24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/1

(1)

Dopisom od 17. lipnja 2008. Komisija je obavijestila Njemačku o svojoj odluci o pokretanju postupka iz članka 108. stavka 2. Ugovora u vezi s financiranjem trgovačkog društva Flughafen Frankfurt Hahn GmbH (dalje u tekstu: „FFHG”), upravitelja zračne luke Frankfurt Hahn i u vezi s njegovim financijskim odnosima s trgovačkim društvom Ryanair. Formalni istražni postupak evidentiran je pod brojem predmeta SA.21121 (C 29/08).

(2)

Dopisom od 4. ožujka 2011., trgovačko društvo Deutsche Lufthansa AG (dalje u tekstu: „Lufthansa”) dostavilo je dodatne informacije u vezi s istražnim postupkom koji je u tijeku u predmetu SA.21121 (C 29/08) tvrdeći da su odobrene nove mjere državnih potpora u korist društva FFHG.

(3)

Dopisom od 18. ožujka 2011. Komisija je taj podnesak društva Lufthansa proslijedila Njemačkoj i zatražila (je) dodatne informacije o navodnim novim mjerama državnih potpora. U dopisu od 5. travnja 2011. Njemačka je zatražila produljenje roka za dostavljanje tih informacija do 15. srpnja 2011. Dopisom od 11. travnja 2011. Komisija je odobrila produljenje roka za neka pitanja do 18. svibnja 2011., a za preostala pitanja i do 31. svibnja 2011. Njemačka je odgovorila dopisima 19. svibnja 2011. i 23. svibnja 2011.

(4)

Međutim, ti su odgovori bili nepotpuni. Stoga je dopisom od 6. lipnja 2011. Komisija poslala podsjetnik u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (3). Njemačka je odgovorila dopisima 14. lipnja 2011. i 16. lipnja 2011.

(5)

Dopisom od 13. srpnja 2011. Komisija je obavijestila Njemačku o svojoj odluci o pokretanju postupka iz članka 108. stavka 2. Ugovora u vezi s kreditnom linijom koja je odobrena društvu FFHG iz zajedničkog računa (cash-pool) pokrajine Falačko Porajnje, u vezi s kreditom koji je društvu FFHG odobrila banka Investitions- und Strukturbank (dalje u tekstu: „ISB”) savezne pokrajine Falačko Porajnje i jamstvom koji je savezna pokrajina Falačko Porajnje osigurala društvu FFHG za kredit ISB-a (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”). Formalni istražni postupak u vezi s tim aspektima evidentiran je pod brojem predmeta SA.32833 (11/C).

(6)

Dopisom od 22. srpnja 2011. Njemačka je zatražila produljenje roka za odgovor na odluku o pokretanju postupka, koji je Komisija prihvatila 26. srpnja 2011. Komisija je 31. kolovoza 2011. zaprimila primjedbe Njemačke na odluku o p okretanju postupka.

(7)

Dopisom od 22. prosinca 2011. Komisija je od Njemačke zatražila dodatne informacije. Dopisom od 18. siječnja 2012. Njemačka je zatražila produljenje roka za odgovor, što joj je Komisija isti dan odobrila. Njemačka je odgovorila na zahtjev za dodatne informacije od 22. prosinca 2011. dopisom od 22. veljače 2012.

(8)

Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (4)21. srpnja 2012. Komisija je od zainteresiranih strana zatražila da u roku od jednog mjeseca nakon objavljivanja podnesu svoje primjedbe na predmetne mjere.

(9)

Dopisom od 4. rujna 2012. Komisija je zaprimila jedan podnesak od treće stranke, savezne pokrajine Falačko Porajnje. Komisija je taj podnesak proslijedila Njemačkoj dopisom od 7. rujna 2012. Njemačkoj je omogućeno da u roku od mjesec dana dostavi primjedbe na podnesak treće stranke. Njemačka nije dostavila nikakve primjedbe.

(10)

Dopisom od 10. travnja 2013. Komisija je od Njemačke zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila dopisom od 17. lipnja 2013.

(11)

Dopisom od 25. veljače 2014. Komisija je obavijestila Njemačku da su 20. veljače 2014. donesene Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. (5) da će se te smjernice primjenjivati na predmetni slučaj od trenutka objave u Službenom listu Europske unije i dala je Njemačkoj priliku da dostavi svoje primjedbe na smjernice i njihovu primjenu u roku od 20 radnih dana od njihove objave u Službenom listu.

(12)

Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. obavljene su 4. travnja 2014. u Službenom listu Europske unije. Njima su zamijenjene Smjernice za zračni prijevoz (6) iz 1994. i Smjernice za zračni prijevoz iz 2005 (7).

(13)

U Službenom listu Europske unije objavljena je 15. travnja 2014. obavijest kojom se pozivaju države članice i zainteresirane stranke da u roku od mjesec dana od objave Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. dostave primjedbe o njihovoj primjeni (8). Opažanja su dostavila trgovačka društva Lufthansa i Transport & Environment. Dopisom od 21. kolovoza 2014. Komisija je ta opažanja proslijedila Njemačkoj. Dopisom od 29. kolovoza 2014. Njemačka je obavijestila Komisiju da nema nikakvih primjedbi.

(14)

Dopisima od 23. ožujka 2014. i 4. travnja 2014. Komisija je od Njemačke zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila dopisima od 17. travnja 2014., 24. travnja 2014. i 9. svibnja 2014.

(15)

Njemačka je 17. lipnja 2014. obavijestila Komisiju da iznimno prihvaća donošenje ove odluke samo na engleskom jeziku.

(16)

Zračna luka Frankfurt Hahn nalazi se u saveznoj pokrajini Falačko Porajnje, otprilike 120 kilometara zapadno od grada Frankfurt/Main. Zračna luka Frankfurt Hahn bila je do 1992. baza vojnog zrakoplovstva vojske SAD-a. Potom je pretvorena u civilnu zračnu luku. Ima dozvolu za rad 24 sata dnevno.

(17)

Trgovačko društvo Holding Unternehmen Hahn GmbH & Co. KG (Holding Hahn), javno-privatno partnerstvo između društva Wayss & Freytag i savezne pokrajine Falačko Porajnje, steklo je 1. travnja 1995. vlasništvo nad infrastrukturom zračne luke Frankfurt Hahn od Njemačke. To je javno-privatno partnerstvo između 1995. i 1998. razvilo zračnu luku s ciljem da ju pretvori u industrijsko i komercijalno područje. Njemačka tvrdi da se, kada se pokazalo da partnerstvo između društva Wayss & Freytag i savezne pokrajine Falačko Porajnje nije uspješno, 1. siječnja 1998. trgovačko društvo Flughafen Frankfurt/Main GmbH (dalje u tekstu: „Fraport”) (*) umiješalo u projekt i u konačnici preuzelo upravljanje zračnom lukom.

(18)

Društvo Fraport kupilo je 64,90 % dionica upravitelja zračne luke Flughafen Hahn GmbH & Co. KG Lautzenhausen (FFHG) po cijeni od […] (9). Dio kupovne cijene ([…] EUR) trebalo je platiti 31. prosinca 2007. podložno određenim uvjetima (10). U kolovozu 1999. društvo Fraport steklo je 73,37 % dionica društva Holding Hahn i 74,90 % dionica njegovog općeg partnera trgovačkog društva Holding Unternehmen Hahn Verwaltungs GmbH po cijeni od […] EUR. Time je društvo Fraport postalo novi partner savezne pokrajine Falačko Porajnje.

(19)

Društvo Fraport nastojalo je u zračnoj luci Frankfurt Hahn sustavno razviti putnički i teretni promet. U tom je smislu društvo Fraport bilo jedno od prvih poduzeća koje je primijenilo poslovni model posebno usmjeren na privlačenje niskobudžetnih zračnih prijevoznika. Na osnovu toga, društvo Fraport obvezalo se sklopiti novi ugovor o prijenosu dobiti i gubitka s društvom Holding Hahn kada ono postane njemačko društvo s ograničenom odgovornošću (Gesellschaft mit beschränkter Haftung, GmbH). Pretvorba i sklapanje tog ugovora dogodili su se 24. studenoga 2000.

(20)

Nakon toga su se trgovačka društva Holding Hahn i FFHG spojila u trgovačko društvo Flughafen Hahn GmbH. Savezna pokrajina Falačko Porajnje imala je 26,93 % dionica u novom trgovačkom društvu, a društvo Fraport 73,07 %. Tijekom 2001. dva su dioničara, trgovačko društvo Fraport i savezna pokrajina Falačko Porajnje uložili novi kapital u društvo FFHG.

(21)

Do 11. lipnja 2001. svih 100 % dionica u društvu Fraport imali su javni dioničari. (11) Društvo Fraport izašlo je na burzu 11. lipnja te je 29,71 % njegovih dionica prodano privatnim trgovačkim društvima, a preostalih 70,29 % ostalo je u rukama javnih dioničara.

(22)

U studenome 2002. savezna pokrajina Falačko Porajnje, savezna pokrajina Hesse, društva Fraport i FFHG sklopili su ugovor o daljnjem razvoju zračne luke Frankfurt Hahn. U tom je ugovoru predviđeno drugo povećanje upisanog kapitala. Tom se prilikom savezna pokrajina Hesse pridružila društvu FFHG kao treći dioničar. Tada je društvo Fraport bilo vlasnik 65 % dionica, a savezne pokrajine Hesse i Falačko Porajnje imale su u vlasništvu po 17,5 % dionica. Vlasnička struktura ostala je ista do 2009. kada je društvo Fraport prodalo sve svoje dionice saveznoj pokrajini Falačko Porajnje koja od tada ima većinski udio od 82,5 %. Preostalih 17,5 % još uvijek je u vlasništvu savezne pokrajine Hesse.

(23)

Putnički promet u zračnoj luci Frankfurt-Hahn povećao se s 29 289 putnika 1998. na više od 4 milijuna putnika 2007. da bi se potom 2013. smanjio na 2,7 milijuna putnika (vidjeti Tablicu 1.). Zračnu luku trenutačno opslužuju prijevoznici Ryanair (12), Wizz Air (13) i ostali zračni prijevoznici. Putnički udio društva Ryanair iznosi otprilike [80 – 100 %].

Tablica 1.

Promjene broja putnika u zračnoj luci Frankfurt Hahn od 1998. do 2013.

(24)

U zračnoj luci Frankfurt-Hahn zabilježen je i znatan porast teretnog prometa. Teretni promet u zračnoj luci povećao se s 16 020 tona 1998. na više od 286 416 tona 2011. da bi se potom 2013. smanjio na 152 503 tone (vidjeti tablicu 2.). U zračnoj luci prihvaćeno je i otpremljeno 2013. ukupno 446 608 tona tereta, uključujući špediciju.

Tablica 2.

Razvoj teretnog prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn od 1998. do 2010.

(25)

Sljedeće zračne luke nalaze se u blizini zračne luke Frankfurt Hahn:

Slika 1.

Razvoj putničkog prometa u zračnim lukama Frankfurt Main i Frankfurt Hahn između 2000. – 2012.

(26)

U tablici 3. prikazan je pregled ulaganja koje je poduzelo društvo FFHG od 2001. do 2012. u ukupnom iznosu od otprilike 216 milijuna EUR.

Tablica 3.

Pregled ulaganja poduzetih od 2001. do 2012.

(27)

U tablici 4. prikazan je pregled godišnjih financijskih rezultata društva FFHG u razdoblju od 2001. do 2012.

Tablica 4.

Godišnji financijski rezultati društva FFHG između 2001. i 2012.

(28)

Odlukom o pokretanju postupka obuhvaćeni su instrumenti financiranja uspostavljeni u razdoblju od 2009. do 2011. i u njoj su postavljena sljedeća pitanja:

(29)

Od 19. veljače 2009. društvo FFHG sudjelovalo je u zajedničkom računu (cash-pool) pokrajine Falačko Porajnje. Cilj je zajedničkog računa optimizirati uporabu sredstava u različitim holdinzima, zakladama i javnim poduzećima savezne pokrajine.

(30)

Različita poduzeća i zaklade sudjeluju u zajedničkom računu na temelju memoranduma o razumijevanju između predmetnog poduzeća/zaklade i Ministarstva financija savezne pokrajine Falačko Porajnje. Ako potražnja za novcem prekoračuje dostupna sredstva na zajedničkom računu, jaz likvidnosti financira se kratkoročno na tržištu kapitala.

(31)

Trenutačna kreditna linija za društvo FFHG u zajedničkom računu savezne pokrajine Falačko Porajnje iznosi 45 milijuna EUR. Društvo FFHG iskoristilo je do 25. ožujka 2013. svih 100 % (45 milijuna EUR) svoje kreditne linije.

(32)

Kada je savezna pokrajina Falačko Porajnje postala većinski dioničar trgovačkog društva FFHG, njegove je dugoročne kredite 2009. refinancirala banka ISB. Tri kredita, odnosno krediti br. 1, 3 i 4 (vidjeti tablicu 5.) odobreni su po fiksnoj kamatnoj stopi za cijelo vrijeme trajanja kredita, a krediti br. 2 i 5 imaju promjenjivu kamatnu stopu. U tablici 5. sažeti su uvjeti kredita koje je odobrila banka ISB.

Tablica 5.

Krediti koje je banka ISB odobrila društvu FFHG

(33)

Društvo FFHG potpisalo je i dva ugovora o zamjeni kreditne stope s društvom IKB Corporate Lab. Ugovorima se štiti od promjena promjenljivog dijela kamatne stope kredita br. 2 i 5 (vidjeti tablicu 5.), odnosno šestomjesečnog i tromjesečnog EURIBOR-a. Ugovori o zamjeni kamatne stope potpisani su 2004. i 2005. (u odnosu na kredite koji su tada odobreni, a koji su zamijenjeni trenutačnim financiranjem).

(34)

Uvjeti otplate različitih kredita koje je odobrila banka ISB razlikuju se. Krediti br. 1, 3, 4 i 5 amortizirajući su krediti, a kredit br. 2 je kredit koji se otplaćuje jednokratno po dospijeću. U tablici 6. sažeti su uvjeti otplate navedenih kredita.

Tablica 6.

Uvjeti otplate kredita ISB-a

(35)

Za sve je kredite 100 %-tno jamstvo dala savezna pokrajina Falačko Porajnje. Društvo FFGH jamcu plaća jamstvenu premiju od [0,5 % do 1,5 %] godišnje (per annum, p.a.).

(36)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnju u spojivost kreditne linije odobrene iz zajedničkog računa savezne pokrajine Falačko Porajnje navedene u odjeljku 3.1. i kredita i jamstva iz odjeljka 3.2., ako čine državnu potporu, s unutarnjim tržištem ako nisu ispunjeni uvjeti spojivosti iz Smjernica za zračni prijevoz iz 2005.

(37)

Njemačka je općenito tvrdila da niti jedna od dviju mjera koje su predmet istrage u ovom postupku ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora jer društvu FFHG, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, nije osigurana gospodarska prednost. S druge strane, Njemačka je tvrdila da bi se, u slučaju da Komisija bude smatrala da te mjere čine potporu u smislu Ugovora, ta potpora trebala bi se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(38)

Njemačka je smatrala da se pri ocjenjivanju predmetnih financijskih mjera mora uzeti u obzir posebna situacija zračne luke i pozadina financijskih mjera. U tom je pogledu Njemačka uputila na sljedeće tri okolnosti:

(39)

Prvo, u vezi s pozadinom mjera, Njemačka je istaknula da je društvo FFHG kreditima financiralo većinu svojih ulaganja tijekom i nakon prenamjene iz vojne u komercijalnu zračnu luku. Njemačka tvrdi da je društvo FFHG stoga imalo veliku količinu dugoročnih financijskih obveza, za razliku od drugih zračnih luka.

(40)

Drugo, Njemačka je tvrdila da je refinanciranje kredita društva FFGH bilo neizbježno jer je društvo Fraport 1. siječnja 2009. prodalo svoje dionice pokrajini Falačko Porajnje. Prije prodaje, ugovorom o prijenosu dobiti i gubitka („Beherrschungs- und Gewinnabführungsvertrag”, PLTA) društvo Fraport obvezalo se osigurati financiranje dugoročnih dugova društva FFHG i pokriti njegove moguće gubitke. Njemačka je dalje objasnila da je PLTA raskinut kada je pokrajina Falačko Porajnje kupila dionice pa je stoga bilo nužno refinancirati obveze društva FFHG. Njemačka tvrdi da je pokrajina Falačko Porajnje tim mjerama samo nastojala održati financijsku situaciju društva FFHG.

(41)

Treće, Njemačka je posebno istaknula činjenicu da bi privatni poduzetnik financirao društvo FFHG pod istim uvjetima kao i savezna pokrajina Falačko Porajnje i da su ti uvjeti u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Njemačka je tvrdila da Komisija mora uzeti u obzir poslovnu transakciju u cjelini i sve okolnosti određenog slučaja, posebno činjenicu da je savezna pokrajina vlasnik velike većine dionica.

(42)

Njemačka je izjavila da je zajednički račun financijski instrument koji je savezna pokrajina uspostavila 2002. U zajedničkom računu mogu sudjelovati institucije, zaklade i sva poduzeća na koja se primjenjuje privatno pravo i u kojima je pokrajina vlasnik više od 50 % udjela. Njemačka je objasnila da dnevnom bilancom na zajedničkom računu upravlja „Landeshauptkasse” savezne pokrajine.

