21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/1

(1)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučilo je 25. svibnja 2016. Rezolucijom 2288 (2016) ukinuti, s trenutačnim učinkom, embargo na oružje s obzirom na stanje u Liberiji.

(2)

Vijeće je 20. lipnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/994 o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2008/109/ZVSP o mjerama ograničavanja uvedenima protiv Liberije.

(3)

Potrebno je regulatorno djelovanje na razini Unije,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/3

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Poljske za upis naziva „Krupnioki śląskie” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Krupnioki śląskie” potrebno je upisati u registar,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/4

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Agneau de Pauillac”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2400/96 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 637/2004 (3).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (4).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/5

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Cipra za upis naziva „Γλυκό Τριαντάφυλλο Αγρού” (Glyko Triantafyllo Agrou) u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Γλυκό Τριαντάφυλλο Αγρού” (Glyko Triantafyllo Agrou) potrebno je upisati u registar,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/6

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/8

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 442/2009 (2) otvorene su godišnje carinske kvote za uvoz proizvoda iz sektora svinjskog mesa. Kvotama iz dijela B. Priloga I. navedenoj Uredbi upravlja se u skladu s metodom simultane kontrole.

(2)

Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. lipnja 2016. za podrazdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2016. manje su od raspoloživih količina. Stoga je potrebno odrediti količine za koje nisu podneseni zahtjevi i dodati ih količini utvrđenoj za sljedeće podrazdoblje kvote.

(3)

Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/10

(1)

Cilj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) jest pružanje potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojim djelatnostima zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada.

(2)

EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)

Francuska je 19. studenoga 2015. podnijela zahtjev EGF/2015/010 FR/MoryGlobal za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u poduzeću MoryGlobal SAS u Francuskoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu s uvjetima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a utvrđenima člankom 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.

(4)

Stoga bi trebalo mobilizirati EGF kako bi se za zahtjev koji je podnijela Francuska osigurao financijski doprinos u iznosu od 5 146 800 EUR.

(5)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja kako bi se što više skratilo vrijeme za mobiliziranje EGF-a,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/12

(1)

Cilj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) jest pružanje potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojim djelatnostima zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili zbog nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada.

(2)

EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)

Grčka je 26. studenoga 2015. podnijela zahtjev EGF/2015/011 GR/Supermarket Larissa za financijski doprinos iz EGF-a, nakon otpuštanja u poduzeću Supermarket Larissa ABEE u Grčkoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu s uvjetima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a utvrđenima člankom 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.

(4)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 Grčka je odlučila osigurati usluge prilagođene potrebama sufinancirane iz EGF-a i za 543 mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi).

(5)

Stoga bi trebalo mobilizirati EGF kako bi se za zahtjev koji je podnijela Grčka osigurao financijski doprinos u iznosu od 6 468 000 EUR.

(6)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja kako bi se što više skratilo vrijeme za mobiliziranje EGF-a,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/14

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2015/1915 (4)9. listopada 2015. g. Estebana MASA PORTELLA zamijenio je g. Marc PONS i PONS u svojstvu zamjenika člana.

(2)

Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata g. Marca PONSA i PONSA,

—

gđa Pilar COSTA i SERRA, Consejera de Presidencia del Gobierno de las Islas Baleares.

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/15

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

U poglavlju VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 utvrđuju se postupak utvrđivanja nekooperativnih trećih zemalja i demarševi u vezi s s državama koje su uvrštene u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja te se uspostavljaju popis nekooperativnih trećih zemalja, postupak za brisanje s popisa nekooperativnih trećih zemalja i predviđaju objavljivanje popisa nekooperativnih trećih zemalja i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Komisija je Odlukom od 15. studenoga 2012. (2) („Odluka od 15. studenoga 2012.”) obavijestila osam trećih zemalja o mogućnosti da ih se utvrdi kao treće zemlje koje Komisija smatra nekooperativnim trećim zemljama. Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka bila je među tim zemljama.

(4)

Komisija je u Odluku od 15. studenoga 2012. uključila informacije o bitnim činjenicama i razmatranjima koje podržavaju tu mogućnost.

(5)

Komisija je također 15. studenoga 2012. zasebnim pismima obavijestila tih osam trećih zemalja o tome da razmatra mogućnost njihova utvrđivanja kao nekooperativnih trećih zemalja. Šri Lanka je bila među tim zemljama.

