a omogućuje da se naknadom pokriju troškovi javne usluge (umanjeni za prihod od karata u slučaju neto ugovora), uključujući razumnu dobit.

(33)

I prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj 1. siječnja 1994., norveške županije bile su nadležne za pružanje usluge školskog prijevoza osnovnoškolske i srednjoškolske djece koja stanuju na određenoj udaljenosti od škole (obično na udaljenosti od četiri kilometra). Trenutačno ta je nadležnost utvrđena u Zakonu o obrazovanju iz 1998. („Zakon o obrazovanju”) (28). Tom su Zakonu prethodili Zakon o osnovnim školama iz 1969. (29) i Zakon o srednjim školama iz 1974. (30). Sredinom 1980-ih, temeljem zakona kojim su izmijenjeni Zakon o osnovnim školama i Zakon o srednjim školama (31), županijama je dodijeljena nadležnost za osiguravanje školskog prijevoza. Radi jasnoće, u ovoj Odluci izraz „Zakon o obrazovanju” upotrebljavat će se i za relevantne pravne odredbe koje su bile na snazi prije stupanja na snagu Zakona o obrazovanju.

(34)

U skladu sa Zakonom o obrazovanju, općine su dužne županiji plaćati cijenu za školski prijevoz učenika u osnovnim školama. Županija potom plaća autobusnog prijevoznika za pružanje usluge. Za školski prijevoz učenika u srednjim školama županije plaćaju mjesečne karte učenika u skladu s ugovorima sklopljenim s autobusnim prijevoznicima.

(35)

Od stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj, županija Aust-Agder dodijelila je posebne koncesije i sklopila ugovore o pružanju usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza sa sedam trgovačkih društava:

(36)

Ta trgovačka društva pružaju usluge redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u županiji Aust-Agder od vremena prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj 1. siječnja 1994. Od 2009. i nakon spajanja Nettbuss Sør AS-a s Høyvågruta AS-om i RTB-om, preostalo je pet prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza u okviru ugovora sklopljenih sa županijom Aust-Agder (33). Nakon isteka ugovora o koncesiji s Nettbuss Sør AS-om 31. prosinca 2014., trenutačno samo četiri prijevoznika pružaju predmetne usluge u skladu s postojećim pravnim okvirom.

(37)

Pravo i obveza pružanja redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza dodijeljeni su koncesijama te, u kasnijoj fazi, u kombinaciji s dodjelom zasebnih ugovora autobusnim prijevoznicima. Dvije najnovije dodjele koncesija obuhvatile su razdoblja od otprilike deset godina (1993. – 2003. i 2004. – 2012.). Dodjele koncesija i ugovora rutinski su produljene istim autobusnim prijevoznicima tijekom dva koncesijska razdoblja.

(38)

Svi prijevoznici obavljaju komercijalne djelatnosti izvan područja javnih usluga. Te djelatnosti sastoje se od pružanja usluga teretnog prijevoza, izletničkih autobusa, prijevoza taksijima i brzih autobusnih linija.

(39)

Osobito, Nettbuss Sør AS posluje od 1960-ih, a od 2014. kroz svoje društvo kćer Nettbuss Ekspress AS koje obavlja autobusni prijevoz na izravnoj liniji do zračne luke u tom području. Ta se linija smatra komercijalnom linijom koja nema pravo na naknadu za obavljanje javne usluge koju isplaćuje županija Aust-Agder. Osim toga, kroz svoje društvo kćer Sørlandsekspressen prometuje i na brzim autobusnim linijama koje nisu obuhvaćene područjem javnih usluga kao i na noćnim autobusnim linijama koje isto tako nisu obuhvaćene područjem javnih usluga (nattbuss).

(40)

Norveška nadležna tijela izjavila su da je Telemark Bilruter AS započeo s praksom vođenja odvojenih računa od 2012.

(41)

Frolandsruta Frode Oland ne vodi odvojene račune.

(42)

Birkeland Busser AS, Nettbuss Sør AS i Setesdal Bilruter L/L odvajanje računa uveli su 2009.

(43)

U pogledu RTB-a i Høyvågruta AS-a, norveška nadležna tijela nisu bila u mogućnosti dostaviti informacije o tome vode li ta trgovačka društva odvojene račune. Od njihova spajanja s Nettbuss Sør AS-om 2008., odnosno 2009., njihovi računi sjedinjeni su s računima Nettbuss Sør AS-a.

(44)

Od 1998. do kraja 2003. županija Aust-Agder sklopila je ugovore sa svim autobusnim prijevoznicima koji su nositelji posebnih koncesija. Trajanje tih ugovora bilo je jednu godinu uz mogućnost automatske obnove jednu po jednu godinu.

(45)

U tim ugovorima nije bila predviđena formula za izračun naknade za pružanje javne usluge. Naknada se temeljila na pregovorima. Međutim, u ugovorima je bila predviđena obveza da svaki autobusni prijevoznik koji je nositelj posebne koncesije pripremi proizvodni plan i prijedlog proračuna u kojem su navedeni njihovi očekivani prihodi i troškovi. Taj je prijedlog trebao, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, biti utemeljen na računima, statistikama kao i prognozama u pogledu predvidivih troškova i prihoda te razvoja prometa. Nadalje, predloženi proizvodni troškovi trebali bi odgovarati proizvodnim troškovima tipičnog prijevoznika kojim se dobro upravlja. To je činilo temelj za pregovore.

(46)

Nakon odluke iz prosinca 2002. koju je donijelo njegovo Županijsko vijeće, Aust-Agder sklopio je nove pojedinačne ugovore. Prema navodima norveških nadležnih tijela uvođenje tih ugovora nije dovelo ni do kakvih temeljnih izmjena u usporedbi s prethodnim sustavom. Svi su se ugovori nastavili dodjeljivati izravno postojećim prijevoznicima.

(47)

Od 2004. iznos naknade i dalje se zaključivao na temelju pregovora između županije Aust-Agder i autobusnih prijevoznika, ali temelj za pregovore izmijenjen je uvođenjem novog sustava izračuna naknada, takozvane „metode ALFA” (34).

(48)

Prema navodima norveških nadležnih tijela metoda ALFA razvijena je kao objektivna i transparentna metoda za izračun troškova povezanih s autobusnim prijevozom. Temeljno načelo je da se naknada prijevoznicima neće računati na temelju njihovih vlastitih, stvarnih troškova, nego u skladu s reprezentativnim pretpostavkama za njihovu vrstu poduzeća. Tom se metodom simuliraju troškovi autobusnog prijevoznika kojim se dobro upravlja. Normalizirani izračun troškova pružanja usluga autobusnog prijevoza prema metodi ALFA uključuje sljedeće ključne elemente:

(49)

Izračun se temelji na proizvodnji prijevoznih usluga svakog prijevoznika (tj. broju kilometara koja su vozila prevezla u različitim skupinama vozila i skupinama redovitih usluga); potom na prosječnim troškovima u okviru metode ALFA za različite stavke troška; i naposljetku na nekim prilagodbama koje se temelje na troškovima koji su specifični za pojedinačnog prijevoznika zbog zemljopisnih i topografskih uvjeta, uvjeta u prometu i zakonodavstva kao i zbog uvjeta u pogledu utvrđenog cjenika.

(50)

Novi pojedinačni ugovori prvotno su bili na snazi od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2006. i produljeni su za dvije godine do 31. prosinca 2008.

(51)

Županijsko vijeće županije Aust-Agder 12. lipnja 2007. odlučilo je nove ugovore za sljedeće razdoblje od 2009. do 2012. dodijeliti izravno postojećim autobusnim prijevoznicima. Županijsko Vijeće odobrilo je nove ugovore 9. prosinca 2008. nakon pregovora s autobusnim prijevoznicima.

(52)

Prijašnji ugovori uglavnom su ostali nepromijenjeni. Međutim, metoda ALFA dopunjena je novim sustavom indeksacije povezanim s određenim ulaznim čimbenicima u skladu sa sljedećom formulom:

0,55 × L + 0,30 × K + 0,15 × D

(53)

Naknada koja se od 2009. nadalje dodjeljivala za nove ugovore više nije bila predmet pregovora.

(54)

Novi ugovori najprije su trajali od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2012. i produljeni su do kraja 2016., osim ugovora s Nettbuss Sør AS-om koji je produljen samo za dvije godine, do 31. prosinca 2014.

(55)

Županija Aust-Agder već je započela s postupkom javnog nadmetanja za dodjelu novih ugovora za razdoblje od siječnja 2015. nadalje.

(56)

Podnositelj pritužbe navodi da županija Aust-Agder autobusnim prijevoznicima dodjeljuje 1 milijun NOK za „mjere istraživanja i okolišne mjere”.

(57)

Prema informacijama koje su dostavila norveška nadležna tijela, općine Kristiansand, Songdalen, Søgne, Vennesla, Lillesand, Birkenes i Iveland te županije Vest-Agder i Aust-Agder uspostavile su projekt suradnje koji se naziva projekt ATP.

(58)

Na temelju projekta ATP od 2004. samo je Nettbuss Sør AS-u izravno iz projekta dodijeljen godišnji iznos od 800 000 NOK za podizanje frekvencije polazaka autobusa na liniji Lillesand – Kristiansand, uglavnom s jednog autobusa na sat na dva autobusa na sat. To je plaćanje 2005., 2006. i 2007. izvršeno kroz županiju Vest-Agder, a 2008. i 2009. kroz Agder Kollektivtrafikk AS („AKT”), javno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Od 2010. taj je iznos povećan na 2 milijuna NOK i Nettbuss Sør AS-u ga je izravno dodijelila županija Aust-Agder kao dio njihova ugovora o redovitom lokalnom i školskom autobusnom prijevozu kako bi održala poboljšane autobusne veze do Aust-Agdera i kako bi dodatno unaprijedila uslugu autobusnog prijevoza na liniji Kristiansand – Arendal (linija 5.). Nalog za povećanje proizvodnje izdala je županija Aust-Agder, a županija Vest-Agder uplatu je preko AKT-a izvršila županiji Aust-Agder koja je sredstva uplatila Nettbuss Sør AS-u. Iznos je od 2011. smanjen na 1,5 milijuna NOK.

(59)

Osim toga, u vezi s prethodno navedenim pojačanim frekvencijama Nettbuss Sør AS-a, 2004. uspostavljena je usluga autobusnog prijevoza od i do zračne luke kojom je osigurana veza između linije 5. redovitog lokalnog autobusnog prijevoza i zračnih luka Kristiansand i Kjevik korištenjem jedne jedinstvene karte koja je vrijedila za vožnju redovitim lokalnim autobusom i autobusom koji je prometovao na liniji do zračne luke. Ta usluga autobusnog prijevoza od i do zračne luke nije bila kategorizirana kao javna usluga. Kako bi se redovitom lokalnom autobusnom prijevozu nadoknadilo za uslugu prijevoza na liniji 5., Nettbuss Sør AS kupovao je 60 000 sjedala godišnje po cijeni od 65 NOK po karti, što je ukupno iznosilo 3,9 milijuna NOK. Cijena karte izračunata je na temelju cijene karte za komercijalnu izravnu liniju do zračne luke kojom je prometovao Nettbuss Sør AS. Iznos je iskorišten za financiranje pojačane frekvencije na liniji 5.

(60)

Zbog malog broja putnika na liniji 5. Nettbuss Sør AS i županija Aust-Agder dogovorili su se 2009. da bi iznos za godišnju kupovinu sjedala trebao biti utvrđen na iznos od 2,1 milijun NOK. To smanjenje prihoda pokriveno je odgovarajućim porastom od 2 milijuna NOK iz projekta ATP, kako je prethodno spomenuto.

(61)

Zbog daljnjeg pada broja putnika do zračne luke i činjenice da je utvrđeno da godišnji iznos koji je Nettbuss Sør AS plaćao za sjedala nije bio komercijalno održiv kako bi se održala usluga autobusnog prijevoza od i do zračne luke, sa županijom Aust-Agder 2013. dogovoreno je da se smanji obveza Nettbuss Sør AS-a na dvije linije na kojima se pružala javna usluga, naime na linijama 39. i 40. kako bi se financiralo odgovarajuće smanjenje prihoda iz projekta ATP. S ekonomskog stajališta, norveška nadležna tijela procijenila su da je to smanjenje za Nettbuss Sør AS predstavljalo uštedu izravnih troškova u iznosu od 1 020 000 NOK.

(62)

Prema informacijama koje su dostavila norveška nadležna tijela, 20. siječnja 2014. prestala je kupovina sjedala za uslugu autobusnog prijevoza od i do zračne luke na liniji 5. Usluga autobusnog prijevoza od i do zračne luke i linija 5. više se ne stavljaju na tržište kao jedna ponuda, a putnici od i do zračne luke koji se voze linijom 5. moraju kupovati odvojene karte. Osim toga, od 2014. uslugu autobusnog prijevoza od i do zračne luke više ne pruža Nettbus Sør AS, nego trgovačko društvo Nettbuss Ekspress AS.

(63)

Tijelo je izrazilo sumnju u pogledu toga čini li naknada koja je dodijeljena od 2004. za pružanje usluge redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u županiji Aust-Agder državnu potporu u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u, a osobito u pogledu primjene uvjeta iz presude Altmark  (35), poglavito uvjeta dva do četiri.

