ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 268

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 59.
1. listopada 2016.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/1749 od 17. lipnja 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba koje pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

1

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/1750 od 17. lipnja 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima i definiranjem kaznenih djela

6

 

 

Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima

10

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/1751 od 20. rujna 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju

38

 

 

Protokol o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju

40

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2016/1752 od 30. rujna 2016. o provedbi članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/44 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji

77

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1753 оd 30. rujna 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

80

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2016/1754 od 29. rujna 2016. o izmjeni Odluke (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

82

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/1755 od 30. rujna 2016. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2015/1333 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji

85

 

*

Odluka Komisije (EU) 2016/1756 оd 28. rujna 2016. o utvrđivanju stajališta Europske unije u pogledu odluke upravljačkih tijela iz Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme o reviziji specifikacija za zaslone iz Priloga C Sporazumu ( 1 )

90

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1757 оd 29. rujna 2016. o osnivanju Europskoga multidiciplinarnog opservatorija za podmorje i vodeni stupac kao Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (EMSO ERIC) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 5542)  ( 1 )

113

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/1


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1749

od 17. lipnja 2016.

o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba koje pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članke 33., 113., 114. i 207. u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 6. točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Sklapanje Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o nadzoru nad duhanom (FCTC) odobreno je u ime Zajednice Odlukom Vijeća 2004/513/EZ (1).

(2)

U skladu s odlukama Vijeća 2013/744/EU (2) i 2013/745/EU (3), Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz FCTC Svjetske zdravstvene organizacije („Protokol”) potpisan je 20. prosinca 2013., podložno njegovu naknadnom sklapanju.

(3)

Protokol predstavlja važan doprinos međunarodnim naporima za uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i time borbu protiv izbjegavanja poreznih i carinskih obveza te smanjenje ponude duhanskih proizvoda u skladu s člankom 15. FCTC-a Svjetske zdravstvene organizacije. Protokolom se također doprinosi neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta za duhanske proizvode, istodobno osiguravajući visoku razinu javnog zdravlja.

(4)

Unija ima isključivu nadležnost nad određenim brojem odredaba Protokola koje pripadaju u područje primjene zajedničke trgovinske politike Unije ili u područja u kojima je Unija utvrdila zajednička pravila (4). Protokol može utjecati na takva zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg. Stoga bi Protokol trebalo odobriti u ime Unije u pogledu pitanja koja su u nadležnosti Unije samo u onoj mjeri u kojoj Protokol može utjecati na ta zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.

(5)

Sklapanjem Protokola Unija neće izvršavati podijeljenu nadležnost te stoga države članice zadržavaju svoju nadležnost u područjima obuhvaćenima Protokolom koja ne utječu na zajednička pravila odnosno ne mijenjaju opseg takvih zajedničkih pravila.

(6)

Članci 14., 16., 26., 29. i 30. Protokola odnose se na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i definiranje kaznenih djela te stoga pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Odluka Vijeća (EU) 2016/1750 (5), koja je donesena usporedno s ovom Odlukom, odnosi se na te odredbe.

(7)

Protokol bi trebalo odobriti u ime Unije u pogledu pitanja koja su u nadležnosti Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba koje pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, posebice članaka 14., 16., 26., 29. i 30., odobrava se u ime Unije.

Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije:

(a)

isprave predviđene u članku 44. stavku 1. Protokola;

(b)

izjave o nadležnostima navedene u Prilogu ovoj Odluci, u skladu s člankom 44. stavkom 3. Protokola.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 17. lipnja 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

J.R.V.A. DIJSSELBLOEM


(1)  Odluka Vijeća 2004/513/EZ od 2. lipnja 2004. o sklapanju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (SL L 213, 15.6.2004., str. 8.).

(2)  Odluka Vijeća 2013/744/EU od 9. prosinca 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, definicijom kaznenih djela i policijskom suradnjom (SL L 333, 12.12.2013., str. 73.).

(3)  Odluka Vijeća 2013/745/EU od 9. prosinca 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, definicijom kaznenih djela i policijskom suradnjom (SL L 333, 12.12.2013., str. 75.).

(4)  Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1.);

Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.);

Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.);

Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.);

Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.).

(5)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1750 od 17. lipnja 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima i definiranjem kaznenih djela (vidjeti stranicu 6 ovoga Službenog lista).


PRILOG

IZJAVA O NADLEŽNOSTIMA EUROPSKE UNIJE U POGLEDU PITANJA OBUHVAĆENIH PROTOKOLOM O UKLANJANJU NEZAKONITE TRGOVINE DUHANSKIM PROIZVODIMA

(U SKLADU S ČLANKOM 44. PROTOKOLA)

Europska unija (EU) podnosi, u skladu s člankom 44. Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom („Protokol uz FCTC”), sljedeću izjavu o nadležnostima kojom se određuju kategorije i područja politike za koje su države članice EU-a dodijelile nadležnosti EU-u u područjima obuhvaćenima Protokolom uz FCTC.

1.   Opća načela

Kategorije i područja nadležnosti Unije utvrđeni su u člancima od 2. do 6. UFEU-a. Kada je Ugovorima u određenom području isključiva nadležnost dodijeljena EU-u, samo EU može obavljati zakonodavnu aktivnosti i donositi pravno obvezujuće akte, a države članice to mogu same činiti samo ako ih za to ovlasti EU ili radi provedbe akata EU-a. Kada je Ugovorima u određenom području EU-u dodijeljena nadležnost koju on dijeli s državama članicama, EU i države članice u tom području mogu obavljati zakonodavnu aktivnost i donositi pravno obvezujuće akte. Države članice svoju nadležnost izvršavaju u onoj mjeri u kojoj EU ne izvršava svoju nadležnost. Države članice svoju nadležnost ponovno izvršavaju u onoj mjeri u kojoj je EU odlučio prestati izvršavati svoju nadležnost.

Samo EU ima nadležnost za sklapanje međunarodnih sporazuma u područjima politike navedenima u članku 3. stavku 1. UFEU-a. U područjima politike navedenima u članku 4. stavku 2. UFEU-a EU i njegove države članice dijele nadležnost, ali samo EU ima nadležnost za djelovanje kada je predviđeno djelovanje potrebno kako bi se Uniji omogućilo izvršavanje njezine unutarnje nadležnosti ili u mjeri u kojoj bi odredbe sporazuma mogle utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg u smislu članka 3. stavka 2. UFEU-a; ako to nije slučaj (odnosno uvjeti iz članka 3. stavka 2. UFEU-a nisu ispunjeni), države članice mogu izvršavati svoju nadležnost za djelovanje u tim područjima politika.

Nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene EU-u u nadležnosti su država članica EU-a.

EU će na odgovarajući način priopćiti sve znatne izmjene opsega svojih nadležnosti, u skladu s člankom 44. Protokola, bez da to predstavlja preduvjet za izvršavanje njegove nadležnosti u pitanjima obuhvaćenima Protokolom uz FCTC.

2.   Isključiva nadležnost EU-a

2.1.   EU ima isključivu nadležnost za djelovanje u pogledu pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja pripadaju u područje primjene zajedničke trgovinske politike EU-a (članak 207. UFEU-a).

2.2.   Osim toga, EU ima isključivu nadležnost za djelovanje u pogledu pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja pripadaju u područje primjene carinske suradnje (članak 33. UFEU-a), usklađivanja zakonodavstava na unutarnjem tržištu (članci 113. i 114. UFEU-a), pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (članak 82. UFEU-a) i definiranja kaznenih djela (članak 83. UFEU-a), samo u onoj mjeri u kojoj se odredbama akta Unije utvrđuju zajednička pravila na koja bi se moglo utjecati ili čiji bi se opseg mogao izmijeniti odredbama Protokola uz FCTC.

Popisom akata Unije u nastavku prikazuje se opseg u kojem je Unija izvršavala svoju unutarnju nadležnost u tim područjima u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Opseg isključive nadležnosti Unije koja proizlazi iz tih akata mora se ocjenjivati upućivanjem na precizne odredbe svake od mjera i posebice u onoj mjeri u kojoj se tim odredbama utvrđuju zajednička pravila na koja bi se moglo utjecati ili čiji bi se opseg mogao izmijeniti odredbama Protokola uz FCTC ili aktom donesenim u njegovoj provedbi.

Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1.);

Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.);

Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.);

Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.);

Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.);

Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (SL L 182, 5.7.2001., str. 1.);

Akt Vijeća od 26. srpnja 1995. o sastavljanju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995., str. 48.).

3.   Nadležnosti država članica

U pogledu ostalih pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja nisu navedena u odjeljcima 2.1. i 2.2. te za koje EU nema isključivu nadležnost za djelovanje, države članice i dalje imaju nadležnost za djelovanje.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/6


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1750

od 17. lipnja 2016.

o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima i definiranjem kaznenih djela

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak 82. stavak 1. i članak 83. u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Sklapanje Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o nadzoru nad duhanom (FCTC) odobreno je u ime Zajednice Odlukom Vijeća 2004/513/EZ (1).

(2)

U skladu s odlukama Vijeća 2013/744/EU (2) i 2013/745/EU (3), Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz FCTC Svjetske zdravstvene organizacije („Protokol”) potpisan je 20. prosinca 2013., podložno njegovu naknadnom sklapanju.

(3)

Protokol predstavlja važan doprinos međunarodnim naporima za uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i time borbu protiv izbjegavanja poreznih i carinskih obveza te smanjenje ponude duhanskih proizvoda u skladu s člankom 15. FCTC-a Svjetske zdravstvene organizacije. Protokolom se također doprinosi neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta za duhanske proizvode istodobno osiguravajući visoku razinu javnog zdravlja.

(4)

Protokol obuhvaća područja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, definiranjem kaznenih djela i policijskom suradnjom. U onoj mjeri u kojoj bi se članci 14., 16., 19., 23., 26., 27., 29. i 30. Protokola mogli provoditi mjerama koje pripadaju u opseg tih područja, te odredbe pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(5)

Unija je pravnim aktima utvrdila zajednička pravila u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i definiranju kaznenih djela (4). Članci 14., 16., 26., 29. i 30. Protokola mogli bi utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg. Protokol bi trebalo odobriti u ime Unije u pogledu pitanja koja su u nadležnosti Unije samo u onoj mjeri u kojoj Protokol može utjecati na takva zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.

(6)

Sklapanjem Protokola Unija neće izvršavati podijeljenu nadležnost te stoga države članice zadržavaju svoju nadležnost u područjima obuhvaćenima Protokolom koja ne utječu na zajednička pravila odnosno ne mijenjaju opseg takvih zajedničkih pravila.

(7)

Irska je obvezana Aktom Vijeća od 26. srpnja 1995. i Okvirnom odlukom 2001/500/PUP te stoga sudjeluje u donošenju ove Odluke.

(8)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te je ona ne obvezuje niti se na nju primjenjuje.

(9)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te je ona ne obvezuje niti se na nju primjenjuje.

(10)

Odluka Vijeća (EU) 2016/1749 (5), koja je donesena usporedno s ovom Odlukom odnosi se na sklapanje, u ime Unije, Protokola, uz iznimku njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima i definiranjem kaznenih djela.

(11)

Protokol bi trebalo odobriti u ime Unije u pogledu pitanja koja su u nadležnosti Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu članaka 14., 16., 26., 29. i 30. koji se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i definiranje kaznenih djela odobrava se u ime Unije.

Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije:

(a)

isprave predviđene u članku 44. stavku 1. Protokola;

(b)

izjave o nadležnostima navedene u Prilogu ovoj Odluci, u skladu s člankom 44. stavkom 3. Protokola.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 17. lipnja 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

J.R.V.A. DIJSSELBLOEM


(1)  Odluka Vijeća 2004/513/EZ od 2. lipnja 2004. o sklapanju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (SL L 213, 15.6.2004., str. 8.).

(2)  Odluka Vijeća 2013/744/EU od 9. prosinca 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u pogledu njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, definicijom kaznenih djela i policijskom suradnjom (SL L 333, 12.12.2013., str. 73.).

(3)  Odluka Vijeća 2013/745/EU od 9. prosinca 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba o obvezama povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, definicijom kaznenih djela i policijskom suradnjom (SL L 333, 12.12.2013., str. 75.).

Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (SL L 182, 5.7.2001., str. 1.);

(4)  Akt Vijeća od 26. srpnja 1995. o sastavljanju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995., str. 48.).

(5)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1749 od 17. lipnja 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, uz iznimku njegovih odredaba koje pripadaju u područje primjene trećeg dijela glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (vidjeti str. 1. ovoga Službenog lista).


PRILOG

IZJAVA O NADLEŽNOSTIMA EUROPSKE UNIJE U POGLEDU PITANJA OBUHVAĆENIH PROTOKOLOM O UKLANJANJU NEZAKONITE TRGOVINE DUHANSKIM PROIZVODIMA

(U SKLADU S ČLANKOM 44. PROTOKOLA)

Europska unija (EU) podnosi, u skladu s člankom 44. Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom („Protokol uz FCTC”), sljedeću izjavu o nadležnostima kojom se određuju kategorije i područja politike za koje su države članice EU-a dodijelile nadležnosti EU-u u područjima obuhvaćenima Protokolom uz FCTC.

1.   Opća načela

Kategorije i područja nadležnosti Unije utvrđeni su u člancima od 2. do 6. UFEU-a. Kada je Ugovorima u određenom području isključiva nadležnost dodijeljena EU-u, samo EU može obavljati zakonodavnu aktivnosti i donositi pravno obvezujuće akte, a države članice to mogu same činiti samo ako ih za to ovlasti EU ili radi provedbe akata EU-a. Kada je Ugovorima u određenom području EU-u dodijeljena nadležnost koju on dijeli s državama članicama, EU i države članice u tom području mogu obavljati zakonodavnu aktivnost i donositi pravno obvezujuće akte. Države članice svoju nadležnost izvršavaju u onoj mjeri u kojoj EU ne izvršava svoju nadležnost. Države članice svoju nadležnost ponovno izvršavaju u onoj mjeri u kojoj je EU odlučio prestati izvršavati svoju nadležnost.

Samo EU ima nadležnost za sklapanje međunarodnih sporazuma u područjima politike navedenima u članku 3. stavku 1. UFEU-a. U područjima politike navedenima u članku 4. stavku 2. UFEU-a EU i njegove države članice dijele nadležnost, ali samo EU ima nadležnost za djelovanje kada je predviđeno djelovanje potrebno kako bi se Uniji omogućilo izvršavanje njezine unutarnje nadležnosti ili u mjeri u kojoj bi odredbe sporazuma mogle utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg u smislu članka 3. stavka 2. UFEU-a; ako to nije slučaj (odnosno uvjeti iz članka 3. stavka 2. UFEU-a nisu ispunjeni), države članice mogu izvršavati svoju nadležnost za djelovanje u tim područjima politika.

Nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene EU-u u nadležnosti su država članica EU-a.

EU će na odgovarajući način priopćiti sve znatne izmjene opsega svojih nadležnosti, u skladu s člankom 44. Protokola, bez da to predstavlja preduvjet za izvršavanje njegove nadležnosti u pitanjima obuhvaćenima Protokolom uz FCTC.

2.   Isključiva nadležnost EU-a

2.1.

EU ima isključivu nadležnost za djelovanje u pogledu pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja pripadaju u područje primjene zajedničke trgovinske politike EU-a (članak 207. UFEU-a).

2.2.

Osim toga, EU ima isključivu nadležnost za djelovanje u pogledu pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja pripadaju u područje primjene carinske suradnje (članak 33. UFEU-a), usklađivanja zakonodavstava na unutarnjem tržištu (članci 113. i 114. UFEU-a), pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (članak 82. UFEU-a) i definiranja kaznenih djela (članak 83. UFEU-a), samo u onoj mjeri u kojoj se odredbama akta Unije utvrđuju zajednička pravila na koja bi se moglo utjecati ili čiji bi se opseg mogao izmijeniti odredbama Protokola uz FCTC.

Popisom akata Unije u nastavku prikazuje se opseg u kojem je Unija izvršavala svoju unutarnju nadležnost u tim područjima u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Opseg isključive nadležnosti Unije koja proizlazi iz tih akata mora se ocjenjivati upućivanjem na precizne odredbe svake od mjera i posebice u onoj mjeri u kojoj se tim odredbama utvrđuju zajednička pravila na koja bi se moglo utjecati ili čiji bi se opseg mogao izmijeniti odredbama Protokola uz FCTC ili aktom donesenim u njegovoj provedbi.

Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1.),

Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.),

Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.),

Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.),

Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.),

Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (SL L 182, 5.7.2001., str. 1.),

Akt Vijeća od 26. srpnja 1995. o sastavljanju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995., str. 48.).

3.   Nadležnosti država članica

U pogledu ostalih pitanja obuhvaćenih Protokolom uz FCTC koja nisu navedena u odjeljcima 2.1. i 2.2. te za koje EU nema isključivu nadležnost za djelovanje, države članice i dalje imaju nadležnost za djelovanje.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/10


PRIJEVOD

PROTOKOL

o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima

STRANKE OVOG PROTOKOLA,

UZIMAJUĆI U OBZIR da je 21. svibnja 2003. pedeset i šesta Svjetska zdravstvena skupština konsenzusom donijela Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom koja je stupila na snagu 27. veljače 2005.,

PREPOZNAJUĆI da je Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom jedan od najbrže ratificiranih ugovora Ujedinjenih naroda i temeljni alat za postizanje ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije,

PODSJEĆAJUĆI na preambulu Ustava Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj stoji da je pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja temeljno pravo svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeroispovijed, politička uvjerenja, ekonomsko ili socijalno stanje,

ODLUČNE TAKOĐER dati prednost svojem pravu na zaštitu javnog zdravlja,

DUBOKO ZABRINUTE da se nezakonitom trgovinom duhanskim proizvodima doprinosi širenju duhanske epidemije, što je globalni problem s teškim posljedicama za javno zdravlje koji zahtijeva učinkovite, primjerene i sveobuhvatne domaće i međunarodne odgovore,

PREPOZNAJUĆI NADALJE da se nezakonitom trgovinom duhanskim proizvodima potkopavaju cjenovne i porezne mjere osmišljene radi jačanja nadzora nad duhanom te time povećava dostupnost i pristupačnost duhanskih proizvoda,

OZBILJNO ZABRINUTE zbog štetnih učinaka koje povećanje dostupnosti i pristupačnosti duhanskih proizvoda kojima se nezakonito trguje ima na javno zdravlje i dobrobit, a posebno mladih ljudi, siromašnih i drugih ugroženih skupina,

OZBILJNO ZABRINUTE zbog nerazmjernih gospodarskih i društvenih posljedica nezakonite trgovine duhanskim proizvodima na zemlje u razvoju i zemlje s gospodarstvima u tranziciji,

SVJESNE potrebe za razvojem znanstvenih, tehničkih i institucionalnih kapaciteta za planiranje i provedbu primjerenih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih mjera za uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima,

PRIZNAJUĆI da je pristup resursima i relevantnim tehnologijama od velike važnosti za unaprjeđenje sposobnosti stranaka, posebice u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, kako bi se uklonili svi oblici nezakonite trgovine duhanskim proizvodima,

PRIZNAJUĆI TAKOĐER da su slobodne zone, iako uspostavljene radi olakšavanja zakonite trgovine, upotrebljavane za olakšavanje globalizacije nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, kako u vezi s nezakonitim provozom krijumčarenih proizvoda tako i za proizvodnju nezakonitih duhanskih proizvoda,

PREPOZNAJUĆI TAKOĐER da nezakonita trgovina duhanskim proizvodima potkopava gospodarstva stranaka i nepovoljno utječe na njihovu stabilnost i sigurnost,

TAKOĐER SVJESNE da nezakonita trgovina duhanskim proizvodima stvara financijsku dobit koja se upotrebljava za financiranje transnacionalnih kriminalnih aktivnosti koje ometaju ciljeve vlada,

PREPOZNAJUĆI da nezakonita trgovina duhanskim proizvodima potkopava ciljeve zdravstva, stavlja dodatni pritisak na zdravstvene sustave i uzrokuje gubitke prihoda gospodarstvima stranaka,

IMAJUĆI NA UMU članak 5. stavak 3. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u kojem su se stranke dogovorile da pri uspostavi i provedbi svojih politika javnog zdravlja u pogledu nadzora nad duhanom, stranke djeluju kako bi zaštitile te politike od komercijalnih i drugih vlastitih interesa duhanske industrije u skladu s nacionalnim pravom,

NAGLAŠAVAJUĆI potrebu za oprezom prema bilo kakvim naporima duhanske industrije kojima se žele potkopati ili narušiti strategije borbe protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima te potrebu za informiranošću o aktivnostima duhanske industrije koje imaju negativan utjecaj na strategije za borbu protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima,

IMAJUĆI NA UMU članak 6. stavak 2. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom kojim se stranke potiče na zabranu ili ograničavanje, prema potrebi, prodaje međunarodnim putnicima i/ili uvoza koji obavljaju međunarodni putnici neoporezivih i bescarinskih duhanskih proizvoda,

PREPOZNAJUĆI UZ TO da duhan i duhanski proizvodi u međunarodnom provozu i prekrcaju pronalaze kanal za nezakonitu trgovinu,

UZIMAJUĆI U OBZIR da učinkovito djelovanje radi sprječavanja nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i borbe protiv nje zahtijeva sveobuhvatni međunarodni pristup i blisku suradnju u svim aspektima nezakonite trgovine, uključujući, prema potrebi, nezakonitu trgovinu duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju,

PODSJEĆAJUĆI NA I NAGLAŠAVAJUĆI važnost ostalih relevantnih međunarodnih sporazuma kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta, Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima te obvezu stranaka tih konvencija da primjenjuju, prema potrebi, odgovarajuće odredbe tih konvencija na nezakonitu trgovinu duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju i potičući one stranke koje još nisu postale stranke tih sporazuma da razmotre taj korak,

PREPOZNAJUĆI potrebu za izgradnjom pojačane suradnje između Tajništva Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom i Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, Svjetske carinske organizacije te drugih tijela, prema potrebi,

PODSJEĆAJUĆI na članak 15. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, u kojem stranke prepoznaju, među ostalim, da je uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, uključujući krijumčarenje i nezakonitu proizvodnju, temeljna sastavnica nadzora nad duhanom,

UZIMAJUĆI U OBZIR da se ovim Protokolom ne teži obrađivanju pitanja intelektualnog vlasništva i

UVJERENE da će nadopunjavanje Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom sveobuhvatnim protokolom biti snažno i učinkovito sredstvo suprotstavljanja nezakonitoj trgovini duhanskim proizvodima i njezinim teškim posljedicama,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

DIO PRVI

UVOD

Članak 1.

Upotreba pojmova

1.   „Posredovanje” znači djelovanje kao posrednik za druge, primjerice, pri dogovaranju ugovora, kupovini ili prodaji uz naknadu ili proviziju.

2   „Cigareta” znači smotak rezanog duhana za pušenje, omotan u cigaretni papir. Time se isključuju specifični regionalni proizvodi kao što su bidi, ang hoon ili drugi slični proizvodi koji se mogu zamatati u papir ili lišće. Za potrebe članka 8. pojmom „cigareta” obuhvaćen je i sitno rezani duhan za savijanje cigareta.

3.   „Zapljena”, koja obuhvaća pljenidbu kada je to primjenjivo, znači trajno oduzimanje imovine na temelju naloga suda ili drugog nadležnog tijela.

4.   „Kontrolirana isporuka” znači tehnika dopuštanja prolaza nezakonitih ili sumnjivih pošiljki s državnog područja jedne ili više država, kroz njega ili na državno područje jedne ili više država, uz znanje njihovih nadležnih tijela i pod nadzorom tih tijela, u svrhu istrage kažnjivog djela i identificiranja osoba uključenih u počinjenje kažnjivog djela.

5.   „Slobodna zona” znači dio državnog područja stranke na kojem se za svu uvezenu robu općenito smatra, što se tiče uvoznih carina i poreza, da je izvan carinskog područja.

6.   „Nezakonita trgovina” znači svaka praksa ili ponašanje zabranjeno zakonom i koje je povezano s proizvodnjom, otpremom, zaprimanjem, posjedovanjem, distribuiranjem, prodajom ili kupovinom, uključujući svaku praksu ili ponašanje usmjerene na olakšavanje takve aktivnosti.

7.   „Licencija” znači dozvola nadležnog tijela nakon podnošenja potrebnog zahtjeva ili druge dokumentacije nadležnom tijelu.

8.

(a)

„Oprema za proizvodnju” znači strojna oprema koja je osmišljena ili prilagođena za upotrebu isključivo za proizvodnju duhanskih proizvoda i sastavni je dio procesa proizvodnje. (1)

(b)

„Svaki njezin dio” u kontekstu opreme za proizvodnju znači svaki dio koji se može identificirati i koji je jedinstven za opremu za proizvodnju koja se koristi pri proizvodnji duhanskih proizvoda.

9.   „Stranka” znači, ako kontekst ne ukazuje na nešto drugo, stranka ovog Protokola.

10.   „Osobni podaci” znači svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koju se može identificirati.

11.   „Organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju” znači organizacija sastavljena od nekoliko suverenih država na koju su njezine države članice prenijele nadležnost za niz pitanja, uključujući ovlast za donošenje odluka koje su obvezujuće za njezine države članice u odnosu na ta pitanja. (2)

12.   „Lanac opskrbe” obuhvaća proizvodnju duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju, uvoz ili izvoz duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju te se može proširiti, prema potrebi, na jednu ili više sljedećih aktivnosti ako tako odluči stranka:

(a)

maloprodaju duhanskih proizvoda;

(b)

uzgoj duhana, osim tradicijskih malih uzgajivača, poljoprivrednika i proizvođača;

(c)

prijevoz komercijalnih količina duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju i

(d)

veleprodaju, posredovanje, skladištenje ili distribuiranje duhana i duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju.

13.   „Duhanski proizvodi” znači proizvodi u cijelosti ili djelomično izrađeni od lista duhana kao sirovinskog materijala koji su proizvedeni za pušenje, sisanje, žvakanje ili ušmrkavanje.

14.   „Slijeđenje i praćenje” znači sustavno praćenje i reprodukcija rute ili kretanja predmeta kroz lanac opskrbe koje provode nadležna tijela ili bilo koje druge osobe koja djeluje u njihovo ime, kao što je opisano u članku 8.

Članak 2.

Odnos između ovog Protokola i drugih sporazuma i pravnih akata

1.   Odredbe Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom koje se primjenjuju na njezine protokole primjenjuju se na ovaj Protokol.

2.   Stranke koje su sklopile vrste sporazuma navedene u članku 2. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom dostavljaju takve sporazume Skupštini stranaka putem Tajništva Konvencije.

3.   Ništa sadržano u ovom Protokolu ne utječe na prava i obveze bilo koje stranke na temelju bilo koje druge međunarodne konvencije, ugovora ili međunarodnog sporazuma koji je na snazi za tu stranku te za koji ona smatra da više doprinosi postizanju uklanjanja nezakonite trgovine duhanskim proizvodima.

4.   Ništa sadržano u ovom Protokolu ne utječe na ostala prava, obveze i odgovornosti stranaka na temelju međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminala.

Članak 3.

Cilj

Cilj ovog Protokola jest uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima u skladu s odredbama članka 15. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

DIO DRUGI

OPĆE OBVEZE

Članak 4.

Opće obveze

1.   Uz odredbe članka 5. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom stranke:

(a)

donose i provode učinkovite mjere za nadzor ili reguliranje lanca opskrbe robom obuhvaćenom ovim Protokolom kako bi se spriječila, otkrila, istražila i progonila nezakonita trgovina tom robom te kako bi se odvratilo od te nezakonite trgovine i međusobno surađuju s tim ciljem;

(b)

poduzimaju sve potrebne mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravom kako bi povećale učinkovitost svojih nadležnih tijela i službi, uključujući carinu i policiju, odgovornih za sprječavanje, otkrivanje, istragu, progon i uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine robom obuhvaćenom ovim Protokolom te za odvraćanje od svih oblika te nezakonite trgovine;

(c)

donose učinkovite mjere za olakšavanje i dobivanje tehničke pomoći i financijske potpore, izgradnju kapaciteta i međunarodnu suradnju radi postizanja ciljeva ovog Protokola i osiguranja dostupnosti nadležnim tijelima informacija koje se razmjenjuju na temelju ovog Protokola i sigurne razmjene tih informacija s nadležnim tijelima;

(d)

međusobno blisko surađuju u skladu sa svojim domaćim pravnim i administrativnim sustavima kako bi poboljšale učinkovitost djelovanja u području izvršavanja zakonodavstva s ciljem borbe protiv protupravnog ponašanja uključujući kaznena djela utvrđena u skladu s člankom 14. ovog Protokola;

(e)

surađuju i komuniciraju, prema potrebi, s mjerodavnim regionalnim i međunarodnim međuvladinim organizacijama pri sigurnoj (3) razmjeni informacija obuhvaćenoj ovim Protokolom radi promicanja učinkovite provedbe ovog Protokola i

(f)

u okviru sredstava i resursa koji su im dostupni, surađuju radi prikupljanja financijskih sredstava za učinkovitu provedbu ovog Protokola putem bilateralnih i multilateralnih mehanizama financiranja.

2.   Pri provedbi svojih obveza na temelju ovog Protokola stranke osiguravaju najveću moguću transparentnost u odnosu na bilo kakvu eventualnu interakciju s duhanskom industrijom.

Članak 5.

Zaštita osobnih podataka

Pri provedbi ovog Protokola stranke štite osobne podatke pojedinaca bez obzira na državljanstvo ili prebivalište, podložno nacionalnom pravu, uzimajući pritom u obzir međunarodne norme o zaštiti osobnih podataka.

DIO TREĆI

NADZOR LANCA OPSKRBE

Članak 6.

Licencija, jednakovrijedno odobrenje ili sustav nadzora

1.   Kako bi se postigli ciljevi Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom i s ciljem uklanjanja nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju, svaka stranka zabranjuje svim fizičkim ili pravnim osobama, osim na temelju dodijeljene licencije ili jednakovrijednog odobrenja (u daljnjem tekstu „licencija”) ili sustava nadzora koji je provelo nadležno tijelo u skladu s nacionalnim pravom, obavljanje bilo koje od sljedećih djelatnosti:

(a)

proizvodnje duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju te

(b)

uvoza ili izvoza duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju.

2.   Svaka stranka nastoji dodijeliti licencu, u mjeri koju ona smatra primjerenom, svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja se bavi sljedećim djelatnostima, ako te djelatnosti nisu zabranjene nacionalnim pravom:

(a)

maloprodaja duhanskih proizvoda;

(b)

uzgoj duhana, osim tradicijskih malih uzgajivača, poljoprivrednika i proizvođača;

(c)

prijevoz komercijalnih količina duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju i

(d)

veleprodaja, posredovanje, skladištenje ili distribuiranje duhana i duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju.

3.   Radi osiguranja učinkovitog sustava licenciranja, svaka stranka:

(a)

osniva ili određuje nadležno tijelo ili nadležna tijela za izdavanje, obnovu, suspenziju, opoziv i/ili poništenje licencija za obavljanje djelatnosti navedenih u stavku 1., podložno odredbama ovog Protokola i u skladu sa svojim nacionalnim pravom;

(b)

zahtijeva da svaki zahtjev za licenciju sadržava sve potrebne informacije o podnositelju zahtjeva koje uključuju, ako je to primjenjivo:

i.

ako je podnositelj zahtjeva fizička osoba, informacije o njegovom ili njezinom identitetu, uključujući puno ime i prezime, trgovački naziv, broj u registru poslovnih subjekata (ako postoji), važeće porezne identifikacijske brojeve (ako postoje) i sve ostale informacije kako bi se omogućila identifikacija;

ii.

ako je podnositelj zahtjeva pravna osoba, informacije o identitetu, uključujući puno pravno ime, trgovački naziv, broj u registru poslovnih subjekata, datum i mjesto osnivanja, lokaciju sjedišta i lokaciju glavne poslovne jedinice, važeće porezne identifikacijske brojeve, preslike statuta ili jednakovrijednih dokumenata, njezina društva kćeri, imena direktora i eventualnih imenovanih pravnih zastupnika, uključujući sve ostale informacije kako bi se omogućila identifikacija;

iii.

točnu lokaciju proizvodne jedinice ili proizvodnih jedinica, skladišta te proizvodni kapacitet poduzeća kojim upravlja podnositelj zahtjeva;

iv.

pojedinosti o duhanskim proizvodima i opremi za proizvodnju koji su predmet zahtjeva, kao što su opis proizvoda, naziv, registrirani žig ako postoji, dizajn, trgovačka marka, model ili izvedba i serijski broj opreme za proizvodnju;

v.

opis mjesta na kojem će se oprema za proizvodnju postaviti i upotrebljavati;

vi.

dokumentaciju ili izjavu o postojanju kaznene evidencije;

vii.

potpune informacije o bankovnim računima namijenjenima za upotrebu pri relevantnim transakcijama i ostale relevantne informacije o plaćanjima te

viii.

opis predviđene upotrebe i predviđenog tržišta za prodaju duhanskih proizvoda pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju da proizvodnja duhanskih proizvoda ili opskrba njima bude razmjerna potražnji koja se razumno može očekivati;

(c)

prati i ubire, ako je to primjenjivo, sve pristojbe za licencije koje se mogu naplaćivati te razmatra njihovu upotrebu za učinkovito upravljanje sustavom licenciranja i njegovo izvršavanje, ili za javno zdravlje ili bilo koju drugu povezanu aktivnost u skladu s nacionalnim pravom;

(d)

poduzima primjerene mjere za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje svih nepravilnih ili prijevarnih praksi u funkcioniranju sustava licenciranja;

(e)

poduzima mjere kao što su periodično preispitivanje, obnova, inspekcija ili revizija licencija, kada je to primjereno;

(f)

uspostavlja, prema potrebi, vremenski okvir za istek licencija i naknadno podnošenje novog zahtjeva ili ažuriranje informacija iz zahtjeva;

(g)

obvezuje sve fizičke ili pravne osobe koje imaju licenciju da unaprijed obavijeste nadležno tijelo o svakoj promjeni lokacije svog poduzeća ili znatnoj promjeni informacija relevantnih za licencirane djelatnosti;

(h)

obvezuje sve fizičke ili pravne osobe koje imaju licenciju da obavijeste nadležno tijelo o svakoj nabavi ili zbrinjavanju opreme za proizvodnju kako bi ono moglo poduzeti odgovarajuće djelovanje i

(i)

osigurava da se uništenje takve opreme za proizvodnju ili bilo kojeg njezina dijela provede pod nadzorom nadležnog tijela.

4.   Svaka stranka osigurava da se licencija ne dodjeljuje i/ili prenosi bez primitka odgovarajućih informacija sadržanih u stavku 3. od podnositelja zahtjeva za licenciju i bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

5.   Pet godina nakon stupanja na snagu ovog Protokola Skupština stranaka na svojoj sljedećoj sjednici osigurava provedbu istraživanja utemeljenog na dokazima kako bi se utvrdilo postoje li ključni elementi bitni za proizvodnju duhanskih proizvoda koje se može identificirati i koji mogu biti predmetom učinkovitog mehanizma nadzora. Na temelju takvog istraživanja Skupština stranaka razmatra primjereno djelovanje.

Članak 7.

Dubinska analiza

1.   Svaka stranka zahtijeva u skladu sa svojim nacionalnim pravom i ciljevima Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom da sve fizičke i pravne osobe koje sudjeluju u lancu opskrbe duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju:

(a)

provedu dubinsku analizu prije početka poslovnog odnosa i za vrijeme njegova trajanja;

(b)

prate prodaju svojim kupcima kako bi se osiguralo da su količine razmjerne potražnji za takvim proizvodima na predviđenom tržištu za prodaju ili upotrebu i

(c)

prijavljuju nadležnim tijelima svaki dokaz o uključenosti kupca u aktivnosti protivne njegovim obvezama koje proizlaze iz ovog Protokola.

2.   U skladu s nacionalnim pravom i ciljevima Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, dubinskom analizom u smislu stavka 1. obuhvaćaju se, među ostalim, zahtjevi u pogledu identificiranja kupaca, kao što su prikupljanje i ažuriranje informacija o sljedećem:

(a)

utvrđivanju posjeduje li fizička ili pravna osoba licenciju u skladu s člankom 6.;

(b)

ako je kupac fizička osoba, informacije o njegovom ili njezinom identitetu, uključujući puno ime i prezime, trgovački naziv, broj u registru poslovnih subjekata (ako postoji), važeće porezne identifikacijske brojeve (ako postoje) i provjeru njegove ili njezine službene identifikacijske isprave;

(c)

ako je kupac pravna osoba, informacije o poslovnom identitetu, uključujući puno pravno ime, trgovački naziv, broj u registru poslovnih subjekata, datum i mjesto osnivanja, lokaciju sjedišta i lokaciju poslovne jedinice, važeće porezne identifikacijske brojeve, preslike statuta ili jednakovrijednih dokumenata, njezina društva kćeri, imena direktora i eventualnih imenovanih pravnih zastupnika, uključujući imena predstavnika i provjeru njihovih službenih identifikacijskih isprava;

(d)

opis predviđene upotrebe i predviđenog tržišta za prodaju duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju i

(e)

opis mjesta na kojem će se oprema za proizvodnju postaviti i upotrebljavati.

3.   Dubinskom analizom u smislu stavka 1. mogu se obuhvatiti zahtjevi u pogledu identifikacije kupaca, kao što su prikupljanje i ažuriranje informacija o sljedećem:

(a)

dokumentaciji ili izjavi o postojanju kaznene evidencije i

(b)

informacijama o bankovnim računima namijenjenima za upotrebu pri transakcijama.

4.   Svaka stranka na temelju informacija prijavljenih na temelju stavka 1. točke (c) poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala usklađenost s obvezama koje proizlaze iz ovog Protokola, što može uključivati označivanje kupca koji je u nadležnosti određene stranke kao blokiranog kupca kako je utvrđeno nacionalnim pravom.

Članak 8.

Slijeđenje i praćenje

1.   U svrhu daljnjeg osiguranja lanca opskrbe i pomoći u istraživanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, stranke su se dogovorile da u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Protokola uspostave globalni sustav za slijeđenje i praćenje koji se sastoji od nacionalnih i/ili regionalnih sustava za slijeđenje i praćenje te globalnu središnju točku za razmjenu informacija koja je smještena u Tajništvu Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom i koja je dostupna svim strankama te strankama omogućuje postavljanje upita i dobivanje relevantnih informacija.

2.   U skladu s ovim člankom svaka stranka uspostavlja sustav za slijeđenje i praćenje, koji kontrolira ta stranka, za sve duhanske proizvode koji se proizvode na njezinom državnom području ili uvoze na njezino državno područje uzimajući u obzir svoje specifične nacionalne ili regionalne potrebe i najbolju dostupnu praksu.

3.   S ciljem omogućivanja učinkovitog slijeđenja i praćenja, svaka stranka zahtijeva da su jedinstvene, sigurnosne i neuklonjive identifikacijske oznake (dalje u tekstu „jedinstvene identifikacijske oznake”), kao što su kodovi ili markice, pričvršćene na sve pojedinačne kutije i sva pakiranja te na sva vanjska pakiranja cigareta ili da su njihov sastavni dio u roku od pet, a za ostale duhanske proizvode, u roku od deset godina od stupanja na snagu ovog Protokola za tu stranku.

4.1.