(6)

Provedbenom odlukom 2014/715/EU (3) Komisija je utvrdila Šri Lanku kao nekooperativnu treću zemlju u suzbijanju ribolova NNN. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2008 Komisija je navela razloge zbog kojih smatra da Šri Lanka nije ispunila svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine poduzme djelovanja radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN.

(7)

U skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće je Provedbenom odlukom (EU) 2015/200 (4) izmijenilo popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN dodavanjem Šri Lanke na popis.

(8)

Nakon te izmjene Komisija je Šri Lanki ponudila mogućnost nastavka dijaloga u skladu s bitnim i postupovnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1005/2008. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima, uključujući usmene i pismene primjedbe, s ciljem da Šri Lanki pruži mogućnost za ispravljanje stanja zbog kojeg je uvrštena na popis i za poduzimanje konkretnih mjera kojima se mogu ispraviti utvrđeni nedostatci. Taj je proces rezultirao zaključkom Komisije da je Šri Lanka ispravila stanje i poduzela korektivno djelovanje.

(9)

U skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće bi stoga trebalo izmijeniti Provedbenu odluku 2014/170/EU (5) brisanjem Šri Lanke s popisa nekooperativnih trećih zemalja.

(10)

Nakon donošenja ove Odluke kojom se Šri Lanka briše s popisa nekooperativnih trećih zemalja u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Provedbena odluka 2014/715/EU kojom se Šri Lanka utvrđuje kao nekooperativna treća zemlje više ne bi trebala biti relevantna.

(11)

Nakon donošenja Provedbene odluke 2014/715/EU i Provedbene odluke (EU) 2015/200 Komisija je nastavila dijalog sa Šri Lankom. Posebno se čini da je Šri Lanka ispunila svoje međunarodnopravne obveze i donijela odgovarajući pravni okvir za borbu protiv ribolova NNN. Uvela je odgovarajući i učinkovit program praćenja, kontrola i inspekcijskih pregleda uvođenjem očevidnika za bilježenje podataka o ulovu kao i radijskih pozivnih znakova za ribarska plovila te opremanjem cjelokupne flote za otvoreno more sustavom za praćenje plovila („VMS”). Također je uspostavila sustav sankcioniranja s odvraćajućim učinkom, preispitala svoj pravni okvir u području ribarstva i osigurala pravilnu provedbu programa certificiranja ulova. Nadalje, Šri Lanka nastavila je pobošljavati svoje ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući one koje proizlaze iz preporuka i rezolucija regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu („RFMO”), kao što su mjere kontrole države luke i prenošenje pravila RFMO-a u pravo Šri Lanke, te je donijela vlastiti Nacionalni plan djelovanja protiv ribolova NNN, u skladu s Međunarodnim planom djelovanja Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

(12)

Komisija je ispitala u kojoj mjeri Šri Lanka ispunjava svoje međunarodne obveze kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine s obzirom na nalaze iz Odluke od 15. studenoga 2012., Provedbene odluke 2014/715/EU i Provedbene odluke (EU) 2015/200 te s obzirom na relevantne informacije koje je dostavila Šri Lanka. Također je uzela je u obzir mjere poduzete radi ispravljanja stanja i jamstva koja su pružila nadležna tijela Šri Lanke.

(13)

Na temelju gore navedenog Komisija je zaključila da su djelovanja koja je Šri Lanka poduzela u pogledu svojih dužnosti kao država zastave dostatna za poštovanje članaka 94., 117. i 118. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i članaka 18., 19., 20. i 23. Sporazuma Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima. Komisija je zaključila da elementi koje je Šri Lanka iznijela dokazuju da je stanje zbog kojeg je bila uvrštena na popis ispravljeno te da je Šri Lanka poduzela konkretne mjere kojima se može postići trajno poboljšanje stanja.

(14)

S obzirom na sve te okolnosti i u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Vijeće bi trebalo zaključiti da se Šri Lanku izbriše s popisa nekooperativnih zemalja. Provedbenu odluku 2014/170/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Ovom Odlukom ne isključuju se nikakvi naknadni koraci koje bi mogli poduzeti Vijeće ili Komisija, u skladu s poglavljem VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, ako bi se na temelju činjenica otkrilo da Šri Lanka ne ispunjava svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine poduzme djelovanja radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN.