(64)

Tijelo je izrazilo sumnju da je ispunjen drugi uvjet s obzirom na činjenicu da su održani pregovori kako bi se utvrdio točan iznos naknade koja se trebala dodijeliti nakon što je primijenjena metoda ALFA. Osim toga, Tijelo je izrazilo sumnju da je ispunjen treći uvjet s obzirom na to da predmetna trgovačka društva od 2004. nisu dosljedno vodila odvojene račune, a nijedno trgovačko društvo nije vodilo odgovarajuću evidenciju o raspodjeli skupnih troškova kako bi pokazalo da su konačnom naknadom pokrivani isključivo troškovi javne usluge. Naposljetku, Tijelo nije moglo donijeti zaključak o primjenjivosti četvrtog uvjeta iz presude Altmark i primjene vrednovanja te je izrazilo sumnje da je metodom ALFA i pregovorima koji su upotrijebljeni za utvrđivanje konačne naknade osigurano da naknada bude ograničena na pokrivanje troškova primjereno opremljenog prijevoznika kojim se dobro upravlja.

(65)

U pogledu projekta ATP, Tijelo je, zbog nedostatka odgovarajućih informacija, izrazilo sumnje u pogledu toga jesu li iznosi koji su dodijeljeni Nettbuss Sør AS-u povezani s dodjelom naknade od strane županije Aust-Agder ili pak čine zasebni program, ili su njegov dio.

(66)

Osim toga, Tijelo nije moglo donijeti zaključak oko toga je li izmjenama uvedenim u postojeći program potpore (koji je u županiji Aust-Agder uspostavljen na temelju CTA-a, CTR-a, Zakona o obrazovanju i upravne prakse) 1. siječnja 2004. metodom ALFA i njezinom indeksacijom od 2009. znatno izmijenjen taj program i tako pretvoren u novu potporu. Iako se čini da uvođenjem te nove metode nije izmijenjena pravna osnova i cilj za dodjelu naknada ili uključene korisnike, Tijelo je izrazilo sumnje u pogledu toga je li bit programa ostala neizmijenjena, s obzirom na činjenicu da je moguće da su temeljni elementi izračuna naknade znatno izmijenjeni.

(67)

Zaključivši da je postojeći program potpore bio na snazi u županiji Aust-Agder barem do kraja 2003., Tijelo je, međutim, s obzirom na nepostojanje odvojenih računa i odgovarajuće raspodjele skupnih troškova između javnih usluga i komercijalnih djelatnosti predmetnih korisnika, izrazilo sumnju u pogledu toga jesu li iznosi naknade dodijeljeni na temelju tog programa. U skladu s novim pravnim sustavom Suda EFTA-e, Tijelo je iznijelo stajalište da se plaćanja koja nisu izvršena temeljem odredaba kojima se predviđa taj program ne mogu zaštititi postojećom prirodom tog programa (36). Tijelo je u odluci o pokretanju postupka naglasilo i da će se u skladu s prethodno citiranom presudom svaka potpora koja nije dodijeljena na temelju postojećeg programa potpore morati smatrati novom potporom.

(68)

U pogledu spojivosti predmetnih mjera, Tijelo je naglasilo i da svaka potencijalna prekomjerna naknada dodijeljena izvan postojećeg programa potpore nije spojiva sa Sporazumom o EGP-u. Isto tako, u pogledu potencijalne nove potpore dodijeljene nakon 2004. uvođenjem metode ALFA, Tijelo nije moglo donijeti zaključak u pogledu toga je li dodijeljena naknada u skladu sa sporazumom o EGP-u, s obzirom na sumnje izražene u pogledu parametara na temelju kojih se treba računati plaćanje naknade, kao i sustava za raspodjelu troškova kako bi se izbjeglo davanje prekomjerne naknade.

(69)

Naposljetku, u pogledu projekta ATP, zbog nedostataka informacija, Tijelo nije moglo ocijeniti spojivost te mjere sa Sporazumom o EGP-u.

(70)

Norveška nadležna tijela dostavila su primjedbe na odluku o pokretanju postupka, a i kasnije, prvotno zauzimajući zajednički pristup u pogledu ocjene državne potpore za sve prijevoznike navedene u ovoj Odluci.

(71)

Međutim, kasnije tijekom postupka norveška nadležna tijela utvrdila su dodatne informacije u pogledu proizvodnje Nettbuss Sør AS- a te ih dopisima od 8. srpnja, 15. listopada i 19. prosinca 2014. dostavila Tijelu. Na temelju tih novih informacija, čini se da se mišljenje norveških nadležnih tijela u pogledu naknade dodijeljene Nettbuss Sør AS-u i ocjene njezine spojivosti bitno promijenilo (vidjeti odjeljak 7.1.6. u nastavku).

(72)

Norveška nadležna tijela stajališta su da uvođenje metode ALFA nije dovelo ni do kakvih bitnih izmjena postojećeg sustava naknada koji je bio na snazi u Aust Agderu. Cilj, temelj i načela isplate naknada autobusnim prijevoznicima bili su isti i prije i nakon 2004.

(73)

Prema norveškim nadležnim tijelima važna je, i trebala bi biti dovoljna, činjenica da je zakonodavstvo (odnosno CTA, CTR i Zakon o obrazovanju) ostalo nepromijenjeno tijekom čitavog relevantnog razdoblja. Norveška nadležna tijela nadalje tvrde da se upravna praksa u Aust-Agderu nije mijenjala tijekom godina i da se tijekom tog razdoblja naknada sastojala od istih elemenata (odnosno naknade za autobusne operacije, plaćanja školskog prijevoza i naknade za troškove podizvođača).

(74)

Iznos naknade uvijek je bio jednak razlici između procijenjenih troškova za ispunjavanje obveza javne usluge i procijenjenog prihoda. Utvrđivan je na temelju određenih čimbenika koji su ostali nepromijenjeni tijekom relevantnog razdoblja (odnosno troškova autobusnih operacija, troškova podizvođača, prihoda od osnovne škole, prihoda od srednje škole, ostalih prihoda, cijena karata i rabata te proizvodnje na linijama). Konačni iznos dogovaran je u pregovorima i bio bi utvrđen prije izvršavanja obveza pružanja usluge javnog prijevoza.

(75)

Čimbenici za utvrđivanje naknade, kako su prethodno spomenuti, uzimani su u obzir bez obzira na vrstu ugovora koji je primijenjen za utvrđivanje naknade. Stoga je, prema navodima norveških nadležnih tijela, metoda ALFA uvedena samo kao alat za preciznije kalibriranje jednog od čimbenika (naime, troškova autobusnih operacija). Prema tome, njome nije izmijenjen sustav naknada kao takav, niti je uvedena nova posebna mjera potpore.

(76)

Kao rezultat toga, norveška nadležna tijela izjavila su da program potpore proveden u županiji Aust-Agder po svojoj prirodi ostaje postojeći te da bi Tijelo prema tome trebalo zatvoriti postupak službene istrage, s obzirom na to da bi svaku potencijalnu potporu trebalo razmatrati u okviru postupka za postojeću potporu utvrđenog u člancima 17. do 19. dijela II. Protokola 3. SCA-a.

(77)

U onoj mjeri u kojoj se metoda ALFA smatra novom mjerom, norveška nadležna tijela ponavljaju svoje stajalište da program naknada koji u Aust-Agderu postoji od 2004., osim potpore dodijeljene Nettbuss Sør AS-u, ne čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u s obzirom na to da su njime ispunjeni uvjeti utvrđeni u presudi Altmark.

(78)

Norveška nadležna tijela izjavila su da je uvođenje metode ALFA od 2004. u skladu s prvim uvjetom iz presude Altmark  (37). Autobusni prijevoznici obavljaju redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz u skladu s koncesijama, ugovorima i relevantnim zakonima i uredbama.

(79)

U pogledu drugog uvjeta iz presude Altmark, norveška nadležna tijela izjavila su da se troškovi, prihodi i naknada županije Aust-Agder utvrđuju unaprijed na objektivan i transparentan način te navode sve različite elemente formule koji su relevantni za izračun. Izračun se temelji na proizvodnji prijevoznih usluga svakog prijevoznika (tj. broju kilometara koja su vozila prevezla u različitim skupinama vozila i skupinama redovitih usluga); potom na prosječnim troškovima u okviru metode ALFA za različite stavke troška; i naposljetku na nekim prilagodbama koje se temelje na troškovima koji su specifični za pojedinačnog prijevoznika zbog zemljopisnih i topografskih uvjeta, uvjeta u prometu i zakonodavstva kao i zbog uvjeta u pogledu utvrđenog cjenika.

(80)

U pogledu trećeg uvjeta iz presude Altmark, norveška nadležna tijela tvrde da se izračunom naknade u skladu s metodom ALFA i njezinom indeksacijom ne premašuje ono što je potrebno da bi se pokrili troškovi izvršavanja obveze pružanja javne usluge, uzimajući u obzir relevantni prihod i razumnu dobit. Naglašavaju da se naknada u ovom slučaju računa tako da se njome pokrije razlika između procijenjenog prihoda i procijenjenih troškova prijevoznika, koji se primjenjuju na objektivan i transparentan način. Za većinu prijevoznika dobit iz poslovanja također je relativno niska i ograničena. Prema navodima norveških nadležnih tijela, na temelju dostupnih informacija, čini se da se uobičajena dobit u sektoru javnog autobusnog prijevoza kreće od 3 – 5 %.

(81)

Norveška nadležna tijela dostavila su podatke po prijevoznicima kako bi pokazala da naknada koja je dodijeljena od 2004. do 2011. nije premašila procijenjene troškove uvećane za razumnu dobit. S obzirom na to da se procjene troškova, a prema tome i naknadâ, temelje na objektivnim metodama, norveška nadležna tijela tvrde da nema razloga vjerovati da su u okviru tih ugovora autobusni prijevoznici primili prekomjernu naknadu.

(82)

Nadalje, prema navodima norveških nadležnih tijela, činjenica da tijekom relevantnog razdoblja nisu vođeni odvojeni računi za sve prijevoznike ne znači da je došlo do isplate prekomjerne naknade. Prema njihovim tvrdnjama, ako se metodom za izračun naknade za pružatelje javne usluge osigurava da ne dođe do isplate prekomjerne naknade, u okviru postojeće sudske prakse u pogledu uvjeta iz presude Altmark ne postoji dodatna obveza da, osim toga, prijevoznici koji su korisnici potpore moraju voditi odvojene račune.

(83)

Navodi se i da su pregovori na temelju kojih se utvrđivao konačni iznos naknade za svaku godinu u razdoblju od 2004. do 2008. imali vrlo ograničeni utjecaj na iznos naknade koju je županija Aust-Agder plaćala autobusnim prijevoznicima. Bilo je nekoliko manjih povećanja iznosa naknade nakon pregovora. Međutim, norveška nadležna tijela tvrde da šira perspektiva otkriva da je iznos naknade nakon pregovora ostajao isti ili bi bio niži te da se čini da su pregovori djelovali kao neka vrsta sigurnosnog ventila u korist županije Aust-Agder.

(84)

U pogledu četvrtog uvjeta iz presude Altmark, norveška nadležna tijela tvrde da su metoda ALFA i kasniji sustav indeksacije uveden od 2009. utemeljeni na provedbi vrednovanja. Naknada se izračunava na temelju troškova i prihoda poduzetnika kojim se dobro upravlja, a ne samo na temelju prosjeka u predmetnom sektoru.

(85)

S obzirom na rečeno, metodom ALFA osigurava se temelj za pretpostavku da troškovi odgovaraju nižem pragu. Primjerice, normalizirana potrošnja goriva za određeni broj operacija odgovara određenoj razini što znači da 33 % mjerenih vrijednosti leži ispod norme, a 67 % iznad norme. To znači da se sustav ne temelji na prosječnom trošku, nego na trošku 33 % prijevoznika kojima se najbolje upravlja.

(86)

Norveška nadležna tijela nadalje su iznijela razmatranja u pogledu toga što je učinjeno kako bi se osiguralo da, osim u slučaju potpore dodijeljene Nettbuss Sør AS-u, nijedna naknada koja je dodijeljena za redoviti lokalni autobusni prijevoz i školski prijevoz u Aust-Agderu ne premaši ono što je dopušteno u okviru programa.

(87)

Tvrde da uvođenje metode ALFA nije dovelo ni do kakvih bitnih promjena u sustavu naknada. Kao posljedica toga, sustav naknada (prije 2004. kao i nakon toga) sastojao se od istih elemenata, pri čemu se naknada temeljila na stvarnim iznosima troškova prijevoznika. Prema stajalištu norveških nadležnih tijela tom je praksom osigurano da ne dođe do prekomjerne isplate naknada i da se naknada za javnu uslugu računa samo za troškove povezane s obvezama u pogledu javne usluge.

(88)

S obzirom na rečeno, norveška nadležna tijela tvrde da su svi drugi prijevoznici, osim Nettbuss Sør AS-a, u proračunskim tablicama za primanje naknade u okviru metode ALFA prijavljivali samo proizvodnju i prihode povezane s javnim uslugama. Prema tome, nema razloga vjerovati da su ti prijevoznici primili naknadu za bilo što drugo osim za javnu uslugu prijevoza.

(89)

Norveška nadležna tijela tvrde i da bi, u slučaju da se promjene uvedene 2004. ili od 2009. moraju smatrati promjenama kojima se mijenja klasifikacija programa u novu potporu, program naknada za javnu uslugu autobusnog prijevoza, osim potpore dodijeljene Nettbuss Sør AS-u, u svakom slučaju bio u skladu sa zahtjevima Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1191/69 (38). Za Uredbu (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (39) (u nastavku zajednički nazvane „prometnim uredbama”) tvrdi se da nije primjenjiva, s obzirom na to da potonja Uredba još nije stupila na snagu u EGP-u kada su te promjene uvedene. Norveška nadležna tijela pozivaju se na presudu u predmetu Andersen protiv Komisije, u kojoj je Opći sud zaključio da se ne može smatrati da ta Uredba ima retroaktivan učinak (40).

