12.8.2016

Službeni list Europske unije

L 219/1

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1351

od 4. kolovoza 2016.

o Pravilniku o osoblju Europske obrambene agencije i stavljanju izvan snage Odluke 2004/676/EZ

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/1835 od 12. listopada 2015. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. točku (a),

budući da:

(1)	Vijeće, odlučujući jednoglasno, trebalo bi utvrditi Pravilnik o osoblju koje Europska obrambena agencija (dalje u tekstu: „Agencija”) izravno zapošljava na temelju ugovora na određeno vrijeme, odabranom među državljanima država članica sudionica.

(2)	Pravilnikom o osoblju Agenciji bi trebalo osigurati usluge osoblja s najvišim standardom sposobnosti i učinkovitosti, odabranog među kandidatima iz svih država članica sudionica na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi te iz institucija Unije.

(3)	S obzirom na to da bi pravila utvrđena ovom Odlukom trebala zamijeniti pravila utvrđena u Odluci Vijeća 2004/676/EZ (2), tu bi odluku trebalo staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1. Ovaj se Pravilnik o osoblju primjenjuje na osoblje koje na temelju ugovora zapošljava Europska obrambena agencija (dalje u tekstu: „član osoblja”).

To osoblje sastoji se od:

—	privremenog osoblja,

—	ugovornog osoblja,

—	posebnih savjetnika.

2. Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora (dalje u tekstu: „AACC”) određuje se u skladu s odgovarajućim odredbama Odluke (ZVSP) 2015/1835.

3. Svako upućivanje na osobu muškog spola u ovom Pravilniku o osoblju smatra se upućivanjem i na osobu ženskog spola i obratno, osim ako je iz konteksta jasno vidljivo drukčije.

Članak 2.

Član osoblja koji ima ugovor u trajanju duljem od godinu dana ima pravo glasovati na izborima za Odbor osoblja i kandidirati se za izbor u odbor osoblja predviđen u članku 138.

Član osoblja koji ima ugovor u trajanju kraćem od godinu dana također ima pravo glasovati ako je zaposlen najmanje šest mjeseci.

GLAVA II.

PRIVREMENO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 3.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, „privremeno osoblje” znači osoblje zaposleno radi privremenog popunjavanja radnog mjesta u okviru najvećeg broja radnih mjesta koja su dozvoljena u proračunu Agencije.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, „posebni savjetnik” znači osoba koja se zbog posebnih kvalifikacija i neovisno o plaćenom zaposlenju na drugom radnom mjestu zapošljava kako bi redovno ili na određeno vrijeme pomagala Agenciji te koja je plaćena iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u odgovarajućem dijelu proračuna.

Članak 4.

Uz iznimku izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora Agencije na koje se primjenjuju odredbe članka 10. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2015/1835, privremeno osoblje ne zapošljava se na razdoblje dulje od četiri godine, ali njihovo zapošljavanje može biti ograničeno na bilo koje kraće razdoblje.

Njihovi ugovori mogu se produljiti samo jednom za najviše četiri godine. Odbor za usmjeravanje donosi opće odredbe za primjenu ovog članka.

Članak 5.

Privremeno osoblje ne zapošljava se ni u koje druge svrhe osim u svrhu popunjavanja, u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju, slobodnih radnih mjesta u okviru najvećeg broja radnih mjesta koja su dozvoljena u proračunu Agencije.

Članak 6.

1. Pri primjeni ovog Pravilnika o osoblju zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, izvanbračna zajednica smatra se brakom, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga IV.

2. S ciljem osiguravanja u praksi potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena u radnom okružju, što predstavlja bitan element koji treba uzeti u obzir prilikom provedbe svih aspekata ovog Pravilnika o osoblju, načelo jednakog postupanja ne sprečava Agenciju u provođenju ili donošenju mjera kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se pripadnicima nedovoljno zastupljenog spola olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

3. Agencija nakon savjetovanja s odborom osoblja utvrđuje mjere i djelovanja za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u područjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju te donosi odgovarajuće odredbe, posebno kako bi se otklonile de facto nejednakosti kojima se ometaju mogućnosti žena u tim područjima.

4. Za potrebe stavka 1., osoba ima invaliditet ako ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njezino potpuno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima. Oštećenje se utvrđuje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 38.

Osoba s invaliditetom ispunjava uvjete utvrđene u članku 37. stavku 2. točki (d) ako nakon provedbe primjerenih prilagodbi može obavljati bitne funkcije posla.

„Primjerene prilagodbe”, u vezi s bitnim funkcijama posla, znači odgovarajuće mjere kojima se, prema potrebi, osobi s invaliditetom omogućuje pristup zaposlenju, obavljanje posla, napredovanje u službi ili sudjelovanje u osposobljavanju, osim ako bi se tim mjerama nerazmjerno opteretio poslodavac.

Načelo jednakog postupanja ne sprečava tijelo AACC u provođenju ili donošenju mjera kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

5. U slučaju da osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju koje smatraju da su zakinute zato što načelo jednakog postupanja utvrđeno u ovom članku nije primijenjeno na njih, utvrde činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti izravna ili neizravna diskriminacija, na Agenciji leži teret dokazivanja da načelo jednakog postupanja nije povrijeđeno. Ova se odredba ne primjenjuje u stegovnom postupku.

6. Poštujući načelo nediskriminacije i načelo proporcionalnosti, svako ograničenje njihove primjene mora se temeljiti na objektivnim i opravdanim razlozima te mora biti usmjereno na opravdane ciljeve od općeg interesa u okviru kadrovske politike. Tim se ciljevima može osobito opravdati utvrđivanje dobi za obvezno umirovljenje i najniže dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Članak 7.

1. Članovi privremenog osoblja u aktivnoj službi imaju pristup mjerama socijalne naravi, uključujući posebne mjere za usklađivanje poslovnog života s obiteljskim životom, koje donosi Agencija, i uslugama koje pruža odbor osoblja. Bivši članovi privremenog osoblja mogu imati pristup ograničenim posebnim mjerama socijalne naravi.

2. Članovima privremenog osoblja u aktivnoj službi osiguravaju se uvjeti rada u skladu s odgovarajućim zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji odgovaraju barem minimalnim zahtjevima koji se primjenjuju u okviru mjera donesenih u tim područjima na temelju Ugovorâ.

Članak 8.

1. Radna mjesta obuhvaćena ovim Pravilnikom o osoblju razvrstavaju se, u skladu s naravi i značajem poslova povezanih s tim radnim mjestima, u funkcijsku skupinu administratora (dalje u tekstu „AD”), funkcijsku skupinu asistenata (dalje u tekstu „AST”) i funkcijsku skupinu tajnika i činovnika (dalje u tekstu „AST/SC”).

2. Funkcijska skupina AD sastoji se dvanaest razreda za osoblje koje obavlja administrativne, savjetničke, jezične i znanstvene poslove. Funkcijska skupina AST sastoji se od jedanaest razreda za osoblje koje obavlja izvršne, tehničke i činovničke poslove. Funkcijska skupina AST/SC sastoji se od šest razreda za osoblje koje obavlja činovničke i tajničke poslove.

3. Za imenovanje se zahtijeva najmanje:

(a)

u funkcijskim skupinama AST i AST/SC:

i.	poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom;

ii.	srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine ili

iii.	ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine;

(b)

u funkcijskoj skupini AD za razrede 5 i 6:

i.	razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine potvrđena diplomom ili

ii.	ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine;

(c)

u funkcijskoj skupini AD za razrede od 7 do 16:

i.	razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom ako je redovno trajanje studija četiri godine ili više;

ii.	razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje godinu dana ako je redovno trajanje studija najmanje tri godine ili

iii.	ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

4. Tablica koja prikazuje vrste radnih mjesta nalazi se u Prilogu VI. Pozivajući se na tu tablicu, AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja može utvrditi poslove i ovlasti u vezi sa svakom vrstom radnog mjesta.

Članak 9.

1. AACC, postupajući isključivo u interesu službe i neovisno o državljanstvu, raspoređuje svakog člana privremenog osoblja na temelju imenovanja ili premještaja na radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovara njegovu razredu.

Član privremenog osoblja može podnijeti zahtjev za premještaj unutar Agencije.

2. Člana privremenog osoblja može se privremeno rasporediti na radno mjesto u razredu svoje funkcijske skupine koji je viši od njegova vlastitog razreda. Od početka četvrtog mjeseca takve privremene preraspodjele član prima naknadu jednaku razlici između primitaka od rada koji odgovaraju njegovu stvarnom razredu i stupnju te primitaka od rada koje bi primao s obzirom na stupanj u koji bi bio razvrstan da je imenovan u razred koji odgovara privremenoj preraspodjeli.

Trajanje privremene preraspodjele ne smije prelaziti godinu dana, osim u slučaju izravne ili neizravne zamjene člana osoblja koji je u interesu službe upućen na drugo radno mjesto, pozvan na služenje vojnog roka ili je odsutan zbog dugotrajnog bolovanja.

Članak 10.

1. U ugovoru člana privremenog osoblja navodi se razred i stupanj u kojem se član zapošljava.

2. Kada se člana privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu od onoga u kojem je zaposlen, to se navodi u dodatku priloženom uz ugovor o radu.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 11.

1. Član privremenog osoblja obavlja poslove i ponaša se imajući u vidu isključivo interese Agencije; ne smije tražiti ni primati naputke ni od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan Agencije. Dodijeljene poslove obavlja objektivno, nepristrano i u skladu s obvezom odanosti prema Agenciji.

2. Član privremenog osoblja ne smije bez dopuštenja AACC-a prihvatiti ni od jedne vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan Agencije nikakvo priznanje, odlikovanje, uslugu, dar ili plaćanje bilo koje vrste, osim za poslove obavljene prije imenovanja, odnosno tijekom posebnog dopusta radi obavljanja vojne ili neke druge nacionalne službe te u vezi s tom službom.

Prije zapošljavanja člana privremenog osoblja AACC provjerava ima li kandidat ikakvih osobnih interesa koji bi narušili njegovu neovisnost ili kakav drugi sukob interesa. U tu svrhu kandidat obavješćuje AACC, koristeći se posebnim obrascem, o svakom stvarnom ili mogućem sukobu interesa. U tim slučajevima AACC uzima to u obzir u propisno obrazloženom mišljenju. Ako je potrebno, AACC poduzima mjere iz članka 12. stavka 2.

Ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na članove privremenog osoblja koji se vraćaju s dopusta za osobne potrebe.

Članak 12.

1. Član privremenog osoblja pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno dalje u tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.

2. Svaki član privremenog osoblja koji pri obavljanju poslova treba obaviti zadaću iz stavka 1. mora o tome odmah obavijestiti AACC. AACC poduzima potrebne mjere i osobito može člana privremenog osoblja osloboditi od odgovornosti u vezi s tom zadaćom.

3. Član privremenog osoblja ne smije u poduzećima koja podliježu ovlaštenju Agencije, ili koja s njom posluju izravno ili neizravno, zadržati ni stjecati udjele čija bi vrsta ili opseg mogli narušiti njegovu neovisnost u obavljanju poslova.

Članak 13.

Član privremenog osoblja suzdržava se od svakog djelovanja ili ponašanja koje bi moglo nepovoljno utjecati na njegov položaj.

Članak 14.

1. Članovi privremenog osoblja suzdržavaju se od svih oblika psihičkog ili spolnog uznemiravanja.

2. Agencija se ne smije štetno odnositi prema članu privremenog osoblja koji je žrtva psihičkog ili spolnog uznemiravanja. Agencija se ne smije štetno odnositi prema članu privremenog osoblja koji je svjedočio o psihičkom ili spolnom uznemiravanju, pod uvjetom da je postupao u dobroj vjeri.

3. „Psihičko uznemiravanje” znači svako neprimjereno postupanje koje traje tijekom određenog razdoblja, ponavlja se ili je sustavno te se izražava fizičkim ponašanjem, usmenim ili pisanim izjavama, gestama ili drugim namjernim djelovanjem koje može štetiti osobnosti, dostojanstvu, ili fizičkom ili psihičkom integritetu osobe.

4. „Spolno uznemiravanje” znači postupanje spolne naravi usmjereno prema osobi koja to ne želi kako bi se tu osobu uvrijedilo ili radi stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, uvredljivog ili uznemirujućeg okružja. Spolno uznemirivanje smatra se diskriminacijom na osnovi spola.

Članak 15.

1. Podložno članku 17., član privremenog osoblja koji se želi baviti plaćenom ili neplaćenom vanjskom djelatnošću ili obavljati posao izvan Agencije mora za to najprije dobiti dopuštenje AACC-a. Dopuštenje se uskraćuje ako predmetna djelatnost ili posao člana privremenog osoblja ometaju u obavljanju poslova ili zbog nespojivosti te djelatnosti ili posla s interesima Agencije.

2. Član privremenog osoblja obavješćuje AACC o svim promjenama u vezi s dopuštenom vanjskom djelatnošću ili poslom koje su nastupile nakon što je član privremenog osoblja zatražio dopuštenje AACC-a na temelju stavka 1. Dopuštenje se može povući ako djelatnost ili posao više ne ispunjavaju uvjete iz zadnje rečenice stavka 1.

Članak 16.

Ako bračni drug člana privremenog osoblja ima plaćeno zaposlenje, član privremenog osoblja o tome obavješćuje AACC. Ako je narav tog posla nespojiva sa zaposlenjem člana privremenog osoblja i ako se član privremenog osoblja ne može obvezati da će to zaposlenje završiti u određenom roku, AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja odlučuje o tome hoće li član privremenog osoblja nastaviti s radom na svojem radnom mjestu ili će biti premješten na drugo radno mjesto.

Članak 17.

1. Član privremenog osoblja koji se namjerava kandidirati za obavljanje javne dužnosti o tome obavješćuje AACC. Uzimajući u obzir interese službe, AACC odlučuje treba li dotični član privremenog osoblja:

(a)	podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe ili

(b)	podnijeti zahtjev za godišnji odmor ili

(c)	dobiti dopuštenje za obavljanje dužnosti u nepunom radnom vremenu ili

(d)	može nastaviti obavljati dužnosti kao i prije.

2. Član privremenog osoblja izabran ili imenovan na javnu dužnost o tome odmah obavješćuje AACC. AACC donosi jednu od odluka iz stavka 1. uzimajući u obzir interese službe, značaj javne dužnosti, poslove koji iz nje proizlaze te primitke od rada i naknadu troškova nastalih zbog obavljanja tih poslova. Ako član privremenog osoblja treba podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe ili mu je dopušteno obavljanje poslova u nepunom radnom vremenu, trajanje takvog dopusta, odnosno rada u nepunom radnom vremenu, odgovara trajanju mandata javne dužnosti.

Članak 18.

Član privremenog osoblja dužan je i nakon odlaska iz službe ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica.

Članovi privremenog osoblja koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu djelatnost obavješćuju o tome Agenciju koristeći se posebnim obrascem. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je član privremenog osoblja obavljao u zadnje tri godine službe i može biti nespojiva sa zakonitim interesima Agencije, AACC može, uzimajući u obzir interese službe, zabraniti obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti pod uvjetima koje smatra potrebnima. AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja priopćuje odluku u roku od 30 radnih dana nakon što je o tome obaviješten. Ako se odluka ne priopći do isteka tog roka, to se smatra prešutnim pristankom.

U slučaju bivših članova privremenog osoblja višeg ranga AACC im načelno zabranjuje, tijekom dvanaest mjeseci nakon odlaska iz službe, rad na lobiranju ili zastupanju njihovih poduzeća, klijenata ili poslodavaca u odnosu na osoblje Agencije u vezi s pitanjima za koja su bili nadležni tijekom zadnje tri godine službe.

U skladu s člankom 31. Odluke (ZVSP) 2015/1835, Agencija jednom godišnje objavljuje informacije o provedbi prethodnog stavka, uključujući popis ocijenjenih slučajeva.

Članak 19.

1. Član privremenog osoblja suzdržava se od neovlaštenog otkrivanja informacija primljenih u okviru rada, osim ako su te informacije već objavljene ili su dostupne javnosti.

2. Član privremenog osoblja dužan je pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.

Članak 20.

1. Član privremenog osoblja ima pravo na slobodu izražavanja, poštujući pritom načela odanosti i nepristranosti.

2. Ne dovodeći u pitanje članke 13. i 19., član privremenog osoblja koji namjerava samostalno ili s drugim osobama objaviti ili doprinijeti objavljivanju bilo kojeg sadržaja u vezi s radom Agencije o tome unaprijed obavješćuje AACC.

Ako AACC može dokazati da bi sadržaj mogao ozbiljno naštetiti zakonitim interesima Agencije, AACC dostavlja članu privremenog osoblja svoju odluku u pisanom obliku u roku od 30 radnih dana od primitka informacije. Ako se ta odluka ne dostavi u navedenom roku, smatra se da AACC nema prigovora.

Članak 21.

1. Sva prava na pisane ili druge radove koje privremeni član osoblja izradi tijekom obavljanja poslova vlasništvo su Agencije na čije se aktivnosti ti radovi odnose. Agencija ima pravo zatražiti obvezno ustupanje autorskog prava nad tim radovima.

2. Svi izumi koje je član privremenog osoblja stvorio tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova neosporno pripadaju Agenciji. Agencija može o vlastitom trošku podnijeti prijavu za priznanje patenta i steći ga u svim zemljama. Svaki izum povezan s radom Agencije koji je stvorio član privremenog osoblja tijekom prve godine nakon prestanka radnog odnosa smatra se izumom koji je stvoren tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova, osim ako se dokaže drukčije. U slučaju kada su izumi predmet patenta, navodi se ime jednog ili više izumitelja.

3. Agencija u odgovarajućim slučajevima može članu privremenog osoblja koji je izumitelj patentiranog izuma isplatiti bonus u visini koju odredi Agencija.

Članak 22.

1. Član privremenog osoblja ne smije bez dopuštenja AACC-a ni po kojoj osnovi iznositi u bilo kojem sudskom postupku informacije kojima raspolaže na temelju obavljanja poslova. Dopuštenje se uskraćuje samo ako je to potrebno zbog interesa Agencije i ako to uskraćivanje ne povlači za sobom kaznene posljedice za člana privremenog osoblja. Član privremenog osoblja dužan je pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na člana ili bivšeg člana privremenog osoblja koji svjedoči pred Sudom Europske unije ili pred stegovnim povjerenstvom Agencije u predmetu koji se odnosi na službenika ili bivšeg službenika Agencije i/ili Europske unije.

Članak 23.

Član privremenog osoblja boravi u mjestu zaposlenja ili na takvoj udaljenosti od njega koja mu omogućuje nesmetano obavljanje poslova. Član privremenog osoblja dostavlja svoju adresu AACC-u i odmah ga obavješćuje o svakoj promjeni adrese.

Članak 24.

Član privremenog osoblja svojim nadređenima pomaže i savjetuje ih neovisno o svom položaju; odgovoran je za obavljanje poslova koji su mu dodijeljeni.

Član privremenog osoblja zadužen za neki odjel službe odgovoran je svojim nadređenima za dodijeljene ovlasti i provedbu uputa koje je dao. Odgovornost njegovih podređenih ni na koji ga način ne oslobađa njegove odgovornosti.

Članak 25.

1. Ako primi nalog koji smatra nepropisnim ili smatra da bi primljeni nalog mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, član privremenog osoblja o tome obavješćuje neposrednog nadređenog koji, ako je obavijest priopćena u pisanom obliku, na nju odgovara u pisanom obliku. Podložno stavku 2., ako neposredni nadređeni potvrdi nalog, a član privremenog osoblja smatra da se tom potvrdom nije primjereno odgovorilo na razloge njegove zabrinutosti, član privremenog osoblja upućuje pitanje u pisanom obliku sljedećem neposrednom nadređenom. Ako potonji u pisanom obliku potvrdi nalog, član privremenog osoblja izvršava nalog, osim ako je očigledno nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi.

2. Ako neposredno nadređeni smatra da se nalog mora provesti odmah, član privremenog osoblja provodi nalog, osim ako je očigledno nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi. Neposredno nadređeni dužan je na zahtjev člana privremenog osoblja izdati taj nalog u pisanom obliku.

3. Član privremenog osoblja koji svoje nadređene obavijesti o nalogu koji smatra nepropisnim ili za koji smatra da bi mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, ne smije zbog toga snositi nikakve posljedice.

Članak 26.

Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati da u cijelosti ili djelomično nadoknadi štetu koju je Agencija pretrpjela zbog njegove teške povrede dužnosti tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem poslova.

AACC donosi obrazloženu odluku u skladu sa stegovnim postupkom.

Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost u sporovima koji proizlaze iz ove odredbe.

Članak 27.

1. Svaki član privremenog osoblja koji tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova sazna činjenice zbog kojih se može pretpostaviti postojanje nezakonitih aktivnosti, uključujući prijevaru ili korupciju, koje štete interesima Agencije, ili za ponašanje u vezi s obavljanjem poslova koje može predstavljati ozbiljno neispunjenje obveza članova privremenog osoblja Agencije, o tome bez odgode obavješćuje neposrednog nadređenog,izvršnog direktora Agencije ili, ako to smatra korisnim, ravnatelja Agencije.

Informacije iz prvog stavka dostavljaju se u pisanom obliku.

Ovaj se stavak primjenjuje i u slučaju kada neka druga osoba koja je u službi Agencije, ili obavlja posao za Agenciju, ozbiljno ne ispunjava slične obveze.

2. Agencija ne smije štetno postupati prema članu privremenog osoblja koji je dostavio informacije iz stavka 1., uz uvjet da je djelovao opravdano i u dobroj vjeri.

3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili informacije, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni članu privremenog osoblja tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.

Članak 28.

1. Agencija ne smije štetno postupati prema članu privremenog osoblja koji je predsjedniku Vijeća Europske unije ili Europskog parlamenta, ili Europskom ombudsmanu, otkrio informacije kako je utvrđeno u članku 27., ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	član privremenog osoblja opravdano i u dobroj vjeri smatra otkrivene informacije i sve u njima sadržane navode istinitima i

(b)	član privremenog osoblja prethodno je iste informacije otkrio Agenciji i dopustio je Agenciji rok koji ona odredi s obzirom na kompleksnost slučaja, za poduzimanje odgovarajućih radnji. Člana privremenog osoblja na odgovarajući se način obavješćuje o tom roku unutar 60 dana.

2. Rok iz stavka 1. ne primjenjuje se ako član privremenog osoblja može dokazati njegovu neprimjerenost s obzirom na sve okolnosti predmeta.

4. U skladu s člancima 29. i 168., Agencija uspostavlja postupak za rješavanje pritužbi članova privremenog osoblja u vezi s načinom na koji se prema njima postupalo nakon ili zbog njihova ispunjavanja obveza na temelju članka 27. ili na temelju ovog članka. Agencija osigurava da se takve pritužbe rješavaju povjerljivo i, ako to opravdavaju okolnosti, prije isteka rokova navedenih u članku 168.

AACC utvrđuje unutarnja pravila, između ostalog, o sljedećem:

—	davanju informacija članovima privremenog osoblja iz članka 27. stavka 1. ili ovog članka o rješavanju predmeta koje su oni prijavili,

—	zaštiti legitimnih interesa tih članova osoblja i njihove privatnosti i

—	postupku za rješavanje pritužbi iz stavka 1. ovog članka.

Članak 29.

Agencija pomaže svakom članu privremenog osoblja, posebno u postupcima protiv počinitelja prijetnji, uvreda, klevete i širenja klevete te svih vrsta napada usmjerenih na osobu ili imovinu kojima su on ili članovi njegove obitelji izloženi zbog njegova položaja ili poslova.

Ona u takvim slučajevima članu privremenog osoblja nadoknađuje štetu koju član privremenog osoblja nije uzrokovao namjerno ili teškom nepažnjom i koju ne može nadoknaditi od počinitelja.

Članak 30.

Agencija olakšava daljnje osposobljavanje i usavršavanje za članove privremenog osoblja koje je spojivo s pravilnim funkcioniranjem službe i u skladu je s njezinim interesima.

Takvo se osposobljavanje i usavršavanje uzima u obzir za potrebe promaknuća tijekom karijere.

Članak 31.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na udruživanje; posebno mogu biti članovi sindikata ili udruženja osoblja.

Članak 32.

Članovi privremenog osoblja mogu AACC-u podnijeti zahtjeve u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju.

Svaka odluka donesena na temelju ovog Pravilnika o osoblju koja se odnosi na pojedinca, dotičnom se članu privremenog osoblja dostavlja u pisanom obliku. Svaka odluka koja ima negativni učinak na člana privremenog osoblja sadržava obrazloženje.

Posebne odluke u vezi s imenovanjem, stalnim zapošljavanjem, promaknućem, premještajem, utvrđivanjem administrativnog statusa ili prestankom radnog odnosa člana privremenog osoblja objavljuju se u Agenciji. Objava je dostupna cjelokupnom osoblju tijekom primjerenog razdoblja.

Članak 33.

Osobni dosje člana privremenog osoblja sadrži:

(a)	sve dokumente koji se odnose na njegov administrativni status i sva izvješća o njegovim sposobnostima, učinkovitosti i ponašanju;

(b)	sve komentare člana privremenog osoblja o tim dokumentima.

Dokumenti se registriraju, brojčano označuju i unose u dosje po redu; Agencija ne smije upotrebljavati dokumente iz točke (a) protiv člana privremenog osoblja niti se na njih pozivati ako mu prije unosa u dosje nisu dostavljeni.

Dostava svakog dokumenta članu privremenog osoblja evidentira se njegovim potpisom ili, ako to nije moguće, obavlja se slanjem preporučenog pisma na zadnju adresu koju je član privremenog osoblja prijavio.

Osobni dosje člana privremenog osoblja ne sadrži podatke o njegovim političkim, sindikalnim, filozofskim ili vjerskim aktivnostima ili nazorima, rasnom ili etničkom podrijetlu ni o spolnoj orijentaciji.

Četvrtim se stavkom, međutim, ne zabranjuje unos u dosje članu privremenog osoblja poznatih administrativnih akata i dokumenata potrebnih radi primjene ovog Pravilnika o osoblju.

Za svakog člana privremenog osoblja vodi se samo jedan osobni dosje.

Član privremenog osoblja ima, čak i nakon napuštanja službe, pravo na uvid u sve dokumente u svojem dosjeu i na izradu preslika.

Osobni dosje povjerljiv je i uvid u njega moguć je samo u uredima administracije ili pomoću sigurnog elektroničkog medija. Prosljeđuje se, međutim, Vijeću za pravne lijekove ako se pokrene postupak u vezi s članom privremenog osoblja.

Članak 34.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju u skladu s uvjetima koje utvrdi Agencija.

Članak 35.

Odluku kojom se nalaže naknada štete koju je Agencija pretrpjela zbog teške povrede dužnosti, kako je predviđeno u članku 26., donosi AACC postupajući u skladu s formalnostima predviđenima u slučajevima otkaza zbog teške povrede dužnosti.

Odluke o pojedinačnim članovima privremenog osoblja objavljuju se kako je predviđeno u članku 32.

Članak 36.

Povlastice i imuniteti koje uživaju članovi privremenog osoblja dodjeljuju im se isključivo u interesu Agencije. Članovi privremenog osoblja ne izuzimaju se od ispunjavanja privatnih obveza, odnosno od poštovanja zakonâ i policijskih propisa koji su na snazi.

U slučaju da su povlastice i imuniteti predmet spora, dotični član privremenog osoblja odmah o tome obavješćuje Agenciju.

Propusnice predviđene Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije izdaju se onim članovima privremenog osoblja kojima je to potrebno zbog interesa službe.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 37.

1. Zapošljavanje privremenog osoblja provodi se kako bi Agencija dobila usluge najsposobnijih, najučinkovitijih i najčasnijih osoba koje se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica koje sudjeluju u radu Agencije.

Privremeno osoblje odabire se bez razlike s obzirom na rasu, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, spol ili spolnu orijentaciju i neovisno o njihovu bračnom statusu ili obiteljskoj situaciji.

Nijedno radno mjesto nije rezervirano za državljane jedne od država članica. Međutim, ako primijeti znatnu neravnotežu državljanstava među privremenim osobljem koja se ne može opravdati objektivnim kriterijima, načelo jednakosti građana Unije omogućuje Agenciji da donese odgovarajuće mjere. Te odgovarajuće mjere moraju biti opravdane i nikad ne smiju dovesti do kriterija zapošljavanja koji se temelje na nečemu drugom osim na zaslugama. Prije nego što AACC donese takve odgovarajuće mjere, Odbor za usmjeravanje donosi opće odredbe za primjenu ovog stavka.

2. Člana privremenog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica sudionica i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu služenja vojnog roka;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove i

(e)	dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika država članica sudionica i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika država članica sudionica na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

3. Ako je potrebno, AACC donosi posebne odredbe o postupcima zapošljavanja privremenog osoblja, u okviru Odluke (ZVSP) 2015/1835.

Članak 38.

Prije zapošljavanja član privremenog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika Agencije kako bi se potvrdilo da ispunjava zahtjeve iz članka 37. stavka 2. točke (d).

Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može, u roku od 20 dana od primitka obavijesti od Agencije, zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koje AACC odabere među službenim liječnicima Agencije. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je dao prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom, kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.

Članak 39.

1. Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati probni rad od najviše devet mjeseci.

Ako je član privremenog osoblja tijekom probnog rada zbog bolesti, rodiljnog dopusta na temelju članka 52. ili nesreće spriječen u obavljanju svojih dužnosti najmanje mjesec dana, AACC mu može produljiti probni rad za isto to razdoblje. Ukupno trajanje probnog rada ni u kojem slučaju ne može biti dulje od 15 mjeseci.

2. Izvješće o članu privremenog osoblja koji je na probnom radu može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.

Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku u roku od osam radnih dana. Osoba koja je neposredno nadređena članu privremenog osoblja izvješće i primjedbe odmah dostavlja AACC-u. Na temelju tog izvješća AACC može odlučiti da se član privremenog osoblja otpusti prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok ili, u iznimnim okolnostima, produljiti probni rad za najviše šest mjeseci te može rasporediti tog člana privremenog osoblja u drugu službu za preostalo vrijeme probnog rada.

3. Najkasnije mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana privremenog osoblja koji je na probnom radu za obavljanje poslova njegova radnog mjesta te o njegovu ponašanju i učinkovitosti na radnom mjestu. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku u roku od osam radnih dana.

Ako se u izvješću preporučuje otkaz ili, u iznimnim okolnostima, produljenje probnog roka, osoba koja je neposredno nadređena članu privremenog osoblja izvješće i primjedbe odmah dostavlja AACC-u.

Član privremenog osoblja čiji rad nije zadovoljavajući da bi opravdao zadržavanje na njegovu radnom mjestu, otpušta se.

Konačna odluka donosi se na temelju izvješća iz ovog stavka, kao i na temelju elemenata koji su AACC-u dostupni u vezi s ponašanjem člana privremenog osoblja s obzirom na glavu II. poglavlje 2.

Članak 40.

1. Član privremenog osoblja zapošljava se na prvom stupnju svojeg razreda.

Radi uzimanja u obzir profesionalnog iskustva AACC može odobriti dodavanje radnog staža do najviše 24 mjeseca. Za primjenu ovog članka donose se opće provedbene odredbe.

2. Član privremenog osoblja koji je dvije godine bio na istom stupnju u svojem razredu automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu, osim ako je ocijenjeno da je bio neuspješan u obavljanju poslova na temelju godišnjeg izvješća iz članka 41. Član privremenog osoblja napreduje na sljedeći stupanj u svojem razredu najkasnije nakon četiri godine.

Ako se član privremenog osoblja imenuje načelnikom odjela, direktorom ili glavnim direktorom i tijekom prvih devet mjeseci uspješno obavlja nove dužnosti, on retroaktivno napreduje za jedan stupanj u razredu u kojem je bio kada je imenovanje stupilo na snagu. Zbog napredovanja njegova se osnovna mjesečna plaća povećava za postotnu razliku između prvog i drugog stupnja svakog razreda.

3. Ako se član privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu, kako je predviđeno u članku 10. stavku 2., razvrstava se na početni stupanj tog razreda. Međutim, članovi privremenog osoblja u razredima od AD 9 do AD 13 koji obavljaju poslove načelnika odjela i imenovani su u viši razred, raspoređuju se na drugi stupanj novog razreda. Isto rješenje primjenjuje se na svakog člana privremenog osoblja koji je nakon promaknuća imenovan direktorom ili više.

Članak 41.

Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog člana privremenog osoblja predmet su godišnjeg izvješća. U tome izvješću navodi se je li člana osoblja bio uspješan u obavljanju poslova ili nije. AACC donosi odredbe kojima se daje pravo na podnošenje pravnog lijeka tijekom postupka izvješćivanja, koje se ostvaruje prije podnošenja pritužbe iz članka 168. stavka 2.

Izvješće se dostavlja članu privremenog osoblja. On ima pravo dati bilo kakvu primjedbu koju smatra potrebnom.

POGLAVLJE 4.

Uvjeti rada

Odjeljak A

Roditeljski ili obiteljski dopust

Članak 42.

Član privremenog osoblja ima za svako dijete pravo na roditeljski dopust bez primanja osnovne plaće u trajanju od najviše šest mjeseci, a potrebno ga je iskoristiti tijekom prvih dvanaest godina nakon djetetova rođenja ili posvojenja djeteta. Trajanje dopusta može se udvostručiti za samohrane roditelje na temelju općih provedbenih odredaba koje donese AACC i za roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio službeni liječnik. Svaki dopust koji se uzima može trajati najmanje mjesec dana.

Za vrijeme roditeljskog dopusta član privremenog osoblja nastavlja biti članom sustava socijalne sigurnosti; zadržava stjecanje mirovinskih prava, naknadu za uzdržavano dijete i naknadu za obrazovanje. Član privremenog osoblja zadržava radno mjesto i pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred. Dopust se može iskoristiti u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Ako se roditeljski dopust uzima u obliku dopusta na pola radnog vremena, udvostručuje se najdulje razdoblje utvrđeno u prvom stavku. Članovi privremenog osoblja za vrijeme roditeljskog dopusta imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 919,02 EUR ili na 50 % tog iznosa ako uzimaju dopust na pola radnog vremena, ali uz uvjet da tijekom dopusta nemaju drugo plaćeno zaposlenje. Ukupni trošak doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđen člancima 68. i 69. snosi Agencija i izračunava se na temelju osnovne plaće člana privremenog osoblja.

Međutim, u slučaju dopusta na pola radnog vremena ova se odredba primjenjuje samo na razliku između pune osnovne plaće i proporcionalno umanjene osnovne plaće. Doprinosi člana privremenog osoblja za isplaćeni dio osnovne plaće izračunavaju se primjenom postotaka koji bi se primjenjivali i da je zaposlen u punom radnom vremenu.

Za samohrane roditelje i roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio službeni liječnik iz prvog stavka i za vrijeme prva tri mjeseca roditeljskog dopusta, ako dopust uzima otac tijekom rodiljnog dopusta ili ako ga uzima jedan roditelj neposredno nakon rodiljnog dopusta ili tijekom ili neposredno nakon dopusta za posvojenje, mjesečna naknada iznosi 1 225,36 EUR ili 50 % tog iznosa ako je član privremenog osoblja uzeo dopust na pola radnog vremena.

Roditeljski dopust može se produljiti za još šest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz drugog stavka. Za samohrane roditelje iz prvog stavka roditeljski dopust može se produljiti za još dvanaest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz četvrtog stavka.

Iznosi navedeni u ovom članku ažuriraju se u skladu s primicima od rada.

Članak 43.

U slučaju teške bolesti ili teškog invaliditeta bračnog druga člana privremenog osoblja, srodnika u uzlaznoj ili silaznoj liniji, brata ili sestre, član privremenog osoblja ima pravo na obiteljski dopust bez osnovne plaće ako dostavi liječničku potvrdu. Ukupno trajanje takvog dopusta tijekom cjelokupne karijere člana privremenog osoblja ne smije biti dulje od devet mjeseci.

Primjenjuje se članak 42. drugi stavak.

Odjeljak B

Radno vrijeme

Članak 44.

1. Članovi privremenog osoblja u aktivnoj službi na raspolaganju su Agenciji u bilo koje vrijeme.

2. Redovno tjedno radno vrijeme u rasponu je od 40 od 42 sata, pri čemu broj sati u radnom danu određuje AACC. Poštujući to ograničenje, AACC može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, odrediti radno vrijeme određenih skupina članova privremenog osoblja zaduženih za određene poslove.

3. Od člana privremenog osoblja se, međutim, može zahtijevati da zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće i izvan redovnog radnog vremena. AACC utvrđuje detaljna pravila o primjeni ovog stavka nakon savjetovanja s odborom osoblja.

4. AACC može uvesti fleksibilne uvjete u vezi s radnim vremenom. Pod tim uvjetima cijeli radni dani ne odobravaju se članovima privremenog osoblja u razredu AD/AST 9 ili višim razredima. Ti uvjeti ne primjenjuju se na članove privremenog osoblja na koje se primjenjuju odredbe članka 40. stavka 2. Ti članovi privremenog osoblja upravljaju svojim radnim vremenom u dogovoru sa svojim nadređenima.

Članak 45.

1. Član privremenog osoblja može podnijeti zahtjev da mu se odobri rad u nepunom radnom vremenu. AACC može dati takvo odobrenje ako je to spojivo s interesima službe.

2. Član privremenog osoblja ima pravo na odobrenje u sljedećim slučajevima:

(a)	za brigu o uzdržavanom djetetu mlađem od 9 godina života,

(b)	za brigu o uzdržavanom djetetu u dobi između 9 i 12 godina, ako smanjenje radnog vremena nije veće od 20 % redovnog radnog vremena,

(c)	za brigu o uzdržavanom djetetu dok ne navrši 14 godina života kada je član privremenog osoblja samohrani roditelj,

(d)

u slučaju teške situacije, za brigu o uzdržavanom djetetu dok ne navrši 14 godina života, ako smanjenje radnog vremena nije veće od 5 % redovnog radnog vremena. U tom se slučaju ne primjenjuju prva dva stavka članka 3. Priloga I. Ako su oba roditelja zaposlena u službi Unije, samo jedan ima pravo na takvo smanjenje,

(e)	za brigu o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluju od teške bolesti ili imaju teški invaliditet,

(f)	radi daljnjeg osposobljavanja, ili

(g)	tijekom posljednje tri godine prije nego što navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, ali ne prije navršene 58. godine.

U slučaju kada se zahtjev za rad u nepunom radnom vremenu podnese radi daljnjeg osposobljavanja ili tijekom posljednje tri godine prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, ali ne prije navršene 58. godine, AACC može odbiti izdati odobrenje ili odgoditi dan njegova početka primjene samo u iznimnim okolnostima i zbog neodgodivih potreba službe.

U slučaju da se pravo koristi radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluju od teške bolesti ili imaju teški invaliditet, ili radi daljnjeg osposobljavanja, ukupno trajanje svih razdoblja tijekom cijele karijere člana privremenog osoblja ne smije biti dulje od pet godina.

3. AACC odgovara na zahtjev člana privremenog osoblja u roku od 60 dana.

4. Pravila kojima se uređuje rad u nepunom radnom vremenu i postupci za odobrenje utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 46.

Član privremenog osoblja može podnijeti zahtjev za rad na pola radnog vremena u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta koje AACC smatra prikladnim za tu svrhu. Odobrenje za rad na pola radnog vremena u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta nije vremenski ograničeno. AACC ga, međutim, može ukinuti u interesu službe obavješćujući člana privremenog osoblja šest mjeseci unaprijed. AACC može ukinuti odobrenje i na zahtjev dotičnog člana privremenog osoblja, obavješćujući ga o tome najmanje šest mjeseci unaprijed. U tom se slučaju člana privremenog osoblja može premjestiti na drugo radno mjesto.

Primjenjuju se članak 54. i, osim drugog stavka treće rečenice, članak 3. Priloga I.

AACC može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka.

Članak 47.

Od člana privremenog osoblja ne može se zahtijevati prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom; noćni rad, rad nedjeljom ili praznicima može se odobriti samo u skladu s postupkom koji utvrđuje AACC. Ukupno trajanje prekovremenog rada koji se može zahtijevati od člana privremenog osoblja ne smije prelaziti 150 sati tijekom šestomjesečnog razdoblja.

Članovi privremenog osoblja u funkcijskoj skupini AD i funkcijskoj skupini AST od 5 do 11 nemaju pravo na kompenzaciju ni na naknadu za prekovremeni rad.

Kako je predviđeno u Prilogu III., članovi privremenog osoblja u razredu od AST 1 do AST 4 koji obave prekovremeni rad imaju za to pravo na kompenzacijski dopust ili naknadu ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust tijekom mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.

Članak 48.

Član privremenog osoblja od kojeg se očekuje da redovito radi noću, subotom, nedjeljom ili praznicima ima pravo na posebnu naknadu za rad u smjenama, koji Agencija zahtijeva zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila i koji smatra redovnim i trajnim.

AACC određuje kategorije članova privremenog osoblja koji imaju pravo na te naknade te njihove iznose i uvjete.

Redovno radno vrijeme člana privremenog osoblja za rad u smjenama ne smije prijeći ukupni godišnji zbroj sati u redovnom radnom vremenu.

Članak 49.

Član privremenog osoblja ima pravo na posebnu naknadu kada se od njega, u skladu s odlukom AACC-a i zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila, zahtijeva da izvan redovnog radnog vremena bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće.

AACC određuje kategorije članova privremenog osoblja koji imaju pravo na te naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.

Članak 50.

Određenim članovima privremenog osoblja mogu se odobriti posebne naknade kao kompenzacija za posebno teške uvjete rada.

Agencija određuje kategorije korisnika te iznose i uvjete takvih posebnih naknada.

Odjeljak C

Dopust

Članak 51.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na godišnji odmor od najmanje 24 radna dana i najviše 30 radnih dana za kalendarsku godinu, u skladu s pravilima jednakima onima koja sporazumno utvrđuju institucije Unije.

Osim godišnjeg odmora, članu privremenog osoblja može se iznimno na zahtjev odobriti poseban dopust. Pravila koja se odnose na taj dopust utvrđena su u Prilogu II.

Članak 52.

Trudnice, uz dopust predviđen u članku 51., imaju pravo na dodatnih dvadeset tjedana dopusta ako predoče liječničku potvrdu. Dopust počinje najranije šest tjedana prije očekivanog datuma poroda navedenog u potvrdi i završava najranije 14 tjedana nakon datuma poroda. U slučaju višestrukog poroda, prijevremenog poroda ili rođenja djeteta s invaliditetom trajanje dopusta je 24 tjedna. Za potrebe ove odredbe, prijevremenim porodom smatra se porod prije navršenog 34. tjedna trudnoće.

Članak 53.

1. Član privremenog osoblja koji predoči dokaz o nesposobnosti za obavljanje poslova zbog bolesti ili nesreće ima pravo na bolovanje.

Dotični član privremenog osoblja što prije obavješćuje Agenciju o nesposobnosti te istodobno navodi svoju trenutačnu adresu. Ako je odsutan više od tri dana, mora predočiti liječničku potvrdu. Potvrda se mora poslati najkasnije petog dana izostanka, što se potvrđuje poštanskim pečatom. Ako to ne učini, izostanak člana privremenog osoblja smatra se neopravdanim, osim ako potvrdu nije poslao zbog razloga koji su izvan njegove kontrole.

Od člana privremenog osoblja može se u svakom trenutku zatražiti da obavi liječnički pregled koji organizira Agencija. Ako se pregled ne može obaviti zbog razloga koji se mogu pripisati članu privremenog osoblja, njegov se izostanak smatra neopravdanim od datuma kada se pregled trebao obaviti.

Ako se nalazom pregleda potvrdi da je član privremenog osoblja sposoban obavljati poslove, njegov se izostanak, podložno sljedećem podstavku, smatra neopravdanim od datuma pregleda.

Ako član privremenog osoblja smatra da su zaključci liječničkog pregleda koji je organizirao AACC medicinski neutemeljeni, on ili liječnik koji postupa u njegovo ime mogu u roku od dva dana podnijeti Agenciji zahtjev za upućivanje predmeta neovisnom liječniku radi davanja mišljenja.

Agencija odmah prosljeđuje zahtjev drugom liječniku kojeg sporazumno odaberu liječnik člana privremenog osoblja i službeni liječnik Agencije. Ako se dogovor o odabiru liječnika ne postigne u roku od pet dana, Agencija odabire osobu s popisa neovisnih liječnika koji svake godine za tu potrebu i uz opću suglasnost sastavljaju AACC i odbor osoblja. Član privremenog osoblja može podnijeti prigovor protiv odabira Agencije, nakon čega Agencija odabire drugu osobu s popisa i taj je odabir konačan.

Mišljenje neovisnog liječnika koje se daje nakon savjetovanja s liječnikom člana privremenog osoblja i službenim liječnikom Agencije obvezujuće je. Ako mišljenje neovisnog liječnika potvrdi zaključke pregleda koji organizira Agencija, izostanak se smatra neopravdanim od datuma tog pregleda. Ako mišljenje neovisnog liječnika ne potvrdi zaključak tog pregleda, izostanak se za sve potrebe smatra opravdanim.

2. Ako član privremenog osoblja u razdoblju od 12 mjeseci zbog bolesti u trajanju do tri dana izostane više od ukupno 12 dana, za svaki daljnji izostanak zbog bolesti mora predočiti liječničku potvrdu. Njegov se izostanak smatra neopravdanim od trinaestog dana izostanka zbog bolesti bez liječničke potvrde.

3. Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila o stegovnom postupku, svaki izostanak koji se u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra neopravdanim oduzima se prema potrebi od godišnjeg odmora dotičnog člana privremenog osoblja. U slučaju da je član privremenog osoblja iskoristio pravo na godišnji odmor, on gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

4. Ako član privremenog osoblja u razdoblju od tri godine ima više od 12 mjeseci bolovanja, AACC može uputiti njegov predmet Odboru za utvrđivanje invalidnosti.

5. Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati da nakon pregleda koji obavi službeni liječnik Agencije uzme bolovanje ako njegovo zdravstveno stanje to zahtijeva ili ako član njegovog kućanstva boluje od zarazne bolesti.

U slučaju spora primjenjuje se postupak utvrđen u stavku 1. od petog do sedmog podstavka.

6. Članovi privremenog osoblja svake godine obavljaju liječnički pregled kod službenog liječnika Agencije ili liječnika po vlastitom izboru.

U potonjem slučaju trošak liječnikova honorara snosi Agencija do maksimalnog iznosa koji AACC odredi za razdoblje od najdulje tri godine.

Članak 54.

Godišnji odmor člana privremenog osoblja kojem je odobren rad u nepunom radnom vremenu proporcionalno se smanjuje za vrijeme trajanja odobrenja.

Članak 55.

Osim u slučaju bolesti ili nesreće, član privremenog osoblja ne smije izostati s posla bez prethodnog dopuštenja svojeg neposredno nadređenog. Ne dovodeći u pitanje stegovne mjere koje se mogu primjenjivati, svaki utvrđeni neodobreni izostanak oduzima se od godišnjeg odmora dotičnog člana privremenog osoblja. Ako je iskoristio cijeli godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

Ako član privremenog osoblja želi provesti bolovanje izvan mjesta zaposlenja, treba prethodno pribaviti dopuštenje AACC-a.

Posebni dopust, roditeljski dopust i obiteljski dopust ne smiju biti dulji od trajanja ugovora.

Plaćeno bolovanje predviđeno u članku 53. ne smije, međutim, biti dulje od tri mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član privremenog osoblja radio ako je to razdoblje dulje. Dopust ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Nakon isteka tih rokova član privremenog osoblja čiji ugovor još nije istekao upućuje se na neplaćeni dopust, neovisno o tome što i dalje ne može obavljati poslove.

Međutim, ako član privremenog osoblja oboli od profesionalne bolesti ili pretrpi ozljedu prilikom obavljanja poslova, on nastavlja primati pune primitke od rada u razdoblju nesposobnosti za rad sve dok mu se ne prizna pravo na naknadu za invalidnost na temelju članka 77.

Odjeljak D

Praznici

Članak 56.

Agencija sastavlja popis praznika.

Članak 57.

U iznimnim se okolnostima članu privremenog osoblja može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. Članak 15. primjenjuje se i za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta za osobne potrebe.

Dopuštenje na temelju članka 15. ne daje se članu privremenog osoblja za potrebe obavljanja plaćene ili neplaćene djelatnosti koja uključuje lobiranje ili zastupanje u odnosu na Agenciju i koja bi mogla dovesti do postojanja ili moguće nespojivosti sa zakonitim interesima Agencije.

AACC određuje trajanje tog dopusta koje ne prelazi četvrtinu razdoblja koje je član privremenog osoblja već odradio ili:

—	tri mjeseca ako je radni staž člana privremenog osoblja kraći od četiri godine,

—	dvanaest mjeseci u svim ostalim slučajevima.

Dopust odobren u skladu s trećim stavkom ne uzima se u obzir za potrebe članka 40. stavka 2. prvog podstavka.

Tijekom neplaćenog dopusta članu privremenog osoblja suspendiraju se prava iz sustava socijalne sigurnosti predviđenog u članku 68.

Međutim, član privremenog osoblja koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon početka neplaćenog dopusta, zatražiti da i dalje bude osiguran od rizika iz članka 68., pod uvjetom da tijekom dopusta snosi polovinu troškova doprinosa predviđenih tim člankom; doprinos se izračunava na temelju njegove zadnje osnovne plaće.

Osim toga, član privremenog osoblja koji dokaže da ne može steći mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja, može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava tijekom neplaćenog dopusta, pod uvjetom da snosi troškove doprinosa jednake trostrukom iznosu utvrđenom u članku 90.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

Žene čiji rodiljni dopust počinje prije kraja njihova ugovora imaju pravo na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu.

Članak 58.

Članu privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka, zamjensko služenje vojnog roka ili na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama, odobrava se dopust za obavljanje vojne službe; takav dopust ni pod kakvim okolnostima ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka ili zamjensko služenje vojnog roka prestaje primati primitke od rada, ali i dalje zadržava pravo napredovanja na viši stupanj na temelju ovog Pravilnika o osoblju. Također zadržava pravo na otpremninu ako nakon dovršetka vojnog roka ili zamjenskog vojnog roka retroaktivno uplati doprinose za mirovinsko osiguranje.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na vojnu obuku ili je pozvan služiti u oružanim snagama i dalje prima, tijekom trajanja obuke ili služenja, primitke od rada od kojih se oduzima iznos plaće koju član dobiva za vojnu službu.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 59.

Primici od rada članova privremenog osoblja uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Članak 60.

1. Primici od rada članova privremenog osoblja izražavaju se u eurima. Ponderi, odbici, godišnje preispitivanje i usklađivanja utvrđuju se prema pravilima navedenima u člancima 63., 64., 65., 65.a i 66.a Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije, utvrđenog u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (3) (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju EU-a”). Odbici navedeni u Pravilniku o osoblju EU-a idu u korist proračuna Agencije, osim doprinosa za osiguranje od bolesti, nesreće i za slučaj nezaposlenosti.

2. Osnovne plaće određuju se prema pravilima navedenima u članku 66. Pravilnika o osoblju EU-a.

3. Obiteljske naknade uključuju:

(a)	naknadu za kućanstvo;

(b)	naknadu za uzdržavano dijete;

(c)	naknadu za obrazovanje.

4. Članovi privremenog osoblja koji primaju obiteljske naknade navedene u ovom članku prijavljuju naknade slične naravi koje primaju iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s člancima 1., 2. i 3. Priloga IV. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.

5. Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebnom obrazloženom odlukom koju AACC donosi na temelju liječničke dokumentacije kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima mentalno ili tjelesno oštećenje, zbog čega član privremenog osoblja ima znatne troškove.

6. Naknade koje na temelju članaka 1., 2. i 3. Priloga IV. prima osoba koja nije član privremenog osoblja, isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj ta osoba ima boravište, uzimajući prema potrebi u obzir devizne tečajeve iz članka 63. drugog stavka Pravilnika o osoblju EU-a. Ako je predmetna zemlja unutar Unije, na te se naknade primjenjuje ponder utvrđen za tu zemlju, ili ponder 100 ako je zemlja boravišta izvan Unije.

Za isplatu obiteljskih naknada toj osobi primjenjuju se stavci 4. i 5.

7. Naknada za život u inozemstvu iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete na koje član privremenog osoblja ima pravo. Naknada za život u inozemstvu iznosi najmanje 509,43 EUR mjesečno.

8. U slučaju smrti člana privremenog osoblja nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca imaju pravo na pune primitke od rada pokojnika do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je nastupila smrt.

U slučaju smrti osobe koja ima pravo na naknadu za invalidnost, gornje odredbe primjenjuju se na pokojnikovu naknadu za invalidnost.

Članak 61.

Isplata obiteljskih naknada i naknade za život u inozemstvu utvrđuje se u skladu s člancima 1., 2., 3. i 4. Priloga IV.

Članak 62.

Podložno člancima od 63. do 66., član privremenog osoblja, u skladu s člancima od 5. do 16. Priloga IV., ima pravo na naknadu troškova koji su nastali zbog preuzimanja dužnosti, premještaja ili odlaska iz službe kao i na naknadu troškova nastalih u obavljanju poslova ili u vezi s njima.

Članak 63.

Član privremenog osoblja zaposlen na razdoblje koje nije kraće od 12 mjeseci, kako je predviđeno u članku 9. Priloga IV., ima pravo na naknadu troškova selidbe.

Članak 64.

1. Član privremenog osoblja zaposlen na razdoblje koje nije kraće od godinu dana prima naknadu za nastanjenje, kako je predviđeno u članku 5. Priloga IV., koja za očekivano trajanje zaposlenja:

od najmanje godinu dana, ali kraće od dvije godine,	iznosi jednu trećinu	iznosa utvrđenog u članku 5. Priloga IV.
od najmanje dvije godine, ali kraće od tri godine,	iznosi dvije trećine
od tri godine ili više,	iznosi tri trećine

2. Naknada za preseljenje predviđena u članku 6. Priloga IV. dodjeljuje se članovima privremenog osoblja koji su navršili četiri godine staža u službi. Član privremenog osoblja koji je navršio više od godinu dana, a manje od četiri godine staža u službi, prima naknadu za preseljenje razmjernu duljini staža u službi, s tim da se u obzir ne uzimaju nepune godine staža.

3. Međutim, naknada za nastanjenje predviđena u stavku 1. i naknada za preseljenje predviđena u stavku 2. ne smije biti manja od:

(a)	1 123,91 EUR za člana privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo i

(b)	668,27 EUR za člana privremenog osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi privremenog osoblja imaju pravo na naknadu za nastanjenje ili naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

U slučajevima kada je bračni drug člana privremenog osoblja Agencije dužnosnik ili drugi službenik Unije i ima pravo na naknadu za nastanjenje ili naknadu za preseljenje te prima veću osnovnu plaću, ta se naknada ne isplaćuje članu privremenog osoblja.

Članak 65.

Dnevnica iznosi kako je navedeno u članku 10. Priloga IV. Međutim, član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje je kraće od 12 mjeseci i koji dostavi dokaz da ne može više živjeti u svojem mjestu boravišta, ima pravo na dnevnicu tijekom trajanja ugovora ili najviše godinu dana.

Članak 66.

Članak 8. Priloga IV. o godišnjoj isplati putnih troškova iz mjesta rada u matično mjesto primjenjuje se samo na članove privremenog osoblja koji su navršili najmanje devet mjeseci rada u službi.

Članak 67.

Isplata dospjelih iznosa provodi se kako je navedeno u člancima 17. i 18. Priloga IV.

POGLAVLJE 6.

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Odjeljak A

Zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 68.

Član privremenog osoblja tijekom zaposlenja, bolovanja i neplaćenog dopusta iz članaka 17. i 57. u skladu s uvjetima koji su u njima određeni, ili ako prima naknadu za invalidnost, njegov bračni drug, ako taj bračni drug nema pravo na davanja jednake naravi i razine na temelju neke druge pravne odredbe ili propisa, njegova djeca i drugi uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga IV. i primatelji mirovine za nadživjele osobe imaju zdravstveno osiguranje prema pravilima jednakima onima koja sporazumno utvrđuju institucije Unije na temelju članka 72. Pravilnika o osoblju EU-a.

Članak 69.

Član privremenog osoblja tijekom zaposlenja, bolovanja i neplaćenog dopusta iz članaka 17. i 57. u skladu s uvjetima koji su u njima određeni, osiguran je od dana stupanja u službu od rizika profesionalnih bolesti i nesreća prema pravilima jednakima onima koja sporazumno utvrđuju institucije Unije na temelju članka 73. Pravilnika o osoblju EU-a. Član privremenog osoblja doprinosi pokrivanju troškova osiguranja od rizika nastalih izvan radnog mjesta u iznosu do 0,1 % osnovne plaće.

Članak 70.

1. Doprinosi člana privremenog osoblja i Agencije sustavu zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće u potpunosti se plaćaju sustavu zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće utvrđenom u Pravilniku o osoblju EU-a.

2. Međutim, ako se liječničkim pregledom predviđenim u članku 37. kod člana privremenog osoblja utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može odlučiti da se troškovi nastali zbog te bolesti ili invalidnosti odbiju od naknade troškova predviđene u članku 68.

Ako član privremenog osoblja dokaže da se ne može osigurati u nekom drugom sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom zakonom ili drugim propisima može, na temelju zahtjeva što ga podnese najkasnije mjesec dana nakon isteka ugovora, i dalje biti osiguran u zdravstvenom osiguranju predviđenom u člancima 68. i 69. u razdoblju koje ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon isteka ugovora.

Doprinosi predviđeni u članku 68. stavku 2. izračunavaju se na temelju njegove zadnje osnovne plaće, a polovinu doprinosa snosi sam član.

3. AACC može, nakon savjetovanja sa službenim liječnikom Agencije, odlučiti da se jednomjesečni rok za podnošenje zahtjeva i šestomjesečni rok predviđen u stavku 2. ne primjenjuje ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela tijekom zaposlenja, o čemu je obavijestila Agenciju prije isteka šestomjesečnog roka predviđenog u stavku 2., pod uvjetom da dotična osoba obavi liječnički pregled koji organizira Agencija.

Članak 71.