Kako bi se strankama pomoglo u određivanju podrijetla duhanskih proizvoda, točke skretanja ako je to primjenjivo, te u praćenju i nadzoru kretanja duhanskih proizvoda i njihovog pravnog statusa, svaka stranka, za potrebe stavka 3., u okviru globalnog sustava za slijeđenje i praćenje zahtijeva da izravno ili putem poveznice budu dostupne sljedeće informacije:

(a)

datum i mjesto proizvodnje;

(b)

proizvodni pogon;

(c)

stroj upotrijebljen za proizvodnju duhanskih proizvoda;

(d)

smjena proizvodnje ili vrijeme proizvodnje;

(e)

ime, račun, broj narudžbe i evidencija o plaćanjima prvog kupca koji nije povezan s proizvođačem;

(f)

predviđeno tržište za maloprodaju;

(g)

opis proizvoda;

(h)

skladištenje i otprema;

(i)

identitet svakog poznatog daljnjeg kupca i

(j)

predviđena ruta otpreme, datum otpreme, odredište pošiljke, polazna točka i primatelj.

4.2.

Informacije iz podstavaka (a), (b), (g) i ako je dostupno (f) dio su jedinstvenih identifikacijskih oznaka.

4.3.

Ako informacije iz podstavka (f) nisu dostupne u trenutku označivanja, stranke zahtijevaju uključivanje tih informacija u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

5.   Svaka stranka zahtijeva da se unutar rokova određenih u ovom članku informacije navedene u stavku 4. zabilježe u trenutku proizvodnje ili u trenutku prve otpreme od strane bilo kojeg proizvođača ili u trenutku uvoza na državno područje stranke.

6.   Svaka stranka osigurava da su joj informacije zabilježene na temelju stavka 5. dostupne putem poveznice s jedinstvenim identifikacijskim oznakama koje se zahtijevaju na temelju stavaka 3. i 4.

7.   Svaka stranka osigurava da su informacije zabilježene u skladu sa stavkom 5., kao i jedinstvene identifikacijske oznake kojima se te informacije čine dostupnima u skladu sa stavkom 6., uključene u formatu koji je utvrdila ili odobrila stranka i njezina nadležna tijela.

8.   Svaka stranka osigurava da su informacije zabilježene na temelju stavka 5. na zahtjev dostupne globalnoj središnjoj točki za razmjenu informacija, podložno stavku 9., putem standardnog elektroničkog sigurnosnog sučelja s njezinom nacionalnom i/ili regionalnom središnjom točkom. Globalna središnja točka za razmjenu informacija sastavlja popis svih nadležnih tijela stranaka te ga čini dostupnim svim strankama.

9.   Svaka stranka ili nadležno tijelo:

(a)

ima pravodoban pristup informacijama navedenima u stavku 4. slanjem upita globalnoj središnjoj točki za razmjenu informacija;

(b)

zahtijeva takve informacije samo ako su one potrebne u svrhu otkrivanja ili istraživanja nezakonite trgovine duhanskim proizvodima;

(c)

ne uskraćuje informacije neopravdano;

(d)

odgovara na zahtjeve za informacijama u vezi sa stavkom 4. u skladu sa svojim nacionalnim pravom i

(e)

štiti sve razmijenjene informacije te ih tretira kao povjerljive, kao što je uzajamno dogovoreno.

10.   Svaka stranka zahtijeva daljnji razvoj i širenje opsega sustava za slijeđenje i praćenje koji se primjenjuje sve dok sve carinske, odgovarajuće porezne, te, prema potrebi, ostale obveze nisu izvršene na mjestu proizvodnje, uvoza ili otpuštanja iz carinskog ili trošarinskog nadzora.

11.   Stranke surađuju međusobno i s nadležnim međunarodnim organizacijama, kao što je uzajamno dogovoreno, u razmjeni i razvoju najboljih praksi sustava za slijeđenje i praćenje, uključujući:

(a)

olakšavanje razvoja, prijenosa i nabave poboljšane tehnologije za slijeđenje i praćenje, uključujući znanje, vještine, kapacitet i stručnost;

(b)

podršku programima za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za stranke koje izraze takvu potrebu i

(c)

daljnji razvoj tehnologije za označivanje i skeniranje pojedinačnih kutija i pakiranja duhanskih proizvoda kako bi se informacije navedene u stavku 4. učinile dostupnima.

12.   Obveze dodijeljene stranci ne smije izvršiti duhanska industrija niti se one njoj smiju delegirati.

13.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela u okviru sudjelovanja u sustavu za slijeđenje i praćenje održavaju kontakte s duhanskom industrijom i onima koji zastupaju interese duhanske industrije samo u mjeri strogo potrebnoj za provedbu ovog članka.

14.   Svaka stranka može zahtijevati da duhanska industrija snosi sve troškove povezane s obvezama te stranke na temelju ovog članka.

Članak 9.

Vođenje evidencije

1.   Svaka stranka zahtijeva, prema potrebi, da sve fizičke i pravne osobe uključene u lanac opskrbe duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju vode potpunu i točnu evidenciju o svim relevantnim transakcijama. Tom evidencijom mora se omogućiti cjelovito podnošenje računa za materijale upotrijebljene pri proizvodnji duhanskih proizvoda.

2.   Svaka stranka, prema potrebi, zahtijeva od osoba kojima su dodijeljene licencije u skladu s člankom 6. da nadležnim tijelima na zahtjev pruže sljedeće informacije:

(a)

opće informacije o tržišnim količinama, trendovima, prognozama i ostale relevantne informacije i

(b)

količine duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju koje na dan zahtjeva osoba kojoj je dodijeljena licencija posjeduje, čuva ili nadzire te koje se nalaze u poreznim ili carinskim skladištima u okviru režima provoza ili prekrcaja ili odgode plaćanja.

3.   S obzirom na duhanske proizvode ili opremu za proizvodnju koji se prodaju ili proizvode na državnom području stranke za izvoz ili koji podliježu odgodi plaćanja u provozu ili prekrcaju na državnom području stranke, svaka stranka, prema potrebi, zahtijeva da osobe kojima je dodijeljena licencija u skladu s člankom 6. na zahtjev nadležnim tijelima zemlje polaska (elektroničkim putem, ako postoji potrebna infrastruktura) u trenutku polaska tih proizvoda ili te opreme za proizvodnju iz mjesta pod njihovom kontrolom pruže sljedeće informacije:

(a)

datum otpreme s posljednje točke fizičke kontrole proizvoda;

(b)

pojedinosti o poslanim proizvodima (uključujući trgovačku marku, količinu, skladište);

(c)

predviđene rute slanja i odredište;

(d)

identitet fizičke ili pravne osobe / fizičkih ili pravnih osoba kojima se proizvodi šalju;

(e)

način prijevoza, uključujući identitet prijevoznika;

(f)

očekivani datum dolaska pošiljke na predviđeno odredište i

(g)

predviđeno tržište za maloprodaju ili upotrebu.

4.   Ako je izvedivo, svaka stranka zahtijeva da trgovci na malo i uzgajivači duhana, osim tradicijskih uzgajivača koji rade na nekomercijalnoj osnovi, vode potpunu i točnu evidenciju o svim relevantnim transakcijama u kojima sudjeluju, u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

5.   Za potrebe provedbe stavka 1., svaka stranka donosi učinkovite zakonodavne, izvršne i administrativne ili druge mjere kojima se zahtijeva da se sva evidencija:

(a)

čuva tijekom razdoblja od najmanje četiri godine;

(b)

učini dostupnom nadležnim tijelima i

(c)

vodi u formatu koji zahtijevaju nadležna tijela.

6.   Svaka stranka, prema potrebi i podložno nacionalnom pravu, uspostavlja sustav za razmjenu detaljnih informacija sadržanih u svoj evidenciji koja se vodi u skladu s ovim člankom s drugim strankama.

7.   Stranke nastoje surađivati međusobno i s nadležnim međunarodnim organizacijama sve intenzivnijom razmjenom i razvojem poboljšanih sustava za vođenje evidencije.

Članak 10.

Sigurnosne i preventivne mjere

1.   Svaka stranka, prema potrebi, u skladu s nacionalnim pravom i ciljevima Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, zahtijeva da sve fizičke i pravne osobe koje podliježu članku 6. poduzmu potrebne mjere za sprječavanje preusmjeravanja duhanskih proizvoda u kanale nezakonite trgovine, uključujući, među ostalim:

(a)

prijavljivanje nadležnim tijelima:

i.

prekograničnih prijenosa gotovine u iznosima propisanima u nacionalnom pravu ili prekograničnih plaćanja u naravi i

ii.

svih „sumnjivih transakcija” te

(b)

opskrbljivanje duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju samo u količinama razmjernima potražnji za tim proizvodima na predviđenom tržištu za maloprodaju ili upotrebu.

2.   Svaka stranka, prema potrebi, u skladu s nacionalnim pravom i ciljevima Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, zahtijeva da plaćanja za transakcije koje izvršavaju fizičke ili pravne osobe koje podliježu članku 6. budu dopuštena samo u valuti i iznosu računa te samo putem zakonitih načina plaćanja posredstvom financijskih institucija koje se nalaze na državnom području predviđenog tržišta te da se ne smiju izvršavati putem bilo kojeg drugog sustava doznaka.

3.   Stranka može zahtijevati da plaćanja koja izvršavaju fizičke ili pravne osobe koje podliježu članku 6. za materijale upotrijebljene pri proizvodnji duhanskih proizvoda u njezinoj nadležnosti budu dopuštena samo u valuti i iznosu računa te samo putem zakonitih načina plaćanja posredstvom financijskih institucija koje se nalaze na državnom području predviđenog tržišta te da se ne smiju izvršavati putem nekog drugog sustava doznaka.

4.   Svaka stranka osigurava da svako kršenje zahtjeva ovog članka podliježe odgovarajućim kaznenim, građanskim ili administrativnim postupcima i učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim sankcijama, uključujući, prema potrebi, suspenziju ili poništenje licencije.

Članak 11.

Prodaja putem interneta, telekomunikacijskom ili bilo kojom drugom tehnologijom u razvoju

1.   Svaka stranka zahtijeva da sve pravne i fizičke osobe uključene u bilo kakve transakcije povezane s prodajom duhanskih proizvoda putem modaliteta prodaje koji se temelje na internetu, telekomunikacijskoj ili bilo kojom drugoj tehnologiji u razvoju poštuju sve relevantne obveze obuhvaćene ovim Protokolom.

2.   Svaka stranka razmatra zabranu maloprodaje duhanskih proizvoda putem modaliteta prodaje koji se temelje na internetu, telekomunikacijskoj ili bilo kojoj drugoj tehnologiji u razvoju.

Članak 12.

Slobodne zone i međunarodni provoz

1.   Svaka stranka u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Protokola za tu stranku provodi učinkoviti nadzor cjelokupne proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda i s time povezanih transakcija u slobodnim zonama te se pritom koristi svim relevantnim mjerama kako je predviđeno u ovom Protokolu.

2.   Osim toga, zabranjeno je miješanje duhanskih proizvoda s neduhanskim proizvodima u istom kontejneru ili bilo kojoj takvoj sličnoj prijevoznoj jedinici u trenutku iznošenja iz slobodnih zona.

3.   Svaka stranka, u skladu s nacionalnim pravom, donosi mjere nadzora i provjere te ih primjenjuje na međunarodni provoz ili prekrcaj duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju, na svojem državnom području, a u skladu s odredbama ovog Protokola kako bi spriječila nezakonitu trgovinu tim proizvodima.

Članak 13.

Bescarinska prodaja

1.   Svaka stranka provodi učinkovite mjere za podvrgavanje svih bescarinskih prodaja svim relevantnim odredbama ovoga Protokola, uzimajući u obzir članak 6. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

2.   Najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ovog Protokola, Skupština stranaka na svojoj sljedećoj sjednici osigurava provedbu istraživanja utemeljenog na dokazima kako bi se utvrdio opseg nezakonite trgovine duhanskim proizvodima povezan s bescarinskom prodajom tih proizvoda. Na temelju takvog istraživanja Skupština stranaka razmatra primjereno daljnje djelovanje.

DIO ČETVRTI

KAŽNJIVA DJELA

Članak 14.

Protupravno ponašanje uključujući kaznena djela

1.   Podložno temeljnim načelima svojeg domaćeg prava svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje mogu biti potrebne za utvrđivanje svih sljedećih ponašanja kao protupravnih prema svojem domaćem pravu:

(a)

proizvodnje, veleprodaje, posredovanja, prodaje, prijevoza, distribuiranja, skladištenja, otpreme, uvoza ili izvoza duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju protivno odredbama ovog Protokola;

(b)

i.

proizvodnje, veleprodaje, posredovanja, prodaje, prijevoza, distribuiranja, skladištenja, otpreme, uvoza ili izvoza duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju bez plaćanja važećih carina, poreza i ostalih davanja ili bez važećih fiskalnih markica, jedinstvenih identifikacijskih oznaka ili bilo kojih drugih potrebnih oznaka ili deklaracija;

ii.

svih drugih djela krijumčarenja ili pokušaja krijumčarenja duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju koja nisu obuhvaćena stavkom (b) točkom i.;

(c)

i.

svakog drugog oblika nezakonite proizvodnje duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju ili duhanskih pakiranja s lažnim fiskalnim markicama, jedinstvenim identifikacijskim oznakama ili bilo kojim drugim potrebnim oznakama ili deklaracijama;

ii.

veleprodaje, posredovanja, prodaje, prijevoza, distribuiranja, skladištenja, otpreme, uvoza ili izvoza nezakonito proizvedenog duhana, nezakonitih duhanskih proizvoda, proizvoda s lažnim fiskalnim markicama i/ili drugim potrebnim oznakama ili deklaracijama ili nezakonite opreme za proizvodnju;

(d)

miješanja duhanskih proizvoda s neduhanskim proizvodima tijekom prolaska kroz lanac opskrbe, a u svrhu sakrivanja ili prikrivanja duhanskih proizvoda;

(e)

miješanja duhanskih proizvoda s neduhanskim proizvodima protivno članku 12. stavku 2. ovog Protokola;

(f)

upotrebe modaliteta prodaje duhanskih proizvoda koji se temelje na internetu, telekomunikacijskim ili bilo kojim drugim tehnologijama u razvoju protivno ovom Protokolu;

(g)

nabave, od strane osobe kojoj je dodijeljena licencija u skladu s člankom 6., duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju od osobe kojoj bi trebala biti, ali nije, dodijeljena licencija u skladu s člankom 6.;

(h)

ometanja bilo kojeg javnog službenika ili ovlaštenog službenika pri obavljanju dužnosti povezanih sa sprječavanjem, otkrivanjem, istraživanjem ili uklanjanjem nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju ili odvraćanjem od te nezakonite trgovine;

(i)

i.

davanja bilo kakve lažne, obmanjujuće ili nepotpune izjave, ili nedavanja svih potrebnih informacija bilo kojem javnom službeniku ili ovlaštenom službeniku pri obavljanju dužnosti povezanih sa sprječavanjem, otkrivanjem, istraživanjem ili uklanjanjem nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju ili odvraćanjem od te nezakonite trgovine i kada to nije protivno pravu osobe da ne optužuje samu sebe;

ii.

davanja lažnih izjava na službenim obrascima u odnosu na opis, količinu ili vrijednost duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju ili bilo koje druge informacije navedene u Protokolu s ciljem:

(a)

izbjegavanja plaćanja važećih carina, poreza i drugih davanja ili

(b)

ometanja nadzornih mjera za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje ili uklanjanje nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju ili odvraćanje od te nezakonite trgovine;

iii.

neizrade ili nevođenja evidencije obuhvaćene ovim Protokolom ili vođenja lažne evidencije i

(j)

pranja prihoda ostvarenih protupravnim ponašanjem koje je utvrđeno kao kazneno djelo u skladu sa stavkom 2.

2.   Podložno temeljnim načelima svojeg domaćeg prava svaka stranka utvrđuje koje od protupravnih ponašanja navedenih u stavku 1., ili bilo koje drugo ponašanje povezano s nezakonitom trgovinom duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju koje je protivno odredbama ovog Protokola, čini kazneno djelo te donosi zakonodavne i druge mjere koje su eventualno potrebne za provedbu takvog utvrđenja.

3.   Svaka stranka obavješćuje Tajništvo ovog Protokola o tome koje je od protupravnih ponašanja navedenih u stavcima 1. i 2. utvrdila kao kazneno djelo u skladu sa stavkom 2. te dostavlja Tajništvu preslike svojih zakona kojima se provodi stavak 2. ili njihov opis te sve kasnije promjene tih zakona.

4.   Kako bi se poboljšala međunarodna suradnja u borbi protiv kaznenih djela povezanih s nezakonitom trgovinom duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju, potiče se stranke na preispitivanje njihovih nacionalnih zakona o pranju novca, uzajamnoj pravnoj pomoći i izručenju, uzimajući u obzir relevantne međunarodne konvencije čije su one stranke, a radi osiguranja njihove učinkovitost pri izvršavanju odredaba ovog Protokola.

Članak 15.

Odgovornost pravnih osoba

1.   Svaka stranka donosi, u skladu sa svojim pravnim načelima, mjere koje su eventualno potrebne za utvrđivanje odgovornosti pravnih osoba za protupravno ponašanje uključujući kaznena djela utvrđena u skladu s člankom 14. ovog Protokola.

2.   Podložno pravnim načelima svake stranke, odgovornost pravnih osoba može biti kaznena, građanska ili administrativna.

3.   Takvom odgovornošću ne dovodi se u pitanje odgovornost fizičkih osoba koje su sudjelovale u protupravnom ponašanju ili počinile kaznena djela utvrđena u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te člankom 14. ovog Protokola.

Članak 16.

Progon i sankcije

1.   Svaka stranka donosi, u skladu s nacionalnim pravom, mjere koje su eventualno potrebne za osiguravanje da fizičke i pravne osobe odgovorne za protupravno ponašanje, uključujući kaznena djela utvrđena u skladu s člankom 14., podliježu učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznenopravnim sankcijama ili sankcijama koje nisu kaznenopravne, uključujući novčane kazne.

2.   Svaka stranka nastoji osigurati da se izvrše sve diskrecijske pravne ovlasti prema njezinom domaćem pravu povezane s progonom osoba zbog protupravnog ponašanja, uključujući kaznena djela utvrđena u skladu s člankom 14., kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala učinkovitost mjera izvršavanja zakonodavstva u odnosu na takvo protupravno ponašanje, uključujući kaznena djela, te vodeći računa o potrebi odvraćanja od počinjenja takvog protupravnog ponašanja, uključujući kažnjiva djela.

3.   Ništa sadržano u ovom Protokolu ne utječe na načelo prema kojem je domaćem pravu stranke pridržano opisivanje protupravnog ponašanja, uključujući kaznena djela utvrđena u skladu s ovim Protokolom, kao i pravnih razloga i drugih pravnih načela koji se primjenjuju i koji određuju zakonitost određenog ponašanja, te da se takvo protupravno ponašanje, uključujući kaznena djela, progoni i sankcionira u skladu s tim pravom.

Članak 17.

Plaćanja pri zapljeni

Stranke bi u skladu sa svojim domaćim pravom trebale razmotriti donošenje zakonodavnih i drugih mjera koje su eventualno potrebne za ovlašćivanje nadležnih tijela da od proizvođača, distributera, uvoznika ili izvoznika zaplijenjenog duhana, duhanskih proizvoda i/ili opreme za proizvodnju naplate iznos razmjeran izgubljenim porezima i carinama.

Članak 18.

Zbrinjavanje ili uništavanje

Sav zaplijenjeni duhan, duhanski proizvodi i oprema za proizvodnju uništavaju se koristeći se metodama koje su u najvećoj mogućoj mjeri povoljne za okoliš ili se zbrinjavaju u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 19.

Posebne istražne metode

1.   Ako je to dopušteno temeljnim načelima njezinog domaćeg pravnog sustava, svaka stranka, u okviru svojih mogućnosti i u skladu s uvjetima propisanima njezinim domaćim pravom, poduzima potrebne mjere za omogućivanje svojim nadležnim tijelima da na njezinom državnom području, primjereno upotrebljavaju metode kontrolirane isporuke te, ako ona to smatra primjerenim, druge posebne istražne metode, kao što su elektronički ili drugi oblici nadzora i tajnih operacija, u svrhu učinkovite borbe protiv nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju.

2.   U svrhu istrage kaznenih djela utvrđenih u skladu s člankom 14., stranke se potiče na sklapanje, prema potrebi, primjerenih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora o upotrebi metoda iz stavka 1. u kontekstu suradnje na međunarodnoj razini.

3.   U nedostatku sporazuma ili dogovora kako je navedeno u stavku 2., odluke o upotrebi takvih posebnih istražnih metoda na međunarodnoj razini donose se na pojedinačnoj osnovi pri čemu se, prema potrebi, mogu uzimati u obzir financijski aranžmani i dogovori u pogledu izvršavanja nadležnosti dotičnih stranaka.

4.   Stranke prepoznaju važnost međunarodne suradnje i pomoći u ovome području, kao i potrebu za njima, te surađuju međusobno i s međunarodnim organizacijama u razvoju kapaciteta za postizanje ciljeva ovog članka.

DIO PETI

MEĐUNARODNA SURADNJA

Članak 20.

Opća razmjena informacija

1.   U svrhu postizanja ciljeva ovog Protokola, stranke izvješćuju, u okviru instrumenta za izvješćivanje Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, o relevantnim informacijama, podložno domaćem pravu te, prema potrebi, među ostalim, o pitanjima kao što su:

(a)

u skupnom obliku, pojedinosti o zapljenama duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju, količini, vrijednosti zapljena, opisima proizvoda, datumima i mjestima proizvodnje te utajenim porezima;

(b)

uvoz, izvoz, provoz, oporeziva i bescarinska prodaja i količina ili vrijednost proizvodnje duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju;

(c)

trendovi, metode sakrivanja i načini rada primijenjeni u nezakonitoj trgovini duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju i

(d)

bilo koje duge relevantne informacije, prema dogovoru stranaka.

2.   Stranke surađuju međusobno i s nadležnim međunarodnim organizacijama radi izgradnje kapaciteta stranaka za prikupljanje i razmjenu informacija.

3.   Stranke smatraju navedene informacije povjerljivima i dopuštenima za upotrebu samo strankama, osim ako je stranka koja daje informacije navela drukčije.

Članak 21.

Razmjena informacija o izvršavanju zakonodavstva

1.   Prema potrebi, podložno domaćem pravu ili međunarodnim ugovorima koji se primjenjuju, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke koja pruži odgovarajuće obrazloženje da su takve informacije potrebne u svrhu otkrivanja ili istraživanja nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju, stranke razmjenjuju sljedeće informacije:

(a)

evidenciju o dodjeli licencija dotičnim fizičkim i pravnim osobama;

(b)

informacije za identificiranje, praćenje i progon fizičkih ili pravnih osoba uključenih u nezakonitu trgovinu duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju;

(c)

evidenciju o istragama i progonima;

(d)

evidenciju plaćanja za uvoz, izvoz ili bescarinsku prodaju duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju i

(e)

pojedinosti o zapljenama duhana, duhanskih proizvoda ili opreme za proizvodnju (uključujući, prema potrebi, informacije o broju predmeta, količinu, vrijednost zapljene, opis proizvoda, uključene subjekte, datum i mjesto proizvodnje) i načinima djelovanja (uključujući prijevozna sredstva, skrivanje, rute i otkrivanje).

2.   Informacije koje stranke prime na temelju ovog članka upotrebljavaju se isključivo za postizanje ciljeva ovog Protokola. Stranke mogu odrediti da se takve informacije ne smiju prosljeđivati bez suglasnosti stranke koja je pružila informacije.

Članak 22.

Razmjena informacija: povjerljivost i zaštita informacija

1.   Svaka stranka određuje nadležna nacionalna tijela kojima se dostavljaju podaci iz članaka 20., 21. i 24. te o tome obavješćuju stranke putem Tajništva Konvencije.

2.   Razmjena informacija na temelju ovog Protokola podliježe domaćem pravu u pogledu povjerljivosti i privatnosti. Stranke štite, kao što je uzajamno dogovoreno, sve povjerljive informacije koje se razmjenjuju.

Članak 23.

Pomoć i suradnja: osposobljavanje, tehnička pomoć i suradnja u znanstvenim, tehničkim i tehnološkim pitanjima

1.   Stranke surađuju međusobno i/ili putem nadležnih međunarodnih i regionalnih organizacija u pružanju osposobljavanja, tehničke pomoći i suradnje u znanstvenim, tehničkim i tehnološkim pitanjima, kako bi se postigli ciljevi ovog Protokola, kao što je uzajamno dogovoreno. Takvom pomoći može se obuhvatiti prijenos stručnog znanja ili prikladnih tehnologija iz područja prikupljanja informacija, izvršavanja zakonodavstva, slijeđenja i praćenja, upravljanja informacijama, zaštite osobnih podataka, zabrana, elektroničkog nadzora, forenzičke analize, uzajamne pravne pomoći i izručenja.

2.   Stranke mogu, prema potrebi, sklapati bilateralne, multilateralne ili bilo koje druge sporazume ili dogovore u svrhu unaprjeđenja osposobljavanja, tehničke pomoći i suradnje u znanstvenim, tehničkim i tehnološkim pitanjima uzimajući u obzir potrebe stranaka koje su zemlje u razvoju i stranaka koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji.

3.   Stranke surađuju, prema potrebi, u razvoju i istraživanju mogućnosti utvrđivanja točnog zemljopisnog podrijetla zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda.

Članak 24.

Pomoć i suradnja: istraga i progon kažnjivih djela

1.   U skladu sa svojim domaćim pravom, stranke poduzimaju sve potrebne mjere, prema potrebi, za jačanje suradnje multilateralnim, regionalnim ili bilateralnim dogovorima za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje, progon i kažnjavanje fizičkih ili pravnih osoba uključenih u nezakonitu trgovinu duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju.

2.   Svaka stranka osigurava da administrativna tijela, regulatorna tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva i druga tijela zadužena za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima ili opremom za proizvodnju (uključujući, ako je to dopušteno prema domaćem pravu, pravosudna tijela) surađuju i razmjenjuju relevantne informacije na nacionalnoj i međunarodnoj razini u skladu s uvjetima propisanima njezinim domaćim pravom.

Članak 25.

Zaštita suvereniteta

1.   Stranke izvršavaju svoje obveze na temelju ovog Protokola na način koji je sukladan načelima suverene jednakosti i teritorijalne cjelovitosti država te nemiješanja u unutarnje poslove drugih država.

2.   Ništa u ovom Protokolu ne daje pravo stranci da na državnom području druge države izvršava nadležnost i obavlja funkcije koje su unutarnjim pravom te druge države rezervirane isključivo za tijela te druge države.

Članak 26.

Nadležnost

1.   Svaka stranka donosi mjere koje su eventualno potrebne za utvrđivanje njezine nadležnosti nad kaznenim djelima utvrđenima u skladu s člankom 14.:

(a)

kada je kažnjivo djelo počinjeno je na državnom području te stranke ili

(b)

kada je kažnjivo djelo počinjeno na plovilu koje plovi pod zastavom te stranke ili u letjelici koja je registrirana u skladu sa zakonima te stranke u trenutku počinjenja kažnjivog djela.

2.   U skladu s člankom 25., stranka također može utvrditi svoju nadležnost nad bilo kojim takvim kaznenim djelom:

(a)

kada je kažnjivo djelo počinjeno na štetu te stranke;

(b)

kada je kažnjivo djelo počinio državljanin te stranke ili osoba bez državljanstva s uobičajenim boravištem na njezinom državnom području ili

(c)

kada je kažnjivo djelo jedno od onih utvrđenih u skladu s člankom 14. i počinjeno je izvan njezina državnog područja s ciljem počinjenja nekog od kažnjivih djela utvrđenih u skladu s člankom 14. na njezinom državnom području.

3.   Za potrebe članka 30., svaka stranka donosi mjere koje su eventualno potrebne za utvrđivanje njezine nadležnosti nad kaznenim djelima utvrđenima u skladu s člankom 14. kada se osumnjičenik nalazi na njezinom državnom području, a ona ga ne izruči isključivo zbog toga što je ta osoba njezin državljanin.

4.   Svaka stranka također može donijeti mjere koje su eventualno potrebne za utvrđivanje njezine nadležnosti nad kaznenim djelima utvrđenima u skladu s člankom 14. kada se osumnjičenik nalazi na njezinom području, a ona ga ne izruči.

5.   Ako je stranka koja izvršava svoju nadležnost u skladu sa stavcima 1. ili 2. obaviještena ili je na drugi način saznala da jedna ili više drugih stranaka provode istragu, progon ili sudski postupak u odnosu na isto ponašanje, nadležna tijela tih stranaka međusobno se savjetuju, prema potrebi, s ciljem usklađivanja svojih djelovanja.

6.   Ne dovodeći u pitanje norme općeg međunarodnog prava, ovim Protokolom ne isključuje se izvršavanje bilo koje kaznene nadležnosti koju je stranka utvrdila u skladu sa svojim domaćim pravom.

Članak 27.

Suradnja u izvršavanju zakonodavstva

1.   Svaka stranka donosi, u skladu sa svojim domaćim pravnim i administrativnim sustavima, učinkovite mjere za:

(a)

poboljšanje i, prema potrebi, uspostavljanje komunikacijskih kanala među nadležnim tijelima, agencijama i službama kako bi se olakšala sigurna i brza razmjena informacija o svim aspektima kaznenih djela utvrđenih u skladu s člankom 14.;

(b)

osiguravanje učinkovite suradnje među nadležnim tijelima, agencijama, carinom, policijom i drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva;

(c)

suradnju s drugim strankama u provođenju istraga u određenim slučajevima u pogledu kaznenih djela utvrđenih u skladu s člankom 14. u vezi s:

i.

identitetom, mjestom boravka i aktivnostima osoba osumnjičenih za sudjelovanje u takvim kažnjivim djelima ili lokacijom ostalih dotičnih osoba;

ii.

kretanjem dobiti ostvarene kaznenim djelom ili imovine proizašle iz počinjenja takvih kažnjivih djela i

iii.

kretanjem imovine, opreme ili drugih sredstava upotrijebljenih ili namijenjenih za upotrebu pri počinjenju takvih kažnjivih djela;

(d)

pružanje, prema potrebi, potrebnih predmeta ili količina tvari za potrebe analize ili istrage;

(e)

olakšavanje učinkovitog koordiniranja među nadležnim tijelima, agencijama i službama te promicanje razmjene osoblja i drugih stručnjaka, uključujući, podložno bilateralnim sporazumima ili dogovorima između dotičnih stranaka, određivanje službenika za vezu;

(f)

razmjenu relevantnih informacija s drugim strankama o specifičnim sredstvima i metodama koje upotrebljavaju fizičke ili pravne osobe pri počinjenju takvih kažnjivih djela, uključujući, ako je to primjenjivo, rute i načine prijevoza te upotrebu lažnih identiteta, izmijenjenih ili krivotvorenih dokumenata ili drugih sredstava za prikrivanje njihovih aktivnosti i

(g)

razmjenu relevantnih informacija i koordiniranje administrativnih i drugih mjera koje se poduzimaju, prema potrebi, u svrhu ranog otkrivanja kaznenih djela utvrđenih u skladu s člankom 14.

2.   S ciljem provedbe ovog Protokola, stranke razmatraju sklapanje bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora o izravnoj suradnji među svojim tijelima za izvršavanje zakonodavstva te ih, ako takvi sporazumi ili dogovori već postoje, mijenjaju na odgovarajući način. U nedostatku takvih sporazuma ili dogovora među dotičnim strankama, stranke ovaj Protokol mogu smatrati temeljem za uzajamnu suradnju u izvršavanju zakonodavstva u odnosu na kažnjiva djela obuhvaćena ovim Protokolom. Kada je to primjereno, stranke u potpunosti koriste sporazume ili dogovore, uključujući međunarodne ili regionalne organizacije, kako bi pojačale suradnju između svojih tijela za izvršavanje zakonodavstva.

3.   Stranke nastoje surađivati u okviru svojih mogućnosti kako bi se suočile s transnacionalnom nezakonitom trgovinom duhanskim proizvodima koja se provodi s pomoću suvremene tehnologije.

Članak 28.

Uzajamna administrativna pomoć

U skladu sa svojim domaćim pravnim i administrativnim sustavima, stranke pružaju jedne drugima, bilo na zahtjev ili na vlastitu inicijativu, informacije potrebne kako bi se osigurala pravilna primjena carinskog i drugog relevantnog prava pri sprječavanju, otkrivanju, istraživanju i progonu nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima i opreme za proizvodnju te borbi protiv te nezakonite trgovine. Stranke navedene informacije smatraju povjerljivima i za ograničenu upotrebu, osim ako je stranka koja daje informacije drukčije navela. Takve informacije mogu uključivati:

(a)

nove carinske i druge tehnike izvršavanja čija je učinkovitost dokazana;

(b)

nove trendove, sredstva ili metode bavljenja nezakonitom trgovinom duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju;

(c)

robu za koju je poznato da je predmet nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju kao i pojedinosti o opisu, pakiranju, prijevozu i skladištenju te metodama upotrijebljenima u odnosu na tu robu;

(d)

fizičke ili pravne osobe za koje je poznato da su počinile kažnjivo djelo ili sudjelovale u počinjenju kažnjivog djela utvrđenog u skladu s člankom 14. i

(e)

svi drugi podaci koji mogu pomoći određenim agencijama u procjeni rizika u svrhu nadzora i izvršavanja.

Članak 29.

Uzajamna pravna pomoć

1.   Stranke pružaju jedne drugima u najvećoj mogućoj mjeri uzajamnu pravnu pomoć u istragama, progonima i sudskim postupcima u vezi s kaznenim djelima utvrđenima u skladu s člankom 14. ovog Protokola.

2.   Uzajamna pravna pomoć pruža se u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s relevantnim zakonima, ugovorima, sporazumima i dogovorima stranke kojoj je podnesen zahtjev za pravnu pomoć u pogledu istraga, progona i sudskih postupaka u vezi s kažnjivim djelima za koje se pravne osobe može smatrati odgovornima u skladu s člankom 15. ovog Protokola u stranci koja je podnijela zahtjev za pravnu pomoć.

3.   Uzajamna pravna pomoć koja se pruža u skladu s ovim člankom može se zatražiti za bilo koju od sljedećih svrha:

(a)

prikupljanje dokaza ili izjava od osoba;

(b)

dostava sudskih dokumenata;

(c)

provedba pretrage i zapljene te zamrzavanja imovine;

(d)

pretraga objekata i lokacija;

(e)

pružanje informacija, dokaznih materijala i nalaza vještačenja;

(f)

dostavljanje izvornika ili ovjerenih preslika relevantnih dokumenata i spisa, uključujući vladine, bankovne, financijske, korporativne ili poslovne evidencije;

(g)

identificiranje ili praćenje prihoda ostvarenih kaznenim djelom, imovine, predmeta ili drugih stvari u dokazne svrhe;

(h)

olakšavanje dobrovoljnog odazivanja osoba u stranci koja je podnijela zahtjev za pravnu pomoć i

(i)

bilo koju drugu vrstu pomoći koja nije protivna domaćem pravu stranke kojoj je zahtjev podnesen.

4.   Ovaj članak ne utječe na obveze koje proizlaze iz bilo kojeg drugog ugovora, bilateralnog ili multilateralnog, kojim se uređuje ili kojim će se uređivati, u cijelosti ili djelomično, uzajamna pravna pomoć.

5.   Stavci od 6. do 24. primjenjuju se, na temelju recipročnosti, na zahtjeve podnesene na temelju ovog članka ako dotične stranke nisu obvezane ugovorom ili međuvladinim sporazumom o uzajamnoj pravnoj pomoći. Ako su stranke obvezane takvim ugovorom ili međuvladinim sporazumom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe tog ugovora ili međuvladinog sporazuma, osim ako se stranke dogovore da će umjesto toga primjenjivati stavke od 6. do 24. Stranke se snažno potiče na primjenu tih stavaka ako se njima olakšava suradnja.

6.   Svaka stranka određuje središnje tijelo koje je odgovorno i ovlašteno za primanje zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć te za njihovo izvršenje ili prenošenje odgovarajućim nadležnim tijelima radi izvršenja. Kada stranka ima posebnu regiju ili područje sa zasebnim sustavom uzajamne pravne pomoći, ona može odrediti zasebno središnje tijelo koje ima istu funkciju za tu regiju ili područje. Središnja tijela osiguravaju brzo i ispravno izvršenje ili prenošenje zaprimljenih zahtjeva. U slučajevima kada središnje tijelo prenese zahtjev tijelu nadležnom za njegovo izvršenje, središnje tijelo potiče to nadležno tijelo na brzo i ispravno izvršenje zahtjeva. Svaka stranka u trenutku pristupa ovom Protokolu, odnosno u trenutku prihvata, odobrenja, službene potvrde ili ratifikacije ovog Protokola obavješćuje voditelja Tajništva Konvencije o središnjem tijelu koje je odredila u ovu svrhu. Prenošenje zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć i sva s njime povezana priopćenja provode se među središnjim tijelima koja su odredile stranke. Ovim uvjetom ne dovodi se u pitanje pravo stranke da zatraži da joj se takvi zahtjevi i priopćenja dostave diplomatskim putem i, u hitnim slučajevima, ako su stranke suglasne i ako je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih organizacija.

7.   Zahtjevi se podnose u pisanom obliku ili, ako je to moguće, bilo kojim sredstvom kojim se može proizvesti pisani zapis na jeziku prihvatljivom stranci kojoj je zahtjev podnesen pod uvjetima kojima se toj stranci omogućuje da utvrdi vjerodostojnost. O jeziku ili jezicima koje pojedina stranka prihvaća obavješćuje se voditelj Tajništva Konvencije u trenutku pristupa ovom Protokola, odnosno u trenutku prihvata, odobrenja, službene potvrde ili ratifikacije ovog Protokola. U hitnim okolnostima, i ako je to dogovoreno među strankama, zahtjevi se mogu podnijeti i usmeno, ali se bez odgode moraju potvrditi u pisanom obliku.

8.   Zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć sadržava:

(a)

identitet tijela koje podnosi zahtjev;

(b)

predmet i prirodu istrage, progona ili sudskog postupka na koji se zahtjev odnosi te naziv i funkciju tijela koje provodi tu istragu, progon ili sudski postupak;

(c)

sažetak bitnih činjenica, osim u slučaju zahtjeva za dostavu sudskih dokumenata;

(d)

opis tražene pomoći i pojedinosti svih postupaka čiju primjenu želi stranka koja je podnijela zahtjev;

(e)

ako je to moguće, identitet, lokaciju i državljanstvo dotične osobe;

(f)

svrhu za koju se traže dokazi, informacije ili djelovanje i

(g)

odredbe domaćeg prava koje se odnose na kazneno djelo i odgovarajuću kaznu.

9.   Stranka kojoj je zahtjev podnesen može zatražiti dodatne informacije kada se to čini potrebnim za izvršenje zahtjeva u skladu s njezinim domaćim pravom ili kada se time može olakšati izvršenje zahtjeva.

10.   Zahtjev se izvršava u skladu s domaćim pravom stranke kojoj je zahtjev podnesen i u mjeri u kojoj to nije protivno njezinom domaćem pravu i, kada je to moguće, u skladu s postupcima navedenima u zahtjevu.