(43)

Njemačka je smatrala da se zajednički račun ne financira izravno iz proračuna savezne pokrajine već iz viška gotovog novca sudionika. Dalje je objasnila da se višak gotovog novca na zajedničkom računu ulaže u tržišta kapitala. Na isti način deficit se smanjuje sredstvima stečenima na tržištu kapitala. Stoga je Njemačka tvrdila da se financijska potpora iz zajedničkog računa ne odobrava iz državnih sredstava i stoga se ne bi mogla pripisati državi.

(44)

Njemačka je također dostavila podatke o ukupnom stanju (ulozi sudionika i odobrene kreditne linije) zajedničkog računa koji su sažeti na Slici 2.

Slika 2.

Ukupni razvoj financiranja zajedničkog računa pokrajine u razdoblju 2009. – 2013. (u milijunima EUR)

(45)

Njemačka je tvrdila da trgovačko društvo FFHG sudjelovanjem u zajedničkom računu savezne pokrajine nije ostvarilo gospodarsku prednost u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Njemačka tvrdi da se Komunikacija o referentnoj stopi  (14) ne bi trebala strogo primjenjivati jer se njome ne uzima u obzir činjenica da je pokrajina Falačko Porajnje vlasnik većine dionica u društvu FFHG.

(46)

Njemačka je objasnila da krediti u načelu svakodnevno dospijevaju unatoč tome što je kreditna linija odobrena na duži rok. Stoga je Njemačka tvrdila da odobrena kreditna linija odgovara kratkoročnom kreditu. Na Slici 3. prikazano je kako se društvo FFHG koristi kreditnom linijom.

Slika 3.

Pregled povlačenja kreditne linije iz zajedničkog računa koje je društvo FFHG izvršilo između ožujka 2009. i kolovoza 2013. (u EUR)

(47)

U odnosu na rejting i jamstva za obveze iz zajedničkog računa, Njemačka je izjavila da obveza FFHG-a iz zajedničkog računa ima isti rejting kao i sve njegove ostale obaveze. Njemačka je istaknula da su poduzeća koja sudjeluju u zajedničkom računu, iako se od njih ne traži jamstvo, pod nadzorom savezne pokrajine i pokrajina bi uvijek kao većinski dioničar društva FFGH mogla tražiti jamstvo za kredite. Nadalje, Njemačka je istaknula da su instrumenti objedinjavanja sredstava za zajedničkim računima uobičajena i česta tržišna praksa. Njemačka smatra da se zajedničkim računom nastoji ostvariti cilj uspostavljanja ravnoteže između trgovačkih društava u vlasništvu savezne pokrajine.

(48)

U odnosu na naznaku u odluci o pokretanju postupka da bi bez rejtinga dodatak za rizik trebao iznositi 1 000 baznih bodova, Njemačka je posebno tvrdila da prema njezinom mišljenju niti jedan privatni holding ne bi dodao 1 000 baznih bodova osnovnoj stopi posuđivanja za kredit dioničara odobren društvu kćeri ako ono ostvaruje gospodarske i strukturne interese tog holdinga. Njemačka je dodala da kamatna stopa za društvo FFHG odgovara otprilike prosječnoj europskoj prekonoćnoj kamatnoj stopi. Na Slici 4 prikazana je kamatna stopa koja se naplaćuje društvu FFHG za korištenje kreditne linije 2012. i 2013.

Slika 4.

Razvoj kamatne stope zaračunane društvu FFHG za korištenje sredstava iz zajedničkog računa u razdoblju 01./2012. – 08./2013.

(49)

U odnosu na naznaku o odluci o pokretanju postupka da bi se dodatak za rizik obično odredio na temelju procjene vjerojatnosti da društvo FFGH neće ispuniti obveze, Njemačka je istaknula da uključivanjem društva FFHG u zajednički račun pokrajina Falačko Porajnje nije odobrila kredit trećoj stranci već vlastitom društvu kćeri. Njemačka je dalje izjavila da je savezna pokrajina, kao dioničar, bila svjesna vjerojatnosti da društvo FFHG neće ispuniti obvezu i nije joj bila potrebna vanjska procjena jer je imala sve potrebne informacije.

(50)

Njemačka je dostavila i rejting društva FFGH na temelju modela određivanja kreditnog rejtinga agencije Moody's (15) za razdoblje 2009. do 2014., kako je sažeto u tablici 7. u nastavku. Njemačka je izjavila da su ti rejtinzi određeni na temelju financijskih izvještaja društva FFHG na dan 31. prosinca prethodne godine i na temelju dostupnih poslovnih planova.

Tablica 7.

Pregled kreditnih rejtinga društva FFHG o 2009. do 2014.

(51)

Njemačka je stoga tvrdila da društvo FFHG uključivanjem u zajednički račun pokrajine nije ostvarilo gospodarsku prednost i da stoga pristup zajedničkom računu ne čini državnu potporu.

(52)

Njemačka je izjavila da društvo FFHG nije ostvarilo prednost refinanciranjem kredita ISB-a. Ona smatra da su krediti ISB-a bili usporedivi s kreditima koje je 2005. odobrilo društvo Nassauische Sparkasse. Njemačka tvrdi da su se jamstva za kredite ISB-a mogla usporediti s kreditima banke Nassauische Sparkasse.

(53)

Njemačka je navela da se, prema sudskoj praksi Suda EU-a (20), potpore definiraju kao intervencije kojima se ublažuju troškovi koji su obično uključeni u proračun trgovačkog društva. Njemačka je tvrdila da potpora nije dopuštena ako ti troškovi ostaju na istoj razini. Njemačka je naglasila da su kamate koje se plaćaju na kredite koje financira banka ISB ukupno [80 000 do 130 000 EUR] veće u usporedbi s prethodnim instrumentima financiranja. Nadalje, Njemačka je istaknula da je društvo FFHG moralo plaćati premiju od [300 – 340] i [340 – 410] baznih bodova na osnovnu stopu. Njemačka je izjavila da, u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi, te stope odgovaraju poduzeću za zadovoljavajućim rejtingom ([BB+ to BB-] prema ljestvici rejtinga agencije Standard and Poor's) i niskoj razini osiguranja jamstvom ili niskom rejtingu ([B+ to B-] prema ljestvici rejtinga agencije Standard and Poor's) i normalnoj razini osiguranja jamstvom.

(54)

Njemačka je objasnila da je 2009., kao dio priprema za novo financiranje, društvo FFHG angažiralo banku Deutsche Bank da izračuna dodatak za rizik za refinanciranje postojećih kredita. Njemačka je dostavila procjenu banke Deutsche Bank (21), koja je utemeljena na tri posljednja godišnja izvještaja (2006. – 2008.) FFHG-a. Nadalje, Njemačka je objasnila da u procjeni nije uzet u obzir poslovni plan društva FFHG kako je tada revidiran. U odnosu na procjenu banke Deutsche Bank, Njemačka je izjavila da je na temelju svoje analize banka Deutsche Bank smjestila društvo FFHG u kategoriju rejtinga [<BBB+] (22), ali ne navodi točan rejting trgovačkog društva.

(55)

Njemačka je objasnila da su u analizi banke Deutche Bank uzeti u obzir posebni vlasnički uvjeti društva FFHG (odnosno da je u vlasništvu javnih tijela te važnost trgovačkog društva za lokalno gospodarstvo). Njemačka je istaknula da bi prema mišljenju banke Deutche Bank svaki zajmodavac uzeo u obzir te okolnosti pri odobravanju kredita društvu FFHG. Njemačka je tvrdila da to znači da bi, iako je samostalni rejting društva FFHG iznosio [<BBB+], njegov prilagođeni rejting (uzimajući u obzir posebne vlasničke uvjete) bio viši (23).

(56)

U tom pogledu Njemačka je dalje objasnila da je banka Deutsche Bank navela primjenjivi dodatak za rizik za dvije alternativne strukture financiranja – jednu utemeljenu na prilagođenom rejtingu društva FFHG (bez jamstva, odnosno, upućujući na situaciju bez isključivog državnog jamstva koje je dao glavni dioničar društva FFHG – pokrajina Falačko Porajnje) i drugu sa 100 %-tnim jamstvom koje je dostavila pokrajina Falačko Porajnje. Njemačka je istaknula da je iz analize banke Deutche Bank razvidno da bi u prvom slučaju (bez jamstva, na temelju prilagođenog kreditnog rejtinga) primjenjivi dodatak za rizik za petogodišnji kredit iznosio između [1,3 % i 2,05 %] godišnje. Njemačka tvrdi da bi u drugom slučaju (s jamstvom kojim je obuhvaćeno 100 % kredita) primjenjivi dodatak na rizik iznosio između [0,25 % i 0,7 %] godišnje (24).

(57)

Kako bi potkrijepila analize koje je provela banka Deutsche Bank, Njemačka je navela i rejting iz 2010. koji je pripremila banka Volksbank koja je društvu FFHG dodijelila rejting od […] prema svojoj unutarnjoj ljestvici rejtinga (25). Nadalje, Njemačka je objasnila da je banka Kreisspaarkasse Birkenfeld 2011. dodijelila društvu FFHG rejting od […] u skladu sa svojom ljestvicom rejtinga (26).

(58)

Njemačka je dostavila i rejting društva FFGH na temelju modela određivanja kreditnog rejtinga agencije Moody's u trenutku kada su odobreni krediti banke ISB (vidjeti tablicu 8.).

Tablica 8.

Pregled kreditnih rejtinga društva FFHG u trenutku kada su odobreni krediti društva ISB

(59)

Njemačka je tvrdila da se društvo FFHG treba smatrati poduzećem s dobrim rejtingom jer ima visoki stupanj osiguranja jamstvom (sva imovina društva FFHG mogla bi se upotrijebiti kao jamstvo) i dobar omjer kapitala od otprilike 30 % unatoč činjenici da je društvo FFHG ostvarivalo gubitke te zato što je pokrajina Falačko Porajnje, kao dioničar društva FFHG, dostavila jamstvo za kredit.

(60)

Nadalje, Njemačka je naglasila da su društvo FFHG i banka ISB pregovarali o uvjetima za kredite i da pokrajina Falačko Porajnje nije utjecala na te pregovore.

(61)

Zbog toga je Njemačka smatra da je banka ISB društvu FFHG kredite odobrila pod tržišnim uvjetima i ti krediti, stoga, ne čine državnu potporu.

(62)

Njemačka je izjavila da je uobičajena praksa da holding društva jamče za financijske obveze svojih društava kćeri. Nadalje, Njemačka je tvrdila da jamstvo pokrajine Falačko Porajnje zadovoljava zahtjeve iz obavijesti o preuzimanju jamstva (28). Potvrđujući da je preuzeto jamstvo za 100 % umjesto za 80 % iznosa kredita (kako je propisano u obavijesti o preuzimanju jamstva), Njemačka je istaknula da je to zato što je pokrajina Falačko Porajnje preuzela jamstva društva Fraport koja su također iznosila 100 %. U tom pogledu Njemačka je izjavila da je jamstvo od 100 % postojalo prije te je pokrajina Falačko Porajnje preuzimanjem jamstva samo zadržala status quo. Stoga, prema mišljenju Njemačke, društvo FFHG nije ostvarilo gospodarsku prednost.

(63)

Nadalje, Njemačka je tvrdila da je društvo FFHG moglo ponuditi druga jamstva (kao što su zemljišta, zgrade i druga nepokretna imovina), što nije bilo nužno jer je pokrajina Falačko Porajnje bila vlasnik većine dionica društva FFHG. Njemačka je stoga tvrdila da uvjeti kredita ne bi nužno bili izmijenjeni da pokrajina nije odobrila jamstvo.

(64)

Nadalje, Njemačka je istaknula da društvo FFHG plaća tržišnu naknadu za jamstvo. Njemačka je to potkrijepila studijom banke Deutsche Bank, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56. U tom kontekstu Njemačka je objasnila da je banka Deutche Bank utvrdila da bi naknada za jamstvo iznosila između [0,5 % i 1,5 %] (29). Njemačka je izjavila da je naknada iznosila [0,5 % do 1,5 %] jer se društvo FFHG dobro razvijalo u trenutku kada je izdano jamstvo. U tom kontekstu Njemačka je istaknula da se mora smatrati da je ova naknada za jamstvo u skladu tržištem budući da je unutar raspona koji su utvrdili stručnjaci banke Deutsche Bank.

(65)

Zaključno, Njemačka je naglasila da društvo FFHG nije ostvarilo gospodarsku prednost u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora niti s pomoću zajedničkog računa niti s pomoću kredita banke ISB ili jamstva za taj kredit.

(66)

Njemačka je tvrdila da bi potpora bila spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora čak i ako financiranje odobreno društvu FFHG čini državnu potporu.

(67)

Posebno u vezi s kreditima banke ISB i jamstvom za kredite, Njemačka je tvrdila da su se kreditima banke ISB refinancirali postojeći ugovori o kreditima koji su sklopljeni radi financiranja infrastrukturnih mjera u zračnoj luci Frankfurt Hahn. U tom pogledu Njemačka je tvrdila da je kreditom ISB-a br. 1 refinanciran kredit koji je predviđen za financiranje ulaganja u opremu u zračnoj luci Frankfurt Hahn 2007. i 2008., a kreditom ISB-a br. 2 predviđeno je refinanciranje kredita za financiranje ulaganja provedenih u zračnoj luci 2002. Njemačka je tvrdila da su se kreditom ISB-a br. 3 refinancirala ulaganja u prenamjenu teretnog hangara u putnički terminal i druge mjere za proširenje infrastrukture. Njemačka je dalje tvrdila da su se kreditima ISB-a br. 4 i 5. refinancirali i krediti za financiranje ulaganja 2004. do 2006. Stoga je Njemačka tvrdila da krediti ne čine operativnu potporu već potporu za ulaganja koja je u skladu s uvjetima spojivosti utvrđenima u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2005. U sljedećim uvodnim izjavama navedena je analiza usklađenosti s tim uvjetima.

(68)

U odnosu na uvjet da se mjerom mora pridonijeti jasno definiranom cilju od zajedničkog interesa, Njemačka je tvrdila da se financiranjem infrastrukture zračne luke u zračnoj luci Frankfurt Hahn nastojala unaprijediti gospodarska struktura gospodarski nedovoljno razvijene i rijetko naseljene regije Hunsrück.

(69)

U tom pogledu Njemačka je izjavila se pružanjem potpore društvu FFHG prvo nastojalo pomoći u prevladavanju slabog strukturnog gospodarstva regije Hunsrück. Njemačka je tvrdila da je zračna luka Frankfurt Hahn okružena nizom područja koja se smatraju regijama kojima je potrebna potpora u okviru Gemeinschaftsaufgabe „Verbesserung der regionalen Wirtschaftsstruktur”  (30), zajedničke zadaće saveznih i lokalnih tijela vlasti. U tom je pogledu Njemačka navela da su četiri regije koje okružuju zračnu luku, odnosno Landkreis Bernkastel-Wittlich, Birkenfeld, Cochem-Zell i Rhein-Hunsrück-Kreis, u prosjeku dvostruko rjeđe naseljene od ostatka pokrajine Falačko Porajnje. Njemačka je istaknula da je u tim okruzima u kojima gospodarstvo oblikuju mala i srednja poduzeća zapošljavanje glavno sredstvo za borbu protiv daljnjeg pada regionalnog gospodarstva u čemu zračna luka Frankfurt Hahn ima važnu ulogu kao poslodavac i klijent.

(70)

Drugo, Njemačka je tvrdila da zračna luka Frankfurt Hahn ima važnu ulogu u strateškom razvoju dolaznog ((~33 % putnika odgovara otprilike 1 milijun putnika 2005.) i odlaznog turizma (~67 % putnika) pokrajine Falačko Porajnje. Njemačka je izjavila da 88 % dolaznih putnika ostvaruje nekoliko noćenja u regiji. Njemačka je tvrdila da su dolazni turisti iz zračne luke Frankfurt Hahn 2005. ostvarili otprilike 5,7 milijuna noćenja (31). Njemačka tvrdi da se broj noćenja dodatno povećao. Pokrajina Falačko Porajnje primila je 8,2 milijuna gostiju 2011., čime je ostvareno 21,5 milijuna noćenja. Njemačka je istaknula da se posebno povećao broj gostiju iz zemalja istočne i južne Europe te da postoji veliki broj letova iz tih zemalja u zračnu luku Frankfurt Hahn. Njemačka tvrdi da je na taj način turizmom u pokrajini Falačko Porajnje otprilike stvoreno 198 000 radnih mjesta. Njemačka je objasnila da analizirani učinci prihoda i zapošljavanja proizlaze posebno iz dolaznog turizma u kojem zračna luka Frankfurt Hahn ima središnju ulogu kao ulaz za turiste u regiju Hunsrück, ali i općenito u pokrajinu Falačko Porajnje. Njemačka je izjavila da se između 1990. i 2001. broj turista u regiji Hunsrück povećao za 70 %, a u pokrajini Falačko Porajnje za 35 %. Njemačka tvrdi da se u istom razdoblju za 163 % povećao broj turista koji iz inozemstva dolaze u regiju Hunsrück. Budući da 88 % svih turista koji dolaze u zračnu luku Frankfurt Hahn ostvaruje najmanje jedno noćenje, a više od 80 % njih ostaju između dva i deset dana, oni donose ukupne koristi od otprilike 133,7 milijuna EUR godišnje. Nadalje, Njemačka je tvrdila da zračna luka Frankfurt Hahn ostvaruje prihod od izlaznog turizma (67 %) i na temelju nezrakoplovnih prihoda.