(90)

Norveška nadležna tijela osobito tvrde da nije došlo do kršenja odredaba Uredbe (EEZ) br. 1191/69. To se podupire činjenicama, s obzirom na to da su parametri naknade bili utvrđeni unaprijed za čitavo razdoblje od 2004. do danas, a nakon 2009. nisu se mogli održavati pregovori u pogledu prilagodbe iznosa naknade. Prema tome, nijednom prijevozniku, osim Nettbuss Sør AS-u, od 2004. do danas nije dodijeljena prekomjerna naknada.

(91)

U pogledu projekta ATP norveška nadležna tijela izjavila su da je iznos koji se godišnje plaćao Nettbuss Sør AS-u bio naknada za povećanje proizvodnje na linijama Kristiansand – Lillesand i Kristiansand – Arendal. Uzimajući u obzir 253 dana godišnje, porast proizvodnje iznosio je otprilike 100 000 kilometara godišnje. Cijena po satu od 200 NOK dovodi do iznosa od otprilike 350 000 NOK dodatnih troškova. Prema tome, spojeni troškovi iznosili bi otprilike 950 000 NOK. Uz procijenjeni prihod od 150 000 NOK, neto troškovi iznosili bi oko 800 000 NOK.

(92)

S obzirom na to da su sredstva dodijeljena iz projekta ATP upotrijebljena za povećanje proizvodnje u okviru postojećih ugovora sa županijom Aust-Agder, norveška nadležna tijela izjavila su da se ta proizvodnja ne razlikuje od bilo kojeg drugog povećanja proizvodnje u okviru tog ugovora (s obzirom na to da se na toj liniji već obavljao promet). Kao posljedica toga povećana proizvodnja čini dio postojećeg programa potpore.

(93)

Norveška nadležna tijela dostavila su i dodatne informacije u pogledu proizvodnje Nettbuss Sør AS-a.

(94)

Prema navodima norveških nadležnih tijela čini se da proizvodnja koju je prijavio Nettbuss Sør AS odstupa od onoga što bi trebalo biti prijavljeno kao proizvodnja u pogledu naknade za obavljanje javne usluge, a postoje i znatne pogreške u proračunskim tablicama za proizvodnju, kako se analizira u nastavku u uvodnim izjavama 237. do 246., što je moglo dovesti do isplate prekomjerne naknade Nettbuss Sør AS-u u razdoblju od 2004. nadalje.

(95)

Konkretno, norveška nadležna tijela u proračunskim tablicama utvrdila su brojne primjere grešaka za proizvodnju Nettbuss Sør AS-a u pogledu: noćnih autobusa (nattbuss), usluga školskog prijevoza (midtskyss) (41), prijevoza školske djece do nastave plivanja i s nastave plivanja (badekjøring), školskih godina i „umnožavanja školskih godina”, djelatnosti brzih autobusnih linija, otkazivanja ili smanjivanja linija i određenih specifičnih linija koje nisu obuhvaćene ugovorom o javnim uslugama.

(96)

Norveška nadležna tijela dostavila su tablicu u nastavku iz koje je vidljivo da odstupanja u kilometrima koji nisu obuhvaćeni ugovorom o javnim uslugama u okviru programa za razdoblje od 2004. do 2009. iznose nešto više od 1,7 milijuna kilometara:

Tablica 1.

Sažetak odstupanja

(97)

Norveška nadležna tijela izjavila su i da su takve pogreške i odstupanja u proračunskim tablicama za proizvodnju Nettbuss Sør AS-a imala gospodarske učinke do isteka ugovora s tim prijevoznikom 31. prosinca 2014.

(98)

Podnositelj pritužbe Konkurrenten.no ustraje na svojoj tvrdnji da je Nettbuss Sør AS primio znatnu prekomjernu naknadu za svoje usluge i da županija Aust-Agder nije dodijelila koncesije na temelju natjecateljskog postupka (43). Podnositelj pritužbe tvrdi da sve potpore koje je županija dodijelila u obliku nezakonitih koncesija, ili u vezi s takvim koncesijama, čine državnu potporu u skladu s člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u za koji podnositelj pritužbe tvrdi da nije u skladu s člankom 49. Sporazuma o EGP-u u vezi s uredbama (EEZ) br. 1191/69 i (EZ) br. 1370/2007.

(99)

Nadalje, podnositelj pritužbe postavlja pitanje u pogledu veze između uprave županije Aust-Agder i Nettbuss Sør AS-a, u usporedbi s odmjerenim odnosom koji uobičajeno postoji između službenog dobavljača i službenog kupca u velikim ugovorima o javnom prijevozu.

(100)

Nettbuss Sør AS odgovara da su uvođenje novog sustava financiranja 2004. s pomoću metode ALFA i njezina kasnija indeksacija tek manje upravne izmjene programa. Prema njegovu stajalištu novom metodom izračuna ne mijenja se pravni temelj u okviru kojeg Nettbuss Sør AS prima naknadu i ona kao takva prema tome ne čini novu potporu.

(101)

U pogledu projekta ATP, Nettbuss Sør AS tvrdi da je on dio postojećeg programa potpore koji je uspostavljen u Aust-Agderu, s obzirom na to da nije potpisan nijedan novi ugovor, nego je Aust-Agder iskoristio postojeće klauzule u ugovoru kojima se omogućuju izmjene proizvodnje tijekom ugovornog razdoblja.

(102)

Čak i ako se metoda ALFA i njezina kasnija indeksacija smatraju novim mjerama potpore, u pogledu prisutnosti državne potpore Nettbuss Sør AS tvrdi da se naknadom koju mu je dodijelio Aust-Agder pokrivaju samo troškovi, uključujući, u najboljem slučaju, rubnu dobit.

(103)

U pogledu prvog i četvrtog uvjeta iz presude Altmark, Nettbuss Sør AS podupire primjedbe koje su iznijela norveška nadležna tijela, kako su prethodno navedene.

(104)

U pogledu drugog uvjeta iz presude Altmark, Nettbuss Sør AS naglašava činjenicu da su potpisani ugovori „neto ugovori”, što znači da je njima pokriven samo trošak ispunjavanja obveze pružanja javne usluge nakon odbijanja svih prihoda povezanih s takvim obvezama, uzimajući u obzir i rubnu dobit.

(105)

Osim toga, Nettbuss Sør AS tvrdi da je stvarna naknada koju je primio za razdoblje od 2004. do 2008. zbog prilagodbi tijekom pregovora niža od one koja je procijenjena primjenom izračuna po metodi ALFA, te da u svakom slučaju od 2009. konačni iznos naknade nije bio dogovaran tijekom pregovora, nego je indeksiran na temelju javno dostupnih izvora.

(106)

U pogledu primjene trećeg uvjeta iz presude Altmark, Nettbuss Sør AS tvrdi da je teško procijeniti potrebni iznos naknade, a da se ne razmotri stvarno djelovanje pružatelja usluge u okviru ugovora, na temelju kojeg je stopa bruto dobiti za razdoblje od 2009. do 2011. bila negativna ili rubna. Nadalje smatra da se prilikom utvrđivanja razumne dobiti u obzir treba uzeti podjela rizika u ugovorima, osobito u razdoblju 2009. – 2011., kao i različite vrste ugovora o kojima se radi, tj. neto ugovore, odnosno bruto ugovore, veličinu i različite djelatnosti prijevoznika. Nettbuss Sør AS tvrdi da je dobit u iznosu od 3 – 5 %, koju spominju norveška nadležna tijela, prilično niska i da ne uzima u obzir pojedinačne tržišne segmente autobusnog poslovanja. Nettbuss Sør AS smatra da bi razumna stopa povrata u tržišnom segmentu na kojem taj prijevoznik posluje trebala biti bliža iznosu od (7 – 13 %).

(107)

U pogledu onog aspekta predmeta koji se odnosi na spojivost, Nettbuss Sør AS smatra da bi u onoj mjeri u kojoj Tijelo donese zaključak da je prijevozniku godišnjom naknadom ili u okviru projekta ATP dodijeljena gospodarska prednost u skladu s člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u, to bilo spojivo s člankom 49. Sporazuma o EGP-u i primjenjivom Uredbom (EEZ) br. 1191/69. Prema tvrdnjama Nettbuss Sør AS-a, Uredba (EZ) br. 1370/2007 ne može se primijeniti s obzirom na to da su se promjene uvedene metodom ALFA 2004. i indeksacijom 2009. dogodile u trenutku kada ta Uredba još nije bila na snazi.

(108)

S obzirom na dodatne informacije koje su dostavila norveška nadležna tijela u pogledu odstupanja u proizvodnji Nettbuss Sør AS-a, taj prijevoznik tvrdi da su iznesene činjenice do neke mjere netočne i navode na krive zaključke te se njima ne uzima u obzir činjenica da je konačna naknada bila utemeljena na pregovorima između prijevoznika i Aust-Agdera, te da je metoda ALFA bila tek alat za županiju Aust-Agder.

(109)

Ti su pregovori uključivali i prilagodbe tijekom godine u pogledu stvarne godišnje proizvodnje (odnosno broja proizvedenih kilometara), koje su ovisile o proračunu kojim je županija Aust-Agder raspolagala i potražnjom za prijevozom. S obzirom na to, županija Aust-Agder mogla je tijekom proizvodne godine otkazati, smanjiti ili dodati nove linije, što je zahtijevalo nove pregovore između strana o iznosu dodijeljene naknade. Rađene su i kasnije izmjene proizvodnje i troškova na temelju učinka prijevoznika s kojima je sklopljen ugovor. Prema tome, u skladu s navodima Nettbuss Sør AS-a, proizvodnja koja je prijavljena Županiji, s brojem prijeđenih kilometara za potrebe izračuna troškova, može se smatrati polaznom točkom pregovora između strana, a ne stvarnim temeljem za naknadu isplaćenu na kraju godine (44).

(110)

Nettbuss Sør AS nadalje se poziva na određene dogovore i pregovore između prijevoznika i Županije koji su doveli do toga da se plaćanja potonje izravnaju s naknadom Nettbuss Sør AS-u za proizvodnju u 2010. Prijevoznik poglavito naglašava da je naknada isplaćena za proizvodnju u 2010. bila niža za 3,55 milijuna NOK, s obzirom na to da je taj iznos iskorišten za izravnavanje naknadnih promjena u rasporedu proizvodnje (novi prometni raspored za RTB) te da se u obzir uzme bolja učinkovitost proistekla iz spajanja s RTB-om.

(111)

U pogledu prihoda koji je Nettbuss Sør AS ostvario komercijalnim djelatnostima i činjenice da je Tijelo utvrdilo da su dijelovi tog prihoda doista uključeni u izračune prihoda u okviru javnog ugovora, stajalište Nettbuss Sør AS-a je da to za posljedicu nije imalo veći stupanj naknade od onoga koji bi bio predviđen primjenom metode ALFA. Upravo suprotno, kako se sav prihod (odnosno prihod koji je ostvaren i u javnim i u komercijalnim djelatnostima) oduzima prilikom izračuna naknade koja se treba dodijeliti, rezultat je doveo do niže naknade za Nettbuss Sør AS, bez obzira na činjenicu da su neke komercijalne linije bile uključene kao dio proizvodnje u pogledu naknade za pružanje javne usluge.

(112)

Doduše, Nettbuss Sør AS priznaje da određena proizvodnja (primjerice brze autobusne linije, prijevoz školske djece do nastave plivanja i s nastave plivanja te linija Karjolen) nisu trebale biti prijavljene kao proizvodnja u pogledu naknade za pružanje javne usluge. Unatoč tome, uključivanjem tih linija Županija je stekla prednost jer je to zapravo značilo nižu naknadu za prijevoznika.

(113)

Naposljetku, u pogledu broja školskih dana, Nettbuss Sør AS tvrdi da su brojke koje je dostavio Aust-Agder i iz kojih proizlazi da je tom prijevozniku isplaćena naknada za 51 tjedan umjesto za 38,4 tjedna u uobičajenoj školskoj godini netočne.

(114)

Setesdal Bilruter L/L slaže se sa stajalištima norveških nadležnih tijela. Stajališta je da naknada ne čini državnu potporu s obzirom na to da su ispunjena četiri uvjeta iz presude Altmark.

(115)

Ako bi Tijelo utvrdilo da naknada čini državnu potporu, ovaj prijevoznik smatra da bi ona u cijelosti bila dodijeljena na temelju sustava postojeće potpore te da bi ta potpora bila spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u temeljem njegovog članka 49. i Uredbe (EEZ) br. 1191/69.

(116)

Ovaj prijevoznik poglavito naglašava da uvođenje metode ALFA nije dovelo ni do kakvih bitnih promjena u sustavu naknada. Nadalje, ovaj prijevoznik naglašava da nije točno da je naknada utvrđena na temelju indeksacije bila temeljena na pregovorima, s obzirom na to da su svake godine sve do 2009. Županija i autobusni prijevoznici prolazili kroz promjene u godišnjoj proizvodnji kako bi u metodu ALFA unijeli točne podatke. Kako su promjene od godine do godine bile neznatne, takve su bile i promjene u pogledu naknade. Setesdal Bilruter L/L tvrdi da se metodom ALFA osigurava da ne dođe do prekomjerne naknade za pružanje autobusnih usluga te da troškovi komercijalnih djelatnosti nisu uključeni u metodu ALFA. Birkeland Busser AS, Frolandsruta Frode Oland i Telemark Bilruter AS složili su se s tim stajalištem.

(117)

Norveška nadležna tijela pozivaju se na tvrdnju podnositeljâ pritužbi da se „svaka nova potpora” dodijeljena Nettbuss Sør AS-u mora smatrati nespojivom sa Sporazumom o EGP-u i podložnom povratu te navode da podnositelj pritužbe nije razmotrio pitanje nove ili postojeće potpore niti je iznio kako bi neku potencijalnu potporu (primjerice, uvođenje metode ALFA 2004.) trebalo razvrstati u ovome predmetu. Norveška nadležna tijela ponavljaju da uvođenjem metode ALFA nije došlo ni do kakve znatnije promjene postojećeg programa potpore te da, osim u slučaju Nettbuss Sør AS-a, nije utvrđena nikakva prekomjerna isplata naknada.