11.   Stranka koja je podnijela zahtjev ne prenosi i ne upotrebljava informacije ili dokaze koje je dobila od stranke kojoj je zahtjev podnesen za istrage, progone ili sudske postupke osim onih navedenih u zahtjevu bez prethodnog odobrenja stranke kojoj je zahtjev podnesen. Ništa u ovom stavku ne sprječava stranku koja je podnijela zahtjev da u svojem postupku otkrije informacije ili dokaze koji okrivljenika oslobađaju krivnje. U potonjem slučaju, stranka koja je podnijela zahtjev obavješćuje stranku kojoj je zahtjev podnesen prije otkrivanja informacija ili dokaza te se, ako je to zatraženo, savjetuje sa strankom kojoj je zahtjev podnesen. Ako, u iznimnom slučaju, prethodna obavijest nije moguća, stranka koja je podnijela zahtjev bez odgode obavješćuje stranku kojoj je zahtjev podnesen o otkrivanju informacija ili dokaza.

12.   Stranka koja je podnijela zahtjev može zatražiti od stranke kojoj je zahtjev podnesen da sa zahtjevom i sadržajem zahtjeva postupa kao s povjerljivima osim do mjere koja je potrebna za izvršenje zahtjeva. Ako stranka kojoj je zahtjev podnesen ne može ispuniti zahtjev u pogledu povjerljivosti, ona bez odgode o tome obavješćuje stranku koja je podnijela zahtjev.

13.   Kada je to moguće i u skladu s temeljnim načelima domaćeg prava, kada se pojedinac nalazi na državnom području jedne stranke i mora se saslušati kao svjedok ili vještak pred pravosudnim tijelima druge stranke, prva stranka može, na zahtjev druge, dopustiti da se saslušanje održi putem videokonferencije ako za tog pojedinca nije moguće ili poželjno da se osobno pojavi na državnom području stranke koja je podnijela zahtjev. Stranke mogu se dogovoriti da saslušanje provede pravosudno tijelo stranke koja je podnijela zahtjev uz nazočnost pravosudnog tijela stranke kojoj je zahtjev podnesen.

14.   Uzajamna pravna pomoć može se odbiti:

(a)

ako zahtjev nije podnesen u skladu s ovim člankom;

(b)

ako stranka kojoj je zahtjev podnesen smatra da bi izvršenje zahtjeva moglo dovesti u pitanje njezin suverenitet, sigurnost, javni poredak ili druge bitne interese;

(c)

ako bi tijelima stranke kojoj je zahtjev podnesen domaćim pravom bilo zabranjeno provesti traženu radnju u odnosu na bilo koje slično kažnjivo djelo koje bi bilo predmetom istrage, progona ili sudskog postupka u njihovoj vlastitoj nadležnosti;

(d)

kada se zahtjev odnosi na kazneno djelo za koji je maksimalna kazna u stranci kojoj je zahtjev podnesen manja od dvije godine zatvora ili drugog oblika lišavanja slobode ili, ako bi, prema mišljenju stranke kojoj je zahtjev podnesen, pružanje pomoći predstavljalo teret za njezine resurse koji je nerazmjeran težini kaznenog djela ili

(e)

ako bi odobrenje zahtjeva bilo protivno pravnom sustavom stranke kojoj je zahtjev podnesen, a koji se odnosi na uzajamnu pravnu pomoć.

15.   Svako odbijanje pružanja uzajamne pravne pomoći mora se obrazložiti.

16.   Stranka ne smije odbiti pružanje uzajamne pravne pomoći na temelju ovog članka pozivajući se na bankovnu tajnu.

17.   Stranke ne smiju odbiti zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć samo zbog toga što se smatra da su kažnjivim djelom obuhvaćena i fiskalna pitanja.

18.   Stranke mogu odbiti pružanje uzajamne pravne pomoći na temelju ovog članka zbog razloga nepostojanja obostrane kažnjivosti. Međutim, stranka kojoj je zahtjev podnesen može, ako to smatra primjerenim, pružiti pomoć u mjeri koju odredi prema vlastitom nahođenju bez obzira na to čini li predmetno ponašanje kažnjivo djelo prema domaćem pravu stranke kojoj je zahtjev podnesen.

19.   Stranka kojoj je zahtjev podnesen izvršava zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što je prije moguće i u najvećoj mogućoj mjeri vodi računa o svim rokovima koje je predložila stranka koja je podnijela zahtjev, a koji su obrazloženi po mogućnosti u samom zahtjevu. Stranka kojoj je zahtjev podnesen odgovara na opravdane zahtjeve stranke koja je podnijela zahtjev u vezi s napretkom u ispunjavanju zahtjeva. Stranka koja je podnijela zahtjev bez odgode obavješćuje stranku kojoj je zahtjev podnesen ako zatražena pomoć više nije potrebna.

20.   Stranka kojoj je zahtjev podnesen može odgoditi uzajamnu pravnu pomoć ako ona ometa istragu, progon ili sudski postupak koji su u tijeku.

21.   Prije odbijanja zahtjeva na temelju stavka 14. ili odgode njegova izvršenja na temelju stavka 20., stranka kojoj je zahtjev podnesen savjetuje se sa strankom koja je podnijela zahtjev kako bi se razmotrila mogućnost odobrenja pomoći pod uvjetima koje stranka kojoj je zahtjev podnesen smatra potrebnima. Ako stranka koja je podnijela zahtjev prihvati pomoć pod tim uvjetima, ona mora poštovati te uvjete.

22.   Redovne troškove izvršenja zahtjeva snosi stranka kojoj je zahtjev podnesen, osim ako su se dotične stranke dogovorile drukčije. Ako su za ispunjenje zahtjeva potrebni ili će biti potrebni znatni ili izvanredni troškovi, stranke se savjetuju kako bi utvrdile uvjete pod kojima će se zahtjev izvršiti kao i način snošenja troškova.

23.   U slučaju primitka zahtjeva, stranka kojoj je zahtjev podnesen:

(a)

pruža stranci koja je podnijela zahtjev preslike vladinih evidencija, dokumenata ili informacija koje posjeduje te koje su dostupne javnosti prema njezinom domaćem pravu i

(b)

može, prema vlastitom nahođenju, pružiti stranci koja je podnijela zahtjev u cijelosti, djelomično ili pod uvjetima koje smatra prikladnima, preslike svih vladinih evidencija, dokumenata ili informacija koje posjeduje te koje nisu dostupne javnosti prema njezinom domaćem pravu.

24.   Stranke razmatraju, prema potrebi, mogućnost sklapanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora koji bi služili potrebama odredaba ovog članka, dali praktični učinak ili osnažili odredbe ovog članka.

Članak 30.

Izručenje

1.   Ovaj članak primjenjuje se na kaznena djela utvrđena u skladu s člankom 14. ovog Protokola ako:

(a)

se osoba koja je predmet zahtjeva za izručenje nalazi na državnom području stranke kojoj je zahtjev podnesen;

(b)

je kazneno djelo za koje se traži izručenje kažnjivo prema domaćem pravu i stranke koja je podnijela zahtjev i stranke kojoj je zahtjev podnesen te

(c)

je kažnjivo djelo kažnjivo maksimalnom kaznom zatvora ili drugog oblika lišavanja slobode od najmanje četiri godine ili težom kaznom ili kraćom kaznom kako su se stranke dogovorile u skladu s bilateralnim i multilateralnim ugovorima ili drugim međunarodnim sporazumima.

2.   Smatra se da je svako od kaznenih djela na koje se primjenjuje ovaj članak obuhvaćeno kao kažnjivo djelo koje podliježe izručenju u svakom ugovoru o izručenju koji postoji među strankama. Stranke se obvezuju uključiti takva kažnjiva djela kao kažnjiva djela koja podliježu izručenju u svaki ugovor o izručenju koji će međusobno sklopiti.

3.   Ako ugovorna stranka koja uvjetuje izručenje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od druge ugovorne stranke s kojom nema ugovor o izručenju, ona može smatrati ovaj Protokol pravnom osnovom za izručenje u odnosu na bilo koje kazneno djelo na koje se primjenjuje ovaj članak.

4.   Ugovorne stranke koje ne uvjetuju izručenje postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela na koja se primjenjuje ovaj članak kao kažnjiva djela koja podliježu izručenju.

5.   Izručenje podliježe uvjetima predviđenima domaćim pravom stranke kojoj je zahtjev podnesen ili važećim ugovorima o izručenju, uključujući, među ostalim, uvjete u vezi sa zahtjevom u pogledu minimalne kazne za izručenje i razloge zbog kojih stranka kojoj je zahtjev podnesen može odbiti izručenje.

6.   Stranke, u skladu sa svojim domaćim pravom, nastoje ubrzati postupke izručenja i pojednostavniti zahtjeve u pogledu dokaza u vezi s izručenjem u odnosu na sva kaznena djela na koja se primjenjuje ovaj članak.

7.   Ako stranka ne izruči osumnjičenika koji se nalazi na njezinom državnom području zbog kaznenog djela na koje se primjenjuje ovaj članak isključivo zbog toga što je ta osoba njezin državljanin, na zahtjev stranke koja traži izručenje dužna je bez nepotrebne odgode podnijeti predmet svojim nadležnim tijelima radi progona. Ta tijela donose odluku i provode svoje postupke na isti način kao u slučaju bilo kojeg drugog kažnjivog djela slične prirode prema domaćem pravu te stranke. Dotične stranke međusobno surađuju osobito u postupovnim i dokaznim aspektima kako bi osigurale učinkovitost takvog progona.

8.   Kada je stranci prema njezinom domaćem pravu dopušteno izručiti ili na drugi način predati svog državljanina samo pod uvjetom da će ta osoba biti vraćena toj stranci na služenje kazne izrečene kao rezultat suđenja ili postupka za koji je traženo izručenje ili predaja te osobe, a ta stranka i stranka koja je tražila izručenje slažu se s tom mogućnošću i ostalim uvjetima koje smatraju primjerenima, takvo uvjetno izručenje ili predaja dovoljni su za ispunjenje obveze utvrđene u stavku 7.

9.   Ako je izručenje koje je traženo u svrhu izvršenja kazne, odbijeno zbog toga što je tražena osoba državljanin stranke kojoj je zahtjev podnesen, ta stranka, ako njezino domaće pravo to dopušta i ako je to u skladu sa zahtjevima tog prava, na zahtjev ugovorne stranke koja je podnijela zahtjev razmatra izvršenje kazne koja je izrečena prema domaćem pravu stranke koja je podnijela zahtjev ili preostalog dijela kazne.

10.   Svakoj osobi protiv koje se vodi postupak u vezi s bilo kojim od kaznenih djela na koja se primjenjuje ovaj članak jamči se pravedno postupanje u svim fazama postupka, uključujući uživanje svih prava i jamstava predviđenih domaćim pravom stranke na čijem se državnom području ta osoba nalazi.

11.   Ništa u ovom Protokolu ne tumači se kao nametanje obveze izručenja ako stranka kojoj je zahtjev podnesen ima utemeljene razloge vjerovati da je zahtjev podnesen u svrhu progona ili kažnjavanja određene osobe zbog njezina spola, rase, vjeroispovijedi, državljanstva, etničkog podrijetla ili političkih uvjerenja ili da bi se odobrenjem zahtjeva otežao položaj te osobe zbog bilo kojeg od navedenih razloga.

12.   Stranke ne smiju odbiti zahtjev za izručenje samo zbog toga što se smatra da su kažnjivim djelom obuhvaćena i fiskalna pitanja.

13.   Prije odbijanja izručenja, stranka kojoj je zahtjev podnesen savjetuje se, prema potrebi, s ugovornom strankom koja je podnijela zahtjev kako bi joj pružila mogućnost za predstavljanje njezinih mišljenja i dostavljanje informacija relevantnih za njezine tvrdnje.

14.   Stranke nastoje sklopiti bilateralne i multilateralne sporazume ili dogovore za provedbu ili jačanje učinkovitosti izručenja. Ako su stranke obvezane postojećim ugovorom ili međuvladinim dogovorom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe tog ugovora ili međuvladinog dogovora, osim ako se ugovorne stranke dogovore da će umjesto toga primjenjivati stavke od 1. do 13.

Članak 31.

Mjere za osiguravanje izručenja

1.   Podložno svojem domaćem pravu i svojim međunarodnim ugovorima o izručenju, stranka kojoj je zahtjev podnesen može, nakon što se uvjerila da to opravdavaju okolnosti i da postoji hitnost te na zahtjev stranke koja je podnijela zahtjev, privesti osobu čije se izručenje traži i koja se nalazi na njezinom državnom području, ili poduzeti druge odgovarajuće mjere kako bi osigurala prisutnost te osobe tijekom postupka izručenja.

2.   Stranka koja je podnijela zahtjev obavješćuje se, prema potrebi i bez odgode, o mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1., u skladu s nacionalnim pravom.

3.   Svaka osoba u odnosu na koju se poduzimaju mjere u skladu sa stavkom 1. ima pravo:

(a)

bez odgode stupiti u vezu s najbližim odgovarajućim predstavnikom države čiji je ta osoba državljanin ili, ako je ta osoba bez državljanstva, države na čijem državnom području ta osoba ima uobičajeno boravište i

(b)

da je posjeti predstavnika te države.

DIO ŠESTI

IZVJEŠĆIVANJE

Članak 32.

Izvješćivanje i razmjena informacija

1.   Svaka stranka podnosi Skupštini stranaka, putem Tajništva Konvencije, periodična izvješća o svojoj provedbi ovog Protokola.

2.   Oblik i sadržaj takvih izvješća određuje Skupština stranaka. Ta izvješća dio su redovnog instrumenta za izvješćivanje Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

3.   Sadržaj periodičnih izvješća iz stavka 1. određuje se, među ostalim, s obzirom na sljedeće:

(a)

informacije o zakonodavnim, izvršnim, administrativnim ili drugim mjerama poduzetima radi provedbe ovog Protokola;

(b)

informacije, prema potrebi, o bilo kakvim ograničenjima ili preprekama koje su se pojavile pri provedbi ovog Protokola te o mjerama poduzetim za nadilaženje tih prepreka;

(c)

informacije, prema potrebi, o financijskoj i tehničkoj pomoći koja je pružena, primljena ili zatražena za aktivnosti povezane s uklanjanjem nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i

(d)

informacije navedene u članku 20.

U onim slučajevima u kojima se relevantni podaci već prikupljaju u okviru mehanizma za izvješćivanje Konferencije stranaka, podatke ne treba ponovno prikupljati Skupština stranaka.

4.   Skupština stranaka, u skladu s člancima 33. i 36., razmatra dogovore za pomoć strankama koje su zemlje u razvoju i strankama koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji, na njihov zahtjev, u ispunjavanju obveza iz ovog članka.

5.   Izvješćivanje o informacijama na temelju tih članaka podliježe nacionalnom pravu u pogledu povjerljivosti i privatnosti. Stranke štite, kao što je uzajamno dogovoreno, sve povjerljive informacije o kojima je izviješteno ili koje su razmijenjene.

DIO SEDMI

INSTITUCIONALNI DOGOVORI I FINANCIJSKA SREDSTVA

Članak 33.

Skupština stranaka

1.   Uspostavlja se Skupština stranaka ovog Protokola. Prvu sjednicu Skupštine stranaka saziva Tajništvo Konvencije neposredno prije ili neposredno nakon sljedeće redovne sjednice Konferencije stranaka nakon stupanja na snagu ovog Protokola.

2.   Nakon toga redovne sjednice Skupštine stranaka saziva Tajništvo Konvencije, neposredno prije ili neposredno nakon redovnih sjednica Konferencije stranaka.

3.   Izvanredne sjednice Skupštine stranaka održavaju se kada to Skupština stranaka smatra potrebnim ili na pisani zahtjev bilo koje ugovorne stranke, pod uvjetom da, u roku od šest mjeseci od dostavljanja takvog zahtjeva strankama od strane Tajništva Konvencije, najmanje trećina stranaka podupre taj zahtjev.

4.   Poslovnik i Financijski poslovnik Konferencije stranaka Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom primjenjuje se, mutatis mutandis, na Skupštinu stranaka osim ako Skupština stranaka odluči drukčije.

5.   Skupština stranaka redovno preispituje provedbu Protokola i donosi odluke potrebne za promicanje njegove učinkovite provedbe.

6.   Skupština stranaka odlučuje o opsegu i mehanizmu procijenjenih dobrovoljnih doprinosa stranaka Protokola za primjenu Protokola kao i o drugim mogućim sredstvima za njegovu provedbu.

7.   Na svakoj redovnoj sjednici, Skupština stranaka konsenzusom donosi proračun i plan rada za financijsko razdoblje do iduće redovne sjednice, koji se razlikuju od proračuna i plana rada Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

Članak 34.

Tajništvo

1.   Tajništvo Konvencije Tajništvo je ovog Protokola.

2.   Funkcije Tajništva Konvencije u pogledu njegove uloge kao Tajništva ovog Protokola su:

(a)

pripremati sjednice Skupštine stranaka i svih pomoćnih tijela kao i radnih skupina i drugih tijela koja je uspostavila Skupština stranaka te im pružati potrebne usluge;

(b)

primati, analizirati, prenositi i davati povratne informacije dotičnim ugovornim strankama prema potrebi i Skupštini stranaka o izvješćima koje je zaprimilo u skladu s ovim Protokolom te olakšati razmjenu informacija među strankama;

(c)

na zahtjev pružati potporu strankama, posebice strankama koje su zemlje u razvoju i strankama koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji, u prikupljanju, dostavljanju i razmjeni potrebnih informacija u skladu s odredbama ovog Protokola te pomoć u identificiranju dostupnih sredstava za olakšanje provedbe obveza na temelju ovog Protokola;

(d)

pripremati izvješća o svojim aktivnostima na temelju ovog Protokola pod vodstvom Skupštine stranaka te za podnošenje Skupštini stranaka;

(e)

osigurati, pod vodstvom Skupštine stranaka, potrebno koordiniranje s nadležnim međunarodnim i regionalnim međuvladinim organizacijama i drugim tijelima;

(f)

sklopiti, pod vodstvom Skupštine stranaka, one administrativne ili ugovorne dogovore koji bi mogli biti potrebni za učinkovito obavljanje njegovih funkcija kao Tajništva ovog Protokola;

(g)

primati i pregledavati prijave međuvladinih i nevladinih organizacija koje žele dobiti akreditaciju kao promatrači u Skupštini stranaka, osiguravajući pritom da nisu povezane s duhanskom industrijom te podnijeti pregledane prijave Skupštini stranaka na razmatranje i

(h)

obavljati ostale funkcije Tajništva određene ovim Protokolom i sve ostale funkcije koje mu može odrediti Skupština stranaka.

Članak 35.

Odnosi između Skupštine stranaka i međuvladinih organizacija

Kako bi se osigurala tehnička i financijska suradnja za postizanje cilja ovog Protokola, Skupština stranaka može zatražiti suradnju nadležnih međunarodnih i regionalnih međuvladinih organizacija, uključujući financijske institucije i razvojne institucije.

Članak 36.

Financijska sredstva

1.   Stranke prepoznaju važnu ulogu koju financijska sredstva imaju u postizanju cilja ovog Protokola te priznaju važnost članka 26. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom za postizanje ciljeva te Konvencije.

2.   Svaka stranka pruža financijsku podršku u odnosu na svoje nacionalne aktivnosti namijenjene za postizanje cilja ovog Protokola, u skladu sa svojim nacionalnim planovima, prioritetima i programima.

3.   Stranke promiču, prema potrebi, upotrebu bilateralnih, regionalnih, subregionalnih i drugih multilateralnih kanala za osiguravanje sredstava za jačanje kapaciteta stranaka koje su zemlje u razvoju i stranaka koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji kako bi se postigli ciljevi ovog Protokola.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 18., stranke se potiče da, podložno nacionalnom zakonodavstvu i politikama te prema potrebi, upotrebljavaju sve zaplijenjene prihode ostvarene kaznenim djelima proizašle iz nezakonite trgovine duhanom, duhanskim proizvodima i opremom za proizvodnju za postizanje ciljeva utvrđenih u ovom Protokolu.

5.   Stranke zastupljene u relevantnim regionalnim i međunarodnim međuvladinim organizacijama te financijskim institucijama i razvojnim institucijama potiču te subjekte na pružanje financijske pomoći strankama koje su zemlje u razvoju i strankama koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji kako bi im se pomoglo u ispunjavanju njihovih obveza na temelju ovog Protokola, bez ograničavanja prava na sudjelovanje u okviru tih organizacija.

6.   Stranke su se dogovorile da:

(a)

kako bi se pomoglo strankama u ispunjavanju njihovih obveza na temelju ovog Protokola, sva relevantna potencijalna i postojeća sredstva dostupna za aktivnosti povezane s ciljem ovog Protokola treba mobilizirati i iskoristiti za dobrobit svih stranaka, posebice stranaka koje su zemlje u razvoju i stranaka koje su zemlje s gospodarstvima u tranziciji te

(b)

Tajništvo Konvencije savjetuje stranke koje su zemlje u razvoju i stranke s gospodarstvima u tranziciji, na zahtjev, o dostupnim sredstvima za financiranje kako bi se olakšala provedba njihovih obaveza na temelju ovog Protokola.

7.   Stranke mogu zatražiti da duhanska industrija snosi sve troškove povezane s obvezama određene ugovorne stranke za postizanje ciljeva ovog Protokola, u skladu s člankom 5. stavkom 3. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

8.   Stranke nastoje, podložno domaćem pravu, postići samofinanciranje provedbe Protokola, među ostalim naplatom poreza i drugih oblika naknada na duhanske proizvode.

DIO OSMI

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 37.

Rješavanje sporova

Rješavanje sporova među strankama o tumačenju ili primjeni ovog Protokola uređeno je člankom 27. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

DIO DEVETI

RAZVOJ PROTOKOLA

Članak 38.

Izmjene ovog Protokola

1.   Svaka stranka može predložiti izmjene ovog Protokola.

2.   Izmjene ovog Protokola razmatra i donosi Skupština stranaka. Tajništvo Konvencije dostavlja strankama tekst svake predložene izmjene ovog Protokola najmanje šest mjeseci prije sjednice na kojoj će biti predloženo donošenje izmjene. Tajništvo Konvencije također dostavlja predložene izmjene potpisnicima ovog Protokola te depozitaru u informativne svrhe.

3.   Stranke poduzimaju sve napore koji su u njihovoj moći kako bi konsenzusom postigle dogovor o svakoj predloženu izmjeni ovog Protokola. Ako se iscrpe svi napori za postizanje konsenzusa, a sporazum nije postignut, krajnje rješenje jest donošenje izmjene tročetvrtinskom većinom glasova stranaka koje su prisutne i glasaju na toj sjednici. Za potrebe ovog članka, „stranke koje su prisutne i glasaju” znači stranke koje su prisutne i daju pozitivan ili negativan glas. Svaku donesenu izmjenu Tajništvo Konvencije dostavlja depozitaru koji je prosljeđuje svim strankama na prihvaćanje.

4.   Isprave o prihvatu u pogledu izmjena polažu se kod depozitara. Svaka izmjena donesena u skladu sa stavkom 3. za one stranke koje su je prihvatile stupa na snagu devedesetog dana od datuma kada je depozitar primio ispravu o prihvatu najmanje dvije trećine stranaka.

5.   Sa svaku drugu stranku izmjena stupa na snagu devedesetog dana od datuma kada je ta stranka kod depozitara položila svoju ispravu o prihvatu navedene izmjene.

Članak 39.

Donošenje i izmjena prilogâ ovom Protokolu

1.   Svaka stranka može iznijeti prijedloge za prilog ovom Protokolu i može predložiti izmjene prilogâ ovom Protokolu.

2.   Prilozi su ograničeni na popise, obrasce i bilo koji drugi opisni materijal povezan s postupovnim, znanstvenim, tehničkim ili administrativnim pitanjima.

3.   Prilozi ovom Protokolu i njihove izmjene predlažu se, donose i stupaju na snagu u skladu s postupkom utvrđenim u članku 38.

DIO DESETI

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Rezerve

Na ovaj Protokol ne mogu se izraziti rezerve.

Članak 41.

Povlačenje

1.   U bilo kojem trenutku nakon dvije godine od datuma na koji je ovaj Protokol stupio na snagu za stranku, ta stranka može se povući iz Protokola dostavom pisane obavijesti depozitaru.

2.   Svako takvo povlačenje proizvodi učinke nakon isteka godine dana od datuma kada je depozitar primio obavijest o povlačenju ili nekog kasnijeg datuma koji je naznačen u obavijesti o povlačenju.

3.   Smatra se da se svaka stranka koja se povlači iz Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom povukla iz ovog Protokola s učinkom od istog datuma koji ima i njezino povlačenje iz Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

Članak 42.

Pravo glasa

1.   Svaka stranka ovog Protokola ima jedan glas, osim kako je predviđeno u stavku 2.

2.   Organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju u pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti svoje pravo glasa ostvaruju brojem glasova koji je jednak broju njihovih država članica koje su stranke ovog Protokola. Takva organizacija ne ostvaruje svoje pravo glasa ako neka od njezinih država članica ostvaruje svoje pravo glasa i obrnuto.

Članak 43.

Potpis

Protokol je otvoren za potpisivanje svim strankama Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi od 10. do 11. siječnja 2013. te nakon toga u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku do 9. siječnja 2014.

Članak 44.

Ratifikacija, prihvat, odobrenje, službena potvrda ili pristup

1.   Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu država te službenoj potvrdi ili pristupu organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju koje su stranke Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom. Otvoren je za pristup od dana koji slijedi nakon datuma na koji se Protokol zatvara za potpisivanje. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju, službenoj potvrdi ili pristupu polažu se kod depozitara.

2.   Svaka organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju koja postane strankom, bez da je bilo koja od njezinih država članica stranka, obvezana je svim obvezama na temelju ovog Protokola. U slučaju organizacija čija je jedna ili više država članica stranka, ta organizacija i njezine države članice odlučuju o svojim odgovornostima za izvršavanje svojih obveza na temelju ovog Protokola. U takvim slučajevima ta organizacija i države članice nisu istodobno ovlaštene za ostvarivanje prava na temelju ovoga Protokola.

3.   Organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju navode opseg svojih nadležnosti u odnosu na pitanja uređena ovim Protokolom u svojim ispravama o službenoj potvrdi ili u svojim ispravama o pristupu. Te organizacije također obavješćuju depozitara, koji potom obavješćuje stranke, o svim znatnim izmjenama opsega njihovih nadležnosti.

Članak 45.

Stupanje na snagu

1.   Ovaj Protokol stupa na snagu devedesetog dana koji slijedi nakon datuma polaganja četrdesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju, službenoj potvrdi ili pristupu kod depozitara.

2.   Za svaku stranku Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom koja ratificira, prihvati, odobri ili službeno potvrdi ovaj Protokol ili mu pristupi nakon što su ispunjeni uvjeti za stupanje na snagu navedeni u stavku 1., ovaj Protokol stupa na snagu devedesetog dana koji slijedi nakon datuma polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju, pristupu ili službenoj potvrdi.

3.   Za potrebe ovog članka, isprava koju položi organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju ne računa se kao dodatna uz one koje su položile države članice te organizacije.

Članak 46.

Depozitar

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda depozitar je ovog Protokola.

Članak 47.

Vjerodostojni tekstovi

Izvornik ovog Protokola, čiji su tekstovi na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i španjolskom jeziku jednako vjerodostojni, polaže se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.


(1)  Stranke mogu u tu svrhu, kada je to primjenjivo, uključiti upućivanje na Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe Svjetske carinske organizacije.

(2)  Prema potrebi, nacionalni ili domaći jednako se odnosi na organizaciju za regionalnu gospodarsku integraciju.

(3)  Sigurna razmjena informacija između dviju stranaka otporna je na presretanje i neovlašteno mijenjanje (krivotvorenje). Drugim riječima, informacije razmijenjene između dviju stranaka ne može čitati niti mijenjati treća stranka.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/38


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1751

od 20. rujna 2016.

o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (b) i stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/242 (2), Protokol o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju potpisan je 12. veljače 2016., podložno njegovu naknadnom sklapanju.

(2)

Tekst Protokola o izmjeni koji je rezultat pregovora na odgovarajući način odražava pregovaračke smjernice koje je donijelo Vijeće jer se njime Sporazum usklađuje s najnovijim kretanjima na međunarodnoj razini u pogledu automatske razmjene informacija, to jest s globalnim standardom za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima koji je razvila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Unija, njezine države članice i Kneževina Andora aktivno su sudjelovale u radu Svjetskog foruma OECD-a za potporu razvoju i provedbu tog standarda. Tekst Sporazuma, kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni, pravna je osnova za provedbu globalnog standarda u odnosima između Europske unije i Kneževine Andore.

(3)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(4)

Protokol o izmjeni trebalo bi odobriti u ime Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Protokol o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju odobrava se u ime Europske unije.

Tekst Protokola o izmjeni priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   Predsjednik Vijeća u ime Unije šalje obavijest predviđenu u članku 2. stavku 1. Protokola o izmjeni (4).

2.   Komisija obavješćuje Kneževinu Andoru i države članice o obavijestima koje su poslane u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (d) Sporazuma između Europske unije i Kneževine Andore o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini kao što proizlazi iz Protokola o izmjeni.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK


(1)  Mišljenje od 9. ožujka 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2016/242 od 12. veljače 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (SL L 45, 20.2.2016., str. 10.).

(3)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(4)  Datum stupanja na snagu Protokola o izmjeni objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/40


PROTOKOL O IZMJENI

uz Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju

EUROPSKA UNIJA

i

KNEŽEVINA ANDORA, dalje u tekstu: „Andora”,

obje dalje u tekstu: „ugovorna stranka” ili zajednički „ugovorne stranke”,

s ciljem provedbe OECD-ova standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima, dalje u tekstu: „globalni standard”, unutar okvira suradnje između ugovornih stranaka,

BUDUĆI DA ugovorne stranke održavaju dugogodišnji i blizak odnos u pogledu međusobne pomoći u poreznim stvarima, a posebno u pogledu primjene mjera istovrijednih onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (1), i žele poboljšati izvršavanje poreznih obveza na međunarodnoj razini daljnjom izgradnjom tog odnosa,

BUDUĆI DA ugovorne stranke žele postići sporazum radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini na temelju recipročne automatske razmjene informacija, podložno određenoj povjerljivosti i drugim vrstama zaštite, uključujući odredbe o ograničavanju upotrebe razmijenjenih informacija,

BUDUĆI DA bi se članak 12. Sporazuma između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (2), dalje u tekstu: „Sporazum”, u obliku koji je imao prije njegove izmjene ovim Protokolom o izmjeni, a kojim se trenutačno predviđa razmjena informacija na zahtjev koja je ograničena na poslovanje koje predstavlja poreznu prijevaru i slične prekršaje, trebao uskladiti sa standardom OECD-a za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima,

BUDUĆI DA će ugovorne stranke primjenjivati svoje zakone i postupke za zaštitu podataka pri obradi osobnih podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni te da se obvezuju da će se međusobno obavješćivati, bez neopravdanog odgađanja, u slučaju svake promjene sadržaja tih zakona i postupaka,

BUDUĆI DA je u Odluci Komisije 2010/625/EU od 19. listopada 2010. sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja se pruža u Andori (3) navedeno da se smatra kako Andora za sve djelatnosti koje su obuhvaćene područjem primjene te Direktive pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,

BUDUĆI DA će države članice i Andora do datuma stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni uspostaviti i. odgovarajuće mjere zaštite radi osiguravanja da informacije primljene na temelju Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni ostanu povjerljive i budu upotrijebljene isključivo od strane nadležnih osoba ili nadležnih tijela u svrhu procjene ili naplate ili ubiranja porezâ, izvršavanja ili kaznenog progona u pogledu porezâ ili rješavanja žalbi u vezi s porezima ili nadzora nad time, kao i u druge odobrene svrhe te ii. infrastrukturu za djelotvoran odnos razmjene (uključujući utvrđene postupke za osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene informacija, djelotvorne i pouzdane komunikacijske veze i sposobnosti za brzo rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenama ili zahtjevima za razmjene te za primjenu odredbi članka 4. Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni),

BUDUĆI DA izvještajne financijske institucije, nadležna tijela koja šalju informacije i nadležna tijela koja primaju informacije, u svojem svojstvu voditelja obrade podataka, ne bi trebale zadržavati informacije obrađene u skladu sa Sporazumom kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni dulje nego što je potrebno za ostvarivanje njegove svrhe. S obzirom na razlike u zakonodavstvima država članica i zakonodavstvu Andore najdulje razdoblje zadržavanja trebalo bi odrediti za svaku ugovornu stranku upućivanjem na zastaru predviđenu domaćim poreznim zakonodavstvom svakog voditelja obrade podataka,

BUDUĆI DA su kategorije izvještajnih financijskih institucija i računa o kojima se izvješćuje, obuhvaćene Sporazumom kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni, osmišljene radi ograničavanja mogućnosti za porezne obveznike da izbjegnu prijavljivanje premještanjem imovine u financijske institucije ili ulaganjem u financijske proizvode koji su izvan područja primjene ovog Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni. Međutim, određene financijske institucije i računi za koje postoji mali rizik da će biti upotrijebljeni za poreznu utaju trebali bi biti isključeni iz područja primjene. Pragovi ne bi smjeli biti općenito uključeni jer bi ih se moglo lako zaobići dijeljenjem računa po različitim financijskim institucijama. Financijske informacije koje se moraju prijavljivati i razmjenjivati trebale bi se odnositi ne samo na sav odgovarajući dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka), već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez utajen. Stoga je obrada informacija na temelju Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica i Andore da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Andore kojim se utvrđuju mjere istovjetne onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (dalje u tekstu: „Sporazum”), mijenja se kako slijedi:

1.

naslov se zamjenjuje s:

„Sporazum između Europske unije i Kneževine Andore o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini”;

2.

članci od 1. do 19. zamjenjuju se s:

„Članak 1.

Definicije

1.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

‚Europska unija’ znači Unija kako je utvrđena Ugovorom o Europskoj uniji i uključuje područja na kojima se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije pod uvjetima utvrđenima u tom potonjem Ugovoru;

(b)

‚država članica’ znači država članica Europske unije;

(c)

‚Andora’ znači Kneževina Andora;

(d)

Nadležna tijela Andore’ i ‚nadležna tijela država članica’ znači nadležna tijela navedena u Prilogu III. točki (a), odnosno točkama od (b) do (ac). Prilog III. čini sastavni dio ovog Sporazuma. Popis nadležnih tijela iz Priloga III. može se izmijeniti jednostavnim slanjem obavijesti Andore drugoj ugovornoj stranci kada je riječ o tijelu iz njegove točke (a) ili Europske unije kada je riječ o tijelima iz njegovih točaka od (b) do (ac);

(e)

Financijska institucija države članice’ znači i. svaka financijska institucija koja je rezident u državi članici, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te države članice te ii. svaka podružnica financijske institucije koja nije rezident u državi članici ako se ta podružnica nalazi u toj državi članici;

(f)

Andorska financijska institucija’ znači i. svaka financijska institucija koja je rezident u Andori, isključujući svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan Andore te ii. svaka podružnica financijske institucije koja nije rezident u Andori ako se ta podružnica nalazi u Andori;

(g)

Izvještajna financijska institucija’ znači, ovisno o kontekstu, svaka financijska institucija države članice ili andorska financijska institucija koja nije neizvještajna financijska institucija;

(h)

Račun o kojem se izvješćuje’ znači, ovisno o kontekstu, račun države članice o kojem se izvješćuje ili andorski račun o kojem se izvješćuje, pod uvjetom da je identificiran kao takav na temelju postupaka dubinske analize, u skladu s prilozima I. i II., koji su uspostavljeni u toj državi članici ili Andori;

(i)

Račun države članice o kojem se izvješćuje’ znači financijski račun koji vodi andorska izvještajna financijska institucija i koji drži jedna ili više osoba države članice koje su osobe o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu i koje su osoba države članice o kojoj se izvješćuje;

(j)

Andorski račun o kojem se izvješćuje’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija države članice i koji drži jedna ili više andorskih osoba koje su osobe o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu i koje su andorska osoba o kojoj se izvješćuje i;

(k)

Osoba države članice’ znači fizička osoba ili subjekt koji je andorska izvještajna financijska institucija identificirala kao rezidenta u državi članici na temelju postupaka dubinske analize u skladu s prilozima I. i II. ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident države članice;

(l)

Andorska osoba’ znači fizička osoba ili subjekt koji je izvještajna financijska institucija države članice identificirala kao rezidenta u Andori na temelju postupaka dubinske analize u skladu s prilozima I. i II. ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident Andore.

2.   Svaki pojam napisan nakošenim slovima koji nije drukčije definiran u ovom Sporazumu imat će značenje koje ima u tom trenutku i. za države članice, u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (4) ili, prema potrebi, u skladu s domaćim pravom države članice koja primjenjuje ovaj Sporazum te ii. za Andoru, u skladu s njezinim domaćim pravom, uz uvjet da je to značenje u skladu sa značenjem utvrđenim u prilozima I. i II.

Svaki pojam koji nije drukčije definiran u ovom Sporazumu ili u prilozima I. ili II., osim ako kontekst drukčije zahtijeva ili nadležno tijelo države članice i nadležno tijelo Andore dogovore zajedničko značenje kako je predviđeno u članku 7. (kako je dopušteno domaćim pravom), ima značenje koje ima u tom trenutku u skladu s pravom dotične jurisdikcije koja primjenjuje ovaj Sporazum i. za države članice, u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja ili, prema potrebi, u skladu s domaćim pravom dotične države članice te ii. za Andoru, u skladu s njezinim domaćim pravom, pri čemu značenje u skladu s poreznim zakonima dotične jurisdikcije (država članica ili Andora) koji se primjenjuju ima prednost pred značenjem koje je pojmu dano u skladu s drugim zakonima te jurisdikcije.

Članak 2.

Automatska razmjena informacija u pogledu računa o kojima se izvješćuje

1.   Na temelju odredaba ovog članka i podložno pravilima izvješćivanja i dubinske analize koja se primjenjuju u skladu s prilozima I. i II., koji čine sastavni dio ovog Sporazuma, nadležno tijelo Andore će sa svakim od nadležnih tijela država članica jednom godišnje automatski razmjenjivati, a svako od nadležnih tijela država članica će s nadležnim tijelom Andore jednom godišnje automatski razmjenjivati informacije pribavljene na temelju tih pravila i navedene u stavku 2.

2.   Informacije koje je potrebno razmijeniti, u slučaju države članice u odnosu na svaki andorski račun o kojem se izvješćuje, a u slučaju Andore u odnosu na svaki račun države članice o kojem se izvješćuje, jesu sljedeće:

(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon postupaka dubinske analize u skladu s prilozima I. i II., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje ime, adresa i porezni identifikacijski broj subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

(b)

broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka);

(c)

naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije;

(d)

stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa;

(e)

u slučaju svih skrbničkih računa:

i.

ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

ii.

ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa financijske imovine plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi;

(f)

u slučaju svih depozitnih računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

(g)

u slučaju računa koji nisu opisani u podstavku 2. točki (e) ili (f), ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos svih isplata imatelju računa po osnovi otkupa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

Članak 3.

Vrijeme i način automatske razmjene informacija

1.   Za potrebe razmjene informacija iz članka 2. iznos i obilježja plaćanja s obzirom na račun o kojem se izvješćuje mogu se utvrditi u skladu s načelima poreznih zakona jurisdikcije (država članica ili Andora) koja razmjenjuje informacije.

2.   Za potrebe razmjene informacija iz članka 2. u razmijenjenim informacijama utvrđuje se valuta u kojoj je izražen svaki relevantni iznos.

3.   S obzirom na članak 2. stavak 2. informacije je potrebno razmijeniti u odnosu na prvu godinu od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 i sve sljedeće godine, a razmijenit će se u roku od devet mjeseci od kraja kalendarske godine na koje se informacije odnose.

4.   Nadležna tijela automatski će razmijeniti informacije opisane u članku 2. u shemi zajedničkog standarda izvješćivanja na proširivom jeziku za označivanje (Extensible Markup Language).