(71)

Treće, Njemačka je izjavila da je 2012. u zračnoj luci Frankfurt Hahn, uzimajući u obzir sve djelatnosti zračne luke, stvoreno 3 063 radnih mjesta u regiji Hunsrück od čega su 74 % radna mjesta s punim radnim vremenom. Njemačka tvrdi da 90 % tih zaposlenika živi u regiji. Njemačka je tvrdila da zračna luka Frankfurt Hahn pridonosi smanjenju odlaska mladih, kvalificiranih radnika u druge regije te smanjenju gospodarskog i društvenog propadanja regionalnih zajednica i njihove infrastrukture. Nadalje, Njemačka je istaknula da postojanje zračne luke Frankfurt Hahn nema samo navedene izravne učinke na tržištu rada već ima i velike neizravne, potaknute i katalizirajuće učinke povećanja broja gospodarskih i turističkih djelatnosti. U tom pogledu Njemačka je uputila na pozitivne sekundarne učinke u regiji, odnosno, manje nezaposlenosti i više poreznih obveznika, čime se općinama u regijama osigurava više novca za podupiranje lokalnog gospodarstva. Zračna luka stvorila je otprilike 11 000 radnih mjesta od dolaznog turizma u cijeloj pokrajini Falačko Porajnje.

(72)

Njemačka je tvrdila da se financiranjem infrastrukture u zračnoj luci Frankfurt Hahn također pridonijelo ostvarivanju jasno definiranog cilja od zajedničkog interesa koji se sastoji od suzbijanja zagušenosti zračnog prometa u velikim čvorištima u Uniji. U tom je pogledu Njemačka istaknula činjenicu da se kapacitet zračne luke Frankfurt Main stalno prekoračuje. Njemačka je tvrdila da se zračnom lukom Frankfurt Hahn, posebno budući da ima dozvolu za rad 24 sata dnevno, osigurava dodatni kapacitet u cilju rasterećenja zračne luke Frankfurt Main.

(73)

Nadalje, Njemačka je tvrdila da se podupiranjem zračne luke ostvaruje cilj od zajedničkog interesa koji se sastoji od povećanja mobilnosti građana Unije. U tom pogledu, Njemačka je istaknula da je zračna luk Frankfurt Hahn jedina njemačka zračna luka koja nudi izravne letove u Kaunas (Latvija), Kerry (Irska), Kos (Grčka), Montpellier (Francuska), Nador (Maroko), Plovdiv (Bugarska), Pula (Hrvatska), Rhodos (Grčka), Santiago de Compostela (Španjolska) i Volos (Grčka). Nadalje, Njemačka tvrdi da zračna luka Frankfurt Hahn pridonosi mobilnosti radne snage mladih ljudi koji mogu doći do regije Hunsrück i Falačko Porajnje po niskim cijenama. Njemačka je slično tome istaknula da sada studentima iz cijele Unije dostupna visokokvalitetna sveučilišta i institucije visokog obrazovanja u gradovima Koblenz, Mainz, Kaiserslautern, Trier, Wiesbaden, Mannheim, Bonn i slično, za koja se većinom ne plaćaju školarine.

(74)

Nadalje, Njemačka je tvrdila da je također od zajedničkog interesa da su regija Hunsrück i susjedne regije savezne pokrajine Falačko Porajnje povezane s drugim rubnim regijama, primjerice Limerickom, što se već manifestiralo u obliku partnerstava među gradovima. Kao četvrto najveće nacionalno gospodarstvo u svijetu, Njemačka je izjavila joj cilj nije samo povezivanje glavnih europskih čvorišta već i uzajamno povezivanje regija. Njemačka tvrdi da je važno smanjiti ovisnost Unije o velikim čvorištima kao što su Heathrow, Charles de Gaulle, Schiphol ili Frankfurt/Main jer će to značiti ne samo izravnije veze već i veću pouzdanost, posebno teretnog prometa, jer u regionalnim zračnim lukama ima manje otkazivanja letova zbog vremena, štrajkova, terorizma ili otkazivanja zbog rizika od otkazivanja.

(75)

Naposljetku, Njemačka je općenito naglasila da zbog blizine zračne luke Zweibrücken ne dolazi do udvostručavanja zračnih luka u istom prihvatnom području jer je udaljenost između zračne luke Frankfurt Hahn i zračne luke Zweibrücken 127 km. Njemačka tvrdi da se ta udaljenost može preći za 1 sat i 27 minuta vožnje automobilom ili otprilike 4 sata putovanja vlakom. Prema tome, Njemačka je tvrdila da niti jedan razumni radnik, prijevoznik tereta ili turist čija se odlazna točka nalazi u regiji Hunsrück ne bi na krajnje odredište putovao iz zračne luke Zweibrücken umjesto iz zračne luke Frankfurt Hahn. Nadalje, Njemačka je tvrdila da se na temelju putničkog i teretnog željezničkog prometa između 2005. i 2012. ne može zaključiti da među zračnim lukama postoji mogućnost zamjene. Njemačka tvrdi da se glavni tržišni udio zračne luke Frankfurt Hahn nalazi u regiji Hunsrück-Mosel-Nahe (vidjeti Sliku 5.).

Slika 5.

Tržišni udjeli u zračnom putničkom prometu zračne luke Frankfurt Hahn tijekom 2013.  (**)

(76)

Njemačka smatra da su financirana ulaganja nužna i razmjerna cilju od zajedničkog interesa (vidjeti uvodnu izjavu 68. i dalje). Njemačka tvrdi da su ulaganja poduzeta u skladu s potrebama i da je izgrađena infrastruktura bila nužna kako bi zračna luka mogla zajamčiti povezanost, kako bi se omogućio razvoj regije i rasteretila zračna luka Frankfurt Main. Njemačka je naglasila da infrastruktura nije bila nerazmjerna ili prekomjerna za potrebe korisnika zračne luke. Prema tome, Njemačka je smatrala da je ovaj uvjet spojivosti ispunjen.

(77)

Njemačka je tvrdila da je prije donošenja odluke o proširenju infrastrukture zračne luke društvo Fraport naručilo studije o predviđanjima prometa u cilju utvrđivanja mogućeg prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn. Njemačka je dostavila studije koje su izradili stručnjaci za zračni promet u ime društva Fraport. Na Slici 6. i Slici 8. sažeti su rezultati jedne od tih studija u vezi s očekivanim razvojem putničkog i teretnog prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn između 2000. i 2011.

Slika 6.

Ukupan mogući putnički promet u zračnoj luci Frankfurt Hahn u razdoblju 2000. – 2010.

Slika 7.

Mogući niskobudžetni putnički promet (pod pretpostavkom da zračni prijevoznik Ryanair uspostavi bazu, što znači da će njegovi zrakoplovi u toj zračnoj luci prenoćiti) u zračnoj luci Frankfurt Hahn u razdoblju 2001. – 2011.

Slika 8.

Ukupan mogući teretni promet u zračnoj luci Frankfurt Hahn u razdoblju 2001. – 2010.

(78)

Prema informacijama koje je dostavila Njemačka, svi mogući korisnici infrastrukture imaju pristup zračnoj luci pod jednakim i nediskriminacijskim uvjetima. Njemačka je tvrdila da su se naknade zračnih luka koja se plaćaju za uporabu infrastrukture temeljile na tržišno opravdanoj razlici i da je cjenik naknada zračne luke dostupan svim mogućim korisnicima na transparentan i nediskriminacijski način.

(79)

Prvo, Njemačka je izjavila da ne postoji učinak zamjene između zračne luke Frankfurt Hahn i drugih zračnih luka u prihvatnom području, kao što su zračne luke Zweibrücken i Frankfurt Main. Njemačka tvrdi da zbog potpore koja je odobrena društvu FFHG nema neopravdanih negativnih učinaka na tržišno natjecanje ni u pogledu putnika ni u pogledu teretnog prometa. Njemačka je tvrdila da, s druge strane, putnici za letove s niskobudžetnim prijevoznicima radije koriste čvorišne zračne luke (kao što su Köln/Bonn ili Frankfurt Main) od regionalnih zračnih luka (kao što je Frankfurt Hahn). Njemačka je tvrdila da su posljednjih godina niskobudžetni prijevoznici morali osigurati više letova u velika čvorišta jer su tradicionalni zračni prijevoznici snizili cijene i počeli ulaziti na tržište jeftinijih letova. Njemačka je u tom pogledu izjavila da su regionalne zračne luke, kao što je Frankfurt Hahn, sada pod većim pritiskom jer se moraju natjecati s čvorišnim zračnim lukama za putnike koji putuju na godišnji odmor. Njemačka je stoga zaključila da financiranjem nisu stvoreni neopravdani negativni učinci na tržišno natjecanje već se ono zapravo pokazalo primjerenim za prelazak zračne luke na stabilan poslovni model u budućnosti.

(80)

Drugo, Njemačka je tvrdila da se, budući da je društvo Fraport, prije nego što je uspostavljeno u zračnoj luci Frankfurt Hahn već bilo upravitelj zračne luke Frankfurt Main, nije mogla očekivati zamjena zračne luke Frankfurt Main zračnom lukom Frankfurt Hahn. Društvo Fraport ulagalo je u mogućnost rasterećenja zračne luke Frankfurt Main i u mogućnost dodatne, komplementarne funkcije zračne luke Frankfurt Hahn jer se u budućnosti moglo predvidjeti buduće preopterećenje kapaciteta čvorišta zračne luke Frankfurt Main. Njemačka tvrdi da je zabrana noćnih letova u zračnoj luci Frankfurt Main bila jedan od glavnih čimbenika takvog obrazloženja jer je zračna luka Frankfurt Hahn imala dozvolu za rad 24 sata dnevno.

(81)

Njemačka je zaključno tvrdila da su učinci financiranja u korist društva FFHG ograničeni na pozitivne regionalne učinke u regiji Hunsrück u cjelini te da nisu stvoreni neopravdani negativni učinci u odnosu na druge zračne luke u zračnoj luci Frankfurt Hahn jer se zračna luka Frankfurt Hahn upotrebljava za rasterećenje zračne luke Frankfurt Main. Nadalje, Njemačka je izjavila da osim zračne luke Luxembourg, koja je udaljena 1 sat i 30 minuta putovanja (111 km) od zračne luke Frankfurt Hahn, u istom prihvatnom području nema tržišnog natjecanja drugih stranih zračnih luka. Njemačka tvrdi da odobrena potpora nema negativni učinak narušavanja tržišnog natjecanja čak ni prema Luxembourgu.

(82)

Njemačka je izjavila da bi bez potpore za ulaganja razina gospodarske djelatnosti zračne luke bila znatno smanjena. Njemačka je tvrdila da je potpora bila nužna jer su njome nadoknađeni samo troškovi financiranja, a niži iznos rezultirao bi nižim razinama ulaganja.

(83)

Njemačka je 17. travnja 2014. dala svoje mišljenje o spojivosti mjera u skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. Njemačka je tvrdila da je, čak i ako zajednički račun, krediti i jamstvo za kredite čine operativnu potporu društvu FFHG, ta potpora spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora i odjeljkom 5.1.2. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. Njemačka je detaljnije opisala svoje argumente povezane s odgovarajućim uvjetima spojivosti.

(84)

U odnosu na uvjet da se mjerom mora pridonositi postizanju jasno definiranog cilja od zajedničkog interesa, Njemačka je tvrdila da se pokrivanjem operativnih troškova društva FFHG uvijek nastojao ostvariti cilj unaprjeđenja gospodarske strukture gospodarski nedovoljno razvijene i rijetko naseljene regije Hunsrück. U tom je pogledu Njemačka upotrijebila isto obrazloženje kao za ocjenjivanje spojivosti potpore za ulaganja za financiranje infrastrukture zračne luke (vidjeti odjeljak 4.4.1.).

(85)

Njemačka je objasnila zašto zračna luka Frankfurt Hahn ostvaruje operativne gubitke koji moraju biti pokriveni. Njemačka je izjavila da su za zračnu luku kao što je Frankfurt Hahn s 1 – 3 milijuna putnika postizanje profitabilnosti i mogućnost pokrivanja operativnih troškova prilično ambiciozan cilj. Njemačka tvrdi da u godinama kada je zračna luka Frankfurt Hahn počela s radom (odnosno u razdoblju između početka komercijalnog putničkog prometa u zračnoj luci do danas) nije bilo moguće ostvariti taj ambiciozni cilj jer je zračna luka bila opterećena velikim infrastrukturnim ulaganjima koja je sama financirala na tržištu rada i za koja je morala plaćati visoke kamate. Nadalje, Njemačka je izjavila da je zbog svjetske gospodarske i financijske krize došlo do stagnacije putničkog i posebno teretnog prometa.

(86)

Njemačka je tvrdila da su s obzirom na te okolnosti potrebne državne intervencije za pokrivanje gubitaka poslovanja jer bi društvo FFHG u protivnom postalo nesolventno. Njemačka tvrdi da bi posljedica toga bilo i povlačenje dozvole za rad 24 sata dnevno, što znači da bi društvo FFHG moralo ukinuti sve letove i tako bi izgubilo klijente, kao što su zračni prijevoznici i teretni prijevoznici. Njemačka je istaknula da bi zračnoj luci tada bilo vrlo teško pronaći novog upravitelja.

(87)

Njemačka je tvrdila da je pokrivanje troškova poslovanja prikladna mjera za postizanje predviđenog cilja. Ona je tvrdila u tom pogledu da u slučaju prestanka rada zračne luke Frankfurt Hahn i njezinog nestanka s predmetnih tržišta ne bi bili ostvareni ciljevi od zajedničkog interesa koji se nastoje ostvariti u odnosu na razvoj regije Hunsrück i s pomoću ulaganja u pretvorbu. U tome smislu Njemačka je naglasila da, za razliku od ulagača u tržišnom gospodarstva, javni ulagač mora uzeti u obzir te ciljeve kada razmatra alternativni scenarij zatvaranja zračne luke.

(88)

Njemačka je tvrdila da je za održanje zračne luke Frankfurt Hahn bilo nužno pokriti njezine troškove poslovanja jer bi u protivnom društvo FFHG postalo nesolventno. Njemačka je izjavila da se pokrivanjem troškova poslovanja nastojalo ostvariti i ciljeve od zajedničkog interesa kako je navedeno u uvodnoj izjavi 84. i dalje. Nadalje, Njemačka je tvrdila da bi financijska konsolidacija zračne luke koju je predvidio upravitelj zračne luke bila nezamisliva bez ove operativne potpore jer bi zračna luka ostvarivala u sve veće dugove umjesto da se iz njih izvuče. Njemačka tvrdi da je učinak poticaja mjera već dokazan činjenicom da društvo FFHG stalno napreduje prema profitabilnosti.

(89)

Njemačka je tvrdila da je bilo koji element potpore sadržan u kreditima bio ograničen na gubitke od poslovanja i da je činio nužni minimum za održavanje rada zračne luke Frankfurt Hahn i sprječavanja njezine nesolventnosti.

(90)

Njemačka je smatrala da nije bilo neopravdanih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama. U tom je pogledu Njemačka upotrijebila isto obrazloženje kao za ocjenjivanje spojivosti potpore za ulaganja za financiranje infrastrukture zračne luke (vidjeti odjeljak 4.4.1.).

(91)

Komisija je zaprimila primjedbe na odluku o pokretanju postupka samo od pokrajine Falačko Porajnje. Te su primjedbe bile potpuno u skladu s primjedbama koje je dostavila Njemačka.

(92)

Prvo, pokrajina Falačko Porajnje izjavila je da društvo FFHG nije dobilo državnu potporu jer nije ostvarilo gospodarsku prednost. Pokrajina je tvrdila da bi mjere koje je ona poduzela poduzeo svaki ulagač u tržišnom gospodarstvu u istoj situaciji. Snažno je naglasila da se postupkom Komisije ograničava mogući razvoj FFHG-a i njegovo poslovanje. Pokrajina Falačko Porajnje istaknula je važnost zračne luke Frankfurt-Hahn za dolazni turizam i gospodarstvo pokrajine.

(93)

Pokrajina Falačko Porajnje tvrdi da, čak i da društvu FFHG jest dodijeljena državna potpora, ta je potpora spojiva s unutarnjim tržištem. Pokrajina smatra da se financiranjem nastojala razviti infrastruktura zračne luke, koja je od velikog gospodarskog interesa za pokrajinu.

(94)

Stoga je pokrajina smatrala da, čak i da Komisija zauzme stajalište da je riječ o državnoj potpori, ta se potpora mora smatrati državnom potporom u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora i spojivom s unutarnjim tržištem.

(95)

Društvo Lufthansa tvrdilo je da bi u ovom slučaju Komisija trebala primijeniti Smjernice za sanaciju i restrukturiranje iz 2004. (32). Ono tvrdi da mjere uključuju trajnu nezakonitu i nespojivu potporu za sanaciju koju je pokrajina Falačko Porajnje provodila u korist društva FFHG. Lufthansa je izjavila da je zračna luka od tada ostvarivala godišnje gubitke i da bi bez javne potpore morala napustiti tržište.

(96)

Ova nevladina organizacija dala je primjedbe u kojima je kritizirala Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. i dotadašnje odluke Komisije u vezi sa zrakoplovnom industrijom zbog njihovih navodnih negativnih učinaka na okoliš.

(97)

Na temelju članka 107. stavka 1. Ugovora „sve potpore koje daju države članice ili koje se daju putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, a koje narušavaju ili prijete narušavanjem tržišnog natjecanja stavljanjem u povlašteni položaj određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe nisu sukladne sa zajedničkim tržištem ako utječu na trgovinu između država članica”.