(16)

S obzirom na štetne posljedice izazvane uvrštenjem na popis nekooperativnih trećih zemalja, primjereno je da brisanje Šri Lanke s popisa nekooperativnih trećih zemalja odmah počne proizvoditi učinke,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/18

(1)

Vijeće je 18. svibnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/778 (1).

(2)

Vijeće je 23. svibnja 2016. u svojim zaključcima o operaciji EUNAVFOR MED SOPHIA pozdravilo izraženu spremnost predsjednika Predsjedničkog vijeća libijske vlade nacionalnog jedinstva na suradnju s Unijom na temelju tih zaključaka te postiglo dogovor o produljenju mandata operacije EUNAVFOR MED SOPHIA za godinu dana i, zadržavajući usredotočenost na njezin temeljni mandat, o dodavanju sljedećih dviju popratnih zadaća:

(3)

Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je, izmijenilo i potvrdilo embargo na oružje Libiji rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a (RVSUN) 1970 (2011), 1973 (2011), 2009 (2011), 2040 (2012), 2095 (2013), 2144 (2014), 2174 (2014), 2213 (2015), 2214 (2015) i 2278 (2016).

(4)

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je 14. lipnja 2016. RVSUN 2292 (2016) o embargu na oružje Libiji, posebice izražavajući zabrinutost zbog činjenice da se stanje u u Libiji pogoršava uslijed krijumčarenja nezakonitog oružja i povezanog materijala.

(5)

Vijeće naglašava hitnost započinjanja operativne provedbe dviju popratnih zadaća prije završetka početnog mandata operacije EUNAVFOR MED SOPHIA.

(6)

Odluku (ZVSP) 2015/778 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Unija provodi vojnu operaciju za upravljanje krizom kojom se doprinosi sprečavanju poslovnog modela mreža za krijumčarenje ljudi te za trgovinu ljudima na južnom središnjem Sredozemlju (EUNAVFOR MED SOPHIA), što se postiže ulaganjem sustavnih napora u svrhu identifikacije, zapljene i uništavanja plovila i imovine koje upotrebljavaju ili za koje se sumnja da ih upotrebljavaju krijumčari ljudi ili trgovci ljudima, u skladu s primjenjivim međunarodnim pravom, uključujući UNCLOS te bilo koju rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. U tu se svrhu operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA također osigurava osposobljavanje libijske obalne straže i mornarice. Osim toga, operacijom se doprinosi sprečavanju trgovine oružjem u njezinu dogovorenom području djelovanja u skladu s RVSUN-om 1970 (2011) i naknadnim rezolucijama o embargu na oružje Libiji, uključujući RVSUN 2292 (2016).”.

2.

U članku 2. stavku 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U pogledu njezinih temeljnih zadaća u vezi s krijumčarenjem ljudi i trgovinom ljudima, operacija EUNAVFOR MED SOPHIA provodi se u uzastopnim fazama te u skladu sa zahtjevima međunarodnog prava.”.

3.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 2.a

Izgradnja kapaciteta i osposobljavanje libijske obalne straže i mornarice

1.   Kao popratna zadaća, operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA pomaže se u razvoju kapaciteta i osposobljavanju libijske obalne straže i mornarice za zadaće izvršavanja zakonodavstva na moru, posebice sprečavanja krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.

2.   Kada PSO odluči da su se obavile potrebne pripreme, posebice u pogledu okupljanja snaga i postupaka provjere za novake, popratna zadaća iz stavka 1. provodi se na otvorenom moru u dogovorenom području djelovanja operacije EUNAVFOR MED SOPHIA kako je utvrđeno u relevantnim dokumentima za planiranje.

3.   Popratna zadaća iz stavka 1. može se provoditi i na državnom području, uključujući teritorijalne vode, Libije ili treće države domaćina koja graniči s Libijom ako PSO tako odluči nakon što Vijeće provede postupak procjene na temelju poziva Libije ili dotične države domaćina te u skladu s međunarodnim pravom.