5.   Nadležna tijela dogovorit će jednu ili više metoda za prijenos podataka, uključujući standarde šifriranja.

Članak 4.

Suradnja u području usklađenosti i izvršavanja

Nadležno tijelo države članice obavijestit će nadležno tijelo Andore, a nadležno tijelo Andore obavijestit će nadležno tijelo države članice kada prvo nadležno tijelo (tijelo koje obavješćuje) bude imalo razloga vjerovati da je zbog pogreške došlo do dostave netočnih ili nepotpunih informacija iz članka 2. ili da postoji neusklađenost izvještajne financijske institucije sa zahtjevima za izvješćivanje i postupcima dubinske analize koji se primjenjuju u skladu s prilozima I. i II. Obaviješteno nadležno tijelo poduzet će sve odgovarajuće mjere dostupne u skladu s domaćim pravom kako bi ispravilo pogreške opisane ili neusklađenost opisanu u obavijesti.

Članak 5.

Razmjena informacija na zahtjev

1.   Neovisno o odredbama članka 2. i odredbama bilo kojeg drugog sporazuma kojima se predviđa razmjena informacija na zahtjev između Andore i bilo koje države članice, nadležno tijelo Andore i nadležno tijelo bilo koje države članice na zahtjev razmjenjuju one informacije koje su predvidivo relevantne za provedbu ovog Sporazuma ili za primjenu ili izvršavanje domaćih zakona koji se odnose na poreze i koju se ubiru u ime Andore i država članica, ili u ime njihovih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela, u mjeri u kojoj oporezivanje u skladu s takvim domaćim zakonima nije u suprotnosti sa sporazumom o dvostrukom oporezivanju koji se primjenjuje između Andore i dotične države članice.

2.   Ni u kojem se slučaju odredbe iz stavka 1. ovog članka i članka 6. ne smiju tumačiti na način da se njima Andori ili državi članici nameće obveza:

(a)

provedbe administrativnih mjera protivnih zakonima i administrativnoj praksi Andore, odnosno te države članice;

(b)

pružanja informacija koje se ne mogu pribaviti u skladu sa zakonima ili uobičajenim postupcima uprave Andore, odnosno te države članice;

(c)

pružanja informacija kojima bi se otkrila bilo koja trgovačka, poslovna, industrijska, komercijalna ili profesionalna tajna ili poslovni postupak ili informacija čije bi otkrivanje bilo protivno javnom poretku (ordre public).

3.   Ako informacije zatraži država članica ili Andora kao jurisdikcija moliteljica u skladu s ovim člankom, Andora ili država članica kao zamoljena jurisdikcija koristi se mjerama prikupljanja informacija radi pribavljanja zatraženih informacija, čak i ako zamoljena jurisdikcija ne treba te informacije za vlastite svrhe oporezivanja. Obveza iz prethodne rečenice podliježe ograničenjima iz stavka 2., no ta se ograničenja ni u kojem slučaju ne smiju tumačiti na način da se dopušta zamoljenoj jurisdikciji da odbije dostaviti informacije isključivo zbog toga što ona za te informacije nemadomaći interes.

4.   Ni u kojem se slučaju odredbe iz stavka 2. ne smiju tumačiti na način da se Andori ili državi članici dopušta da odbije dostaviti informacije isključivo zbog toga što te informacije drži banka, druga financijska institucija, ovlaštenik ili osoba koja djeluje u svojstvu opunomoćenika ili fiducijara ili zbog toga što se odnose na vlasničke udjele osobe.

5.   Nadležna tijela dogovorit će standardne obrasce koje treba upotrebljavati i jednu ili više metoda za prijenos podataka, uključujući standarde šifriranja.

Članak 6.

Povjerljivost i zaštita podataka

1.   Sa svim informacijama koje je jurisdikcija (država članica ili Andora) primila u skladu s ovim Sporazumom postupa se kao s povjerljivim informacijama te se one štite na isti način kao informacije koje su pribavljene u skladu s domaćim pravom te jurisdikcije i u mjeri potrebnoj za zaštitu osobnih podataka, u skladu s domaćim pravom koje se primjenjuje i mjerama zaštite koje u skladu sa zahtjevima svojeg domaćeg prava može odrediti jurisdikcija koja pruža informacije.

2.   Informacije obrađene u skladu s ovim Sporazumom ne zadržavaju se dulje nego što je potrebno za ostvarivanje svrhe ovog Sporazuma te u svakom slučaju u skladu s domaćim pravilima svakog voditelja obrade podataka o zastari.

3.   Te se informacije u svakom slučaju otkrivaju isključivo osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna ili nadzorna tijela) nadležnima za procjenu, naplatu ili ubiranje poreza, izvršavanje ili kazneni progonom u pogledu poreza ili rješavanje žalbi u vezi s porezima te jurisdikcije (država članica ili Andora) ili nadzor nad time. Te informacije smiju upotrebljavati isključivo gore navedene osobe ili tijela i to isključivo u svrhe navedene u prethodnoj rečenici. Oni ih mogu, neovisno o odredbama stavka 1., otkriti u javnim sudskim postupcima ili sudskim odlukama povezanima s tim porezima.

4.   Neovisno o odredbama iz prethodnih stavaka, informacije koje je zaprimila jurisdikcija (država članica ili Andora) mogu se upotrebljavati u druge svrhe kada se te informacije mogu upotrebljavati u te druge svrhe u skladu sa zakonima jurisdikcije koja pruža informacije (Andora ili država članica) i kada nadležno tijelo te jurisdikcije odobri takvu upotrebu. Informacije koje jedna jurisdikcija (država članica ili Andora) dostavi drugoj (Andora ili država članica) potonja jurisdikcija može prenijeti trećoj jurisdikciji (druga država članica), podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela prvospomenute jurisdikcije iz koje informacije potječu.

Informacije koje jedna država članica dostavi drugoj u skladu sa svojim važećim zakonom kojim se provodi Direktiva Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja mogu se prenijeti Andori, podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela države članice iz koje informacije potječu.

5.   Svako nadležno tijelo države članice ili Andore odmah će obavijestiti drugo nadležno tijelo, to jest nadležno tijelo Andore odnosno nadležno tijelo dotične države članice, o svakoj povredi povjerljivosti, nefunkcioniranju mjera zaštite te svim sankcijama i korektivnim mjerama koje su slijedom toga određene.

Članak 7.

Savjetovanja i suspenzija ovog Sporazuma

1.   Ako dođe do bilo kakvih poteškoća u provedbi ili tumačenju ovog Sporazuma, bilo koje nadležno tijelo Andore ili nadležno tijelo države članice može zahtijevati savjetovanja između nadležnog tijela Andore i jednog ili više nadležnih tijela država članica radi izrade odgovarajućih mjera za osiguranje ispunjavanja ovog Sporazuma. Ta nadležna tijela odmah obavješćuju Europsku komisiju i nadležna tijela drugih država članica o rezultatima svojih savjetovanja. U vezi s pitanjima tumačenja Europska komisija može sudjelovati u savjetovanjima na zahtjev bilo kojeg od nadležnih tijela.

2.   Ako se savjetovanje odnosi na znatnu neusklađenost s odredbama ovog Sporazuma, a postupkom opisanim u stavku 1. nije predviđeno primjereno rješavanje, nadležno tijelo države članice ili Andore može suspendirati razmjenu informacija na temelju ovog Sporazuma s Andorom, odnosno s određenom državom članicom slanjem pisane obavijesti drugom dotičnom nadležnom tijelu. Takva suspenzija imat će trenutačan učinak. Za potrebe ovog stavka znatna neusklađenost uključuje, ali nije ograničena na neusklađenost s odredbama ovog Sporazuma o povjerljivosti i zaštiti podataka, nepružanje pravovremenih ili odgovarajućih informacija od strane nadležnog tijela države članice ili Andore, kako se zahtijeva u skladu s ovim Sporazumom ili definiranje statusa subjekata kao neizvještajnih financijskih institucija ili računa kao isključenih računa na način kojim se ugrožavaju ciljevi ovog Sporazuma.

Članak 8.

Izmjene

1.   Ugovorne stranke međusobno se savjetuju u svakoj prigodi u kojoj se na razini OECD-a donosi važna izmjena bilo kojeg od elemenata globalnog standarda ili, ako ugovorne stranke to smatraju potrebnim, radi poboljšanja tehničkog funkcioniranja ovog Sporazuma ili radi procjene i odražavanja drugih međunarodnih kretanja. Savjetovanja se održavaju u roku od mjeseca dana od zahtjeva bilo koje ugovorne stranke, a u hitnim slučajevima što je prije moguće.

2.   Na temelju tog kontakta ugovorne stranke mogu se međusobno savjetovati kako bi ispitale jesu li potrebne izmjene ovog Sporazuma.

3.   Za potrebe savjetovanja iz stavaka 1. i 2. svaka ugovorna stranka obavješćuje drugu ugovornu stranku o mogućim kretanjima koja bi mogla utjecati na pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma. To uključuje i sve relevantne sporazume između jedne od ugovornih stranaka i treće države.

4.   Nakon savjetovanja ovaj se Sporazum može izmijeniti protokolom ili novim sporazumom između ugovornih stranaka.

Članak 9.

Otkazivanje

Svaka ugovorna stranka može otkazati ovaj Sporazum slanjem pisane obavijesti o otkazu drugoj ugovornoj stranci. Taj otkaz počet će proizvoditi učinke prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci od datuma obavijesti o otkazu. U slučaju otkaza sve informacije koje su prethodno primljene u skladu s ovim Sporazumom i dalje će biti povjerljive te će podlijegati članku 6. ovog Sporazuma.

Članak 10.

Teritorijalno područje primjene

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima država članica u kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije i pod uvjetima utvrđenima u tim Ugovorima te, s druge strane, na državnom području Andore.”.

3.

Prilozi se zamjenjuju s:

PRILOG I.

ZAJEDNIČKI STANDARD IZVJEŠĆIVANJA I DUBINSKE ANALIZE ZA INFORMACIJE O FINANCIJSKIM RAČUNIMA (‚ZAJEDNIČKI STANDARD IZVJEŠĆIVANJA’)

ODJELJAK I.

OPĆI ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

A.

Podložno stavcima od C. do E. svaka izvještajna financijska institucija mora izvijestiti nadležno tijelo svoje jurisdikcije (država članica ili Andora) o sljedećim informacijama u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje koji pripada toj izvještajnoj financijskoj instituciji:

1.

ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) rezidentnosti (država članica ili Andora), porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun, i u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize u skladu s odjeljcima V., VI. i VII., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osoba o kojoj se izvješćuje, ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) rezidentnosti i porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) subjekta te ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) (država članica ili Andora) rezidentnosti, porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi), datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

2.

broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka);

3.

naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije;

4.

stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, na dan zatvaranja računa;

5.

u slučaju skrbničkih računa:

(a)

ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

(b)

ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa financijske imovine plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi;

6.

u slučaju depozitnih računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

7.

u slučaju računa koji nisu opisani u stavku A. podstavcima 5. ili 6., ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

B.

U dostavljenim informacijama mora biti utvrđena valuta u kojoj je svaki iznos izražen.

C.

Neovisno o stavku A. podstavku 1., za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti porezni identifikacijski broj (porezne identifikacijske brojeve) ili datum rođenja ako taj porezni identifikacijski broj (ti porezni identifikacijski brojevi) ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije te se, na temelju domaćeg prava ili pravnih instrumenata Europske unije (ako je to primjenjivo), od te izvještajne financijske institucije inače ne zahtijeva prikupljanje tih podataka. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da uloži odgovarajuće napore kako bi pribavila porezni identifikacijski broj (porezne identifikacijske brojeve) i datum rođenja za postojeće račune do kraja kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje.

D.

Neovisno o stavku A. podstavku 1., porezni identifikacijski broj nije potrebno navesti ako ga dotična država članica, Andora ili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje.

E.

Neovisno o stavku A. podstavku 1., mjesto rođenja nije potrebno navesti osim ako se od izvještajne financijske institucije inače traži zahtijeva pribavljanje tog podatka i izvješćivanje o njemu u skladu s domaćim pravom te je podatak o tome dostupan u obliku podataka koji se mogu pretraživati elektroničkim putem, a koje vodi izvještajna financijska institucija.

ODJELJAK II.

OPĆI ZAHTJEVI ZA DUBINSKU ANALIZU

A.

S računom se postupa kao s računom o kojem se izvješćuje s početkom od datuma kada se za njega utvrdilo da se radi o takvom računu, u skladu s postupcima dubinske analize iz odjeljaka od II. do VII. i, ako nije drukčije predviđeno, informacije u pogledu računa o kojem se izvješćuje moraju se prijavljivati jednom godišnje u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose.

B.

Stanje ili vrijednost računa utvrđuje se posljednjeg dana kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

C.

Kada se prag stanja ili vrijednosti mora utvrditi posljednjeg dana kalendarske godine, odgovarajuće stanje ili vrijednost mora se utvrditi posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koje završava tom kalendarskom godinom ili u toj kalendarskoj godini.

D.

Svaka država članica ili Andora može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da se koriste pružateljima usluga za ispunjavanje obveza uvedenih za te izvještajne financijske institucije, a koje se odnose na izvješćivanje i dubinsku analizu, u smislu domaćeg prava, ali te obveze ostaju odgovornost izvještajnih financijskih institucija.

E.

Svaka država članica ili Andora može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da primjenjuju postupke dubinske analize za nove račune na postojeće račune, a postupke dubinske analize za račune velike vrijednosti na račune male vrijednosti. Kada država članica ili Andora dopusti da se postupci dubinske analize za nove račune primjenjuju na postojeće račune, nastavljaju se primjenjivati pravila koja se inače primjenjuju na postojeće račune.

ODJELJAK III.

DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima fizičkih osoba.

A.

Računi koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati. Postojeći račun fizičke osobe koji je ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati, pod uvjetom da se izvještajnu financijsku instituciju zakonom djelotvorno sprečava u prodaji takvog ugovora rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju.

B.

Računi male vrijednosti. Sljedeći postupci primjenjuju se na račune male vrijednosti.

1.

Adresa prebivališta. Ako izvještajna financijska institucija u svojoj evidenciji ima trenutačnu adresu prebivališta za imatelja računa koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza, izvještajna financijska institucija može imatelja računa koji je fizička osoba tretirati kao da je rezident u svrhu oporezivanja u državi članici ili u Andori ili drugoj jurisdikciji u kojoj se adresa nalazi u svrhu utvrđivanja je li taj imatelj računa koji je fizička osoba osoba o kojoj se izvješćuje.

2.

Pretraživanje elektroničke evidencije. Ako se izvještajna financijska institucija ne oslanja na trenutačnu adresu prebivališta za imatelja računa koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza, kako je utvrđeno u stavku B. podstavku 1., ona mora provjeriti podatke koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koje vodi izvještajna financijska institucija s obzirom na svaku od sljedećih indicija i primijeniti stavak B. podstavke od 3. do 6.:

(a)

za imatelja računa utvrđeno je da je rezident jurisdikcije podložne izvješćivanju;

(b)

trenutačna poštanska adresa ili adresa prebivališta (uključujući poštanski pretinac) nalazi se u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju;

(c)

postoje jedan ili više telefonskih brojeva u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, a telefonski broj u Andori ili državi članici izvještajne financijske institucije, ovisno o kontekstu, ne postoji;

(d)

trajni nalozi (osim s obzirom na depozitni račun) za prijenos sredstava na račun koji se vodi u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju;

(e)

trenutačno važeća punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje dodijeljeno osobi koja ima adresu u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju; ili

(f)

nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju ako izvještajna financijska institucija ima samo tu adresu imatelja računa u svojoj evidenciji.

3.

Ako se elektroničkim pretraživanjem ne otkrije nijedna od indicija navedenih u stavku B. podstavku 2., dodatne mjere nije potrebno poduzimati sve dok ne nastupi promjena okolnosti na temelju koje se najmanje jedna indicija može povezati s računom ili dok račun ne postane račun velike vrijednosti.

4.

Otkrije li se elektroničkim pretraživanjem bilo koja od indicija navedenih u stavku B. podstavku 2. točkama od (a) do (e) ili promjena okolnosti dovede do toga da se najmanje jedna ili više indicija mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija tada mora imatelja računa tretirati kao da je rezident u svrhu oporezivanja u svakoj jurisdikciji podložnoj izvješćivanju za koju je utvrđena indicija, osim ako odluči primijeniti stavak B. podstavak 6. i ako se jedna od iznimki iz tog podstavka primjenjuje na taj račun.

5.

Ako se elektroničkim pretraživanjem za imatelja računa otkrije nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge te se ne otkrije nijedna druga adresa i nijedna druga indicija navedena u stavku B. podstavku 2. točkama od (a) do (e), izvještajna financijska institucija mora, prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti, primijeniti pretraživanje evidencije koja se vodi na papiru opisano u stavku C. podstavku 2., ili mora od imatelja računa nastojati pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja takvog imatelja računa. Ako se pretraživanjem evidencije na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj pribavljanja izjave o rezidentnosti ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan, izvještajna financijska institucija mora prijaviti takav račun nadležnom tijelu svoje države članice ili nadležnom tijelu Andore, ovisno o kontekstu, kao nedokumentirani račun.

6.

Neovisno o pronalaženju indicija u skladu sa stavkom B. podstavkom 2. od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da imatelja računa tretira kao da je riječ o rezidentu jurisdikcije podložne izvješćivanju ako:

(a)

informacije o imatelju računa sadržavaju podatak o trenutačnoj poštanskoj adresi ili adresi prebivališta u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, jedan ili više telefonskih brojeva u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju (a ne sadržavaju telefonski broj u Andori ili državi članici izvještajne financijske institucije, ovisno o kontekstu) ili trajni nalog (s obzirom na financijske račune osim depozitnih računa) za prijenos sredstava na račun koji se vodi u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, a izvještajna financijska institucija pribavi ili je prethodno provjerila i u evidenciji ima:

i.

izjavu imatelja računa o rezidentnosti u jurisdikciji (jurisdikcijama) (država članica, Andora ili druge jurisdikcije) tog imatelja računa koja ne uključuje tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju; i

ii.

dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da imatelj računa ima status osobe o kojoj se ne izvješćuje.

(b)

informacije o imatelju računa sadržavaju trenutačno važeću punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje dodijeljeno osobi koja ima adresu u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, a izvještajna financijska institucija pribavi ili je prethodno provjerila i u evidenciji ima:

i.

izjavu imatelja računa o rezidentnosti u jurisdikciji (jurisdikcijama) (država članica, Andora ili druge jurisdikcije) tog imatelja računa koja ne uključuje tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju; ili

ii.

dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da imatelj računa ima status osobe o kojoj se ne izvješćuje.

C.

Napredni postupci provjere računa velike vrijednosti. Sljedeći napredni postupci provjere primjenjuju se na račune velike vrijednosti.

1.

Pretraživanje elektroničke evidencije. S obzirom na račune velike vrijednosti, izvještajna financijska institucija mora provjeravati podatke koji se mogu pretraživati elektroničkim putem, a koje vodi izvještajna financijska institucija za svaku od indicija opisanih u stavku B. podstavku 2.

2.

Pretraživanje evidencije koja se vode na papiru. Ako baze podataka izvještajne financijske institucije koje je moguće elektronički pretražiti sadržavaju polja za, i obuhvaćaju, sve informacije opisane u stavku C. podstavku 3., tada nije potrebno daljnje pretraživanje evidencije koja se vodi na papiru. Ako elektroničkim bazama podataka nisu obuhvaćene sve te informacije, izvještajna financijska institucija mora za račune velike vrijednosti izvršiti provjeru i trenutačne glavne datoteke klijenata, te sljedećih dokumenata povezanih s računom, ako podaci o njima nisu sadržani u trenutačnoj glavnoj datoteci klijenata, koje je izvještajna financijska institucija prikupila u posljednjih pet godina za svaku indiciju opisanu u stavku B. podstavku 2.:

(a)

najnoviji dokumentirani dokaz prikupljen o računu;

(b)

najnoviji ugovor ili dokumentaciju o otvaranju računa;

(c)

najnoviju dokumentaciju koju je izvještajna financijska institucija prikupila u skladu s postupcima AML/KYC ili u druge regulatorne svrhe;

(d)

svaki obrazac trenutačno važeće punomoći ili ovlaštenja za potpisivanje; i

(e)

svaki trenutačno važeći trajni nalog (osim s obzirom na depozitni račun) za prijenos sredstava.

3.

Iznimka ako baze podataka sadržavaju dostatne informacije. Izvještajna financijska institucija nije dužna pretraživati evidenciju koja se vodi na papiru kako je opisano u stavku C. podstavku 2. ako informacije izvještajne financijske institucije koje se mogu elektronički pretraživati sadržavaju sljedeće:

(a)

status rezidentnosti imatelja računa;

(b)

adresu prebivališta imatelja računa i važeću poštansku adresu koje su trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije;

(c)

telefonski broj (telefonske brojeve) imatelja računa koji je (koji su) trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije, ako postoji(-e);

(d)

u slučaju financijskih računa koji nisu depozitni računi, informacije o tome postoje li trajni nalozi za prijenos sredstava s računa na drugi račun (uključujući račun u drugoj podružnici izvještajne financijske institucije ili u drugoj financijskoj instituciji);

(e)

informacije o tome postoji li trenutačno važeća adresa iz usluge ili nalog za zadržavanje pošte za imatelja računa; i

(f)

informacije o tome postoji li punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje po računu.

4.

Provjera stvarnih saznanja osobnog bankara klijenta. Osim pretraživanja evidencija koje se vode elektronički i na papiru, opisanih u stavku C. podstavcima 1. i 2., izvještajna financijska institucija mora svaki račun velike vrijednosti koji vodi osobni bankar (uključujući svaki financijski račun koji se agregira s tim računom velike vrijednosti) tretirati kao račun o kojem se izvješćuje ako osobni bankar ima stvarna saznanja o tome da je imatelj računa osoba o kojoj se izvješćuje.

5.

Učinak utvrđivanja indicija.

(a)

Ako naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C nije utvrđena nijedna od indicija iz stavka B. podstavka 2. i ako je utvrđeno da račun ne drži osoba o kojoj se izvješćuje iz stavka C. podstavka 4., nije potrebno provoditi daljnje mjere sve dok se ne nastupi promjena okolnosti na temelju koje se jedna ili više indicija mogu povezati s računom.

(b)

Ako se naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C. otkrije bilo koja od indicija iz stavka B. podstavka 2. točaka od (a) do (e) ili ako nastupi naknadna promjena okolnosti na temelju koje se jedna ili više indicija mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija mora takav račun tretirati kao račun o kojem se izvješćuje s obzirom na svaku jurisdikciju podložnu izvješćivanju za koju je indicija utvrđena, osim ako odluči primijeniti stavak B. podstavak 6. i ako se na taj račun odnosi jedna od iznimki iz tog podstavka.

(c)

Ako je naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C. utvrđen nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge te za imatelja računa nije utvrđena nijedna druga adresa i nijedna druga indicija navedena u stavku B. podstavku 2. točkama od (a) do (e), izvještajna financijska institucija mora od tog imatelja računa pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa u svrhu oporezivanja. Ako izvještajna financijska institucija ne može pribaviti takvu izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz, ona mora nadležnom tijelu svoje države članice ili nadležnom tijelu Andore, ovisno o kontekstu, prijaviti račun kao nedokumentirani račun.

6.

Ako na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016postojeći račun fizičke osobe nije račun velike vrijednosti, no postane račun velike vrijednosti na posljednji dan sljedeće kalendarske godine, izvještajna financijska institucija mora provesti postupke napredne provjere tog računa opisane u stavku C. u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je taj račun postao račun velike vrijednosti. Ako se na temelju te provjere za takav račun utvrdi da je račun o kojem se izvješćuje, izvještajna financijska institucija mora dostaviti tražene informacije o takvom računu u odnosu na godinu u kojoj je utvrđeno da se radi o računu o kojem se izvješćuje i u odnosu na sljedeće godine na godišnjoj razini, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

7.

Nakon što izvještajna financijska institucija primijeni postupke napredne provjere opisane u stavku C. na račun velike vrijednosti, od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da ponovno primjenjuje takve postupke, osim provjere osobnog bankara opisane u stavku C. podstavku 4., na isti račun velike vrijednosti u bilo kojoj sljedećoj godini, osim ako je račun nedokumentiran, a u tom bi ih slučaju izvještajna financijska institucija trebala primjenjivati jednom godišnje sve dok takav račun prestane biti nedokumentiran.

8.

Ako dođe do promjene okolnosti s obzirom na račun velike vrijednosti na temelju koje se jedna ili više indicija opisanih u stavku B. podstavku 2. mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija mora račun tretirati kao račun o kojem se izvješćuje s obzirom na svaku jurisdikciju podložnu izvješćivanju za koju je utvrđena indicija, osim ako odluči primijeniti stavak B. podstavak 6. i ako se na taj račun odnosi jedna od iznimki iz tog podstavka.

9.

Izvještajna financijska institucija mora provesti postupke s pomoću kojih osobni bankar može utvrditi svaku promjenu okolnosti računa. Na primjer, ako osobni bankar dobije obavijest da imatelj računa ima novu poštansku adresu u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija dužna je novu adresu smatrati promjenom okolnosti i, ako odluči primijeniti stavak B. podstavak 6., dužna je od imatelja računa prikupiti odgovarajuću dokumentaciju.

D.

Provjera postojećih računa velike vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena u roku od godine dana od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016. Provjera postojećih računa male vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena u roku od dvije godine od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016.

E.

Svaki postojeći račun fizičke osobe za koji je utvrđeno da je račun o kojem se izvješćuje na temelju ovog odjeljka mora se tretirati kao račun o kojem se izvješćuje u svim sljedećim godinama, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

ODJELJAK IV.

DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima fizičkih osoba.

A.

S obzirom na nove račune fizičkih osoba, nakon otvaranja računa izvještajna financijska institucija mora pribaviti izjavu o rezidentnosti imatelja računa, koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC.

B.

Ako se na temelju izjave o rezidentnosti imatelja računa ustanovi da je imatelj računa rezident u svrhu oporezivanja u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija mora tretirati račun kao račun o kojem se izvješćuje, a izjava o rezidentnosti mora također sadržavati porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju (podložno odjeljku I. stavku D.) i datum rođenja.

C.

Ako dođe do promjene okolnosti s obzirom na novi račun fizičke osobe tako da izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska institucija ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti i mora pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti kojom se utvrđuje rezidentnost u svrhu oporezivanja imatelja računa.

ODJELJAK V.

DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA SUBJEKATA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima subjekata.

A.

Računi subjekata koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati. Osim ako izvještajna financijska institucija odluči drukčije, bilo u odnosu na sve postojeće račune subjekata ili zasebno za svaku jasno utvrđenu skupinu takvih računa, postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ne premašuje iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati kao račun o kojem se izvješćuje sve dok agregirano stanje računa ili vrijednost ne bude veća od tog iznosa na posljednji dan bilo koje sljedeće kalendarske godine.

B.

Računi subjekata koji podliježu provjeri. Postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog dana 12 veljače 2016 premašuje iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore i postojeći račun subjekta čije stanje na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje sljedeće kalendarske godine premaši taj iznos mora se provjeriti u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D.

C.

Računi subjekata o kojima treba izvješćivati. U pogledu postojećih računa subjekata opisanih u stavku B., samo računi čiji su imatelji jedan ili više subjekata koji su osobe o kojima se izvješćuje ili čiji su imatelji pasivni NFE-ovi s jednom ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, tretiraju se kao računi o kojima se izvješćuje.

D.

Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Na postojeće račune subjekata opisane u stavku B. izvještajna financijska institucija mora primijeniti sljedeće postupke provjere kako bi utvrdila je li imatelj računa jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili su njihovi imatelji pasivni NFE-ovi s najmanje jednom ili više osoba koje nad njim ima kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

1.

Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.

(a)

Provjera informacija koje se čuvaju u regulatorne svrhe ili radi odnosa s klijentom (uključujući informacije prikupljene u skladu s postupcima AML/KYC) kako bi se utvrdilo ukazuju li te informacije na to da je imatelji računa rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju. Informacije koje za te potrebe upućuju na to da je imatelj računa rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju uključuju informacije o mjestu osnivanja ili organiziranja ili adresu u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju.

(b)

Ako informacije upućuju na to da je imatelj računa rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija mora račun tretirati kao račun o kojem se izvješćuje, osim ako dobije izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili na temelju informacija kojima raspolaže ili javno dostupnih informacija opravdano utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje.

2.

Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. U pogledu imatelja računa postojećeg računa subjekta (uključujući subjekta koji je osoba o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Ako je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, račun se mora tretirati kao račun o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna financijska institucija mora slijediti upute iz stavka D. podstavka 2. točaka od (a) do (c) prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti.

(a)

Utvrđivanje je li imatelj pasivni NFE. Radi utvrđivanja je li imatelj računa pasivni NFE, izvještajna financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivan NFE ili financijska institucija osim investicijskog subjekta opisanog u odjeljku VIII. stavku A. podstavku 6. točki (b) koja nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. Za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC.

(c)

Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. Za potrebe utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može se osloniti na sljedeće:

i.

informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC u slučaju postojećeg računa subjekta koji vode jedan ili više NFE-ova s agregiranim stanjem računa ili vrijednošću koja ne premašuje iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore; ili

ii.

izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu iz jurisdikcije (jurisdikcija) (država članica, Andora ili druge jurisdikcije) u kojoj (kojima) je osoba koja ima kontrolu rezident u svrhu oporezivanja.

E.

Vremenski okvir za provjere i dodatni postupci koji se primjenjuju na postojeće račune subjekata.

1.

Provjera postojećih računa subjekata čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 premašuje iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore mora biti okončana u roku od dvije godine od stupanja na snagu.

2.

Provjera postojećih računa subjekata čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ne premašuje iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, ali na dan 31. prosinca sljedeće godine premašuje taj iznos, mora biti okončana u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj agregirano stanje računa ili vrijednost premašuje taj iznos.

3.

Ako dođe do promjene okolnosti u vezi s postojećim računom subjekta na temelju koje izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da je izjava o rezidentnosti ili druga dokumentacija u vezi s računom netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska institucija mora ponovno utvrditi status računa u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D.

ODJELJAK VI.

DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA SUBJEKATA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima subjekata.

A.

Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Za nove račune subjekata izvještajna financijska institucija mora primjenjivati sljedeće postupke provjere kako bi se utvrdilo je li imatelj računa jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili jesu li imatelji računa pasivni NFE-ovi s s jednom ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

1.

Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.

(a)

Pribavljanje izjave o rezidentnosti imatelja računa koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja, te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC. Ako subjekt potvrdi da nema prebivalište u svrhu oporezivanja, izvještajna financijska institucija može se osloniti na adresu glavnog ureda subjekta radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa.

(b)

Ako izjava o rezidentnosti imatelja računa upućuje na to da je imatelj računa rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija mora tretirati račun kao račun o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne opravdano utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje s obzirom na tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju.

2.

Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. U pogledu imatelja računa novog računa subjekta (uključujući subjekt koji je osoba o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Ako je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, tada se račun mora tretirati kao račun o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna financijska institucija mora slijediti upute iz stavka A. podstavka 2. točaka od (a) do (c) prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti.

(a)

Utvrđivanje je li imatelj računa pasivni NFE. Za potrebe utvrđivanja je li imatelj računa računa pasivni NFE, izvještajna financijska institucija mora se osloniti na izjavu o rezidentnosti imatelj računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivni NFE ili financijska institucija osim investicijskog subjekta opisanog u odjeljku VIII. stavku A. podstavku 6. točki (b) koji nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. Za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC.

(c)

Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. Za potrebe utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može se osloniti na izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.

ODJELJAK VII.

POSEBNA PRAVILA DUBINSKE ANALIZE

Sljedeća dodatna pravila primjenjuju se u provedbi postupaka dubinske analize koji su opisani gore:

A.

Oslanjanje na izjave o rezidentnosti i dokumentirane dokaze. Izvještajna financijska institucija ne smije se oslanjati na izjavu o rezidentnosti ili dokumentirane dokaze ako izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su izjava o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz netočni ili nepouzdani.

B.

Alternativni postupci za financijske račune čiji su imatelji fizičke osobe korisnici ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i za skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police. Izvještajna financijska institucija može pretpostaviti da fizička osoba korisnik (osim vlasnika) ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koja prima naknadu u slučaju smrti nije osoba o kojoj se izvješćuje i može tretirati takav financijski račun kao račun drukčiji od računa o kojemu se izvješćuje osim ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloga vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje. Izvještajna financijska institucija ima razloga vjerovati da je korisnik ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police osoba o kojoj se izvješćuje ako informacije koje je prikupila izvještajna financijska institucija i koje su povezane s korisnikom sadržavaju indicije, kako je opisano u odjeljku III. stavku B. Ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje, mora primijeniti postupke iz odjeljka III. stavka B.

Država članica ili Andora imaju mogućnost dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da tretiraju financijski račun koji je udjel člana u skupnom ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police kao financijski račun koji nije račun o kojem se izvješćuje do datuma na koji se iznos isplaćuje zaposleniku / imatelju certifikata ili korisniku, ako financijski račun koji je udjel člana u skupnom ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police izdan je poslodavcu i njime je obuhvaćeno najmanje 25 zaposlenika / imatelja certifikata;

(b)

zaposlenici / imatelji certifikata imaju pravo primiti svaku ugovorenu vrijednost koja se odnosi na njihove udjele i imenovati korisnike naknade koja se isplaćuje u slučaju zaposlenikove smrti; i

(c)

agregirani iznos koji se isplaćuje svakom zaposleniku / imatelju certifikata ili korisniku ne premašuje iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore.

Pojam ‚skupni ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i. kojim se osiguravaju fizičke osobe koje su povezane preko poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine te ii. na temelju kojeg se zaračunava premija za svakog člana skupine (ili člana kategorije unutar skupine) koja se utvrđuje bez obzira na zdravstvene karakteristike fizičke osobe, osim godina starosti, spola i pušačkih navika člana (ili kategorije članova) skupine.

Pojam ‚skupni ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor o rentnom osiguranju u kojem su vjerovnici fizičke osobe koje su povezane preko poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine.

Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 države članice obavješćuju Andoru, a Andora obavješćuje Europsku komisiju o njihovu iskorištavanju mogućnosti predviđene ovim stavkom. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država članica Andori, a obavijest Andore Europska komisija prenosi svim državama članicama. O svim daljnjim promjenama u pogledu iskorištavanja te mogućnosti od strane države članice ili Andore obavješćuje se na isti način.

C.

Pravila o agregiranju stanja računa i valuti

1.

Agregiranje računâ fizičkih osoba. Za potrebe utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa fizičke osobe, izvještajna financijska institucija dužna je agregirati sve financijske račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima. Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom podstavku.

2.

Agregiranje računâ subjekata. Za potrebe utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa subjekta izvještajna financijska institucija dužna je uzeti u obzir sve financijske račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima. Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom podstavku.

3.

Posebno pravilo agregiranja koje se primjenjuje na osobne bankare. Za potrebe utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa pojedine osobe kako bi se utvrdilo je li riječ o računu velike vrijednosti, izvještajna financijska institucija također je dužna, kada je riječ o financijskim računima za koje osobni bankar sazna ili ima razloga vjerovati da su u izravnom ili neizravnom vlasništvu iste osobe, pod kontrolom iste osobe ili da ih je otvorila ista osoba (osim u svojstvu fiducijara), agregirati sve takve račune.

4.

Tumačenje iznosa kao njihove protuvrijednosti u drugim valutama. Sve iznose u dolarima ili iznose izražene u domaćoj valuti svake države članice ili Andore treba tumačiti kao njihovu protuvrijednost u drugim valutama u skladu s domaćim pravom.

ODJELJAK VIII.

DEFINIRANI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju dolje utvrđena značenja:

A.

Izvještajna financijska institucija

1

Pojam ‚izvještajna financijska institucija’ znači, ovisno o kontekstu, svaka financijska institucija države članice ili andorska financijska institucija koja nije neizvještajna financijska institucija.

2

Pojam ‚financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije’ znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u sudjelujućoj jurisdikciji, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te sudjelujuće jurisdikcije te; ii. svaka podružnica financijske institucije koja nije rezident u sudjelujućoj jurisdikciji ako se ta podružnica nalazi u toj sudjelujućoj jurisdikciji.

3.

Pojam ‚financijska institucija’ znači skrbnička institucija, depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

4.

Pojam ‚skrbnička institucija’ znači svaki subjekt čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao značajan dio svojeg poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

5.

Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji prihvaća depozite u okviru svojeg uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja.

6.

Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:

(a)

čije se poslovanje prvenstveno odnosi na najmanje jednu od sljedećih djelatnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i.

trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovi, mjenice, certifikati o depozitu, izvedenice itd.); mjenjački poslovi; devizni, kamatni i indeksirani instrumenti; prenosivi vrijednosni papiri; ili trgovanje robnim ročnicama;

ii.

upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii.

ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom ili novčanim sredstvima za tuđi račun; ili

(b)

čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A. podstavku 6. točki (a).

Za subjekta se smatra da je njegovim poslovanjem prvenstveno obuhvaćena jedna ili više djelatnosti opisanih u stavku A. podstavku 6. točki (a), ili da bruto dobit subjekta prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom za potrebe stavka A. podstavka 6. točke (b) ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih djelatnosti iznosi ili premašuje 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je utvrđivanje provedeno; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekt koji je aktivni NFE jer taj subjekt ispunjava bilo koji od kriterija iz stavka D. podstavka 9. točaka od (d) do (g).

Ovaj stavak tumači se u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma financijska institucija u Preporukama radne skupine za financijske djelatnosti.

7.

Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosne papire (na primjer dionički udjel u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udjel u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduživanju), partnerski udjel, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatni ugovori o razmjeni, valutni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovori o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slični ugovori), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udjel (uključujući ročnicu ili terminski ugovor – forvard ili opciju) u vrijednosnom papiru, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

8.

Pojam ‚određeno društvo za osiguranje’ znači svaki subjekt koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje) koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi takvim ugovorom.

B.

Neizvještajna financijska institucija

1.

Pojam ‚neizvještajna financijska institucija’ znači svaka financijska institucija koja je:

(a)

tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka, osim u odnosu na plaćanje koje proizlazi iz obveze koju ima u vezi s komercijalnom financijskom djelatnošću one vrste kojom se bavi određeno društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna institucija;

(b)

dobrovoljni otvoreni mirovinski fond; dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond; mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke ili kvalificirani izdavatelj kreditnih kartica;

(c)

svaki drugi subjekt za koji postoji mali rizik zlouporabe u svrhu porezne utaje, koji u znatnoj mjeri ima slična obilježja kao bilo koji od subjekata opisanih u stavku B. podstavku 1. točkama od (a) i (b) te je definiran u domaćem pravu kao neizvještajna financijska institucija i, ako je riječ o državama članicama, predviđen u članku 8. stavku 7.a Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o kojem je obaviještena Andora, a ako je riječ o Andori, o kojem je obaviještena Europska komisija, pod uvjetom da se statusom takvog subjekta kao neizvještajne financijske institucije ne ugrožavaju ciljevi Sporazuma;

(d)

oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja; ili

(e)

trust ako je upravitelj trusta izvještajna financijska institucija i izvješćuje o svim informacijama o kojima je dužan izvijestiti u skladu s odjeljkom I. u vezi sa svim računima trusta o kojima se izvješćuje.