(98)

Kriteriji utvrđeni u članku 107. stavku 1. kumulativni su. Stoga, kako bi se utvrdilo čini li mjera državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, trebaju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti. Financijska potpora mora ispunjivati sljedeće:

(99)

U skladu s utvrđenom sudskom praksom, Komisija mora prvo utvrditi je li društvo FFGH poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Pojmom poduzetnik obuhvaćen je svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni položaj i način njegova financiranja (33). Sve djelatnosti koje se sastoje od ponude robe ili usluga na tržištu gospodarske su djelatnosti (34).

(100)

U svojoj presudi o „Zračnoj luci Leipzig-Halle” Opći sud potvrdio je da upravljanje zračnom lukom u komercijalne svrhe i izgradnja infrastrukture zračne luke čine gospodarsku djelatnost (35). Kada se operator zračne luke bavi gospodarskom djelatnošću ponude usluga zračne luke uz naknadu, on je poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora bez obzira na njegov pravni položaj ili način financiranja, a na koristi koje tom upravitelju zračne luke odobrava država ili se odobravaju iz državnih sredstava primjenjuju se pravila o državnim potporama iz Ugovora (36).

(101)

Zbog postupnog razvoja tržišnih snaga u sektoru zračnog prijevoza nije moguće utvrditi točan datum od kojeg je izgradnja i upravljanje zračnom lukom postalo gospodarska djelatnost. Međutim, Opći sud priznao je promjene u prirodi gospodarskih djelatnosti i u svojoj presudi o Zračnoj luci Leipzig-Halle smatrao je da se od 2000. na dalje više ne može isključiti primjena pravila o državnim potporama na financiranje infrastrukture zračnih luka. Slijedom toga, od datuma presude u predmetu Aéroports de Pariz (12. prosinca 2000.) (37) upravljanje i izgradnja infrastrukture zračne luke moraju se smatrati gospodarskom djelatnošću koja podliježe kontroli državnih potpora.

(102)

U tom pogledu, zračnom luka koja je predmetom ove odluke upravlja društvo FFHG, upravitelj zračne luke, na komercijalnoj osnovi. Upravitelj zračne luke, FFHG, naplaćuje korisnicima za uporabu infrastrukture. Društvo FFHG stoga je poduzetnik u svrhe prava tržišnog natjecanja Unije.

(103)

Kako bi mogla činiti državnu potporu, predmetna mjera mora se financirati iz državnih sredstava, a odluka o odobravanju mjere mora se moći pripisati državi.

(104)

Pojam državne potpore odnosi se na svaku prednost koju država odobrava sama iz državnih sredstava ili ju odobrava neko posredničko tijelo koje djeluje u skladu s na njega prenesenim ovlastima (38). Sredstava lokalnih tijela odnose se na primjenu članka 107. Ugovora (39).

(105)

Njemačka je prvo tvrdila da se zajednički račun savezne pokrajine Falačko Porajnje ne financira izravno iz javnog proračuna pokrajine. Tvrdila je da sva sredstva sa zajedničkog računa potječu iz trgovačkih društava koja u njemu sudjeluju ili se prikupljaju u obliku kredita na tržištu kapitala. U naknadnom podnesku Njemačka je izjavila da sredstva koja je društvo FFHG povuklo sa zajedničkog računa nisu obuhvaćena jamstvom savezne pokrajine jer se sredstva izravno isplaćuju iz sredstava pokrajine (40).

(106)

Komisija smatra da je u predmetnom slučaju država u svim ključnim trenucima imala izravnu ili neizravnu kontrolu nad sredstvima na zajedničkom računu te da su zbog toga ta sredstva državna sredstva. Prvo, Njemačka je tvrdila da se kreditna linija osigurana iz zajedničkog računa financirala izravno iz sredstava savezne pokrajine Falačko Porajnje. Stoga se predmetna mjera financirala državnim sredstvima.

(107)

Drugo, u zajedničkom računu mogu sudjelovati samo poduzeća čiji je većinski vlasnik pokrajina Falačko Porajnje (najmanje 50 % udjela). Zbog većinskog državnog vlasništva, poduzeća koji sudjeluju očito su javna poduzeća u smislu članka 2. točke (b) Direktive Komisije 2006/111/EZ (41). Budući da su sva poduzeća koja sudjeluju stoga državna poduzeća, njihova su sredstva državna sredstva. Sama ta činjenica znači da sredstva na zajedničkom računu koja se sastoje od pologa sudjelujućih poduzeća čine državna sredstva.

(108)

Treće, ako su polozi sudjelujućih poduzeća na zajedničkom računu nedovoljni za zadovoljavanje potreba likvidnosti sudionika, pokrajina Falačko Porajnje ostvaruje kratkoročno financiranje na financijskom tržištu u vlastito ime i prosljeđuje ta sredstva poduzećima koja sudjeluju u zajedničkom računu. Budući da pokrajina uzima nužne kredite na svoje ime, mora se smatrati da tako prikupljena sredstva isto čine državna sredstva. Kako je prikazano na Slici 2, između 2009. i 2013. (osim u kolovozu 2012. i rujnu 2013.), polozi sudjelujućih poduzeća na zajedničkom računu nisu bili dovoljni za zadovoljavanje potreba likvidnosti svih sudionika i savezna pokrajina morala je uzeti nužne kredite u svoje ime.

(109)

Stoga Komisija smatra da se financiranje iz zajedničkog računa smatra financiranjem državnim sredstvima jer polozi sudjelujućih poduzeća i krediti koje uzima pokrajina za pokrivanje jazova likvidnosti u zajedničkom računu čine državna sredstva.

(110)

Dalje je jasno da je pokrajina imala dalekosežnu kontrolu nad upravljanjem zajedničkim računom te da se zbog toga financiranje osigurano sudjelujućim poduzetnicima može pripisati državi. Ugovor o sudjelovanju u zajedničkom računu sklapa se između pokrajine i uključenih poduzeća. Odluku o tome hoće li poduzeću biti dopušteno sudjelovanje u zajedničkom računu donosi izravno pokrajina. Pokrajina isto odlučuje o najvećem iznosu koji sudjelujuće poduzeće može povući sa zajedničkog računa u obliku kreditne linije. Nadalje, savezna pokrajina Falačko Porajnje izravno upravlja svakodnevnim poslovanjem preko zajedničkog računa kroz „Landeshauptkasse” koja je institucija Ministarstva financija savezne pokrajine Falačko Porajnje. „Landeshauptkasse” službeno predstavlja pokrajinu kada na tržištu prikuplja sredstva za prevladavanje jaza likvidnosti u zajedničkim sredstvima.

(111)

Na temelju tih elemenata, Komisija smatra da država može izravno kontrolirati aktivnosti zajedničkog računa, odnosno, što je još važnije, pitanje koje trgovačko društvo može sudjelovati i koja će se kreditna linija odobriti kojem trgovačkom društvu. Stoga se odluke u vezi sa sudjelovanjem u zajedničkom računu i u vezi s opsegom tog sudjelovanja mogu pripisati državi.

(112)

Prednost, u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, svaka je gospodarska korist koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države (42). Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok i cilj intervencije države (43).

(113)

Prednost je prisutna kad god se financijska situacija poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države. S druge strane „kapital koji je država izravno ili neizravno stavila na raspolaganje poduzetniku u okolnostima koje odgovaraju uobičajenim tržišnim uvjetima ne mogu se smatrati državnom potporom” (44).

(114)

Kako bi provjerila je li poduzetnik imao gospodarskih koristi od odobrenog kredita ili drugih vrsta financiranja dugova, Komisija primjenjuje kriterij ulagača u tržišnom gospodarstvu. U skladu s time, Komisija mora ocijeniti osigurava li se uvjetima zajedničkog računa odobrenima društvu FFGH gospodarska prednost tome društvu koju poduzetnik primatelj ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(115)

Njemačka je tvrdila da je potpunosti poštivano načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu jer se financiranje iz zajedničkog računa odobrava pod tržišnim uvjetima. U odnosu na sudjelovanje društva FFHG u zajedničkom računu, Njemačka je objasnila da zajednički račun funkcionira na sljedeći način: društvo FFHG zatraži sredstva iz zajedničkog računa za osiguranje svoje likvidnosti, a pokrajina osigurava ta sredstva sa zajedničkog računa. Društvu FFHG naplaćuje se kamata prema stopi novca na opoziv (45) na razini koja je dostupna samoj pokrajini, kako je prikazano na Slici 4.

(116)

Ako polozi sudjelujućih poduzetnika nisu dovoljni za pokrivanje zahtjeva, pokrajina obnavlja zajednički račun uzimanjem kredita na vlastito ime. Njemačka je dalje objasnila da pokrajina prenosi uvjete koje dobije na tržištu kapitala na sudionike u zajedničkom računu time omogućujući sudionicima – poduzećima u kojima pokrajina ima većinu dionica – da se refinanciraju pod istim uvjetima kao i sama pokrajina, a da se pritom ne razmatra njihova kreditna sposobnost. Nadalje, financiranje je dostupno poduzećima na neograničeno vremensko razdoblje.

(117)

S obzirom na taj mehanizam, trgovačko društvo FFFGH ostvarilo je prednost jer su uvjeti pod kojim pokrajina odobrava kredite iz zajedničkog računa povoljniji od onih koji bi inače bili dostupni trgovačkom društvu FFHG na tržištu. Uvjeti za uzimanje kredita sa zajedničkog računa jednaki su onima koji su dostupni pokrajini za refinanciranje. Budući da pokrajina, kao javno tijelo, može uzimati kredite po vrlo povoljnim stopama (budući da gotovo nema rizika od neplaćanja i kreditni rejting savezne pokrajine odgovara rejtingu AAA (46)), Komisija smatra da je stopa pod kojom trgovačko društvo FFHG može dobiti kredit iz zajedničkog računa povoljnija od stope koja bi mu inače bila dostupna. To se dalje potvrđuje kreditnim rejtinzima društva FFHG iz razdoblja 2009. do 2014. koje je dostavila Njemačka i sažeti su u tablici 7., iz koje je razvidno da se kreditni rejting društva FFHG razlikuje između […]. Stoga su krediti iz zajedničkog računa bili dostupni pod boljim uvjetima od onih koji bi bili opravdani kreditnom sposobnošću FFHG-a. Nadalje, društvo FFHG ne mora osigurati jamstvo za te kredite. Prema tome, omogućujući društvu FFHG da sudjeluje u zajedničkom računu i odobravanjem kredita u okviru kreditne linije, savezna pokrajina osigurala mu je gospodarsku prednost (47).

(118)

Člankom 107. stavkom 1. Ugovora propisano je da se mjerom, da bi se mogla definirati državnom potporom, mora stavljati u povoljniji položaj „određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe”.

(119)

Budući da je pravo sudjelovanja u zajedničkom računu odobreno samo društvu FFHG (i ostalim poduzetnicima u kojima je savezna pokrajina vlasnik većine dionica), mjera je selektivna u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(120)

Kada se potporom koju dodjeljuje država članica jača položaj poduzetnika u odnosu na druge poduzetnike koji se natječu na tržištu EU-a, mora se smatrati da se potporom utječe na te poduzetnike. U skladu s utvrđenom sudskom praksom (48), mjerom se narušava tržišno natjecanje ako se primatelj potpore natječe s drugim poduzećima na tržištima koja su otvorena tržišnom natjecanju.

(121)

U skladu s ocjenom u uvodnoj izjavi 102. i dalje, upravljanje zračnom lukom jest gospodarska djelatnost. Tržišno natjecanje postoji, s jedne strane, među zračnim lukama kako bi privukle zrakoplovne prijevoznike i povezani zračni promet (putnike i teret) te, s druge strane, među upraviteljima zračnih luka koji se mogu međusobno natjecati za upravljanje određenom zračnom lukom. Osim toga, zračne luke koje se ne nalaze u istom prihvatnom području i pa čak u različitim državama članicama također se mogu natjecati kako bi privukle niskobudžetne zračne i čarter prijevoznike.

(122)

Zbog veličine zračne luke Frankfurt Hahn (između 2,7 i 3,8 milijuna putnika u predmetnom razdoblju, vidjeti tablicu 1.) i njezine blizine drugim zračnim lukama u Uniji, posebno zračnim lukama Frankfurt Main, Luxembourg, Zweibrücken, Saarbrücken i Köln-Bonn (49) može se zaključiti da bi se financiranjem moglo naručiti tržišno natjecanje i da bi ono moglo imati učinak na trgovinu među državama članicama. Iz zračne luke Frankfurt Hahn nude se brojni međunarodni letovi u niz međunarodnih odredišta kako je navedeno u uvodnoj izjavi 73. Uzletno-sletna staza zračne luke Frankfurt Hahn dovoljne je duljine (3 800 m) da se njome mogu koristiti veći zrakoplovi i da zračni prijevoznici mogu nuditi letove do međunarodnih odredišta srednje ili čak velike udaljenosti.

(123)

Nadalje, zračna luka Frankfurt Hahn posluje kao teretna zračna luka na kojoj se godišnje obavi prihvat i otprema ukupno 200 000 tona zračnog tereta godišnje i 500 000 tona tereta, uključujući prijevoz tereta (vidjeti tablicu 2.). U odnosu na tržišno natjecanje za zračni teretni promet, Komisija u tom pogledu napominje da je teret obično mobilniji od putničkog prijevoza (50). Općenito se smatra da prihvatno područje teretnih zračnih luka ima promjer od najmanje 200 kilometara i 2 sata putovanja. Na temelju informacija koje je dala Komisija, subjekti u tome sektoru obično smatraju da prihvatno područje teretne zračne luke može biti još i veće jer bi špediterima u načelu bilo prihvatljivo do pola dana prijevoza kamionom (odnosno, do 12 sati prijevoza kamionom) da bi zračnu luku mogli uzeti u obzir za prijevoz tereta (51). Prema tome, budući da su teretne zračne luke prilagodljivije od putničkih zračnih luka jer je dovoljno da se zračni teret dostavi u određeno područje i zatim ga cestovni i željeznički prijevoznici prevoze do krajnjeg odredišta, Komisija smatra da postoji veći rizik od narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu između država članica.

(124)

Na temelju argumenata predstavljenih u uvodnim izjavama 120. do 123., gospodarskom prednošću osiguranom društvu FFHG jača se njegov položaj u odnosu na njegove konkurente na tržištu pružatelja usluga zračne luke u Uniji. U tom se kontekstu mora smatrati da bi se prednošću koja je osigurana društvu FFHG njegovim sudjelovanjem u zajedničkom računu savezne pokrajine moglo narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(125)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 99. do 124., Komisija smatra da kreditna linija osigurana iz zajedničkog računa pokrajine društvu FFGH čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(126)

Jamstvo za kredite ISB-a koji su ocijenjeni u odjeljku 6.3 dala je pokrajina Falačko Porajnje (jamac) koja je istodobno i glavni dioničar (82,5 %) u društvu FFHG. Svaki od pet kredita ISB-a osiguran je jamstvom kojim je obuhvaćeno 100 % potraživanja banke. Društvo FFGH jamcu plaća jamstvenu premiju od [0,5 % do 1,5 %] godišnje.

(127)

Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 99. i dalje, mora se smatrati da je trgovačko društvo FFHG poduzetnik u svrhe članka 107. stavka 1. Ugovora.

(128)

Da bi činile državnu potporu, predmetne mjere moraju se financirati iz državnih sredstava i odluka o odobravanju mjere mora se moći pripisati državi.

(129)

Pojam državne potpore primjenjuje na svaku prednost koju država odobrava sama iz državnih sredstava ili ju odobrava neko posredničko tijelo koje djeluje u skladu s ovlastima koje na njega prenesene (52). Sredstava lokalnih tijela odnose se na primjenu članka 107. Ugovora (53).

(130)

Svako državno jamstvo uključuje mogući gubitak državni sredstava. Budući da je pokrajina Falačko Porajnje izdala 100 %-tno državno jamstvo, to je jamstvo odobreno iz državnih sredstava i može se pripisati državi.

(131)

U skladu s točkom 3.2. Obavijesti o preuzimanju jamstva, pojedino državno jamstvo nije potpora ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: „(a) Korisnik kredita nije u financijskim teškoćama […], (b) Opseg jamstva može se ispravno mjeriti kada je ono odobreno. […] (c) Jamstvom nije obuhvaćeno više od 80 % kredita u otplati ili neke druge financijske obveze […], (d) Za jamstvo se plaća tržišna cijena […]”.

(132)

U ovom slučaju pokrajina Falačko Porajnje odobrila je 100 %-tno jamstvo za osiguranje kredita koja je ISB odobrio društvu FFHG. Jamstvom se stoga prekoračuje prag od 80 % kredita u otplati.

(133)

Njemačka je tvrdila da društvu FFHG nije osigurana prednost jer ono plaća tržišnu cijenu za jamstvo iako su krediti osigurani 100 %-tnim državnim jamstvom. Njemačka je to potkrijepila procjenom koju je izvršila banka Deutsche Bank. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 153., banka Deutsche Bank dodijelila je društvu FFHG rejting od [<BBB+]. Tu su ocjenu potvrdile dvije druge banke i rejting dodijeljen prema modelu dodjele rejtinga agencije Moody's (vidjeti uvodne izjave 157. i 158.). Međutim, banka Deutsche Bank procijenila je da bi primjenjivi dodatak na rizik za petogodišnji kredit iznosio između [1,30 % i 2,05 %] godišnje. Kako je objašnjeno u odjeljku 6.3.2, primjenjivi dodatak za rizik za kredit osiguran 100 %-tnim državnim jamstvom iznosio bi između [0,25 % i 0,7 %] godišnje. Njemačka tvrdi da je razlika u dodacima između dviju situacija naznaka cijene 100 %-tnog državnog jamstva. Banka Deutsche Bank stoga je procijenila da je ta razlika u rasponu od [0,6 % do 1,8 %] godišnje (54).