(118)

Pozivajući se na primjedbu koju je iznio Nettbuss Sør AS o tome što bi moglo predstavljati razumnu dobit u sektoru autobusnog prijevoza, norveška nadležna tijela naglašavaju da navođenje iznosa od 3 – 5 % kao uobičajene dobiti u tom sektoru ne znači da bi neka viša razina dobiti (npr. dobit bliža iznosu od (7 – 13 %) koji navodi Nettbuss Sør AS) činila prekomjernu naknadu. Navođenje tog javno dostupnog iznosa služilo je isključivo tome da se pokaže da se nije mogla utvrditi nikakva prekomjerna naknada.

(119)

U pogledu primjedbi koje je iznio Nettbuss Sør AS u vezi s dodatnim informacijama koje su dostavila norveška nadležna tijela u pogledu odstupanja u proizvodnji Nettbuss Sør AS-a, norveška nadležna tijela naglasila su da se uloga metode ALFA u izračunu naknade ne može umanjiti činjenicom da se konačna naknada temeljila na pregovorima te da su donošene kasnije izmjene proizvodnje i troškova. Procjene troškova koje su proizlazile iz metode ALFA bile su ključne, a dodijeljena naknada nikada nije značajnije odstupala u odnosu na rezultate metode ALFA. Nadalje, sve izmjene koje su donesene tijekom proizvodne godine predstavljaju uobičajenu praksu u prijevoznom sektoru, a takva je mogućnost predviđena i odredbama ugovora s prijevoznicima. U svakom slučaju, sve takve izmjene trebale su dovesti do povećanja dodijeljene naknade, u slučaju dodatne proizvodnje, ili smanjenja dodijeljene naknade, u slučaju smanjenja proizvodnje. Ali, nikada se nisu mogle razmatrati odvojeno i poravnavati s nevažnim troškovima koji su uzeti u obzir prilikom procjenjivanja naknade u skladu s metodom ALFA.

(120)

Norveška nadležna tijela tvrde da prijavljivanje netočnih brojki u pogledu proizvodnje izravno utječe na točnost izračuna naknade te da je Županija stoga ulazila u pregovore na temelju pogrešnih pretpostavki.

(121)

Isto se tako tvrdi da bi se, s obzirom na to da se dodijeljena naknada temelji na proizvodnji u prethodnoj godini, svako smanjenje koje je prijevoznik izvršio nakon kolovoza 2008. trebalo odraziti u naknadi koja je dodijeljena za 2009., što nije bio slučaj. Norveška nadležna tijela tvrde da se ista logika primjenjuje i u slučaju kada je taj prijevoznik primio dodatni iznos od 550 000 NOK za 2008., s obzirom na to da je naknada za 2008. bila utemeljena na netočnim brojkama dostavljenim iz 2007. S obzirom na to da je ugovor koji je potpisan s Nettbuss Sør AS-om ugovor o koncesiji za pružanje javnih usluga, komercijalni rizik preuzima taj prijevoznik.

(122)

U pogledu dogovora i prilagodbi u vezi s ugovorima Nettbuss Sør AS-a i RTB-a – s obzirom na postupak spajanja ta dva trgovačka društva koje je u tijeku – za proizvodnju novog prometnog rasporeda kojim upravlja RTB, norveška nadležna tijela stajališta su da su oni rezultat jednostrane odluke Nettbuss Sør AS-a koja je dovela do prekomjernog prijavljivanja proizvodnje kilometara kako bi se primila viša naknada od one koja je već bila izračunata i prijavljena u okviru metode ALFA. Umjesto toga, ugovore je trebalo izmijeniti nakon korporativnih izmjena kako bi se odrazile sve te prilagodbe. U tom kontekstu, norveška nadležna tijela ne dijele stajalište da je Županija dodijelila naknadu manju za 3,55 milijuna NOK za smanjenje proizvodnje proisteklo iz izmjena prometnog rasporeda tijekom 2008. i 2009. Upravo suprotno, to smanjenje naknade slijedi logiku metode ALFA i njezine kasnije indeksacije i odražava proizvodnju manje kilometara od one koju je očekivala Županija, kao rezultat toga što je Nettbuss Sør AS pripojio novi prometni raspored za RTB.

(123)

U pogledu prihoda koji je Nettbuss Sør AS ostvario od komercijalnih djelatnosti, norveška nadležna tijela ne slažu se s s tvrdnjama Nettbuss Sør AS-a da su Županiji priznati dohodci na strani prihoda kojima se ispravljaju greške na strani troškova. S obzirom na nepostojanje odvojenih računa, Nettbuss Sør AS snosi rizik i ne može jednostavno tvrditi da su nevažni prihodi oduzeti u korist Županije, bez ikakvog daljnjeg dokumentiranog opravdanja. Osim toga, prema tvrdnjama norveških nadležnih tijela, nije bilo nikakvog dokumentiranog opravdanja u pogledu raspodjele troškova između komercijalnih djelatnosti tog trgovačkog društva i njegovih djelatnosti javnih usluga. S obzirom na to, itekako može biti slučaj da su se iz djelatnosti javnih usluga financirale komercijalne djelatnosti, a ne obratno.

(124)

Naposljetku, norveška nadležna tijela iznijela su da se gospodarski učinak odstupanja procjenjuje na 80 437 962 NOK za razdoblje od 2000. do 2014., bez uključivanja kamata i složenih kamata. To je u skladu sa studijom za čiju su izradu norveška nadležna tijela angažirala Asplan Viak AS kako bi se izradile procjene prekomjernih naknada koje je Županija platila zbog odstupanja.

(125)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je zaključilo da je Aust-Agder imao postojeći program potpore za usluge redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza kojim je obuhvaćeno razdoblje prije 2004.

(126)

U pogledu sumnji koje su iznesene u odluci o pokretanju postupka, u okviru ove ocjene potpore razmotrit će se sljedeći aspekti:

(127)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je iznijelo sumnje u pogledu prirode metode ALFA i njezine indeksacije kao potencijalne mjere potpore. U tom kontekstu norveška nadležna tijela i zainteresirane strane dostavile su informacije o primjeni uvjeta iz presude Altmark.

(128)

Odlukom o pokretanju postupka Tijelo nije preuzelo obvezu da u kontekstu ove ocjene razmotri prirodu potpore u pogledu metode ALFA i njezine indeksacije. To je, osim potpora uključenih u projekt ATP, već ocijenjeno tijekom prethodnog razmatranja kada je zaključeno da javna naknada za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz ostaje postojeća potpora barem do 2004. te da za ocijeniti preostaje pitanje je li taj već uspostavljeni postojeći program potpore znatno izmijenjen.

(129)

Članak 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u glasi kako slijedi:

„Osim ako nije drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e, ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzetnicima ili proizvodnji određenih proizvoda nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između ugovornih strana.”

(130)

Tijelo primjećuje da su naknade za redoviti lokalni i za školski autobusni prijevoz plaćene iz javnog proračuna županije Aust-Agder. U kontekstu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, lokalna i regionalna tijela smatraju se jednakima državi (45). Prema tome, Aust-Agder jednak je državi za potrebe pravila EGP-a o državnim potporama. Na temelju toga, Tijelo zaključuje da se mjera naknade financira putem državnih sredstava.

(131)

Isti se zaključak primjenjuje i na projekt ATP jer se financira bespovratnim sredstvima koja su dodijeljena iz proračuna općinâ te županijâ Aust-Agder i Vest-Agder. Prema tome, Tijelo zaključuje da su državna sredstva bila uključena.

(132)

Kako je predviđeno člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u, mora se utvrditi i dodjeljuje li se naknadom za pružanje javnih usluga koja je isplaćena petorici prijevoznika, kao i financiranjem iz projekta ATP, selektivna gospodarska prednost određenim poduzetnicima ili proizvodnji određenih proizvoda.

(133)

Korisnici u ovome predmetu autobusni su prijevoznici koji se bave gospodarskim djelatnostima, između ostalog redovitim i školskim autobusnim prijevozom za nadoknadu (vidjeti prethodne uvodne izjave 35. do 38.). Svi su oni stoga poduzetnici u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(134)

Mjera naknade ograničena je na autobusne prijevoznike koji pružaju usluge u županiji Aust-Agder. Naknada za pružanje javne usluge osobito je ograničena na trgovačka društva navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi 35. Prema tome, Tijelo zaključuje da je dodjela naknade za pružanje javne usluge selektivna.

(135)

Nadalje, sredstva u iznosu od 1 milijun NOK (2 milijuna NOK od 2010. i 1,5 milijuna NOK od 2011.) iz projekta ATP, kao i smanjenje troškova 2013. povezanih s izvršavanjem javne usluge na linijama 39. i 40. kako bi se financirao autobusni prijevoz od i do zračne luke i odgovarajuće smanjenje prihoda iz projekta ATP dodijeljeni su samo Nettbuss Sør AS-u. Ta je mjera prema tome selektivna mjera.

(136)

Da bi činila državnu potporu, mjerom se mora dodjeljivati i prednost kojom se poduzetnika oslobađa od troškova koje bi u uobičajenim uvjetima snosio iz vlastitog proračuna.

(137)

U pogledu dodjeljivanja selektivne gospodarske prednosti, iz presude Altmark proizlazi da ako se mjera države mora smatrati naknadom za usluge koje je pružio poduzetnik primatelj kako bi izvršio obveze pružanja javnih usluga, takva mjera nije obuhvaćena člankom 61. stavkom 6. Sporazuma o EGP-u. U presudi u predmetu Altmark, Sud Europske unije („Sud”) bio je mišljenja da naknada za izvršavanje obveza javne usluge ne čini državnu potporu ako su ispunjena četiri kumulativna uvjeta:

(138)

Tijelo je već u odluci o pokretanju postupka zaključilo da prije 2004. uvjeti iz presude Altmark nisu bili kumulativno ispunjeni (47).

(139)

Niti norveška nadležna tijela niti ijedna od ostalih stranaka koje su tijekom službene istrage dostavile opažanja nisu osporile to stajalište. Tijelo stoga ostaje pri svojem zaključku iz razloga utvrđenih u odluci o pokretanju postupka.

(140)

Relevantnim autobusnim prijevoznicima i dalje su bile povjerene obveze pružanja javne usluge u pogledu pružanja uslugâ redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu.

(141)

Obveze pružanja javnih usluga utemeljene su na 1. CTA-u i CTR-u i odredbama u Zakonu o obrazovanju, u kojima se navodi da dodjela koncesija uključuje obvezu obavljanja usluga prijevoza utvrđenih u koncesiji; 2. koncesijama koje su dodijeljene relevantnim prijevoznicima i koje pokrivaju pružanje usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu; i 3. pojedinačnim ugovorima sklopljenim između Aust-Agdera i prijevoznika.

(142)

Nadalje, u relevantnim ugovorima moguće je odrediti pružatelje usluga, trajanje razdoblja pružanja usluge, prirodu obvezâ pružanja javne usluge u pogledu izvršavanja uslugâ kolektivnog prijevoza u lokalnoj mreži. Prema tome, Tijelo zaključuje da je prvi uvjet iz presude Altmark ispunjen.

(143)

Naknada autobusnih prijevoznika nije bila utvrđena na temelju postupka javne nabave. U skladu sa Smjernicama Tijela o primjeni pravila o državnoj potpori na naknadu dodijeljenu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, kada se ne raspiše javni natječaj, najbolje mjerilo za naknadu bit će općeprihvaćena tržišna nadoknada za pružene usluge (48). Norveška nadležna tijela međutim nisu ustvrdila da postoji takva nadoknada za pružene usluge. Umjesto toga, izjavila su da je program naknada u Aust-Agderu bio utemeljen na vrednovanju kojim je osigurano da se dodijeljenom naknadom pokriju troškovi prijevoznika kojim se dobro upravlja. Prema tome, Tijelo mora razmotriti drugu alternativu utvrđenu u četvrtom uvjetu iz presude Altmark.

(144)

U skladu s dostavljenim informacijama, norveška nadležna tijela usporedila su strukture troškova svih trgovačkih društava u sektoru autobusnog prijevoza i izdvojila 33 % autobusnih prijevoznika kojima se najbolje upravlja na prosječnoj razini (odnosno troškove goriva, troškove održavanja, troškove vozača i upravne troškove). Iako to može biti dokaz dobrog poslovanja u odnosu na druga trgovačka društva, ne može se uzeti kao temelj za prosječne troškove poduzetnika kojim se dobro upravlja i koji ima odgovarajuća potrebna sredstva.

(145)

U Smjernicama Tijela o primjeni pravila o državnoj potpori na naknadu dodijeljenu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa stoji da je „cilj osigurati da se visoki troškovi neučinkovitog poduzetnika ne uzmu kao mjerilo”. Tijelo primjećuje da se u metodi ALFA i njezinoj indeksaciji ne navodi iscrpno uzorak poduzetnika koji su uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja mjerila. Prema tome, iako norveška nadležna tijela smatraju da 67 % autobusnih prijevoznika čine neučinkovita trgovačka društva, to samo po sebi ne dovodi do zaključka da bi se preostala trgovačka društva za potrebe ocjene iz predmeta Altmark trebala smatrati prijevoznicima kojima se dobro upravlja. Nema nikakvog dokaza da prosjek njihovih troškova predstavlja troškove učinkovitog poduzetnika. Norveška nadležna tijela nisu dostavila dovoljno informacija o ovom pitanju.