2.

Pojam ‚tijelo javne vlasti’ znači vlada države članice, Andore ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice, Andore ili druge jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnje, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu) ili svaka agencija ili tijelo u punom vlasništvu države članice, Andore ili druge jurisdikcije ili u vlasništvu najmanje jednoga od prethodno navedenih (od kojih je svaki ‚tijelo javne vlasti’). Ta kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice države članice, Andore ili druge jurisdikcije.

(a)

‚Sastavni dio’ države članice, Andore ili druge jurisdikcije znači svaka osoba, organizacija, agencija, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je imenovano, koje predstavlja upravno tijelo države članice, Andore ili druge jurisdikcije. Neto prihodi upravnog tijela moraju se uplaćivati na njegov vlastiti račun ili na druge račune države članice, Andore ili druge jurisdikcije, pri čemu nijedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio ne obuhvaća fizičku osobu koja je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj kada nastupa privatno ili u osobno ime.

(b)

‚Kontrolirani subjekt’ znači subjekt koji je oblikom odvojen od države članice, Andore ili druge jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete:

i.

subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom kontrolom jednog ili više tijela javne vlasti, neposredno ili posredno preko jednog ili više kontroliranih subjekata;

ii.

neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov račun ili na račune najmanje jednog tijela javne vlasti, pri čemu nijedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe; i

iii.

imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na jedno ili više tijela javne vlasti.

(c)

Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su te osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provedbu neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni od upotrebe tijela javne vlasti za obavljanje neke komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

3.

Pojam ‚međunarodna organizacija’ znači svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinu potpunom vlasništvu. Tom kategorijom obuhvaćena je svaka međuvladina organizacija (uključujući nadnacionalnu organizaciju) i. koja je prvenstveno sastavljena od vlada; ii. koja na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s državom članicom, Andorom ili drugom jurisdikcijom i iii. čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba.

4.

Pojam ‚središnja banka’ znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim same vlade države članice, Andore ili druge jurisdikcije. za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute,. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od vlade države članice, Andore ili druge jurisdikcije bez obzira na to je li u cijelosti ili djelomično u vlasništvu države članice, Andore ili druge jurisdikcije.

5.

Pojam ‚dobrovoljni otvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti, ili bilo koje kombinacije navedenog, korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednog ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, pod uvjetom da fond:

(a)

nema nijednog korisnika koji ima pravo na više od 5 % imovine fonda;

(b)

podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima; i

(c)

ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

i.

fond je općenito oslobođen poreza na dobit od ulaganja ili je oporezivanje takvog prihoda odgođeno ili se takav prihod oporezuje po sniženoj stopi, zbog svojeg statusa sustava mirovinskog osiguranja;

ii.

fond dobiva najmanje 50 % ukupnih doprinosa (osim prijenosa imovine iz drugih sustava opisanih u stavku B. podstavcima od 5. do 7. ili s mirovinskih računa opisanih u stavku C. podstavku 17. točki (a)) od poslodavaca koji ga financiraju;

iii.

raspodjele ili povlačenja sredstava iz fonda dopušteni su isključivo po nastupu određenih događaja povezanih s umirovljenjem, invaliditetom ili smrti (osim prijenosa raspodijeljenih sredstava na druge mirovinske fondove opisane u stavku B. podstavcima od 5. do 7. ili na mirovinske račune opisane u stavku C. podstavku 17. točki (a)) ili se za raspodjele ili povlačenja prije takvih određenih događaja utvrđuju kaznene mjere; ili

iv.

doprinosi (osim određenih dopuštenih naknadno uplaćenih doprinosa) zaposlenika u fond ograničeni su ostvarenim dohotkom zaposlenika ili na godišnjoj razini ne smiju premašiti iznos od 50 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa i preračunavanju valuta utvrđena u odjeljku VII. stavku C.

6.

Pojam ‚dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednog ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, uz sljedeće uvjete:

(a)

fond ima manje od 50 članova;

(b)

fond financira najmanje jedan poslodavac koji nije investicijski subjekti ili pasivni NFE-ovi;

(c)

doprinosi zaposlenika i poslodavaca u fond (osim prijenosa imovine iz mirovinskih računa opisanih u stavku C. podstavku 17. točki (a)) ograničeni su zarađenim dohotkom odnosno naknadama zaposlenika;

(d)

članovi koji nisu rezidenti jurisdikcije (država članica ili Andora) u kojoj je fond osnovan nemaju pravo na više od 20 % imovine fonda; i

(e)

fond podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima.

7.

Pojam ‚mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke’ znači fond koji je osnovalo tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka kako bi osigurali isplatu mirovinskih ili invalidskih naknada ili naknada u slučaju smrti korisnicima ili članovima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici odredili), ili koji nisu sadašnji ili bivši zaposlenici ako se naknade pružaju tim korisnicima ili članovima kao naknada za osobne usluge koje obavljaju za tijelo javne vlasti, međunarodnu organizaciju ili središnju banku.

8.

Pojam ‚kvalificirani izdavatelj kreditne kartice’ znači financijska institucija koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

financijska institucija jest financijska institucija isključivo zbog toga što je izdavatelj kreditnih kartica koji prima depozite samo kada klijenti vrše uplate u iznosu većem od iznosa koji dospijeva na plaćanje po kartici i taj se prekomjerno uplaćeni iznos ne vraća klijentu odmah; i

(b)

s početkom stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ili prije tog datuma financijska institucija provodi politike i postupke bilo da bi se klijenta spriječilo da preplati iznos od 50 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, bilo da bi se osiguralo da se u roku od 60 dana klijentu izvrši povrat svakog prekomjerno uplaćenog iznosa koji premašuje navedeni iznos, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila o agregiranju računa i preračunavanju valuta utvrđena u odjeljku VII. stavku C. Prekomjerno uplaćeni iznos klijenta u tu svrhu ne uključuje potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali uključuje potražna salda koja proizlaze iz povrata robe.

9.

Pojam ‚oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja’ znači investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja, pod uvjetom da sve udjele u subjektu za zajednička ulaganja drže fizičke osobe ili subjekti koji nisu osobe o kojima se izvješćuje, osim pasivnog NFE-a s osobama koje imaju kontrolu i koje su osobe o kojima se izvješćuje ili se ti udjeli drže preko njih.

Investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja ne gubi status oslobođenog subjekta za zajednička ulaganja iz stavka B. podstavka 9. isključivo zbog toga što je subjekt za zajednička ulaganja izdao materijalizirane dionice na donositelja, uz sljedeće uvjete:

(a)

subjekt za zajednička ulaganja nije izdao niti izdaje bilo kakve materijalizirane dionice na donositelja nakon 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016;

(b)

subjekt za zajednička ulaganja povlači sve takve dionice nakon otkupa;

(c)

subjekt za zajednička ulaganja provodi postupke dubinske analize utvrđene u odjeljcima od II. do VII. i dostavlja sve informacije o kojima je potrebno izvijestiti povezane sa svim takvim dionicama kada su takve dionice ponuđene za otkup ili drugi način plaćanja; i

(d)

subjekt za zajednička ulaganja ima uspostavljene politike i postupke kojima se osigurava otkup ili deaktiviranje (imobilizacija) takvih dionica u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku dvije godine od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016.

C.

Financijski račun

1.

Pojam ‚financijski račun’ znači račun koji vodi financijska institucija i uključuje depozitni račun, skrbnički račun i:

(a)

u slučaju investicijskog subjekta, svaki vlasnički ili dužnički udjel u financijskoj instituciji. Neovisno o prethodno navedenom, pojmom financijski račun nije obuhvaćen nikakav vlasnički ili dužnički udjel u subjektu koji je investicijski subjekt isključivo zbog toga što i. pruža investicijsko savjetovanje klijentu i djeluje u njegovo ime ili ii. vodi portfelj za klijenta i djeluje u njegovo ime za potrebe investiranja, vođenja ili upravljanja financijskom imovinom deponiranom u ime klijenta kod financijske institucije koja nije taj subjekt;

(b)

u slučaju financijske institucije koja nije opisana u stavku C. podstavku 1. točki (a), svaki vlasnički ili dužnički udjel u financijskoj instituciji ako je uspostavljena kategorija udjela u svrhu izbjegavanja izvješćivanja u skladu s odjeljkom I. i

(c)

svaki ugovor o osiguranju i svaki ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji je izdala ili vodi financijska institucija, osim neprenosive neodgođene doživotne rente koja nije povezana s ulaganjima u investicijske fondove, izdane fizičkoj osobi, a koja se unovčuje isplatom mirovine ili invalidnine, po računu koji je isključeni račun.

Pojmom ‚financijski račun’ nije obuhvaćen nijedan račun koji je isključeni račun.

2.

Pojmom depozitni račun obuhvaćen je svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji financijska institucija vodi u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja. Depozitnim računom obuhvaćen je i iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnog sporazuma o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun.

3.

Pojam ‚skrbnički račun’ znači račun (osim ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju) koji sadržava financijsku imovinu u korist druge osobe.

4.

Pojam ‚vlasnički udjel’ znači, u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udjel u kapitalu ili udjel u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (na primjer posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

5.

Pojam ‚ugovor o osiguranju’ znači ugovor (osim ugovora o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju nastupa određenog neočekivanog događaja kao što je smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine.

6.

Pojam ‚ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja koje je u cijelosti ili djelomično određeno očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na ugovor koji se u skladu sa pravom, propisima ili praksom jurisdikcije (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je ugovor sklopljen smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja.

7.

Pojam ‚ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju za štete između dvaju društava osiguranja) koji ima novčanu vrijednost.

8.

Pojam ‚novčana vrijednost’ znači veći od sljedeća dva iznosa: i. iznosa za isplatu na koji osiguranik ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđen bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici) i ii. iznosa koji osiguranik može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

(a)

isključivo zbog razloga smrti fizičke osobe osigurane u okviru ugovora o životnom osiguranju;

(b)

kao naknadu za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za odštetu zbog ekonomskog gubitka nastalog uslijed nastupa osiguranog događaja;

(c)

kao povrat prethodno uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja neovisno o tome jesu li stvarno zaračunani) po ugovoru o osiguranju (osim onoga na temelju ugovora o životnom ili rentnom osiguranju povezanog s ulaganjem) zbog otkazivanja ili raskida ugovora, smanjenja izloženosti riziku u razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora;

(d)

kao dividende osiguraniku (osim dividende po prestanku ugovora) uz uvjet da se dividenda odnosi na ugovor o osiguranju prema kojem se isplaćuju samo naknade opisane u stavku C. podstavku 8. točki (b); ili

(e)

kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju za koji je premija plativa najmanje jednom godišnje ako iznos avansne premije ili depozitne premije ne premašuje sljedeću godišnju premiju koja je plativa po ugovoru.

9.

Pojam ‚postojeći račun’ znači:

(a)

financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016.

(b)

država članica ili Andora imaju mogućnost proširivanja pojma postojeći račun kako bi se njime obuhvatili i svi financijski računi imatelja računa, neovisno o datumu kada je taj financijski račun otvoren, ako:

i.

imatelj računa kod izvještajne financijske institucije ili kod povezanog subjekta u istoj jurisdikciji (država članica ili Andora) kao i izvještajna financijska institucija ima i financijski račun koji je postojeći račun prema stavku C. podstavku 9. točki (a);

ii.

izvještajna financijska institucija i, prema potrebi, povezani subjekt u istoj jurisdikciji (država članica ili Andora) kao i izvještajna financijska institucija oba prethodno navedena financijska računa te sve druge financijske račune imatelja računa koje se tretira kao postojeće račune na temelju točke (b), tretira kao jedinstvene financijske račune za potrebe ispunjavanja normi povezanih sa zahtjevima u pogledu znanja utvrđenih u odjeljku VII. stavku A. te u svrhe utvrđivanja stanja na svakom financijskom računu ili njegove vrijednosti pri primjeni svakog praga koji se odnosi na račun;

iii.

u vezi s financijskim računom koji je podložan postupcima AML/KYC, izvještajnoj financijskoj instituciji omogućuje se ispunjavanje tih postupaka AML/KYC u vezi s financijskim računom oslanjanjem na postupke AML/KYC koji se provode u vezi s postojećim računom, a opisani su u stavku C. podstavku 9. točki (a); i

iv.

od imatelja računa se pri otvaranju financijskog računa ne zahtijeva pružanje novih, dodatnih ili izmijenjenih informacija o klijentu osim za potrebe ovog Sporazuma.

Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 države članice obavješćuju Andoru, a Andora obavješćuje Europsku komisiju o tome jesu li iskoristile mogućnost predviđenu u ovoj točki. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država članica Andori, a obavijest Andore Europska Komisija prenosi svim državama članicama. O svim daljnjim promjenama u pogledu iskorištavanja te mogućnosti od strane države članice ili Andore obavješćuje se na isti način.

10.

Pojam ‚novi račun’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija otvoren na dan stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ili nakon tog datuma osim ako se tretira kao postojeći račun u skladu s proširenom definicijom postojećeg računa iz stavka C. podstavka 9.

11.

Pojam ‚postojeći račun fizičke osobe’ znači postojeći račun jedne ili više fizičkih osoba.

12.

Pojam ‚novi račun fizičke osobe’ znači novi račun jedne ili više fizičkih osoba.

13.

Pojam ‚postojeći račun subjekta’ znači postojeći račun jednog ili više subjekata.

14.

Pojam ‚račun male vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ne premašuje iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore.

15.

Pojam ‚račun velike vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ili 31. prosinca svake sljedeće godine premašuje iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore.

16.

Pojam ‚novi račun subjekta’ znači novi račun jednog ili više subjekata.

17.

Pojam ‚isključeni račun’ znači bilo koji od sljedećih računa:

(a)

mirovinski račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun podliježe reguliranju kao osobni mirovinski račun ili je dio registriranog ili reguliranog sustava mirovinskog osiguranja za ostvarenje prava na mirovinu (uključujući invalidninu ili naknadu u slučaju smrti);

ii.

na račun se primjenjuju porezne povlastice (tj. doprinosi uplaćeni na račun, koji bi se inače oporezivali, priznaju se kao porezni izdatak ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi);

iii.

poreznim tijelima dostavljaju se podaci o računu;

iv.

povlačenja su uvjetovana određenom starosnom granicom za umirovljenje, invaliditetom ili smrti, ili se na povlačenja izvršena prije takvih određenih događaja primjenjuju kaznene mjere; i

v.

ili i. godišnje su uplate doprinosa ograničene na iznos od 50 000 USD ili niži ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore ili ii. postoji maksimalno ograničenje uplata doprinosa na račun tijekom cijelog životnog vijeka na iznos od 1 000 000 USD ili niži ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila o agregiranju računa i preračunavanju valuta utvrđena u odjeljku VII. stavku C.

Neće se smatrati da financijski račun koji inače ispunjava zahtjev iz stavka C. podstavka 17. točke (a) podtočke v. ne ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što se na navedeni financijski račun mogu primati sredstva prenesena s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju zahtjeve iz stavka C. podstavka 17. točaka (a) ili (b) ili sredstva prenesena iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavaju bilo koji od zahtjeva iz stavka B. podstavaka od 5. do 7.;

(b)

račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun podliježe reguliranju kao instrument za ulaganja za potrebe koje nisu u vezi s umirovljenjem te se njime redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ili račun podliježe reguliranju kao instrument za štednju za potrebe koje nisu u vezi s umirovljenjem;

ii.

na račun se primjenjuju porezne povlastice (tj. doprinosi uplaćeni na račun, koji bi se inače oporezivali, priznaju se kao porezni izdatak ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi);

iii.

povlačenja su uvjetovana ispunjenjem određenih kriterija koji se odnose na svrhu investicijskog ili štednog računa (primjerice neke pogodnosti u svrhu obrazovanja ili liječenja) ili se na povlačenja izvršena prije ispunjenja tih kriterija primjenjuju kaznene mjere; i

iv.

godišnje su uplate doprinosa ograničene na iznos od 50 000 USD ili niži ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa i preračunavanju valuta utvrđena u odjeljku VII. stavku C.

Neće se smatrati da financijski račun koji inače ispunjava zahtjev iz stavka C. podstavka 17. točke (b) podtočke iv. ne ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što se na navedeni financijski račun mogu primati sredstva prenesena s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju zahtjeve iz stavka C. podstavka 17. točaka (a) ili (b) ili sredstva prenesena iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavaju bilo koji od zahtjeva iz stavka B. podstavaka od 5. do 7.;

(c)

ugovor o životnom osiguranju kod kojeg razdoblje osiguranja završava prije 90. godine života fizičke osobe, uz uvjet da ugovor ispunjava sljedeće uvjete:

i.

periodične premije, koje se s vremenom ne umanjuju, plative su najmanje jednom godišnje za trajanja ugovora ili do 90. godine života osiguranika, ovisno o tome što je kraće;

ii.

ugovor nema ugovorenu vrijednost kojoj bilo tko može pristupiti (povlačenjem, u obliku zajma ili na neki drugi način) bez raskida ugovora;

iii.

iznos (osim naknade u slučaju smrti) plativ po otkazu ili raskidu ugovora ne smije premašiti agregirane premije plaćene za ugovor, umanjene za svotu u slučaju smrti, bolesti i naknada troškova (neovisno o tome je li stvarno zaračunana) za razdoblje ili razdoblja trajanja ugovora i sve iznose isplaćene prije otkaza ili raskida ugovora; i

iv.

ugovor nije u posjedu primatelja prijenosa za vrijednost;

(d)

račun koji se drži isključivo radi ostavštine, ako dokumentacija o takvom računu sadržava i presliku oporuke umrle osobe ili izvod iz matice umrlih;

(e)

račun uspostavljen u vezi s nečim od sljedećeg:

i.

sudskim nalogom ili presudom;

ii.

prodajom, razmjenom ili najmom nekretnine ili osobne imovine, uz uvjet da račun ispunjava sljedeće uvjete:

račun se financira isključivo uplatama predujma, kapare, deponiranjem iznosa dovoljnog za pokriće obveze izravno povezane s transakcijom ili sličnom uplatom ili se financira iz financijske imovine koja je deponirana na račun u vezi s prodajom, razmjenom ili najmom imovine,

račun je otvoren i upotrebljava se isključivo za osiguranje obveze kupca u pogledu podmirenja kupovne cijene imovine, obveze prodavatelja u pogledu plaćanja nepredviđene obveze ili obveze najmodavca ili najmoprimca o podmirenju štete na unajmljenoj imovini kako je dogovoreno na temelju ugovora o najmu,

imovina na računu, uključujući prihod ostvaren po računu, bit će isplaćena ili na neki drugi način raspodijeljena u korist kupca, prodavatelja, najmodavca ili najmoprimca (uključujući podmirenje obveze te osobe) nakon prodaje, razmjene ili predaje imovine ili prestanka ugovora o najmu,

račun nije račun za maržu ili sličan račun otvoren u vezi s prodajom ili razmjenom financijske imovine i

račun nije povezan s računom opisanim u stavku C. podstavku 17. točki (f);

iii.

obvezom financijske institucije koja servisira zajam osiguran nekretninom da izdvaja dio uplate isključivo radi lakšeg naknadnog podmirenja poreza ili osiguranja povezanih s nekretninom;

iv.

obvezom financijske institucije da isključivo olakša naknadno plaćanje poreza;

(f)

depozitni račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun postoji isključivo jer klijent izvršava uplatu u iznosu većem od iznosa koji dospijeva na plaćanje po kreditnoj kartici ili u vezi s drugim instrumentom revolving kredita te se taj prekomjerni iznos ne vraća klijentu odmah; i

ii.

s početkom stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 ili prije tog datuma financijska institucija provodi politike i postupke bilo da bi se klijenta spriječilo da preplati iznos od 50 000 USD ili istovrijedni iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Andore, bilo da bi se osiguralo da se u roku od 60 dana klijentu izvrši povrat svakog prekomjerno uplaćenog iznosa koji premašuje navedeni iznos, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila o preračunavanju valuta utvrđena u odjeljku VII. stavku C. Prekomjerno uplaćeni iznos klijenta u tu svrhu ne uključuje potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali uključuje potražna salda koja proizlaze iz povrata robe;

(g)

svaki drugi račun za koji postoji mali rizik njegove zlouporabe u svrhu porezne utaje, a koji u znatnoj mjeri ima slična obilježja kao bilo koji račun opisan u stavku C. podstavku 17. točkama od (a) do (f) te je definiran u domaćem pravu kao isključeni račun i, ako je riječ o državama članicama, predviđen u članku 8. stavku 7.a Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja te je o njemu obaviještena Andora, a ako je riječ o Andori, o njemu je obaviještena Europska komisija, pod uvjetom da se statusom takvog računa kao isključenog računa ne ugrožavaju ciljevi ovog Sporazuma.

D.

Račun o kojem se izvješćuje

1.

Pojam ‚račun o kojem se izvješćuje’ znači račun koji drži jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu i koja je osoba o kojoj se izvješćuje, pod uvjetom da je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize opisanima u odjeljcima od II. do VII.

2.

Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba jurisdikcije podložne izvješćivanju osim: i. trgovačkog društva čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira; ii. bilo kojeg trgovačkog društva koje je povezani subjekt trgovačkog društva opisanog u podtočki i.; iii. tijela javne vlasti; iv. međunarodne organizacije; v. središnje banke ili vi. financijske institucije.

3.

Pojam ‚osoba jurisdikcije podložne izvješćivanju’ znači fizička osoba ili subjekt koji je rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju u skladu s poreznim zakonima te jurisdikcije ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident jurisdikcije podložne izvješćivanju. U tu svrhu subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nema rezidentnost u svrhu oporezivanja smatra se rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave.

4.

Pojam ‚jurisdikcija podložna izvješćivanju’ znači Andora u odnosu na državu članicu ili država članica u odnosu na Andoru u kontekstu obveze pružanja informacija navedenih u odjeljku I.

5.

Pojam ‚sudjelujuća jurisdikcija’ u odnosu na državu članicu ili Andoru znači:

(a)

bilo koja država članica u odnosu na izvješćivanje Andori; ili

(b)

Andora u odnosu na izvješćivanje državi članici; ili

(c)

bilo koja druga jurisdikcija: i. s kojom dotična država članica ili Andora, ovisno o kontekstu, ima važeći sporazum prema kojem će ta druga jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je navedena na popisu koji je objavila ta država članica ili Andora i o kojem je obaviještena Andora odnosno Europska komisija;

(d)

u odnosu na države članice, bilo koja druga jurisdikcija: i. s kojom Europska unija ima važeći sporazum prema kojem će ta druga jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je navedena na popisu koji je objavila Europska komisija.

6.

Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ znači fizičke osobe koje izvršavaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika (vlasnike) imovine, skrbnika (skrbnike) i zaštitnika (zaštitnike) trusta (ako ih ima), korisnika (korisnike) ili vrstu (vrste) korisnika te na svaku drugu fizičku osobu (fizičke osobe) koja ima (koje imaju) stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na jednakovrijednim ili sličnim položajima. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ mora se tumačiti u skladu s Preporukama radne skupine za financijske djelatnosti.

7.

Pojam ‚NFE’ znači subjekt koji nije financijska institucija.

8.

Pojam ‚pasivni NFE’ znači bilo koji: i. NFE koji nije aktivni NFE ili ii. investicijski subjekt opisan u stavku A. podstavku 6. točki (b) koji nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

9.

Pojam ‚aktivni NFE’ znači svaki NFE koji ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)

manje od 50 % bruto dobiti NFE-a ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem izvještajnom razdoblju jest pasivna dobit te je manje od 50 % imovine NFE-a u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem izvještajnom razdoblju imovina kojom se ostvaruje pasivna dobit ili se drži radi ostvarenja pasivne dobiti;

(b)

dionicama NFE-a redovito se trguje na organiziranim tržištima vrijednosnih papira ili je NFE povezani subjekt subjekta čijim se dionicama redovito trguje na organiziranim tržištima vrijednosnih papira;

(c)

NFE je tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija, središnja banka ili subjekt koji je u cijelosti u vlasništvu jednog ili više od prethodno navedenih;

(d)

u suštini sve djelatnosti NFE-a sastoje se od držanja (u cijelosti ili djelomično) glavnih dionica najmanje jednog društva kćeri, osiguranja financiranja i pružanja usluga najmanje jednom društvu kćeri koje ne trguje niti posluje kao financijska institucija, osim što subjekt ne ispunjava uvjete za takav status ako funkcionira (ili se predstavlja) kao investicijski fond, kao što je fond privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup poduzeća financijskom polugom ili bilo koji subjekt za ulaganja čiji je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim posjedovanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao kapitalne imovine za investicijske potrebe;

(e)

NFE još ne obavlja poslovnu djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od poslovne djelatnosti financijske institucije, pod uvjetom da NFE ne ispunjava uvjete za tu iznimku nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog osnivanja NFE-a;

(f)

NFE nije u zadnjih pet godina bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti financijske institucije;

(g)

NFE se primarno bavi transakcijama financiranja i osiguranja od rizika (hedžinga) s povezanim subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili hedžinga subjektima koji nisu povezani subjekti, pod uvjetom da se grupa takvih povezanih subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od poslovne djelatnosti financijske institucije; ili

(h)

NFE ispunjava sve sljedeće uvjete:

i.

osnovan je i djeluje u jurisdikciji (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u jurisdikciji (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi;

ii.

oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u jurisdikciji (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je rezident;

iii.

nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

iv.

na temelju važećih zakona jurisdikcije (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je NFE rezident ili na temelju osnivačkih akata NFE-a nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine NFE-a privatnim osobama ili subjektima koje se ne bave humanitarnim radom, niti primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim za humanitarne djelatnosti NFE-a ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po poštenoj tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je NFE kupio; i

v.

nakon likvidacije ili prestanka NFE-a, na temelju važećih zakona jurisdikcije (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je NFE rezident ili osnivačkih akata NFE-a, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na vladu jurisdikcije (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je NFE rezident ili neku njezinu političku organizacijsku jedinicu.

E.

Razno

1.

Pojam ‚imatelj računa’ znači osoba koju je financijska institucija koja vodi račun navela ili identificirala kao imatelja financijskog računa. Osobu, različitu od financijske institucije, koja je imatelj financijskog računa u korist ili za račun druge osobe u svojstvu agenta, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne tretira se kao imatelj računa u smislu ovog Priloga, nego se tu drugu osobu tretira kao imatelja. U slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, imatelj računa jest svaka osoba koja ima pravo pristupa novčanoj vrijednosti ili pravo na promjenu korisnika ugovora. Ako nitko ne može pristupiti novčanoj vrijednosti ili ne može promijeniti korisnika, imatelj računa jest svaka osoba navedena u ugovoru kao vlasnik, kao i svaka osoba na koju je, na temelju uvjeta ugovora, preneseno pravo na primitak isplate. Po dospijeću ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police svaku se osobu koja ima pravo na primitak isplate po ugovoru tretira kao imatelja računa.

2.

Pojam ‚postupci AML/KYC’ znači postupci dubinske analize klijenta koje provodi izvještajna financijska institucija u skladu s uvjetima o sprečavanju pranja novca ili sličnim uvjetima koji se odnose na takvu izvještajnu financijsku instituciju.

3.

Pojam ‚subjekt’ znači pravna osoba ili pravni aranžman kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

4.

Subjekt je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. U tu svrhu kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. Država članica ili Andora imaju mogućnost definirati subjekt kao ‚povezani subjekt’ drugog subjekta ako: (a) bilo koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom; (b) ta su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom; ili (c) ta su dva subjekta investicijski subjekti opisani u stavku A. podstavku 6. točki (b) te su pod zajedničkom upravom, a ta uprava ispunjava obveze u vezi s dubinskom analizom tih investicijskih subjekata. U tu svrhu kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 države članice obavješćuju Andoru, a Andora obavješćuje Europsku komisiju tome jesu li iskoristile mogućnost predviđene u ovom podstavku. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država članica Andori, a obavijest Andore Europska komisija prenosi svim državama članicama. O svim daljnjim promjenama u pogledu iskorištavanja te mogućnosti od strane države članice ili Andore obavješćuje se na isti način.

5.

Pojam ‚PIB’ znači porezni identifikacijski broj (ili njegov funkcionalni ekvivalent u nedostatku poreznog identifikacijskog broja).

6.

Pojam ‚dokumentirani dokaz’ uključuje bilo što od sljedećega:

(a)

potvrdu o rezidentnosti koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer vlada ili njezina agencija ili općina) jurisdikcije (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) za koju primatelj uplate tvrdi da je u njoj rezident;

(b)

za fizičke osobe, svaku valjanu identifikacijsku ispravu koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer vlada ili njezina agencija ili općina) koja sadržava ime fizičke osobe i koja se uobičajeno upotrebljava u svrhu utvrđivanja identiteta;

(c)

za subjekte, svaku službenu ispravu koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer vlada ili vladina agencija ili općina) koja sadržava naziv subjekta i adresu njegova sjedišta u jurisdikciji (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) za koju tvrdi da je u njoj rezident ili jurisdikciji (država članica, Andora ili druga jurisdikcija) u kojoj je subjekt osnovan ili organiziran;

(d)

svaki revidirani financijski izvještaj, potvrdu treće osobe o kreditnoj sposobnosti, zahtjev za pokretanje stečaja ili izvješće regulatora vrijednosnih papira.

U odnosu na postojeći račun subjekta, svaka država članica ili Andora ima mogućnost dopustiti izvještajnoj financijskoj instituciji da kao dokumentirani dokaz upotrijebi svaku klasifikaciju iz svojih evidencija u pogledu imatelja računa određenu na temelju standardiziranog sustava brojčanog označivanja industrija, koju je izvještajna financijska institucija zabilježila u skladu sa svojim uobičajenim poslovnim praksama za potrebe postupaka AML/KYC ili za druge regulatorne potrebe (osim u svrhu oporezivanja) i koje je provela prije datuma upotrijebljenog za klasificiranje financijskog računa kao postojećeg računa, uz uvjet da ne zna ili nema razloga vjerovati da je takva klasifikacija netočna ili nepouzdana. Pojam ‚standardizirani sustav brojčanog označivanja industrija’ znači sustav označivanja koji se upotrebljava za klasifikaciju subjekata prema vrsti poslovne djelatnosti u svrhu koja nije oporezivanje.

Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog 12 veljače 2016 države članice obavješćuju Andoru, a Andora obavješćuje Europsku komisiju o tome jesu li iskoristile mogućnost predviđenu u ovom podstavku. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država članica Andori, a obavijest Andore Europska komisija prenosi svim državama članicama. O svim daljnjim promjenama u pogledu iskorištavanja te mogućnosti od strane države članice ili Andore obavješćuje se na isti način.

ODJELJAK IX.

DJELOTVORNA PROVEDBA

Svaka država članica i Andora moraju imati uspostavljena pravila i administrativne postupke kako bi osigurale djelotvornu provedbu gore navedenih postupaka izvješćivanja i dubinske analize te poštovanje tih postupaka, uključujući:

1.

pravila kojima se financijske institucije, osobe ili posrednike sprečava da postupaju na načine kojima se nastoje zaobići postupci izvješćivanja i dubinske analize;

2.

pravila kojima se od izvještajnih financijskih institucija zahtijeva da vode evidenciju o poduzetim koracima i o svim dokazima upotrebljenima za provedbu postupaka izvješćivanja i dubinske analize te odgovarajuće mjere za dobivanje tih evidencija;

3.

administrativne postupke za provjeru usklađenosti izvještajnih financijskih institucija s postupcima izvješćivanja i dubinske analize; administrativne postupke koji se primjenjuju pri preispitivanju rada izvještajne financijske institucije nakon primitka obavijesti o nedokumentiranim računima;

4.

administrativne postupke radi osiguravanja da za subjekte i račune koji su u domaćem pravu utvrđeni kao neizvještajne financijske institucije odnosno kao isključeni računi i dalje postoji nizak rizik od njihove zlouporabe u svrhu porezne utaje i

5.

djelotvorne provedbene odredbe za uklanjanje neusklađenosti.

PRILOG II.

DODATNA PRAVILA IZVJEŠĆIVANJA I DUBINSKE ANALIZE ZA INFORMACIJE O FINANCIJSKIM RAČUNIMA

1.   Promjena okolnosti

‚Promjena okolnosti’ uključuje svaku promjenu koja za ishod ima dodavanje informacija povezanih sa statusom osobe ili je na drugi način u suprotnosti sa statusom te osobe. Osim toga, promjena okolnosti uključuje svaku promjenu ili dodavanje informacija računu imatelja računa (uključujući dodavanje, nadomještanje ili drugu promjenu imatelja računa) ili svaku promjenu ili dodavanje informacija svakom računu povezanom s takvim računom (pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa opisana u Prilogu I. odjeljku VII. stavku C. podstavcima od 1. do 3.) ako takva promjena ili dodavanje informacija utječe na status imatelja računa.

Ako se izvještajna financijska institucija oslonila na provjeru adrese prebivališta opisanu u Prilogu I. odjeljku III. stavku B. podstavku 1. te je došlo do promjene okolnosti zbog koje izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi (ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajna financijska institucija mora do kasnijeg od sljedeća dva datuma: posljednjeg dana odgovarajuće kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili 90 kalendarskih dana nakon obavijesti o takvoj promjeni okolnosti ili njezina otkrivanja, pribaviti izjavu o rezidentnosti i novi dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa. Ako izvještajna financijska institucija ne može pribaviti izjavu o rezidentnosti i novi dokumentirani dokaz do tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak elektroničkog pretraživanja evidencije opisan u Prilogu I. odjeljku III. stavku B. podstavcima od 2. do 6.

2.   Izjava o rezidentnosti za nove račune subjekata

U vezi s novim računima subjekata, za potrebe utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može prihvatiti samo izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.

3.   Rezidentnost financijske institucije

Financijska je institucija‚rezident’ u državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji ako podliježe jurisdikciji te države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije (tj. sudjelujuća jurisdikcija može financijskoj instituciji nametnuti izvješćivanje). Općenito, ako je financijska institucija rezident u svrhu oporezivanja u državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji, ona podliježe jurisdikciji te države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije te je, stoga, financijska institucija države članice, andorska financijska institucija ili financijska institucija druge sudjelujuće jurisdikcije. U slučaju trusta koji je financijska institucija (neovisno o tome je li rezident u svrhu oporezivanja u državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji) smatra se da trust podliježe jurisdikciji države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije ako su jedan ili više njegovih skrbnika rezidenti u toj državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji, osim ako trust o svim potrebnim informacijama o kojima se izvješćuje u skladu s ovim Sporazumom ili drugim sporazumom o provedbi globalnog standarda s obzirom na račune o kojima se izvješćuje, a koje vodi trust, izvijesti drugu sudjelujuću jurisdikciju (država članica, Andora ili druga sudjelujuća jurisdikcija) jer je rezident u svrhu oporezivanja u toj drugoj sudjelujućoj jurisdikciji. Međutim, ako financijska institucija (osim trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (npr. jer se smatra fiskalno transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj ne postoji porez na dobit), smatra se da podliježe jurisdikciji države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije te da je, stoga, financijska institucija države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije ako:

(a)

osnovana je u skladu sa zakonima države članice, Andore ili druge sudjelujuće jurisdikcije;

(b)

mjesto je njezine uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji; ili

(c)

podliježe financijskom nadzoru u državi članici, Andori ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji.

Ako je financijska institucija (osim trusta) rezident u najmanje dvije sudjelujuće jurisdikcije (država članica, Andora ili druga sudjelujuća jurisdikcija), ta financijska institucija bit će podložna obvezama izvješćivanja i dubinske analize sudjelujuće jurisdikcije u kojoj vodi financijski račun (financijske račune).

4.   Vođenje računa

U načelu bi trebalo smatrati da račun vodi financijska institucija:

(a)

u slučaju skrbničkog računa, financijska institucija koja ima skrbništvo nad imovinom na računu (uključujući financijsku instituciju koja drži imovinu pod svojim imenom, ali za imatelja računa u takvoj instituciji);

(b)

u slučaju depozitnog računa, financijska institucija koja je dužna izvršavati plaćanja na račun (što ne uključuje zastupnika financijske institucije neovisno o tome je li takav zastupnik financijska institucija);

(c)

u slučaju vlasničkog ili dužničkog udjela u financijskoj instituciji koji čini financijski račun, ta financijska institucija;

(d)

u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, financijska institucija koja je dužna izvršavati plaćanja povezana s ugovorom.

5.   Trustovi koji su pasivni NFE-ovi

Subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornosti ili sličan pravni aranžman koji nema rezidentnost u svrhu oporezivanja smatra se u skladu s Prilogom I. odjeljkom VIII. stavkom D. podstavkom 3. rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. U tu svrhu pravna osoba ili pravni aranžman smatraju se ‚sličnima’ partnerstvu i partnerstvu s ograničenom odgovornosti ako se tretiraju kao oporeziva jedinica u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju prema poreznim zakonima te jurisdikcije podložne izvješćivanju. Međutim, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje (s obzirom na širok opseg pojma ‚osobe koje imaju kontrolu’ u slučaju trustova), trust koji je pasivni NFE ne može se smatrati sličnim pravnim aranžmanom.

6.   Adresa sjedišta subjekta

Jedan od zahtjeva opisanih u Prilogu I. odjeljku VIII. stavku E. podstavku 6. točki (c) jest da službena isprava povezana sa subjektom sadržava adresu sjedišta subjekta u državi članici, Andori ili drugoj jurisdikciji u kojoj subjekt tvrdi da je rezident ili u državi članici, Andori ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt osnovan ili organiziran. Adresa sjedišta subjekta u načelu je mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju subjekt upotrebljava te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u dokumentima o osnivanju subjekta. Nadalje, adresa koja je dana uz nalog za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi nije adresa sjedišta subjekta.

PRILOG III.