(134)

U skladu s točkom 4.2. drugim podstavkom obavijesti o preuzimanju jamstva, prednost se može izračunati kao razlika između određene tržišne kamatne stope koju bi trgovačko društvo FFHG snosilo bez jamstva i kamata dobivenih na temelju državnog jamstva nakon uzimanja u obzir bilo kakve plaćene premije.

(135)

Prema Komunikaciji o referentnoj stopi, za trgovačko društvo u kategoriji rejtinga slabog (B) s uobičajenim jamstvom (55) primjenjivao bi se dodatak za rizik od 4 % godišnje. Razlika između primjenjivog dodatka za rizik u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi i dodatka za riziku koji je obračunan za kredite ISB-a zajedno sa jamstvenom stopom koju je pokrajina stvarno naplatila označava prednost koju je ostvarilo društvo FFHG zahvaljujući 100 %-tnom državnom jamstvu. Ta razlika iznosi, za kredite br. 2 i 5 do [1,5 % do 3,5 %] godišnje (56) i [1,5 % do 3,5 %] godišnje (57) i za kredite br. 1, 3 i 4 do [1,5 % do 3,5 %] godišnje (58). Nadalje, društvo FFHG nije platilo bankovnu naknadu (obično između [5 do 30] baznih bodova (59)). Očito je da bi u uobičajenim tržišnim uvjetima trgovačko društvo FFHG moralo platiti takvu premiju za jamstvo (odnosno [0,5 % do 1,5 %] godišnje) kako bi od treće stranke dobilo jamstvo za svoje kredite. Stoga jamstvo jasno uključuje prednost.

(136)

Budući da je jamstvom koje je izdala pokrajina obuhvaćeno 100 % kredita u otplati i društvo FFHG plaća premiju ispod tržišne cijene, ono je ostvarilo gospodarsku prednost koja inače nije dostupna na tržištu. Iznos te prednosti jednak je razlici između primjenjivog dodatka za rizik u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi i dodatka za riziku koji je obračunan za kredite ISB-a zajedno sa jamstvenom stopom koju je pokrajina stvarno naplatila i bankovnom naknadom.

(137)

Budući da je 100 %-tno jamstvo odobreno samo društvu FFHG, mjera se mora smatrati selektivnom.

(138)

Iz istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama 120. i dalje, Komisija smatra da bi se bilo kakvom selektivnom prednošću dodijeljenom trgovačkom društvu FFHG moglo narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(139)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 127. do 138., Komisija smatra da državno jamstvo koje je izdala pokrajina Falačko Porajnje kojim je osigurano 100 % kredita ISB-a čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(140)

Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 99. i dalje, mora se smatrati da je trgovačko društvo FFHG poduzetnik u svrhe članka 107. stavka 1. Ugovora.

(141)

Banka ISB u 100 %-tnom je vlasništvu pokrajine Falačko Porajnje. Iz tog razloga ona čini državno poduzeće u smislu članka 2. točke (b) Direktive 2006/111/EZ i može se smatrati da se krediti koje ona odobrava financiraju iz državnih sredstava.

(142)

Jasno je da je pokrajina imala dalekosežnu kontrolu nad radom ISB-a te da se zbog toga krediti koje je banka ISB odobrila mogu pripisati državi. ISB je razvojna banka pokrajine Falačko Porajnje i ima važnu ulogu u politici regionalnog razvoja. U skladu s člankom 3. stavkom 1. Statuta banke, uloga IBS-a jest podržati sve financijske, gospodarske, regionalne, prometne, okolišne politike i politike zapošljavanja pokrajine. U ovom slučaju, kreditima ISB-a refinancirani su krediti koji su prethodno odobreni društvu FFHG za financiranje infrastrukturnih mjera u zračnoj luci.

(143)

Nadalje, pored dvaju predstavnika Obrtničke komore i Gospodarske komore, članstvo nadzornog odbora ISB-a („Verwaltungsrat”) čini pet predstavnika javnih tijela (uključujući dva državna tajnika u Ministarstvu financija pokrajine Falačko Porajnje i Ministarstvu gospodarstva, prometa, poljoprivrede i vitikulture pokrajine Falačko Porajnje) čime se osigurava da država nadzire aktivnosti ISB-a. Osim toga, savjetodavni odbor („Beirat”) ISB-a sastoji se od predstavnika javnih tijela.

(144)

Nadalje, krediti ISB-a osigurani su 100 %-tnim državnim jamstvom koje je izdala pokrajina (vidjeti odjeljak 6.2).

(145)

Na temelju tih elemenata, Komisija smatra da je država mogla kontrolirati aktivnosti ISB-a i ne može se pretpostaviti da ne bi bila uključena u donošenje važne odluke o financiranju infrastrukture zračne luke. Komisijino je stajalište stoga da se odluka o refinanciranju prethodnih kredita FFHG-a kreditima ISB-a može pripisati javnim tijelima.

(146)

Kako bi provjerila je li poduzetnik imao gospodarskih koristi od odobravanja kredita, Komisija primjenjuje kriterij „ulagača u tržišnom gospodarstvu”. U skladu s tim načelom, dužnički kapital koji je trgovačkom društvu stavila na raspolaganje država, izravno ili neizravno, u okolnostima koje odgovaraju uobičajenim tržišnim uvjetima, ne može se smatrati državnom potporom (60).

(147)

Načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu utvrđuje se što bi privatno trgovačko društvo usporedive veličine učinilo u sličnoj situaciji. Njime se nastoje utvrditi i odvojiti one financijske mjere koje je poduzela država, a koje ulagač u tržišnom gospodarstvu ne bi poduzeo od onih koje su financijski razumne i stoga bi ih ulagač u tržišnom gospodarstvu poduzeo kako bi utvrdio postoji li gospodarska prednost.

(148)

U skladu sa svojom praksom donošenja odluka (61), kako bi odredila je li financiranje koje je predmet ocjenjivanja odobreno pod povoljnim uvjetima, a ako nema drugih referentnih vrijednosti, Komisija može usporediti kamatnu stopu predmetnog kredita s referentnom stopom Komisije.

(149)

U Komunikaciji o referentnoj stopi utvrđena je metoda za utvrđivanje referentnih i diskontnih stopa koje se primjenjuju kao približne vrijednosti tržišne stope. Međutim, budući da su stope u Komunikaciji o referentnoj stopi referentne vrijednosti, ako Komisija u određenom slučaju ima druge pokazatelje o kamatnoj stopi koju je zajmoprimac mogao ostvariti na tržištu, ona može svoju ocjenu temeljiti na tim drugim pokazateljima.

(150)

U ovom slučaju Komisija mora ocijeniti osigurava li se uvjetima kredita ISB-a (koji su sažeti u tablici 5.) koji su osigurani 100 %-tnim državnim jamstvom dodatna gospodarska prednost društvu FFHG, koju poduzetnik primatelj ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima. Usklađenost s tržištem uvjeta iz 100 %-tnog državnog jamstva koje je osigurala pokrajina Falačko Porajnje ocijenjena je u odjeljku 6.2.

(151)

Njemačka je tvrdila da su krediti ISB-a sklopljeni pod tržišnim uvjetima koji su usporedivi uvjetima iz kredita koji su se njima refinancirali (vidjeti uvodnu izjavu 52. i dalje). U tom pogledu Njemačka je izjavila da su uvjeti iz kredita ISB-a bili usporedivi s kreditima koje je 2005. odobrila banka Nassauische Sparkasse, a koji su osigurani jamstvom na način usporediv s kreditima ISB-a. Njemačka je stoga tvrdila da ne može postojati nikakva prednost u korist društva FFHG budući da je kamata plativa za kredite ISB-a bila jednaka kamati za kredite koji su refinancirani kreditima ISB-a.

(152)

Njemačka je objasnila da je društvo FFHG 2009., kao dio priprema za novo financiranje, angažiralo banku Deutsche Bank da izračuna dodatak za rizik za refinanciranje postojećih kredita uzimajući u obzir 100 %-tno jamstvo koje je izdala pokrajina Falačko Porajnje.

(153)

U skladu s metodologijom na kojoj se temelji Komunikacija o referentnoj stopi, Komisija smatra da se može smatrati da su kamate za kredit u skladu s tržišnim uvjetima ako je cijena kredita određena po stopi koja je jednaka referentnoj stopi koja se utvrđuje sljedećom formulom ili je veća od nje:

Referentna stopa = osnovna stopa + dodatak za rizik + naknada

(154)

Osnovna stopa predstavlja trošak banaka za osiguranje likvidnosti (financiranje troška). U slučaju financiranja po fiksnoj stopi (odnosno kada se utvrđuje kamatna stopa za cijelo trajanje kredita), treba utvrditi osnovnu stopu na temelju stopa kamatne zamjene (62) pri čemu dospijeće i valuta odgovaraju dospijeću i valuti duga. Dodatak za rizik nadoknada je davatelju kredita za rizike povezane s određenim financiranjem duga, posebno za kreditni rizik. Dodatak za rizik može se izvesti iz odgovarajućeg uzorka razlika (spreadova) CDS-ova (63) koji se odnose na referentne subjekte sa sličnim rejtingom. Naposljetku, primjereno je dodati 10 – 20 baznih bodova za izračun približne vrijednosti bankovnih naknada koje trgovačka društva obično moraju plaćati (64).

(155)

Kako bi se moglo utvrditi je li osnovnoj stopi dodana odgovarajuća premija rizika, treba utvrditi rejting poduzetnika. Društvo FFHG nije ocijenila agencija za kreditni rejting. Međutim, Njemačka je navela da je u naznaci dodataka za rizik banke Deutsche Bank, ta banka isto ocijenila kreditnu sposobnost društva FFHG. Na temelju analize financijskih izvještaja društva FFHG iz 2006. do 2008., banka Deutsche bank smjestila je društvo FFHG u kategoriju rejtinga [<BBB+], Međutim, nije naveden točan rejting trgovačkog društva.

(156)

Komisija napominje da kategorija rejtinga [<BBB+] uključuje sve rejtinge koji su ispod [BBB+]. Stoga bi se rejting [<BBB+] društva FFHG prema banci Deutsche Bank mogao u skladu s time tumačiti kao svaki rejting ispod [BBB+] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's.

(157)

Na temelju analize banke Deutsche Bank, Njemačka je dostavila rejtinge društva FFHG koje su utvrdile dvije druge banke. Komisija napominje da su te banke društvu FFHG isto dodijelile kategoriju rejtinga [<BBB+]. Banka Volksbank dodijelila je društvu FFHG 2010. rejting […] u skladu sa svojom internom ljestvicom rejtinga (taj rejting odgovara rejtingu [B do BB] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's). Banka Kreissparkasse Birkenfeld dodijelila je društvu FFHG 2011. rejting […] u skladu sa svojom internom ljestvicom rejtinga (taj rejting odgovara rejtingu [B- to BB-] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's).

(158)

Naposljetku, Njemačka je dostavila i rejting društva FFGH na temelju modela određivanja kreditnog rejtinga agencije Moody's na temelju podataka koji su bili dostupni u trenutku kada su odobreni krediti banke ISB (vidjeti tablicu 8.). Tim je rejtinzima potvrđen rejting [<BBB+] koji je dodijelila banka Deutsche Bank i kreće se od [B2] na ljestvici rejtinga agencije Moody's (to je [B] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's) i [Baa3] na ljestvici rejtinga agencije Moody's (to je [BBB-] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's).

(159)

U svjetlu razmatranja u uvodnim izjavama 153. do 158., Komisija smatra da rejting društva FFHG odgovara najviše rejtingu [BBB-] na ljestvici rejtinga agencije Standard & Poor's.

(160)

Međutim, kako bi se moglo utvrditi je li društvu FFHG dodijeljena prednost kreditima ISB-a, povrh moguće prednosti odobrene 100 %-tnim državnim jamstvom (vidjeti odjeljak 6.2), treba uzeti u obzir rejting izdavača 100 %-tnog državnog jamstva (odnosno rejting pokrajine Falačko Porajnje) jer bi se u protivnom prednost koja proizlazi iz državnog jamstva uzela u obzir dva puta. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 117., pokrajina Falačko Porajnje ima rejting AAA.

(161)

Prema tome, budući da su krediti ISB-a odobreni na temelju državnog jamstva, Komisija smatra primjerenim utvrditi dodatak za rizik na temelju petogodišnjih obveznica u EUR njemačkih saveznih pokrajina (što iznosi [5 do 25] baznih bodova). Komisija dalje primjećuje da je banka Deutsche Bank u svojoj analizi dodala dodatak za rizik od [5 do 25] baznih bodova jer krediti nisu odobreni izravno saveznoj pokrajini već su samo osigurani 100 %-tnim državnim jamstvom te dodatnom premijom od [5 do 25] baznih bodova za ograničenu mogućnost trgovanja dugom. Komisija smatra da su to razumne pretpostavke i da je konačni dodatak za rizik između [20 baznih bodova i 70] baznih bodova primjeren s obzirom na kreditnu sposobnost izdavača jamstva.

(162)

Na kredite ISB-a br. 2 i 5 koji imaju promjenjive stope primjenjuje se stvarna kamatna stopa EURIBOR plus dodatak za rizik od [0,35 % – 0,55 %], odnosno [0,25 % – 0,45 %] godišnje. Dodatak za rizik za kredit ISB-a br. 2 bio je unutar raspona koji je utvrdila banka Deutsche Bank, a dodatak za rizik za kredit ISB-a br. 5 bio je 4 bazna boda ispod dodatka za rizik koji je utvrdila banka Deutsche Bank. Niti za jedan od dvaju kredita ISB-a nije naplaćena bankovna naknada. Komisija stoga smatra da se stopom naplaćenom za odobravanje dvaju kredita osigurava (mali) element prednosti (čini se da se kamata koja se plaća za kredit br. 2 nalazi između [10 – 30] baznih bodova ispod referentne stope i za kredit br. 5 između [5 – 25] baznih bodova).

(163)

Komisija napominje da krediti ISB-a broj 1, 3 i 4 imaju fiksnu kamatnu stopu. Budući da su sva tri kredita amortizirajući krediti, da bi se moglo utvrditi odgovarajuće dospijeće predmetnih kredita, treba uzeti u obzir njihovu amortizaciju.

(164)

Komisija je u tu svrhu izračunala ponderirano prosječno trajanje (WAL) kredita koje se odnosi na prosječni broj godina tijekom kojih svaki euro ostaje neplaćen. WAL kredita br. 1 izračunan je na 3,92 godine, WAL kredita br. 3 na 1,17 godina i WAL kredita br. 4 na 3,29 godina.

(165)

Kako bi utvrdila osnovnu stopu kredita br. 1 budući da njegov WAL iznosi 3,92 godine, Komisija je kao približnu vrijednost upotrijebila četverogodišnju stopu kamatne zamjene EUR (65). Za kredit br. 3 upotrebljava se jednogodišnja stopa kamatne zamjene (66) u EUR kao najbliža njegovom WAL-u od 1,17 godina. Za kredit br. 4 upotrebljava se trogodišnja stopa kamatne zamjene (67) kao najbliža njegovom WAL-u od 3,29 godina. Relevantne stope kamatne zamjene dobivene su od Bloomberga za dan kada su isplaćeni krediti. (68) Vrijednosti odgovarajućih stopa kamatne zamjene sljedeće su: [2 % – 3 %] za kredit broj 1, [1 % – 1,5 %] za kredit br. 3 i [1,5 % – 2,5 %] za kredit br. 4 (69).

(166)

Tim pristupom dobivena je referentna stopa za kredit br. 1 (sa 100 %-tnim državnim jamstvom) od [2,5 % – 4,5 %] (70), za kredit br. 3 (sa 100 %-tnim državnim jamstvom) od [1,5 % – 3 %] (71) i za kredit br. 4 (sa 100 %-tnim državnim jamstvom) od [2 % – 3,5 %] (72).

(167)

Krediti br. 1, 3 i 4 odobreni su po stopama koje su bile znatno iznad tih izračunanih referentnih stopa (kredit br. 1 na [> 3 %;< 4,5 %], kredit br. 3 na [> 3 %;< 4,5 %] i kredit br. 4 na [> 3 %;< 4,5 %]) i Komisija smatra da je to naznaka da su krediti zaista bili u skladu s tržišnim uvjetima čime se može isključiti postojanje prednosti.

(168)

Budući da su krediti ISB-a br. 2 i 5 odobreni pod povlaštenim uvjetima samo društvu FFHG, mjere se moraju smatrati selektivnima.

(169)

Iz istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama 120. i dalje, Komisija smatra da bi se bilo kakvom selektivnom prednošću dodijeljenom trgovačkom društvu FFHG moglo narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(170)

U skladu s prethodno navedenim uvodnim izjavama 140. do 169., Komisija zaključuje da su krediti br. 1, 3 i 4 odobreni po stopama za koje se može smatrati da su u skladu s tržišnim uvjetima te se stoga može isključiti postojanje prednosti. Prema tome, budući da kumulativni kriteriji iz članka 107. stavka 1. Ugovora nisu ispunjeni, Komisija smatra da predmetni krediti ISB-a ne čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(171)

S obzirom na prethodno navedene uvodne izjave 140. do 169., Komisija zaključuje da su krediti ISB-a br. 2 i 5 odobreni ispod referentne stope. Prema tome, budući da su ispunjeni drugi kriteriji iz članka 107. stavak 1. Ugovora, Komisija smatra da ovi krediti ISB-a čine državnu potporu (iako u malom iznosu).