4.   Uzimajući u obzir iznimne operativne zahtjeve, dio popratne zadaće iz stavka 1. može se provoditi, na temelju poziva, unutar države članice, među ostalim u relevantnim centrima za osposobljavanje.

5.   U mjeri u kojoj se to zahtijeva popratnom zadaćom iz stavka 1., operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA mogu se prikupljati, pohranjivati i razmjenjivati informacije s državama članicama, misijom UNSMIL, Europolom i Frontexom, uključujući osobne podatke, prikupljene u svrhu postupaka provjere o mogućim novacima, pod uvjetom da su oni dali svoju suglasnost u pisanom obliku. Nadalje, operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA mogu se prikupljati i pohranjivati potrebni zdravstveni i biometrijski podaci o novacima uz njihovu pisanu suglasnost.

Članak 2.b

Doprinos razmjeni informacija i provedbi embarga na oružje na otvorenom moru uz obalu Libije koji je nametnuo UN

1.   U okviru popratne zadaće doprinošenja provedbi embarga na oružje na otvorenom moru uz obalu Libije koji je nametnuo UN, operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA prikupljaju se informacije te ih se razmjenjuje s relevantnim partnerima i agencijama putem mehanizama u dokumentima za planiranje kako bi se doprinijelo sveobuhvatnoj informiranosti o stanju u pomorstvu u dogovorenom području djelovanja kako je utvrđeno u relevantnim dokumentima za planiranje. Ako su takvi podaci klasificirani do stupnja tajnosti „RESTREINT UE/EU RESTRICTED”, mogu se razmjenjivati s relevantnim partnerima i agencijama u skladu s Odlukom 2013/488/EU i na temelju aranžmana sklopljenih između VP-a i tih partnera, poštujući u potpunosti načela reciprociteta i uključivosti. Primljeni klasificirani podaci obrađuju se u okviru operacije EUNAVFOR MED SOPHIA, bez ikakvog razlikovanja među osobljem i isključivo na temelju operativnih zahtjeva.

2.   Kada PSO odluči da su ispunjeni relevantni uvjeti, operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA, unutar dogovorenog područja djelovanja kako je utvrđeno u relevantnim dokumentima za planiranje, na otvorenom moru uz obalu Libije, počinju se provoditi pregledi plovila koja plove prema Libiji ili iz nje ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se tim plovilima izravno ili neizravno u Libiju unosi oružje ili povezani materijal ili ga se iz Libije iznosi i time krši embargo na oružje nametnut Libiji te se poduzimaju odgovarajuće radnje s ciljem oduzimanja i uništavanja takvih predmeta, među ostalim s namjerom preusmjeravanja takvih plovila i njihove posade u prikladnu luku kako bi se olakšalo takvo uništavanje, uz suglasnost države luke, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući RVSUN 2292 (2016).

3.   U skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući RVSUN 2292 (2016), tijekom pregleda koji se provode u skladu sa stavkom 2. operacijom EUNAVFOR MED SOPHIA mogu se prikupljati dokazi koji su izravno povezani s prijevozom predmeta koji su zabranjeni na temelju embarga na oružje nametnutog Libiji. Takvi se dokazi mogu dostaviti relevantnim tijelima država članica za izvršavanje zakonodavstva i/ili nadležnim tijelima Unije.”.

4.

U članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za razdoblje od 18. svibnja 2015. do 27. srpnja 2016. referentni iznos za zajedničke troškove operacije EUNAVFOR MED SOPHIA iznosi 11,82 milijuna EUR. Postotak referentnog iznosa iz članka 25. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2015/528 iznosi 70 % u obvezama i 40 % za plaćanja.”.

5.

U članku 11. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Za razdoblje od 28. srpnja 2016. do 27. srpnja 2017. referentni iznos za zajedničke troškove operacije EUNAVFOR MED SOPHIA iznosi 6 700 000 EUR. Postotak referentnog iznosa iz članka 25. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2015/528 iznosi 0 % u obvezama i 0 % za plaćanja.”.

6.

U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„3.a   U slučaju posebne operativne potrebe VP je ovlašten legitimnim libijskim vlastima dostaviti klasificirane podatke EU-a do stupnja tajnosti „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” koji su nastali za potrebe operacije EUNAVFOR MED SOPHIA, u skladu s Odlukom 2013/488/EU. U tu svrhu sastavljaju se aranžmani između VP-a i nadležnih tijela Libije.”.