POPIS NADLEŽNIH TIJELA UGOVORNIH STRANAKA

Nadležna tijela za potrebe ovog Sporazuma su sljedeća:

(a)

u Kneževini Andori: El Ministre encarregat de les Finances ili ovlašteni predstavnik;

(b)

u Kraljevini Belgiji: De Minister van Financiën/Le Ministre des Finances ili ovlašteni predstavnik;

(c)

u Republici Bugarskoj: Изпълнителният директор на Националната агенция за приходите ili ovlašteni predstavnik;

(d)

u Češkoj Republici: Ministr financí ili ovlašteni predstavnik;

(e)

u Kraljevini Danskoj: Skatteministeren ili ovlašteni predstavnik;

(f)

u Saveznoj Republici Njemačkoj: Der Bundesminister der Finanzen ili ovlašteni predstavnik;

(g)

u Republici Estoniji: Rahandusminister ili ovlašteni predstavnik;

(h)

u Helenskoj Republici: Ο Υπουργός Οικονομίας και Οικονομικών ili ovlašteni predstavnik;

(i)

u Kraljevini Španjolskoj: El Ministro de Economía y Hacienda ili ovlašteni predstavnik;

(j)

u Francuskoj Republici: Le Ministre chargé du budget ili ovlašteni predstavnik;

(k)

u Republici Hrvatskoj: Ministar financija ili ovlašteni predstavnik;

(l)

u Irskoj: The Revenue Commissioners ili ovlašteni predstavnik;

(m)

u Talijanskoj Republici: Il Direttore Generale delle Finanze ili ovlašteni predstavnik;

(n)

u Republici Cipru: Υπουργός Οικονομικών ili ovlašteni predstavnik;

(o)

u Republici Latviji: Finanšu ministrs ili ovlašteni predstavnik;

(p)

u Republici Litvi: Finansu ministras ili ovlašteni predstavnik;

(q)

u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu: Le Ministre des Finances ili ovlašteni predstavnik;

(r)

u Mađarskoj: A pénzügyminiszter ili ovlašteni predstavnik;

(s)

u Republici Malti: Il-Ministru responsabbli għall-Finanzi ili ovlašteni predstavnik;

(t)

u Kraljevini Nizozemskoj: De minister van Financiën ili ovlašteni predstavnik;

(u)

u Republici Austriji: Der Bundesminister für Finanzen ili ovlašteni predstavnik;

(v)

u Republici Poljskoj: Minister Finansów ili ovlašteni predstavnik;

(w)

u Portugalskoj Republici: O Ministro das Finanças ili ovlašteni predstavnik;

(x)

u Rumunjskoj: Președintele Agenției Naționale de Administrare Fiscală ili ovlašteni predstavnik;

(y)

u Republici Sloveniji: Minister za finance ili ovlašteni predstavnik;

(z)

u Slovačkoj Republici: Minister financií ili ovlašteni predstavnik;

(aa)

u Republici Finskoj: Valtiovarainministeriö/Finansministeriet ili ovlašteni predstavnik;

(ab)

u Kraljevini Švedskoj: Chefen för Finansdepartementet ili ovlašteni predstavnik;

(ac)

u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske i na europskim teritorijima za čije je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina: the Commissioners of Inland Revenue ili njihov ovlašteni predstavnik i nadležno tijelo u Gibraltaru, koje će odrediti Ujedinjena Kraljevina u skladu sa Sporazumnim aranžmanima koji se odnose na nadležna tijela Gibraltara u kontekstu instrumenata EU-a i EZ-a te povezanih ugovora o kojima su 19. travnja 2000. obaviještene države članice i institucije Europske unije, a njihovu presliku Andori šalje glavni tajnik Vijeća Europske unije te se oni primjenjuju na ovaj Sporazum.

”.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ovaj Protokol o izmjeni zahtijeva ratifikaciju ili odobrenje ugovornih stranaka u skladu s njihovim postupcima. Ugovorne stranke obavješćuju jedna drugu o završetku tih postupaka. Protokol o izmjeni stupa na snagu 1. siječnja nakon posljednje obavijesti.

2.   S obzirom na razmjenu informacija na zahtjev, razmjena informacija predviđena ovim Protokolom o izmjeni primjenjuje se na zahtjeve dostavljene na datum njegova stupanja na snagu ili nakon tog datuma za informacije koje se odnose na fiskalne godine koje počinju 1. siječnja godine u kojoj ovaj Protokola o izmjeni stupi na snagu ili nakon tog datuma. Članak 12. Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni i dalje se primjenjuje, osim ako se primjenjuje članak 5. Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni.

3.   Potraživanja fizičkih osoba u skladu s člankom 10. Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni ostaju neizmijenjena nakon stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni.

4.   Kneževina Andora izrađuje završni račun do kraja razdoblja primjene Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni, izvršava zaključna plaćanja državama članicama i dostavlja informacije koje je primila od platnih agenata s poslovnim nastanom u Kneževini Andori u skladu s člankom 9. Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni u odnosu na zadnju godinu primjene Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni ili, ako je to primjenjivo, u odnosu na bilo koju prethodnu godinu.

Članak 3.

Sporazum je dopunjen Protokolom sljedećeg sadržaja:

„Protokol uz Sporazum između Europske unije i Kneževine Andore o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini.

Pri potpisivanju ovog Protokola o izmjeni između Europske unije i Kneževine Andore propisno ovlašteni niže potpisani dogovorili su sljedeće odredbe koje čine sastavni dio Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni:

1.

Postoji sporazum o tome da će se razmjena informacija u skladu s člankom 5. ovog Sporazuma zatražiti isključivo nakon što je država moliteljica (država članica ili Andora) iscrpila sve redovne izvore informacija dostupne u okviru unutarnjeg postupka oporezivanja.

2.

Postoji sporazum o tome da nadležno tijelo države moliteljice (država članica ili Andora) nadležnom tijelu zamoljene države (Andora ili država članica) pruža sljedeće informacije pri podnošenju zahtjeva za informacije u skladu s člankom 5. ovog Sporazuma:

i.

identitet osobe koja je predmetom provjere ili istrage;

ii.

razdoblje za koje se informacije traže;

iii.

opis traženih informacija, uključujući njihovu narav i oblik u kojem država moliteljica želi primiti informacije od zamoljene države;

iv.

poreznu svrhu radi koje se informacije traže;

v.

u mjeri u kojoj je to poznato, ime i adresu bilo koje osobe za koju se vjeruje da posjeduje tražene informacije.

3.

Postoji sporazum o tome da upućivanje na standard ‚predvidive relevantnosti’ ima namjenu osigurati razmjenu informacija u skladu s člankom 5. ovog Sporazuma u najširoj mogućoj mjeri te istodobno razjasniti da države članice i Andora nemaju otvorene ruke baviti se ‚traženjem naslijepo’ ili zahtijevati informacije za koje nije vjerojatno da su relevantne za porezna davanja predmetnog poreznog obveznika. Stavak 2. sadržava doduše važne postupovne zahtjeve čija je namjena osigurati da ne dolazi do ‚traženja naslijepo’, ali stavak 2. točke od i. do v. ipak se ne smiju tumačiti na način da se njima ugrožava djelotvorna razmjena informacija. Standard ‚predvidive relevantnosti’ može se ispuniti i kada je riječ o jednom poreznom obvezniku (identificiranom imenom ili na neki drugi način) ili kada je riječ o više poreznih obveznika (identificiranih imenom ili na neki drugi način).

4.

Postoji sporazum o tome da ovim Sporazumom nije obuhvaćena spontana razmjena informacija.

5.

Postoji sporazum o tome da se u slučaju razmjene informacija u skladu s člankom 5. ovog Sporazuma i dalje primjenjuju administrativna postupovna pravila koja se odnose na prava poreznih obveznika predviđena u zamoljenoj državi (država članica ili Andora). Osim toga, postoji sporazum o tome da je cilj ovih odredaba zajamčiti poreznim obveznicima pravedan postupak, a ne spriječiti ili neopravdano odgoditi postupak razmjene informacija.”.

Članak 4.

Jezici

Ovaj je Protokol o izmjeni sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom jeziku i katalanskom jeziku, pri čemu je svaka od tih jezičnih verzija jednako vjerodostojna.

U POTVRDU NAVEDENOGA, niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Protokol o izmjeni.

Съставено в Брюксел на дванадесети февруари през две хиляди и шестнадесета година.

Hecho en Bruselas, el doce de febrero de dos mil dieciséis.

V Bruselu dne dvanáctého února dva tisíce šestnáct.

Udfærdiget i Bruxelles den tolvte februar to tusind og seksten.

Geschehen zu Brüssel am zwölften Februar zweitausendsechzehn.

Kahe tuhande kuueteistkümnenda aasta veebruarikuu kaheteistkümnendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις δώδεκα Φεβρουαρίου δύο χιλιάδες δεκαέξι.

Done at Brussels on the twelfth day of February in the year two thousand and sixteen.

Fait à Bruxelles, le douze février deux mille seize.

Sastavljeno u Bruxellesu dvanaestog veljače godine dvije tisuće šesnaeste.

Fatto a Bruxelles, addì dodici febbraio duemilasedici.

Briselē, divi tūkstoši sešpadsmitā gada divpadsmitajā februārī.

Priimta du tūkstančiai šešioliktų metų vasario dvyliktą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenhatodik év február havának tizenkettedik napján.

Magħmul fi Brussell, fit-tnax-il jum ta’ Frar fis-sena elfejn u sittax.

Gedaan te Brussel, twaalf februari tweeduizend zestien.

Sporządzono w Brukseli dnia dwunastego lutego roku dwa tysiące szesnastego.

Feito em Bruxelas, em doze de fevereiro de dois mil e dezasseis.

Întocmit la Bruxelles la doisprezece februarie două mii șaisprezece.

V Bruseli dvanásteho februára dvetisícšestnásť.

V Bruslju, dne dvanajstega februarja leta dva tisoč šestnajst.

Tehty Brysselissä kahdentenatoista päivänä helmikuuta vuonna kaksituhattakuusitoista.

Som skedde i Bryssel den tolfte februari år tjugohundrasexton.

Fet a Brussel·les el dia dotze de febrer de l'any dos mil setze.

За Европейския съюз

Por la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Evropsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Per la Unió Europea

Image

За Княжество Андора

Por el Principado de Andorra

Za Andorrské knížectví

For Fyrstendømmet Andorra

Für das Fürstentum Andorra

Andorra Vürstiriigi nimel

Για το Πριγκιπάτο της Ανδόρας

For the Principality of Andorra

Pour la Principauté d'Andorre

Za Kneževinu Andoru

Per il Principato di Andorra

Andoras Firstistes vārdā –

Andoros Kunigaikštystės vardu

Az Andorrai Hercegség részéről

Għall-Prinċipat ta' Andorra

Voor het Vorstendom Andorra

W imieniu Księstwa Andory

Pelo Principado de Andorra

Pentru Principatul Andorra

Za Andorské kniežatstvo

Za Kneževino Andoro

Andorran ruhtinaskunnan puolesta

För Furstendömet Andorra

Pel Principat d'Andorra

Image


(1)  SL EU L 157, 26.6.2003., str. 38.

(2)  SL EU L 359, 4.12.2004., str. 33.

(3)  SL EU L 277, 21.10.2010., str. 27.

(4)  SL EU L 64, 11.3.2011., str. 1.


IZJAVE UGOVORNIH STRANAKA

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O STUPANJU NA SNAGU PROTOKOLA O IZMJENI

Ugovorne stranke izjavljuju da očekuju da će ustavni zahtjevi Andore i zahtjevi prava Europske unije u pogledu sklapanja međunarodnih sporazuma biti ispunjeni na vrijeme kako bi se omogućilo da Protokol o izmjeni stupi na snagu 1. siječnja 2017. One će poduzeti sve mjere koje su im dostupne kako bi ostvarile taj cilj.

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O SPORAZUMU I PRILOZIMA

Ugovorne stranke slažu se da bi, u pogledu provedbe Sporazuma i prilogâ, komentari o OECD-ovu predlošku sporazuma između nadležnih tijela i zajedničkom standardu izvješćivanja trebali služiti kao ogledni primjer ili kao izvor za tumačenje kako bi se osigurala dosljednost u primjeni.

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O ČLANKU 5. SPORAZUMA

Ugovorne stranke slažu se da bi, u pogledu provedbe članka 5. o razmjeni informacija na zahtjev, komentar o članku 26. OECD-ova predloška Konvencije o porezu na dohodak i kapital trebao služiti kao izvor za tumačenje.

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O PRILOGU I. ODJELJKU III. STAVKU A. SPORAZUMU

Ugovorne stranke slažu se da će ispitati praktičnu relevantnost Priloga I. odjeljka III. stavka A. kojim se predviđa da nije potrebno provjeravati, utvrđivati i prijavljivati postojeće ugovore o osiguranju i ugovore o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, pod uvjetom da se izvještajnu financijsku instituciju zakonom djelotvorno sprečava u prodaji takvih ugovora rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju.

Ugovorne stranke usvajaju zajedničko tumačenje prema kojem se, u skladu s Prilogom I. odjeljkom III. stavkom A., izvještajnu financijsku instituciju zakonom djelotvorno sprečava u prodaji ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju isključivo ako se pravom Europske unije i domaćim pravom država članica ili andorskim pravom koje se primjenjuje na izvještajnu financijsku instituciju koja je rezident u sudjelujućoj jurisdikciji (država članica ili Andora) tu izvještajnu financijsku instituciju zakonom djelotvorno sprečava ne samo u prodaji ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju (Andora ili država članica), nego se tim pravima izvještajnu financijsku instituciju zakonom djelotvorno sprečava u prodaji ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima te jurisdikcije podložne izvješćivanju i u svim ostalim okolnostima.

U tom će kontekstu svaka država članica obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti Andoru, ako su izvještajne financijske institucije u Andori zakonom sprječava u prodaji takvih ugovora, neovisno o tome gdje su oni sklopljeni, njezinim rezidentima na temelju prava Europske unije i domaćeg prava te države članice koja se primjenjuju. U skladu s time, Andora će obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti države članice, ako se izvještajne financijske institucije jedne ili više država članica zakonom sprječava u prodaji takvih ugovora, neovisno o tome gdje su oni sklopljeni, andorskim rezidentima na temelju andorskog prava. Te će se obavijesti poslati prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni, uzimajući u obzir pravnu situaciju koju se predviđa u trenutku stupanja na snagu. U nedostatku takve obavijesti smatrat će se da se zakonom jurisdikcije podložne izvješćivanju izvještajne financijske institucije djelotvorno ne sprječava da u jednoj ili više okolnosti prodaju ugovore o osiguranju i ugovore o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima te jurisdikcije podložne izvješćivanju.

Osim toga, svaka će država članica obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti Andoru, ako su izvještajne financijske institucije u toj državi članici zakonom spriječene u prodaji takvih ugovora, neovisno o tome gdje su oni sklopljeni, rezidentima Andore na temelju prava Europske unije i domaćeg prava te države članice koja se primjenjuju. U skladu s time, Andora će obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti države članice, ako se izvještajne financijske institucije u Andori zakonom sprječava u prodaji takvih ugovora, neovisno o tome gdje su oni sklopljeni, rezidentima jedne ili više država članica na temelju andorskog prava. Te će se obavijesti poslati prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni, uzimajući u obzir pravnu situaciju koju se predviđa u trenutku stupanja na snagu. U nedostatku takve obavijesti smatrat će se da se zakonom jurisdikcije financijske institucije izvještajne financijske institucije djelotvorno ne sprječava da u jednoj ili više okolnosti prodaju ugovore o osiguranju i ugovore o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju.

U nedostatku obavijesti od jurisdikcije izvještajne financijske institucije i od jurisdikcije podložne izvješćivanju u pogledu relevantne izvještajne financijske institucije i relevantnog ugovora, Prilog I. odjeljak III. stavak A. ne primjenjuju se na tu izvještajnu financijsku instituciju i na taj ugovor.


IZJAVA ANDORE O ČLANKU 5. SPORAZUMA

Andorska delegacija obavijestila je Europsku komisiju da Andora neće razmjenjivati informacije u vezi sa zahtjevom koji se temelji na nezakonito pribavljenim podacima. Europska komisija primila je na znanje stajalište Andore.


UREDBE

1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/77


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2016/1752

od 30. rujna 2016.

o provedbi članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/44 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

uzimajući o obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/44 od 18. siječnja 2016. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 204/2011 (1), a posebno njezin članak 21. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 18. siječnja 2016. donijelo Uredbu (EU) 2016/44.

(2)

Vijeće je 31. ožujka 2016. dodalo tri osobe na popis osoba koje podliježu mjerama ograničavanja kako je naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/44. Trebalo bi izmijeniti informacije i razloge koji se odnose na tri od tih osoba.

(3)

Uredbu (EU) 2016/44 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog III. Uredbi (EU) 2016/44 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  SL L 12, 19.1.2016., str. 1.


PRILOG

Unosi koji se odnose na dolje navedene osobe, kako su navedeni u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/44, zamjenjuju se sljedećim unosima:

„PRILOG III.

POPIS FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANKA 6. STAVKA 2.

A.   Osobe

 

Ime

Identifikacijski podaci

Razlozi

Datum uvrštenja na popis

21.

SALEH ISSA GWAIDER, Agila

Datum rođenja: 1. lipnja 1942.

Mjesto rođenja; Elgubba, Libija.

Putovnica: D001001 (Libija), izdana 22. siječnja 2015.

Agila Saleh predsjednik je libijskog Zastupničkog doma od 5. kolovoza 2014.

Saleh je 17. prosinca 2015. izrazio svoje protivljenje libijskom političkom dogovoru potpisanom 17. prosinca 2015.

Kao predsjednik Vijeća zastupnika Saleh je ometao i potkopavao libijsku političku tranziciju, među ostalim višekratnim odbijanjem sazivanja glasovanja o vladi nacionalnog jedinstva (‚GNA’).

Saleh je 23. kolovoza 2016. uputio pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda u kojem kritizira potporu Ujedinjenih naroda GNA-u koju je opisao kao nametanje ‚skupine pojedinaca libijskom narodu […] što predstavlja kršenje Ustava i Povelje Ujedinjenih naroda’. Kritizirao je donošenje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2259(2015) kojom se podupire sporazum iz Skhirata te je zaprijetio izvođenjem Ujedinjenih naroda, koje smatra odgovornima za ‚bezuvjetnu i neopravdanu’ potporu nepotpunom Predsjedničkom vijeću, kao i glavnog tajnika UN-a, pred Međunarodni kazneni sud zbog kršenja Povelje UN-a, libijskog Ustava i suvereniteta Libije. Tim se izjavama podriva potpora za posredovanje UN-a i UN-ova misija za potporu u Libiji (UNSMIL), kako je izraženo u svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, posebice u Rezoluciji 2259(2015).

Saleh je 6. rujna 2016. došao u službeni posjet Nigeru s Abdullahom al-Thanijem, ‚premijerom’ nepriznate vlade iz Tobruka, iako se Rezolucijom 2259(2015) poziva na prestanak pružanja potpore paralelnim institucijama koje tvrde da predstavljaju legitimnu vlast, ali nisu stranke Sporazuma te prekid službenog kontakta s njima.

1.4.2016.

22.

GHWELL, Khalifa

Alternativna imena AL GHWEIL, Khalifa

AL-GHAWAIL, Khalifa

Datum rođenja: 1. siječnja 1956.

Mjesto rođenja: Misurata, Libija

Državljanstvo: Libija

Putovnica: A005465 (Libija), izdana 12. travnja 2015., istječe 11. travnja 2017.

Khalifa Ghwell bio je takozvani ‚premijer i ministar obrane’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je u tom svojstvu odgovoran za njegove aktivnosti.

Khalifa Ghwell 7. srpnja 2015. obznanio je svoju potporu Frontu za odlučnost (Alsomood), novoj vojnoj snazi sastavljenoj od sedam brigada, s ciljem sprečavanja formiranja vlade jedinstva u Tripoliju, prisustvovanjem, zajedno s ‚predsjednikom’ GNC-a Nurijem Abuom Sahmainom, svečanosti potpisivanja povodom osnivanja navedene vojne snage.

Kao ‚premijer’ GNC-a Ghwell je imao središnju ulogu u ometanju uspostave GNA-a koji je uspostavljen libijskim političkim dogovorom.

U svojstvu ‚premijera i ministra obrane’ GNC-a u Tripoliju Ghwell je 15. siječnja 2016. naredio uhićenje svih članova novog sigurnosnog tima koji je imenovao mandatar za premijera vlade nacionalnog jedinstva, koji dođu u Tripoli.

Naredio je 31. kolovoza 2016.‚premijeru’ i ‚ministru obrane’‚vlade nacionalnog spasa’ da se vrate na posao nakon što je Zastupnički dom odbacio GNA.

1.4.2016.

23.

ABU SAHMAIN, Nuri

Alternativna imena BOSAMIN, Nori

BO SAMIN, Nuri

Datum rođenja: 16.5.1956.

Zouara/Zuwara, Libija

Nuri Abu Sahmain bio je takozvani ‚predsjednik’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je kao takav odgovoran za njegove aktivnosti.

Kao predsjednik GNC-a Nuri Abu Sahmain imao je središnju ulogu u ometanju libijskog političkog dogovora i uspostave vlade nacionalnog jedinstva (‚GNA’) te u protivljenju navedenom dogovoru i navedenoj uspostavi vlade.

Sahmain je 15. prosinca 2015. pozvao na odgodu libijskog političkog dogovora za koji je planirano da se postigne na sastanku 17. prosinca.

Sahmain je 16. prosinca 2015. dao izjavu prema kojoj GNC nijednom svojem članu nije odobrio da sudjeluje na sastanku ili potpiše libijski politički dogovor.

Sahmain je 1. siječnja 2016. odbacio libijski politički dogovor u razgovorima s posebnim predstavnikom Ujedinjenih naroda.

1.4.2016.”


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/80


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1753

оd 30. rujna 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

MA

173,3

ZZ

173,3

0707 00 05

TR

128,9

ZZ

128,9

0709 93 10

TR

135,5

ZZ

135,5

0805 50 10

AR

94,1

CL

118,2

TR

85,3

UY

93,3

ZA

103,0

ZZ

98,8

0806 10 10

EG

264,7

TR

124,2

US

194,0

ZZ

194,3

0808 10 80

AR

110,6

BR

97,9

CL

122,7

NZ

133,6

ZA

115,9

ZZ

116,1

0808 30 90

CL

126,9

TR

132,1

ZA

155,4

ZZ

138,1


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/82


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1754

od 29. rujna 2016.

o izmjeni Odluke (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Na temelju članka 78. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Vijeće je donijelo dvije odluke o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke. Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2015/1523 (2) potrebno je premjestiti 40 000 podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke u druge države članice. Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2015/1601 (3) potrebno je premjestiti 120 000 podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke u druge države članice.

(2)

U skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke (EU) 2015/1601, od 26. rujna 2016. potrebno je premjestiti 54 000 podnositelja zahtjeva iz Italije i Grčke na državna područja drugih država članica, osim ako Komisija na temelju članka 4. stavka 3. te odluke do tog datuma podnese prijedlog o dodjeli te kvote određenoj državi članici korisnici zbog hitne situacije uzrokovane iznenadnim priljevom osoba.

(3)

Člankom 1. stavkom 2. Odluke (EU) 2015/1601 predviđa se da Komisija treba stalno preispitivati stanje u vezi s masovnim priljevima državljana trećih zemalja u države članice. Komisija prema potrebi treba podnositi prijedloge izmjene te odluke kako bi se u obzir uzeo razvoj stanja na terenu i njegov učinak na mehanizam premještanja, kao i novi pritisak na države članice, posebno one najizloženije.

(4)

S ciljem zaustavljanja nezakonitih migracija iz Turske u EU, EU i Turska postigli su 18. ožujka 2016. (4) dogovor o nizu mjera, među ostalim da će se za svakog Sirijca kojeg Turska ponovno prihvati s grčkih otoka preseliti jednog Sirijca iz Turske u države članice, u okviru postojećih preuzetih obveza. Preseljenje u okviru tog mehanizma prvo će se provesti poštujući obveze koje su države članice preuzele u zaključcima predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 20. srpnja 2015. Dodatne potrebe za preseljenjem trebaju se zadovoljiti putem sličnog dobrovoljnog aranžmana do najviše 54 000 dodatnih osoba, i to omogućavanjem da se sve obveze u pogledu preseljenja preuzete u okviru tog aranžmana oduzmu od nedodijeljenih mjesta u skladu s Odlukom (EU) 2015/1601.

(5)

Može se očekivati da će se preseljenjem, humanitarnim prihvatom ili drugim oblicima zakonitog prihvata iz Turske u okviru nacionalnih i multilateralnih programa smanjiti migracijski pritisak na države članice koje su korisnice mehanizma premještanja na temelju Odluke (EU) 2015/1601 jer će se osigurati zakonit i siguran put prema Uniji te suzbiti nezakoniti ulasci. Stoga bi solidarnost koju su države članice pokazale dobrovoljnim prihvatom na vlastito državno područje sirijskih državljana koji se nalaze u Turskoj, a kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, trebalo uzeti u obzir u pogledu 54 000 navedenih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Trebalo bi oduzeti broj osoba koje je država članica prihvatila iz Turske od broja osoba koje je potrebno premjestiti u tu državu članicu na temelju Odluke (EU) 2015/1601 u pogledu navedenih 54 000 podnositelja zahtjeva.

(6)

Prihvatni mehanizmi mogu uključivati preseljenje, humanitarni prihvat ili druge zakonite načine prihvata sirijskih državljana koji se nalaze u Turskoj, a kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, kao što su programi humanitarnih viza, humanitarnih transfera, spajanja obitelji, privatnih sponzoriranja, stipendiranja, mobilnosti radne snage i drugi.

(7)

Ovom Odlukom ne bi se smjelo utjecati na obveze koje su države članice preuzele u okviru programa preseljenja dogovorenog u Zaključcima predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 20. srpnja 2015. te se one ne bi smjele uzeti u obzir pri ispunjenju obveza iz Odluke (EU) 2015/1601. Stoga država članica koja odluči ispuniti obveze iz Odluke (EU) 2015/1601 prihvatom Sirijaca koji se nalaze u Turskoj, odnosno njihovim preseljenjem, ne bi to mogla smatrati dijelom preuzetih obveza na temelju programa preseljenja od 20. srpnja 2015.

(8)

Kako bi se osiguralo pravilno praćenje stanja, država članica trebala bi, nakon što odluči iskoristiti tu mogućnost, svakog mjeseca izvješćivati Komisiju o prihvatu Sirijaca koji se nalaze u Turskoj na svoje državno područje na temelju mogućnosti predviđene ovom izmjenom te navesti u okviru kojeg je programa, nacionalnog ili multilateralnog, osoba prihvaćena te oblik zakonitog prihvata.

(9)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(10)

Ovom se Odlukom poštuju temeljna prava i postupa se u skladu s načelima priznatim Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(11)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, te ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(12)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, te ne dovodeći u pitanje članke 4. i 4.a navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(13)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(14)

S obzirom na hitnost situacije ova Odluka trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 4. Odluke (EU) 2015/1601 umeće se sljedeći stavak:

„3.a   U pogledu premještanja podnositelja zahtjeva iz stavka 1. točke (c), države članice mogu odlučiti ispuniti svoju obvezu prihvatom sirijskih državljana koji se nalaze u Turskoj na svoje državno područje u okviru nacionalnih ili multilateralnih programa zakonitog prihvata osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, osim programa preseljenja koji je predmet zaključaka predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 20. srpnja 2015. Broj osoba koje je određena država članica prihvatila na taj način podrazumijeva odgovarajuće smanjenje obveze te države članice.

Članak 10. primjenjuje se mutatis mutandis na svaki zakoniti prihvat koji podrazumijeva smanjenje obveze premještanja.

Za potrebe ovog stavka države članice koje odluče iskoristiti mogućnost predviđenu ovim stavkom svakog mjeseca izvješćuju Komisiju o broju zakonito prihvaćenih osoba te navode vrstu programa u okviru kojeg je prihvat izvršen te oblik zakonitog prihvata.”

Članak 2.

1.   Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Ova se Odluka primjenjuje do 26. rujna 2017.

3.   Ova se Odluka primjenjuje na sve osobe koje su za potrebe članka 4. stavka 3.a Odluke (EU) 2015/1601. države članice prihvatile s državnog područja Turske od 1. svibnja 2016.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

P. ŽIGA


(1)  Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2015/1523 od 14. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke (SL L 239, 15.9.2015., str. 146.).

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2015/1601 od 22. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke (SL L 248, 24.9.2015., str. 80.).

(4)  Izjava EU-a i Turske od 18. ožujka 2016.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/85


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2016/1755

od 30. rujna 2016.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2015/1333 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 31. srpnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/1333 (1).

(2)

Vijeće je 31. ožujka 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/478 (2) kojom se tri osobe na razdoblje od šest mjeseci dodaju na popis osoba koje podliježu mjerama ograničavanja kako je naveden u prilozima II. i IV. Odluci (ZVSP) 2015/1333.

(3)

S obzirom na ozbiljnost stanja Vijeće je odlučilo da bi se mjere ograničavanja trebale nastaviti primjenjivati tijekom daljnjeg razdoblja od šest mjeseci te da bi trebalo izmijeniti razloge koji se odnose na tri osobe.

(4)

Odluku (ZVSP) 2015/1333 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka (ZVSP) 2015/1333 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 17., stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Mjere iz članka 8. stavka 2. primjenjuju se u pogledu unosa pod brojevima 16., 17. i 18. iz Priloga II. do 2. travnja 2017.

4.   Mjere iz članka 9. stavka 2. primjenjuju se u pogledu unosa pod brojevima 21., 22. i 23. iz Priloga IV. do 2. travnja 2017.”.

2.

Prilozi II. i IV. Odluci (ZVSP) 2015/1333 mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/1333 od 31. srpnja 2015. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji i stavljanju izvan snage Odluke 2011/137/ZVSP (SL L 206, 1.8.2015., str. 34.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/478 od 31. ožujka 2016. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2015/1333 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji (SL L 85, 1.4.2016., str. 48.).


PRILOG

Unosi koji se odnose na dolje navedene osobe, kako su navedeni u prilozima II. i IV. Odluci (ZVSP) 2015/1333, zamjenjuju se sljedećim unosima:

 

„PRILOG II.

POPIS OSOBA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 8. STAVKA 2.

A.   Osobe

 

Ime

Identifikacijski podaci

Razlozi

Datum uvrštenja na popis

16.

SALEH ISSA GWAIDER, Agila

Datum rođenja: 1. lipnja 1942.

Mjesto rođenja; Elgubba, Libija.

Putovnica: D001001 (Libija), izdana 22. siječnja 2015.

Agila Saleh predsjednik je libijskog Zastupničkog doma od 5. kolovoza 2014.

Saleh je 17. prosinca 2015. izrazio svoje protivljenje libijskom političkom dogovoru potpisanom 17. prosinca 2015.

Kao predsjednik Vijeća zastupnika Saleh je ometao i potkopavao libijsku političku tranziciju, među ostalim višekratnim odbijanjem sazivanja glasovanja o vladi nacionalnog jedinstva (‚GNA’).

Saleh je 23. kolovoza 2016. uputio pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda u kojem kritizira potporu Ujedinjenih naroda GNA-u koju je opisao kao nametanje ‚skupine pojedinaca libijskom narodu […] što predstavlja kršenje Ustava i Povelje Ujedinjenih naroda’. Kritizirao je donošenje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2259(2015) kojom se podupire sporazum iz Skhirata te je zaprijetio izvođenjem Ujedinjenih naroda, koje smatra odgovornima za ‚bezuvjetnu i neopravdanu’ potporu nepotpunom Predsjedničkom vijeću, kao i glavnog tajnika UN-a, pred Međunarodni kazneni sud zbog kršenja Povelje UN-a, libijskog Ustava i suvereniteta Libije. Tim se izjavama podriva potpora za posredovanje UN-a i UN-ova misija za potporu u Libiji (UNSMIL), kako je izraženo u svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, posebice u Rezoluciji 2259(2015).

Saleh je 6. rujna 2016. došao u službeni posjet Nigeru s Abdullahom al-Thanijem, ‚premijerom’ nepriznate vlade iz Tobruka, iako se Rezolucijom 2259(2015) poziva na prestanak pružanja potpore paralelnim institucijama koje tvrde da predstavljaju legitimnu vlast, ali nisu stranke Sporazuma te prekid službenog kontakta s njima.

1.4.2016.

17.

GHWELL, Khalifa

Alternativna imena AL GHWEIL, Khalifa

AL-GHAWAIL, Khalifa

Datum rođenja: 1. siječnja 1956.

Mjesto rođenja: Misurata, Libija

Državljanstvo: Libija

Putovnica: A005465 (Libija), izdana 12. travnja 2015., istječe 11. travnja 2017.

Khalifa Ghwell bio je takozvani ‚premijer i ministar obrane’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je u tom svojstvu odgovoran za njegove aktivnosti.

Khalifa Ghwell 7. srpnja 2015. obznanio je svoju potporu Frontu za odlučnost (Alsomood), novoj vojnoj snazi sastavljenoj od sedam brigada s ciljem sprečavanja formiranja vlade jedinstva u Tripoliju, prisustvovanjem, zajedno s ‚predsjednikom’ GNC-a Nurijem Abuom Sahmainom, svečanosti potpisivanja povodom osnivanja navedene vojne snage.

Kao ‚premijer’ GNC-a Ghwell je imao središnju ulogu u ometanju uspostave GNA-a koji je uspostavljen libijskim političkim dogovorom.

U svojstvu ‚premijera i ministra obrane’ GNC-a u Tripoliju Ghwell je 15. siječnja 2016. naredio uhićenje svih članova novog sigurnosnog tima koji je imenovao mandatar za premijera vlade nacionalnog jedinstva, koji dođu u Tripoli.

Naredio je 31. kolovoza 2016.‚premijeru’ i ‚ministru obrane’‚vlade nacionalnog spasa’ da se vrate na posao nakon što je Zastupnički dom odbacio GNA.

1.4.2016.

18.

ABU SAHMAIN, Nuri

Alternativna imena BOSAMIN, Nori

BO SAMIN, Nuri

Datum rođenja: 16.5.1956.

Zouara/Zuwara, Libija

Nuri Abu Sahmain bio je takozvani ‚predsjednik’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je kao takav odgovoran za njegove aktivnosti.

Kao predsjednik GNC-a Nuri Abu Sahmain imao je središnju ulogu u ometanju libijskog političkog dogovora i uspostave vlade nacionalnog jedinstva (‚GNA’) te u protivljenju navedenom dogovoru i navedenoj uspostavi vlade.

Sahmain je 15. prosinca 2015. pozvao na odgodu libijskog političkog dogovora za koji je planirano da se postigne na sastanku 17. prosinca.

Sahmain je 16. prosinca 2015. dao izjavu prema kojoj GNC nijednom svojem članu nije odobrio da sudjeluje na sastanku ili potpiše libijski politički dogovor.

Sahmain je 1. siječnja 2016. odbacio libijski politički dogovor u razgovorima s posebnim predstavnikom Ujedinjenih naroda.

1.4.2016.”

 

„PRILOG IV.

POPIS OSOBA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 9. STAVKA 2.

A.   Osobe

 

Ime

Identifikacijski podaci

Razlozi

Datum uvrštenja na popis

21.

SALEH ISSA GWAIDER, Agila

Datum rođenja: 1. lipnja 1942.

mjesto rođenja; Elgubba, Libija.

Putovnica: D001001 (Libija), izdana 22. siječnja 2015.

Agila Saleh bio je predsjednik libijskog Zastupničkog doma od 5. kolovoza 2014.

Saleh je 17. prosinca 2015. izrazio svoje protivljenje libijskom političkom dogovoru potpisanom 17. prosinca 2015.

Kao predsjednik Vijeća zastupnika Saleh je ometao i potkopavao libijsku političku tranziciju, među ostalim nekoliko puta odbivši sazvati glasovanje o vladi nacionalnog jedinstva (‚GNA’).

Saleh je 23. kolovoza 2016. uputio pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda u kojem kritizira potporu Ujedinjenih naroda GNA-i koju je opisao kao nametanje ‚skupine pojedinaca libijskom narodu […] što predstavlja kršenje Ustava i Povelje Ujedinjenih naroda’. Kritizirao je usvajanje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2259(2015) kojom se podupire sporazum iz Skhirata te je zaprijetio izvođenjem Ujedinjenih naroda, koje smatra odgovornima za ‚bezuvjetnu i neopravdanu’ potporu nepotpunom Predsjedničkom vijeću, kao i glavnog tajnika UN-a, pred Međunarodni kazneni sud zbog kršenja Povelje UN-a, libijskog Ustava i suvereniteta Libije. Tim se izjavama podriva potpora za posredovanje UN i UN-ove misije za potporu u Libiji (UNSMIL), kako je izraženo u svim relevantnim rezolucijama Vijeća, posebice u Rezoluciji 2259(2015).

Saleh je 6. rujna 2016. došao u službeni posjet Nigeru s Abdullahom al-Thanijem, ‚premijerom’ nepriznate vlade iz Tobruka, iako se Rezolucijom 2259(2015) poziva na prestanak pružanja potpore paralelnim institucijama koje tvrde da predstavljaju legitimnu vlast, ali nisu stranke Sporazuma te službeni kontakti s njima.

1.4.2016.

22.

GHWELL, Khalifa

Alternativna imena AL GHWEIL, Khalifa

AL-GHAWAIL, Khalifa

Datum rođenja: 1. siječnja 1956.

Mjesto rođenja: Misurata, Libija

Državljanstvo: Libija

Putovnica: A005465 (Libija), izdana 12. travnja 2015., istječe 11. travnja 2017.

Khalifa Ghwell bio je takozvani ‚premijer i ministar obrane’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je kao takav odgovoran za njegove aktivnosti.

Khalifa Ghwell 7. srpnja 2015. obznanio je svoju potporu Frontu za odlučnost (Alsomood), novoj vojnoj snazi sastavljenoj od sedam brigada, s ciljem sprečavanja formiranja vlade jedinstva u Tripoliju, prisustvovanjem, zajedno s ‚predsjednikom’ GNC-a Nurijem Abuom Sahmainom, svečanosti potpisivanja povodom osnivanja navedene vojne snage.

Kao ‚premijer’ GNC-a Ghwell je imao središnju ulogu u ometanju uspostave GNA-a koji je uspostavljen libijskim političkim dogovorom.

U svojstvu ‚premijera i ministra obrane’ GNC-a u Tripoliju Ghwell je 15. siječnja 2016. naredio uhićenje svih članova novog sigurnosnog tima koji je imenovao mandatar za premijera vlade nacionalnog jedinstva, koji dođu u Tripoli.

Naredio je 31. kolovoza 2016.‚premijeru’ i ‚ministru obrane’‚vlade nacionalnog spasa’ da se vrate na posao nakon što je Zastupnički dom odbacio GNA.

1.4.2016.

23.

ABU SAHMAIN, Nuri

Alternativna imena BOSAMIN, Nori

BO SAMIN, Nuri

Datum rođenja: 16.5.1956.

Zouara/Zuwara, Libija

Nuri Abu Sahmain bio je takozvani ‚predsjednik’ međunarodno nepriznatog Općeg narodnog kongresa (‚GNC’) (alternativni naziv ‚vlada nacionalnog spasa’) te je kao takav odgovoran za njegove aktivnosti.

Kao predsjednik GNC-a Nuri Abu Sahmain imao je središnju ulogu u ometanju libijskog političkog dogovora i uspostave vlade nacionalnog jedinstva (‚GNA’) te u protivljenju navedenom dogovoru i navedenoj uspostavi vlade.

Sahmain je 15. prosinca 2015. pozvao na odgodu libijskog političkog dogovora za koji je planirano da se postigne na sastanku 17. prosinca.

Sahmain je 16. prosinca 2015. dao izjavu prema kojoj GNC nijednom svojem članu nije odobrio da sudjeluje na sastanku ili potpiše libijski politički dogovor.

Sahmain je 1. siječnja 2016. odbacio libijski politički dogovor u razgovorima s posebnim predstavnikom Ujedinjenih naroda.

1.4.2016.”


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/90


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/1756

оd 28. rujna 2016.

o utvrđivanju stajališta Europske unije u pogledu odluke upravljačkih tijela iz Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme o reviziji specifikacija za zaslone iz Priloga C Sporazumu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/107/EU od 13. studenoga 2012. o potpisivanju i sklapanju Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o koordinaciji programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)

Sporazumom se Europskoj komisiji dopušta da zajedno s Agencijom za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država razvija i periodično revidira zajedničke specifikacije za uredsku opremu, čime se izmjenjuje Prilog C Sporazumu.

(2)

Komisija utvrđuje stajalište koje Europska unija treba donijeti o izmjeni specifikacija.

(3)

Mjerama predviđenima ovom Odlukom uzima se u obzir mišljenje koje je iznio Odbor Europske unije za Energy Star iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 106/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(4)

Specifikacije za zaslone iz dijela I. Priloga C trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti specifikacijama priloženima ovoj Odluci,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Jedini članak

Na temelju Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme, odluku o reviziji specifikacija iz Priloga C tom Sporazumu trebaju donijeti upravljačka tijela. Stajalište koje Europska unija treba donijeti u pogledu ove Odluke o specifikacijama za zaslone iz Priloga C Sporazumu temelji se na priloženom nacrtu odluke.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. rujna 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 63, 6.3.2013., str. 5.