(172)

U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, države članice moraju prijaviti planove za dodjelu ili izmjenu potpora i ne smiju primjenjivati predložene mjere dok postupak prijave nije okončan konačnom odlukom.

(173)

Budući da su sredstva sa zajedničkog računa osigurana pod povlaštenim uvjetima, krediti ISB-a br. 2 i 5. i 100 %-tno državno jamstvo već su stavljeni na raspolaganje FFHG-u, Komisija smatra da Njemačka nije ispunila zahtjeve iz članka 108. stavka 3. Ugovora (73).

(174)

Trgovačko društvo Lufthansa smatra da bi Komisija na ocjenjivanje predmetnih mjera državnih potpora trebala primjenjivati Smjernice za sanaciju i restrukturiranje.

(175)

Smjernice za zračni prijevoz sadržavaju posebna i detaljna pravila za javno financiranje zračnih luka, uključujući za operativnu potporu. Kako je navedeno u točki 117. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., manje zračne luke mogle bi, zbog visokih fiksnih troškova, imati poteškoća s osiguranjem financiranja svog poslovanja bez javne potpore (jaz u financiranju).

(176)

Čak i ako bi se Smjernice za sanaciju i restrukturiranje primjenjivale na slučaj potpore zračnoj luci, one u ovom slučaju nisu primjenjive jer društvo FFHG nije bilo poduzeće u teškoćama.

(177)

U skladu sa Smjernicama za sanaciju i restrukturiranje iz 2014. (74), Komisija će ispitati mjere potpore na temelju smjernica koje su se primjenjivale u trenutku kada je odobrena potpora. Budući da je u ovom slučaju potpora odobrena između 2009. i 2011. (odnosno znatno prije objave Smjernica za sanaciju i restrukturiranje iz 2014. u Službenom listu), Komisija će ispitati može li se društvo FFHG smatrati poduzetnikom u teškoćama na temelju Smjernica za sanaciju i restrukturiranje iz 2004. (odnosno, smjernica koje su se primjenjivale u trenutku kada je potpora odobrena).

(178)

U skladu s točkom 10. Smjernica za sanaciju i restrukturiranje iz 2004. smatra se da je poduzetnik u teškoćama ako je, u slučaju društva s ograničenom odgovornošću više od polovice njegova upisanog temeljnog kapitala izgubljeno, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno je u prethodnih 12 mjeseci ili ako ispunjuje kriterije u skladu s nacionalnim pravom da se nad njim provede cjelokupni postupak nesolventnosti.

(179)

U ovom slučaju u trenutku odobravanja potpore nije bio ispunjen niti jedan od dva uvjeta. Upisani kapital društva FFHG, koje je društvo s ograničenom odgovornošću, ostao je stabilan na 50 milijuna EUR u razdoblju 2007. do 2010. i malo se smanjio s 50 milijuna EUR na 44 milijuna EUR tijekom 2011. te na 38 milijuna EUR tijekom 2012. Društvo FFHG na temelju nacionalnih propisa ne ispunjuje uvjete za pokretanje stečajnog postupka.

(180)

Iz financijskih rezultata sažetih u tablici 4. ne može se zaključiti da bi se društvo FFHG trebalo smatrati poduzećem u teškoćama. U vezi s time, u skladu s točkom 11. Smjernica za sanaciju i restrukturiranje iz 2004., može se smatrati da je poduzetnik u teškoćama čak i ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 10., posebno ako postoje uobičajeni znakovi da je poduzeće u teškoćama, kao što su povećani gubici, smanjenje prometa, smanjeni novčani tok, rastući dug, rast kamata i slično. Međutim, u tom slučaju, unatoč smanjenju broja putnika zbog financijske i gospodarske krize, iz financijskih rezultata društva FFHG bilo je očito da ono ostvaruje napredak prema profitabilnosti.

(181)

S obzirom na razmatranja iz uvodnih izjava 175. i dalje, Komisija smatra da se ne može smatrati da je u trenutku kada je dodijeljena potpora društvo FFHG bilo poduzeće u teškoćama i Smjernice za sanaciju i restrukturiranje iz 2004. stoga nisu primjenjive.

(182)

U članku 107. stavku 3. Ugovora predviđene su određene iznimke od općeg pravila iz članka 107. stavka 1. Ugovora da državna potpora nije spojiva s unutarnjim tržištem. Predmetna potpora može se ocjenjivati na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora u kojem je propisano sljedeće: „potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu”, može se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(183)

U tom smislu, Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. osigurava se okvir za ocjenjivanje može li se potpora zračnim lukama proglasiti spojivom u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(184)

U skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014., Komisija smatra da se „obavijest Komisije o utvrđivanju važećih pravila za procjenu nezakonitih državnih potpora” (75) primjenjuje na nezakonitu potporu za ulaganja u zračne luke. U tom smislu, ako je nezakonita potpora za ulaganja odobrena prije 4. travnja 2014., Komisija će primijeniti pravila spojivosti koja su na snazi u trenutku kada je odobrena nezakonita potpora za ulaganja. U skladu s time, Komisija će u slučaju nezakonite potpore za ulaganja koja je zračnim lukama dodijeljena prije 4. travnja 2014. primijeniti načela iz Smjernica za zračni prijevoz iz 2005. (76).

(185)

S druge strane, Komisija je izjavila u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. da se „Obavijest Komisije o utvrđivanju primjenjivih pravila na ocjenjivanje nezakonite državne potpore” ne bi se trebala primjenjivati na tekuće predmete nezakonite operativne potpore zračnim lukama koja je odobrena prije 4. travnja 2014. Umjesto toga, Komisija će načela navedena u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. primijeniti na sve slučajeve povezane s operativnim potporama (prijave koje još nisu odobrene i nezakonite neprijavljene potpore) zračnim lukama čak i ako su potpore dodijeljene prije 4. travnja 2014. i prije početka prijelaznog razdoblja (77).

(186)

Komisija je već zaključila u uvodnoj izjavi 173. da mjere koje su predmet ocjenjivanja čine nezakonitu državnu potporu dodijeljenu prije 4. travnja 2014.

(187)

U skladu s odredbama iz uvodnih izjava 184. i 185. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., Komisija mora utvrditi čine li predmetne mjere nezakonitu potporu za ulaganja ili operativnu potporu.

(188)

U skladu s točkom 25. podtočkom (r) Smjernica za zračni promet iz 2014., potpora za ulaganja definira se kao „potpora za financiranje fiksne kapitalne imovine; posebno za pokrivanje manjka financijskih sredstava u kapitalnim troškovima”. Osim toga, u skladu s točkom 25. podtočkom (r) Smjernica, potpora za ulaganja može se odnositi na plaćanje unaprijed (odnosno za pokrivanje troškova ulaganja unaprijed) i otplaćivati u obliku povremenih obroka (za pokrivanje kapitalnih troškova u odnosu na godišnju amortizaciju i troškove financiranja).

(189)

S druge strane, operativna potpora odnosi se na pokrivanje svih ili dijela operativnih troškova zračne luke koji su definirani kao „temeljni troškovi zračne luke povezani s pružanjem usluga zračne luke, uključujući kategorije troškova poput troškova osoblja, ugovornih usluga, komunikacija, otpada, energije, održavanja, najma i administracije, ali ne uključujući kapitalne troškove, marketinšku podršku ili druge poticaje koje zračna luka osigurava zračnim prijevoznicima te troškove u nadležnosti javne politike” (78).

(190)

U svjetlu tih definicija, Komisija smatra da 100 %-tno državno jamstvo za kredite ISB-a koji su odobreni pod povlaštenim uvjetima i krediti ISB-a br. 2 i 5. čine potporu za ulaganja u korist društva FFHG. Sva su ta sredstva bila povezana s refinanciranjem kredita kojima se financirao određeni projekt ulaganja u infrastrukturu (vidjeti tablicu 9.). Nadalje, iznosi kredita ISB-a jednaki su izvršenim ulaganjima ili su niži od njih.

Tablica 9.

Usporedni pregled iznosa kredita ISB-a i njihova svrha  (79)

(191)

Stoga je stajalište Komisije da 100 %-tno državno jamstvo za kredite ISB-a i krediti ISB-a br. 2 i 5 čine nezakonitu potporu za ulaganja odobrenu prije 4. travnja 2014. čija se spojivost mora ocjenjivati u skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2005.

(192)

U odnosu na sredstva odobrena pod povlaštenim uvjetima iz zajedničkog računa, Njemačka smatra da su se ta sredstva upotrebljavala i za financiranje infrastrukturnih ulaganja od 2009. do 2012.

(193)

U razdoblju od 2009. do 2012. u zračnoj luci Frankfurt Hahn uloženo je 46 milijuna EUR (vidjeti tablicu 3.). Iznos tih ulaganja odgovara otprilike sredstvima povučenima iz zajedničkog računa u istom razdoblju. Nadalje, u razdoblju od 2009. do 2012. rezultati poslovanja (80) (uključujući izvanredne prihode, odnosno prihode koji nisu zrakoplovni ili nezrakoplovni prihodi i prihode od prodaje zemljišta ili imovine) bili su pozitivni (vidjeti tablicu 4.). To znači da je zračna luka bila u mogućnosti pokriti svoje svakodnevne troškove poslovanja, a sredstva iz zajedničkog računa upotrijebila su se za financiranje ulaganja u infrastrukturu zračne luke. Prema tome, sredstva odobrena iz zajedničkog računa čine nezakonitu potporu za ulaganja odobrenu prije 4. travnja 2014. čija se spojivost mora ocjenjivati u skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2005. U tom se pogledu primjenjuju i razmatranja iz odjeljka 6.5.3. Budući da je iznos povučenih sredstava manji od iznosa ukupnih ulaganja, može se smatrati da je potpora razmjerna i nužna.

(194)

Međutim, treba napomenuti da sredstva povučena iz zajedničkog računa nisu bila namijenjena u određenu svrhu. Nadalje, rezultati poslovanja (uključujući izvanredne prihode, odnosno prihode koji nisu zrakoplovni ili nezrakoplovni prihodi i prihode od prodaje zemljišta ili imovine) bili su u predmetnom razdoblju negativni (vidjeti tablicu 4.). To bi moglo značiti da prihodi od redovitog poslovanja zračne luke nisu bili dovoljni za pokrivanje njezinih troškova poslovanja. Nadalje, Njemačka nije dokazala da postoji mehanizam kojim se osiguralo da se sredstva iz zajedničkog računa neće upotrijebiti za financiranje svakodnevnog poslovanja zračne luke.

(195)

S obzirom na te okolnosti ne može se isključiti da su se sredstva iz zajedničkog računa upotrijebila za sprječavanje nelikvidnosti društva FFHG zbog kojeg bi upravitelj zračne luke morao smanjiti ulaganja ili postati poduzeće u teškoćama. Prema tome, treba se smatrati da sredstva odobrena iz zajedničkog računa čine nezakonitu operativnu potporu odobrenu prije 4. travnja 2014. čija se spojivost mora ocjenjivati u skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. Ovo je ocjenjivanje provedeno u nastavku u odjeljku 6.5.4.

(196)

U skladu s točkom 61. Smjernica za zračnih prijevoz iz 2005., Komisija mora ispitati jesu li ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(197)

Osim toga, da bi bila spojiva s unutarnjim tržištem, državna potpora zračnim lukama, kao i svaka druga mjera državne potpore, mora imati učinak poticaja i biti nužna i razmjerna zakonitom cilju koji se provodi.

(198)

Njemačka je tvrdila da je potpora za ulaganja u koristi društva FFHG u skladu sa svim kriterijima spojivosti iz Smjernica za zračni prijevoz iz 2005.

(199)

Svrha potpore za ulaganja u korist društva FFHG bilo je financiranje daljnje prenamjene bivše vojne baze SAD-a u civilnu zračnu luku i znatni razvoj infrastrukture zračne luke. Tim se mjerama znatno pridonijelo regionalnom razvoju i povezanosti regije Hunsrück te stvaranju novih radnih mjesta u području koje je gospodarski pogođeno zatvaranjem vojne baze SAD-a kao i rasterećenju zračne luke Frankfurt Main.

(200)

Regija Hunsrück, kako je istaknula Njemačka, okružena je nizom područja (kao što je Landkreis Birkenfeld), koja su označena kao područja kojima je potrebna potpora u okviru „Gemeinschaftsaufgabe Verbesserung der regionalen Wirtschaftsstruktur”. U predmetnom razdoblju regija Landkreis Birkenfeld barem se djelomično smatrala regijom s bruto domaćim proizvodom (BDP) ispod prosjeka Unije (81).

(201)

Komisija smatra da se razvojem zračne luke Frankfurt Hahn također znatno pridonijelo stvaranju novih radnih mjesta u regiji Hunsrück. Kako je navela Njemačka, ako se uzmu u obzir svi dijelovi djelatnosti zračne luke, zračna luka Frankfurt Hahn 2012. je stvorila 3 063 radnih mjesta u regiji Hunsrück, od čega su 74 % radna mjesta s punim radnim vremenom, a 90 % tih zaposlenika živi u toj regiji.

(202)

Nadalje, razvoj zračne luke Frankfurt Hahn imao je i pozitivne neizravne, poticajne i katalizirajuće učinke na stvaranje radnih mjesta u regiji te na regionalni razvoj općenito povećanjem broja gospodarskih i turističkih djelatnosti. Prema informacijama koje je dostavila Njemačka, zračna luka Frankfurt Hahn znatno pridonosi razvoju dolaznog (~33 % putnika odgovara otprilike 1 milijun putnika 2005.) i odlaznog turizma (~67 % putnika) pokrajine Falačko Porajnje. Kako je istaknula Njemačka, 88 % dolaznih putnika prenoće najmanje jednu noć u regiji te su tijekom 2005. ostvarili ukupno 5,7 milijuna noćenja. Budući da 88 % svih turista koji dolaze u zračnu luku Frankfurt Hahn ostvaruje najmanje jedno noćenje, a više od 80 % njih ostaju između dva i deset dana, oni pridonose ukupnom prometu od otprilike 133,7 milijuna EUR godišnje. Nadalje, dolaznim turizmom u pokrajini Falačko Porajnje stvoreno je otprilike 11 000 radnih mjesta.

(203)

Predmetnim potpomognutim ulaganjima pridonijelo se i poboljšanju pristupačnosti regije. Usprkos tome, udvostručavanjem neprofitabilnih zračnih luka (ili izgradnjom dodatnih neiskorištenih kapaciteta) ne pridonosi se ostvarivanju cilja od zajedničkog interesa. U ovom slučaju Komisija smatra da se potporom za ulaganja ne stvaraju takva dupliciranja kojima bi se smanjili srednjoročnih izgledi za uporabu postojeće infrastrukture u drugim, susjednim zračnim lukama. Unutar 100 kilometara ili 60 minuta putovanja od zračne luke Frankfurt Hahn zaista nema drugih zračnih luka. Zračnoj luci Frankfurt Hahn najbliže su zračna luka Frankfurt Main, koja se nalazi da udaljenosti od 115 kilometara ili 1 sat i 15 minuta vožnje automobilom i zračna luka Luxembourg, koja se nalazi na udaljenosti od 1 sat i 30 minuta putovanja (111 kilometara).

(204)

Zračna luka Frankfurt Main međunarodno je čvorište s velikim brojem odredišta i s koje usluge pružaju većinom mrežni prijevoznici koji nude usluge veznog prometa, dok zračna luka Frankfurt Hahn opslužuje niskobudžetne izravne letove. Promet u zračnoj luci Frankfurt Main stalno se povećavao od 2000. s 49,4 milijun putnika 2000. do otprilike 58 milijuna putnika 2012. Međutim, to razdoblje rasta bilo je obilježeno problemima zagušenosti i nedovoljnog kapaciteta. Kako je istaknula Njemačka, kapacitet zračne luke Frankfurt Main stalno se prekoračivao. Njemačka je tvrdila da zračna luka Frankfurt Hahn, posebno s obzirom na njezinu dozvolu za rad 24 sata dnevno, ima važnu ulogu pružanja dodatnog kapacitet u cilju rasterećenja zračne luke Frankfurt Main. Do 2009. društvo Fraport bilo je većinski dioničar društva FFHG, upravitelja zračne luke Frankfurt Hahn (2,7 milijuna putnika 2013., otprilike 4 milijuna putnika 2007. na vrhuncu) i upravitelj zračne luke Frankfurt Main (58 milijuna putnika i 2,1 milijuna tereta) i kao takvo je provodilo strategiju diversifikacije.

(205)

Zračna luka Luxembourg, koja je najbliža zračna luka zračnoj luci Frankfurt Hahn, ali još uvijek udaljena otprilike 111 kilometara ili 1 sat i 30 minuta vožnje automobilom, ostvarila je otprilike 1,7 milijuna putnika 2008., a 2013. je doživjela nagli rast na 2,2 milijuna. Iako je zračna luka Luxembourg malo manja od zračne luke Frankfurt Hahn u pogledu putničkog prometa, teretni promet u toj luci znatno je veći i 2013. je iznosio 674 000 tona. Iz nje se nudi niz redovitih letova u europske glavne gradove i čarter letova na odredišta za godišnji odmor. Takvim odabirom odredišta u velikoj se mjeri zadovoljavaju potrebe zaposlenika u financijskim i međunarodnim institucijama koje se nalaze u Luxembourgu.