(146)

Osim toga, time se ne osigurava potpuna slika strukture troškova reprezentativnog poduzetnika kojim se dobro upravlja i koji ima odgovarajuća potrebna sredstva, s obzirom na to da nisu obuhvaćeni viši troškovi (npr. veća potrošnja goriva u morfološki nedostupnim područjima). Isto tako, norveška nadležna tijela nisu dostavila nikakve analitičke koeficijente koji bi predstavljali proizvodnju (poput prometa u odnosu na kapital angažiran u poslovanju, ukupni trošak u odnosu na promet, promet po zaposleniku, dodana vrijednost po zaposleniku ili troškovi osoblja u odnosu na dodanu vrijednost) ili kvalitetu ponude (49). Prema tome, Tijelo nije u položaju da ocijeni bilo kakve kvantificirane ciljeve u smislu povrata na kapital ili rasta produktivnosti.

(147)

U svakom slučaju, činjenicom da se konačna naknada utvrđuje na temelju pregovora omogućuje se diskrecijska prilagodba troškova koja ne može odražavati troškove učinkovitog prijevoznika. Tijelo primjećuje da su u nekim slučajevima pregovori doveli do smanjenja naknade u usporedbi s rezultatom dobivenim primjenom metode ALFA. U drugim slučajevima naknada je bila viša. U svakom slučaju, iz postojanja pregovora za izračun konačne naknade ne proizlaze nikakve informacije u pogledu toga smatraju li se nužno poduzetnici koji posluju na tržištu prijevoznicima kojima se dobro upravlja.

(148)

Štoviše, s obzirom na to da je prometna proizvodnja podlijegala izmjenama koje je Županija donosila tijekom godine, uz otkazivanja, smanjivanja ili dodavanja linija, to je, prirodno, imalo značajan utjecaj na troškovnu stranu ugovora. Prijevoznicima je često nuđena mogućnost da smanje svoj promet kako bi im se pokrili stvarni troškovi. Ili im je dana viša naknada kako bi bili u mogućnosti održavati postojeću razinu proizvodnje. Konačni iznos naknade koja se trebala dodijeliti određivao se stoga u pregovorima između strana.

(149)

Prema tome, Tijelo ne može zaključiti da je iznos dodijeljene naknade određen na temelju analize troškova poduzetnika kojim se dobro upravlja i koji ima odgovarajuća potrebna sredstva.

(150)

Tijelo stoga zaključuje da četvrti uvjet iz presude Altmark nije ispunjen.

(151)

Kako četiri uvjeta koje je Sud utvrdio u presudi Altmark moraju biti ispunjeni kumulativno, nije potrebno ispitati jesu li ispunjena preostala dva uvjeta.

(152)

Na temelju dostavljenih informacija, Tijelo zaključuje da naknada koja je dodijeljena od 2004. za obveze pružanja usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu nije u skladu sa svim uvjetima iz presude Altmark. Naknadom je prema tome poduzetnicima primateljima dodijeljena prednost u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(153)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo nije isključilo mogućnost da je projektom ATP (vidjeti uvodne izjave 56. do 58.) Nettbuss Sør AS-u pružena gospodarska prednost za koju nije vjerojatno da bi je ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(154)

Pozivajući se na uvjete iz presude Altmark, Tijelo primjećuje da se projekt ATP odnosi na prometne linije u okviru javne usluge pa se stoga na njega odnose iste pravne odredbe kao na naknadu za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz. Može se stoga reći da je prvi uvjet iz presude Altmark ispunjen. Međutim, Tijelo nije primilo nikakve dodatne informacije u pogledu primjene preostalih uvjeta iz presude Altmark.

(155)

Primjenjujući po službenoj dužnosti četvrti uvjet iz presude Altmark, Tijelo je uočilo činjenicu da je Nettbuss Sør AS pružao uslugu na prometnim linijama predviđenim u okviru projekta ATP, a da nije proveden nikakav postupak javne nabave. Nadalje, norveška nadležna tijela nisu dostavila nikakve informacije iz kojih bi bilo vidljivo da je dodijeljena naknada bila utemeljena na analizi troškova koje bi imao tipičan poduzetnik kojim se dobro upravlja i koji ima odgovarajuća potrebna sredstva. Čak i kada bi se mutandis mutandis primijenila ocjena prethodno spomenuta u uvodnim izjavama 143. do 150., zaključak bi bio isti, odnosno da četvrti uvjet iz presude Altmark nije ispunjen.

(156)

Prema tome, Tijelo zaključuje da je godišnjim iznosima od 800 000 NOK (od 2004.), povećanim na 2 milijuna NOK (od 2010.) i ponovno smanjenim na 1,5 milijuna NOK (od 2011.) koji su dodijeljeni kako bi se povećala frekvencija autobusnih polazaka na liniji Lillesand – Kristiansand i Kristiansand – Arendal, Nettbuss Sør AS-u dodijeljena prednost.

(157)

Tijelo mora razmotriti može li sporna mjera potpore utjecati na trgovinu i narušiti tržišno natjecanje (50).

(158)

Korisnici potpore natječu se s drugim prijevoznicima na tržištima koja su otvorena za tržišno natjecanje (51). Tijelo stoga zaključuje da je godišnja naknada mogla narušiti tržišno natjecanje jačanjem komercijalnog položaja korisnika potpore na tim tržištima.

(159)

U pogledu utjecaja na trgovinu i činjenice da se ovaj predmet odnosi na lokalno tržište redovitog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu, Tijelo podsjeća da je u presudi u predmetu Altmark, koji se isto tako odnosi na usluge regionalnog autobusnog prijevoza, Sud bio stajališta da:

„Javna subvencija, koja se dodjeljuje poduzetniku koji pruža samo usluge lokalnog i regionalnog prijevoza, a ne pruža usluge prijevoza izvan države podrijetla, ipak može utjecati na trgovinu među državama članicama […]. Drugi uvjet za primjenu članka 92. stavka 1. Ugovora, odnosno da potpora mora moći utjecati na trgovinu među državama članicama, stoga ne ovisi o lokalnom ili regionalnom karakteru prijevoznih usluga ili o opsegu predmetnog područja djelatnosti.” (52).

(160)

To znači da čak i ako se – kao u ovome predmetu – radi samo o lokalnom ili regionalnom tržištu autobusnog prijevoza (Aust-Agder), javna sredstva koja su stavljena na raspolaganje jednom subjektu na tom tržištu još uvijek mogu utjecati na trgovinu između ugovornih strana (53). Tijelo stoga smatra da godišnja naknada može utjecati na trgovinu između ugovornih strana.

(161)

Štoviše, Tijelo smatra da se isto razmatranje primjenjuje, mutatis mutandis, i na djelatnosti školskog prijevoza (54) i na projekt ATP.

(162)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je bilo stajališta da naknada koju je Aust-Agder dodijelio petorici autobusnih prijevoznika za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz prije 2004. čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(163)

Nadalje, Tijelo zaključuje da naknada koju je Aust-Agder dodijelio petorici autobusnih prijevoznika za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz od 2004. do danas čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(164)

Naposljetku, Tijelo zaključuje da državno financiranje Nettbuss Sør AS-a od 2004. nadalje na temelju projekta ATP čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(165)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je zaključilo da je Aust-Agder imao postojeći program potpore za usluge redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza do kraja 2003.

(166)

Međutim, Tijelo je izrazilo sumnje u pogledu toga je li uvođenjem metode ALFA i njezine indeksacije za posljedicu imalo to da je naknadom koju je Aust-Agder dodijeljivao petorici autobusnih prijevoznika za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz od 2004. do danas znatno izmijenjen postojeći program potpore.

(167)

Tijelo je nadalje izrazilo sumnju u postojanje nove potpore u pogledu potencijalne naknade za pružanje usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza izvan onog što je dopušteno u okviru postojećeg programa potpore (do 2004. ili pak do danas, ako priroda potpore nije bila izmijenjena uvođenjem metode ALFA i njezine indeksacije).

(168)

Isto tako, Tijelo je razmatralo jesu li iznosi iz projekta ATP povezani s dodjelom naknade od strane Aust-Agdera ili pak čine zaseban program ili su njegov dio.

(169)

U skladu s člankom 1. točkom (c) u dijelu II. Protokola 3. SCA-a „nova potpora” znači:

„Svaka potpora, to jest programi potpora i pojedinačna potpora koje ne predstavljaju zatečenu potporu, uključujući i izmjene postojećih potpora.”

(170)

Relevantnim odredbama, člankom 1. točkom (b) alinejama i. i v. u dijelu II. Protokola 3. SCA-a predviđa se da „postojeća potpora” znači:

„Sve potpore koje su postojale prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u spomenutim državama članicama EFTA-e, odnosno programe potpora i pojedinačne potpore čija je primjena započela prije te se nastavila i nakon stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u; […]”.

i

„Potpora koja se smatra zatečenom potporom jer je moguće ustanoviti da u trenutku kada je započela njezina primjena nije predstavljala potporu, ali je kasnije, zbog razvoja Europskog gospodarskog prostora, postala potporom iako je dotična država članica EFTA-e nije izmijenila […]”

(171)

Tijelo će najprije pojasniti svoj položaj u pogledu postupka koji proizlazi iz Sporazuma o EGP-u i Protokola 3. za mjere za koje se utvrdi da čine postojeću potporu.

(172)

U Sporazumu o EGP-u utvrđeni su različiti postupci, ovisno o tome radi li se o postojećoj ili o novoj potpori. U skladu s člankom 1. stavkom 1. u dijelu I. Protokola 3. SCA-a „Nadzorno tijelo EFTA-e u suradnji s državama EFTA-e stalno preispituje sve sustave potpora koji postoje u tim državama. Predlaže im odgovarajuće mjere koje nalažu postupni razvoj ili funkcioniranje Sporazuma o EGP-u.” Prema tome, postojeća potpora može se propisno primjenjivati sve dok Tijelo utvrdi da nije spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (55).

(173)

S druge strane, u skladu s člankom 2. stavkom 1. u dijelu II. Protokola 3. SCA-a „[…] predmetna država EFTA-e Nadzorno tijelo EFTA-e pravodobno obavješćuje o svim svojim planovima za dodjelu novih potpora.” Prema tome, svaka nova potpora mora se unaprijed prijaviti Tijelu i ne smije se provoditi dok Tijelo ne donese konačnu odluku.

(174)

Nadalje, postojeća potpora može biti predmetom samo one odluke u kojoj se utvrđuje da je nespojiva u pogledu budućnosti. Prema tome, Tijelo „[…] u okviru stalnog preispitivanja postojeće potpore, ima samo ovlasti da zatraži ukidanje ili izmjenu takve potpore u roku koji samo odredi.” (56).

(175)

Isto tako, utvrđena je sudska praksa da je time što je predviđeno stalno preispitivanje potpora i njihov nadzor od strane Tijela, namjera Sporazuma o EGP-u bila „[…] da se zaključak da je neka potpora možda nespojiva sa zajedničkim tržištem, čije je preispitivanje u nadležnosti Suda, donosi na temelju odgovarajućeg postupka čije je pokretanje u nadležnosti Komisije” (57).

(176)

Prema tome, s obzirom na prethodno navedeno, Tijelo zaključuje da samo u skladu s postupkom za postojeću potporu utvrđenim u člancima 17. do 19. u dijelu II. Protokola 3. SCA-a može ocijeniti je li postojeća mjera potpore spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(177)

U odjeljcima u nastavku analizirat će se pitanje nove ili postojeće potpore u odnosu na metodu ALFA i njezinu indeksaciju te projekt ATP.

(178)

Člankom 1. točkom (d) u dijelu II. Protokola 3. SCA-a utvrđuje se da „program potpora”:

„[…] znači svaki akt na temelju kojeg se mogu dodjeljivati pojedinačne potpore, bez daljnjih mjera provedbe, poduzetnicima definiranim u aktu na općenit i apstraktan način, kao i svaki akt na čijoj se osnovi potpora koja nije vezana uz određeni projekt može dodijeliti jednom poduzetniku ili više njih na neodređeno vremensko razdoblje i/ili u neograničenom iznosu;”.

(179)

Člankom 1. točkom (e) u dijelu II. Protokola 3. SCA-a utvrđuje se da „pojedinačna potpora”:

„[…] znači potpora koja se ne dodjeljuje na temelju programa potpora i svaka potpora koja podliježe obvezi obavijesti, a dodjeljuje se na temelju programa potpora;”.

(180)

Ta je razlika osobito važna u kontekstu postojeće potpore, s obzirom na to da se Protokolom 3. SCA-a Tijelu daje nadležnost da stalno preispituje postojeće sustave potpora (58). Isto tako, Odjeljak V. dijela II. Protokola 3. SCA-a primjenjuje se samo na postojeće programe potpora (59).

(181)

Tijelo je u odluci o pokretanju postupka navelo više informacija o obrazloženju koncepta postojećeg programa potpore te kako se on tumači u njezinoj vlastitoj sudskoj praksi i sudskoj praksi Europske komisije (60).

(182)

Tijelo je u odluci o pokretanju postupka zaključilo da je program potpore u Aust-Agderu postojao od 1994. (61). Odredbe kojima se predviđa taj program potpore jesu CTA, CTR i Zakon o obrazovanju u vezi s relevantnom upravnom praksom u Aust-Agderu.

(183)

Tijelo je primijetilo da je naknada za obavljanje redovitog lokalnog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu i prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj 1. siječnja 1994. bila predviđena temeljem CTA-a i CTR-a (te relevantnog zakonodavstva koje im je prethodilo). Nadalje, i prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u, naknada za pružanje usluga autobusnog prijevoza dodjeljivala se temeljem Zakona o obrazovanju (i relevantnog zakonodavstva koje mu je prethodilo).