1. Bivši član privremenog osoblja koji je nezaposlen nakon što je prestao radni odnos s Agencijom:

—	koji od Agencije ne prima naknadu za invalidnost,

—	čiji radni odnos nije prestao zbog ostavke ili otkazom ugovora zbog stegovnih razloga,

—	koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi,

—	i koji ima boravište u nekoj od država članica,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlene pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je prijaviti to Agenciji. U takvim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koja se isplaćuje na temelju stavka 3.

2. Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član privremenog osoblja mora:

(a)	biti na vlastiti zahtjev prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice u kojoj ima boravište;

(b)	ispunjavati zakonske obveze te države članice koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinu zakonodavstvu;

(c)	svaki mjesec Agenciji slati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b).

Agencija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b), u slučajevima bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nacionalno tijelo, nadležno za ispunjenje tih obveza, odobri izuzeće.

AACC utvrđuje odredbe koje smatra potrebnima za primjenu ovog članka.

3. Naknada za nezaposlenost utvrđuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član privremenog osoblja primao u trenutku prestanka službe. Naknada iznosi:

(a)	60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci;

(b)	45 % osnovne plaće od 13. do 24. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci kada se primjenjuje donja granica navedena u ovom podstavku, ali ne i gornja granica, tako izračunani iznosi ne smiju biti manji od 1 347,89 EUR niti veći od 2 695,79 EUR. Ta se ograničenja usklađuju prema pravilima jednakima onima koja su navedena u članku 66. Pravilnika o osoblju EU-a, u skladu s člankom 65. tog pravilnika.

4. Razdoblje tijekom kojega se naknada za nezaposlenost isplaćuje bivšem članu privremenog osoblja ne smije biti dulje od 24 mjeseca od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako tijekom toga razdoblja član privremenog osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene u stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost suspendira se. Isplata se nastavlja ako prije isteka tog razdoblja bivši član privremenog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5. Bivši član privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade prema pravilima jednakima onima predviđenima u članku 67. Pravilnika o osoblju EU-a. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 1. Priloga IV.

Član mora prijaviti sve naknade iste vrste koji se njemu ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno u članku 68., bez obveze uplate doprinosa.

6. Naknadu za nezaposlenost i obiteljske naknade isplaćuje poseban fond za nezaposlenost u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7. Doprinosima članova privremenog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovna naknada od 1 225,36 EUR s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni u članku 64. Pravilnika o osoblju EU-a.

Doprinos se svaki mjesec odbija od plaće dotične osobe te se uplaćuje, zajedno s preostale dvije trećine koje financira Agencija, u poseban fond za nezaposlenost ustanovljen u skladu s člankom 28.a Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđenih Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (dalje u tekstu „UZOS EU-a”).

8. Na naknade za nezaposlenost koje se isplaćuju bivšem članu privremenog osoblja koji je nezaposlen primjenjuju se pravila jednaka onima predviđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 (4).

9. Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, postupajući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s Agencijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10. Detaljni aranžmani za primjenu ovog članka podliježu pravilima jednakima onima utvrđenima uzajamnim dogovorom među institucijama Unije, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. trećeg podstavka.

Članak 72.

1. Kada se članu privremenog osoblja rodi dijete, osoba koja stvarno skrbi za dijete prima naknadu u iznosu od 198,31 EUR.

Ista naknada isplaćuje se članu privremenog osoblja koji posvoji dijete mlađe od pet godina i koje je uzdržavanik u smislu članka 2. stavka 2. Priloga IV.

2. Ta se naknada isplaćuje i u slučaju prekida trudnoće nakon najmanje sedmog mjeseca.

3. Primatelj naknade za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje je za isto dijete primio iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknade predviđene u stavku 1. Ako su oboje roditelja članovi privremenog osoblja Agencije, naknada se isplaćuje samo jednom.

Članak 73.

U slučaju smrti člana privremenog osoblja, bračnog druga, uzdržavanog djeteta, ili drugih uzdržavanika u smislu članka 2. Priloga IV., člana privremenog osoblja koji su živjeli u kućanstvu člana privremenog osoblja, Agencija nadoknađuje troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta rada člana privremenog osoblja u njegovo matično mjesto.

Međutim, u slučaju smrti člana privremenog osoblja za vrijeme službenog putovanja, Agencija snosi troškove povezane s prijevozom tijela s mjesta na kojem je smrt nastupila u matično mjesto člana privremenog osoblja.

Članak 74.

Članu privremenog osoblja mogu se za vrijeme trajanja ugovora ili po isteku ugovora dati darovi, zajmovi ili predujmovi ako, kao posljedica teške dugotrajne bolesti ili invaliditeta ili nesreće koju je doživio tijekom rada, član privremenog osoblja nije sposoban za rad i dokaže da za slučaj takve bolesti ili nesreće nije osiguran u nekom drugom sustavu socijalne sigurnosti.

Odjeljak B

Osiguranje za slučaj invalidnosti i smrti

Članak 75.

Privremeno osoblje osigurano je od rizika smrti i invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđeni u ovom odjeljku suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član osoblja prima za zaposlenje na temelju ovog Pravilnika o osoblju.

Članak 76.

Ako se liječničkim pregledom koji član privremenog osoblja obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može u pogledu rizika povezanih s takvom bolešću ili invalidnošću, odlučiti da će član privremenog osoblja steći pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu Agencije.

Član privremenog osoblja može Odboru za utvrđivanje invalidnosti koji osniva Agencija podnijeti pravni lijek protiv te odluke. Na temelju sporazuma između Agencije i Vijeća Europske unije, Agencija može koristiti Odbor za utvrđivanje invalidnosti Vijeća.

Članak 77.

1. Član privremenog osoblja kod kojeg se utvrdi potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u Agenciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Ako član privremenog osoblja koji je primatelj naknade za invalidnost navrši 66 godina, primjenjuju se opća pravila o otpremnini. Iznos otpremnine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je član privremenog osoblja bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

2. Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana privremenog osoblja. Ona, međutim, ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, odnosno osnovne plaće člana privremenog osoblja Unije prvog stupnja razreda 1. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

3. Ako je invalidnost člana privremenog osoblja prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanju poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju se iz proračuna Agencije.

4. Ako član privremenog osoblja namjerno prouzroči invalidnost, AACC može odlučiti da on ima pravo samo na otpremninu predviđenu u članku 86.

5. Osobe koje imaju pravo na naknadu za invalidnost imaju pravo i na obiteljske naknade određene u skladu s člankom 60. stavkom 3.; u skladu s Prilogom IV., naknada za kućanstvo određuje se na temelju primateljeve naknade.

Članak 78.

1. Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti iz članka 76.

2. Agencija može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi se utvrdilo ispunjava li još uvijek uvjete za primitak te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, član privremenog osoblja nastavlja raditi u Agenciji pod uvjetom da mu ugovor nije istekao.

Međutim, ako se dotičnu osobu ne može zaposliti u službi Agencije, ugovor se može otkazati pod uvjetom da se toj osobi isplati iznos u vrijednosti primitaka od rada koje bi primila tijekom otkaznog roka i, prema potrebi, naknade za otkaz ugovora predviđene u članku 96. Također se primjenjuje članak 86.

Članak 79.

Pravni sljednici preminulog člana privremenog osoblja, kako je određeno prema pravilima jednakima onima utvrđenima u Prilogu V. poglavlju 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u člancima od 80. do 83.

Ako bivši član privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost umre, pravni sljednici preminulog člana privremenog osoblja, kako je definirano u Prilogu V. poglavlju 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u tom prilogu.

Ako dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi član privremenog osoblja ili bivši član privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, privremene mirovine za njegova bračnog druga i priznate uzdržavanike određuju se prema pravilima jednakima onima navedenima u Prilogu VIII. poglavljima 5. i 6. Pravilnika o osoblju EU-a.

Članak 80.

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt ili, ako je primjenjivo, prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminulog počinju primati njegove prihode na temelju članka 60. stavka 8.

Članak 81.

Nadživjeli bračni drug člana privremenog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s Prilogom V. poglavljem 3. Mirovina ne smije biti manja od 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće koju je primio član privremenog osoblja niti manja od osnovne plaće člana privremenog osoblja Unije na prvom stupnju razreda 1.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo pod uvjetima utvrđenima u Prilogu IV. na obiteljske naknade navedene u članku 60. stavku 3. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene u članku 60. stavku 3. točki (b).

Članak 82.

Ako član privremenog osoblja ili osoba koja ima pravo na naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca koju je pokojnik u trenutku smrti uzdržavao u smislu članka 2. Priloga IV. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 7. Priloga V.

Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjavaju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog stupanja u brak bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

Ako član privremenog osoblja ili osoba koja ima pravo na naknadu za invalidnost premine, a nisu ispunjeni uvjeti navedeni u prvom stavku ovog članka, uzdržavana djeca u smislu članka 2. Priloga IV. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 10. Priloga V.; mirovina je, međutim, jednaka polovici mirovine izračunane u skladu s tim člankom.

Mirovina za djecu preminule osobe koju primaju osobe koje se smatraju uzdržavanom djecom u smislu članka 2. stavka 4. Priloga IV. ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.

Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga IV.

Članak 83.

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje na način predviđen u Prilogu V.

Članak 84.

1. Neovisno o drugim odredbama, posebno onima u pogledu najmanjih iznosa koji se isplaćuju osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ukupni iznos mirovine za nadživjele osobe i obiteljskih naknada umanjen za porez i druga obvezna davanja, koji se isplaćuje udovici i drugim pravnim sljednicima, ne smije biti veći od sljedećih iznosa:

(a)

u slučaju smrti člana privremenog osoblja koji je aktivno zaposlen, na dopustu za osobne potrebe, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu, iznosa primitaka od rada koji bi član privremenog osoblja primio u istom razredu i na istom stupnju da je još uvijek u službi, uvećan za obiteljske naknade koje bi primio u tom slučaju te umanjen za porez i ostale obvezne doprinose;

(b)

za razdoblje nakon datuma kada bi član privremenog osoblja iz gornje točke (a) navršio 66 godina, iznosa otpremnine na koju bi, da je živ, imao pravo nakon tog datuma na temelju razreda i stupnja na kojem je bio u trenutku smrti, uvećan za sve obiteljske naknade koje bi primio i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;

(c)	u slučaju smrti bivšeg člana privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za invalidnost, iznosa mirovine na koju bi imao pravo da je živ, podložno naknadama i odbicima iz točke (b).

2. Za potrebe stavka 1., ne primjenjuju se ponderi koji bi mogli utjecati na različite iznose.

3. Najviši iznos kako je utvrđen u stavku 1. točkama od (a) do (c) raspodjeljuje se među osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe razmjerno njihovim pravima, pri čemu se stavak 1. ne primjenjuje.

Na tako raspodijeljene iznose primjenjuje se članak 85. stavak 1. drugi i treći podstavak.

Članak 85.

1. Mirovine predviđene u ovom Pravilniku o osoblju izračunavaju se na temelju ljestvice plaća koja je na snazi prvog dana mjeseca u kojemu počinje ostvarivanje prava.

Na mirovine se ne primjenjuje koeficijent ispravka.

Mirovine izražene u eurima isplaćuju se u jednoj od valuta iz članka 29. Priloga V.

2. Ako se u skladu s člankom 60. primici od rada ažuriraju, isto se ažuriranje primjenjuje na mirovine.

3. Odredbe stavaka 1. i 2. analogno se primjenjuju na primatelje naknade za invalidnost.

Odjeljak C

Otpremnina

Članak 86.

Pri odlasku iz službe član privremenog osoblja ima pravo na isplatu otpremnine ili prijenos aktuarske protuvrijednosti svojih prava na starosnu mirovinu u skladu s člankom 1. Priloga V.

Članak 87.

Ako je član privremenog osoblja iskoristio mogućnost predviđenu u članku 91., otpremnina mu se smanjuje razmjerno razdoblju u kojem su iznosi odbijeni.

Prvi stavak ovog članka primjenjuje se na člana privremenog osoblja koji je u razdoblju od tri mjeseca nakon što se ovaj Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %, koja se može revidirati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 88.

Članak 88.

1. Stopa za izračun složenih kamata efektivna je stopa iz stavaka 2. i 3. i prema potrebi se revidira prilikom petogodišnje aktuarske procjene.

2. Kamatne stope koje se pri aktuarskim izračunima uzimaju u obzir temelje se na zabilježenim prosječnim godišnjim kamatnim stopama na dugoročni javni dug država članica kako ih je objavila Europska komisija. Za izračun odgovarajuće kamatne stope, bez inflacije, potrebne za aktuarske izračune koristi se odgovarajući indeks potrošačkih cijena.

3. Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je prosječnih realnih kamatnih stopa za dvanaestogodišnje razdoblje koje prethodi tekućoj godini.

Odjeljak D

Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja

Članak 89.

1. Davanja isplaćena u okviru sustava socijalne sigurnosti predviđenog u odjeljcima B i C terete proračun Agencije. Države članice koje sudjeluju u radu Agencije zajednički jamče isplatu tih davanja u skladu s ljestvicom utvrđenom za financiranje tih rashoda.

2. Plaće i naknade za invalidnost u svakom slučaju podliježu odbicima doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđenima u odjeljku B.

3. Financiranje sustava socijalne sigurnosti predviđenog u odjeljcima B i C provodi se kako je određeno u članku 90. te u člancima 21. i 22. Priloga V.

4. Doprinosi privremenog osoblja i Agencije sustavu socijalne sigurnosti predviđenom u odjeljcima B i C u cijelosti se uplaćuju u proračun Agencije.

Članak 90.

Članovi privremenog osoblja doprinose jednu trećinu troškova financiranja sustava mirovinskog osiguranja. Doprinos iznosi 10,3 % osnovne plaće člana privremenog osoblja, pri čemu se ponderi predviđeni u članku 60. ne uzimaju u obzir. Odbija se mjesečno od plaća članova privremenog osoblja. Doprinos se prilagođava u skladu s pravilima jednakima onima utvrđenima u Prilogu XII. Pravilniku o osoblju EU-a.

Članak 91.

U skladu s uvjetima koje utvrdi Agencija, član privremenog osoblja može zatražiti da Agencija izvrši plaćanja koja je on obvezan izvršiti kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u matičnoj zemlji. Agencija također može odlučiti izvršiti plaćanja koja je član privremenog osoblja obvezan izvršiti kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u matičnoj zemlji čak i bez zahtjeva tog člana privremenog osoblja. Agencija u tom slučaju mora na odgovarajući način opravdati svoju odluku.

Ta plaćanja ne smiju premašiti dvostruki iznos stope predviđene u članku 90., a financiraju se iz proračuna Agencije.

Odjeljak E

Rješavanje zahtjeva privremenog osoblja

Članak 92.

Sustav osiguranja za slučaj invalidnosti ili sustav mirovina za nadživjele osobe navedeni su u člancima od 19. do 23. Priloga V.

Odjeljak F

Isplata davanja

Članak 93.

1. Isplata davanja provodi se u skladu s člancima 84. i 85. ovog Pravilnika o osoblju te člankom 28. Priloga V.

2. Svi iznosi koje član privremenog osoblja duguje Agenciji na temelju ovog sustava osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G

Subrogacija u korist agencije

Članak 94.

1. Ako je smrt, ozljedu ili bolest osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju izazvala treća strana, Agencija subrogacijom stječe prava žrtve, odnosno njezinih pravnih sljednika, u odnosu na treću stranu u vezi s obvezama koje iz ovog Pravilnika o osoblju proizlaze u slučaju smrti, ozljede ili bolesti, uključujući pravo na pokretanje postupka.

2. Subrogacijom predviđenom stavkom 1. obuhvaćeno je, među ostalim, sljedeće:

—	primici od rada koje član privremenog osoblja prima tijekom razdoblja privremene nesposobnosti za rad u skladu s člankom 53.,

—	plaćanja izvršena u skladu s člankom 60. stavkom 8. nakon smrti člana privremenog osoblja ili osobe koja ima pravo na naknadu za invalidnost,

—	davanja isplaćena u skladu s člancima 68. i 69. i njihovim provedbenim odredbama u vezi s osiguranjem od bolesti i nesreće,

—	plaćanje troškova za prijevoz tijela, kako je navedeno u članku 73.,

—	dodatne obiteljske naknade u skladu s člankom 60. stavkom 5. i člankom 2. stavcima 3. i 5. Priloga IV. u vezi s uzdržavanim djetetom koje ima tešku bolest, nedostatak ili oštećenje,

—	naknade za invalidnost koje se isplaćuju u slučaju nesreće ili bolesti koja uzrokuje trajni invaliditet i onemogućuje članu privremenog osoblja obavljanje poslova,

—	mirovina za nadživjele osobe koja se isplaćuje u slučaju smrti člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja, odnosno smrti bračnog druga člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja s pravom na mirovinu, uz uvjet da bračni drug nije član privremenog osoblja,

—	mirovina za djecu preminule osobe koja se neovisno o dobi isplaćuje djetetu člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja, u slučaju kada dijete zbog teške bolesti, nedostatka ili oštećenja ne može zarađivati za život nakon smrti osobe koja ga je uzdržavala.

3. Agencija, međutim, subrogacijom ne stječe prava na naknadu u vezi s posve osobnom štetom, primjerice nematerijalnom štetom, odštetom za pretrpljenu bol, patnju ili gubitak kvalitete života, koja je veća od naknade koja bi se za te kategorije dodijelila u skladu s člankom 69.

4. Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ne ograničuje se pravo Agencije na izravno pokretanje postupka.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 95.

Osigurava se povrat svakog preplaćenog iznosa ako je primatelj bio svjestan da za njegovu isplatu nema valjanog razloga, odnosno ako je nepostojanje valjanog razloga bilo toliko očito da je toga morao biti svjestan.

Zahtjev za povrat mora se podnijeti najkasnije pet godina od datuma isplate iznosa. Ako AACC utvrdi da je primatelj namjerno doveo u zabludu administrativno tijelo radi stjecanja predmetnog iznosa, zahtjev za povrat vrijedi i nakon isteka tog roka.

POGLAVLJE 8.

Prestanak radnog odnosa

Članak 96.

Osim u slučaju smrti, radni odnos privremenog osoblja prestaje:

(a)	na kraju mjeseca u kojem član privremenog osoblja navršava 66 godina života;

(b)

u slučaju ugovora na određeno vrijeme:

i.	na datum naveden u ugovoru;

ii.

na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru, kojim se članu privremenog osoblja ili Agenciji omogućuje raniji prekid radnog odnosa. Otkazni rok ne smije biti kraći od mjesec dana po godini staža u službi, s tim da ne smije trajati kraće od mjesec dana ni dulje od tri mjeseca.

Za članove privremenog osoblja čiji su ugovori produljeni otkazni rok je najviše šest mjeseci. Otkazni rok, međutim, ne počinje teći za vrijeme trudnoće ako je potvrđena liječničkom potvrdom, rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje dulje od tri mjeseca. Osim toga, on se suspendira za vrijeme trudnoće ako je potvrđena liječničkom potvrdom, rodiljnog dopusta ili bolovanja, podložno gore navedenim ograničenjima. Ako Agencija otkaže ugovor, član privremenog osoblja ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma isteka ugovora;

iii.	ako član privremenog osoblja više ne udovoljava uvjetima utvrđenima u članku 37. stavku 2. točki (a), uz mogućnost da se odobri izuzeće predviđeno tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz točke (b) podtočke ii. ovog članka.

Članak 97.

Agencija može prekinuti radni odnos bez otkaznog roka:

(a)	za vrijeme ili na kraju probnog rada u skladu s člankom 39.;

(b)	ako član privremenog osoblja ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja kako je predviđeno u članku 53. U tom slučaju član privremenog osoblja prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi.

Članak 98.

1. Nakon provođenja stegovnog postupka predviđenog u glavi V., radni odnos može se prekinuti bez otkaznog roka iz stegovnih razloga u ozbiljnim slučajevima neispunjenja obveza člana privremenog osoblja do kojeg je došlo namjerno ili iz nepažnje. AACC donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnom članu privremenog osoblja omogući iznošenje obrane.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člankom 161.

2. Ako se radni odnos prekine u skladu sa stavkom 1., AACC može odlučiti:

(a)	ograničiti otpremninu predviđenu u članku 86. na vraćanje doprinosa predviđenog u članku 89., uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %;

(b)	uskratiti, u cijelosti ili djelomično, naknadu za preseljenje predviđenu u članku 64. stavku 2.

Članak 99.

1. Agencija prekida radni odnos člana privremenog osoblja bez otkaznog roka ako AACC utvrdi:

(a)	da je u trenutku zapošljavanja namjerno dostavio lažne podatke o profesionalnim sposobnostima i iskustvu ili svojoj sposobnosti za ispunjavanje zahtjeva iz članka 37. stavka 2.; i

(b)	da su dostavljeni lažni podaci bili odlučujući čimbenik u njegovom zapošljavanju.

2. AACC u takvim slučajevima, nakon što sasluša dotičnog člana privremenog osoblja i nakon provođenja stegovnog postupka predviđenog u glavi V., utvrđuje da se radni odnos prekida.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člankom 161.

Primjenjuju se odredbe članka 98. stavka 2.

Članak 100.

Ne dovodeći u pitanje članke 98. i 99., član privremenog osoblja ili bivši član privremenog osoblja koji namjerno ili iz nepažnje ne ispunjava svoje obveze u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju, stegovno je odgovoran u skladu s glavom V.

GLAVA III.

UGOVORNO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 101.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, „ugovorno osoblje” znači osoblje koje nije raspoređeno na radna mjesta uvrštena na popis iz priloga proračunu Agencije te je zaposleno radi obavljanja poslova u punom ili nepunom radnom vremenu.

Članak 102.

1. Ugovorno osoblje financira se iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u proračunu Agencije.

2. AACC donosi posebne odredbe o zapošljavanju ugovornog osoblja.

3. Agencija podnosi indikativna godišnja predviđanja o zapošljavanju ugovornog osoblja za svaku funkcijsku skupinu u kontekstu proračunskog postupka.

Članak 103.

1. Ugovorno osoblje dijeli se u četiri funkcijske skupine na temelju poslova koje obavlja. Svaka funkcijska skupina dijeli se u razrede i stupnjeve.

2 Vrste poslova i odgovarajuće funkcijske skupine navedene su u sljedećoj tablici:

Funkcijska skupina	Razredi	Poslovi
IV.	od 13 do 18	Administrativni, savjetnički, jezični i istovjetni tehnički poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.
III.	od 8 do 12	Izvršni poslovi, izrada akata, računovodstvo i ostali istovjetni tehnički poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.
II.	od 4 do 7	Činovnički i tajnički poslovi, poslovi uredskog poslovanja i ostali istovjetni poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.
I.	od 1 do 3	Fizički poslovi i poslovi administrativne podrške, koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.

3. Agencija na temelju ove tablice definira ovlasti za svaku vrstu poslova.

4. Članak 7. analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 104.

Članci od 11. do 35. analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 105.

1. Ugovorno osoblje bira se na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica sudionica i bez razlike s obzirom na rasno ili etničko podrijetlo, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, dob ili invalidnost, spol ili spolnu orijentaciju te neovisno o njihovu bračnom statusu ili obiteljskoj situaciji.

2. Za zapošljavanje člana ugovornog osoblja potrebno je najmanje:

(a)	u funkcijskoj skupini I., uspješno završeno obvezno obrazovanje;

(b)

u funkcijskim skupinama II. i III.:

i.	poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom ili

ii.	srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine ili

iii.	ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine.

(c)

u funkcijskoj skupini IV.:

i.	razina obrazovanja koje odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine potvrđena diplomom ili

ii.	ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

3. Član ugovornog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica koje sudjeluju u radu Agencije i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu služenja vojnog roka;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove i

(e)	dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od službenih jezika institucija Unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog službenog jezika institucija Unije u mjeri potrebnoj za obavljanje poslova.

4. Ako zaposlenje nije dulje od tri mjeseca, AACC u prvom ugovoru može odustati od zahtjeva da dotična osoba dostavi dokumentaciju kojom dokazuje da ispunjava uvjete iz stavaka 2. i 3. točaka (a), (b) i (c).

5. AACC donosi posebne odredbe o postupcima za zapošljavanje ugovornog osoblja.

Članak 106.

Prije nego što se zaposli, član ugovornog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika Agencije, kako bi se potvrdilo da ispunjava uvjete iz članka 105. stavka 3. točke (d).

Članak 38. analogno se primjenjuje.

Članak 107.

1. Član ugovornog osoblja s kojim se sklapa ugovor u trajanju od najmanje godinu dana ima probni rad tijekom prvih šest mjeseci zaposlenja ako je razvrstan u funkcijsku skupinu I., a tijekom prvih devet mjeseci ako je razvrstan u neku drugu funkcijsku skupinu.

Ako tijekom probnog rada član ugovornog osoblja ne može zbog bolesti ili nesreće obavljati poslove u razdoblju od mjesec dana ili dulje, AACC mu može produljiti trajanje probnog rada za to isto razdoblje.

Ukupno trajanje probnog rada ni u kojem slučaju ne može biti dulje od 15 mjeseci.

2. Izvješće o članu ugovornog osoblja može se sastaviti bilo kada prije završetka probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.

To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku u roku od osam radnih dana. Osoba koja je neposredno nadređena članu ugovornog osoblja izvješće i primjedbe odmah dostavlja AACC-u. Na temelju tog izvješća AACC može odlučiti da se član ugovornog osoblja otpusti prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok ili, u iznimnim okolnostima, produljiti probni rad za najviše šest mjeseci te može rasporediti tog člana ugovornog osoblja u drugu službu za preostalo vrijeme probnog rada.

3. Najkasnije mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana ugovornog osoblja za obavljanje poslova njegova radnog mjesta te o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. To se izvješće dostavlja članu ugovornog osoblja koji ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku u roku od osam radnih dana.

Ako se u izvješću preporučuje otkaz ili, u iznimnim okolnostima, produljenje probnog rada, osoba koja je neposredno nadređena članu ugovornog osoblja izvješće i primjedbe odmah dostavlja AACC-u.

Član ugovornog osoblja čiji rad ili ponašanje nisu zadovoljavajući za zapošljavanje na njegovu radnom mjestu, otpušta se.

Konačna odluka donosi se na temelju izvješća iz ovog stavka, kao i na temelju elemenata koji su AACC-u dostupni u vezi s ponašanjem člana ugovornog osoblja s obzirom na poglavlje 2.

4. Član ugovornog osoblja kojemu je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec odrađenog probnog rada.

Članak 108.

Ugovori ugovornog osoblja mogu se sklopiti na određeno vrijeme u trajanju od najmanje tri mjeseca, a najdulje četiri godine. Oni se mogu produljiti samo jednom na određeno vrijeme koje ne smije biti dulje od pet godina. Trajanje prvog ugovora i prvog produljenja mora ukupno iznositi najmanje šest mjeseci za funkcijsku skupinu I., a najmanje devet mjeseci za ostale funkcijske skupine.

Članak 109.

1. Ugovorno osoblje može se zaposliti samo

(a)	u razredima 13, 14 ili 16 za funkcijsku skupinu IV.;

(b)	u razredima 8, 9 ili 10 za funkcijsku skupinu III.;

(c)	u razredima 4 ili 5 za funkcijsku skupinu II.;

(d)	u razredu 1 za funkcijsku skupinu I.

Pri razvrstavanju tog ugovornog osoblja u razrede pojedine funkcijske skupine uzimaju se u obzir kvalifikacije i iskustvo dotičnih osoba. Kako bi se riješile posebne potrebe Agencije, također se mogu uzeti u obzir uvjeti na tržištu rada koji prevladavaju u Europskoj uniji. To ugovorno osoblje zapošljava se na prvom stupnju unutar svojeg razreda.

2. Ako se član ugovornog osoblja premješta na novo radno mjesto unutar iste funkcijske skupine, ne smije se razvrstati u niži razred ni na niži stupanj u odnosu na prijašnje radno mjesto.

Ako se član takvog ugovornog osoblja premješta u višu funkcijsku skupinu, on se razvrstava u razred i na stupanj u kojima su mu primici od rada barem jednaki onima koja je primao na temelju prethodnog ugovora.

Članak 110.

1. Članak 41. prvi stavak analogno se primjenjuje na ugovorno osoblje zaposleno na razdoblje od najmanje godinu dana.

2. Član ugovornog osoblja koji je na istom stupnju u svojem razredu bio dvije godine, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

3. U slučaju ugovornog osoblja odluku o razvrstavanju u sljedeći viši razred iste funkcijske skupine donosi Agencija. Njome se to ugovorno osoblje razvrstava na prvi stupanj sljedećeg višeg razreda. Za potrebe tog napredovanja odabir se provodi isključivo među ugovornim osobljem koje ima ugovor u trajanju od najmanje tri godine i koje ima najmanje dvije godine staža u svom razredu, nakon što se usporede zasluge tog ugovornog osoblja koje ispunjava uvjete za napredovanje u viši razred i razmotre izvješća o tom osoblju. AACC pri usporedbi zasluga posebno uzima u obzir izvješća o članovima ugovornog osoblja, jezike kojima se koriste u obavljanju poslova osim jezika čije je izvrsno poznavanje potvrđeno u skladu s člankom 105. stavkom 3. točkom (e) i, prema potrebi, razinu preuzetih odgovornosti.