(206)

Zračna luka Saarbrücken udaljena je otprilike 128 kilometara od zračne luke Frankfurt Hahn, što je više od 2 sata vožnje automobilom. Osim toga, iz zračne luke Frankfurt Hahn i u tu zračnu luku lete većinom niskobudžetni prijevoznici (Ryanair) i prijevoz tereta vrlo je važan element njezina poslovnog modela, dok se iz zračne luke Saarbrücken nude većinom redovni letovi u nacionalna odredišta, a prijevoz tereta ograničen je.

(207)

U odnosu na zračnu luku Zweibrücken Njemačka je naglasila da udaljenost od 127 km do zračne luke Frankfurt Hahn znači 1 sat i 27 vožnje automobilom ili otprilike 4 sata putovanja vlakom. Nadalje, Njemačka je tvrdila da se na temelju putničkog i teretnog željezničkog prometa između 2005. i 2012. ne može zaključiti da među zračnim lukama postoji mogućnost zamjene.

(208)

Komisija primjećuje da postoji određeno preklapanje između aktivnosti zračnih luka Frankfurt Hahn i Zweibrücken jer se iz zračne luke Zweibrücken također prevozi teret i odredišta na koja se leti iz zračne luke Zweibrücken uglavnom su rezervirana za čarter promet. Komisija u tom pogledu napominje da je teretni promet obično mobilniji od putničkog prometa (82). Općenito se smatra da prihvatno područje teretnih zračnih luka ima promjer od najmanje 200 kilometara i 2 sata putovanja. Na temelju primjedbi iz tog sektora može se zaključiti da bi špediterima za prijevoz robe do pola dana prijevoza kamionom (odnosno do 12 sati vožnje kamionom) u načelu bilo prihvatljivo (83). Nadalje, čarter promet općenito je manje osjetljiv i za njega je putovanje do 2 sata vožnje automobilom prihvatljivo.

(209)

Istodobno treba napomenuti da je prije ulaska na tržište zračne luke Zweibrücken 2006., zračna luka Frankfurt Hahn već bila uspostavljena zračna luka s više od 3 milijuna putnika, koja je posredovala u prijevozu 123 000 tona tereta. S obzirom na povijesni razvoj dviju zračnih luka, njihov zemljopisni položaj i slobodan kapacitet u zračnoj luci Frankfurt Hahn u trenutku kada je zračna luka Zweibrücken ušla na tržište komercijalnog zrakoplovstva 2006., Komisija zaključuje da je zapravo otvaranje zračne luke Zweibrücken činilo nepotrebno udvostručavanje infrastrukture.

(210)

Prema tome, Komisija zaključuje da ulaganja u zračnu luku Frankfurt Hahn ne čine udvostručavanje postojeće neprofitabilne infrastrukture. S druge strane, zračna luka Frankfurt Hahn znatno je pridonijela rasterećenju zračne luke Frankfurt Main bez ograničavanja planova te luke na širenje. Zapravo je postojao rizik da bez ulaganja u zračnu luku Frankfurt Hahn ne bi bile u potpunosti zadovoljene prometne potrebe u regiji.

(211)

U svjetlu razmatranja u uvodnim izjavama 199. do 210., Komisija stoga zaključuje da potpora za ulaganja usmjerena na izgradnju infrastrukture u zračnoj luci Frankfurt Hahn i upravljanje istom zadovoljava jasno definirani cilj od zajedničkog interesa, odnosno regionalni gospodarski razvoj, stvaranje radnih mjesta i poboljšanje pristupačnosti regije.

(212)

Njemačka tvrdi da su ulaganja poduzeta u skladu s potrebama (i da su stoga bila razmjerna) i da je izgrađena infrastruktura bila nužna za zračnu luku u cilju povezanosti i razvoja regije i rasterećenja zračne luke Frankfurt Main.

(213)

Na temelju informacija koje je dostavila Njemačka, Komisija se slaže da su financirana ulaganja bila nužna i razmjerna cilju od zajedničkog interesa (vidjeti uvodnu izjavu 68. i dalje). Bez tih ulaganja ne bi bilo moguće pretvaranje bivše vojne baze SAD-a u potpuno funkcionalnu civilnu zračnu luku. Za daljnji razvoj civilnog prometa trebalo je izgraditi putničke i teretne objekte, stajanke i modernizirati staze za vožnju. Stoga je izgrađena infrastruktura bila nužna kako bi zračna luka mogla pridonijeti povezanosti i razvoju regije.

(214)

Nadalje, infrastrukturni projekt proveden je samo u mjeri u kojoj je to bilo nužno za postizanje utvrđenih ciljeva: dok je infrastruktura izgrađena za maksimalni broj putničkog prometa od otprilike 4 do 5 milijuna putnika i 500 000 tona tereta, iz statističkih podataka o prometu prikazanih u tablicama 1. i 2. razvidno je da se putnički promet stalno povećavao do 2007. kada je dostigao rekordnih 4 milijuna putnika (nakon pada na 2,7 milijuna 2013. iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 219.) te da se količina tereta povećala na više od 500 000 tona tereta tijekom 2011. To znači da je očekivana potražnja za prometnim uslugama u najvećoj mjeri bila u skladu sa stvarnom potražnjom i da ulaganja nisu bila nerazmjerno velika.

(215)

Iako je važno izbjegavati da se ulaganjem udvostručuju postojeće neprofitabilne infrastrukture, ovdje to nije slučaj. Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 203. do 210., na udaljenosti od 100 kilometara i 60 minuta putovanja nema drugih zračnih luka i čak i kada bi se uzelo u obzir šire prihvatno područje, ne bi bilo učinaka udvostručavanja. Najbliža zračna luka je zračna luka Frankfurt Main koju se nastojalo rasteretiti zračnom lukom Frankfurt Hahn.

(216)

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ovaj uvjet spojivosti ispunjen.

(217)

Njemačka je tvrdila da su prije donošenja odluke o daljnjem razvoju infrastrukture zračne luke vanjski stručnjaci proveli studije o predviđanjima prometa u cilju utvrđivanja mogućeg prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn.

(218)

Iz dostavljenih informacija može se zaključiti da su tada vanjski stručnjaci predvidjeli veliki rast od 0,3 milijuna putnika 2000. na do 3,8 milijuna putnika 2010. (vidjeti Sliku 6. i Sliku 7.). U odnosu na razvoj teretnog prometa, stručnjaci su predvidjeli rast od 151 000 tona 2001. do 386 000 tona 2010. (vidjeti Sliku 8), pri čemu je rast teretnog prometa između 2006. i 2010. bio posljedica preusmjeravanja letova iz zračne luke Frankfurt Main zbog ograničenja. Međutim, ta su se predviđanja mogla ispuniti samo poduzimanjem ulaganja u planiranom opsegu.

(219)

Komisija napominje da su ta predviđanja prometa (vidjeti uvodnu izjavu 218.) potvrđena stvarnim razvojem prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn (vidjeti tablicu 1. i tablicu 2.). Zračna luka Frankfurt Hahn opsluživala je 2007. otprilike 4 milijuna putnika. Nakon razdoblja znatnog rasta, na zračni promet u Njemačkoj i Uniji posljednjih je godina negativno utjecala gospodarska i financijska kriza 2008./2009. godine čija je posljedica bilo smanjenje zračnog putničkog prijevoza u Njemačkoj tijekom 2009. Na razvoj putničkog prometa u zračnoj luci Frankfurt Hahn dalje je utjecalo uvođenje poreza za zračni prijevoz putnika u Njemačkoj tijekom 2011. Zračna luka Frankfurt Hahn trenutačno opslužuje otprilike 2,7 milijuna putnika godišnje. U odnosu na teretni promet zračna luka Frankfurt Hahn prihvatila je i otpremila 565 000 tona tereta 2011. Zbog stečaja jednog od klijenata, zračna luka 2013. je obradila samo 447 000 tona.

(220)

S obzirom na navedeno, može se zaključiti da zračna luka Frankfurt Hahn već upotrebljava većinu svog kapaciteta i da su srednjoročni izgledi za uporabu kapaciteta bili zadovoljavajući.

(221)

Svi potencijalni korisnici infrastrukture imaju pristup infrastrukturi na jednak i nediskriminirajući način. Cjenik pristojbi zračne luke koji se primjenjuje u zračnoj luci Frankfurt Hahn javno je dostupan i mogu mu pristupiti svi potencijalni i postojeći korisnici zračne luke na transparentan i nediskriminacijski način. Sve razlike u stvarno naplaćenim pristojbama zračne luke za uporabu infrastrukture bile su utemeljene na tržišno opravdanim razlikama (84).

(222)

Stoga, Komisija smatra da je ovaj uvjet ispunjen.

(223)

U skladu s točkom 39. Smjernica za zračni prijevoz iz 2005. kategorija zračne luke može uputiti na to do koje su mjere zračne luke konkurentne i do koje mjere bi se javnim financiranjem zračne luke moglo narušiti tržišno natjecanje.

(224)

Unutar uobičajenog prihvatnog područja zračne luke Frankfurt Hahn (1 sat putovanja automobilom ili 100 kilometara udaljenosti) nema drugih komercijalnih zračnih luka. Čak i kada bi se proširilo prihvatno područje, Komisija smatra da se potporom ne stvaraju neopravdani negativni učinci na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

(225)

U odnosu na zračnu luku Frankfurt Main (najbližu zračnu luku na otprilike 115 kilometara udaljenosti i 1 sat i 15 minuta putovanja), ulaganjima u zračnu luku Frankfurt Hahn nisu ostvareni negativni učinci zamjene. Prije sudjelovanja u zračnoj luci Frankfurt Hahn, društvo Fraport već je bilo upravitelj zračne luke Frankfurt Main, ali svejedno je ulagalo u zračnu luku Frankfurt Hahn u cilju rasterećenja zračne luke Frankfurt Main jer je za to čvorište predviđeno preopterećenje kapaciteta u budućnosti. Njemačka tvrdi da je zabrana noćnih letova u zračnoj luci Frankfurt Main bila jedan od glavnih čimbenika koji je trebalo uzeti u obzir jer je zračna luka Frankfurt Hahn imala dozvolu za rad 24 sata dnevno.

(226)

Iako je zračna luka Frankfurt Hahn doživjela znatan rast u razdoblju od 2000. do 2007., na Slici 1. prikazano je da je u usporedbi sa zračnom lukom Frankfurt Main udio prometa bio vrlo ograničen. U razdoblju od 2000. do 2003. u zračnoj luci Frankfurt Main zabilježen je stabilan rast broja putnika s 48 milijuna 2000. na 54,2 milijuna 2007. Zbog gospodarske krize, zračna luka Frankfurt Main doživjela je 2009. blagi pad na 50,9 milijuna putnika nakon kojeg je slijedio nagli porast na 58 milijuna. U odnosu na djelatnost prijevoza tereta, u zračnoj luci Frankfurt Main zabilježen je stabilan rast s 1,6 na 2,2 milijuna tona 2013.

(227)

U odnosu na druge zračne luke, Komisija je već objasnila da ulaganja u zračnu luku Frankfurt Hahn nisu imala veliki utjecaj na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama (85). To se primjenjuje i na zračnu luku Zweibrücken budući da ta zračna luka zapravo nepotrebno udvostručuje infrastrukturu (i stoga bi bila odgovorna za narušavanje tržišnog natjecanja).

(228)

Nadalje, za razliku od zračnih luka Frankfurt Main i Luxembourg, zračna luka Frankfurt Hahn nije povezana željeznicom. Stoga se općenito ne može očekivati zamjenski učinak na željeznički prijevoz.

(229)

S obzirom na razmatranja u uvodnim izjavama 223. do 228., Komisija smatra da su neopravdani negativni učinci na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica svedeni na najmanju moguću razinu.

(230)

Komisija mora utvrditi je li se zbog državne potpore dodijeljene zračnoj luci Frankfurt Hahn promijenilo ponašanje korisnika na način da se on bavi djelatnošću kojom se pridonosi postizanju cilja od općeg interesa i koju i. ne bi obavljao bez potpore ili ii. bi ju obavljao na ograničen ili različit način. Osim toga, potpora se smatra razmjernom samo ako se isti rezultat ne bi mogao postići s manjim iznosom potpore i s manje narušavanja. To znači da iznos i intenzitet potpore moraju biti ograničeni na minimum potreban za obavljanje djelatnosti kojoj je potpora dodijeljena.

(231)

Prema informacijama koje je dostavila Njemačka, ulaganje se ne bi moglo ostvariti bez potpore. Njemačka je tvrdila da je potpora bila nužna jer su njome nadoknađeni samo troškovi financiranja, a u slučaju manjeg iznosa izvršila bi se i manja ulaganja.

(232)

Prema financijskim rezultatima sažetima u tablicama 3. i 4. zaista je razvidno da zračna luka još uvijek ostvaruje gubitke i ne bi mogla financirati svoje troškove ulaganja. Stoga se može zaključiti da je potpora bila nužna za ulaganja u svrhu rasterećenja infrastrukture zračne luke te u cilju zadovoljavanja postojećih zahtjeva za modernom infrastrukturom zračne luke. Zračna luka Frankfurt Hahn bez potpore ne bi mogla zadovoljiti očekivanu potražnju zračnih prijevoznika, putnika i špeditera i razina gospodarske djelatnosti zračne luke smanjila bi se.

(233)

Također treba napomenuti da je javna potpora odobrena u razdoblju kada je društvo FFHG ostvarivalo velika ulaganja u infrastrukturu (više od 220 milijuna u razdoblju 2001. – 2012.). Od tog iznosa 46 milijuna uloženo je u predmetnom razdoblju (2009. do 2012.). Može se zaključiti da je potporom za ulaganja obuhvaćen samo dio ukupnih troškova ulaganja i da je ona bila ograničena na razliku između plaćene kamate za sredstva i tržišne stope pod kojom bi društvo FFHG dobilo ta sredstva na tržištu. Nadalje, predmetna potpora za ulaganja odobrena je u obliku 100 %-tnog državnog jamstva i sredstava pod povlaštenim uvjetima, a ne u obliku izravnih bespovratnih sredstava.

(234)

Komisija stoga smatra da je predmetna mjera potpore imala učinak poticaja te da je iznos potpore bio ograničen na minimum koji je nužan za obavljanje potpomognute djelatnosti i da je stoga bila razmjerna.

(235)

Komisija na temelju navedenog zaključuje da je potpora za ulaganja odobrena zračnoj luci Frankfurt Hahn spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora jer zadovoljava uvjete spojivosti iz točke 61. Smjernica za zračni prijevoz iz 2005.

(236)

U odjeljku 5.1.2. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. utvrđeni su kriteriji koje će Komisija primjenjivati na ocjenjivanje spojivosti operativne potpore s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora. U skladu s točkom 172. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. Komisija će primjenjivati te kriterije na sve slučajeve operativne potpore, uključujući tekuće prijave i slučajeve nezakonite neprijavljene potpore.

(237)

U skladu s točkom 137. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., nezakonite operativne potpore dodijeljene prije datuma objave Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. – kao što su sredstva odobrena iz zajedničkog računa ako su činila operativnu potporu (vidjeti uvodne izjave 185. i 186.) – mogu se proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem do pune mjere nepokrivenih operativnih troškova ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(238)

Kako je navedeno u odjeljku 5.1.2. pododjeljku (a) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., kako bi se zračnim lukama omogućilo dovoljno vremena da se prilagode novom stanju na tržištu i kako bi se izbjegli prekidi u zračnom prometu i povezanosti regija, smatrat će se da operativne potpore zračnim lukama pridonose ostvarenju cilja od zajedničkog interesa ako se njima: i. povećava mobilnost građana Unije i povezanost regija uspostavom pristupnih točaka za letove unutar Unije; ii. suzbija zagušenje prometa u najvećim zračnim lukama Unije ili iii. olakšava regionalni razvoj.

(239)

U svjetlu razmatranja u uvodnim izjavama 199. do 204., Komisija smatra da se neprekinutim radom zračne luke Frankfurt Hahn povećala mobilnost građana Unije i povezanost regija uspostavom pristupnih točaka za letove unutar Unije u regiji Hunsrück. Nadalje, neprekinutim radom zračne luke olakšan je regionalni razvoj regije Hunsrück i stvaranje radnih mjesta. Osim toga, radom i razvojem zračne luke Frankfurt Hahn također je rasterećena zračna luka Frankfurt Main.

(240)

Komisija stoga zaključuje da se predmetnom mjerom pridonosi dobro definiranom cilju od zajedničkog interesa.

(241)

U skladu s odjeljkom 5.1.2. pododjeljkom (b) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., kako bi se procijenilo jesu li državne potpore učinkovite u ostvarenju cilja od zajedničkog interesa, nužno je najprije utvrditi problem koji treba riješiti. U tom pogledu, državne potpore zračnoj luci moraju biti usmjerene na situacije u kojima mogu ostvariti materijalno unaprjeđenje koje tržište ne može samo po sebi ostvariti.

(242)

Komisija napominje da je zračna luka Frankfurt Hahn regionalna zračna luka koja godišnje ostvaruje 2,7 milijuna putnika. Ona ima visoke fiksne troškove poslovanja i u trenutačnim tržišnim uvjetima svoje troškove poslovanja ne može pokriti. Stoga postoji potreba za državnom intervencijom (vidjeti točku 89. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014.).