(2)  Uredba (EZ) br. 106/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu (SL L 39, 13.2.2008., str. 1.).


PRILOG I.

 

NACRT ODLUKE

od …

upravljačkih tijela iz Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme o reviziji specifikacija za zaslone iz Priloga C Sporazumu

UPRAVLJAČKA TIJELA,

uzimajući u obzir Sporazum između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme, a posebno njegov članak XII.,

budući da bi specifikacije za „zaslone” trebalo revidirati,

ODLUČILA SU:

Dio I. „Zasloni” koji je sada dio Priloga C Sporazumu između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme zamjenjuje se dijelom I. „Zasloni” kako je utvrđeno u nastavku.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave. Odluku, sastavljenu u dva primjerka, potpisuju supredsjedatelji.

Potpisano u Washingtonu […]

u ime Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država

Potpisano u Bruxellesu […]

u ime Europske unije


PRILOG II.

PRILOG C

DIO II. SPORAZUMA

I.   SPECIFIKACIJE ZA ZASLONE (verzija 7.0)

1.   Definicije

(A)

Vrste proizvoda

1.   Elektronički zaslon (zaslon): proizvod sa zaslonom i pridruženom elektronikom, koji su često smješteni unutar jednog kućišta, a čija je primarna funkcija prikaz vizualnih informacija s 1. računala, radne stanice ili poslužitelja preko jednog ili više ulaza (npr. VGA, DVI, HDMI, DisplayPort, IEEE 1394, USB); 2. vanjske memorije (npr. USB flash memorija, memorijska kartica); ili 3. mrežne veze.

(a)   Monitor: elektronički zaslon namijenjen tome da ga jedna osoba rabi u okolini s uredskim stolovima.

(b)   Znakovni zaslon: elektronički zaslon namijenjen da bude vidljiv većem broju ljudi u okolini bez uredskih stolova, kao što su trgovine ili robne kuće, restorani, muzeji, hoteli, lokacije na otvorenom, zračne luke, konferencijske prostorije ili učionice. Za potrebe ove specifikacije, zaslon se uvrštava u znakovne zaslone ako ispunjava najmanje dva mjerila navedena u nastavku:

1.

dijagonala zaslona veća je od 30 inča;

2.

najveća deklarirana svjetljivost veća je od 400 kandela po kvadratnome metru;

3.

gustoća piksela iznosi najviše 5 000 piksela po kvadratnom inču; ili

4.

isporučuje se bez montažnog postolja.

(B)

Radna stanja

1.   Uključeno: način rada u kojem je zaslon aktiviran i obavlja svoju primarnu funkciju.

2.   Mirovanje: način rada s malom potrošnjom energije u kojem zaslon obavlja jednu ili više zaštitnih funkcija koje nisu primarne ili kontinuiranih funkcija.

Napomena: mirovanje može služiti sljedećim funkcijama: olakšavanju aktiviranja uključenog stanja daljinskim upravljačem, dodirnom tehnologijom, unutarnjim senzorom ili mjeračem vremena; pružanju informacija ili prikazu statusa, uključujući satove; podržavanju senzorskih funkcija; održavanju prisutnosti na mreži.

3.   Isključeno: način rada u kojem je zaslon priključen na izvor električne energije, ne prikazuje vizualne informacije i ne može ga se prebaciti u drugi način rada daljinskim upravljačem ni unutarnjem ili vanjskim signalom.

Napomena: zaslon iz tog načina rada može izići samo ako korisnik izravno djeluje na integrirani prekidač ili komandu za uključivanje. Kod nekih proizvoda isključeno stanje ne mora postojati.

(C)

Vizualne karakteristike

1.   Uvjeti svjetla u okolini: kombinacija svih osvjetljenja u okolini zaslona, kao što je dnevni boravak ili ured.

2.   Automatska regulacija svjetline (ABC): automatski mehanizam za regulaciju svjetline zaslona ovisno o uvjetima svjetla u okolini.

Napomena: automatska regulacija svjetline (ABC) mora biti omogućena za regulaciju svjetline zaslona.

3.   Raspoloživi raspon boja: raspoloživi raspon boja prijavljuje se kao postotak prostora boja CIE LUV uv′ iz 1976. i izračunava prema odjeljku 5.18. Područje raspoloživog raspona boja Norme za mjerenje na zaslonu za prikaz informacija, verzija 1.03.

Napomena: ne uzima se u obzir podrška za raspoloživi raspon boja u nevidljivim područjima boja. Veličina raspoloživog raspona boja mora se izraziti samo kao postotak područja vidljivog prostora boja CIE LUV.

4.   Svjetljivost: fotometrijska mjera za jakost svjetlosti po jedinici površine svjetla koje putuje u određenom smjeru, izražena u kandelama po kvadratnome metru (cd/m2).

(a)   Najveća deklarirana svjetljivost: najveća svjetljivost koju zaslon može postići pri unaprijed definiranoj postavci u uključenom stanju i koju deklarira proizvođač, na primjer u korisničkom priručniku.

(b)   Najveća izmjerena svjetljivost: najveća izmjerena svjetljivost koju zaslon može postići ručnim namještanjem komanda kao što su svjetlina i kontrast.

(c)   Isporučena svjetljivost: svjetljivost zaslona pri unaprijed zadanim tvorničkim postavkama koje proizvođač odabere za normalnu kućnu uporabu ili odgovarajuću uporabu na tržištu.

5.   Fizička vertikalna razlučivost: broj fizičkih linija uzduž vertikalne osi zaslona unutar vidljivog područja zaslona.

Napomena: zaslon s razlučivošću 1 920 × 1 080 (horizontalno × vertikalno) imao bi fizičku vertikalnu razlučivost 1 080.

6.   Površina zaslona: vidljiva površina zaslona na kojoj se prikazuju slike.

Napomena: površina zaslona izračunava se množenjem vidljive širine slike s vidljivom visinom slike. Zakrivljenim se zaslonima širina i visina mjere uzduž luka zaslona.

(D)

Dodatne funkcije i mogućnosti

1.   Premosnica: fizička veza između dva zvjezdišta (npr. USB, FireWire).

Napomena: premosnice omogućuju proširenje portova, obično za potrebe premještanja portova na pogodniju lokaciju ili povećanja broja dostupnih portova.

2.   Potpuna mrežna povezivost: sposobnost zaslona da održava prisutnost na mreži dok je u stanju mirovanja. Prisutnost zaslona, njegovih mrežnih usluga i aplikacija na mreži održava se iako su neke komponente zaslona isključene. Zaslon može promijeniti stanje potrošnje na temelju primitka mrežnih podataka s udaljenih mrežnih uređaja, no trebao bi ostati u stanju mirovanja ako udaljeni mrežni uređaj ne šalje zahtjev za uslugama.

Napomena: potpuna mrežna povezivost nije ograničena na određeni skup mrežnih protokola. Ona se naziva i funkcionalnost „mrežnog posrednika” (network proxy) i opisana je u normi ECMA-393.

3.   Senzor prisutnosti: uređaj za otkrivanje prisutnosti osobe ispred ili u području oko zaslona.

Napomena: senzor prisutnosti obično se koristi za prebacivanje zaslona između uključenog stanja i stanja mirovanja.

4.   Dodirna tehnologija: omogućuje interakciju korisnika s proizvodom dodirivanjem područja na zaslonu.

5.   Priključni modul (plug-in): modularni priključni uređaj s jednom ili više sljedećih funkcija čija izričita svrha nije općenita računalna funkcija:

(a)

prikazuje slike, zrcali udaljeni sadržaj koji se na njega prenosi ili na drugi način na zaslonu prikazuje sadržaj iz lokalnih ili udaljenih izvora; ili

(b)

obrađuje dodirne signale.

Napomena: moduli s bilo kakvim drugim dodatnim ulaznim mogućnostima ne smatraju se priključnim modulima za potrebe ove specifikacije.

(E)

Obitelj proizvoda: skupina modela proizvoda 1. koje proizvodi isti proizvođač, 2. imaju isto područje zaslona, razlučivost i najveću deklariranu svjetljivost te 3. dijele osnovnu konstrukciju zaslona. Modeli unutar obitelji proizvoda mogu se međusobno razlikovati prema jednoj ili više karakteristika ili značajka. Prihvatljive različitosti unutar obitelji proizvoda za zaslone obuhvaćaju:

1.

vanjsko kućište;

2.

broj i vrste sučelja;

3.

broj i vrste podataka, mreža ili periferijskih portova; te

4.

kapacitet obrade i memorijski kapacitet.

(F)

Reprezentativni model: konfiguracija proizvoda koja je ispitana je li prikladna za dodjelu oznake ENERGY STAR i koja je namijenjena stavljanju na tržište i označavanju kao proizvod ENERGY STAR.

(G)

Izvor napajanja

1.   Jedinica za vanjsko napajanje (External Power Supply – EPS): Vanjski krug za napajanje kojim se električna struja za kućanstvo pretvara u istosmjernu struju ili izmjeničnu struju manjeg napona radi pogona potrošačkog proizvoda.

2.   Standardno napajanje istosmjernom strujom: metoda prijenosa istosmjerne struje definirana poznatim tehnološkim standardom koja omogućuje interoperabilnost na način „uključi i koristi” (plug and play).

Napomena: uobičajeni su primjeri USB i napajanje preko Etherneta. Standardno napajanje istosmjernom strujom obično uključuje napajanje i komunikaciju istim kabelom, no, kao i kod standardnog napajanja istosmjernom strujom napona 380 V, to nije nužno.

2.   Područje primjene

2.1.   Obuhvaćeni proizvodi

2.1.1.   Proizvodi koji su u skladu s ovdje utvrđenom definicijom zaslona i napajaju se izravno iz zidne utičnice ili vanjskog izvora napajanja ili standardnim napajanjem istosmjernom strujom, prihvatljivi su za dodjelu oznake ENERGY STAR, osim proizvoda koji su navedeni u odjeljku 2.2. Tipični proizvodi koji bi bili prihvatljivi za tu oznaku na temelju ove specifikacije obuhvaćaju:

i.

monitore;

ii.

monitore s preklopnikom za tipkovnicu, monitor i miš;

iii.

znakovne zaslone; i

iv.

znakovne zaslone i monitore s priključnim modulima.

2.2.   Izuzeti proizvodi

2.2.1.   Proizvodi koji su obuhvaćeni drugim specifikacijama proizvoda ENERGY STAR nisu prihvatljivi za tu oznaku u skladu s ovom specifikacijom; to obuhvaća televizore i računala (tanke klijente, slate/tablet računala, prenosiva računala sve-u-jednom, integrirana stolna računala). Popis trenutačno važećih specifikacija nalazi se na http://www.eu-energystar.org/specifications.htm.

2.2.2.   Sljedeći proizvodi nisu prihvatljivi za tu oznaku u skladu s ovom specifikacijom:

i.

proizvodi s integriranim televizijskim biračem kanala (tunerom);

ii.

zasloni s integriranim ili izmjenjivim baterijama konstruiranima da omogućuju primarni rad bez spajanja na mrežu izmjenične struje ili vanjski izvor istosmjerne struje ili da omogućuju prenosivost uređaja (npr. e-čitača, digitalnih okvira za slike s baterijskim napajanjem); i

iii.

proizvodi koji moraju ispunjavati propise EU-a za medicinske uređaje kojima se zabranjuju mogućnosti upravljanja potrošnjom energije i/ili koji nemaju stanje potrošnje energije koje odgovara definiciji stanja mirovanja.

3.   Mjerila za dodjelu oznake

3.1.   Značajne znamenke i zaokruživanje

3.1.1.   Svi izračuni izvode se s izravno izmjerenim (nezaokruženim) vrijednostima.

3.1.2.   Ako nije drukčije određeno, usklađenost sa zahtjevima specifikacije ocjenjuje se koristeći se izravno izmjerenim ili izračunanim vrijednostima bez zaokruživanja.

3.1.3.   Izravno izmjerene ili izračunane vrijednosti koje se dostavljaju radi izvješćivanja Europske komisije zaokružuju se na najbližu značajnu znamenku kako je navedeno u odgovarajućim zahtjevima specifikacije.

3.2.   Opći zahtjevi za monitore i znakovne zaslone

3.2.1.   Jedinice za vanjsko napajanje: jednonaponske i višenaponske jedinice za vanjsko napajanje moraju ispunjavati zahtjeve za radna svojstva šeste ili više razine u skladu s Međunarodnim protokolom za označivanje učinkovitosti kada se testiraju u skladu s ujednačenom ispitnom metodom za izračun energetske potrošnje jedinica za vanjsko napajanje, dodatak Z 10 CFR dio 430.

i.

Jednonaponske i višenaponske jedinice za vanjsko napajanje moraju imati oznaku šeste ili više razine.

ii.

Dodatne informacije o Protokolu za označivanje dostupne su na http://www.regulations.gov/#!documentDetail;D=EERE-2008-BT-STD-0005-0218.

3.2.2.   Upravljanje potrošnjom energije

i.

Proizvodi imaju barem jednu značajku za upravljanje potrošnjom koja je tvornički uključena i koja se može koristiti za automatski prijelaz iz stanja mirovanja u uključeno stanje, bilo s pomoću spojenog uređaja bilo interno (npr. standardno uključena podrška za signalizaciju upravljanja potrošnjom zaslona VESA (DPMS)).

ii.

Proizvodi koji prikazuju sadržaj iz najmanje jednog internog izvora moraju imati tvornički uključen senzor ili mjerač vremena radi automatskog prijelaza u stanje mirovanja ili isključeno stanje.

iii.

Proizvodima koji imaju unutarnje unaprijed zadano vrijeme počeka nakon kojeg prelaze iz uključenog stanja u stanje mirovanja ili isključeno stanje navodi se trajanje tog vremena.

iv.

Monitori moraju automatski prijeći u stanje mirovanja ili isključeno stanje u roku od 5 minuta nakon prekida veze s računalom.

3.2.3.   Znakovni zasloni moraju imati stvarni faktor snage u uključenom stanju od 0,7 ili više u skladu s odjeljkom 5.2. (F) Metode testiranja programa ENERGY STAR.

3.3.   Zahtjevi u pogledu potrošnje električne energije računalne monitore

3.3.1.   Ukupna potrošnja električne energije (TEC) u kWh izračunava se u skladu s jednadžbom 1. na temelju izmjerenih vrijednosti.

Jednadžba 1.

Izračun ukupne potrošnje električne energije

ETEC = 8,76 × (0,35 × PON + 0,65 × PSLEEP )

pri čemu je:

ETEC izračun ukupne potrošnje električne energije u kWh,

PON izmjerena potrošnja u uključenom stanju u vatima,

PSLEEP izmjerena potrošnja u stanju mirovanja u vatima, i

rezultat se za izvješćivanje zaokružuje na najbližu desetinu Kwh.

3.3.2.   Najveći TEC (ETEC_MAX) za monitore u kWh izračunava se u skladu s tablicom 1.

Tablica 1.

Izračun najvećeg TEC-a (ETEC_MAX) za monitore u kWh

Površina (u in2)

ETEC Max (u kWh)

pri čemu:

Akorisna površina zaslona izražena u in2rrazlučivost zaslona u megapikselima

Rezultat se za izvješćivanje zaokružuje na najbližu desetinu Kwh.

A < 130

(6,13 × r) + (0,06 × A) + 9

130 ≤ A < 150

(6,13 × r) + (0,69 × A) – 72,38

150 ≤ A < 180

(6,13 × r) + (0,21 × A) – 0,50

180 ≤ A < 200

(6,13 × r) + (0,05 × A) + 28

200 ≤ A < 230

(6,13 × r) + (0,03 × A) + 31,33

230 ≤ A < 280

(6,13 × r) + (0,2 × A) – 7

280 ≤ A < 300

(6,13 × r) + 49

300 ≤ A < 500

(6,13 × r) + (0,2 × A) – 11

A ≥ 500

(6,13 × r) + 89

3.3.3.   Izračunani TEC (ETEC) za sve monitore u kWh ne smije biti veći od izračunanog najvećeg TEC-a (ETEC_MAX) s primjenjivim dopuštenim odstupanjima i usklađenjima (primijenjenima najviše jednom) u skladu s jednadžbom 2.

Jednadžba 2.

Zahtjev u pogledu ukupne potrošnje energije za monitore

ETEC ≤ (ETEC_MAX + EEP + EABC + EN + EOS + ET ) × effAC_DC

pri čemu je:

ETECTEC u kWh izračunan u skladu s jednadžbom 1.,

ETEC_MAX zahtijevani najveći TEC-a u kWh izračunan u skladu s tablicom 1.,

EEPdopuštena dodatna potrošnja zaslona s poboljšanim radnim svojstvima u kWh u skladu s odjeljkom 3.3.4.,

EABC dopuštena dodatna potrošnja za automatsku regulaciju svjetline u kWh u skladu s jednadžbom 4.,

EN dopuštena dodatna potrošnja za potpunu mrežnu povezivost u kWh u skladu s tablicom 3.,

EOS dopuštena dodatna potrošnja za senzor prisutnosti u kWh u skladu s tablicom 4.,

ET dopuštena dodatna potrošnja za dodirnu tehnologiju u kWh u skladu s jednadžbom 5., i

effAC_DCuobičajeno usklađenje za gubitke pri pretvaranju izmjenične struje u istosmjernu do kojih dolazi na uređaju iz kojeg se zaslon napaja i za zaslone koji se napajaju izmjeničnom strujomiznosi 1,0, a za zaslone koji se napajaju standardnom istosmjernom strujom iznosi 0,85.

3.3.4.   Za monitore koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu dodatne potrošnje za zaslon s poboljšanim radnim svojstvima (EPD) u nastavku samo se jedno od sljedećih odstupanja iz tablice 2. smije upotrijebiti u jednadžbi 2:

i.

omjer kontrasta od najmanje 60:1, mjeren pri horizontalnom kutu gledanja od najmanje 85° u odnosu na okomicu na ravni zaslon i najmanje 83° u odnosu na okomicu na zakrivljeni zaslon sa staklenim pokrovom zaslona ili bez njega;

ii.

fizička razlučivost od 2,3 megapiksela (MP) ili veća; i

iii.

raspoloživ prostor boja jednak 32,9 % prostora boje CIE LUV ili veći od toga.

Tablica 2.

Izračun dopuštene dodatne potrošnje energije za zaslone s poboljšanim radnim svojstvima

Mjerila raspoloživog prostora boja

EEP (u kWh)

pri čemu je:

ETEC_MAXzahtijevani najveći TEC-a u kWh, i

r razlučivost zaslona u megapikselima

Podrška za raspoloživi prostor boja iznosi 32,9 % prostora boja CIE LUV ili više.

Formula

Podrška za raspoloživi prostor boja iznosi 38,4 % prostora boja CIE LUV ili više.

0,65 × (ETEC_MAX – 6,13 × r)

Napomena: ako model podržava više od 99 % prostora boja sRGB, to je jednako podršci od 32,9 % prostora boja CIE LUV, a ako model podržava više od 99 % prostora boja Adobe RGB, to je jednako podršci od 38,4 % prostora boja CIE LUV.

3.3.5.   Monitorima kojima je unaprijed uključena automatska regulacija svjetline (ABC) vrijednost dopuštene dodatne potrošnje energije (EABC), izračunane u skladu s jednadžbom 4., dodaje se vrijednosti ETEC_MAX u jednadžbi 2. ako je smanjenje potrošnje energije u uključenom stanju (RABC), izračunano prema jednadžbi 3., veće od ili jednako 20 %.

Jednadžba 3.

Izračun smanjenja potrošnje u uključenom stanju kad je unaprijed uključena automatska regulacija svjetline (ABC)

Formula

pri čemu je:

RABC postotak smanjenja potrošnje energije u uključenom stanju zbog automatske regulacije svjetline,

P300 potrošnja energije u uključenom stanju u vatima izmjerena pri razini svjetla u okolini od 300 luksa u skladu s odjeljkom 6.4. Metode testiranja, i

P12 potrošnja energije u uključenom stanju u vatima izmjerena pri razini svjetla u okolini od 12 luksa u skladu s odjeljkom 6.4. Metode testiranja.

Jednadžba 4.

Dopuštena dodatna potrošnja energije za automatsku regulacije svjetline (EABC) za monitore

EABC = 0,05 × ETEC_MAX

pri čemu je:

EABC dopuštena dodatna potrošnja energije za automatsku regulaciju svjetline u kWh, i

ETEC_MAX najveći TEC u kWh izračunan u skladu s tablicom 1.

3.3.6.   Na proizvode s potpunom mrežnom povezivošću potvrđenom u skladu s odjeljkom 6.7. metode testiranja programa ENERGY STAR primjenjuje se dopuštena dodatna potrošnja navedena u tablici 3.

Tablica 3.

Dopuštena dodatna potrošnja energije za potpunu mrežnu povezivost (EN) za monitore

EN (u kWh)

2,9

3.3.7.   Na proizvode testirane uz aktivan senzor prisutnosti primjenjuje se dopuštena potrošnja navedena u tablici 4.

Tablica 4.

Dopuštena dodatna potrošnja energije za dodatne funkcije (EOS) za monitore

Vrsta

Dopuštena dodatna potrošnja (u kWh)

Senzor prisutnosti

EOS

1,7

3.3.8.   Na proizvode testirane uz aktivnu dodirnu tehnologiju u uključenom stanju primjenjuje se dopuštena dodatna potrošnja navedena u jednadžbi 5.

Jednadžba 5.

Dopuštena dodatna potrošnja za dodirnu tehnologiju (ET) za monitore

ET = 0,15 × ETEC_MAX

pri čemu je:

ET dopuštena potrošnja dodirne tehnologije u kWh, i

ETEC_MAX najveći TEC u kWh izračunan u skladu s tablicom 1.

3.4.   Zahtjevi u pogledu uključenog stanja za znakovne zaslone

3.4.1.   najveća potrošnja u uključenom stanju (PON_MAX) u vatima izračunava se u skladu s jednadžbom 6.

Jednadžba 6.

Izračun najveće potrošnje u uključenom stanju (PON_MAX) u vatima za znakovne zaslone

PON_MAX = (4,0 × 10– 5 ×  × A) + 119 × tanh(0,0008 × (A – 200,0) + 0,11) + 6

pri čemu:

PON_MAX je najveća potrošnja u uključenom stanju, u vatima,

A površina zaslona izražena u kvadratnim inčima,

 je najveća izmjerena svjetljivost zaslona u kandelama po kvadratnome metru, izmjerena u skladu s odjeljkom 6.2. Metode testiranja,

tanh je hiperbolični tangens, i

rezultat se za izvješćivanje zaokružuje na najbližu desetinu vata.

Jednadžba 7.

Zahtijevana potrošnja u uključenom stanju za znakovne zaslone

PON PON_MAX + PABC

pri čemu je:

PON potrošnja u uključenom stanju u vatima, izmjerena u skladu s odjeljcima 6.3. ili 6.4. metode testiranja,

PON_MAX najveća potrošnja u uključenom stanju, u vatima, u skladu s jednadžbom 6., i

PABC dopuštena potrošnja automatske regulacije osvjetljenja u uključenom stanju, u vatima, u skladu s jednadžbom 8.

3.4.2.   Znakovnim zaslonima kojima je unaprijed uključena automatska regulacija svjetline (ABC) vrijednosti PON_MAX, izračunanoj u skladu s jednadžbom 6., dodaje se dopuštena dodatna potrošnja (PABC), izračunana prema jednadžbi 8., ako je smanjenje potrošnje energije u uključenom stanju (RABC), izračunano prema jednadžbi 3., veće od ili jednako 20 %.

Jednadžba 8.

Izračun dopuštene dodatne potrošnje u uključenom stanju za znakovne zaslone kojima je unaprijed uključena automatska regulacija svjetlina (ABC)

PABC = 0,05 × PON_MAX

pri čemu je:

PABC izmjerena dopuštena dodatna potrošnja za automatsku regulaciju svjetline u uključenom stanju, u vatima, i

PON_MAX propisana vrijednost najveće potrošnje u uključenom stanju, u vatima.

3.5.   Zahtjevi u pogledu stanja mirovanja za znakovne zaslone

3.5.1.   Izmjerena potrošnja u stanju mirovanja (PSLEEP) u vatima mora biti manja od zbroja propisane vrijednosti najveće potrošnje u stanju mirovanja (PSLEEP_MAX) i svih dopuštenih dodatnih potrošnja (primijenjenih najviše jednom) prema jednadžbi 9. ili jednaka tom zbroju.

Jednadžba 9.

Zahtijevana potrošnja u stanju mirovanja za znakovne zaslone

Formula

pri čemu je:

PSLEEP izmjerena potrošnja u stanju mirovanja u vatima,

PSLEEP_MAX zahtijevana vrijednost najveće potrošnje u stanju mirovanja u vatima, u skladu s tablicom 5.,

PN dopuštena dodatna potrošnja za potpunu mrežnu povezivost u vatima u skladu s tablicom 6.,

POS dopuštena dodatna potrošnja za senzor prisutnosti u vatima u skladu s tablicom 7., i

PT dopuštena potrošnja za dodirnu tehnologiju u vatima u skladu s tablicom 7.

Tablica 5.

Zahtijevana vrijednost najveće potrošnje u stanju mirovanja (PSLEEP_MAX) za znakovne zaslone

PSLEEP_MAX

(u vatima)

0,5

3.5.2.   Na proizvode s potpunom mrežnom povezivošću potvrđenom u skladu s odjeljkom 6.7. metode testiranja programa ENERGY STAR primjenjuje se dopuštena dodatna potrošnja navedena u tablici 6.

Tablica 6.

Dopuštena dodatna potrošnja za potpunu mrežnu povezivost za znakovne zaslone

PN

(u vatima)

3,0

3.5.3.   Na proizvode testirane uz aktivan senzor prisutnosti ili dodirnu tehnologiju u stanju mirovanja primjenjuju se dopuštene dodatne potrošnje navedene u tablici 7.

Tablica 7.

Dopuštena dodatna potrošnja za dodatne funkcije u stanju mirovanja za znakovne zaslone

Vrsta

Veličina zaslona

(u in)

Dopuštena dodatna potrošnja (u vatima)

Senzor prisutnosti

POS

Sve

0,3

Zaslon osjetljiv na dodir

PT

(primjenjuje se samo na znakovne zaslone čija je veličina zaslona veća od 30 inča)

≤ 30

0,0

> 30

1,5

3.6.   Zahtjevi u pogledu potrošnje u isključenom stanju za znakovne zaslone

3.6.1.   Proizvod ne treba imati isključeno stanje da bi bio prihvatljiv za dodjelu oznake. Izmjerena potrošnja u isključenom stanju (POFF) proizvoda koji nude isključeno stanje mora biti manja od propisane vrijednosti najveće potrošnje u isključenom stanju (POFF_MAX) u skladu s tablicom 8. ili jednaka njoj.

Tablica 8.

Zahtijevana vrijednost najveće potrošnje u isključenom stanju (POFF_MAX)

POFF_MAX

(u vatima)

0,5

3.7.   Zahtjevi za izvješćivanje o svjetljivosti

3.7.1.   Najveća deklarirana i najveća izmjerena svjetljivost navode se za sve proizvode; isporučena se svjetljivost deklarira za sve proizvode osim za one kojima je automatska regulacija svjetline (ABC) unaprijed uključena.

4.   Zahtjevi u pogledu testiranja

4.1.   Metode testiranja

4.1.1.   Za utvrđivanje prikladnosti za dodjelu oznake ENERGY STAR primjenjuju se metode testiranja navedene u tablici 9.

Tablica 9.

Metode testiranja za dodjelu oznake ENERGY STAR

Vrsta proizvoda

Metoda testiranja

Sve vrste proizvoda i veličine zaslona

Metoda testiranja programa ENERGY STAR za utvrđivanje potrošnje zaslona

Zasloni poboljšanih radnih svojstava

Norma za mjerenje prikaza informacija – verzija 1.03., Međunarodni odbor za mjeriteljstvo zaslona (International Committee for Display Metrology – ICDM)

Zasloni s navodnom potpunom mrežnom povezivošću

CEA-2037-A, Utvrđivanje potrošnje televizijskog prijemnika Potrošnja

4.2.   Broj potrebnih jedinica za testiranje

4.2.1.   Za testiranje se odabire jedan primjerak reprezentativnog modela, kako je definiran u odjeljku 1.

4.2.2.   Za dodjelu oznake obitelji proizvoda reprezentativnim se modelom smatra konfiguracija proizvoda koja ima najveću potrošnju energije u svakoj kategoriji proizvoda unutar te obitelji.

5.   Korisničko sučelje

5.1.   Proizvođače se potiče da proizvode projektiraju u skladu s normom za korisničko sučelje IEEE P1621: Norma za elemente korisničkog sučelja za nadzor potrošnje energije elektroničkih uređaja koji se upotrebljavaju u uredskim/potrošačkim okruženjima. Pojedinosti su dostupne na http://energy.lbl.gov/controls/.

6.   Datum od kojeg ovaj sporazum proizvodi učinke

6.1.   Datum od kojeg ovaj Sporazum proizvodi učinke: Verzija 7.0. specifikacije ENERGY STAR za zaslone stupa na snagu na datum od kojeg ovaj Sporazuma proizvodi učinke. Da bi mogao dobiti oznaku ENERGY STAR, model proizvoda mora odgovarati specifikaciji ENERGY STAR koja je na snazi na datum njegove proizvodnje. Datum proizvodnje poseban je za svaku jedinicu, a označava datum kada se jedinica smatra potpuno sastavljenom.

6.2.   Buduće revizije specifikacije: Europska komisija zadržava pravo izmjene ove specifikacije ako tehnološke promjene i/ili promjene na tržištu budu imale utjecaja na njezinu korist za potrošače, industriju ili okoliš. U skladu s trenutačnom politikom, revizije specifikacije utvrđuju se u raspravama s dionicima. U slučaju revizije specifikacije treba napomenuti da se oznaka ENERGY STAR ne dodjeljuje automatski za cijeli radni vijek modela.

7.   Pitanja za buduće revizije

7.1.   Granična vrijednost potrošnje istosmjerne struje u uključenom stanju: Agenciju za zaštitu okoliša SAD-a i Europsku komisiju zanima razmatranje zasebne propisane vrijednosti najveće potrošnje u uključenom stanju za proizvode koji se napajaju standardnom istosmjernom strujom za koje nije potreban izračun pretvaranja izmjenične struje u istosmjernu. Agencija za zaštitu okoliša SAD-a i Europska komisija očekuju da će ti proizvodi postati popularniji na tržištu zbog najnovijeg standarda USB-a i očekuju dodatne podatke o tim proizvodima iz izravnih testiranja istosmjernom strujom.

KONAČNA METODA TESTIRANJA ZASLONA

Revizija iz rujna 2015.

1.   Pregled

Sljedeća se metoda testiranja primjenjuje za utvrđivanje usklađenosti proizvoda sa zahtjevima iz specifikacije ENERGY STAR za zaslone.

2.   Primjenjivost

Sljedeća metoda testiranja primjenjuje se na sve proizvode koji su prihvatljivi za dodjelu oznake u skladu sa specifikacijom proizvoda za zaslone ENERGY STAR.

3.   Definicije

Ako nije drukčije navedeno, svi pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom dokumentu u skladu su s definicijama iz specifikacije ENERGY STAR za zaslone.

(A)   Glavni stroj: stroj ili uređaj koji služi kao izvor videosignala/audiosignala za testiranje zaslona. To može biti računalo ili bilo koji drugi uređaj koji može slati videosignal.

4.   Uvjeti testiranja

(A)

Uvjeti i instrumentacija testiranja: uvjeti i instrumentacija testiranja za sve dijelove ovog postupka moraju biti u skladu sa zahtjevima iz norme 62301:2011 Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC), „Kućanski električni uređaji – Mjerenje potrošnje u stanju mirovanja”, odjeljak 4. „Opći uvjeti za mjerenja” osim ako u ovom dokumentu nije navedeno drukčije. U slučaju oprečnih zahtjeva prvenstvo ima metoda testiranja ENERGY STAR.

(B)

Izmjenična ulazna snaga: proizvodi koji se mogu napajati iz mrežnog izvora izmjeničnog napajanja spajaju se na izvor napona koji odgovara namijenjenom tržištu, kako je navedeno u tablici 10. Ako s proizvodom isporučena jedinica za vanjsko napajanje, ona će se uporabiti za spajanje proizvoda na navedeni izvor napona.

Tablica 10.

Propisane vrijednosti ulazne snage za proizvode

Tržište

Napon

Dopušteno odstupanje napona

Najveće ukupno harmonijsko izobličenje

Frekvencija

Dopušteno odstupanje frekvencije

Sjeverna Amerika, Tajvan

115 V AC

+/– 1,0 %

5,0 %

60 Hz

+/– 1,0 %

Europa, Australija, Novi Zeland

230 V AC

+/– 1,0 %

5,0 %

50 Hz

+/– 1,0 %

Japan

100 V AC

+/– 1,0 %

5,0 %

50 Hz ili 60 Hz

+/– 1,0 %

(C)

Napajanje istosmjernom strujom

1.

Proizvodi se mogu testirati izvorom istosmjerne struje (npr. mrežnom ili podatkovnom vezom) samo ako je istosmjerna struja jedini dostupni izvor napajanja proizvoda (tj. ako s proizvodom nisu dostavljeni utikač za izmjeničnu struju ili jedinica za vanjsko napajanje (EPS)).

2.

Proizvodi koji se napajaju istosmjernom strujom postavljaju se i napajaju u skladu s uputama proizvođača uz uporabu porta s potpunim specifikacijama preporučenima za zaslon (npr. univerzalna serijska sabirnica (USB) 3.1. ako je primjenjivo, čak i ako je kompatibilan sa starijom verzijom USB 2.0.).

3.

Mjerenje snage provodi se između izvora istosmjerne struje (npr. glavnog stroja) i kabela isporučenog s proizvodom, uključujući gubitke prouzročene isporučenim kabelom. Ako s proizvodom nije isporučen kabel, može se uporabiti bilo koji kabel duljine od 60,96 do 182,88 cm. Otpor kabela uporabljenog za spajanje zaslona na mjernu točku mjeri se i navodi.

Napomena: izmjereni otpor kabela za istosmjernu struju uključuje zbroj otpora žice za napajanje istosmjernom strujom i žice za uzemljenje.

4.

Razdijeljeni kabel može se koristiti između isporučenog kabela i izvora istosmjerne struje za spajanje na mjerač snage. Primjenjuje li se ta metoda, moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

(a)

razdijeljeni se kabel upotrebljava zajedno s isporučenim kabelom opisanim u odjeljku 4. (C) 3.;

(b)

razdijeljeni se kabel spaja između izvora istosmjerne struje i isporučenog kabela;

(c)

razdijeljeni kabel ne smije biti dulji od 30,48 cm;

(d)

pri mjerenju napona ukupna količina žičanih spojeva između mjerača napona i isporučenog kabela mora imati otpor manji od 50 milioma; to se primjenjuje samo na žičane spojeve kojima se prenosi struja opterećenja.

Napomena: napon i struja ne moraju se nužno mjeriti na istom mjestu pod uvjetom da se napon mjeri u području do 50 milioma od isporučenog kabela;

(e)

mjerenje struje može se provesti na žici za uzemljenje ili žici za napajanje istosmjernom strujom;

(f)

na slici 1. prikazan je primjer uvjeta mjerenja s razdijeljenim kabelom i zaslonom koji se napaja preko porta USB 2.0 i koji je spojen s glavnim strojem.

Slika 1.

Primjer spajanja uzdužno spojenim kabelom USB 2.0

Image

Tekst slike

(D)

Temperatura okoline: temperatura okoline mora biti 23 °C ± 5 °C.

(E)

Relativna vlažnost: relativna vlažnost mora biti između 10 % i 80 %.

(F)

Poravnavanje testirane jedinice (UUT-a)

1.

Sva su četiri ugla prednje strane testirane jedinice (UUT-a) jednako udaljena od okomite referentne ravnine (npr. zida).

2.

Donja su dva ugla prednje strane UUT-a jednako udaljena od horizontalne referentne ravnine (npr. poda).

(G)

Izvor svjetlosti za testiranje uključenog stanja

1.

Vrsta svjetiljke:

(a)

halogena reflektorska svjetiljka standardnog spektra. Svjetiljka ne odgovara definiciji „Izmijenjenog spektra” kako je utvrđeno u 10 CFR 430.2 – Definicije (1);

(b)

nazivna svjetlina: 980 ± 5 % lumena.

2.

Poravnavanje izvora svjetlosti za testiranje proizvoda kojima je unaprijed uključena automatska regulacija svjetline (ABC):

(a)

između svjetiljke i senzora automatske regulacije svjetline ne smije biti prepreka (npr. mediji koji raspršuju svjetlost, zamagljena sjenila itd.);

(b)

središte svjetiljke mora biti 152,4 cm od središta senzora automatske regulacije svjetline;

(c)

središte svjetiljke poravnava se na horizontalni kut od 0° u odnosu na središte senzora automatske regulacije svjetline UUT-a;

(d)

središte svjetiljke poravnava se na visinu jednaku visini središtu senzora automatske regulacije svjetline UUT-a u odnosu na pod (tj. izvor svjetlosti mora biti pod vertikalnim kutom od 0° u odnosu na središte senzora automatske regulacije svjetline UUT-a);

(e)

ni jedna površina sobe za testiranje (tj. pod, strop i zid) ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 60,96 cm od središta senzora automatske regulacije svjetline UUT-a;

(f)

vrijednosti osvjetljenja dobivaju se mijenjanjem ulaznog napona svjetiljke;

(g)

na slikama 2. i 3. može se pronaći više informacija o UUT-u i poravnavanju izvora svjetlosti.

Slika 2.

Uvjeti testiranja – pogled odozgo

Image

Tekst slike

Napomene:

D1 = D2 u odnosu na okomitu referentnu ravninu,

D1 i D2 upućuju na to da su uglovi prednje strane UUT-a od okomite referentne ravnine udaljeni najmanje 60,96 cm,

D3 i D4 upućuju na to da je središte senzora svjetlosti od zidova sobe udaljeno najmanje 60,96 cm.

Slika 3.

Uvjeti testiranja – pogled sa strane

Image

Tekst slike

Napomene:

D1 = D2 u odnosu na okomitu referentnu ravninu,

D1 i D2 upućuju na to da su uglovi prednje strane UUT-a od okomite referentne ravnine udaljeni najmanje 60,96 cm,

mjerač osvjetljenja uklanja se radi mjerenja potrošnje nakon što se postigne ciljano osvjetljenje,

H1 = H2 u odnosu na horizontalnu referentnu ravninu (npr. pod),

H3 i H4 upućuju na to da središte senzora svjetlosti od poda i stropa mora biti udaljeno najmanje 60,96 cm,

mjerač osvjetljenja uklanja se radi mjerenja potrošnje nakon što se postigne ciljano osvjetljenje.

(H)

Mjerač snage: mjerači snage moraju imati karakteristike navedene u nastavku.

1.

Vršni faktor:

(a)

dostupan vršni faktor struje od 3 ili više pri nazivnoj vrijednosti raspona; i

(b)

donja granica raspona jakosti struje od 10 mA ili manje.

2.

Najmanji frekvencijski odziv: 3,0 kHz

3.

Najmanja razlučivost:

(a)

0,01 W za izmjerene vrijednosti manje od 10 W;

(b)

0,1 W za izmjerene vrijednosti od 10 W do 100 W; i

(c)

1,0 W za izmjerene vrijednosti veće od 100 W.

(I)

Mjerači svjetljivosti i osvjetljenja.