4. Član ugovornog osoblja može se rasporediti u višu funkcijsku skupinu samo ako sudjeluje u općem postupku odabira.

POGLAVLJE 4.

Uvjeti rada

Članak 111.

Članci od 42. do 58. analogno se primjenjuju.

Članovi ugovornog osoblja u funkcijskoj skupini IV. nemaju pravo na kompenzaciju ni na naknadu za prekovremeni rad.

Prema uvjetima utvrđenima u Prilogu III., članovi ugovornog osoblja u funkcijskim skupinama I., II. i III. imaju pravo na kompenzacijski dopust ili naknadu ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust tijekom razdoblja od dva mjeseca koji slijede nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 112.

Članci od 59. do 67. analogno se primjenjuju, podložno izmjenama navedenima u člancima 113. i 114.

Članak 113.

Ljestvica osnovnih plaća određuje se prema ljestvici koja je jednakoj onoj određenoj u članku 93. UZOS-a EU-a.

Članak 114.

Neovisno o članku 64. stavku 3., naknada za nastanjenje predviđena u stavku 1. i naknada za preseljenje predviđena u stavku 2. tog članka ne iznose manje od:

—	845,37 EUR za člana ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo i

—	501,20 EUR za člana ugovornog osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

POGLAVLJE 6.

Odjeljak A

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 115.

Članci od 68. do 70. analogno se primjenjuju. Međutim, članak 68. stavci 4. i 5. ne primjenjuju se na člana ugovornog osoblja koji je ostao u službi Agencije do navršene 63. godine života, osim ako je bio zaposlen dulje od 3 godine kao član tog osoblja.

Članak 116.

1. Bivši član ugovornog osoblja koji je nezaposlen nakon što mu je završio radni odnos u Agenciji:

(a)	koji od Agencije ne prima naknadu za invalidnost;

(b)	čiji radni odnos nije prestao zbog ostavke ili otkazom ugovora zbog stegovnih razloga;

(c)	koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi;

(d)	koji ima boravište u nekoj od država članica,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlene pod dolje utvrđenim uvjetima.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je prijaviti to Agenciji. U takvim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koja se isplaćuje na temelju stavka 3.

2. Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član ugovornog osoblja mora:

(a)	biti na vlastiti zahtjev prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice u kojoj ima boravište;

(b)	ispunjavati zakonske obveze te države članice koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinu zakonodavstvu;

(c)	svaki mjesec Agenciji slati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b).

Agencija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b), u slučaju bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nacionalno tijelo, nadležno za ispunjenje tih obveza, u tom pogledu odobri izuzeće.

Odbor za usmjeravanje utvrđuje odredbe koje smatra potrebnima za primjenu ovog članka.

3. Naknada za nezaposlenost određuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član ugovornog osoblja primao u trenutku prestanka službe. Naknada iznosi:

(a)	60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci;

(b)	45 % osnovne plaće od 13. do 24. mjeseca;

(c)	30 % osnovne plaće od 25. do 36. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci kada se primjenjuje u nastavku navedena donja granica, ali ne i gornja granica, tako izračunani iznosi ne smiju biti manji od 1 010,92 EUR niti veći od 2 021,83 EUR. Ta se ograničenja usklađuju, kao i ljestvice plaća navedene u članku 66. Pravilnika o osoblju EU-a, prema pravilima jednakima onima navedenima u članku 65. tog pravilnika.

4. Razdoblje u kojem se bivšem članu ugovornog osoblja isplaćuje naknada za nezaposlenost ne smije biti dulje od 36 mjeseci od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako u tom razdoblju bivši član ugovornog osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene u stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost suspendira se. Naknada se nastavlja isplaćivati ako prije isteka tog razdoblja bivši član ugovornog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5. Bivši član ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade prema pravilima jednakima onima predviđenima u članku 67. Pravilnika o osoblju EU-a. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost pod uvjetima utvrđenima u članku 1. Priloga IV.

Dotična osoba mora prijaviti sve naknade iste vrste koje se njoj ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno u članku 68. Pravilnika o osoblju koji se analogno primjenjuje, bez obveze uplate doprinosa.

6. Naknadu za nezaposlenost i obiteljske naknade isplaćuje poseban fond za nezaposlenost u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7. Doprinosima članova ugovornog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovna naknada od 919,02 EUR, s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni u članku 64. Pravilnika o osoblju EU-a. Doprinos se odbija svaki mjesec od plaće dotične osobe i, zajedno s preostale dvije trećine koje snosi Agencija, uplaćuje u poseban fond za nezaposlenost ustanovljen u skladu s člankom 28.a UZOS-a EU-a. Vijeće prema potrebi preispituje i prilagođava stopu doprinosa nakon šestogodišnjeg razdoblja u svjetlu rizika od nezaposlenosti ugovornog osoblja Agencije.

8. Na naknade za nezaposlenost koji se isplaćuju bivšim članovima ugovornog osoblja koji su nezaposleni primjenjuju se pravila jednaka onima utvrđenima u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68.

10. Detaljni aranžmani doneseni na temelju članka 71. stavka 10. primjenjuju se na ovaj članak, ne dovodeći u pitanje stavak 2. treći podstavak ovog članka.

Članak 117.

Članci 72. i 73. analogno se primjenjuju.

Članak 118.

Članu ugovornog osoblja mogu se za vrijeme trajanja ugovora ili po isteku ugovora dati darovi, zajmovi ili predujmovi ako, kao posljedica teške dugotrajne bolesti ili invaliditeta ili nesreće koju je doživio tijekom rada, član ugovornog osoblja nije sposoban za rad i dokaže da za slučaj takve bolesti ili nesreće nije osiguran u nekom drugom sustavu socijalne sigurnosti.

Odjeljak B

Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti

Članak 119.

Ugovorno je osoblje osigurano od rizika smrti ili invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđeni u ovom odjeljku suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član tog osoblja prima u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju.

Članak 120.

Ako se liječničkim pregledom koji član ugovornog osoblja obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može, u pogledu rizika prouzročenih bolešću ili invalidnošću, odlučiti službeniku priznati pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu Agencije.

Član ugovornog osoblja može Odboru za utvrđivanje invalidnosti, predviđenom u članku 76., podnijeti pravni lijek protiv te odluke.

Članak 121.

1. Član ugovornog osoblja kod kojeg se utvrdi potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u Agenciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Ako član ugovornog osoblja koji je primatelj naknade za invalidnost navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, primjenjuju se opća pravila o otpremnini. Iznos otpremnine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je član ugovornog osoblja bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

2. Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana ugovornog osoblja. Međutim, ona ne smije biti manja od osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja u funkcijskoj skupini I., razredu 1., stupnju 1. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

3. Ako je invalidnost člana ugovornog osoblja prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanja poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1. stupnja 1. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje financiraju se iz proračuna bivšeg poslodavca.

4. Ako član ugovornog osoblja namjerno prouzroči invalidnost, AACC može odlučiti da on ima pravo samo na otpremninu predviđenu u članku 129.

Članak 122.

1. Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti predviđen u članku 76.

2. Pravo na naknadu za invalidnost počinje proizvoditi učinke na dan koji slijedi nakon dana kada se prekida radni odnos člana ugovornog osoblja na temelju članaka 96. i 97., koji se analogno primjenjuju.

3. Agencija može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi se utvrdilo ispunjava li još uvijek uvjete za primitak te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, član ugovornog osoblja nastavlja raditi u Agenciji pod uvjetom da mu ugovor nije istekao.

Članak 123.

1. Pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, određeni prema pravilima jednakima onima utvrđenima u Prilogu V. poglavlju 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u člancima od 124. do 127.

2. U slučaju smrti bivšeg člana ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, kako je definirano u Prilogu V. poglavlju 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u tom prilogu.

3. Ako dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi član ugovornog osoblja ili bivši član ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, privremene mirovine za njegova bračnog druga i priznate uzdržavanike određuju se prema pravilima jednakima onima utvrđenima u Prilogu VIII. poglavljima 5. i 6. Pravilnika o osoblju EU-a.

Članak 124.

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt ili, ako je primjenjivo, prvog dana mjeseca nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminuloga počinju primati njegove prihode u skladu s člankom 60. stavkom 8.

Članak 125.

Nadživjeli bračni drug člana ugovornog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s Prilogom V. poglavljem 3. Mirovina ne smije biti manja od 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće koju je primio član ugovornog osoblja niti manja od osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1., stupnja 1.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo pod uvjetima utvrđenima u Prilogu IV., na obiteljske naknade navedene u članku 60. stavku 3. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene u članku 60. stavku 3. točki (b).

Članak 126.

1. Ako član ugovornog osoblja ili bivši član ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca za koju se smatra da ih je član uzdržavao u trenutku smrti imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 82. koji se analogno primjenjuje.

2. Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjavaju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog stupanja u brak bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

3. Ako član ugovornog osoblja ili bivši član ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost premine, a nisu ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. ovog članka, analogno se primjenjuju odredbe članka 82. trećeg stavka.

4. Mirovina za djecu preminule osobe koju prima osoba koja se smatra uzdržavanim djetetom kako je definirano u članku 2. stavku 4. Priloga IV. ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete. Međutim, pravo na mirovinu prestaje teći ako je prema važećem nacionalnom zakonodavstvu za uzdržavanje odgovorna treća strana.

5. Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

6. Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga IV.

Članak 127.

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje kako je predviđeno u Prilogu V. poglavlju 3.

Članak 128.

Članci 84. i 85. analogno se primjenjuju.

Odjeljak C

Otpremnina

Članak 129.

Pri odlasku iz službe član ugovornog osoblja ima pravo na isplatu otpremnine ili prijenos aktuarske protuvrijednosti svojih prava na starosnu mirovinu u skladu s člankom 1. Priloga V.

Članak 130.

1. Ako je član ugovornog osoblja iskoristio mogućnost predviđenu u članku 132., otpremnina mu se smanjuje razmjerno razdoblju u kojem su iznosi odbijeni.

2. Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na člana ugovornog osoblja koji je, u razdoblju od tri mjeseca nakon što se ovaj Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati, zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %, koja se može revidirati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 88.

Odjeljak D

Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja

Članak 131.

Članci 89. i 90. analogno se primjenjuju.

Članak 132.

U skladu s uvjetima koje utvrdi Agencija član ugovornog osoblja može zatražiti da Agencija izvrši plaćanja koja je on obvezan izvršiti kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, osiguranje za slučaj invalidnosti, životno osiguranje i zdravstveno osiguranje u zemlji u kojoj je posljednji put bio uključen u takve sustave. Agencija također može odlučiti izvršiti plaćanja koja je član ugovornog osoblja obvezan izvršiti kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u svojoj matičnoj zemlji, čak i bez zahtjeva tog člana ugovornog osoblja. Agencija u tom slučaju mora odgovarajuće opravdati svoju odluku. U razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu zdravstvenog osiguranja Agencije. Nadalje, u razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu Agencije za životno osiguranje i za invalidnost te ne stječe prava u sustavima Agencije za slučaj nezaposlenosti i za mirovinsko osiguranje.

Stvarno razdoblje tih plaćanja za bilo kojeg člana ugovornog osoblja ne smije biti dulje od šest mjeseci.

Međutim, Agencija može odlučiti produljiti to razdoblje na godinu dana. Plaćanja se financiraju iz proračuna Agencije. Plaćanja radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava ne smiju premašiti dvostruki iznos stope predviđene u članku 90.

Odjeljak E

Rješavanje zahtjeva ugovornog osoblja

Članak 133.

Sustav osiguranja za slučaj invalidnosti ili sustav mirovina za nadživjele osobe navedeni su u člancima od 19. do 23. Priloga V.

Odjeljak F

Isplata davanja

Članak 134.

1. Članci 84. i 85. analogno se primjenjuju, kao i članak 29. Priloga V.

2. Svi iznosi koje član ugovornog osoblja duguje Agenciji na temelju ovog sustava osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G

Subrogacija u korist agencije

Članak 135.

Odredbe članka 94. analogno se primjenjuju u korist Agencije.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 136.

Odredbe članka 95. analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 8.

Prestanak radnog odnosa

Članak 137.

Članci od 96. do 100. analogno se primjenjuju na ugovorno osoblje.

U slučaju stegovnog postupka protiv člana ugovornog osoblja, stegovno povjerenstvo iz članka 143. sastaje se s dva dodatna člana iz iste funkcijske skupine i razreda u koji je razvrstan dotični član ugovornog osoblja. Ta dva dodatna člana imenuju se u skladu s ad hoc postupkom koji usuglase AACC i odbor osoblja.

GLAVA IV.

ZASTUPANJE OSOBLJA

Članak 138.

1. Odbor osoblja ustanovljuje se sukladno načinima koje određuje Odbor za usmjeravanje.

2. Odbor osoblja zastupa interese osoblja prema Agenciji i održava stalan kontakt između Agencije i osoblja. On doprinosi nesmetanom funkcioniranju službe omogućujući osoblju da izražava mišljenje.

Odbor osoblja obavješćuje nadležna tijela Agencije o svim poteškoćama od općeg značenja povezanima s tumačenjem i primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Savjetovanje s odborom osoblja moguće je o svim poteškoćama te vrste.

Odbor osoblja podnosi nadležnim tijelima Agencije prijedloge koji se odnose na organizaciju i funkcioniranje službe te prijedloge za poboljšanje uvjeta rada ili općih životnih uvjeta osoblja.

Odbor osoblja sudjeluje u upravljanju i nadzoru tijela socijalne sigurnosti koja je Agencija uspostavila u interesu svojeg osoblja. Odbor može uz suglasnost Agencije uspostaviti takve službe za socijalnu sigurnost.

GLAVA V.

STEGOVNI POSTUPAK

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 139.

1. Član osoblja ili bivši član osoblja koji namjerno ili iz nepažnje ne ispuni obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika o osoblju može zbog toga stegovno odgovarati.

2. Ako AACC raspolaže dokazima o neispunjenju u smislu stavka 1., AACC može pokrenuti administrativnu istragu kako bi se utvrdilo je li se takvo neispunjenje dogodilo.

Članak 140.

1. Kad god se u unutarnjoj istrazi otkrije mogućnost osobne upletenosti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja, tu se osobu odmah obavješćuje pod uvjetom da to nije štetno za istragu. U svakom slučaju, zaključci u kojima se člana osoblja navodi imenom ne mogu se donijeti po završetku istrage, a da se dotičnom članu osoblja nije pružila mogućnost da iznese primjedbe koje se na njega odnose. U zaključcima se upućuje na te primjedbe.

2. U slučajevima u kojima se za potrebe istrage zahtijeva apsolutna tajnost i za koje su potrebni istražni postupci koji potpadaju pod nadležnost nacionalnih sudskih tijela, ispunjavanje obveze pozivanja člana osoblja da iznese svoje primjedbe može se odgoditi uz suglasnost AACC-a. U tim slučajevima stegovni postupak ne može se pokrenuti dok se članu osoblja nije pružila mogućnost da iznese svoje primjedbe.

3. Ako se nakon unutarnje istrage ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja na kojeg se sumnjalo, dotična istraga zaključuje se bez poduzimanja dodatnih mjera odlukom AACC-a, koji o tome obavješćuje člana osoblja u pisanom obliku. Član osoblja može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

4. AACC obavješćuje dotičnu osobu o završetku istrage i dostavlja joj zaključke izvješća o istrazi te, na zahtjev i podložno zaštiti zakonitih interesa trećih strana, sve dokumente izravno povezane s optužbama koje su protiv nje iznesene.

Članak 141.

Na temelju izvješća o istrazi, nakon što je obavijestilo dotičnog člana osoblja o svim dokazima u dosjeima i nakon njegovog saslušanja, AACC može:

(a)	odlučiti da nije moguće dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja te ga u tom slučaju o tome obavijestiti u pisanom obliku ili

(b)	odlučiti, čak i ako je došlo do neispunjenja obveza ili se tako čini, da se ne poduzmu nikakve stegovne mjere i, prema potrebi, članu osoblja uputiti upozorenje ili

(c)

u slučaju neispunjenja obveza u smislu članka 139.:

i.	odlučiti pokrenuti stegovni postupak predviđen u odjeljku D ove glave ili

ii.	odlučiti pokrenuti stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom.

Članak 142.

Od člana osoblja kojeg se iz objektivnih razloga ne može saslušati u skladu s odredbama ove glave može se zatražiti da u pisanom obliku iznese svoje primjedbe ili ga može predstavljati osoba po njegovu izboru.

Odjeljak B

Stegovno povjerenstvo

Članak 143.

1. U Agenciji se osniva stegovno povjerenstvo. Stegovno povjerenstvo uključuje najmanje jednog člana, koji može biti njegov predsjednik, izabranog među osobljem Vijeća Europske unije.

2. Stegovno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i četiriju punopravnih članova, koje mogu zamijeniti zamjenici, od kojih je najmanje jedan član iste funkcijske skupine kao član osoblja na kojeg se odnosi stegovni postupak.

Članak 144.

1. AACC i odbor osoblja iz članka 138. istodobno imenuju po dva člana i dva zamjenika.

2. Predsjednika i zamjenika predsjednika imenuje AACC.

3. Predsjednik, članovi i zamjenici imenuju se na razdoblje od tri godine.

Međutim, Agencija može za članove i zamjenike predvidjeti kraće razdoblje s time da ne smije trajati kraće od godinu dana.

4. Dotični član osoblja ima pravo odbiti jednog člana stegovnog povjerenstva u roku od pet dana od njegova osnivanja. Agencija također ima pravo odbiti jednog člana stegovnog povjerenstva.

Članovi stegovnog povjerenstva mogu u istom roku zatražiti da ih se zbog opravdanih razloga oslobodi od dužnosti te se moraju povući ako postoji sukob interesa.

Članak 145.

Stegovnom povjerenstvu pomaže tajnik kojega imenuje AACC.

Članak 146.

1. Predsjednik i članovi stegovnog povjerenstva potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti.

2. Vijećanje i postupci stegovnog povjerenstva odvijaju se u tajnosti.

Odjeljak C

Stegovne mjere

Članak 147.

1. AACC može izreći jednu od sljedećih sankcija:

(a)	pisano upozorenje;

(b)

ukor;

(c)	odgodu napredovanja u viši stupanj u razdoblju od jednog do 23 mjeseca;

(d)	nazadovanje na niži stupanj;

(e)	privremeni prelazak u niži razred u razdoblju između 15 dana i godinu dana;

(f)	prelazak u niži razred u istoj funkcijskoj skupini;

(g)	razvrstavanje u nižu funkcijsku skupinu, s prelaskom u niži razred ili bez njega;

(h)

udaljavanje s radnog mjesta i, prema potrebi, uskraćivanje na određeno vrijeme dijela iznosa naknade za invalidnost; učinci ove mjere ne odnose se na uzdržavanike člana osoblja. Međutim, u slučaju tog smanjenja dohodak bivšeg člana osoblja ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana privremenog osoblja na prvom stupnju razreda 1., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

2. Ako član osoblja prima naknadu za invalidnost, AACC može odlučiti uskratiti dio iznosa naknade za invalidnost za određeno razdoblje; učinci ove mjere ne odnose se na uzdržavanike člana osoblja. Međutim, dohodak člana osoblja ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana privremenog osoblja na prvom stupnju razreda 1., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

3. Za jedan slučaj povrede dužnosti izriče se samo jedna stegovna sankcija.

Članak 148.

Težina propisanih stegovnih sankcija razmjerna je težini povrede dužnosti. Kako bi se utvrdila težina povrede dužnosti i odlučilo o stegovnoj sankciji koju treba izreći, posebno se uzima u obzir:

(a)	priroda povrede dužnosti i okolnosti pod kojima je do nje došlo;

(b)	u kojoj mjeri povreda dužnosti negativno utječe na integritet, ugled ili interese Agencije;

(c)	u kojoj mjeri povreda dužnosti uključuje namjerne radnje ili nepažnju;

(d)	motivi člana osoblja za povredu dužnosti;

(e)	razred i radni staž člana osoblja;

(f)	stupanj osobne odgovornosti člana osoblja;

(g)	razina poslova i odgovornosti člana osoblja;

(h)	uključuje li povreda dužnosti djelovanje ili ponašanje koje se ponavlja;

(i)	ponašanje člana osoblja tijekom njegove karijere.

Odjeljak D

Stegovni postupak bez sudjelovanja stegovnog povjerenstva

Članak 149.

AACC može odlučiti o sankciji u obliku pisanog upozorenja ili ukora bez savjetovanja sa stegovnim povjerenstvom. Prije nego što donese takvu odluku, AACC saslušava dotičnog člana osoblja.

Odjeljak E

Stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom

Članak 150.

1. AACC stegovnom povjerenstvu podnosi izvješće u kojem jasno iznosi činjenice u vezi s pritužbom i, prema potrebi, okolnosti pod kojima su nastale, uključujući sve otegotne i olakotne okolnosti.

2. Izvješće se dostavlja dotičnom članu osoblja i predsjedniku stegovnog povjerenstva, koji o tome obavješćuje članove stegovnog povjerenstva.

Članak 151.

1. Po primitku izvješća dotični član osoblja ima pravo pristupiti cjelokupnom osobnom dosjeu i izraditi preslike svih dokumenata koji se odnose na postupak, uključujući oslobađajuće dokaze.

2. Za pripremu obrane dotični član osoblja ima najmanje 15 dana od dana primitka izvješća kojim se pokreće stegovni postupak.

3. Dotičnom članu osoblja može pomagati osoba po vlastitom izboru.

Članak 152.

1. Ako dotični član osoblja u prisutnosti predsjednika stegovnog povjerenstva prizna povredu dužnosti i bezrezervno prihvati izvješće iz članka 149., AACC može slučaj povući sa stegovnog povjerenstva u skladu s načelom proporcionalnosti između prirode povrede dužnosti i moguće sankcije. Ako se slučaj povuče sa stegovnog povjerenstva, predsjednik iznosi mišljenje o mogućoj sankciji.

2. U okviru tog postupka AACC može, odstupajući od članka 149., izreći neku od sankcija predviđenih u članku 147. stavku 1. točkama od (a) do (d).

3. Prije nego što prizna povredu dužnosti, dotičnog člana osoblja obavješćuje se o mogućim posljedicama takvog priznanja.

Članak 153.

Predsjednik prije prvog sastanka stegovnog povjerenstva zadužuje jednog od članova da pripremi opće izvješće o predmetu sastanka i o tome obavješćuje ostale članove stegovnog povjerenstva.

Članak 154.

1. Stegovno povjerenstvo saslušava dotičnog člana osoblja, koji se na saslušanju može očitovati u usmenom ili pisanom obliku, osobno ili putem svojeg predstavnika. On može pozvati svjedoke.

2. Agenciju pred stegovnim povjerenstvom zastupa član osoblja kojeg je za to zadužio AACC i koji ima jednaka prava kao i dotični član osoblja.

Članak 155.

1. Ako stegovno povjerenstvo smatra da nema dovoljno jasne informacije o činjenicama u vezi s pritužbom ili okolnostima pod kojima su nastale, ono naređuje provedbu istrage u kojoj svaka strana može iznijeti svoje navode i odgovoriti na navode druge strane.

2. U ime stegovnog povjerenstva istragu provodi predsjednik ili član stegovnog povjerenstva. Za potrebe istrage stegovno povjerenstvo može zatražiti sve dokumente povezane s dotičnim predmetom. Agencija sve te zahtjeve ispunjava u roku koji stegovno povjerenstvo može postaviti. Ako se taj zahtjev uputi članu osoblja, bilježi se svako njegovo odbijanje ispunjenja tog zahtjeva.

Članak 156.

Nakon razmatranja podnesenih dokumenata i uzimajući u obzir sve pisane ili usmene izjave i rezultate svih provedenih istraga, stegovno povjerenstvo većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o tome jesu li utvrđene činjenice u vezi s pritužbom i o mogućim sankcijama koje iz njih proizlaze. To mišljenje potpisuju svi članovi stegovnog povjerenstva. Svaki član može uz mišljenje priložiti različiti stav. Stegovno povjerenstvo to mišljenje dostavlja AACC-u i dotičnom članu osoblja u roku od dva mjeseca od datuma primitka izvješća AACC-a, pod uvjetom da je taj rok razmjeran stupnju složenosti slučaja. Ako je istraga provedena na inicijativu stegovnog povjerenstva, taj rok iznosi četiri mjeseca, pod uvjetom da je razmjeran stupnju složenosti slučaja.

Članak 157.

1. Predsjednik stegovnog povjerenstva ne glasa o predmetima pred stegovnim povjerenstvom, osim pitanja u vezi s postupkom ili u slučaju izjednačenog broja glasova.

2. Predsjednik osigurava provedbu odluka stegovnog povjerenstva i obavješćuje svakog člana povjerenstva o svim informacijama i dokumentima u vezi s predmetom.

Članak 158.

Tajnik sastavlja zapisnik sa sastanaka stegovnog povjerenstva. Svjedoci potpisuju zapisnik o svom svjedočenju.

Članak 159.

1. Ako se kao posljedica stegovnog postupka izrekne jedna od sankcija predviđenih u članku 147., troškove koji tijekom njegova trajanja nastanu na inicijativu dotičnog člana osoblja, a posebno honorare isplaćene osobi odabranoj da članu osoblja pomaže ili ga brani, snosi sam član osoblja.

2. Međutim, u iznimnim slučajevima u kojima bi taj teret bio nepravedan prema članu osoblja, AACC može odlučiti drukčije.

Članak 160.

1. Nakon što sasluša člana osoblja i u roku od dva mjeseca od primitka mišljenja stegovnog povjerenstva, AACC donosi odluku kako je predviđeno u člancima 147. i 148. Odluka se mora obrazložiti.

2. Ako AACC odluči zaključiti slučaj bez izricanja stegovne sankcije, o tome bez odgode u pisanom obliku obavješćuje dotičnog člana osoblja. Dotični član osoblja može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

Odjeljak F

Suspenzija

Članak 161.

1. Ako AACC člana osoblja optuži za tešku povredu dužnosti zbog neispunjavanja profesionalnih obveza ili kršenja zakona, AACC osobu optuženu za tu povredu dužnosti može odmah suspendirati na određeno ili neodređeno razdoblje.

2. AACC donosi tu odluku nakon što sasluša dotičnog člana osoblja, osim u iznimnim okolnostima.

Članak 162.

1. U odluci o suspenziji člana osoblja navodi se hoće li on za vrijeme suspenzije i dalje primati pune primitke od rada ili će mu se uskratiti jedan njihov dio. Iznos koji se isplaćuje članu osoblja ne smije ni u kojim okolnostima biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana privremenog osoblja u prvom stupnju razreda 1., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

2. Konačna odluka o položaju suspendiranog člana osoblja mora se donijeti u roku od šest mjeseci od datuma kada suspenzija počne proizvoditi pravne učinke. Ako se u roku od šest mjeseci ta odluka ne donese, dotični član osoblja ima pravo ponovno primati pune primitke od rada, podložno stavku 3.

3. Dio primitaka od rada može se nastaviti uskraćivati i nakon isteka roka od šest mjeseci iz stavka 2. ako se protiv dotičnog člana osoblja za isto djelo vodi kazneni postupak i zbog toga mu je postupka oduzeta sloboda. U tom slučaju član osoblja ne prima pune primitke od rada dok nadležni sud ne naloži njegovo puštanje na slobodu.

4. Iznosi uskraćeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka isplaćuju se članu osoblja ako se konačnom odlukom izrekne stegovna sankcija koja nije stroža od pisanog upozorenja, ukora ili odgode napredovanja u viši stupanj ili ako nije izrečena nikakva stegovna sankcija; u potonjem slučaju ti se iznosi isplaćuju uz složene kamate prema stopi definiranoj u članku 88.

Odjeljak G

Usporedni kazneni progon

Članak 163.

Ako se član osoblja za ista djela kazneno goni, konačna odluka donosi se tek nakon pravomoćne presude suda pred kojim se taj predmet nalazi.

Odjeljak H

Završne odredbe

Članak 164.

Član osoblja kojemu je izrečena stegovna sankcija osim sankcije udaljavanja s radnog mjesta može, nakon tri godine u slučaju pisanog upozorenja ili ukora, ili nakon šest godina u slučaju bilo koje druge sankcije, podnijeti zahtjev za brisanje svake naznake te mjere iz osobnog dosjea. O odobravanju tog zahtjeva odlučuje AACC.

Članak 165.

Ako se otkriju nove činjenice s priloženim odgovarajućim dokazima, AACC može ponovno pokrenuti stegovni postupak na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotičnog člana osoblja.

Članak 166.

Ako se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja na temelju članka 160. stavka 2., član osoblja ima pravo zahtijevati da mu se šteta koju je pretrpio nadoknadi primjernom objavom odluke AACC-a.

Članak 167.

Odbor za usmjeravanje donosi provedbene odredbe za te postupke.

GLAVA VI.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 168.

1. Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može AACC-u podnijeti zahtjev za donošenje odluke koja se na nju odnosi. AACC je o svojoj obrazloženoj odluci dužan obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Izostanak odgovora na taj zahtjev u navedenom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se zahtjev odbija, protiv koje se može podnijeti pritužba u skladu sa stavkom 2.

2. Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može AACC-u podnijeti pritužbu protiv akta kojim je oštećena ako je navedeno tijelo donijelo odluku ili ako nije poduzelo mjeru koju propisuje ovaj Pravilnik o osoblju. Pritužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—	na datum objave akta ako je riječ o mjeri opće naravi,

—

na datum obavijesti dotične osobe o odluci, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma na koji je ta osoba primila takvu obavijest ako mjera utječe na određenu osobu; međutim, ako akt koji utječe na određenu osobu sadrži i pritužbu protiv druge osobe, rok počinje teći u odnosu na tu drugu osobu na datum kada ona primi obavijest o tome, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma objave,

—	na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pritužba odnosi na implicitnu odluku kojom se zahtjev odbija, kako je predviđeno u stavku 1.

AACC je o svojoj obrazloženoj odluci dužan obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja pritužbe. Izostanak odgovora na pritužbu u tom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se pritužba odbija, protiv koje se može podnijeti pravni lijek u skladu s člankom 170.

Članak 169.

1. Sud Europske unije nadležan je u svim sporovima između Unije i svake osobe na koju se ovaj Pravilnik o osoblju primjenjuje, koji se odnose na zakonitost akta kojim je dotična osoba oštećena u smislu članka 168. stavka 2. U sporovima financijske naravi Sud ima neograničenu nadležnost.

2. Sudu Europske unije pravni lijek može se podnijeti samo ako je:

—	AACC-u prethodno podnesena pritužba na temelju članka 168. stavka 2. u roku propisanom tim člankom i

—	ta pritužba odbijena izričitom ili implicitnom odlukom.

3. Pravni lijekovi iz stavka 2. podnose se u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—	na datum obavijesti o odluci donesenoj po pritužbi,

—

na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pravni lijek podnosi protiv implicitne odluke kojom se odbija pritužba podnesena na temelju članka 168. stavka 2.; međutim, ako je pritužba odbijena izričitom odlukom nakon što je već odbijena implicitnom odlukom, ali prije isteka roka za podnošenje pravnog lijeka, rok za podnošenje pravnog lijeka počinje teći iznova.

4. Odstupajući od stavka 2., dotična osoba može, nakon podnošenja pritužbe AACC-u na temelju članka 168. stavka 2., odmah Sudu podnijeti pravni lijek, pod uvjetom da uz taj pravni lijek podnese prijedlog za odgodu izvršenja osporavanog akta ili prijedlog za donošenje privremenih mjera. U tom se slučaju glavni postupak pred Sudom suspendira do donošenja izričite ili implicitne odluke kojom se pritužba odbija.

5. Pravni lijekovi na temelju ovog članka razmatraju se te se o njima odlučuje kako je predviđeno u Poslovniku Suda Europske unije.

GLAVA VII.

POSEBNI SAVJETNICI

Članak 170.

1. Primici od rada posebnih savjetnika utvrđuju se izravnim sporazumom između dotičnog savjetnika i AACC-a. Trajanje ugovora posebnog savjetnika ne smije biti dulje od dvije godine za najveći broj dana u tom razdoblju. Ugovor se može obnoviti.

2. Ako Agencija namjerava zaposliti posebnog savjetnika ili mu obnoviti ugovor, o tome podnosi prijedlog Odboru za usmjeravanje navodeći predviđeni iznos primitaka od rada, opće uvjete, razloge prijedloga i sve druge relevantne elemente.

Agencija može sklopiti ugovor ako Odbor za usmjeravanje ne odluči drukčije u roku od mjesec dana od primitka informacija iz prvog podstavka.

3. AACC donosi posebna pravila za provedbu odredaba ovog članka.

Članak 171.

Članak 1. stavak 2., članci 6., 11., 12., 13. i 14., članak 18. prvi stavak, članci 19. i 20., članak 21. stavak 1, članci 22., 27. i 28., članak 32. drugi stavak i članak 36., koji se odnose na prava i obveze članova osoblja Agencije, te članci 168. i 169., koji se odnose na pravne lijekove, analogno se primjenjuju.

Članak 172.

1. Odredbe ovog Pravilnika o osoblju o pravima i obvezama (članci od 11. do 35. i članak 104.), uvjetima zapošljavanja (članak 37., s iznimkom stavka 2. točke (a), članci od 38. do 41. i članak 105., s iznimkom članka 105. stavka 3. točke (a), te članci od 106. do 110.), uvjetima rada (članci od 42. do 58. i članak 111.), prestanku radnog odnosa (članci od 96. do 100. i članak 137.) i stegovnom postupku (članci od 139. do 167.) može u potrebnoj mjeri izmijeniti Odbor za usmjeravanje Agencije, postupajući u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (j) i člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Odluke (ZVSP) 2015/1835. Svaka takva predložena izmjena podnosi se Vijeću. Te se izmjene smatraju odobrenima ako ih Vijeće u roku od dva mjeseca, djelujući kvalificiranom većinom, ne odluči promijeniti.

2. Izmjene ostalih odredaba ovog Pravilnika o osoblju, posebno onih o primicima od rada, naknadama i davanjima iz sustava socijalne sigurnosti, donosi Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Odbora za usmjeravanje.

Članak 173.

U roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika o osoblju Vijeće Europske unije ocjenjuje te mijenja ovaj Pravilnik o osoblju ili, prema potrebi, donosi odluku o njegovu prestanku važenja.

Članak 174.

Odluka 2004/676/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 175.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK

(1) SL L 266, 13.10.2015., str. 55.

(2) Odluka Vijeća 2004/676/EZ od 24. rujna 2004. o Pravilniku o osoblju Europske obrambene agencije (SL L 310, 7.10.2004., str. 9.).

(3) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (SL L 56, 4.3.1968. str. 8.).

PRILOG I.

RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU

Članak 1.

Zahtjev za odobrenje rada u nepunom radnom vremenu član osoblja podnosi osobi koja mu je neposredno nadređena najmanje dva mjeseca prije zatraženog datuma početka rada, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima.

Odobrenje se može dati za razdoblje od najmanje mjesec dana i najviše tri godine, ne dovodeći u pitanje slučajeve iz članka 17. i članka 45. stavka 2. točke (e).

Odobrenje se može produljiti pod istim uvjetima. Zahtjeve za produljenje dotični član osoblja podnosi najmanje dva mjeseca prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Rad u nepunom radnom vremenu ne smije ukupno iznositi manje od polovine redovnog radnog vremena.

Osim u valjano opravdanim slučajevima, rad u nepunom radnom vremenu počinje prvog dana u mjesecu.

Članak 2.

AACC može na zahtjev dotičnog člana osoblja ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Datum ukidanja mora biti najkasnije dva mjeseca nakon datuma koji je predložio član osoblja ili najkasnije četiri mjeseca nakon tog datuma ako je rad u nepunom radnom vremenu odobren na razdoblje dulje od godinu dana.

AACC može u iznimnim slučajevima i u interesu službe ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano, uz obavijest članu osoblja dva mjeseca unaprijed.

Članak 3.

U razdoblju za koje mu je odobren rad u nepunom radnom vremenu, član osoblja ima pravo na postotak svojih primitaka od rada koji odgovara postotku odrađenog redovnog radnog vremena. Međutim, taj se postotak ne primjenjuje na naknadu za uzdržavano dijete, osnovni iznos naknade za kućanstvo ili naknadu za obrazovanje.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje izračunavaju se na temelju osnovne plaće koja se isplaćuje članu osoblja koji radi u punom radnom vremenu. Doprinosi za sustav mirovinskog osiguranja izračunavaju se na temelju osnovne plaće koju prima član osoblja koji radi u nepunom radnom vremenu. Član osoblja može također zatražiti da mu se doprinosi za sustav mirovinskog osiguranja izračunavaju na temelju osnovne plaće koja se isplaćuje članu osoblja koji radi u punom radnom vremenu, u skladu s člankom 90. Za potrebe članka 1. Priloga V., stečena se mirovinska prava izračunavaju razmjerno postotku uplaćenih doprinosa.

U razdoblju tijekom kojeg radi u nepunom radnom vremenu član osoblja ne smije raditi prekovremeno ili obavljati plaćenu djelatnost, osim djelatnosti u skladu s člankom 17.

Članak 4.

AACC može odrediti detaljna pravila za primjenu ovih odredaba.

PRILOG II.

DOPUST

ODJELJAK 1.

Godišnji odmor

Članak 1.

U godini u kojoj član osoblja stupi u službu ili je napusti, on ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio više od petnaest dana i na jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio petnaest dana ili manje.

Članak 2.

Godišnji odmor može se koristiti odjednom ili u dijelovima u skladu sa željama člana osoblja i zahtjevima službe. Međutim, mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna. Članu osoblja koji stupa u službu godišnji odmor može se odobriti tek nakon što je odradio tri mjeseca u službi; u iznimnim slučajevima i zbog valjano opravdanih razloga, godišnji odmor može se odobriti i ranije.

Članak 3.

Ako se član osoblja za vrijeme godišnjeg odmora razboli i ako zbog te bolesti ne bi mogao obavljati poslove i da nije na godišnjem odmoru, godišnji odmor mu se produljuje za vrijeme provedeno na bolovanju za što mora dostaviti liječničku potvrdu.

Članak 4.

Ako član osoblja, zbog razloga koji nisu povezani sa zahtjevima službe, ne iskoristi godišnji odmor u cijelosti prije kraja tekuće kalendarske godine, u sljedeću kalendarsku godinu smije prenijeti dvanaest dana godišnjeg odmora.

Ako član osoblja u trenutku odlaska iz službe nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplaćuje mu se naknada u iznosu od jedne tridesetine njegovih mjesečnih primitaka od rada u trenutku odlaska iz službe za svaki dan godišnjeg odmora na koji ima pravo.

Ako je član osoblja u trenutku odlaska iz službe iskoristio veći broj dana godišnjeg odmora od onoga na koji je imao pravo do tog datuma, od plaće mu se odbija iznos koji se izračunava na način utvrđen na način predviđen drugim stavkom.

Članak 5.

Ako se od člana osoblja koji je na godišnjem odmoru zatraži da se zbog službenih razloga vrati na posao ili ako mu se odobreni godišnji odmor ukine, nadoknađuju mu se svi nastali troškovi, pod uvjetom da dostavi odgovarajuće dokaze, te mu se ponovno dodjeljuje vrijeme za putovanje.

ODJELJAK 2.

Poseban dopust

Članak 6.

Uz godišnji odmor, članu osoblja se na zahtjev može odobriti poseban dopust. Poseban dopust osobito se odobrava u sljedećim slučajevima:

—	sklapanje braka člana osoblja: četiri dana,

—	promjena boravišta člana osoblja: do dva dana,

—	teška bolest bračnog druga: do tri dana,

—	smrt bračnog druga: četiri dana,

—	teška bolest srodnika u uzlaznoj liniji: do dva dana,

—	smrt srodnika u uzlaznoj liniji: do dva dana,

—	sklapanje braka djeteta: dva dana,

—	rođenje djeteta: 10 dana koji se moraju iskoristiti tijekom četrnaest tjedana nakon rođenja,

—	rođenje djeteta s invaliditetom ili teško bolesnog djeteta: 20 dana koji se moraju iskoristiti tijekom četrnaest tjedana nakon rođenja,

—	smrt supruge za vrijeme rodiljnog dopusta: broj dana koji odgovara preostalom rodiljnom dopustu; ako preminula supruga nije član osoblja, preostali rodiljni dopust određuje se analognom primjenom odredaba članka 52.;

—	teška bolest djeteta: do dva dana,

—	vrlo teška bolest djeteta, uz potvrdu liječnika, ili hospitalizacija djeteta u dobi od 12 godina ili mlađeg: do pet dana,

—	smrt djeteta: četiri dana,

—

posvojenje djeteta: 20 tjedana, koji se u slučaju posvojenja djeteta s invalidnošću produljuje na 24 tjedna.

—

Za svako posvojeno dijete član osoblja ima pravo na samo jedno razdoblje posebnog dopusta koje se može podijeliti između posvojitelja ako su oboje članovi osoblja. Poseban dopust odobrava se samo ako bračni drug člana osoblja obavlja plaćenu djelatnost barem na pola radnog vremena. Ako bračni drug nije zaposlen u institucijama Unije te ima pravo na sličan dopust, odgovarajući broj dana oduzima se od dopusta na koji član osoblja ima pravo.

—	AACC može, prema potrebi, odobriti dodatan poseban dopust u slučajevima kada nacionalno zakonodavstvo zemlje u kojoj se provodi postupak posvojenja, a u kojoj se ne nalazi mjesto rada člana osoblja posvojitelja, zahtijeva da jedan ili oba posvojitelja tamo borave.

—	Ako član osoblja nema pravo na puni poseban dopust od 20 ili 24 tjedna na temelju prve rečenice ove alineje, odobrava mu se poseban dopust od 10 dana; taj se dodatni poseban dopust odobrava samo jednom za svako posvojeno dijete.

Agencija također može odobriti poseban dopust u slučaju daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja, u okviru ograničenja utvrđenih programom daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja koji sastavlja Agencija u skladu s člankom 30.

Poseban dopust članovima osoblja može se iznimno odobriti u slučaju iznimnog posla koji ne potpada pod uobičajene obveze člana osoblja. Takav poseban dopust odobrava se najkasnije tri mjeseca nakon što AACC donese odluku o iznimnom karakteru posla člana osoblja.

Za potrebe ovog članka, nevjenčani partner člana osoblja smatra se bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta iz članka 1. stavka 2. točke (c) Priloga IV.

Ako je poseban dopust odobren na temelju ovog odjeljka, vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.

ODJELJAK 3.

Vrijeme za putovanje

Članak 7.

Članovi osoblja koji imaju pravo na naknadu za život u inozemstvu ili za boravak u stranoj državi imaju pravo na dva i pol dana dodatnog dopusta svake godine u svrhu odlaska u svoju matičnu zemlju.

PRILOG III.

KOMPENZACIJSKI DOPUST I NAKNADA ZA PREKOVREMENI RAD

Članak 1.

U okviru ograničenja utvrđenih u članku 48., za prekovremeni rad član osoblja u razredima od AST 1 do AST 4 ima pravo na kompenzacijski dopust ili na naknadu kako slijedi:

(a)

Za svaki sat prekovremenog rada član osoblja ima pravo na jedan i pol sat kompenzacijskog dopusta; ako se prekovremeni sat odrađuje u razdoblju između 22 sata i 7 sati, nedjeljom ili praznikom, član osoblja ima pravo na kompenzacijski dopust u trajanju od dva sata; prilikom odobravanja kompenzacijskog dopusta u obzir se uzimaju zahtjevi službe i želje dotičnog člana osoblja.

(b)

Ako zbog zahtjeva službe nije dopušteno uzimati kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem se obavljao prekovremeni rad, AACC odobrava naknadu za rad za nekompenzirane sate prekovremenog rada po stopi od 0,56 % mjesečne osnovne plaće za svaki sat prekovremenog rada po osnovici utvrđenoj u točki (a).

(c)	Kompenzacijski dopust ili naknada za jedan sat prekovremenog rada odobravaju se ako je prekovremeni rad iznosio više od trideset minuta.

Članak 2.

Ako je član osoblja na službenom putovanju, vrijeme koje mu je potrebno za dolazak na mjesto službenog putovanja ne smatra se prekovremenim radom za potrebe ovog Priloga. Za sate prekovremenog rada koje je član osoblja odradio na mjestu službenog putovanja, AACC mu može odobriti kompenzacijski dopust ili naknadu.

Članak 3.

Neovisno o člancima 1. i 2., naknada za sate prekovremenog rada koje odrade određene skupine članova osoblja u razredima od AST 1 do AST 4, koji rade u posebnim uvjetima, može se isplatiti u obliku fiksne naknade čiji iznos i uvjete koje je za nju potrebno ispuniti određuje AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja.

PRILOG IV.

PRIMICI OD RADA I NAKNADA TROŠKOVA

ODJELJAK 1.

Obiteljske naknade

Članak 1.

1. Osnovni je iznos naknade za kućanstvo 171,88 EUR, uvećan za 2 % osnovne plaće člana osoblja.

2. Pravo na naknadu za kućanstvo ima:

(a)	član osoblja koji je u braku;

(b)	član osoblja koji je udovac, razveden, zakonski razdvojen ili nije u braku i ima jedno uzdržavano dijete ili više njih u smislu članka 2. stavaka 2. i 3.;

(c)

član osoblja koji živi u registriranoj izvanbračnoj zajednici, pod uvjetom da:

i.	par dostavi dokument čiju valjanost priznaje država članica ili nadležno tijelo države članice, kojim se potvrđuje njihov status izvanbračnih partnera;

ii.	ni jedan od partnera nije u braku ni u drugoj izvanbračnoj zajednici;

iii.	partneri nisu u srodstvu ni na jedan od sljedećih načina: roditelj, dijete, djed/baka, unuk/unuka, brat, sestra, tetka/strina/ujna, tetak/stric/ujak, nećak, nećakinja, zet, snaha;

iv.	par nema pravo na zakonito sklapanje braka u državi članici; za potrebe ove točke smatra se da par ima pravo na zakonito sklapanje braka samo ako partneri ispunjavaju sve uvjete propisane zakonodavstvom države članice koja takvom paru dopušta sklapanje braka;

(d)	član osoblja koji, iako ne ispunjava uvjete utvrđene u točkama (a), (b) i (c), stvarno uzdržava obitelj, o čemu AACC na temelju popratne dokumentacije donosi posebnu obrazloženu odluku.

3. Ako bračni drug člana osoblja ima plaćeno zaposlenje s godišnjim dohotkom koji prije odbitka poreza premašuje osnovnu godišnju plaću člana osoblja na drugom stupnju razreda 3., a ponderiran je po stopi koja vrijedi za zemlju u kojoj bračni drug člana osoblja obavlja rad, član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo prima tu naknadu samo ako je AACC o tome donio posebnu odluku. Član osoblja, međutim, ima pravo na naknadu ako bračni drugovi imaju jedno uzdržavano dijete ili više njih.

4. U slučajevima kada oba bračna druga koji su zaposleni u službi Agencije imaju na temelju stavaka 1., 2. i 3. pravo na naknadu za kućanstvo, ta se naknada isplaćuje samo onome čija je osnovna plaća veća.

5. Ako član osoblja ima pravo na naknadu za kućanstvo samo na temelju stavka 2. točke (b), dok je skrbništvo nad svom uzdržavanom djecom člana osoblja, u smislu članka 2. stavaka 2. i 3., na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela dodijeljeno osobi koja nije član osoblja, naknada za kućanstvo isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja. Kada je riječ o punoljetnoj uzdržavanoj djeci, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako im je uobičajeno boravište kod drugog roditelja.

Međutim, ako za djecu člana osoblja skrbi više različitih osoba, naknada za kućanstvo dijeli se između njih prema broju djece za koju skrbe.

Ako osoba koja na temelju gore navedenih odredaba ima pravo na naknadu za kućanstvo koja joj se isplaćuje u ime člana osoblja, ima pravo na istu naknadu i na temelju vlastitog statusa člana osoblja, ta osoba prima samo veću od tih dviju naknada.

Članak 2.

1. Član osoblja koji ima jedno uzdržavano dijete ili više njih, u skladu sa stavcima 2. i 3., prima mjesečnu naknadu od 375,59 EUR za svako uzdržavano dijete.

2. „Uzdržavano dijete” znači zakonito, biološko ili posvojeno dijete člana osoblja ili njegovog bračnog druga, koje član osoblja uzdržava.

Isto se primjenjuje na dijete za koje je podnesen zahtjev za posvojenje te je postupak posvojenja pokrenut.

Svako dijete koje je član osoblja dužan uzdržavati na temelju sudske odluke koja se temelji na zakonodavstvu država članica o zaštiti maloljetnika smatra se uzdržavanim djetetom.

Iznos iz stavka 1. preispituje se prilikom svake revizije primitaka od rada na temelju članka 60.

3. Naknada se odobrava:

(a)	automatski za djecu mlađu od osamnaest godina;

(b)	na zahtjev člana osoblja i uz predočenje popratne dokumentacije, za djecu u dobi od osamnaest do dvadeset i šest godina koja se obrazuju ili strukovno osposobljavaju.

4. Svaka osoba koju je član osoblja zakonski obvezan uzdržavati i čije uzdržavanje podrazumijeva visoke troškove može se iznimno smatrati uzdržavanim djetetom na temelju posebne obrazložene odluke koju AACC donosi na temelju popratne dokumentacije.

5. Plaćanje naknade za dijete koje se zbog teške bolesti ili invalidnosti ne može samostalno uzdržavati nastavlja se za vrijeme trajanja bolesti ili invalidnosti, neovisno o dobi.

6. Za svako uzdržavano dijete u smislu ovog članka isplaćuje se samo jedna naknada za uzdržavano dijete.

7. Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom u smislu stavaka 2. i 3. na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za uzdržavano dijete isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja.

Članak 3.

1. Podložno uvjetima utvrđenima u općim provedbenim odredbama, član osoblja prima naknadu za obrazovanje u visini stvarnih troškova obrazovanja do najvećeg mjesečnog iznosa od 254,83 EUR za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga, koje ima najmanje pet godina i redovno pohađa osnovnu ili srednju školu za koju se plaća školarina ili visokoškolsku ustanovu. Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarinu ne primjenjuje se na naknadu troškova prijevoza do škole.

Pravo na tu naknadu počinje teći prvog dana mjeseca u kojem dijete počne pohađati osnovnu školu, a prestaje teći na kraju mjeseca u kojem dijete završi svoje obrazovanje ili na kraju mjeseca u kojem dijete navršava 26 godina, ovisno o tome što nastupi prije.

Iznos isplaćene naknade ne smije biti veći od dvostrukog najvećeg iznosa predviđenog u prvom podstavku:

—

za člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km:

—	od Europske škole, ili

—	od obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, a koju dijete pohađa zbog nužnih pedagoških razloga, valjano potkrijepljenih dokazima,

—

za člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od visokoškolske ustanove u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, pod uvjetom da dijete stvarno pohađa visokoškolsku ustanovu udaljenu najmanje 50 km od mjesta rada i da član osoblja ima pravo na naknadu za život u inozemstvu; potonji se uvjet ne primjenjuje ako u zemlji čiji je član osoblja državljanin ne postoji takva ustanova ili ako dijete pohađa visokoškolsku ustanovu u zemlji u kojoj se ne nalazi mjesto rada člana osoblja,

—	u uvjetima iz prve i druge alineje, za osobe koje imaju pravo na naknadu, a nisu u aktivnoj službi, pri čemu se u obzir uzima mjesto boravišta umjesto mjesta rada.

Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarina ne primjenjuje se na plaćanja na temelju trećeg podstavka.

Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom, za koje se isplaćuje naknada za obrazovanje, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za obrazovanje isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja. U tom se slučaju udaljenost od najmanje 50 km iz trećeg podstavka izračunava u odnosu na mjesto boravišta osobe koja ima skrbništvo nad djetetom.

2. Za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga koje ima manje od pet godina ili još uvijek ne pohađa redovno osnovnu ili srednju školu, ova naknada iznosi 91,75 EUR mjesečno.

Navedeni iznos preispituje se prilikom svake revizije primitaka od rada na temelju članka 60.

ODJELJAK 2.

Naknada za život u inozemstvu

Članak 4.

1. Na naknadu za život u inozemstvu koja iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete, koje se isplaćuju članu osoblja, imaju pravo:

(a)

članovi osoblja:

—	koji nisu državljani niti su ikada bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada i

—

koji u razdoblju od pet godina koje je završilo šest mjeseci prije njihova stupanja u službu nisu imali uobičajeno boravište niti su svoju glavnu djelatnost obavljali na europskom području te države. Za potrebe ove odredbe, okolnosti koje proizlaze iz rada za drugu državu ili međunarodnu organizaciju ne uzimaju se obzir;

(b)

članovi osoblja koji jesu ili su bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, ali koji su tijekom razdoblja od deset godina koje završava na datum njihova stupanja u službu imali uobičajeno boravište izvan europskog područja te države zbog razloga koji nisu povezani s radom u nekoj drugoj državnoj službi ili međunarodnoj organizaciji.

Naknada za život u inozemstvu mjesečno iznosi najmanje 509,43 EUR.

2. Član osoblja koji nije državljanin niti je ikada bio državljanin države na čijem je području zaposlen i koji ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ima pravo na naknadu za boravak u stranoj državi koja iznosi jednu četvrtinu naknade za život u inozemstvu.

3. Za potrebe stavaka 1. i 2., prema članu osoblja koji je sklapanjem braka automatski stekao državljanstvo države na čijem je području zaposlen i koji se tog državljanstva ne može odreći postupa se na isti način kao i prema članu osoblja na kojeg se odnosi stavak 1. točka (a) prva alineja.

ODJELJAK 3.

Naknada troškova

A. NAKNADA ZA NASTANJENJE

Članak 5.

1. Naknada za nastanjenje, koja je jednaka iznosu dviju osnovnih mjesečnih plaća u slučaju člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno iznosu jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, isplaćuje se članu osoblja imenovanom na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz da je morao promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 23.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi osoblja imaju pravo na naknadu za nastanjenje, ta se naknada isplaćuje samo onome čija je osnovna plaća veća.

Naknada za nastanjenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na mjesto rada člana osoblja.

2. Naknada za nastanjenje u istom iznosu isplaćuje se svakom članu osoblja koji je premješten na novo mjesto rada te je stoga obvezan promijeniti mjesto boravišta kako bi udovoljio zahtjevima članka 23.

3. Naknada za nastanjenje izračunava se na temelju bračnog statusa člana osoblja i plaće na datum njegovog imenovanja na stalno radno mjesto ili na datum njegovog premještaja na novo mjesto rada.

Naknada za nastanjenje isplaćuje se po predočenju dokumentacije kojom član osoblja dokazuje da se zajedno sa svojom obitelji, ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, nastanio u mjestu rada.

4. Član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, a ne nastani se sa svojom obitelji u mjestu rada, prima samo polovinu naknade na koju bi inače imao pravo; druga polovina isplaćuje mu se nakon što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, pod uvjetom da se to dogodi u rokovima utvrđenima u članku 9. stavku 3. Ako se član osoblja premjesti u mjesto gdje njegova obitelj ima stalno boravište prije nego se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, on nema pravo na naknadu za nastanjenje.

5. Član osoblja imenovan na stalno radno mjesto koji je primio naknadu za nastanjenje i koji u roku od dvije godine od datuma stupanja u službu dobrovoljno napusti službu u Agenciji, mora prilikom odlaska iz službe vratiti dio naknade, razmjerno onom dijelu spomenutog dvogodišnjeg razdoblja koji neće provesti u službi.

6. Član osoblja koji primi naknadu za nastanjenje mora prijaviti naknade slične naravi koje prima iz drugih izvora; naknada isplaćena u skladu s ovim člankom umanjuje se za iznos naknada iz drugih izvora.

B. NAKNADA ZA PRESELJENJE

Članak 6.

1. Član osoblja imenovan na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz o promjeni boravišta ima prilikom odlaska iz službe pravo na naknadu za preseljenje u iznosu od dvije osnovne mjesečne plaće ako je riječ o članu osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno u iznosu od jedne osnovne mjesečne plaće u ostalim slučajevima, pod uvjetom da je navršio četiri godine staža u službi i da ne primi sličnu naknadu na novom radnom mjestu. U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi osoblja imaju pravo na naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome čija je osnovna plaća veća.

Za potrebe izračuna staža u službi u obzir se uzimaju godine provedene u aktivnoj službi, dopust za služenje vojnog roka i roditeljski ili obiteljski dopust.

Naknada za preseljenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na zadnje mjesto rada člana osoblja.

2. U slučaju smrti člana osoblja imenovanog na stalno radno mjesto naknada za preseljenje isplaćuje se nadživjelom bračnom drugu ili, ako ga nema, uzdržavanicima u smislu članka 2., čak i ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovog članka koji se odnosi na trajanje staža u službi.

3. Naknada za preseljenje izračunava se na temelju bračnog statusa člana osoblja i plaće na dan prestanka službe.

4. Naknada za preseljenje isplaćuje se po predočenju dokaza da su se član osoblja i njegova obitelj ili, u slučaju smrti člana osoblja, samo njegova obitelj, preselili u mjesto koje je udaljeno najmanje 70 km od mjesta rada člana osoblja.

Član osoblja ili obitelj preminulog člana osoblja moraju se preseliti u roku od tri godine od datuma njegova odlaska iz službe.

Ovaj se rok ne primjenjuje ako pravni sljednici člana osoblja dokažu da nisu bili upoznati s gore navedenim odredbama.

C. PUTNI TROŠKOVI

Članak 7.

1. Član osoblja ima pravo na paušalnu naknadu jednaku iznosu putnih troškova za sebe, bračnog druga i uzdržavanike koji stvarno žive u njegovom kućanstvu:

(a)	pri stupanju u službu, od mjesta zapošljavanja do mjesta rada;

(b)	pri odlasku iz službe u smislu članka 96., od mjesta rada do matičnog mjesta kako je definirano u stavku 3. ovog članka;

(c)	prilikom svakog premještaja pri kojem član osoblja mijenja mjesto rada.

U slučaju smrti člana osoblja, nadživjeli bračni drug i uzdržavanici imaju pravo na naknadu putnih troškova pod istim uvjetima.