7.

U članku 13. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Operacija EUNAVFOR MED SOPHIA završava 27. srpnja 2017.”.

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/21

(1)

Vijeće je 12. veljače 2008. donijelo Zajedničko stajalište 2008/109/ZVSP (1) o mjerama ograničavanja uvedenima protiv Liberije kojim je predviđen embargo na oružje.

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je 25. svibnja 2016. RVSUN 2288 (2016) u pogledu Liberije, kojim se s trenutačnim učinkom ukidaju mjere o oružju prethodno utvrđene u stavku 2. RVSUN-a 1521 (2003) i izmijenjene stavcima 1. i 2. RVSUN-a 1683 (2006), stavkom 1. točkom (b) RVSUN-a 1731 (2006), stavcima 3., 4., 5. i 6. RVSUN-a 1903 (2009), stavkom 3. RVSUN-a 1961 (2010) i stavkom 2. točkom (b) RVSUN-a 2128 (2013).

(3)

Zajedničko stajalište 2008/109/ZVSP trebalo bi stoga staviti izvan snage,

21.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 162/22

(1)

Opća pravila u pogledu djelatnosti rudarstva u Mađarskoj utvrđena su Zakonom o rudarstvu iz 1993. (2) („Zakon o rudarstvu”). Prema Zakonu o rudarstvu provedene djelatnosti rudarstva razlikuju se na temelju dvaju različitih pravnih instrumenata: i. koncesije (3) i ii. odobrenja (4). U oba slučaja za vađenje mineralnih resursa državi se plaća rudarska naknada koja odgovara određenom postotku vrijednosti izvađenih minerala.

(2)

Prema Zakonu o rudarstvu, ako rudarsko poduzeće koje je dobilo odobrenje za eksploataciju ne započne s vađenjem u roku od pet godina od datuma odobrenja, oduzima mu se odobrenje za eksploataciju. Međutim, prema odjeljku 26/A točki 5. Zakona o rudarstvu taj se rok može produžiti na temelju ugovora između nadležnog tijela u području rudarstva i rudarskog poduzeća. U tom slučaju rudarsko poduzeće plaća naknadu veću od naknade primijenjene u trenutku izvornog odobrenja, ali najviše 1,2 puta veću.

(3)

Poduzetnik Hungarian Oil & Gas Plc (Magyar Olaj- és Gázipari Nyrt., „MOL”) dobio je nekoliko odobrenja za vađenje ugljikovodika. Budući da MOL nije započeo s vađenjem ugljikovodika u roku od pet godina od datuma odobrenjâ, 22. prosinca 2005. nadležni je ministar s MOL-om zaključio ugovor o produljenju („ugovor iz 2005.”). Ugovorom iz 2005. utvrđena je naknada za produljenje koja se izračunava na godišnjoj osnovi do 2020. na temelju rudarske naknade iz izvornog odobrenja koja iznosi 12 % i množitelja u rasponu od 1,020 do 1,050.

(4)

Na temelju izmjene Zakona o rudarstvu koja je stupila na snagu 8. siječnja 2008. rudarska naknada za odobrenja za vađenje ugljikovodika povećana je s 12 % na 30 % vrijednosti izvađenih minerala (5) („izmjena Zakona o rudarstvu iz 2008.”). Ta povećana naknada nije bila primjenjiva na subjekte čija su odobrenja za eksploataciju prethodno produljena.

(5)

Komisija je 13. siječnja 2009. odlučila pokrenuti službeni ispitni postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (6) („UFEU”) u pogledu mjera koje je uspostavila Mađarska, a koje navodno čine državnu potporu u korist MOL-a. Odluka Komisije od 13. siječnja 2009. u predmetu SA.24571 (ex C 1/09; ex NN 69/08) („Odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske Unije28. ožujka 2009. (7).

(6)

U Odluci o pokretanju postupka Komisija je iznijela svoje zabrinutosti u pogledu pitanja je li niz mjera koje je donijela Mađarska u kombinaciji doveo do selektivne prednosti za MOL. Taj niz mjera činila su dva elementa: ugovor iz 2005. i izmjena Zakona o rudarstvu iz 2008. U preliminarnoj ocjeni Komisija je zaključila da su mađarska nadležna tijela prema MOL-u postupala povoljnije nego prema njegovim konkurentima koji posluju u okviru istog sustava odobrenja.