1.

Svjetljivost se mora mjeriti

(a)

kontaktnim mjeračem; ili

(b)

beskontaktnim mjeračem.

2.

Svi mjerači svjetljivosti i osvjetljenja moraju biti točni do ± 2 % (± dvije znamenke) digitalno prikazane vrijednosti.

3.

Kut prihvaćanja beskontaktnih mjerača svjetljivosti mora biti 3 stupnja ili manje.

Ukupna točnost mjerača određuje se tako da se uzme (±) apsolutni iznos od 2 % izmjerene vrijednosti i dopušteno odstupanje dviju znamenki od najmanje značajne znamenke prikazane vrijednosti. Na primjer, ako mjerač osvjetljenja prikaže „200,0” pri mjerenju svjetline zaslona od 200 nita, 2 % od 200 nita jednako je 4,0 nita. Najmanje je značajna znamenka 0,1 nita. „Dvije znamenke” upućuje na 0,2 nita. Stoga bi prikazana vrijednost bila 200 ± 4,2 nita (4 nita + 0,2 nita). Točnost je posebna za svaki mjerač osvjetljenja i ne smije se smatrati dopuštenim odstupanjem tijekom stvarnih mjerenja svjetlosti.

(J)

Točnost mjerenja

1.

Mjerenja snage koja iznosi 0,5 W ili više moraju imati nesigurnost od 2 % ili manje pri razini pouzdanosti od 95 %.

2.

Mjerenja snage manje od 0,5 W moraju imati nesigurnost od 0,01 W ili manje pri razini pouzdanosti od 95 %.

3.

Sve se vrijednosti svjetla u okolini (izmjereni luksi) mjere na mjestu senzora automatske regulacije svjetline UUT-a pri čemu svjetlo ulazi izravno u senzor, a na proizvodu je prikazan glavni izbornik testnog signala norme IEC 62087:2011, „Metode mjerenja potrošnje energije audio, video i pripadajuće opreme”. Vrijednosti svjetla u okolini proizvoda koji nisu kompatibilni s formatom testnog signala Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC-a) moraju se mjeriti tako da je na proizvodu prikazan testni signal FK norme za mjerenje ravnih zaslona, verzija 2.0. (FPDM2) udruge Video Electronics Standard Association – VESA.

4.

Vrijednosti svjetla u okolini mjere se unutar sljedećih dopuštenih odstupanja:

(a)

pri vrijednosti od 12 luksa vrijednost svjetla u okolini mora biti unutar ± 1,0 luksa; i

(b)

pri vrijednosti od 300 luksa vrijednost svjetla u okolini mora biti unutar ± 9,0 luksa.

5.   Izvođenje testiranja

5.1.   Smjernice za mjerenja snage

(A)

Testiranje s tvorničkim postavkama: mjerenja snage tijekom testiranja u stanju mirovanja i uključenom stanju provode se dok je proizvod u isporučenom stanju, a sve su mogućnosti koje korisnik može konfigurirati namještene na tvorničke postavke, osim ako predmetnom metodom testiranja nije utvrđeno drukčije.

1.

Prilagodbe slike provode se u skladu s uputama predmetne metode testiranja.

2.

Proizvodi s „obveznim izbornikom” kojim se zahtijeva odabir postavke slike nakon prvog pokretanja testiraju se sa „standardnom” ili „početnom” postavkom slike. U slučaju nepostojanja standardne ili jednakovrijedne postavke, za testiranje i bilježenje u izvješću o testiranju primjenjuje se zadana postavka koju preporučuje proizvođač. Proizvodi bez obveznog izbornika testiraju se sa zadanom postavkom slike.

(B)

Moduli za kablovsku televiziju (Point of deployment – POD): neobvezni POD moduline smiju biti ugrađeni.

(C)

Priključni moduli (plug-in): neobvezni se priključni moduli vade iz zaslona ako se zaslon može testirati odgovarajućom metodom bez ugrađenog modula.

(D)

Stanje mirovanja s više funkcija: ako proizvod nudi više mogućnosti ponašanja uređaja u stanju mirovanja (npr. brzo pokretanje) ili više metoda kojima se može prijeći u stanje mirovanja, potrošnja se mora izmjeriti i zabilježiti u svim stanjima mirovanja. Sva se testiranja u stanju mirovanja moraju provoditi u skladu s odjeljkom 6.5.

5.2.   Uvjeti mjerenja snage

(A)

Mjerenja snage

1.

Mjerenja snage provode se na točki između izvora napajanja i UUT-a. Između mjerača snage i jedinice koja se ispituje ne smije biti spojen sustav besprekidnog napajanja (UPS). Mjerač snage mora ostati na mjestu dok se potpuno ne zabilježe svi podaci o potrošnji u uključenom stanju, stanju mirovanja i isključenom stanju.

2.

Mjerenja snage bilježe se u vatima kao izravno izmjerene (nezaokružene) vrijednosti svake sekunde ili češće.

3.

Mjerenja snage bilježe se nakon što se mjerenja napona stabiliziraju unutar 1 %.

(B)

Uvjeti mračne sobe

1.

Ako nije drukčije navedeno, osvjetljenje izmjereno na zaslonu UUT-a dok je UUT u isključenom stanu mora biti manja od 1,0 luksa ili jednaka toj vrijednosti. Ako UUT nema isključeno stanje, osvjetljenje se mjeri na zaslonu UUT-a pri čemu je električni kabel UUT-a isključen.

(C)

Konfiguracija i kontrola UUT-a

1.

Periferijski uređaji i mrežne veze

(a)

Vanjski periferijski uređaji (npr. miš, tipkovnica, vanjski tvrdi disk (HDD) itd.) ne smiju biti spojeni na USB portove ili ostale podatkovne portove UUT-a.

(b)

Premošćivanje: ako UUT podržava premošćivanje u skladu s definicijom iz odjeljka 1. specifikacije ENERGY STAR za zaslone, verzije 7.0., radi se premosnica između UUT-a i glavnog stroja. Veza se uspostavlja prema sljedećem redoslijedu prvenstva. Uspostavlja se samo jedna veza koja se održava tijekom trajanja testa:

i.

Thunderbolt;

ii.

USB;

iii.

FireWire (IEEE 1394);

iv.

ostalo.

Napomena: primjeri premošćivanja zaslona mogu uključivati:

1.

slučaj u kojem zaslon pretvara podatke između dvije različite vrste portova (npr. Thunderbolta i Etherneta). To uređaju može omogućiti uporabu porta Thunderbolt kao veze preko Etherneta i obrnuto;

2.

omogućivanje spajanja USB tipkovnice/miša na drugi sustav (npr. glavni stroj) preko zaslona s pomoću USB zvjezdišta.

(c)

Umreživanje: ako UUT ima mogućnost mrežnog povezivanja (tj. ako ima sposobnost dodjele IP adrese kad je konfiguriran i priključen na mrežu), ta se mogućnost mora aktivirati, a UUT spojiti na aktivnu fizičku mrežu (npr. Wi-Fi, Ethernet itd.). Fizička mreža mora podržavati najveće i najmanje brzine podataka mrežne funkcije UUT-a. Aktivna se veza definira kao aktivna fizička veza na fizičkom sloju protokola mrežnog povezivanja. Kad je riječ o Ethernetu, veza s preklopnikom ili usmjernikom za Ethernet ostvaruje se s pomoću standardnog kabela kategorije 5e ili boljeg kabela za Ethernet. Kad je riječ o Wi-Fi-u, uređaj se povezuje i testira u blizini bežične pristupne točke. Ispitivač konfigurira adresni sloj protokola uzimajući u obzir sljedeće:

i.

internetski protokol (IP) v4 i IPv6 imaju otkrivanje susjeda (neighbour discovery) i općenito automatski konfiguriraju ograničenu, nevidljivu vezu;

ii.

IP se može konfigurirati ručno ili s pomoću protokola dinamičkog dodjeljivanja adrese (Dynamic Host Configuration Protocol – DHCP) u adresnom prostoru 192.168.1. za prevođenje mrežnih adresa (Network Address Translation – NAT) ako se UUT ne ponaša normalno pri automatskoj dodjeli IP adrese. Mreža se mora konfigurirati tako da podržava adresni prostor NAT-a i/ili automatsku dodjelu IP adrese;

iii.

UUT mora održavati aktivnu vezu s mrežom tijekom testiranja osim ako u predmetnoj metodi testiranja nije drukčije određeno, pri čemu se kratki prekidi zanemaruju (npr. pri prijelazu između brzina veze). Ako UUT ima više mogućnosti mrežnog povezivanja, uspostavlja se samo jedna veza prema sljedećem redoslijedu prvenstva:

(a)

Wi-Fi (Udruženje inženjera elektrotehnike i elektronike – norma IEEE 802.11 – 2007. (2));

(b)

Ethernet (IEEE 802.3). Ako UUT podržava energetski učinkovit Ethernet (norma IEEE 802.3az-2010 (3)), povezuje se s uređajem koji isto tako podržava normu IEEE 802.3az;

(c)

Thunderbolt;

(d)

USB;

(e)

FireWire (IEEE 1394);

(f)

ostalo.

(d)

Zaslon osjetljiv na dodir: ako UUT ima zaslon osjetljiv na dodir kojem je potrebna zasebna podatkovna veza, ta se funkcija namješta u skladu s uputama proizvođača, uključujući veze s glavnim strojem i instalaciju pogonskih programa.

(e)

Ako UUT ima jednu vezu koja može obavljati više funkcija (npr. premošćivanje, mrežno povezivanje i/ili osjetljivost na dodir), za ispunjavanje tih funkcija može se uporabiti jedna priključnica, pod uvjetom da je to najbrža preferirana veza koju UUT podržava za svaku funkcionalnost.

(f)

Ako UUT nema podatkovnih/mrežnih mogućnosti, testira se u stanju u kakvom je isporučen.

(g)

Ugrađeni zvučnici ili druge značajke i funkcije proizvoda koji se posebno ne navode u specifikaciji ENERGY STAR ni metodi testiranja moraju se konfigurirati prema tvorničkoj konfiguraciji snage.

(h)

Bilježi se dostupnost drugih mogućnosti poput senzora prisutnosti, čitača memorijskih kartica/smart kartica, sučelja za fotoaparate, PictBridge.

2.

Signalno sučelje

(a)

Ako UUT ima više signalnih sučelja, testira se prvo dostupno sučelje prema popisu u nastavku:

i.

Thunderbolt;

ii.

DisplayPort;

iii.

HDMI;

iv.

DVI;

v.

VGA;

vi.

drugo digitalno sučelje;

vii.

drugo analogno sučelje.

3.

Senzor prisutnosti: ako UUT ima senzor prisutnosti, testira se s postavkama senzora prisutnosti u stanju u kakvom je isporučen. Kod UUT-ova kojima je senzor prisutnosti tvornički uključen:

(a)

osoba je u neposrednoj blizini senzora prisutnosti tijekom cijelog zagrijavanja, stabilizacije i testiranja svjetljivosti te uključenog stanja kako UUT ne bi ušao u stanje manje potrošnje (npr. stanje mirovanja ili isključeno stanje). UUT mora ostati u uključenom stanju tijekom razdoblja zagrijavanja i stabilizacije, testiranja svjetljivosti te stanja uključenosti;

(b)

nitko se ne smije nalaziti u neposrednoj blizini senzora prisutnosti tijekom testiranja stanja mirovanja i isključenog stanja kako UUT ne bi ušao u stanje veće potrošnje (npr. uključeno stanje). UUT mora ostati u stanju mirovanja ili isključenom stanju tijekom testiranja stanja mirovanja odnosno isključenog stanja.

4.

Usmjerenost: ako se UUT može okrenuti u okomiti i vodoravni položaj, testira se u vodoravnom položaju pri čemu najdulja strana mora biti paralelna s površinom stola.

(D)

Razlučivost i frekvencija osvježavanja slike

1.

Zasloni s nepromjenjivim pikselima:

(a)

pikseli se moraju namjestiti na fizičku vrijednost navedenu u priručniku proizvoda;

(b)

frekvencija osvježavanja slike zaslona koji nemaju katodnu cijev mora biti 60 Hz, ali ako je priručniku proizvoda navedena druga zadana frekvencija osvježavanja slike, mora se upotrijebiti ta frekvencija;

(c)

piksele zaslona s katodnom cijevi (CRT) mora se namjestiti na najveću razlučivost namijenjenu uporabi s frekvencijom osvježavanja slike od 75 Hz, kako je navedeno u priručniku proizvoda. Za testiranje se upotrebljavaju tipične industrijske norme vremenskih postavki piksela. Frekvencija osvježavanja slike mora se namjestiti na 75 Hz.

(E)

Točnost razina ulaznih signala: pri uporabi analognih sučelja ulazni su videosignali u okviru ± 2 % referentnih razina bijele i crne. Pri uporabi digitalnih sučelja videosignal iz izvora ne smije se prilagođavati u pogledu boje niti ga ispitivač smije mijenjati za bilo koju drugu svrhu osim komprimiranja/dekomprimiranja i kodiranja/dekodiranja signala za prijenos, ako je primjenjivo.

(F)

Stvarni faktor snage: sudionici programa navode stvarni faktor snage (PF) UUT-a tijekom mjerenja u uključenom stanju. Vrijednosti faktora snage bilježe se istom brzinom kojom se bilježi i vrijednost snage (PON). Zabilježeni faktor snage uprosječuje se za cijelo trajanje uključenog stanja.

(G)

Materijali za testiranje

1.

Za testiranje se upotrebljava norma „IEC 62087:2011 Dinamički signal emitiranog sadržaja”, kako je navedeno u normi IEC 62087:2011, odjeljku 11.6. „Testiranja uključenog stanja (prosjeka) uporabom dinamičkog videosignala emitiranog sadržaja”.

2.

Norma VESA FPDM2 primjenjuje se samo za proizvode na kojima se ne može prikazati dinamički signal emitiranog sadržaja iz norme IEC 62087:2011.

(H)

Ulazni videosignal

1.

Glavni stroj proizvodi ulazni videosignal u fizičkoj razlučivosti zaslona tako da aktivno područje videozapisa ispunjava cijeli zaslon. Softver za reprodukciju možda će morati prilagoditi razmjer proporcija videozapisa.

2.

Brzina stvaranja slike ulaznog videosignala trebala bi odgovarati brzini prikazivanja slika koja se najčešće upotrebljava u regiji u kojoj se proizvod prodaje (npr. u SAD-u i Japanu upotrebljava se brzina prikazivanja slika od 60 Hz; u Europi i Australiji upotrebljava se brzina od 50 Hz).

3.

Audiopostavke glavnog stroja moraju biti onemogućene kako se uz ulazni videosignal ne bi proizvodio zvuk.

6.   Postupci testiranja za sve proizvode

6.1.   Inicijalizacija UUT-a prije testiranja

(A)

Prije početka ispitivanja UUT se inicijalizira kako slijedi u nastavku.

1.

Namjestite UTT u skladu s uputama iz dostavljenog priručnika proizvoda.

2.

Prihvatljivi vatmetar spojite na izvor napajanja, a UUT spojite na utičnicu vatmetra.

3.

Dok je UUT isključen, namjestite razinu svjetla u okolini tako da je izmjereno osvjetljenje zaslona manje od 1,0 luksa (vidjeti odjeljak 5.2.(B)).

4.

Uključite UUT i obavite početno konfiguriranje sustava, kako je primjenjivo.

5.

Osigurajte da su postavke UUT-a u konfiguraciji u kojoj se isporučuju osim ako u predmetnoj testnoj metodi nije navedeno drukčije.

6.

Zagrijavajte UUT 20 minuta ili onoliko koliko mu je potrebno da dovrši inicijalizaciju i bude spreman za uporabu, ovisno o tome što je dulje. Format testnog signala iz norme IEC 62087:2011, kako je navedeno u odjeljku 5.2.(G)1.), prikazuje se tijekom cijelog razdoblja zagrijavanja. Zasloni na kojima se ne može prikazati format testnog signala iz norme IEC 62087:2011 na zaslonu mora prikazivati testni signal iz norme VESA FPDM2 L80, kako je navedeno u odjeljku 5.2.(G)2.).

7.

Navedite ulazni izmjenični napon i frekvenciju ili ulazni istosmjerni napon.

8.

Navedite temperaturu i relativnu vlažnost u sobi za testiranje.

6.2.   Testiranje svjetljivosti

(A)

Testiranje svjetljivosti provodi se odmah nakon razdoblja zagrijavanja u uvjetima mračne sobe. Osvjetljenje zaslona proizvoda, izmjereno dok je UUT u isključenom stanju, mora biti manje od 1,0 luksa ili jednako toj vrijednosti.

(B)

Svjetljivost se mjeri okomito na središte zaslona proizvoda mjeračem svjetljivosti u skladu s korisničkim priručnikom mjerača.

(C)

Položaj mjerača svjetljivosti u odnosu na zaslon proizvoda ostaje nepromijenjen tijekom cijelog testiranja.

(D)

Mjerenja svjetljivosti proizvoda s automatskom regulacijom svjetline (ABC) provode se dok je ona onemogućena. Ako se automatska regulacija svjetline (ABC) ne može onemogućiti, svjetljivost se mjeri okomito na središte zaslona proizvoda pri čemu svjetlost ulazi izravno u senzor svjetla u okolini UUT-a i veća je od 300 luksa ili jednaka toj vrijednosti.

(E)

Mjerenja svjetljivosti provode se kako slijedi u nastavku.

1.

Provjerite da je UUT postavljen na zadanu vrijednost svjetljivosti kako je isporučena ili na početnu postavku slike.

2.

Prikažite testni videosignal za određeni razred proizvoda kako je opisano:

(a)

svi proizvodi, osim onih pod točkom (b): videosignal s tri crte naveden u odjeljku 11.5.5. norme IEC 62087:2011 (tri bijele crte (100 %) na crnoj (0 %) pozadini);

(b)

proizvodi koji ne mogu prikazivati signali iz norme IEC 62087:2011: testni signal iz norme VESA FPDM2 L80 za najveću razlučivost koju proizvod podržava.

3.

Testni videosignal prikazujte najmanje deset minuta kako biste omogućili stabilizaciju svjetljivosti UUT-a. To se desetominutno razdoblje stabilizacije može skratiti ako se mjerenja svjetljivosti stabiliziraju unutar 2 % u razdoblju od najmanje 60 sekundi.

4.

Izmjerite i zabilježite svjetljivost u zadanoj, isporučenoj postavci LAs-shipped.

5.

Postavite razine svjetline i kontrasta UUT-a na najveće vrijednosti.

6.

Izmjerite i zabilježite svjetljivost kao LMax_Measured.

7.

Zabilježite najveće svjetljivost koju je proizvođač deklarirao LMax_Reported.

(F)

Kontrast ostavite na najvećoj razini za naknadna testiranja uključenog stanja osim ako nije drukčije navedeno.

6.3.   Testiranje uključenog stanja proizvoda kojima nije unaprijed uključena automatska regulacija svjetline (ABC)

(A)

Nakon testiranja svjetljivosti, a prije mjerenja snage u uključenom stanju, svjetljivost UUT-a postavljena je u skladu sa sljedećim:

1.

proizvodi sa znakovnim zaslonom testiraju se tako da je svjetljivost postavljena na vrijednost veću od 65 % najveće svjetljivosti koju je deklarirao proizvođač (LMax_Reported) ili jednaku njoj. Vrijednosti svjetljivosti mjere se u skladu s odjeljkom 6.2. Bilježi se vrijednost svjetljivosti LOn;

2.

na svim ostalim proizvodima prilagodite odgovarajuće komande svjetljivosti tako da svjetljivost zaslona bude 200 kandela po kvadratnom metru (cd/m2). Ako UUT ne može postići tu svjetljivost, svjetljivost proizvoda namjestite na najbližu vrijednost koju može postići. Vrijednosti svjetljivosti mjere se u skladu s odjeljkom 6.2. Navedite vrijednost svjetljivosti LOn. Odgovarajuće komande svjetljivosti odnose se na sve komande kojima se prilagođava svjetljivost zaslona, a ne uključuju namještanje kontrasta.

(B)

UUT-ovima koji mogu prikazivati signale iz normi IEC-a potrošnja u uključenom stanju (PON) mjeri se prema normi IEC 62087:2011, odjeljku 11.6.1. „Mjerenja uporabom dinamičkog videosignala emitiranog sadržaja”. UUT-ovima koji mogu prikazivati signali normi IEC-a potrošnja u uključenom stanju (PON) mjeri se kako je opisano u nastavku.

1.

Osigurajte da je provedena inicijalizacija UUT-a u skladu s odjeljkom 6.1.

2.

Prikažite testni obrazac iz normi VESA FPDM2, A112-2F, SET01K (osam nijansi sive od potpuno crne (0 volta) do potpuno bijele (0,7 volta)).

3.

Provjerite da su razine ulaznog signala u skladu s normom videosignala (VSIS – Video Signal Standard) VESA-e, verzija 1.0., rev. 2.0., prosinac 2002.

4.

Namjestite svjetlinu i kontrast na najveće razine i provjerite može li se razlikovati razinu bijele od razine sive koja je gotovo bijela. Ako je potrebno, prilagođavajte kontrast sve dok se ne može razlikovati razinu bijele od razine sive koja je gotovo bijela.

5.

Prikažite testni uzorak iz normi VESA FPDM2, A112-2H, L80 (potpuno bijelo polje (0,7 volta) koja zauzima 80 % slike).

6.

Osigurajte da je područje mjerenja svjetljivosti u potpunosti obuhvaćeno bijelim dijelom testnog uzorka.

7.

Prilagođavajte odgovarajuće komande svjetljivosti sve dok svjetljivost bijelog područja zaslona nije namještena kako je opisano u odjeljku 6.3.(A).

8.

Zabilježite svjetljivost zaslona (LOn).

9.

Zabilježite potrošnju u uključenom stanju (PON) i ukupnu veličinu piksela (vodoravno × okomito). Potrošnja u uključenom stanju mjeri se tijekom desetominutnog razdoblja na sličan način kao pri testiranju dinamičkog emitiranog sadržaja iz norme IEC 62087:2011.

6.4.   Testiranje uključenog stanja proizvoda kojima je unaprijed uključena automatska regulacija osvjetljenja (ABC)

Prosječna se potrošnja proizvoda u uključenom stanju utvrđuje s pomoću dinamičkog emitiranog sadržaja kako je utvrđeno u normi IEC 62087:2011. Ako proizvod ne može prikazati signal iz norme IEC, u svim se sljedećim koracima upotrebljava testni uzorak iz norme VESA FPDM2 L80, kako je opisano u odjeljku 6.3.(B)5.).

(A)

Stabilizirajte UUT 30 minuta. To se radi s pomoću tri ponavljanja desetominutnog dinamičkog videosignala emitiranog sadržaja iz norme IEC.

(B)

Namjestite jačinu svjetla iz svjetiljke koja se upotrebljava za testiranje na 12 luksa, kako je izmjereno na prednjoj strani senzora svjetla u okolini.

(C)

Dinamički videosignal emitiranog sadržaja prikazujte deset minuta. Mjerite i bilježite potrošnju energije P12 tijekom desetominutnog dinamičkog videosignala emitiranog sadržaja.

(D)

Ponovite korake 6.4.(B) i 6.4.(C) za razinu svjetla u okolini od 300 luksa kako biste izmjerili P300.

(E)

Onemogućite automatsku regulaciju svjetline (ABC) i izmjerite potrošnju u uključenom stanju (PON) u skladu s odjeljkom 6.3. Ako se automatska regulacija svjetline (ABC) ne može onemogućiti, mjerenja snage provode se kako slijedi:

1.

ako se svjetlina može namjestiti na nepromjenjivu vrijednost kako je navedeno u odjeljku 6.3., potrošnja tih proizvoda u uključenom stanju mjeri se u skladu s odjeljkom 6.3., pri čemu svjetlost ulazi izravno u senzor svjetla u okolini UUT-a i veća je od 300 luksa ili jednaka toj vrijednosti;

2.

ako se svjetlina ne može postaviti na nepromjenjivu vrijednost, potrošnja tih proizvoda u uključenom stanju mjeri se u skladu s odjeljkom 6.3., pri čemu svjetlost ulazi izravno u senzor svjetla u okolini UUT-a i veća je od 300 luksa ili jednaka toj vrijednosti a svjetlina zaslona se ne mijenja.

6.5.   Testiranje stanja mirovanja

(A)

Potrošnja u stanju mirovanja (PSLEEP) mjeri se u skladu s normom IEC 62301:2011, uz dodatne smjernice iz odjeljka 5.

(B)

Testiranje stanja mirovanja provodi se tako da se UUT spoji na glavni stroj na isti način kao pri testiranju uključenog stanja. Ako je to moguće, stanje mirovanja uključuje se naredbom glavnom stroju da prijeđe u stanje mirovanja. Kad je glavni stroj računalo, stanje mirovanja utvrđeno je u verziji 6.1. specifikacije ENERGY STAR za računala.

(C)

Ako proizvod ima niz stanja mirovanja koja se mogu ručno odabrati ili ako proizvod u stanje mirovanja može prijeći na različite načine (npr. daljinskim upravljačem ili naredbom računalu da prijeđe u stanje mirovanja), mjerenja se provode i bilježe u svim stanjima mirovanja.

Ako proizvod automatski prelazi u različita stanja mirovanja, vrijeme mjerenja mora biti dovoljno dugo da se pribavi prosjek svih stanja mirovanja. Mjerenje i dalje mora ispunjavati zahtjeve (npr. u pogledu stabilnosti, razdoblja mjerenja itd.) navedene u odjeljku 5.3. norme IEC 62301:2011.

6.6.   Testiranje isključenog stanja

(A)

Na proizvodima koji imaju mogućnost isključivanja na kraju testiranja stanja mirovanja pokrenite isključeno stanje najpristupačnijim prekidačem.

(B)

Izmjerite potrošnju u isključenom stanju (POFF) u skladu s odjeljkom 5.3.1. norme IEC 62301:2011. Zabilježite metodu namještanja i slijed događaja potrebnih za prelazak u isključeno stanje.

(C)

Pri mjerenju potrošnje u isključenom stanju smiju se ignorirati svi ciklusi provjere ulaznog signala sinkronizacije.

6.7.   Dodatno testiranje

(A)

Na proizvodima s podatkovnim/mrežnim mogućnostima ili premosnicom, uz testove provedene s uključenim podatkovnim/mrežnim mogućnostima i postavljenom premosnicom (vidjeti odjeljak 5.2.(C)1.), provodi se i testiranje stanja mirovanja s isključenim podatkovnim/mrežnim mogućnostima i bez postavljene premosnice u skladu s odjeljkom 5.2.(C)1.(b) i (c).

(B)

Postojanje potpune mrežne povezivosti utvrđuje se testiranjem mrežne aktivnosti zaslona u stanju mirovanja u skladu s odjeljkom 6.7.5.2. norme CEA-2037-A, Utvrđivanje razine potrošnje televizijskog prijamnika, uz sljedeće smjernice:

1.

zaslon se mora spojiti na mrežu u skladu s odjeljkom 5.2.(C)1.(c) prije testiranja;

2.

zaslon se mora staviti u stanje mirovanja umjesto u stanje pripravnosti – aktivno stanje, stanje niske potrošnje.


(1)  http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CFR-2011-title10-vol3/pdf/CFR-2011-title10-vol3-sec430-2.pdf

(2)  Norma IEEE 802 – Telekomunikacijska i informacijska razmjena između sustava – Lokalne i gradske mreže – dio 11.: Specifikacije protokola za upravljanje pristupom mediju (Medium Access Control – MAC) bežičnog LAN-a i fizičkog sloja.

(3)  Dio 3.: Specifikacije za pristupnu metodu i fizički sloj višestrukog pristupa otkrivanjem signala nositelja i sudara (CSMA/CD). – izmjena 5.: Parametri upravljanja pristupom mediju, fizički slojevi i parametri upravljanja energetski učinkovitog Etherneta.


1.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/113


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/1757

оd 29. rujna 2016.

o osnivanju Europskoga multidiciplinarnog opservatorija za podmorje i vodeni stupac kao Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (EMSO ERIC)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 5542)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na engleskom, francuskom, grčkom, portugalskom, rumunjskom, španjolskom i talijanskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 723/2009 od 25. lipnja 2009. o pravnom okviru Zajednice za Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Portugal, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina zatražile su od Komisije osnivanje Europskoga multidisciplinarnog opservatorija za podmorje i vodeni stupac kao Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (EMSO ERIC).

(2)

Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Portugal, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina dogovorile su se da će Italija biti država članica domaćin EMSO ERIC-a.

(3)

Komisija je u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 723/2009 ocijenila zahtjev i zaključila da ispunjava zahtjeve utvrđene u toj Uredbi.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 20. Uredbe (EZ) br. 723/2009,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Osniva se Europski multidiciplinarni opservatorij za podmorje i vodeni stupac kao Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura naziva „EMSO ERIC”.

2.   Ključni elementi statuta EMSO ERIC-a utvrđeni su u Prilogu.

Članak 2.

Ova Odluka upućena je Irskoj, Helenskoj Republici, Kraljevini Španjolskoj, Francuskoj Republici, Talijanskoj Republici, Portugalskoj Republici, Rumunjskoj i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2016.

Za Komisiju

Carlos MOEDAS

Član Komisije


(1)  SL L 206, 8.8.2009., str. 1.


PRILOG

KLJUČNI ELEMENTI STATUTA EMSO-ERIC-a

1.   ZADAĆE I AKTIVNOSTI

1.

Zadaće EMSO ERIC-a sljedeće su:

(a)

razvoj i osiguravanje objekata u vlasništvu EMSO ERIC-a zajedno sa svim objektima koje su EMSO ERIC-u na raspolaganje stavili njegovi članovi, koji provode aktivnosti u svrhu postizanja ciljeva EMSO ERIC-a na europskoj razini, te kako bi se znanstvenim zajednicama i drugim zainteresiranim stranama omogućio pristup podacima i objektima opservatorija za ocean diljem Europe;

(b)

upravljanje postojećim fiksnim opservatorijima za dubokomorsko dno i vodeni stupac u Europi tijekom dogovorenih razdoblja, u kojima se njima koristi EMSO ERIC za svoje potrebe, uključujući davanje pristupa kvalificiranim europskim i međunarodnim znanstvenim zajednicama;

(c)

koordinacija aktivnosti i potpora aktivnostima postojećih fiksnih opservatorija za dubokomorsko dno i vodeni stupac u Europi, uz promicanje kontinuiteta i kvalitete vremenskih serija i pouzdanog upravljanja podacima;

(d)

pružanje i racionalizacija pristupa infrastrukturi EMSO ERIC-a za kvalificirane europske i međunarodne znanstvene zajednice, čiji se projekti za tu svrhu ocjenjuju;

(e)

potpora vodećoj ulozi Europe u morskim tehnologijama te održivoj upotrebi morskih resursa, putem partnerstava s industrijom i drugim relevantnim dionicima;

(f)

integracija aktivnosti istraživanja, osposobljavanja i širenja informacija. EMSO ERIC središnja je kontaktna točka za aktivnosti istraživanja, osposobljavanja, obrazovanja i širenja informacija za oceanske opservatorije u Europi, a cilj je znanstvenicima i drugim zainteresiranim dionicima omogućiti učinkovito korištenje oceanskim opservatorijima diljem Europe;

(g)

uspostava poveznica s međunarodnim inicijativama koje se odnose na promatranje otvorenog oceana radi vršenja uloge predstavnika Europe u drugim dijelovima svijeta te uspostave i promicanja međunarodne suradnje u tom području; te

(h)

sinkronizacija ulagačkih i operativnih sredstava radi optimizacije nacionalnih, europskih i međunarodnih resursa.

2.

Pri ispunjavanju svojih zadaća EMSO ERIC:

(a)

osigurava visoku kvalitetu svojih znanstvenih usluga:

i.

definiranjem opće znanstvene strategije putem donošenja dugoročnog strateškog plana koji se periodički ažurira;

ii.

izradom okvira za budući znanstveni razvoj te ocjenjivanjem postignutih znanstvenih ciljeva;

iii.

evaluacijom pokusa koje su predložili korisnici;

iv.

revizijom znanstvenih ciljeva na određenim lokacijama; te

v.

vođenjem komunikacije s korisnicima iz područja znanosti i drugim korisnicima;

(b)

omogućuje pristup infrastrukturi EMSO-a, što uključuje:

i.

uspostavu kriterija odabira za pristup koji se oblikuju u skladu sa savjetom relevantne zajednice korisnika iz područja znanosti;

ii.

upravljanje integriranim pristupom oceanskim opservatorijima diljem Europe;

iii.

uređenje pitanja standardizacije i definiranje smjernica za kalibraciju i registraciju instrumenata u skladu s unaprijed utvrđenim zahtjevima;

iv.

rad na omogućivanju dugoročnog dobivanja nizova podataka o dubokomorskom dnu i vodenom stupcu; te

v.

koordinaciju pohrane i upotrebe podataka za znanstvena istraživanja kao i pravovremeno dostavljanje podataka za primjenu u okviru ranog upozoravanja na geološke opasnosti i u operativnoj oceanografiji;

(c)

izgrađuje kapacitete radi potpore koordiniranom osposobljavanju znanstvenika, inženjera i korisnika;

(d)

djeluje kao zagovornik znanstvene zajednice uključene u promatranje oceana;

(e)

promiče inovacije i prijenos znanja i tehnologije pružanjem usluga i uspostavom partnerstava s industrijom;

(f)

obavlja druge aktivnosti potrebne za ispunjavanje zadaća EMSO ERIC-a.

2.   ZAKONSKO SJEDIŠTE

Zakonsko sjedište EMSO ERIC-a je u Rimu na državnom području Talijanske Republike, dalje u tekstu: član domaćin.

3.   NAZIV

Europski multidisciplinarni opservatorij za podmorje i vodeni stupac kao Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (EMSO ERIC) osniva se na temelju Uredbe (EZ) br. 723/2009.

4.   TRAJANJE I POSTUPAK LIKVIDACIJE

1.

EMSO ERIC djeluje do 31. prosinca 2024.

2.

Skupština članova može odlučiti likvidirati EMSO ERIC dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova.

3.

Glavni direktor obavješćuje o odluci o likvidaciji EMSO ERIC-a te o završetku postupka likvidacije u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 723/2009.

4.

Imovina preostala nakon otplate dugova EMSO ERIC-a raspodjeljuje se među članovima proporcionalno njihovim akumuliranim doprinosima EMSO ERIC-u u vrijeme raspuštanja.

5.   OSNOVNA NAČELA

5.1.   Politika pristupa za korisnike

(a)

Pristup podacima EMSO ERIC-a, pri čemu se kad god je to moguće uzimaju u obzir dozvole trećih osoba i otprije postojeći sporazumi, besplatan je i slobodan za sve članove znanstvenih institucija i druge dionike. Uz to, pristup infrastrukturi EMSO ERIC-a dodjeljuje se kvalificiranim europskim i međunarodnim znanstvenim zajednicama, čiji se projekti za tu svrhu ocjenjuju. EMSO ERIC primjenjuje kriterije odabira koji se oblikuju u skladu sa savjetom relevantne zajednice korisnika iz područja znanosti. Upotreba i prikupljanje podataka podliježu relevantnim zakonskim odredbama o zaštiti podataka.

(b)

Članovi ulažu razumne napore u organizaciju posjeta znanstvenika, inženjera i tehničara za suradnju s onima koji su u svojim laboratorijima izravno uključeni u aktivnosti EMSO ERIC-a.

5.2.   Politika znanstvenog ocjenjivanja

(a)

Godišnje znanstveno ocjenjivanje aktivnosti EMSO ERIC-a provodi Savjetodavni odbor za znanost, tehniku i etiku. Izvješće o ocjeni podnosi se Skupštini članova na odobrenje.

(b)

Reviziju aktivnosti i rada EMSO ERIC-a svakih pet godina provodi tim neovisnih stručnjaka koje na prijedlog Savjetodavnog odbora za znanost, tehniku i etiku imenuje Skupština članova.

5.3.   Politika širenja podataka

(a)

Prikupljene podatke EMSO ERIC može uz naknadu ustupiti korisnicima koji nisu članovi znanstvenih institucija i drugim dionicima te kvalificiranim europskim i međunarodnim znanstvenim zajednicama koje podliježu ocjenjivanju. Ta se naknada izračunava na temelju punih troškova povezanih s korisnikovom upotrebom infrastrukture EMSO ERIC-a, u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) i Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) te drugim mjerodavnim pravom. Prethodni zahtjev za financijski doprinos ne primjenjuje se na zahtjeve za pristup katalogu te, kad je riječ o svim drugim zahtjevima, ne prelazi razumni iznos.

(b)

Ako se podaci EMSO ERIC-a dijele s trećim osobama, EMSO ERIC zadržava sva prava, interes i vlasništvo nad tim podacima.

(c)

Svi se korisnici EMSO ERIC-a potiču na objavu svojih rezultata u recenziranoj znanstvenoj literaturi, kao i na predstavljanje informacija na znanstvenim konferencijama te u drugim medijima namijenjenima široj publici, uključujući opću javnost, novinare, skupine građana i obrazovne ustanove.

(d)

EMSO ERIC razvija podatke s dodanom vrijednošću za brojne privatne i javne korisnike, u cilju razvijanja proizvoda koji bi ispunili potrebe dionika.

5.4.   Politika zaštite prava intelektualnog vlasništva

(a)

Intelektualno vlasništvo je vlasništvo kako je definirano u članku 2. Konvencije o osnivanju svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, potpisane u Stockholmu 14. srpnja 1967.

(b)

Svim pravima intelektualnog vlasništva koja je stvorio, dobio ili razvio EMSO ERIC on u potpunosti raspolaže te su ona u njegovu vlasništvu.

(c)

Skupština članova utvrđuje politike EMSO ERIC-a povezane s identifikacijom, zaštitom, upravljanjem i održavanjem prava intelektualnog vlasništva EMSO ERIC-a, uključujući pristup tim pravima, kako je utvrđeno provedbenim pravilima EMSO ERIC-a.

(d)

Glavni direktor predlaže politiku određivanja cijena na temelju punog povrata troškova uz savjetovanje s Izvršnim odborom, a odobrava je Skupština članova.

(e)

Kad je riječ o pitanjima prava intelektualnog vlasništva, odnosi između članova i promatrača EMSO ERIC-a uređuju se mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom članova i promatrača te međunarodnim sporazumima čije su stranke članovi i promatrači.

(f)

Odredbama ovog statuta i provedbenih pravila ne dovode se u pitanje postojeća prava intelektualnog vlasništva u vlasništvu članova i promatrača.

5.5.   Politika zapošljavanja, uključujući jednake mogućnosti

(a)

EMSO ERIC poslodavac je koji pruža jednake mogućnosti. Postupci za odabir kandidata za radna mjesta u EMSO ERIC-u transparentni su, nediskriminirajući i njima se poštuju jednake mogućnosti.

(b)

Ugovori o radu u skladu su s mjerodavnim nacionalnim pravom i propisima zemlje u kojoj osoblje obavlja svoje zadaće.

(c)

Podložno zahtjevima nacionalnog zakonodavstva, svaki član u okviru svoje nadležnosti olakšava kretanje i boravak državljana zemalja članova koji su uključeni u zadatke EMSO ERIC-a te članova obitelji tih državljana.

5.6.   Politika nabave poštuje načela transparentnosti, nediskriminacije i tržišnog natjecanja

(a)

Politika nabave EMSO ERIC-a vodi se načelima transparentnosti, jednakog postupanja, nediskriminacije i slobodnog tržišnog natjecanja.

(b)

Politika nabave detaljno je opisana u provedbenim pravilima.


(1)  Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).

(2)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).