Putni troškovi za djecu mlađu od dvije godine ne nadoknađuju se tijekom cijele kalendarske godine.

2. Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi po kilometru geografske udaljenosti između mjesta navedenih u stavku 1.

Naknada za kilometražu iznosi:

—	0 EUR po kilometru od 0 do 200 km,

—	0,1895 EUR po kilometru od 201 do 1 000 km,

—	0,3158 EUR po kilometru od 1 001 do 2 000 km,

—	0,1895 EUR po kilometru od 2 001 do 3 000 km,

—	0,0631 EUR po kilometru od 3 001 do 4 000 km,

—	0,0305 EUR po kilometru od 4 001 do 10 000 km,

—	0 EUR po kilometru iznad 10 000 km.

Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:

—	94,74 EUR ako geografska udaljenost između mjesta navedenih u stavku 1. iznosi između 600 km i 1 200 km,

—	189,46 EUR ako je geografska udaljenost između mjesta navedenih u stavku 1. veća od 1 200 km.

Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci ažuriraju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.

Matično mjesto člana osoblja određuje se prilikom stupanja u službu, uzimajući u načelu u obzir mjesto zapošljavanja ili, na izričit i obrazložen zahtjev, mjesto koje je središte njegovih interesa. Tako utvrđeno matično mjesto može se izmijeniti posebnom odlukom AACC-a dok je član osoblja u službi ili nakon što je napusti. Međutim, dok je član osoblja u službi, takva se odluka donosi samo iznimno i po predočenju odgovarajuće popratne dokumentacije. Ta izmjena, međutim, ne znači da član osoblja za mjesto koje je središte njegovih interesa može odabrati mjesto izvan državnog područja država članica, kao ni izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnog područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu.

Članak 8.

1. Članovi osoblja koji imaju pravo na naknadu za život u inozemstvu ili za boravak u stranoj zemlji svake kalendarske godine u granicama utvrđenima u stavku 2. imaju pravo na paušalnu naknadu u visini troškova putovanja od mjesta rada do matičnog mjesta, kako je definirano u članku 7., za sebe i, ako imaju pravo na naknadu za kućanstvo, za bračnog druga ili uzdržavanike u smislu članka 2.

Ako su oba bračna druga članovi osoblja Agencije, svaki od njih ima pravo na paušalnu naknadu putnih troškova za sebe i uzdržavanike, u skladu s prethodno navedenim odredbama; naknada se za svakog uzdržavanika isplaćuje samo jednom. Iznos te naknade za uzdržavanu djecu određuje se na zahtjev jednog od bračnih drugova na temelju matičnog mjesta jednog od njih.

Ako član osoblja sklopi brak u tekućoj godini te time stekne pravo na naknadu za kućanstvo, putni troškovi za bračnog druga izračunavaju se razmjerno vremenu proteklom od datuma sklapanja braka do kraja tekuće godine.

Ako se nakon datuma isplate predmetnih iznosa zbog izmijenjene obiteljske situacije člana osoblja njegova osnova za obračun promijeni, član osoblja nije obvezan vratiti iznose koji su mu isplaćeni.

Putni troškovi za djecu mlađu od dvije godine ne nadoknađuju se tijekom cijele kalendarske godine.

2. Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi po kilometru geografske udaljenosti između mjesta rada člana osoblja i njegova matičnog mjesta.

Ako je matično mjesto, kako je definirano u članku 7., izvan državnog područja država članica i izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnog područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, paušalna se naknada temelji na naknadi po kilometru geografske udaljenosti između mjesta rada člana osoblja i glavnog grada države članice čiji je državljanin. Članovi osoblja čije se matično mjesto nalazi izvan državnog područja država članica i izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnog područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu i koji nisu državljani jedne od država članica nemaju pravo na paušalnu naknadu.

Naknada za kilometražu iznosi:

—	0 EUR po kilometru od 0 do 200 km,

—	0,3820 EUR po kilometru od 201 do 1 000 km,

—	0,6367 EUR po kilometru od 1 001 do 2 000 km,

—	0,3820 EUR po kilometru od 2 001 do 3 000 km,

—	0,1272 EUR po kilometru od 3 001 do 4 000 km,

—	0,0614 EUR po kilometru od 4 001 do 10 000 km,

—	0 EUR po kilometru iznad 10 000 km.

Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:

—	191,00 EUR ako udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta iznosi od 725 km do 1 450 km,

—	381,96 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km.

Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci ažuriraju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.

3. Član osoblja čiji radni odnos u službi prestaje u tekućoj kalendarskoj godini zbog bilo kojeg razloga osim smrti ili koji je na dopustu za osobne potrebe tijekom jednog dijela godine, a u aktivnoj je službi neke od institucija Europske unije proveo manje od devet mjeseci tekuće godine, ima pravo samo na dio paušalne naknade predviđene u stavcima 1. i 2., koji se izračunava razmjerno vremenu provedenom u aktivnoj službi.

4. Stavci od 1. do 3. primjenjuju se na članove osoblja čije je mjesto rada na državnom području država članica. Članovi osoblja čije je mjesto rada izvan državnog područja država članica imaju svake kalendarske godine pravo na paušalnu naknadu putnih troškova do svojeg matičnog mjesta ili na naknadu putnih troškova do drugog mjesta ako oni nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta, za sebe i, ako imaju pravo na naknadu za kućanstvo, za bračnog druga i ostale uzdržavanike u smislu članka 2. Međutim, ako bračni drug i osobe iz članka 2. stavka 2. ne žive s članom osoblja u mjestu rada, oni svake kalendarske godine imaju pravo na naknadu putnih troškova od matičnog mjesta do mjesta rada ili do drugog mjesta, ako putni troškovi nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta.

Paušalna naknada temelji se na trošku putovanja zrakoplovom u ekonomskom razredu.

D. TROŠKOVI SELIDBE

Članak 9.

1. Članovi osoblja koji moraju promijeniti boravište radi zahtjeva iz članka 23. pri početku radnog odnosa ili zbog kasnije promjene mjesta zaposlenja tijekom službe, a koji za iste troškove nisu dobili nadoknadu iz nekog drugog izvora, imaju pravo na povrat troškova nastalih uslijed selidbe namještaja i osobnih predmeta, uključujući troškove osiguranja od uobičajenih rizika (posebno loma, krađe, požara) unutar gornje granice određene za povrat tih troškova.

Pri određivanju gornje granice uzima se u obzir obiteljska situacija člana osoblja u trenutku selidbe te prosječna cijena selidbe i s tim povezano osiguranje.

AACC usvaja opće provedbene odredbe kojima će se omogućiti provedba ovog stavka.

2. Nakon prestanka radnog odnosa ili u slučaju smrti člana osoblja troškovi preseljenja od mjesta zaposlenja do matičnog mjesta člana osoblja nadoknađuju se u okviru ograničenja utvrđenih u stavku 1. Ako preminuli član osoblja nije bio u braku, pravo na nadoknadu troškova imaju njegovi pravni sljednici.

3. Član osoblja koji je imenovan na stalno radno mjesto mora obaviti preseljenje u roku od godinu dana od završetka probnog rada. Nakon prestanka radnog odnosa član osoblja mora obaviti preseljenje u roku od tri godine, kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. drugom podstavku. Troškovi preseljenja izvršeni nakon isteka prethodno navedenih rokova nadoknađuju se samo u iznimnim slučajevima i na temelju posebne odluke AACC-a.

E. DNEVNICA

Članak 10.

1. Ako član osoblja dostavi dokaz da mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 23., tijekom razdoblja navedenog u stavku 2. ovog članka ima pravo na sljedeći iznos dnevnice po kalendarskom danu:

Za člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 39,48 EUR.

Za člana osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 31,83 EUR.

Gornja se ljestvica preispituje prilikom svake revizije primitaka od rada na temelju članka 60.

2. Isplata dnevnica odobrava se za sljedeća razdoblja:

(a)	u slučaju člana osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 120 dana;

(b)	u slučaju člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 180 dana ili, ako je član osoblja na probnom radu, za vrijeme trajanja probnog rada produljeno za mjesec dana.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi osoblja imaju pravo na osnovnu dnevnicu, razdoblje za koje se ona dodjeljuje, kako je utvrđeno u točki (b), primjenjuje se na onoga od njih čija je osnovna plaća veća. Razdoblje utvrđeno u točki (a) primjenjuje se na drugu osobu.

Isplata dnevnica se ni u kojem slučaju ne odobrava za razdoblje nakon datuma preseljenja koje član osoblja obavlja kako bi ispunio zahtjeve iz članka 23.

F. TROŠKOVI SLUžBENOG PUTOVANJA

Članak 11.

1. Član osoblja koji je na službenom putovanju s odgovarajućim putnim nalogom ima pravo na povrat putnih troškova i dnevnice u skladu sa sljedećim odredbama.

2. Na putnom nalogu navodi se predviđeno trajanje službenog putovanja, na temelju čega se izračunava predujam u odnosu na dnevnice na koje član osoblja ima pravo. Osim u slučaju donošenja posebne odluke, predujam se ne isplaćuje ako se predviđa da će službeno putovanje trajati manje od dvadeset i četiri sata te ako je valuta zemlje u koju član osoblja putuje jednaka valuti koja se koristi u njegovu mjestu rada.

3. Osim u posebnim slučajevima koji se određuju posebnom odlukom te osobito ako se člana osoblja koji je na godišnjem odmoru pozove da se vrati na posao, iznos naknade troškova službenog putovanja ograničen je na cijenu najekonomičnijeg putovanja između mjesta rada i mjesta službenog putovanja, zbog čega član osoblja koji je na službenom putovanju ne mora znatno produljiti svoj boravak.

Članak 12.

Putni troškovi za službena putovanja vlakom nadoknađuju se po predočenju popratne dokumentacije na temelju cijene putovanja prvim razredom te najkraćim putem između mjesta rada i mjesta službenog putovanja.

Članovima osoblja odobrava se putovanje zrakoplovom ako povratno putovanje vlakom iznosi najmanje 800 kilometara.

AACC u svakom pojedinom slučaju te na temelju duljine i cijene putovanja odobrava razred u kojem član osoblja može putovati i dodatke za kabinu koji mu se mogu nadoknaditi.

Putni troškovi nadoknađuju se u obliku paušalnog iznosa koji se temelji na cijeni putovanja vlakom, u skladu sa stavkom 1.; drugi se dodaci ne nadoknađuju.

Međutim, ako član osoblja ide na službeno putovanje u posebnim okolnostima i ako bi mu korištenje javnog prijevoza prouzročilo očite neugodnosti, AACC može članu osoblja umjesto prethodno navedene naknade putnih troškova odlučiti odobriti naknadu po prijeđenom kilometru.

Članak 13.

1. Iznos dnevnice za službena putovanja je paušalni iznos koji pokriva sve troškove nastale tijekom službenog putovanja: doručka i dvaju glavnih obroka te dodatne troškove, uključujući lokalni prijevoz. Troškovi smještaja, uključujući lokalne poreze, nadoknađuju se do najvećeg iznosa koji se utvrđuje za svaku zemlju, po predočenju popratne dokumentacije.

(a)

Ljestvica za države članice je sljedeća:

Odredište	Dnevnica (u EUR)	Gornja granica za troškove hotelskog smještaja (u EUR)
Austrija	95	130
Belgija	92	140
Bugarska	58	169
Hrvatska	60	120
Češka	55	175
Cipar	93	145
Danska	120	150
Estonija	71	110
Finska	104	140
Francuska	95	150
Njemačka	93	115
Grčka	82	140
Španjolska	87	125
Mađarska	72	150
Irska	104	150
Italija	95	135
Latvija	66	145
Litva	68	115
Luksemburg	92	145
Malta	90	115
Nizozemska	93	170
Poljska	72	145
Portugal	84	120
Rumunjska	52	170
Slovenija	70	110
Slovačka	80	125
Švedska	97	160
Ujedinjena Kraljevina	101	175

Član osoblja koji je na službenom putovanju mora prijaviti svaki obrok ili smještaj koji mu je platila ili troškove koje mu je nadoknadila jedna od institucija Unije, državna uprava ili vanjsko tijelo. U tom se slučaju odbija odgovarajući iznos.

(b)

AACC utvrđuje i periodički usklađuje ljestvicu za službena putovanja u zemlje izvan europskog područja država članica.

3. Iznosi navedeni u stavku 2. točki (a) ovog članka preispituju se svake dvije godine na temelju preispitivanja koje se provodi sukladno članku 13. stavku 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju EU-a.

Članak 14.

Agencija utvrđuje detaljna pravila za primjenu članaka 11., 12. i 13.

G. FIKSNA NADOKNADA TROŠKOVA

Članak 15.

1. Članovima osoblja koji zbog dužnosti imaju redovne troškove reprezentacije AACC može odobriti fiksnu naknadu troškova i odrediti njezin iznos.

U posebnim slučajevima AACC može odlučiti i da Agencija također snosi dio troškova smještaja dotičnog člana osoblja.

2. U slučaju člana osoblja koji zbog posebnih uputa koje je dobio povremeno ima troškove reprezentacije u službene svrhe, iznos naknade za troškove reprezentacije utvrđuje se za svaki slučaj posebno na temelju popratne dokumentacije i u skladu s uvjetima koje određuje AACC.

Članak 16.

Na temelju odluke AACC-a više rukovodeće osoblje (glavni direktor ili njegov ekvivalent u razredu AD 16 ili AD 15 i direktori ili njihovi ekvivalenti u razredu AD 15 ili AD 14) koje nema na raspolaganju službeni automobil, ima pravo na fiksnu naknadu koja ne smije biti veća od 892,42 EUR godišnje za pokrivanje troškova redovnog prijevoza unutar mjesta rada.

Obrazloženom odlukom AACC-a ta se naknada može odobriti članu osoblja koji zbog obavljanja poslova mora stalno putovati i kojem je u tu svrhu odobreno korištenje njegova osobnog automobila.

ODJELJAK 4.

Isplata dospjelih iznosa

Članak 17.

1. Primici od rada članovima osoblja isplaćuju se petnaesti dan u mjesecu za tekući mjesec. Iznos primitaka od rada zaokružuje se na najbliži viši cent.

2. Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine, kako slijedi:

(a)	ako je stvarni broj dana koji se treba platiti iznosi 15 ili manje, broj tridesetina jednak je stvarnom broju dana koji se treba platiti;

(b)	ako je stvarni broj dana koji se treba platiti veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne treba platiti i 30.

3. Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, član osoblja prima ih od prvog dana mjeseca u kojemu to pravo počinje teći. Nakon prestanka tog prava član osoblja prima naknade do zadnjeg dana mjeseca u kojem mu je to pravo prestalo.

Članak 18.

1. Svakom članu osoblja isplata se obavlja u mjestu rada i u valuti zemlje u kojoj radi ili, na zahtjev člana osoblja, u eurima u banci u Uniji.

2. U skladu s uvjetima utvrđenima u pravilima koja sporazumno utvrđuje AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja, članovi osoblja mogu podnijeti zahtjev za poseban redovan prijenos dijela svojih primitaka od rada.

Na temelju prve rečenice ovog stavka mogu se pojedinačno ili skupno prenositi sljedeći iznosi:

(a)	za djecu koja se školuju u drugoj državi članici, maksimalni iznos po uzdržavanom djetetu jednak je iznosu naknade za obrazovanje koji se stvarno prima za to dijete;

(b)	po predočenju valjane popratne dokumentacije, redovne isplate svim drugim osobama koje imaju boravište u predmetnoj državi članici te za koje je član osoblja dostavio dokaz o obvezama skrbi o njima koja proizlazi iz odluke suda ili nadležnog upravnog tijela.

Iznosi prenesenih novčanih sredstava iz točke (b) ne smiju biti veći 5 % osnovne plaće člana osoblja.

3. Prijenosi novčanih sredstava predviđeni u stavku 2. ovog članka obavljaju se, u valuti dotične države članice, prema deviznom tečaju iz članka 63. drugog stavka Pravilnika o osoblju EU-a. Preneseni iznosi množe se s koeficijentom kojim se izražava razlika između koeficijenta ispravka za zemlju u koju se sredstva prenose, kako je definirano. u članku 3. stavku 5. točki (b) Priloga XI. Pravilniku o osoblju EU-a, i koeficijenta ispravka koji se primjenjuje na primitke od rada člana osoblja iz članka 3. stavka 5. točke (a) Priloga XI. Pravilniku o osoblju EU-a.

4. Osim prijenosa iz stavaka od 1. do 3., član osoblja može zatražiti redovni prijenos sredstava u drugu državu članicu u lokalnoj valuti po mjesečnom deviznom tečaju, bez primjene koeficijenta. Taj iznos prenesenih sredstava ne smije biti veći od 25 % osnovne plaće člana osoblja.

PRILOG V.

OTPREMNINA I MIROVINA

POGLAVLJE 1.

Otpremnina

Članak 1.

1. Član osoblja čiji radni odnos prestaje, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, pri odlasku iz službe ima pravo na sljedeće:

(a)	ako je navršio manje od godinu dana staža u službi, na isplatu otpremnine koja je jednaka trostrukoj vrijednosti iznosa odbijenog od njegove osnovne plaće za doprinose za mirovinsko osiguranje, nakon što se odbiju svi iznosi koji su mu isplaćeni na temelju članaka 91. i 132.;

(b)

u drugim slučajevima on ima pravo na sljedeće:

—

da mu se aktuarska protuvrijednost njegovih prava na starosnu mirovinu koja je stekao u Agenciji, ažurirana za stvarni datum prijenosa, prenese u mirovinski fond uprave ili organizacije ili u mirovinski fond u okviru kojega ostvaruje prava na starosnu mirovinu na temelju aktivnosti kojom se bavio u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe ili

—

na uplatu aktuarske vrijednosti tih davanja u privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru, pod uvjetom da predmetno osiguravajuće društvo ili fond jamče sljedeće:

i.	da glavnica neće biti isplaćena,

ii.	da će se mjesečni dohodak početi isplaćivati najranije od 60. godine života, a najkasnije od 66. godine života;

iii.	da su uključene odredbe na temelju kojih se pravnim sljednicima nakon smrti člana osoblja isplaćuje mirovina za nadživjele osobe;

iv.	da se prijenos sredstava u drugo mirovinsko osiguranje ili drugi fond odobrava samo ako taj fond ispunjava uvjete utvrđene u podtočkama i., ii. i iii.

2. Odstupajući od stavka 1. točke (b), član osoblja koji je od trenutka preuzimanja dužnosti, radi ostvarivanja ili zadržavanja mirovinskih prava, uplaćivao doprinose u nacionalni sustav mirovinskog osiguranja, privatni sustav osiguranja ili mirovinski fond po vlastitom izboru koji ispunjavaju zahtjeve navedene u stavku 1. i kojemu prestaje radni odnos, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, pri odlasku iz službe ima pravo na otpremninu u visini aktuarske vrijednosti mirovinskih prava stečenih tijekom radnog odnosa u Agenciji. U takvim se slučajevima od iznosa otpremnine odbijaju iznosi uplaćeni radi ostvarivanja ili zadržavanja mirovinskih prava u okviru nacionalnog sustava mirovinskog osiguranja u skladu s člankom 91. ili 132.

3. Ako je članu osoblja radni odnos prestao zbog udaljavanja s radnog mjesta, otpremnina koja mu se treba isplatiti ili, ovisno o slučaju, aktuarska protuvrijednost koju je potrebno prenijeti određuju se na temelju odluke donesene u skladu s člankom 147.

POGLAVLJE 2.

Naknada za invalidnost

Članak 2.

1. Podložno odredbama članka 76., član osoblja koji ima manje od 65 godina i za kojeg Odbor za utvrđivanje invalidnosti u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja u kojem stječe mirovinska prava utvrdi da ima potpunu trajnu invalidnost zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovu karijernom razredu, te koji zbog toga mora prestati raditi u službi u Agenciji, ima pravo na naknadu za invalidnost kako je predviđeno u člankom 77. za čitavo vrijeme trajanja te nesposobnosti.

2. Osobe koje primaju naknadu za invalidnost ne smiju obavljati plaćenu djelatnost bez prethodnog odobrenja AACC-a. Svaki dohodak od plaćene djelatnosti koji zajedno s naknadom za invalidnost prelazi iznos zadnjih ukupnih primitaka od rada koju je primao u aktivnoj službi, a koja se određuje na temelju ljestvice plaća koja je na snazi prvog dana mjeseca u kojemu se naknada treba isplatiti, odbija se od naknade za invalidnost.

Primatelj naknade dužan je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njega može zatražiti te obavijestiti Agenciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na njegovo pravo na naknadu.

Članak 3.

Agencija može od bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost i još nije navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu zahtijevati da odlazi na redovne liječničke preglede kako bi se utvrdilo ispunjava li još uvijek uvjete za isplatu naknade.

POGLAVLJE 3.

Mirovina za nadživjele osobe

Članak 4.

Ako član osoblja umre dok je u aktivnom zaposlenju, na dopustu za osobne potrebe, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu, nadživjeli bračni drug ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku najmanje godinu dana u trenutku njegove smrti i podložno odredbama članka 76. ovog Pravilnika o osoblju i članka 11. ovog Priloga, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % prava na starosnu mirovinu koja je član osoblja stekao u trenutku smrti.

Trajanje bračne zajednice ne uzima se u obzir ako član osoblja iz predmetnog ili prethodnog braka ima jedno dijete ili više njih, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu, ili ako je član osoblja preminuo zbog fizičke invalidnosti ili bolesti koja je nastala tijekom obavljanja dužnosti ili je posljedica nesreće.

Članak 5.

Ako je bivši član osoblja primao naknadu za invalidnost, nadživjeli bračni drug ima pravo, podložno odredbama članka 8., pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je član osoblja stekao pravo na naknadu, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % naknade za invalidnost koju je bračni drug primao u trenutku smrti.

Minimalni iznos mirovine za nadživjele osobe je 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ni u kojem slučaju ne smije biti veći od iznosa naknade za invalidnost koju je bračni drug primao u trenutku smrti.

Članak 6.

Za potrebe članaka 4. i 5., trajanje braka ne uzima se u obzir ako je brak, iako sklopljen nakon prestanka radnog odnosa člana osoblja, trajao najmanje pet godina.

Članak 7.

1. Mirovina za dijete preminule osobe, predviđena u članku 82. prvom, drugom i trećem stavku ovog Pravilnika o osoblju, za prvo dijete preminule osobe iznosi osam desetina mirovine za nadživjele osobe na koju bi nadživjeli bračni drug člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji je primao naknadu za invalidnost imao pravo, pri čemu se smanjenja utvrđena u članku 10. ovog Priloga ne primjenjuju.

Ta mirovina ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, podložno odredbama članka 8. ovog Priloga.

2. Mirovina se za svako sljedeće uzdržavano dijete nakon prvog uvećava za iznos jednak dvostrukom iznosu naknade za uzdržavano dijete.

Dijete preminule osobe ima pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga IV.

3. Ukupni iznos mirovine i naknade izračunan na taj način dijeli se na jednake dijelove među djecom preminule osobe koja na njega imaju pravo.

Članak 8.

Ako preminuli član osoblja iza sebe ostavi nadživjelog bračnog druga i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ukupan iznos mirovine, izračunan kao iznos na koji pravo ima nadživjeli bračni drug koji uzdržava sve te osobe, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Ako preminuli član osoblja iza sebe ostavi djecu iz različitih brakova, ukupan iznos mirovine, izračunan kao da su sva djeca iz istoga braka, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Za potrebe izračuna te raspodjele, djeca iz prethodnog braka bilo kojeg od bračnih drugova koja su priznata kao uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga IV. uključuju se u kategoriju djece iz braka s članom osoblja ili bivšim članom osoblja koji prima naknadu za invalidnost.

U slučaju predviđenom u drugom stavku ovog članka, srodnici u uzlaznoj liniji koji su priznati kao uzdržavanici kako je predviđeno u članku 2. Priloga IV., smatraju se uzdržavanom djecom te su, za potrebe izračuna raspodjele, uključeni u kategoriju potomaka.

Članak 9.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je preminuo član osoblja ili bivši član osoblja koji prima naknadu za invalidnost. Međutim, kada je riječ o isplati predviđenoj u članku 60. stavku 8. u slučaju smrti člana osoblja ili osobe koja ima pravo na mirovinu, pravo na isplatu proizvodi učinke od prvog dana četvrtog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem primatelj mirovine premine ili prestane ispunjavati uvjete za isplatu mirovine.

Isto tako prestaje teći i pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ako se primatelja više ne smatra uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. Priloga IV.

Članak 10.

Ako je dobna razlika između preminulog člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost i nadživjelog bračnog druga, umanjena za vrijeme trajanja braka, veća od 10 godina, mirovina za nadživjele osobe izračunana u skladu s prethodnim odredbama podliježe smanjenju po punoj godini dobne razlike u visini od:

—	1 % za godine od 10 do 20,

—	2 % za godine od 20 do uključujući 24,

—	3 % za godine od 25 do uključujući 29,

—	4 % za godine od 30 do uključujući 34,

—	5 % za godine od 35 naviše.

Članak 11.

Pravo nadživjelog bračnog druga na mirovinu za nadživjele osobe prestaje teći ponovnim stupanjem u brak. Nadživjeli bračni drug ima pravo na to da mu se glavnica u visini dvostrukoga godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe isplati odmah, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 82. drugi stavak.

Članak 12.

Razvedeni bračni drug člana osoblja ili bivšeg člana osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano u ovom poglavlju, pod uvjetom da u slučaju smrti bivšeg bračnog druga može dokazati da ima pravo na uzdržavanje na temelju sudske odluke ili službeno registriranog sporazuma između bivših bračnih drugova.

Međutim, mirovina za nadživjele osobe ne smije prelaziti iznos za uzdržavanje koji se isplaćuje u trenutku smrti bivšeg bračnog druga, s tim da se iznos usklađuje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 85.

Pravo razvedenog bračnog druga prestaje teći ako on ponovno stupi u brak prije smrti bivšeg bračnog druga. U slučaju ponovnog stupanja u brak nakon smrti bivšeg bračnog druga primjenjuje se članak 11. ovog Priloga.

Članak 13.

Ako preminuli član osoblja ostavi iza sebe više razvedenih bračnih drugova s pravom na mirovinu za nadživjele osobe ili pak jednog razvedenog bračnog druga ili više njih i nadživjelog bračnog druga koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspoređuje razmjerno trajanju svakog braka. Primjenjuju se odredbe članka 12. drugog i trećeg stavka ovog Priloga.

Ako jedna od osoba s pravom na mirovinu premine ili se odrekne prava na svoj dio, taj se dio pribraja dijelovima ostalih primatelja, osim ako je riječ o pravima djece preminule osobe na temelju članka 82. drugog stavka.

Na mirovine raspodijeljene u skladu s ovim člankom pojedinačno se primjenjuju smanjenja s obzirom na dobnu razliku, kako je predviđeno u članku 10. ovog Priloga.

Članak 14.

Ako razvedeni bračni drug na temelju članka 19. ovog Priloga izgubi pravo na mirovinu, nadživjeli bračni drug ima pravo na cijeli iznos mirovine, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 82. drugi stavak ovog Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 4.

Privremene mirovine

Članak 15.

Bračni drug ili priznati uzdržavanici člana osoblja u aktivnom zaposlenju, na dopustu za osobne potrebe, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu za kojeg dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi, mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 16.

Bračni drug ili priznati uzdržavanici bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost za kojeg dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 17.

Odredbe članka 16. primjenjuju se na priznate uzdržavanike osobe koja prima mirovinu za nadživjele osobe ili na nju ima pravo i za koju dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi.

Članak 18.

Privremene mirovine na temelju članaka 15., 16. i 17. postaju konačne mirovine u slučaju da se smrt člana osoblja ili bivšeg člana osoblja službeno potvrdi ili ga se zakonski proglasi nestalim, pod pretpostavkom da je preminuo.

POGLAVLJE 5.

Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu

Članak 19.

Na primatelje privremene mirovine primjenjuju se odredbe članka 81. drugog stavka ovog Pravilnika o osoblju.

Članci 81. i 82. primjenjuju se i na djecu rođenu manje od 300 dana nakon smrti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost.

Članak 20.

Ako prima mirovinu za nadživjele osobe ili naknadu za invalidnost ili privremenu mirovinu, umirovljenik nema pravo na naknadu za život u inozemstvu.

Članak 21.

Od plaća i naknada za invalidnost u svim se slučajevima odbija doprinos za sustav mirovinskog osiguranja predviđen u člancima od 78. do 88..

Članak 22.

Članovi osoblja na dopustu za osobne potrebe koji nastavljaju stjecati daljnja mirovinska prava u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 57. stavku 3. nastavljaju uplaćivati doprinos iz članka 21. ovog Priloga koji se obračunava na temelju plaće koja odgovara njegovu stupnju i razredu.

Sva davanja na koja može imati pravo taj član osoblja ili osobe koje svoja prava izvode iz njegova prava u okviru ovog sustava mirovinskog osiguranja izračunavaju se na osnovi takve plaće.

Članak 23.

Doprinosi koji su pravilno uplaćeni ne vraćaju se. Pravo na mirovinu ne ostvaruje se na temelju pogrešno uplaćenih doprinosa; oni se vraćaju bez kamata na zahtjev člana osoblja ili osoba koje svoje prava izvode iz njegova prava.