(7)

U Odluci 2011/88/EU (8) o državnoj potpori SA.24571 (ex C 1/09; ex NN 69/08), koju je Mađarska dodijelila MOL-u („sporna odluka”), Komisija je zaključila da mjera u korist MOL-a, to jest kombinacija ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008., čini državnu potporu nespojivu s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Komisija je zahtijevala da Mađarska zatraži povrat potpore od MOL-a kako bi ponovno uspostavila stanje na tržištu kakvo je bilo prije dodjele potpore (9).

(8)

Na temelju postupka koji je pokrenuo MOL Opći sud je presudom od 12. studenoga 2013. u predmetu T-499/10 (10) poništio spornu odluku uz obrazloženje da selektivnost predmetne mjere nije dokazana.

(9)

Opći sud zaključio je da ugovor iz 2005. nije bio selektivan. Opći sud izjavio je da mađarska nadležna tijela na temelju svojeg diskrecijskog prava mogu očuvati jednak tretman rudarskih poduzeća u usporedivim situacijama. Stoga Opći sud smatra da, ako se uvjeti izvan ugovora koji ne čini državnu potporu poslije promijene na način da se određena stranka takvog ugovora nađe u povoljnijem položaju u odnosu na druge subjekte koji nisu sklopili sličan ugovor, to ne bi smjelo biti dovoljno da se taj ugovor i naknadne izmjene uvjeta izvan tog ugovora smatraju državnom potporom.

(10)

Presudom od 4. lipnja 2015. u predmetu C-15/14 P (11) Sud Europske unije potvrdio je presudu Općeg suda kojom je sporna odluka poništena.

(11)

Sud Europske unije u svojoj je presudi potvrdio ocjenu Općeg suda da selektivnost ugovora iz 2005. nije dokazana te da se kombinacija ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008. ne može smatrati jedinstvenom mjerom državne potpore za potrebe članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(12)

Sud Europske unije istaknuo je da postoji bitna razlika između ocjene selektivnosti općih programa za izuzimanje ili pružanje pomoći kojima se po definiciji nekome daje prednost te ocjene selektivnosti neobveznih odredbi nacionalnog prava kojima se propisuje uvođenje dodatnih naknada. U slučajevima kada nacionalna nadležna tijela uvedu dodatne naknade kako bi održala jednako postupanje prema subjektima, sama činjenica da ta tijela imaju izvjesno diskrecijsko pravo određeno zakonom, ali ne i neograničeno, ne može biti dovoljna kako bi se utvrdilo da je odgovarajući program selektivan.

(13)

Sud Europske unije zaključuje da se iz prethodno navedenog razloga ovaj predmet razlikuje od predmeta u kojima je primjena takve margine povezana s dodjelom prednosti u korist određenog gospodarskog subjekta (12).

(14)

Osim toga, Sud Europske unije izjavio je da se pravni okvir prema kojemu nacionalna nadležna tijela uvode dodatne naknade kako bi održala jednako postupanje prema subjektima može smatrati selektivnim samo ako nacionalna nadležna tijela pri primjeni margine prosudbe bez objektivnog razloga povoljnije postupaju prema određenim subjektima.

(15)

Sud Europske unije istaknuo je da u ovom predmetu nema dokaza da su mađarska nadležna tijela pri iskorištavanju svojeg prava na povećanje rudarskih naknada u slučaju produljenja odobrenja neopravdano povoljnije postupila prema MOL-u (13).

(16)

Stoga je Sud Europske unije zaključio da se u ovom predmetu pravni okvir u području sklapanja ugovora o produljenju ne može smatrati selektivnim.

(17)

Kad je riječ o kombinaciji niza mjera koja čini jedinstvenu mjeru državne potpore, Sud Europske unije uputio je na sudsku praksu, prema kojoj se jedinstvena mjera potpore može sastojati od kombinacije elemenata pod uvjetom da u pogledu njihove kronologije, njihove svrhe i položaja poduzetnika u trenutku njihove intervencije među tim elementima postoje toliko čvrste veze da ih je nemoguće razdvojiti (14).