(184)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je razmotrilo ispunjava li pravni okvir za financiranje redovitog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu tri kriterija iz članka 1. točke (d) dijela II. Protokola 3. SCA-a: i. akt na temelju kojeg se može dodijeliti potpora, ii. akt koji ne zahtijeva nikakve dodatne provedbene mjere, te iii. akt u kojem se definiraju potencijalni korisnici potpore na općenit i apstraktan način (62).

(185)

I pored toga, u pogledu projekta ATP, Tijelo je u odluci o pokretanju postupka iznijelo sumnju oko toga je li on povezan s dodjelom naknade od strane Aust-Agdera ili čini zasebni program, ili pak njegov dio.

(186)

Unatoč činjenici da je projekt ATP odraz suradnje između različitih općina te županija Vest-Agder i Aust-Agder, te činjenice da su plaćanja izvršena iz različitih izvora, uključene operacije u okviru su programa u Aust-Agderu.

(187)

Tijelo primjećuje da su autobusne linije uključene u projekt ATP, odnosno Kristiansand – Lillesand i Kristiansand – Arendal, kako su prethodno opisane u uvodnim izjavama 57. i 58., već bile uključene u aktualni program u Aust-Agderu.

(188)

Naknada za povećanu proizvodnju na tim linijama temeljem projekta ATP isplaćena je u skladu s istim pravnim odredbama kao i naknada za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz.

(189)

Izračun naknade za povećanu proizvodnju projekta temeljio se na potpuno istim načelima kao i izračun naknada za redoviti lokalni i školski autobusni prijevoz, odnosno na trošku javne usluge umanjenom za prihod od karata za neto ugovore i uvećanom za razumnu dobit.

(190)

Na temelju prethodno rečenog, Tijelo zaključuje da je projekt ATP dio programa kojeg je Tijelo već razmatralo u odluci o pokretanju postupka kao program koji je u Aust-Agderu postojao od 1994.

(191)

U članku 1. točki (b) alineji i. dijela II. Protokola 3. SCA-a navodi se da postojeća potpora obuhvaća sve potpore koje su postojale prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u odnosnim državama članicama EFTA-e, odnosno programe potpora i pojedinačne potpore čija je primjena započela prije te se nastavila i nakon stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u.

(192)

Ovdje su odredbe kojima se predviđa program bile na snazi od stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj 1. siječnja 1994. S obzirom na to da je tržište lokalnog autobusnog prijevoza tog datuma već bilo izloženo određenom tržišnom natjecanju, Tijelo je stajališta da financiranje redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza na temelju CTA-a, CTR-a i Zakona o obrazovanju čini postojeći program potpore koji je postojao u siječnju 1994. i koji je ostao primjenjiv nakon toga.

(193)

U svojoj presudi u predmetu Namur Sud je izjavio sljedeće:

„[…] nastanak nove potpore ili izmjenu postojeće potpore nije moguće ocjenjivati u skladu s opsegom potpore ili, poglavito, njezinim iznosima u financijskom smislu u bilo kojem trenutku djelovanja poduzetnika, ako je potpora dodijeljena u skladu s prethodnim zakonskim odredbama koje se nisu mijenjale. Zaključak o tome može li se potpora razvrstati kao nova potpora ili kao izmjena postojeće potpore mora se donijeti pozivanjem na odredbe kojima je predviđena.” (63).

(194)

Štoviše, kako je istaknuo nezavisni odvjetnik Trabucchi u svojem mišljenju u predmetu Van der Hulst, izmjene su znatne ako su izmijenjeni glavni elementi programa, poput prirode prednosti, svrhe koja se mjerom nastoji ostvariti, pravnog temelja, korisnikâ ili izvora financiranja (64). Takve izmjene mogu utjecati na procjenu spojivosti tog programa i potrebno ih je prijaviti posebno kao novu potporu kako bi se ocijenila njihova spojivost sa Sporazumom o EGP-u (65).

(195)

Izmjene programa potpore koje su isključivo formalne ili administrativne prirode ne dovode do novog razvrstavanja postojeće potpore u skupinu novih potpora (66).

(196)

Kako je prethodno prikazano, financiranje usluga autobusnog prijevoza u Aust-Agderu temeljilo se na programu potpore koji se sastojao od CTA-a, CTR-a, Zakona o obrazovanju i upravne prakse u Aust-Agderu. Metoda ALFA na temelju koje su zaključeni novi ugovori za razdoblje od 2004. do 2008. uvedena je 2004. Ta metoda ALFA dopunjena je uvođenjem novog sustava indeksacije na temelju kojeg su potpisani novi ugovori sa starim prijevoznicima kako bi se pokrilo razdoblje od 2009. do 2012. uz mogućnost produljena ugovora za najviše četiri dodatne godine (vidjeti uvodnu izjavu 53.). Pitanje je može li se uvođenje metode ALFA i njezine kasnije indeksacije smatrati osobinama kojima je postojeći program potpore izmijenjen u novu potporu.

(197)

Metoda ALFA, kako je opisana u prethodnim uvodnim izjavama 46. do 50., sustav je za izračun troškova povezanih s autobusnim prijevozom. Sustavom indeksacije, kako je opisan u prethodnim uvodnim izjavama 51. do 53., dopunjena je ta metoda uvođenjem nekoliko parametara relevantnih za trošak, poput troškova goriva ili troškova plaća, na temelju kojih se indeksira naknada.

(198)

Uvođenjem tog sustava nije bitno izmijenjen pravni temelj niti cilj dodjele naknade.

(199)

Odredbe CTA-a, CTR-a i Zakona o obrazovanju, kao i upravne prakse, tumače se i primjenjuju na isti način. Te odredbe i prakse ostale su nepromijenjene tijekom predmetnog razdoblja, odnosno čak i od vremena prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u.

(200)

Svrha je uvijek bila prijevoznicima (bilo da se radi o redovitom lokalnom ili školskom autobusnom prijevozu) dati naknadu za pružanje usluga koje županija Aust-Agder nastoji uspostaviti ili održati.

(201)

Dodijeljena naknada uvijek pokriva trošak javne usluge, od čega se oduzimaju prihodi od karata za neto ugovore i čemu se dodaje razumna dobit. Bilo kakva naknada izvan područja prethodno navedenih pravnih odredaba i upravnih praksi nije dopuštena.

(202)

Sa stajališta zakonodavstva o državnim potporama, metodom ALFA nisu predviđene nikakve znatne izmjene u pogledu korisnikâ potpore uključenih u program. Ona se primjenjivala, i dalje se primjenjuje, na sve koncesionare kojima je povjereno pružanje usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu. Ono što je najvažnije, tim sustavom ne mijenja se pravo korisnikâ na potporu u okviru tog programa. Prema tome, program nije bio proširen u tom smislu.

(203)

Uvođenje metode ALFA i indeksacije služilo je samo preciznijoj kalibraciji troškova prijevoznih usluga na temelju kojih se dodjeljuje naknada. Iznos dodijeljene naknade tijekom čitavog razdoblja bio je utemeljen na istim čimbenicima, poput troškova autobusnih operacija, troškova podizvođača, prihoda od karata itd. Slijedom toga može se zaključiti da je metodom ALFA i indeksacijom predviđen bolji mehanizam za dodjelu naknada istim korisnicima u okviru programa na temelju istih pravnih odredaba.

(204)

Prema tome, Tijelo zaključuje da metodom ALFA i indeksacijom nije znatnije izmijenjen postojeći program potpore.

(205)

Isto tako, ne može se reći da je pojačanom proizvodnjom osiguranom iz projekta ATP na linijama Lillesand – Kristiansand i Kristiansand – Arendal program znatno izmijenjen. Svrha projekta ATP bila je samo povećati djelatnosti Nettbuss Sør AS-a u okviru istih ugovora o koncesiji.

(206)

Izmjene su donesene u pogledu već postojećih linija bez donošenja izmjena programa potpore kako je utvrđen zakonodavstvom. Prema tome, povećana proizvodnja projekta ATP ne čini izmjenu programa uslijed koje bi došlo do potpore za nove djelatnosti, što se smatra novom potporom.

(207)

Nadalje, plaćanja izvršena u okviru projekta ATP u skladu su s načelom u pogledu naknada utvrđenim u okviru programa, u smislu da pokrivaju trošak pružanja javne usluge od čega se oduzimaju prihodi od karata za neto ugovore i čemu se dodaje razumna dobit.

(208)

Osim toga, činjenicom da je sastav javnih subjekata koji su pridonijeli plaćanju naknada ili su izvršili plaćanja naknada, kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 58., bio različit od onoga u postojećem programu potpora, program nije znatno izmijenjen. Usluge koje su plaćene bile su u okviru tog programa, a plaćanja su izvršena u skladu s pravnim i financijskim pravilima primjenjivim na program, bez obzira na podrijetlo plaćanja.

(209)

Prethodno spomenutim izmjenama koje su uvedene projektom ATP ne dovodi se u pitanje priroda programa kao postojećeg programa potpore. Prema tome, Tijelo zaključuje da projektom ATP nije znatnije izmijenjen postojeći program potpore.

(210)

Tijelo zaključuje da u Aust-Agderu postoji program potpore utemeljen na CTA-u, CTR-u, Zakonu o obrazovanju i upravnoj praksi. Tijelo je stajališta da je program po svojoj prirodi postojeći s obzirom na to da primjenom metode ALFA ili indeksacije, kao ni povećanom proizvodnjom na postojećim autobusnim linijama predviđenom projektom ATP nisu uvedene nikakve znatne izmjene.

(211)

Protokolom 3. SCA-a Tijelu se daje ovlast da stalno preispituje sve postojeće sustave potpora (67). Međutim, na takvu potporu trebale bi se primjenjivati odgovarajuće mjere u skladu s odredbama utvrđenim u člancima 17. do 19. u dijelu II. Protokola 3. SCA-a s ciljem ukidanja ili izmjene programa samo ako se utvrdi da postojeća potpora nije spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(212)

S obzirom na okolnosti, Tijelo ne smatra da trenutačna situacija od njega traži da poduzme odgovarajuće mjere u odnosu na Kraljevinu Norvešku u pogledu budućih izmjena postojećeg programa potpore. U tom smislu Tijelo primjećuje sljedeće.

(213)

Najprije, Tijelo uzima u obzir činjenicu da je ugovor o koncesiji s Nettbuss Sør AS-om već istekao. Kao posljedica toga, svaka ocjena spojivosti postojećeg programa potpore u odnosu na Nettbuss Sør nema smisla.

(214)

Drugo, Tijelo nije utvrdilo nikakve probleme povezane s tržišnim natjecanjem u pogledu primjene programa od strane ostalih prijevoznika spomenutih u uvodnoj izjavi 35., a čiju su ugovori s Aust-Agderom još uvijek valjani. Tijelo smatra da je u pogledu tih prijevoznika, metoda ALFA ispravno provedena kako bi se u obzir uzeli samo troškovi i prihodi proistekli iz javnih usluga, u skladu s člankom 49. Sporazuma o EGP-u i odredbama Uredbe (EEZ) br. 1191/69 ili Uredbe (EZ) br. 1370/2007.

(215)

Treće, Tijelo uzima u obzir svoj neriješeni postupak zbog povrede protiv Norveške u pogledu navodnog kršenja pravila EGP-a o nabavi. Tijelo je 12. listopada 2011. Norveškoj poslalo pismo opomene zbog nepoštivanja načelâ nediskriminacije i transparentnosti utvrđenih u člancima 4. i 48. Sporazuma o EGP-u tako što je Aust-Agderu dopustila da dodijeli, i produlji, koncesije za autobusni prijevoz bez ikakvog oblika objave. Iz istih razloga Tijelo je 22. lipnja 2012. Norveškoj dostavilo obrazloženo mišljenje. Svrha tog prethodnog postupka je predmetnoj državi EFTA-e dati priliku da, s jedne strane, ispuni svoje obveze u okviru zakonodavstva EGP-a, a s druge strane, da iskoristi svoje pravo da se brani od prigovora koje je Tijelo formuliralo. U ovome slučaju, norveška nadležna tijela obvezala su se donijeti nacionalno zakonodavstvo s ciljem sprječavanja budućih kršenja pravila EGP-a o javnoj nabavi u području koncesija u prijevoznom sektoru.

(216)

S obzirom na te čimbenike, Tijelo iskorištava svoje pravo nadzora tako da, kako je prethodno spomenuto, u ovome trenutku ne vidi nikakvu potrebu za pokretanjem postupka odgovarajućih mjera utvrđenog u člancima 17. do 19. u dijelu II. Protokola 3.

(217)

Nadalje, Tijelo zatvara ovu službenu istragu potencijalne nove potpore u pogledu postojećeg programa potpore u Aust-Agderu. Unatoč tome, temeljem članka 1. stavka 1. u dijelu I. Protokola 3. SCA-a, Tijelo će stalno preispitivati program do njegova isteka te pratiti njegovu primjenu.

(218)

U pogledu postojeće potpore, iz sudske prakse (68) slijedi da se svako plaćanje prekomjerne naknade mora najprije razmotriti u svjetlu tog programa potpore. Ako se postojećim programom potpore, njegovom strukturom ili na neki drugi način, dopušta plaćanje prekomjerne naknade, višak ili preplaćeni iznosi moraju se smatrati postojećom potporom te se stoga na njih odnosi postupak odgovarajućih mjera utvrđen u člancima 17. do 19. u dijelu II. Protokola 3. SCA-a.

(219)

Ako je, s druge strane, prekomjerna naknada korisniku plaćena izvan okvira programa postojeće potpore, višak ili preplaćeni iznos trebali bi se razmatrati u okviru postupka za novu potporu.

(220)

Iz toga slijedi da se samo plaćanja izvršena na temelju postojećeg programa potpore mogu smatrati postojećom potporom isplaćenom u okviru tog programa. Nasuprot tome, plaćanja koja premašuju stvarne gubitke i koja su izvršena izvan okvira programa potpore moraju se stoga tretirati kao nova potpora (69).