POGLAVLJE 6.

Izračun mirovine

Članak 24.

Za izračun iznosa mirovine za nadživjele osobe ili privremene mirovine ili naknade za invalidnost nadležna je Agencija. Članu osoblja ili osobama koje svoja prava izvode iz njegova prava dostavlja se detaljni izvještaj o izračunu zajedno s odlukom o dodjeli mirovine.

Naknada za invalidnost ne isplaćuje se istodobno s plaćom koja se isplaćuje iz općeg proračuna Agencije. Ona se, isto tako, ne može isplaćivati istodobno s primicima od rada koje prima na radnom mjestu u jednoj od institucija ili agencija Unije.

Članak 25.

U slučaju pogreške ili propusta, iznos mirovine može se u svakom trenutku izračunati iznova.

Ako je pravo na mirovinu dodijeljeno u suprotnosti s odredbama Pravilnika o osoblju ili ovog Priloga, mirovina se može izmijeniti ili ukinuti.

Članak 26.

Ako pravni sljednici preminulog člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji je primao naknadu za invalidnost ne podnesu zahtjev za mirovinu ili naknadu u roku od godinu dana od datuma njegove smrti, oni gube to pravo, osim u slučajevima u kojima se utvrdi viša sila.

Članak 27.

Bivši član osoblja ili njegovi pravni sljednici koji imaju pravo na davanja u ovom sustavu mirovinskog osiguranja obvezni su dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njih zatraži te Agenciju obavijestiti o činjenicama koje mogu utjecati na njihovo pravo.

Članak 28.

Ako se članu osoblja djelomično ili u potpunosti uskrate mirovinska prava na temelju članka 147., on ima pravo zatražiti naknadu uplaćenih mirovinskih doprinosa razmjerno iznosu za koji mu je mirovina umanjena.

POGLAVLJE 7.

Isplate davanja

Članak 29.

Davanja iz ovog sustava mirovinskog osiguranja isplaćuju se mjesečno, unatrag.

Ta davanja isplaćuje Agencija.

Za umirovljenike s boravištem u Europskoj uniji davanja se uplaćuju u eurima na račun u banci u državi članici u kojoj imaju boravište.

Za umirovljenike s boravištem izvan Unije mirovine se isplaćuju u eurima na račun u banci u zemlji boravišta. Mirovina se iznimno može uplatiti u eurima na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji u kojoj Agencija ima sjedište, ili u stranoj valuti na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji boravišta, preračunano po najnovijem deviznom tečaju koji se upotrebljava za izvršavanje proračuna Agencije.

Ovaj se članak analogno primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost.

PRILOG VI.

VRSTE RADNIH MJESTA U SVAKOJ FUNKCIJSKOJ SKUPINI, KAKO JE PREDVIĐENO U ČLANKU 7. STAVKU 3.

1. Funkcijska skupina AD
Izvršni direktor	AD 16
Zamjenik izvršnog direktora	AD 15
Direktor	AD 14
Zamjenik direktora ili istovrijedno mjesto	AD 13
Načelnik odjela ili istovrijedno mjesto	AD 9 – AD 13
Administrator	AD 5 – AD 12
2. Funkcijska skupina AST
AST Viši asistent Obavlja administrativne ili tehničke aktivnosti ili aktivnosti izobrazbe za koje je potrebna visoka razina autonomije i ima znatnu odgovornost u smislu upravljanja osobljem, izvršavanja proračuna ili političke koordinacije.	AST 10 – AST 11
Asistent Obavlja administrativne ili tehničke aktivnosti ili aktivnosti izobrazbe za koje je potrebna određena razina autonomije, osobito u vezi s provedbom pravila i propisa ili općih uputa, ili kao osobni asistent člana Agencije, voditelja privatnog ureda člana institucije ili (zamjenika) glavnog direktora ili višeg rukovoditelja na istovrijednoj razini.	AST 1 – AST 9
3. Funkcijska skupina AST/SC
Tajnik/činovnik Obavlja činovničke i tajničke poslove, poslove uredskog poslovanja i druge istovrijedne zadatke za koje je potrebna određena razina autonomije.	SC 1 – SC 6

12.8.2016

Službeni list Europske unije

L 219/98

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1353

od 4. kolovoza 2016.

o financijskim pravilima Europske obrambene agencije i o stavljanju izvan snage Odluke 2007/643/ZVSP

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/1835 od 12. listopada 2015. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije (1), a posebno njezin članak 18.,

budući da:

(1)	Vijeće je 18. rujna 2007. donijelo Odluku 2007/643/ZVSP (2) o financijskim pravilima Europske obrambene agencije i pravilima javne nabave te o pravilima o financijskim doprinosima iz operativnog proračuna Europske obrambene agencije.

(2)	Nakon donošenja Odluke (ZVSP) 2015/1835 potrebno je Odluku 2007/643/ZVSP staviti izvan snage i utvrditi nova financijska pravila za Europsku obrambenu agenciju,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

GLAVA I.

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom Odlukom utvrđuju se bitna financijska pravila Europske obrambene agencije (dalje u tekstu „Agencija”).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„država članica sudionica” znači država članica koja sudjeluje u Agenciji;

(b)	„država članica doprinositeljica” znači država članica sudionica koja doprinosi određenom projektu ili programu Agencije;

(c)	„opći proračun” znači opći proračun utvrđen u skladu s člankom 13. Odluke (ZVSP) 2015/1835;

(d)	„dodatni prihodi” odnosi se na dodatne prihode čiji je sadržaj utvrđen u članku 15. Odluke (ZVSP) 2015/1835;

(e)	„dužnosnik za ovjeravanje” jest izvršni direktor Agencije koji izvršava ovlasti definirane u članku 10. stavku 5. Odluke (ZVSP) 2015/1835;

(f)	„proračun” znači instrument koji za svaku financijsku godinu predviđa i odobrava sve prihode i rashode koji se smatraju potrebnima za Agenciju;

(g)

„kontrola” znači bilo koja mjera poduzeta u svrhu pružanja razumnog osiguranja u pogledu djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti poslovanja, pouzdanosti izvješćivanja, zaštite imovine i podataka, sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara i nepravilnosti i njihova praćenja, te odgovarajućeg upravljanja rizicima povezanima sa zakonitošću i pravilnošću osnovnih transakcija, uzimajući u obzir višegodišnju narav programa kao i narav predmetnih plaćanja. Kontrole mogu uključivati razne provjere kao i provedbu politika i postupaka kako bi se postigli ciljevi opisani u prvoj rečenici;

(h)	„provjera” znači provjera određenog aspekta neke operacije prihoda ili rashoda.

GLAVA II.

PRORAČUN AGENCIJE

Članak 3.

Proračun agencije

Proračun Agencije obuhvaća opći proračun, proračune povezane s aktivnostima koje se odnose na ad hoc projekte ili programe, kako je predviđeno u poglavlju IV. Odluke (ZVSP) 2015/1835, te sve proračune koji su nastali na temelju dodatnih prihoda.

POGLAVLJE 1.

Proračunska načela

Članak 4.

Poštovanje proračunskih načela

U skladu s člankom 12. Odluke (ZVSP) 2015/1835, proračun Agencije donosi se i izvršava u skladu s proračunskim načelima navedenima u ovoj Odluci.

Članak 5.

Načela jedinstva i točnosti proračuna

1. Nijedan prihod ne smije biti prikupljen ili rashod izvršen ako nije unesen u liniju proračuna Agencije.

2. Ne smije se preuzeti obveze za rashode ili odobriti rashod izvan okvira odobrenih sredstava proračuna Agencije.

3. Odobrena sredstva moguće je unijeti u proračun Agencije samo ako su namijenjena za stavku rashoda koja se smatra potrebnom.

4. Kamate pripisane plaćanjima pretfinanciranja iz proračuna Agencije nisu plative Agenciji.

Članak 6.

Načelo jedne godine

1. Odobrena sredstva unesena u proračun Agencije odobravaju se za jednu financijsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

2. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza obuhvaćaju ukupne troškove pravnih obveza preuzetih tijekom financijske godine ili do 31. ožujka sljedeće godine za pravne obveze za koje je većina pripremnih faza završena do 31. prosinca.

3. Odobrena sredstva za plaćanje obuhvaćaju plaćanja za preuzete pravne obveze u financijskoj godini ili prethodnim financijskim godinama.

4. Ovisno o potrebama Agencije i podložno odobrenju Odbora za usmjeravanje u skladu s člankom 15., neiskorištena odobrena sredstva mogu se unijeti u procjenu prihoda i rashoda za sljedeću financijsku godinu. Ta se odobrena sredstva moraju prva upotrijebiti.

5. Stavcima od 1. do 4. ne sprečava se raspoređivanje proračunskih obveza za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine na godišnje obroke tijekom nekoliko godina.

Članak 7.

Načelo uravnoteženosti

1. Prihodi i odobrena sredstva za plaćanje moraju biti uravnoteženi.

2. Agencija ne smije uzimati zajmove u okviru proračuna Agencije.

3. Proračunski višak koji proizlazi iz općeg proračuna Agencije u određenoj financijskoj godini smatra se kreditom na raspolaganju državama članicama sudionicama i vraća im se kao odbitak od trećeg doprinosa sljedeće financijske godine.

Članak 8.

Načelo obračunske jedinice

Proračun Agencije sastavlja se i izvršava u eurima, te se i računi iskazuju u eurima. Međutim, za potrebe novčanog toka računovodstveni službenik ovlašten je izvršavati operacije u drugim valutama.

Članak 9.

Načelo univerzalnosti

Ukupni prihodi pokrivaju ukupna odobrena sredstva za plaćanje. Svi prihodi i rashodi iskazuju se u cijelosti u proračunu bez međusobnog usklađivanja.

Članak 10.

Načelo specifikacije

1. Odobrena sredstva određuju se za posebne namjene barem prema glavama i poglavljima.

2. Dužnosnik za ovjeravanje može prenositi odobrena sredstva iz jednog poglavlja u drugo bez ograničenja i iz jedne glave u drugu do iznosa od najviše 10 % odobrenih sredstava u godini navedenoj u liniji iz koje se sredstva prenose.

Dužnosnik za ovjeravanje Odboru za usmjeravanje predlaže prijenose odobrenih sredstava iz jedne glave u drugu iznad ograničenja iz prvog podstavka. Odbor za usmjeravanje može se usprotiviti takvim prijenosima u roku od tri tjedna. Nakon isteka tog roka smatra se da su prijenosi odobren.

Dužnosnik za ovjeravanje obavješćuje Odbor za usmjeravanje o svim prijenosima izvršenima na temelju prvog podstavka. Prijedlozima za prijenose i izvršenim prijenosima prilaže se odgovarajuća i detaljna popratna dokumentacija koja prikazuje izvršavanje odobrenih sredstava i procjene potreba do kraja financijske godine, za naslove u čiju korist se to čini i za one s kojih se odobrena sredstva prenose.

Članak 11.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

1. Odobrena sredstva upotrebljavaju se u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

2. Načelo ekonomičnosti zahtijeva da su sredstva kojima se Agencija koristi u obavljanju svojih djelatnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni.

Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata.

Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje određenih postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

Članak 12.

Unutarnja kontrola izvršenja proračuna

1. Proračun Agencije izvršava se u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom.

2. Za potrebe izvršenja proračuna Agencije unutarnja kontrola definira se kao postupak koji se primjenjuje na svim razinama upravljanja te čija je namjena razumno osiguravanje postizanja sljedećih ciljeva:

(a)	djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti poslovanja;

(b)	pouzdanosti izvješćivanja;

(c)	zaštite imovine i podataka;

(d)	sprečavanja, otkrivanja, ispravljanja i praćenja prijevara i nepravilnosti;

(e)	odgovarajućeg upravljanja rizicima povezanima sa zakonitošću i pravilnošću osnovnih transakcija.

3. Djelotvorna i učinkovita unutarnja kontrola temelji se na najboljim međunarodnim praksama i posebno obuhvaća elemente utvrđene u članku 32. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3), uzimajući u obzir strukturu i veličinu Agencije, narav zadaća koje su joj povjerene, iznose o kojima je riječ te uključene financijske i operativne rizike.

Članak 13.

Načelo transparentnosti

1. Proračun Agencije donosi se i izvršava te se financijsko izvještavanje izvršava u skladu s načelom transparentnosti.

2. Podložno članku 35. stavku 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, proračun Agencije, uključujući plan radnih mjesta i izmjene proračuna, kako su donesene, objavljuju se na internetskim stranicama Agencije u roku od četiri tjedna od njihova donošenja.

GLAVA III.

ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA OPĆI PRORAČUN

POGLAVLJE 1.

Financijsko planiranje

Članak 14.

Opći proračun

1. Ravnatelj Agencije do 31. ožujka svake godine Odboru za usmjeravanje dostavlja preliminarnu procjenu nacrta općeg proračuna za iduću godinu.

2. Ravnatelj Agencije do 30. lipnja svake godine Odboru za usmjeravanje predlaže revidiranu preliminarnu procjenu nacrta općeg proračuna za iduću godinu zajedno s nacrtom trogodišnjeg okvira za planiranje.

3. Ravnatelj Agencije do 30. rujna svake godine Odboru za usmjeravanje predlaže nacrt općeg proračuna zajedno s nacrtom trogodišnjeg okvira za planiranje. Nacrtom je obuhvaćeno sljedeće:

(a)

odobrena sredstva koja se smatraju potrebnima za:

i.	pokrivanje troškova vođenja, osoblja i sastanaka Agencije;

ii.	osiguravanje vanjskog savjetovanja, osobito operativnih analiza, koje je nužno za obavljanje zadaća Agencije, i za specifične aktivnosti u zajedničku korist svih država članica sudionica;

(b)	predviđeni prihod potreban za pokrivanje rashoda.

4. Cilj Odbora za usmjeravanje jest osigurati da odobrena sredstva iz stavka 3. točke (a) podtočke ii. predstavljaju znatan udio ukupnih odobrenih sredstava iz stavka 3. Ta odobrena sredstva odražavaju stvarne potrebe i Agenciji omogućuju obavljanje operativne uloge.

5. Nacrt općeg proračuna popraćen je detaljnim obrazloženjima i planom radnih mjesta.

6. Odbor za usmjeravanje, djelujući jednoglasno, može odlučiti da nacrt općeg proračuna, osim navedenog, pokriva i određeni projekt ili program, ako je njegov cilj očigledno u interesu svih država članica sudionica.

7. Odobrena sredstva razvrstavaju se u glave i poglavlja grupiranjem rashoda prema vrsti ili namjeni, a prema potrebi podijeljeni su u članke.

8. Svaka glava može obuhvaćati poglavlje nazvano „privremena odobrena sredstva”. Ta odobrena sredstva knjiže se gdje postoji istinski utemeljena nejasnoća o iznosu potrebnih odobrenih sredstava ili o opsegu provedbe knjiženih odobrenih sredstava.

9. Prihodi se sastoje od:

(a)	doprinosa koje, na temelju visine bruto nacionalnog dohotka (BND), plaćaju države članice sudionice;

(b)	drugih prihoda, uključujući odbitke od primitaka od rada osoblja i kamata pripisanih na bankovnim računima Agencije.

Nacrtom općeg proračuna predviđaju se linije za namjenske troškove, a tamo gdje je to moguće, navodi se i predviđeni iznos.

10. Odbor za usmjeravanje, djelujući jednoglasno, donosi nacrt općeg proračuna do 31. prosinca svake godine. Pritom Odborom za usmjeravanje predsjeda ravnatelj Agencije, ili predstavnik kojeg ravnatelj Agencije imenuje ili član Odbora za usmjeravanje kojeg ravnatelj Agencije zaduži za tu ulogu. Izvršni direktor izjavljuje da je proračun donesen i obavješćuje države članice sudionice.

11. Ako na početku financijske godine nacrt općeg proračuna još nije donesen, iznos jednak najviše jednoj dvanaestini odobrenih proračunskih sredstava za prethodnu financijsku godinu može se utrošiti svaki mjesec za bilo koje poglavlje ili podskupinu proračuna. Međutim, prema ovom aranžmanu, Agenciji se ne stavljaju na raspolaganje odobrena sredstva veća od jedne dvanaestine odobrenih sredstava predviđenih u nacrtu općeg proračuna, čija je izrada u tijeku. Odbor za usmjeravanje može, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog izvršnog direktora, odobriti potrošnju veću od jedne dvanaestine, pod uvjetom da ukupna odobrena proračunska sredstva za tu financijsku godinu ne premašuju odobrena proračunska sredstva prethodne financijske godine. Izvršni direktor može pozvati na uplatu doprinosa potrebnih za pokrivanje proračunskih sredstava odobrenih na temelju ove odredbe te se ti doprinosi uplaćuju u roku od 30 dana od upućivanja poziva na uplatu doprinosa.

Članak 15.

Izmjene proračuna

1. Izvršni direktor može u slučaju neizbježnih, izvanrednih ili nepredviđenih okolnosti Odboru za usmjeravanje predložiti nacrt izmjene proračuna.

2. Nacrt izmjena proračuna sastavlja se, predlaže i donosi te se o njemu obavješćuje u skladu s istim postupkom kao i za opći proračun. Odbor za usmjeravanje djeluje uzimajući u obzir hitnost u vezi s tim okolnostima.

POGLAVLJE 2.

Financijski izvršitelji i izvršenje proračuna u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja

Članak 16.

Ovlasti i dužnosti dužnosnika za ovjeravanje

1. Izvršni direktor izvršava obveze dužnosnika za ovjeravanje. Dužnosnik za ovjeravanje izvršava opći proračun u skladu s ovim financijskim pravilima te u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, na vlastitu odgovornost i u okviru odobrenih sredstava. Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima zakonitosti i pravilnosti.

2. Izvršni direktor može delegirati ovlasti za izvršenje proračuna na osoblje Agencije, na koje se primjenjuje Odluka Vijeća (EU) 2016/1351 (4) (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju Agencije”), u skladu s uvjetima utvrđenima u ovim financijskim pravilima. Osobe ovlaštene na taj način mogu djelovati samo u okviru izričito dodijeljenih ovlasti.

3. Stručni tehnički poslovi i administrativni, pripremni ili pomoćni poslovi, koji ne uključuju izvršavanje javnih ovlasti niti primjenu ovlaštenja za odlučivanje na temelju diskrecijskog prava, mogu se na temelju ugovora povjeriti vanjskim subjektima ili tijelima.

4. Uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okruženjem, kao i vrstu financiranog djelovanja, izvršni direktor Odboru za usmjeravanje predlaže te uspostavlja organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole prikladne za izvršavanje njegovih dužnosti. Uspostava takve strukture i sustava mora se obrazložiti analizom rizika koja uzima u obzir njihovu isplativost.

Odbor za usmjeravanje daje svoju suglasnost za odluke povezane s organizacijskom strukturom Agencije.

Izvršni direktor može uspostaviti stručnu i savjetodavnu funkciju koja će mu pomoći kontrolirati rizike koji su povezani s njegovim aktivnostima.

5. Dužnosnik za ovjeravanje čuva popratne dokumente povezane s poslovanjem u razdoblju od pet godina od datuma odluke o davanju razrješnice Agenciji u vezi s izvršavanjem općeg proračuna za dotičnu godinu.

6. Članak 31. Odluke (ZVSP) 2015/1835 primjenjuje se na obradu osobnih podataka.

Članak 17.

Ex ante kontrole

1. Svaka operacija podliježe barem ex ante kontroli operativnih i financijskih obilježja operacije, koja se temelji na analizi dokumenata i raspoloživim rezultatima već provedenih kontrola.

Ex ante kontrole obuhvaćaju pokretanje i provjeru operacije.

Pokretanje i provjera operacije odvojene su funkcije.

2. Pod pokretanjem operacije podrazumijevaju se sve operacije za pripremu donošenja akata o izvršenju proračuna Agencije.

3. Podrazumijeva se da ex ante provjera operacije obuhvaća sve ex ante provjere koje uspostavi dužnosnik za ovjeravanje radi provjere operativnih i financijskih aspekata. Provjeru predmetne transakcije provodi osoblje različito od osoblja koje je pokrenulo operaciju.

4. Ex ante kontrolama provjerava se koherentnost zahtijevanih popratnih dokumenata i svih drugih dostupnih podataka.

Učestalost i detaljnost ex ante kontrola određuje dužnosnik za ovjeravanje uzimajući u obzir aspekte rizika i isplativosti. U slučaju nedoumica, dužnosnik za ovjeravanje odgovoran za potvrđivanje predmetnog plaćanja zahtijeva dodatne informacije ili provodi kontrolu na licu mjesta kako bi dobio razumnu potvrdu u okviru ex ante kontrole.

Svrha je ex ante kontrola utvrditi:

(a)	ispravnost rashoda i prihoda te njihovu sukladnost s primjenjivim odredbama;

(b)	je li primijenjeno načelo dobrog financijskog upravljanja navedeno u članku 11.

Za potrebe kontrola dužnosnik za ovjeravanje može niz sličnih pojedinačnih transakcija u vezi s plaćama, mirovinama, naknadama za troškove službenog putovanja i troškove zdravstvene zaštite smatrati jednom operacijom.

Članak 18.

Ex post kontrole

1. Dužnosnik za ovjeravanje može uspostaviti ex post kontrole kako bi provjerio već odobrene operacije nakon ex ante kontrola. Te se kontrole mogu organizirati na temelju uzorka prema riziku.

Ex post kontrole mogu se provoditi na temelju dokumenata ili, prema potrebi, na licu mjesta.

2. Ex post kontrole provodi osoblje različito od osoblja koje je odgovorno za ex ante kontrole. Osoblje odgovorno za ex post kontrole ne odgovara članovima osoblja odgovornima za ex ante kontrole.

Osoblje odgovorno za kontrolu upravljanja financijskim poslovanjem mora biti stručno osposobljeno.

Članak 19.

Godišnja izvješća

Izvršni direktor Odboru za usmjeravanje jednom godišnje podnosi izvješće o izvršavanju svojih dužnosti. Izvršni direktor u tu svrhu podnosi godišnje financijske izvještaje Agencije poštujući rokove navedene u članku 44.

Godišnji financijski izvještaji Agencije obuhvaćaju više dijelova, a posebno:

(a)	izvješće o radu kojim se opisuju glavni aspekti financijske godine;

(b)	financijski izvještaj;

(c)	izvješće o izvršenju proračuna.

Završnim financijskim izvještajima prilaže se bilješka koju sastavlja računovodstveni službenik u kojoj izjavljuje da su godišnji financijski izvještaji sastavljeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima, pravilima i metodama.

Završni financijski izvještaji sadržavaju financijske podatke i podatke o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, u kojima se izjavljuje da, osim ako je drukčije navedeno u bilo kakvim rezervama u vezi s određenim područjima prihoda i rashoda, izvršni direktor može pouzdano jamčiti sljedeće:

(a)	podaci sadržani u izvješću istiniti su i točni;

(b)	sredstva dodijeljena aktivnostima opisanima u izvješću upotrijebljena su u svrhu za koju su namijenjena i u skladu su s načelom dobrog financijskog upravljanja;

(c)

postojeći postupci kontrole daju potrebna jamstva u vezi sa zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija. Izvješće o radu sadržava rezultate poslova s obzirom na utvrđene ciljeve, rizike povezane s tim poslovima, upotrebu osiguranih sredstava kao i učinkovitost i djelotvornost sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim sveukupnu ocjenu troškova i koristi kontrola.

Članak 20.

Financijski izvještaj

1. Financijski izvještaji iskazuju se u eurima i obuhvaćaju:

(a)	bilancu stanja i izvještaj o financijskom rezultatu, koji predstavljaju svu aktivu i pasivu, financijsko stanje i poslovni rezultat na dan 31. prosinca prethodne godine; iskazuju se u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 39;

(b)	izvještaj o novčanom toku koji prikazuje naplaćene i isplaćene iznose tijekom godine, kao i završno stanje riznice;

(c)	izvještaj o promjenama u neto aktivi koji daje pregled kretanja u pričuvi i akumulirane rezultate tijekom godine.

2. Bilješkama uz financijske izvještaje dopunjuju se podaci prikazani u izvještajima iz stavka 1., daju komentari na njih te pružaju svi dodatni podaci koje propisuje međunarodno prihvaćena računovodstvena praksa, kada su ti podaci bitni za aktivnosti Agencije.

Članak 21.

Izvješće o izvršenju proračuna

Izvješće o izvršenju proračuna Agencije obuhvaća opći proračun te proračune povezane s ad hoc aktivnostima i dodatnim prihodima; iskazuje se u eurima. Struktura izvješća o izvršenju proračuna ista je kao i struktura samog proračuna.

Sastoji se od:

(a)	izvješća koje objedinjuje sve proračunske operacije u određenoj godini u smislu prihoda i rashoda;

(b)	objašnjenja kojima se dopunjuju podaci iz izvješća te daju komentari na njih.

Članak 22.

Zaštita financijskih interesa agencije

1. Ako član osoblja koji je uključen u financijsko upravljanje i kontrolu transakcija smatra da je odluka koju je dužan izvršiti ili prihvatiti na zahtjev nadređenih nepravilna ili u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja ili pravilima struke koja je taj član osoblja dužan poštovati, o tome pisanim putem obavješćuje izvršnog direktora koji svoj odgovor također dostavlja pisanim putem. Ako izvršni direktor ne poduzme nikakvu radnju ili potvrdi prvotnu odluku ili uputu, a član osoblja smatra da takva potvrda ne predstavlja razuman odgovor na njegovo pitanje, član osoblja o tome obavješćuje ravnatelja Agencije.

2. U slučaju nezakonitih aktivnosti, prijevare ili korupcije koji mogu naštetiti interesima Agencije ili njezinih članova, član osoblja o tome obavješćuje tijela određena na temelju važećeg zakonodavstva. Kolegij revizora, kao i vanjski revizori koji provode financijske revizije Agencije, obavješćuju dužnosnika za ovjeravanje o svakoj sumnji na nezakonitu aktivnost, prijevaru ili korupciju koji mogu naštetiti interesima Agencije ili njezinih članova.

Članak 23.

Računovodstveni službenik

1. Odbor za usmjeravanje imenuje računovodstvenog službenika na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju Agencije, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti u Agenciji i odgovaran je Odboru za usmjeravanje. Računovodstveni službenik u Agenciji je odgovoran za:

(a)	ispravno izvršenje plaćanja, naplatu prihoda i povrat iznosa utvrđenih kao potraživanja;

(b)	vođenje računovodstva te sastavljanje i prikazivanje financijskih izvještaja u skladu s poglavljem 6. ove glave te člancima 19., 20. i 21.;

(c)	provedbu, u skladu s poglavljem 6. ove glave, računovodstvenih pravila i kontnog plana;

(d)	potvrđivanje sustava koje je odredio dužnosnik za ovjeravanje za pribavljanje ili opravdavanje računovodstvenih podataka; u vezi s navedenim, računovodstveni službenik ovlašten je u svakom trenutku provjeriti usklađenost s kriterijima potvrđivanja;

(e)	upravljanje riznicom.

2. Računovodstveni službenik od dužnosnika za ovjeravanje mora pribaviti sve potrebne podatke za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog stanja Agencije i izvršenja proračuna. Dužnosnik za ovjeravanje jamči pouzdanost tih podataka.

3. Prije nego što izvršni direktor usvoji izvještaje, potpisuje ih računovodstveni službenik, čime potvrđuje da u razumnoj mjeri jamči da izvještaji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Agencije.

Za potrebe prvog podstavka računovodstveni službenik provjerava jesu li financijski izvještaji pripremljeni u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 39. te jesu li u financijskim izvještajima knjiženi svi prihodi i rashodi.

Dužnosnik za ovjeravanje ili osobe kojima je delegirao ovlasti ostaju u potpunosti odgovorni za pravilnu upotrebu sredstava kojima upravljaju, zakonitost i pravilnost rashoda koje kontroliraju te za cjelovitost i točnost podataka proslijeđenih računovodstvenom službeniku.

Računovodstveni službenik ovlašten je provjeriti dobivene podatke te provesti sve daljnje provjere koje smatra potrebnima da bi potpisao financijske izvještaje.

Računovodstveni službenik prema potrebi izražava rezerve, pri čemu mora točno objasniti njihovu narav i opseg.

Podložno stavku 4., samo je računovodstveni službenik ovlašten upravljati gotovim novcem i novčanim ekvivalentima. Računovodstveni službenik odgovoran je za njihovo čuvanje.

4. Pri obavljanju svojih dužnosti računovodstveni službenik može delegirati određene zadaće članovima osoblja na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju Agencije, kada je to nužno za obavljanje njegovih dužnosti u skladu s financijskim pravilima Agencije.

5. Ne dovodeći u pitanje bilo kakve stegovne mjere, Odbor za usmjeravanje u bilo kojem trenutku može privremeno ili konačno suspendirati s dužnosti računovodstvenog službenika. U tom slučaju Odbor za usmjeravanje imenuje privremenog računovodstvenog službenika.

Članak 24.

Odgovornost financijskih izvršitelja

1. Članci od 16. do 26. ne dovode u pitanje kaznenopravnu odgovornost financijskih izvršitelja prema mjerodavnom nacionalnom pravu i važećim odredbama o zaštiti financijskih interesa Agencije i borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Unije ili dužnosnike država članica.