(18)

Međutim Sud Europske unije istaknuo je da je u ovom predmetu povećanje rudarskih naknada, koje je na snagu stupilo 2008., provedeno u kontekstu povećanja međunarodnih cijena sirove nafte, to jest da je država iskoristila svoje regulatorno pravo na objektivno opravdan način zbog događaja na tržištu. Osim toga, nije bilo naznaka da je ugovor iz 2005. sklopljen u očekivanju izmjene iz 2008. (15).

(19)

Stoga je Sud Europske unije zaključio da nije postojala kronološka i/ili funkcionalna veza između ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008. na temelju koje bi se njih moglo smatrati jedinstvenom mjerom državne potpore.

(20)

S obzirom na to da je Sud poništio spornu odluku, službeni ispitni postupak još je otvoren. Ni Opći sud ni Sud Europske unije nisu smatrali da je Odluka o pokretanju postupka u ovom predmetu zahvaćena pogreškom. Komisija stoga mora donijeti konačnu odluku kojom se otklanjaju nedostaci koje su utvrdili sudovi EU-a.

(21)

Prema članku 107. stavku 1. UFEU-a svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama. Ti su uvjeti kumulativni. Ako jedan od njih nije ispunjen, predmetna mjera ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(22)

U okolnostima ovog predmeta primjereno je ograničiti ocjenu na uvjet selektivnosti.

(23)

Kako bi se mjera smatrala državnom potporom, ona mora biti posebna ili selektivna na način da pogoduje samo određenim poduzetnicima ili proizvodnji određene robe.

(24)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 12. i 13., odjeljak 26/A točka 5. Zakona o rudarstvu ne čini opći program za izuzimanje ili pružanje pomoći za određene poduzetnike. Naprotiv, njime se mađarskim nadležnim tijelima omogućuje uvođenje veće naknade za produljenje odobrenja za eksploataciju. Isti uvjeti primjenjuju se na sve subjekte u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

(25)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 14. i 15., nema dokaza da su mađarska nadležna tijela neopravdano povlašteno postupala prema MOL-u u usporedbi s bilo kojim drugim subjektom koji je možda bio u usporedivoj situaciji. Činjenica da mađarska nadležna tijela pri određivanju naknade za produljenje imaju izvjesno diskrecijsko pravo određeno zakonom, ali ne i neograničeno, ne može biti dovoljna kako bi se utvrdilo da je pravni okvir iz odjeljka 26/A stavka 5. Zakona o rudarstvu selektivan.

(26)

Kad je riječ o kombinaciji učinaka ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008., Komisija ističe da se u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije jedinstvena mjera potpore može sastojati od kombinacije elemenata pod uvjetom da u pogledu njihove kronologije, njihove svrhe i položaja poduzetnika u trenutku njihove intervencije među tim elementima postoje toliko čvrste veze da ih je nemoguće razdvojiti (16).

(27)

Međutim u ovom predmetu, kako je opisano u uvodnoj izjavi 18., nema dokaza da je Mađarska pri potpisivanju ugovora iz 2005. već imala namjeru poslije povećati rudarsku naknadu na štetu drugih poslovnih subjekata koji su već djelovali na tržištu na dan kad je taj ugovor potpisan odnosno na štetu novih subjekata. Povećanje rudarskih naknada na temelju izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008. provedeno je u kontekstu povećanja međunarodnih cijena.

(28)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 19., nije postojala kronološka i/ili funkcionalna veza između ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008. i stoga ih se ne može smatrati jedinstvenom mjerom potpore.

(29)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija zaključuje da niz mjera koje je poduzela Mađarska, to jest ugovor o produljenju iz 2005. i naknadna izmjena Zakona o rudarstvu, nije bio selektivan prema MOL-u.

(30)

S obzirom na to da niz mjera koje čine ugovor o produljenju iz 2005. i naknadna izmjena Zakona o rudarstvu nije selektivan, nije nužno ocijeniti postoje li drugi uvjeti za državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(31)

S obzirom na prethodno navedeno, ponovnom ocjenom navodne potpore koja je bila predmet Odluke o pokretanju postupka donesen je zaključak da mjera u korist MOL-a koju se ispituje, to jest kombinacija ugovora iz 2005. i izmjene Zakona o rudarstvu iz 2008., ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a,