(221)

U odluci o pokretanju postupka Tijelo je izrazilo sumnju u pogledu postojanja potencijalne nove potpore pružateljima usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu koja nije dodijeljena temeljem programa potpore koji postoji od 1994.

(222)

Postojećim programom potpore u Aust-Agderu osigurava se redoviti lokalni i školski autobusni prijevoza u županiji Aust-Agder od vremena prije stupanja na snagu Sporazuma o EGP-u u Norveškoj 1. siječnja 1994. Pružanje tih usluga obavljaju sljedeći prijevoznici: Birkeland Busser AS, Frolandsruta Frode Oland, Høyvågruta AS, Nettbuss Sør AS, RTB, L/L Setesdal Bilruter i Telemark Bilruter. Od 2009., te nakon spajanja Nettbuss Sør AS-a s Høyvågruta AS-om i RTB-om, preostalo je pet prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza u okviru ugovorâ s Aust-Agderom. Ugovor o koncesiji s Nettbuss Sør AS-om istekao je 31. prosinca 2014. Trenutačno samo četiri prijevoznika pružaju predmetne usluge u okviru postojećeg programa potpore. Ugovori o koncesiji istječu 31. prosinca 2016.

(223)

Tijelo primjećuje da države EFTA-e uživaju veliku diskreciju pri određivanju usluga od općeg gospodarskog interesa, kao i uvjetâ njihove provedbe, uključujući procjenu troškova i prihoda takve usluge i odgovarajuću metodologiju za raspodjelu troškova i prihoda u slučaju operatera koji obavljaju i komercijalne djelatnosti. Opseg i nadzor na koje Tijelo ima pravo u tom pogledu ograničeni su na jednu očitu pogrešku (70).

(224)

U ovome predmetu, norveška nadležna tijela definirala su usluge redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza kao usluge od općeg gospodarskog interesa temeljem odredaba CTA-a, CTR-a, Zakona o obrazovanju i upravne prakse. Tijelo se složilo s tom definicijom, a sada je i zaključilo da je program potpore u Aust-Agderu po svojoj prirodi postojeći.

(225)

Pravnim odredbama u okviru postojećeg programa potpore omogućuje se da se naknadom pokriju troškovi usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu (umanjeni za prihod od karata za neto ugovore) i razumna dobit.

(226)

Prema tome, samo plaćanja naknade za pružanje predmetnih usluga mogu biti dio postojećeg programa potpore u Aust-Agderu, uključujući plaćanja koja premašuju stvarne gubitke, a koja su u okviru tog programa (71).

(227)

U kontekstu ovoga predmeta, sljedeća plaćanja ne mogu se temeljiti na pravnim odredbama i upravnoj praksi ovog programa:

(228)

Takvim plaćanjima iz državnih sredstava, kako je prethodno opisano, prijevoznicima se daje selektivna prednost koja se ne može opravdati odredbama i upravnom praksom postojećeg programa potpore u Aust-Agderu, s obzirom na to da se ona odnose na usluge koje tržište već pruža ili na usluge prijevoza koje nisu definirane na način da imaju pravo na primanje naknade za pružanje javne usluge, ili naposljetku, na situacije koje izlaze izvan granica programa potpore kako je izvorno zamišljen. S obzirom na to, u pogledu prethodne situacije, ne može se smatrati da je plaćanje naknade za javnu uslugu koja više ne postoji izvršeno na temelju odredaba kojima se predviđa program, jednostavno zato što takve usluge više nisu predmet tog programa.

(229)

Nadalje, čini se da se tim plaćanjima koja nisu izvršena temeljem programa pokrivaju troškovi koje bi prijevoznici trebali snositi sami te troškovi koji uopće nisu nastali. Posljedica toga je da takva plaćanja čine oblik operativne potpore kojom se narušava tržišno natjecanje i utječe na trgovinu među ugovornim stranama.

(230)

U tom kontekstu, Tijelo je ocijenilo informacije koje su norveška nadležna tijela dostavila u pogledu različitih djelatnosti svih prijevoznika uključenih u pružanje usluga redovitog lokalnog i školskog autobusnog prijevoza u Aust-Agderu.

(231)

Norveška nadležna tijela ostala su pri tvrdnji da je, osim u slučaju Nettbuss Sør AS-a, načinom izračuna naknade, uzimajući u obzir da je ostvareni prihod odgovarao procijenjenim troškovima obavljanja prijevoznih usluga, osigurano da autobusni prijevoznici prime naknadu samo za javne usluge.

(232)

Na temelju informacija koje su dostavila norveška nadležna tijela za razdoblje prije 2004. Tijelo nije utvrdilo nikakva plaćanja za koja bi se moglo smatrati da su izvan područja postojećeg programa potpore.

(233)

Unatoč tome, za razdoblje nakon 2004. i uvođenja metode ALFA (i njezine indeksacije od 2009.), Tijelo primjećuje da su određena plaćanja doista izvršena izvan postojećeg programa potpore u korist Nettbuss Sør AS-a.

(234)

Za razdoblje nakon 2004. Tijelo nije utvrdilo da su takva plaćanja izvršena u korist bilo kojeg drugog prijevoznika u Aust-Agderu.

(235)

To trgovačko društvo uvelo je odvojene račune 2009. tako da su od tada postojali računi za javne djelatnosti i računi za komercijalne djelatnosti.

(236)

Prema tvrdnjama norveških nadležnih tijela, metoda ALFA u svojoj je biti model utemeljen na troškovima te sustav koji se temelji na povjerenju. Prije svake proizvodne godine Nettbuss Sør AS dostavio bi procijenjene troškove i prihode povezane s javnim uslugama. Županija Aust-Agder pretpostavljala je da je to trgovačko društvo također pravilno raspodjeljivalo prihode za javne i komercijalne usluge. Prema priznanju norveških nadležnih tijela, na temelju informacija koje su kasnije utvrdili, čini se da to nije bio slučaj.

(237)

Kako je prethodno spomenuto u uvodnim izjavama 93. i 94., na temelju informacija koje su dostavila norveška nadležna tijela u pogledu proizvodnje Nettbuss Sør AS-a, prijavljena proizvodnja odstupa od onoga što je trebalo biti prijavljeno kao proizvodnja u pogledu naknade za pružanje javne usluge.

(238)

Prema dostavljenim proračunskim tablicama za proizvodnju, Nettbuss Sør AS-u izravno je isplaćena i naknada za komercijalne djelatnosti. Primjerice, iz proračunskih tablica vidljivo je da je Nettbuss Sør AS primao naknadu za usluge noćnog prijevoza, iako te usluge čine dio komercijalnih djelatnosti tog trgovačkog društva. Nettbuss Sør AS nije iznio prigovor na činjenicu da su te komercijalne linije doista bile uključene u izračune za naknadu u okviru metode ALFA.

(239)

Iz dostavljenih informacija vidljivo je i da je Aust-Agder nastavio plaćati naknadu za javnu uslugu za neke linije (npr. Grimstad – Heggedalen i Heggedalen – Grimstad) iako je prometovanje na tim linijama prestalo.

(240)

Štoviše, Tijelo primjećuje da je naknada za javnu uslugu isplaćena za linije koje nisu dio ugovora o pružanju javne usluge (npr. pravac Kilsund – Kitron, Tangen Hisøy – Kitron, Tangen Hisøy – Kilsund i prijevoz bez putnika do prve autobusne stanice za „Sørlandsekspressen”, što je brza autobusna linija od Kristiansanda do Osla).

(241)

Prema tome, sva prethodno spomenuta plaćanja naknadâ za djelatnosti koje su bespravno ili pogrešno uključene u proračunske tablice za proizvodnju u okviru metode ALFA nisu utemeljena na pravnim odredbama i upravnoj praksi postojećeg programa potpore u Aust-Agderu.

(242)

U tablici u nastavku dan je sažet prikaz prijavljene proizvodnje, bruto troškova, prilagodbi zbog odstupanja te razlika u proizvodnji i troškovima kako ih je izračunao Asplan Viak koristeći se proračunskim tablicama ALFA i indeksacijom (72):

Tablica 2.

Razlike između proizvodnje i troškova za razdoblje od 2004. do 2014.

(243)

Norveška nadležna tijela dostavila su odstupanja u proizvodnji i u pogledu dobro definiranih obveza pružanja javnih usluga. Tijelo ocjenjuje je li do tih odstupanja došlo u okviru ili izvan okvira postojećeg programa potpore.

(244)

Tijelo primjećuje da su, u vezi s tablicom 1. kako je prethodno prikazana u uvodnoj izjavi 96., u prethodnoj tablici kao dio proizvodnje uključeni primjeri odstupanja u pogledu usluge školskog autobusnog prijevoza. Prije svega, kako su izvijestila norveška nadležna tijela, u pogledu prijevoza školske djece do nastave plivanja i s nastave plivanja i za posebnu autobusnu liniju, čini se da je Nettbuss Sør AS primao naknadu iz dva različita izvora istovremeno, odnosno od županije Aust-Agder i od općina (74).

(245)

Isto tako, s obzirom na proizvodnju u pogledu školskih godina i „umnožavanja školskih godina” kao i za usluge školskog autobusa, prijavljeno je da je Nettbuss Sør AS primao naknadu za dulje razdoblje tijekom godine od potrebnog, npr. za 51 školski tjedan (255 školskih dana) umjesto za 38 školskih tjedana (192 školska dana).

(246)

Osim toga, norveška nadležna tijela iznijela su tvrdnju da su neki pravci javnog prijevoza (nisu navedeni primjeri konkretnih linija) skraćeni bez odobrenja Županije te da to nije prikazano u proračunskim tablicama za proizvodnju na temelju kojih su se dodjeljivale naknade. Tijelo je stajališta da se ta odstupanja u proizvodnji odnose na usluge prijevoza za koje je naknada dodijeljena na temelju postojećeg programa potpore. Ne može se stoga tvrditi da ta navodna isplata prekomjerne naknade čini novu potporu dodijeljenu izvan okvira programa. Sama činjenica da je program potpore loše osmišljen na način da omogućuje plaćanje naknade koja je viša od stvarnih troškova, ali koji su u okviru programa potpore, ne čini tu prekomjernu naknadu novom potporom. Prema tome, plaćanja prekomjerne naknade ostaju u okviru postojećeg programa potpore.

(247)

Naposljetku, u pogledu usluga autobusnog prijevoza od i do zračne luke koje je pružao Nettbuss Sør AS i koje su bile integrirane u projekt ATP, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 56. do 62., Tijelo primjećuje da je smanjivanjem troškova povezanih s izvršavanjem javne usluge na linijama 39. i 40. Aust-Agder tom trgovačkom društvu osigurao izravnu uštedu troškova procijenjenu na iznos od 1 020 000 NOK, kako su ustvrdila norveška nadležna tijela, omogućujući tako Nettbuss Sør AS-u da održi svoju uslugu autobusnog prijevoza od i do zračne luke.

(248)

Prethodno spomenuti iznos prvotno je bio uključen u ukupnu naknadu koja je dodijeljena Nettbuss Sør AS-u za izvršavanje obveza javnih usluga prijevoza u Aust-Agderu. S obzirom na to da su te obveze (odnosno linije 39. i 40.) prestale postojati s učinkom od listopada 2013. do 20. siječnja 2014., procijenjeni iznos od 1 020 000 NOK trebao je biti oduzet od ukupne naknade koja je godišnje isplaćivana Nettbuss Sør AS-u. Neoduzimanje tog iznosa od ukupne naknade, nego njegovo korištenje u korist komercijalnih djelatnosti, čini jedan oblik prekomjerne naknade koja je isplaćena izvan okvira postojećeg programa potpore. Stoga se smatra i da je to nova potpora koja čini operativnu potporu.

(249)

U skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. „Nadzorno tijelo EFTA-e na vrijeme se obavješćuje o svim planovima koji se odnose na dodjelu ili promjenu potpore kako bi moglo iznijeti svoje primjedbe. Dotična država ne stavlja svoje predložene mjere na snagu sve dok se ne postigne konačna odluka u odnosu na postupak.”

(250)

Neprijavljivanjem prethodno utvrđenih mjera potpore, norveška nadležna tijela nisu postupila u skladu sa zahtjevom u pogledu obavješćivanja. Isto tako, stavljanjem na snagu mjera potpore nije se ispunila obveza mirovanja.

(251)

Prema tome, Tijelo može zaključiti da norveška nadležna tijela nisu ispunila svoje obveze iz članka 1. stavka 3. dijela I. Protokola 3.

(252)

Tijelo je preispitalo mogu li se sporne mjere smatrati spojivima sa Sporazumom o EGP-u. Kako je prethodno opisano, mjera se sastoji od financiranja usluga koje tržište već pruža, ili usluga prijevoza koje pravnim odredbama kojima se uređuje postojeći program potpore u Aust-Agderu nisu definirane kao usluge za koje se prima naknada za obavljanje javne usluge, ili naposljetku usluga prijevoza koje su prestale postojati. To financiranje čini operativnu potporu kojom se smanjuju aktualni izdaci Nettbuss Sør AS-a.

(253)

Norveška nadležna tijela nisu iznijela nikakve razloge da se takva potpora smatra spojivom sa Sporazumom o EGP-u. Upravo suprotno, oni sami prijavili su da odstupanja u proizvodnji nisu dio postojećeg programa potpore u okviru kojeg je Nettbuss Sør AS imao pravo primati naknadu za pružanje javne usluge.