2. Svaki dužnosnik za ovjeravanje ili računovodstveni službenik podliježe stegovnom postupku i plaćanju odštete, u skladu s Pravilnikom o osoblju Agencije. U slučaju nezakonitih aktivnosti, prijevare ili korupcije koje mogu nanijeti štetu interesu Agencije ili njezinih članova, predmet se upućuje nadležnim tijelima određenima na temelju važećeg zakonodavstva, a posebno Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).

3. Od svakog člana osoblja može se zahtijevati da, u cijelosti ili djelomično, nadoknadi svaku štetu koju je Agencija pretrpjela zbog njegove teške povrede dužnosti tijekom obnašanja dužnosti ili u vezi s obnašanjem dužnosti. Tijelo za imenovanje donosi obrazloženu odluku nakon provedbe formalnosti koje su za stegovne mjere utvrđene važećim zakonodavstvom.

4. U vezi s odgovornosti dužnosnikâ za ovjeravanje, primjenjuje se članak 73. stavci 1. i 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 25.

Sukob interesa

1. Financijskim izvršiteljima u smislu glave III. poglavlja 2. i drugim osobama uključenima u izvršenje proračuna i upravljanje njime, uključujući pripremne akte za navedeno, te u reviziju i kontrolu proračuna, zabranjuje se poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do sukoba njihovih interesa s interesima Agencije.

Ako postoji taj rizik, dotična osoba suzdržava od takve radnje i predmet upućuje izvršnom direktoru koji u pisanom obliku potvrđuje postoji li sukob interesa. Navedena osoba o tome obavješćuje i svojeg neposredno nadređenog. Ako je izvršitelj izvršni direktor, predmet mora uputiti ravnatelju Agencije.

Ako se utvrdi postojanje sukoba interesa, navedena osoba prestaje sa svim radnjama u vezi s predmetnim pitanjem. Sve odgovarajuće daljnje mjere poduzima izvršni direktor ili, ako se sukob interesa odnosi na izvršnog direktora, ravnatelj Agencije.

2. Za potrebe stavka 1., sukob interesa postoji ako je ugroženo nepristrano i objektivno obnašanje funkcije financijskog izvršitelja ili druge osobe iz stavka 1., iz obiteljskih, emotivnih, političkih ili nacionalnih razloga, ekonomskog interesa ili bilo kojeg drugog zajedničkog interesa s primateljem.

Članak 26.

Razdvajanje dužnosti

Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika razdvajaju se i međusobno isključuju.

POGLAVLJE 3.

Unutarnja revizija

Članak 27.

Imenovanje, ovlasti i dužnosti unutarnjeg revizora

1. Agencija uspostavlja funkciju unutarnje revizije koja se provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima.

2. Unutarnji revizor ne može biti dužnosnik za ovjeravanje ni računovodstveni službenik.

3. Unutarnji revizori savjetuju Agenciju u pogledu postupanja s rizikom, izdavanjem neovisnih mišljenja o kvaliteti sustava upravljanja i kontrole te izdavanjem preporuka za poboljšanje uvjeta za izvršavanje poslova i promicanje dobrog financijskog upravljanja.

Unutarnji revizor posebno je odgovoran za:

(a)	procjenu prikladnosti i djelotvornosti sustava unutarnjeg upravljanja te za uspješnost službi u provođenju programa i djelovanja u odnosu na rizike koji su s njima povezani;

(b)	procjenu učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole i revizije koji se primjenjuju na svaki postupak izvršenja proračuna.

4. Unutarnji revizor izvršava svoje dužnosti u vezi sa svim aktivnostima i službama Agencije. Unutarnji revizor ima puni i neograničeni pristup svim podacima potrebnima za obavljanje njegovih dužnosti. Unutarnji revizor u obzir uzima godišnje izvješće izvršnog direktora i sve druge utvrđene podatke.

5. Unutarnji revizor sastavlja godišnji revizijski plan i podnosi ga izvršnom direktoru.

6. Unutarnji revizor u obzir uzima izvješće dužnosnika za ovjeravanje na temelju članka 19. i sve druge utvrđene podatke.

7. Unutarnji revizor izvješćuje izvršnog direktora o svojim nalazima i preporukama.

Unutarnji revizor dostavlja izvješće i u sljedećim slučajevima:

—	kritični rizici i preporuke nisu uzeti u obzir,

—	postoji znatno kašnjenje u provedbi preporuka danih u prijašnjim godinama.

Izvršni direktor osigurava redovito praćenje provedbe preporuka danih u okviru revizije.

Izvršni direktor svake godine Odboru za usmjeravanje šalje izvješće koje sadržava sažetak broja i vrste provedenih unutarnjih revizija, izdanih preporuka i mjera poduzetih na temelju tih preporuka. Odbor za usmjeravanje ispituje podatke te jesu li preporuke provedene u cijelosti i na vrijeme.

8. Agencija daje kontaktne podatke unutarnjeg revizora fizičkim ili pravnim osobama koje sudjeluju u operacijama rashoda za potrebe povjerljivog obraćanja unutarnjem revizoru.

9. Izvješća i nalazi unutarnjeg revizora dostupni su javnosti tek nakon što unutarnji revizor potvrdi mjere poduzete za njihovu provedbu.

Članak 28.

Neovisnost unutarnjeg revizora

Neovisnost unutarnjeg revizora, odgovornost unutarnjeg revizora za mjere poduzete pri izvršavanju njegovih dužnosti te pravo unutarnjeg revizora da pokrene postupak pred Sudom Europske unije određuje se u skladu s člankom 100. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

POGLAVLJE 4.

Izvršavanje prihoda i rashoda

Članak 29.

Izvršenje prihoda

1. Izvršenje prihoda obuhvaća sastavljanje procjena iznosa potraživanja, utvrđivanje dodijeljenih prava čiji je povrat potrebno osigurati i izdavanje naloga za povrat. Ono prema potrebi uključuje mogućnost odricanja od utvrđenih dodijeljenih prava.

2. Mora se osigurati povrat pogrešno plaćenih iznosa.

Ako stvarni povrat ne bude izvršen u roku utvrđenom u obavijesti o terećenju, računovodstveni službenik o tome obavješćuje dužnosnika za ovjeravanje i bez odgađanja pokreće postupak za izvršenje povrata svim pravno dostupnim sredstvima, među ostalim, kada je to primjereno, prijebojem i, ako to nije moguće, prisilnom naplatom.

Ako se dužnosnik za ovjeravanje planira u cijelosti ili djelomično odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja, osigurava da je to odricanje pravilno i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti. Odluka o odricanju mora biti obrazložena. U odluci o odricanju navodi se da su poduzete mjere za osiguravanje povrata te pravne i činjenične osnove na kojima se odluka temelji.

Računovodstveni službenik vodi popis dugovanja za koja je potrebno osigurati povrat. Dodijeljena prava Agencije razvrstavaju se na popisu prema datumu izdavanja naloga za povrat. Računovodstveni službenik navodi i odluke o odricanju ili djelomičnom odricanju od povrata utvrđenih iznosa. Popis se dodaje godišnjim financijskim izvještajima Agencije.

3. Na svaki dug koji nije otplaćen do datuma dospijeća utvrđenog u obavijesti o terećenju obračunavaju se kamate u skladu s člankom 83. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (5).

4. Na dodijeljena prava Agencije u odnosu na treće strane i na dodijeljena prava trećih strana u odnosu na Agenciju primjenjuje se rok zastare od pet godina.

Članak 30.

Doprinos država članica općem proračunu agencije

1. Određivanje doprinosa ako se primjenjuje ključ za raspodjelu na temelju BND-a jest kako slijedi:

(a)

ako se primjenjuje ključ za raspodjelu na temelju BND-a, raspodjela doprinosa među državama članicama koje su dužne platiti doprinos utvrđuje se u skladu s ključem za raspodjelu na temelju bruto nacionalnog proizvoda kako je određeno u članku 41. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji i u skladu s Odlukom Vijeća 2007/436/EZ, Euratom (6) ili bilo kojom drugom odlukom koja je može zamijeniti;

(b)

podaci za izračun svakog doprinosa podaci su određeni u stupcu „BND – vlastita sredstva” u tablici „Sažetak financiranja općeg proračuna prema vrsti vlastitih sredstava i državi članici” koja je dodana posljednjem proračunu Unije. Doprinos svake države članice koja je dužna platiti doprinos razmjeran je udjelu BND-a te države članice u ukupnom zbroju BND-a država članica koje su dužne platiti doprinos.

2. Raspored plaćanja doprinosa jest kako slijedi:

(a)

države članice sudionice plaćaju predviđene doprinose za financiranje općeg proračuna Agencije u tri jednaka obroka, do 15. ožujka, do 15. lipnja i do 15. listopada dotične financijske godine. Agencija državama članicama sudionicama šalje pisma s pozivom na plaćanje doprinosa najmanje 60 dana prije datuma plaćanja obroka;

(b)	nakon usvajanja izmjene proračuna države članice sudionice plaćaju potrebne doprinose u roku od 60 dana od dana slanja poziva na plaćanje doprinosa;

(c)	svaka država članica plaća bankovne naknade povezane s plaćanjem svojih doprinosa;

(d)	ako godišnji proračun nije odobren do 30. studenoga, Agencija na zahtjev države članice može izdati pojedinačni privremeni poziv na plaćanje doprinosa od te države članice, koje treba platiti u roku od 60 dana od dana slanja poziva na plaćanje doprinosa.

Ako je plaćanje izvršeno unutar roka i Agencija ga primi najviše deset dana nakon isteka roka, Agencija nema pravo na obračun kamata kako je predviđeno u članku 29. stavku 3. Ako plaćanje kasni više od deset dana, kamate se zaračunavaju za cijelo razdoblje kašnjenja.

Članak 31.

Izvršenje rashoda

1. Kako bi izvršio rashode, dužnosnik za ovjeravanje preuzima proračunske i pravne obveze, potvrđuje rashode i odobrava plaćanja te poduzima pripremne radnje za izvršenje odobrenih sredstava.

2. Proračunska obveza je postupak rezerviranja odobrenih sredstava potrebnih za pokrivanje naknadnih plaćanja kako bi se ispunile preuzete pravne obveze. Pravna obveza je radnja kojom dužnosnik za ovjeravanje preuzima ili uspostavlja obvezu koja rezultira terećenjem. Proračunske i pravne obveze donosi isti dužnosnik za ovjeravanje, osim u opravdanim slučajevima.

Proračunske obveze potpadaju u jednu od sljedećih kategorija:

(a)	pojedinačna: proračunska obveza je pojedinačna ako su korisnik i iznos rashoda poznati;

(b)	ukupna: proračunska obveza je ukupna ako barem jedan od čimbenika potrebnih za utvrđivanje pojedinačne obveze još uvijek nije poznat;

(c)	okvirna: proračunska obveza je okvirna kada ima za svrhu pokrivanje redovnih administrativnih rashoda i kada iznos ili konačni korisnici nisu točno poznati.

Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke samo ako je to određeno temeljnim aktom te ako su povezane s administrativnim rashodima.

3. Svaka stavka rashoda preuzima se kao obveza, potvrđuje, odobrava i plaća.

Potvrđivanje rashoda postupak je u kojem dužnosnik za ovjeravanje:

(a)	provjerava postojanje dodijeljenog prava vjerovnika;

(b)	utvrđuje ili provjerava istinitost i iznos potraživanja;

(c)	provjerava uvjete pod kojima plaćanje dospijeva.

Odobravanje rashoda jest postupak u kojem dužnosnik za ovjeravanje, nakon što je potvrdio dostupnost odobrenih sredstava, računovodstvenom službeniku izdaje nalog da plati potvrđeni rashod.

4. U pogledu mjera zbog kojih može nastati rashod na teret proračuna Agencije, dužnosnik za ovjeravanje prvo preuzima proračunsku obvezu prije nego što preuzme pravnu obvezu prema trećim stranama.

5. U prvoj godini trogodišnjeg okvira za planiranje Agencije Odbor za usmjeravanje daje odobrenje za rashode poslovanja Agencije za aktivnosti koje obavlja, pod uvjetom da su elementi navedeni u ovom stavku jasno utvrđeni.

Okvirom za planiranje obuhvaćeni su detaljni ciljevi i očekivani rezultati. Također sadržava opis djelovanja koja treba financirati te iznos dodijeljen svakom djelovanju.

Svaka suštinska izmjena prve godine trogodišnjeg okvira za planiranje Agencije donosi se istim postupkom kao i početni okvir za planiranje.

Odbor za usmjeravanje može ovlasti za donošenje nesuštinskih izmjena okvira za planiranje delegirati dužnosniku za ovjeravanje Agencije.

Članak 32.

Rokovi

Plaćanje rashoda mora se izvršiti u rokovima utvrđenima u članku 92. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i članku 111. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 te u skladu s navedenim člancima.

POGLAVLJE 5.

Izvršenje proračuna

Članak 33.

Nabava

1. U vezi s nabavom primjenjuje se glava V. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012, podložno stavcima 2. i 3. ovog članka.

2. Za ugovore vrijednosti između 60 000 EUR i pragova utvrđenih u članku 118. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 može se primijeniti postupak utvrđen u Delegiranoj uredbi (EU) br. 1268/2012 za ugovore male vrijednosti koja ne prelazi 60 000 EUR.

3. Agencija može sklopiti ugovor, bez obveze pokretanja postupka javne nabave, s Europskom komisijom, međuinstitucijskim uredima, Prevoditeljskim centrom za tijela Europske unije osnovanim Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 (7) i drugim tijelima Unije radi nabave robe, pružanja usluga ili izvođenja radova koje potonji obavljaju.

Članak 34.

Zajednička nabava

1. Agencija na vlastiti zahtjev može sudjelovati kao javni naručitelj u dodjeli ugovora Komisije ili međuinstitucijskih ugovora te dodjeli ugovora drugih tijela ili agencija Unije.

2. U kontekstu aktivnosti suradnje s državama članicama, poput onih iz poglavlja IV. Odluke (ZVSP) 2015/1835, Agencija može upotrebljavati postupke zajedničke nabave.

3. U slučaju postupka zajedničke nabave između Agencije i javnog naručitelja iz jedne ili više država članica, primjenjuju se postupovne odredbe koje se primjenjuju na Agenciju.

Kada je udjel u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti ugovora koji se odnosi na javnog naručitelja iz jedne ili više država članica ili kojim on upravlja jednak ili viši od 50 %, ili u drugim opravdanim slučajevima, primjenjuju se postupovna pravila iz Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8), Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), ili iz bilo kojeg drugog pravnog akta Unije koji može biti primjenjiv s obzirom na dotični predmet.

4. Agencija može upotrebljavati postupke zajedničke nabave s javnim naručiteljima države članice domaćina za pokrivanje svojih administrativnih potreba. U tom se slučaju članak 133. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 primjenjuje mutatis mutandis.

Članak 35.

Stručnjaci

Agencija za odabir stručnjaka može primjenjivati odredbe članka 287. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 ako u osnovnom aktu programa čija je provedba povjerena Agenciji u tu svrhu nije utvrđen poseban postupak. Takvi se stručnjaci biraju na temelju njihove stručne sposobnosti, a naknada im se isplaćuje na temelju unaprijed objavljenog fiksnog iznosa.

Vanjski stručnjaci odabiru se na temelju svojih vještina, iskustva i znanja prikladnih za izvršavanje poslova koji su im dodijeljeni te u skladu s načelima nediskriminacije, jednakog postupanja i nepostojanja sukoba interesa.

Članak 36.

Bespovratna sredstva

U vezi s bespovratnim sredstvima primjenjuje se glava VI. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012, podložno svim posebnim odredbama osnivačkog akta.

Članak 37.

Nagrade

1. U vezi s nagradama primjenjuje se glava VII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012, podložno stavku 2. ovog članka.

2. Natjecanja za nagrade jedinične vrijednosti 10 000 EUR ili veće mogu se objaviti samo ako su predviđena okvirom za planiranje Agencije.

Članak 38.

Pravna sredstva

1. Ako postupovna radnja nekog dužnosnika za ovjeravanje negativno utječe na prava podnositelja zahtjeva ili ponuditelja, korisnika ili izvoditelja, ta radnja mora sadržavati uputu o raspoloživim pravnim sredstvima za osporavanje navedenog akta u upravnim i/ili sudskim postupcima.

2. Posebno treba naznačiti narav pravnog sredstva, tijelo ili tijela pred kojima se može uložiti, kao i rokove ostvarivanja prava na njega.

POGLAVLJE 6.

Računovodstvo

Članak 39.

Mjerodavna pravila za financijske izvještaje

Agencija uspostavlja računovodstveni sustav koji omogućuje pravodobno pružanje točnih, potpunih i pouzdanih informacija.

Računovodstveni službenik Agencije donosi pravila na temelju međunarodno prihvaćenih računovodstvenih standarda za javni sektor. Računovodstveni službenik smije odstupiti od tih standarda ako to smatra potrebnim kako bi se pružio istinit i objektivan prikaz aktive i pasive, rashoda, prihoda te novčanog toka. Ako računovodstveni službenik suštinski odstupa od tih standarda, u bilješkama uz financijske izvještaje objavljuje se ta činjenica i razlog njezina postojanja.

Članak 40.

Računovodstvena načela

Financijski izvještaji iskazuju podatke, uključujući podatke o računovodstvenim načelima, tako da se osigura njihova relevantnost, pouzdanost, usporedivost i razumljivost. Financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s člankom 39.

Članak 41.

Računovodstveni sustav

1. Računovodstveni sustav sastoji se od općeg računovodstva i proračunskog računovodstva. Računovodstvo se vodi u eurima na temelju kalendarske godine.

2. Općim računovodstvom bilježe se, kronološkim redom, koristeći se načelom dvojnog knjigovodstva, svi događaji i postupci koji utječu na ekonomsku i financijsku situaciju te na aktivu i pasivu Agencije.

3. Proračunsko računovodstvo pruža detaljan prikaz izvršenja proračuna Agencije. Njime se bilježe svi proračunski prihodi i rashodi.

Članak 42.

Popis imovine

Agencija vodi popis imovine koji prikazuje količinu i vrijednost sve materijalne, nematerijalne i financijske aktive koja čini njegovu imovinu. Agencija provjerava odgovaraju li unosi iz popisa imovine stvarnom stanju.

POGLAVLJE 7.

Vanjska revizija i suzbijanje prijevara

Članak 43.

Vanjska revizija

1. Odbor za usmjeravanje imenuje kolegij revizora za provedbu funkcije vanjske revizije administrativnog i operativnog proračuna, financijskih računa i financijskih izvještaja Agencije. Revizija se provodi u skladu s prihvaćenim međunarodnim revizijskim standardima i, podložno odobrenju Odbora za usmjeravanje, u skladu s dodatnim nadležnostima.

Kolegij barem svake tri godine pruža Odboru za usmjeravanje neovisno jamstvo i savjete o tome da su aktivnosti Agencije provedene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. U svrhu obavljanja te zadaće kolegij se može poslužiti privremenim dodatnim osobljem, uz suglasnost Odbora za usmjeravanje.

2. Kolegij revizora sastoji se od najmanje troje revizora iz različitih država članica sudionica, uz potporu osoblja koje nominira kolegij. Taj član osoblja može ostati u toj ulozi sve dok je član kolegija koji ga je nominirao na dužnosti.

3. Članovi kolegija revizora imenuju se na razdoblje od tri uzastopne revizije. Osigurava se pravedna rotacija država članica sudionica koje žele poslati svoje revizore.

4. Odbor za usmjeravanje imenuje kolegij revizora među kandidatima koje predlože države članice sudionice. Kandidati su po mogućnosti članovi najviše nacionalne revizorske institucije država članica sudionica i pružaju odgovarajuća jamstva sigurnosti i neovisnosti. Kada je to potrebno, na raspolaganju su za izvršavanje zadaća u ime Agencije. Prilikom obavljanja tih zadaća:

(a)	članove kolegija i njihovo pomoćno osoblje nastavlja plaćati matično revizorsko tijelo, a od Agencije dobivaju samo naknadu za troškove službenog putovanja na istoj osnovi kako je predviđeno pravilima Agencije;

(b)	ne traže niti dobivaju upute od ikoga osim Odbora za usmjeravanje; za vrijeme trajanja revizorskog mandata, kolegij revizora i njegovi članovi u potpunosti su neovisni i odgovorni jedino za provedbu vanjske revizije;

(c)	za svoj su rad odgovorni jedino Odboru za usmjeravanje;

(d)	provjeravaju izvršavaju li se prihodi i rashodi, kojima upravlja Agencija, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i načelima dobrog financijskog upravljanja.

5. Svake godine kolegij revizora bira predsjedavajućeg za sljedeću financijsku godinu. Donosi pravila koja se primjenjuju na revizije koje provode njegovi članovi u skladu s najvišim međunarodnim revizijskim standardima. Kolegij revizora odobrava izvješća o reviziji koja su pripremili njegovi članovi prije njihove dostave izvršnom direktoru i Odboru za usmjeravanje.

6. Revizori osiguravaju poštovanje povjerljivosti informacija i zaštite podataka za koje saznaju tijekom obavljanja revizijske zadaće, u skladu s pravilima koja se primjenjuju na te informacije i podatke.

7. Revizori imaju pristup, bez odgode i bez prethodne najave, dokumentima i sadržajima svih baza podataka koje se odnose na te prihode i izdatke i prostorima u kojima se ti dokumenti i baze nalaze. Oni mogu napraviti preslike. Osobe uključene u izvršenje prihoda i rashoda Agencije pružaju izvršnom direktoru i osobama odgovornima za reviziju tih rashoda potrebnu pomoć u izvršenju njihovih zadaća. Troškovi povezani s revizijom plaćaju se iz općeg proračuna.

8. Odbor za usmjeravanje, na prijedlog izvršnog direktora ili jedne od država članica, može u pojedinačnim slučajevima odlučiti upotrijebiti druga vanjska tijela za posebne revizije, u koordinaciji sa zadaćama kolegija revizora.

9. U određenim slučajevima nacionalna revizijska tijela država članica sudionica mogu, na vlastiti trošak i uz suglasnost Odbora za usmjeravanje, dobiti sve informacije i pregledati sve dokumente koje smatraju potrebnima za reviziju odgovarajućeg nacionalnog dijela ili izvješćivanje vlade i parlamenta, bez kršenja prava drugih država članica sudionica i odgovornosti kolegija revizora te u skladu s pravilima Agencije, posebno pravilima o zaštiti podataka.

Članak 44.

Godišnja revizija i razrješnica za izvršenje proračuna agencije

1. Izvršni direktor do 31. ožujka nakon završetka financijske godine podnosi kolegiju revizora na uvid i davanje mišljenja nacrt godišnjih financijskih izvještaja Agencije kako je navedeno u članku 19.

2. Kolegij revizora do 30. lipnja nakon završetka financijske godine podnosi izvršnom direktoru svoje godišnje izvješće o reviziji koje sadržava mišljenje i primjedbe kolegija o nacrtu godišnjih financijskih izvještaja iz stavka 1.

3. Izvršni direktor do 15. srpnja nakon završetka financijske godine podnosi Odboru za usmjeravanje konačne revidirane godišnje financijske izvještaje i izvješće o reviziji uz napomene Agencije.

4. Odbor za usmjeravanje do 30. listopada nakon završetka financijske godine odobrava revidirane godišnje financijske izvještaje i daje razrješnicu izvršnom direktoru i računovodstvenom službeniku za financijsku godinu.

5. Nakon što ih je odobrio Odbor za usmjeravanje, revidirani godišnji financijski izvještaji oglašavaju se u Službenom listu Europske unije.

6. Računovodstveni službenik čuva sve račune i popise imovine pet godina od datuma dobivanja odgovarajuće razrješnice.

Članak 45.

OLAF

1. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Agencije, u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koje financira Agencija.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ugovori, sporazumi i odluke Agencije sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju kolegij revizora i OLAF za provedbu revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

GLAVA IV.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA DODATNE PRIHODE

Članak 46.

Dodatni prihodi

1. U okviru svoje misije u skladu s člankom 2. Odluke (ZVSP) 2015/1835, Agencija može primati dodatne prihode za posebne namjene:

(a)	iz općeg proračuna Unije za svaki slučaj posebno, u potpunosti poštujući pravila, postupke i procese donošenja odluka koji se na njega primjenjuju;

(b)	od država članica, trećih zemalja i trećih strana, osim ako Odbor za usmjeravanje odluči drukčije u roku od mjesec dana od primitka takvih informacija od Agencije.

2. Prihodi iz stavka 1. mogu se upotrebljavati samo za posebne namjene za koje su predviđeni.

3. Dodatni administrativni troškovi povezani s upravljanjem dodatnim prihodima podmiruju se, prema potrebi, iz proračuna povezanog sa samim dodatnim prihodima.

4. Odredbe glave III. poglavlja od 2. do 7. primjenjive su na dodatne prihode osim ako su relevantnim sporazumom ili sporazumima predviđena drukčija pravila, koja u svakom slučaju moraju biti u skladu s proračunskim načelima utvrđenima u glavi II.

5. Proračunski višak koji proizlazi iz dodatnih prihoda na kraju razdoblja provedbe smatra se kreditom na raspolaganju subjektima koji su mu doprinijeli te im se vraća. Može se upotrebljavati i za druge posebne namjene kako je utvrđeno u relevantnom sporazumu ili sporazumima, osim ako Odbor za usmjeravanje odluči drukčije u roku od mjesec dana od primitka takvih informacija od Agencije, prema prijedlogu dotičnog subjekta.

6. Računovodstveni službenik usvaja odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se posebno nadzire upotreba dodatnih prihoda i odgovarajućih odobrenih sredstava. Stoga se doprinosi koji proizlaze iz dodatnih prihoda obračunavaju zasebno i upotrebljavaju u skladu s posebnom namjenom kojoj su dodijeljeni. Radi transparentnosti bit će i uplaćeni na zasebne bankovne račune. Osim toga, bit će zasebno prikazani unutar izvješća o izvršenju proračuna Agencije kako je utvrđeno u članku 21.

GLAVA V.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA PRORAČUNE POVEZANE S AD HOC AKTIVNOSTIMA

Članak 47.

Upravljanje proračunima povezanima s ad hoc aktivnostima od strane agencije

1. Odbor za usmjeravanje može, na prijedlog izvršnog direktora ili države članice, odlučiti da države članice mogu Agenciji povjeriti administrativno i financijsko upravljanje određenim aktivnostima unutar njezinih ovlasti u skladu s poglavljem IV. Odluke (ZVSP) 2015/1835.

2. Odbor za usmjeravanje može ovlastiti Agenciju, u kontekstu ad hoc projekata i programa Agencije, a pod uvjetima utvrđenima u aranžmanima kojima se uređuju predmetne aktivnosti, za sklapanje ugovora i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava te da od tih država članica unaprijed prikuplja potrebne doprinose, uzimajući u obzir proračunska ograničenja država članica, kako bi izvršila obveze iz tih ugovora i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

3. Odredbe glave III. poglavlja od 2. do 7. ove Odluke primjenjuju se na ad hoc aktivnosti uspostavljene u skladu s člancima 19. i 20. Odluke (ZVSP) 2015/1835, osim ako su temeljnim aktom ili aktima programa ili projekta predviđena drukčija pravila, koja u svakom slučaju moraju biti u skladu s proračunskim načelima utvrđenima u glavi II. ove Odluke.

4. Proračunski višak koji proizlazi iz ad hoc projekta ili programa smatra se kreditom na raspolaganju državama članicama sudionicama i svim drugim subjektima koji su mu doprinijeli te im se vraća na kraju razdoblja provedbe ili se upotrebljava za druge posebne namjene kako je utvrđeno u relevantnom sporazumu ili sporazumima ili kako je odlučila dotična država članica ili subjekt.

GLAVA VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Izmjene

Svako upućivanje na Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 tumači se tako da u obzir uzima i njezine izmjene.

Članak 49.

Stavljanje izvan snage Odluke 2007/643/ZVSP

Odluka 2007/643/ZVSP stavlja se izvan snage.

Članak 50.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK

(1) SL L 266, 13.10.2015., str. 55.

(2) SL L 269, 12.10.2007., str. 1.

(3) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(4) Odluka Vijeća (EU) 2016/1351 od 4. kolovoza 2016. o Pravilniku o osoblju Europske obrambene agencije i o stavljanju izvan snage Odluke 2004/676/EZ (vidi stranicu 1 ovog Službenog lista).

(5) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(6) Odluka Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (SL L 163, 23.6.2007., str. 17.).

(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(8) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(9) Direktiva 2009/81/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 219

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 59. 12. kolovoza 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1351 od 4. kolovoza 2016. o Pravilniku o osoblju Europske obrambene agencije i stavljanju izvan snage Odluke 2004/676/EZ	1
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1352 od 4. kolovoza 2016. o pravilima koja se primjenjuju na nacionalne stručnjake upućene u Europsku obrambenu agenciju i stavljanju izvan snage Odluke 2004/677/EZ	82
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1353 od 4. kolovoza 2016. o financijskim pravilima Europske obrambene agencije i o stavljanju izvan snage Odluke 2007/643/ZVSP	98

Zemljopisna udaljenost između mjesta zaposlenja i mjesta upućivanja (u km)	Iznos u EUR
0-150	0,00
> 150	82,70
> 300	147,03
> 500	238,95
> 800	385,98
> 1 300	606,55
> 2 000	726,04