(254)

Nettbuss Sør AS u načelu tvrdi da slijedom određenih dogovora i pregovora prethodno navedenih u uvodnim izjavama 109. i 110. zapravo nije došlo do plaćanja prekomjerne naknade, s obzirom na to da su greške počinjene u prijavljivanju troškova proizvodnje za dodjelu javne naknade, kao i izmjene uvedene u raspored proizvodnje, „ispravljene” izravnavanjem plaćanja s naknadom Nettbuss Sør AS-u. Isto tako, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 111., ostvareni komercijalni prihodi oduzeti su prilikom izračuna naknade, kao posljedica činjenice da su neke komercijalne linije bile uključene u proračunske tablice za proizvodnju koje su poslužile za izračunavanje naknade. Na kraju, Nettbuss Sør AS tvrdi da je stvarno dodijeljena naknada bila niža od one koja bi bila izračunata temeljem metode ALFA.

(255)

U pogledu tvrdnji Nettbuss Sør AS-a, metoda ALFA, kako je prethodno opisana u stavku 48., sadrži ključne elemente za normalizirani izračun troškova autobusnih operacija, poput: i. izračuna proizvodnje na temelju broja kilometara po razdoblju proizvodnje po vozilu; ii. izračuna troškova na temelju jediničnih troškova pomnoženih s brojem kilometara po vozilu; te iii. izračuna prihoda tijekom razdoblja proizvodnje. Isto tako, procijenjeni prihod za sljedeću godinu prilagođuje se uzimajući u obzir prihod autobusnih prijevoznika u aktualnoj godini, kao i rast cijena karata koje Aust-Agder predloži za sljedeću godinu. Prihod se potom oduzima od dodijeljene naknade.

(256)

Međutim, očito je da su u ovome predmetu u izračun naknade Nettbuss Sør AS-u za pružanje javne usluge primjenom metode ALFA uključene djelatnosti koje nisu bile dijelom obveze pružanja javne usluge ili druge djelatnosti koje uopće nisu ispunjavale uvjete za primanje naknade za pružanje javne usluge u okviru postojećeg programa potpore. Isto tako, norveška nadležna tijela nisu mogla potvrditi i dokumentirati vrstu proizvodnih troškova za koje je trebalo dodijeliti naknadu za pružanje javnih usluga tijekom godina nakon 2004., kao ni relevantni prihod koji je trebalo oduzeti. Stoga Tijelo na temelju dostavljenih informacija ne može utvrditi razliku između troškova koji se mogu pripisati djelatnostima javne usluge i odgovarajućih prihoda (75). To je samo po sebi dokaz da sva plaćanja izvršena prema Nettbuss Sør AS-u izvan područja metode ALFA čine novu potporu kojom se tom prijevozniku dodjeljuje nepropisna prednost.

(257)

Tvrdnjom da su već obavljeni pregovori i dogovori kako bi se prilagodila naknada isplaćena Nettbuss Sør AS-u, koja je, prema tvrdnjama Nettbuss Sør AS-a, bila niža od one koja bi bila izračunata primjenom metode ALFA, sporna mjera se ne svrstava u područje članka 49. Sporazuma o EGP-u i prometnih uredaba. Štoviše, time se ne mogu nadoknaditi greške u proizvodnji koje su bile uključene u proračunske tablice za proizvodnju, koje su upotrijebljene kao temelj za izračun naknade koja se imala dodijeliti.

(258)

Metoda ALFA (i njezina indeksacija od 2009.) uvedena je radi izračuna naknade u okviru postojećeg programa potpore; međutim, u ovome predmetu ta je metoda pogrešno primijenjena i za uključivanje prometne proizvodnje Nettbuss Sør AS-a koju su norveška nadležna tijela trebala izostaviti prilikom izračuna naknade za pružanje javnih usluga. Time što nije dio postojećeg programa potpore u Aust-Agderu, potonja naknada čini novu potporu koja nije dodijeljena temeljem tog programa, a koju Tijelo ocjenjuje prema njezinim vlastitim mjerilima. Prema tome, pokušaji Nettbuss Sør AS-a da dokaže sponu između ta dva odvojena postupka potpore nemaju smisla u svjetlu ocjene državne potpore koju Tijelo provodi u pogledu plaćanjâ koje je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014.

(259)

Isto tako, na strani prihoda, Tijelo ne može prihvatiti argumentaciju Nettbuss Sør AS-a da su komercijalni prihodi u okviru metode ALFA doveli do odgovarajućeg smanjenja stvarno dodijeljene naknade, s obzirom na činjenicu da je, kako Nettbuss Sør AS priznaje, određena komercijalna proizvodnja uključena u nju za potrebe izračuna.

(260)

Nettbuss Sør AS dostavio je proračunsku tablicu koja prikazuje pregled komercijalnih prihoda oduzetih u izračunu naknade za razdoblje od 2007. do 2010. Iako su u toj proračunskoj tablici prikazani prihodi koji su doista oduzeti prilikom izračuna naknade koja se imala dodijeliti, Tijelo smatra da ti prihodi uopće nisu ni trebali biti uključeni u metodu ALFA s obzirom na to da je ta metoda osmišljena za uključivanje troškova i prihoda koji su isključivo rezultat obavljanja djelatnosti javnih usluga. Kao i ranije, time se sporna mjera ne svrstava u područje članka 49. Sporazuma o EGP-u i prometnih uredaba za potrebe spojivosti, a svaki pokušaj da se dokaže spona između ta dva odvojena postupka potpore nemaju smisla u svjetlu ocjene državne potpore koju Tijelo provodi u pogledu plaćanjâ koje je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014.

(261)

U tom kontekstu, Tijelo nije u položaju da ocijeni glavne značajke spora između Nettbuss Sør AS-a i Županije oko stvarnih iznosa potpore koji su trebali biti isplaćeni u okviru tog programa potpore, osobito jer se ne može utvrditi bez sumnje da je svaka potpora isplaćena Nettbuss Sør AS-u izvan okvira postojećeg programa potpore doista u cijelosti ili dijelom i vraćena Županiji.

(262)

S obzirom na to da se djelatnosti nove potpore ne odnose na obvezu pružanja javne usluge koja je povjerena tom prijevozniku, nisu primjenjivi članak 49. Sporazuma o EGP-u ni Uredbe (EEZ) br. 1191/69 i/ili (EZ) br. 1370/2007.

(263)

Nadalje, u ovome predmetu ne primjenjuju se odstupanja predviđena u članku 61. stavku 2. Sporazuma o EGP-u u pogledu potpore socijalnog karaktera dodijeljene pojedinačnim potrošačima, potpore za uklanjanje štete nastale zbog elementarnih nepogoda ili izvanrednih događaja i potpore dodijeljene određenim područjima Savezne Republike Njemačke.

(264)

Ne primjenjuje se ni odstupanje predviđeno člankom 61. stavkom 3. točkom (a) Sporazuma o EGP-u kojim se odobrava potpora za promicanje gospodarskog razvoja područjâ u kojima je životni standard iznimno nizak ili u kojima je podzaposlenost velika, jer predmetne mjere potpore nisu uvjetovane ostvarivanjem bilo kakve vrste djelatnosti u specifičnim regijama.

(265)

Isto tako, plaćanja koja je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014. ne mogu se smatrati promicanjem provedbe projekta od zajedničkog europskog interesa ili uklanjanjem ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu Norveške, kako je predviđeno u članku 61. stavku 3. točki (b) Sporazuma o EGP-u.

(266)

Naposljetku, plaćanja koja je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014. ne mogu se smatrati spojivima u svjetlu članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u, u kojem se predviđa odobravanje potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja, ako takva potpora ne utječe štetno na uvjete trgovanja do mjere koja je suprotna zajedničkim interesima. U tom smislu naglašava se da sporna izravna bespovratna sredstva nisu obuhvaćena nijednom smjernicom Tijela, kojima se definiraju uvjeti pod kojima se određene vrste potpore smatraju spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(267)

Prema tome, plaćanja koja je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014. čine operativnu potporu koja na umjetan način osnažuje konkurentski položaj Nettbuss Sør AS-a u odnosu na druge slične poduzetnike tako što ga oslobađa od troškova koje u uobičajenim okolnostima snose slični prijevoznici.

(268)

U skladu sa sudskom praksom, takva operativna potpora u načelu je nespojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u i ne može biti obuhvaćena područjem primjene članka 61. stavka 3. točke (c) s obzirom na to da narušava tržišno natjecanje u sektorima u kojima je dodijeljena te istovremeno, po samoj svojoj prirodi, ne može ostvariti niti jedan od ciljeva utvrđenih u toj odredbi (76).

(269)

S obzirom na prethodno navedeno, Tijelo zaključuje da plaćanja koja je Nettbuss Sør AS primio izvan postojećeg programa potpore za razdoblje od 2004. do 2014. nisu spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(270)

Tijelo je zaključilo da su norveška nadležna tijela Nettbuss Sør AS-u tijekom razdoblja 2004. – 2014. dodijelila državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, koja je izvan područja primjene postojećeg programa potpore u Aust-Agderu. Ta nova potpora čini operativnu potporu koja nije spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(271)

Tijelo smatra da naknada za redoviti lokalni autobusni prijevoz (uključujući financiranje projekta ATP) i za školski autobusni prijevoz u Aust-Agderu u razdoblju od 1994. do danas čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(272)

Tijelo smatra da je potpora za prethodno navedeni redoviti lokalni autobusni prijevoz dodijeljena na temelju postojećeg programa potpore utemeljenog na CTA-u, CTR-u i upravnoj praksi. Tijelo nadalje smatra da je potpora za prethodno navedeni školski autobusni prijevoz dodijeljena na temelju postojećeg programa potpore utemeljenog na Zakonu o obrazovanju.

(273)

S obzirom na ono što je navedeno u uvodnim izjavama 211. do 215. Tijelo je odlučilo zatvoriti postupak službene istrage u pogledu postojećeg programa potpore u Aust-Agderu.

(274)

Tijelo je osim toga zaključilo da su norveška nadležna tijela Nettbuss Sør AS-u tijekom razdoblja 2004. – 2014. dodijelila državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, koja je izvan područja primjene postojećeg programa potpore u Aust-Agderu. Norveška nadležna tijela tu su potporu provela nezakonito, kršeći članak 1. stavak 3. dijela I. Protokola 3. Ta potpora čini operativnu potporu koja nije spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u i treba je povući od korisnika.

(275)

U skladu sa Sporazumom o EGP-u Tijelo je nadležno donijeti odluku da predmetna država mora ukinuti potporu kada utvrdi da nije spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u. Sud EFTA-e više je puta istaknuo da je obveza države da ukine potporu koja se smatra nespojivom s unutarnjim tržištem uvedena kako bi se ponovno uspostavila situacija koja je postojala prije isplate potpore (77).

(276)

Nadalje, utvrđena je sudska praksa da će taj cilj biti ostvaren kada primatelj vrati iznose koji su mu dodijeljeni u okviru nezakonite potpore, čime će izgubiti prednost nad tržišnim natjecateljima koju je uživao na tržištu te će se uspostaviti situacija koja je postojala prije isplate potpore (78).

(277)

Iz prethodno navedenih razloga Tijelo smatra da su norveška nadležna tijela izvršila plaćanja naknada koje su više od stvarnih gubitaka i koje su izvan okvira postojećeg programa potpore u Aust-Agderu. Ta plaćanja čine nove mjere državne potpore koje nisu spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u. S obzirom na to da te mjere nisu prijavljene Tijelu, iz članka 14. dijela II. Protokola 3. proizlazi da Tijelo odlučuje da se nezakonita potpora koja nije spojiva s pravilima o državnim potporama iz Sporazuma o EGP-u mora povući od korisnika.

(278)

Štoviše, Tijelo nalaže povrat nespojive nove potpore na koji se odnosi rok zastare od 10 godina prije prvog djelovanja Tijela. U ovom predmetu, Tijelo je najprije djelovalo slanjem zahtjeva za informacije norveškim nadležnim tijelima 10. studenoga 2011. (79). Tijelo je utvrdilo da je postojala nespojiva nova potpora tijekom razdoblja od 2004. do 2014. Prema tome, povrat se odnosi na svaku nespojivu potporu dodijeljenu tijekom tog razdoblja.

(279)

Norveška nadležna tijela pozvana su da dostave iscrpne i točne informacije o iznosu potpore koja je dodijeljena Nettbuss Sør AS-u tijekom razdoblja od 2004. do 2014.

(280)

Prije svega, Tijelo ovime želi norveškim nadležnim tijelima dati sljedeće informacije i smjernice u pogledu postupka povrata:

1.

ukupni iznos (glavnicu i kamatu na iznos povrata) koji treba povući od Nettbuss Sør AS-a;

2.

u onoj mjeri u kojoj je to moguće, datume na koje su iznosi koji se trebaju povući stavljeni na raspolaganje Nettbuss Sør AS-u;

3.

iscrpni izvještaj o ostvarenom napretku i mjerama koje su već poduzete kako bi se postupilo u skladu s ovom Odlukom, i

4.

dokumente kojima se dokazuje da je povlačenje nezakonite i nespojive potpore od Nettbuss Sør AS-a u tijeku (okružnice, izdani nalozi za povrat itd.)

27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/47

1.

Predložena mjera u pogledu brodova koji upotrebljavaju hlađene bazene s morskom vodom kako bi ispunili zahtjeve stabilnosti, koju je Norveška prijavila 23. studenoga 2015. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Akta na koji se upućuje u poglavlju V. točki 56.g Priloga XIII. Sporazumu o EGP-u (Direktiva 97/70/EZ), nije opravdana.

2.

Norveška neće donijeti mjeru u pogledu brodova koji upotrebljavaju hlađene bazene s morskom vodom kako bi ispunili zahtjeve stabilnosti koju je prijavila 23. studenoga 2015.

3.

Ova je Odluka upućena Norveškoj.

27.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 292/50