(243)

U skladu s odjeljkom 5.1.2. pododjeljkom (c) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., mjera potpore mora biti odgovarajući instrument politike namijenjen postizanju cilja od zajedničkog interesa. Država članica stoga mora dokazati da se isti cilj ne bi mogao ostvariti drugim instrumentima politike ili potporama kojima se manje narušava tržišno natjecanje.

(244)

Njemačka tvrdi da su predmetne mjere potpore primjerene za ostvarenje predviđenog cilja od zajedničkog interesa koji ne bi mogao biti ostvaren drugim instrumentom politike kojim se manje narušava tržišno natjecanje.

(245)

U ovom je slučaju iznos potpore (razlika između tržišne stope za sredstva osigurana iz zajedničkog računa i godišnje stope) bio niži od nepokrivenih gubitaka od poslovanja (vidjeti tablicu 4. EBITDA bez izvanrednih prihoda zračne luke) koji su stvarno nastali i bio je ograničen na nužni minimum jer je potpora odobrena samo kao kredit koji se mora otplatiti, a ne kao izravna bespovratna sredstva. Niti jednom drugom mjerom politike ne bi se omogućilo zračnoj luci da nastavi s radom. Stoga je nadoknađivanje gubitaka ograničeno na minimum i njime se ne osigurava dobit.

(246)

S obzirom na uvodne izjave 244. i 245., Komisija smatra da su predmetne mjere bile prikladne za ostvarenje željenog cilja od zajedničkog interesa.

(247)

U skladu s odjeljkom 5.1.2. pododjeljkom (d) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., operativne potpore imaju učinak poticaja ako bi, u nedostatku operativnih potpora, razina gospodarske djelatnosti predmetne zračne luke bila značajno smanjena. Ovom se procjenom mora uzeti u obzir postojanje potpore za ulaganja i razina prometa u zračnoj luci.

(248)

Opseg poslovanja zračne luke Frankfurt Hahn bio bi znatno pogođen i smanjen bez potpore što bi u konačnici dovelo do izlaska zračne luke s tržišta zbog nepokrivenih gubitaka od poslovanja.

(249)

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je predmetna mjera potpore imala učinak poticaja.

(250)

U skladu s odjeljkom 5.1.2. pododjeljkom (e) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., kako bi bile razmjerne, operativne potpore zračnim lukama moraju se ograničiti na minimum nužan za ostvarenje djelatnosti za koju se potpora odobrava.

(251)

U ovom slučaju iznos potpore bio je ograničen na opseg nepokrivenog operativnog troška kapitala jer su njome nadoknađeni samo stvarno nastali troškovi.

(252)

Komisija stoga smatra da je iznos operativne potpore u ovom slučaju bio razmjeran i ograničen na nužni minimum za ostvarenje djelatnosti za koju se potpora odobrava.

(253)

U skladu s odjeljkom 5.1.2. pododjeljkom (f) Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., pri procjenjivanju usklađenosti operativnih potpora Komisija će uzeti u obzir narušavanje tržišnog natjecanja i učinke na trgovinu.

(254)

Unutar uobičajenog prihvatnog područja zračne luke Frankfurt Hahn (1 sat putovanja automobilom ili 100 kilometara udaljenosti) nema drugih komercijalnih zračnih luka. Čak i kada bi se ovo uobičajeno prihvatno područje dalje proširilo na dodatne zračne luke u blizini zračne luke Frankfurt Hahn, kako je prikazano u uvodnim izjavama 224. i 228., ne bi bilo neopravdanih negativnih učinaka na tržišno natjecanje među zračnim lukama koje se nalaze u blizini zračne luke Frankfurt Hahn (odnosno, zračne luke Frankfurt Main, Luxembourg i Saarbrücken).

(255)

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da su neopravdani negativni učinci na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama zbog operativne potpore dodijeljene društvu FFHG ograničeni na minimum.

(256)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 238. do 255., Komisija zaključuje da su mjere spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

(257)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 99. do 124., Komisija smatra da kreditna linija osigurana iz zajedničkog računa pokrajine Falačko Porajnje društvu FFGH čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(258)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 127. do 138., Komisija smatra da državno jamstvo koje je izdala pokrajina Falačko Porajnje i kojim je osigurano 100 % kredita ISB-a čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(259)

U skladu s razmatranjima iz uvodnih izjava 140. do 169., Komisija zaključuje da su krediti ISB-a br. 1, 3 i 4 odobreni po stopama za koje se može smatrati da su u skladu s tržišnim uvjetima. Prema tome, budući da nisu ispunjeni kumulativni kriteriji iz članka 107. stavka 1. Ugovora, Komisija smatra da ti krediti ne čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(260)

U svjetlu razmatranja u uvodnim izjavama 140. do 169., Komisija zaključuje da su krediti ISB-a br. 2 i 5 odobreni ispod referentne stope. Budući da su ispunjeni i drugi kriteriji iz članka 107. stavka 1. Ugovora, ti krediti čine državnu potporu.

(261)

Budući da su kreditna linija i sredstva iz zajedničkog računa, 100 %-tno jamstvo i krediti ISB-a br. 2 i 5. već stavljeni na raspolaganje društvu FFHG, Komisija smatra da Njemačka nije poštovala zabranu iz članka 108. stavka 3. Ugovora.

(262)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 199. to 232., Komisija zaključuje da je potpora za ulaganja odobrena zračnoj luci Frankfurt Hahn spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora jer zadovoljava uvjete spojivosti iz točke 61. Smjernica za zračni prijevoz iz 2005.

(263)

U svjetlu razmatranja iz uvodnih izjava 238. do 255., Komisija zaključuje da su sredstva odobrena iz zajedničkog računa po povlaštenim uvjetima u skladu s uvjetima spojivosti za operativne potpore propisanima u točki 137. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. i da su spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

(264)

Komisija napominje da Njemačka prihvaća donošenje odluke na engleskom jeziku,

24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/46

(1)

Komisija je od 2003. do 2006. primila pritužbe različitih strana koje su tvrdile da su društvu Ryanair plc („Ryanair” (3)) i upravitelju Zračne luke Frankfurt Hahn, društvu Flughafen Frankfurt-Hahn GmbH (dalje u tekstu: „FFHG”), društvo Fraport AG i savezne pokrajine (njem. Länder) Porajnje-Falačka i Hessen dodijelili nezakonitu državnu potporu. Podnositelj pritužbe dostavio je dodatne informacije 22. rujna 2003. i 1. lipnja 2006.

(2)

Dopisima od 25. rujna 2006. i 9. veljače 2007. Komisija je od Njemačke zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila dopisima od 20. prosinca 2006., odnosno 29. lipnja 2007.

(3)

Dopisom od 17. lipnja 2008. Komisija je obavijestila Njemačku o svojoj odluci o pokretanju postupka iz članka 108. stavka 2. Ugovora u pogledu financiranja FFHG-a i njegovih financijskih odnosa s društvom Ryanair („Odluka o pokretanju postupka iz 2008.”). Njemačka je dostavila svoje primjedbe 27. listopada 2008.

(4)

Odluka o pokretanju postupka iz 2008. evidentirana je pod brojem predmeta SA.21121 (C29/08). Odluka o pokretanju postupka iz 2008. objavljena je u Službenom listu Europske unije  (4)17. siječnja 2009. Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe o predmetnim mjerama u roku od mjesec dana od datuma objave.

(5)

Komisija je zaprimila primjedbe društva Deutsche Lufthansa AG („Lufthansa”), Savezne udruge njemačkih zračnih prijevoznika (njem. Bundesverband der Deutschen Fluggesellschaften, „BDF”), društva Ryanair, društva Société Air France SA („Air France”) i Udruge europskih zračnih prijevoznika (eng. Association of European Airlines, „AEA”). Te je primjedbe proslijedila Njemačkoj dopisom od 16. travnja 2009. Njemačka je dobila priliku odgovoriti na te primjedbe u roku od mjesec dana te je svoje primjedbe i dodatne informacije dostavila 1. srpnja 2009.

(6)

Lufthansa je dopisom od 4. ožujka 2011. dostavila dodatne informacije u pogledu Odluke o pokretanju postupka iz 2008. u kojima je uputila na nove navodne mjere državne potpore.

(7)

Komisija je dopisom od 18. ožujka 2011. proslijedila pritužbu Njemačkoj i zatražila dodatne informacije o novim navodima u pogledu mjera države potpore. Njemačka je odgovorila dopisima od 19. svibnja 2011. i 23. svibnja 2011.

(8)

Međutim, ti odgovori nisu bili potpuni. Stoga je Komisija dopisom od 6. lipnja 2011. poslala požurnicu u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (5). Njemačka je odgovorila dopisima od 14. lipnja 2011. i 16. lipnja 2011.

(9)

Komisija je dopisom od 13. srpnja 2011. obavijestila Njemačku o svojoj odluci o pokretanju postupka predviđenog u članku 108. stavku 2. Ugovora u pogledu kreditne linije odobrene FFHG-u okviru aranžmana objedinjenog vođenja računa (eng. cash pool) savezne pokrajine Porajnje-Falačka, zajma koji je FFHG-u odobrila banka Investitions- und Strukturbank savezne pokrajine Porajnje-Falačka („ISB”) i jamstva za zajam ISB-a koji je FFHG-u odobrila savezna pokrajina Porajnje-Falačka („Odluka o pokretanju postupka iz 2011.”). Odluka o pokretanju postupka iz 2011. evidentirana je pod brojem predmeta SA.32833 (2011/C). Odluka o pokretanju postupka iz 2011. objavljena je u Službenom listu Europske unije21. srpnja 2012. (6).

(10)

Komisija je dopisom od 20. veljače 2012. zatražila dodatne informacije u pogledu Odluke o pokretanju postupka iz 2008. Njemačka je odgovorila dopisom od 16. travnja 2012. Komisija je dopisom od 27. srpnja 2012. ponovno zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila dopisom od 4. rujna 2012.

(11)

Komisija je dopisom od 25. veljače 2014. obavijestila Njemačku o donošenju Smjernica Komisije o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (7) („Smjernice za zračni prijevoz iz 2014.”) 20. veljače 2014. Komisija je obavijestila Njemačku da će se Smjernice primjenjivati od dana njihove objave u Službenom listu Europske unije. Njemačkoj je dala priliku da u roku od 20 radnih dana dostavi primjedbe u pogledu tih Smjernica i njihove moguće primjene na ovaj predmet. Dopisom od 17. ožujka 2014. Komisija je podsjetila Njemačku da će, ako ne primi nikakve primjedbe u roku od 20 radnih dana, smatrati da Njemačka nema primjedaba.

(12)

Dopisima od 23. ožujka 2014. i 4. travnja 2014. Komisija je od Njemačke zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila dopisima od 17. travnja 2014., 24. travnja 2014. i 9. svibnja 2014.

(13)

Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. objavljene su 4. travnja 2014. u Službenom listu Europske unije. Njima su zamijenjene Smjernice za zračni prijevoz iz 1994. (8) i Smjernice za zračni prijevoz iz 2005. (9).

(14)

U Službenom listu Europske unije objavljena je 15. travnja 2014. obavijest kojom se pozivaju države članice i zainteresirane strane da u roku od mjesec dana od objave Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. dostave primjedbe o njihovoj primjeni na ovaj predmet (10). Lufthansa i Transport & Environment dostavili su opažanja. Komisija je dopisom od 26. kolovoza 2014. proslijedila ta opažanja Njemačkoj. Dopisom od 3. rujna 2014. Njemačka je obavijestila Komisiju da nema opažanja.

(15)

Dopisom od 17. lipnja 2014. Njemačka se složila da će ova Odluka iznimno biti donesena i prijavljena samo na engleskom jeziku.

(16)

Zračna luka Frankfurt Hahn nalazi se u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, otprilike 120 km zapadno od Frankfurta na Majni. Zračna luka Frankfurt Hahn bila je do 1992. američka vojna zračna baza. Kasnije je prenamijenjena u civilnu zračnu luku. Ima dozvolu za rad 24 sata dnevno.

(17)

Holding Unternehmen Hahn GmbH & Co. KG („Holding Hahn”), javno-privatno partnerstvo društva Wayss & Freytag i savezne pokrajine Porajnje-Falačka, 1. travnja 1995. steklo je od Njemačke vlasništvo nad infrastrukturom Zračne luke Frankfurt Hahn. Od 1995. do 1998. to javno-privatno partnerstvo razvijalo je Zračnu luku kako bi ondje razvilo industrijsko i komercijalno područje. Prema navodima Njemačke, kad se pokazalo da partnerstvo društva Wayss & Freytag i savezne pokrajine Porajnje-Falačka nije uspješno, 1. siječnja 1998. društvo Flughafen Frankfurt/Main GmbH („Fraport”) (11) počelo se uključivati u projekt i na kraju preuzelo upravljanje Zračnom lukom.

(18)

Prema navodima Njemačke Fraport, koji je već upravljao i rukovodio Međunarodnom zračnom lukom Frankfurt na Majni, koja se nalazi otprilike 115 km od Zračne luke Frankfurt Hahn, uključio se iz nekoliko strateških razloga. Kao prvo, Njemačka je navela da je Zračna luka Frankfurt Hahn jedina zračna luka u blizini Zračne luke Frankfurt na Majni koja je mogla postati prava međunarodna zračna luka. Budući da je Zračna luka Frankfurt na Majni u tom trenutku već poslovala punim kapacitetom, postojala je mogućnost uspostavljanja druge profitabilne zračne luke u regiji. Kao drugo, Zračna luka Frankfurt Hahn tada je bila jedina njemačka zračna luka s dozvolom za rad 24 sata dnevno, što je posebno korisno za teretne letove. Kao treće, uzletno-sletna staza bila je u potpunosti opremljena i mogla se upotrebljavati u svim vremenskim uvjetima. Nadalje, Njemačka je navela da su i vlasnici Zračne luke Schiphol razmišljali o kupnji Zračne luke Frankfurt Hahn te je stoga preuzimanjem upravljanja Zračnom lukom Frankfurt Hahn Fraport mogao odvratiti neželjenog konkurenta.

(19)

Fraport je kupio 64,90 % udjela u upravitelju Flughafen Hahn GmbH & Co. KG Lautzenhausen („FFHG & Co KG”) po cijeni od […] (*). Dio kupovne cijene ([…] EUR) dospio je na naplatu 31. prosinca 2007. pod određenim uvjetima (12). Fraport je u kolovozu 1999. stekao 73,37 % udjela u Holdingu Hahn te 74,90 % udjela u njegovu komplementaru, društvu Holding Unternehmen Hahn Verwaltungs GmbH, po cijeni od […] EUR. Time je Fraport stvarno postao novi partner savezne pokrajine Porajnje-Falačka.

(20)

Fraport je bio usmjeren na sustavni razvoj putničkog i teretnog prometa u Zračnoj luci Frankfurt Hahn. U tom je pogledu Fraport bio jedan od prvih poduzetnika koji je primijenio poslovni model posebno usmjeren na privlačenje niskotarifnih zračnih prijevoznika. Na temelju toga Fraport je sklopio novi ugovor o prijenosu dobiti i gubitka s Holdingom Hahn nakon što je potonji pretvoren u njemačko društvo s ograničenom odgovornošću (njem. Gesellschaft mit beschränkter Haftung, „GmbH”). Pretvorba i sklapanje tog ugovora provedeni su 24. studenoga 2000.

(21)

Kasnije su Holding Hahn i FFHG & Co KG spojeni u društvo Flughafen Hahn GmbH. Savezna pokrajina Porajnje-Falačka držala je 26,93 %, a Fraport 73,07 % udjela u novom društvu. Kasnije je tvrtka društva ponovno promijenjena u Flughafen Frankfurt-Hahn GmbH („FFHG”). Ta dva člana društva, Fraport i savezna pokrajina Porajnje-Falačka, unijela su 2001. svježi kapital u FFHG (vidjeti detaljni opis u odjeljku 3.).

(22)

Do 11. lipnja 2001. sve su dionice u društvu Fraport držali javni dioničari (13). Dio dionica društva Fraport izlistan je na burzi (eng. float) 11. lipnja te je 29,71 % njegovih dionica prodano privatnim dioničarima, dok je 70,29 % dionica ostalo javnim dioničarima.

(23)

U studenome 2002. savezna pokrajina Porajnje-Falačka, savezna pokrajina Hessen, Fraport i FFHG sklopili su ugovor o daljnjem razvoju Zračne luke Frankfurt Hahn. Tim je ugovorom predviđeno drugo povećanje odobrenog kapitala. Tom je prilikom savezna pokrajina Hessen pristupila FFHG-u kao treći član društva. Fraport je tada bio vlasnik 65 % udjela, a savezna pokrajina Hessen i savezna pokrajina Porajnje-Falačka držale su po 17,5 %. Ta vlasnička struktura ostala je nepromijenjena do 2009. kad je Fraport prodao sve svoje udjele saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka koja je od tada držala većinski udjel od 82,5 %. Preostalih 17,5 % još uvijek drži savezna pokrajina Hessen.

(24)

Putnički promet u Zračnoj luci povećao se s 29 289 u 1998. na 4 milijuna u 2007. te se u 2013. smanjio na otprilike 2,7 milijuna (vidjeti tablicu 1.). U Zračnoj luci trenutačno posluju Ryanair, Wizz Air (14) i drugi zračni prijevoznici. Udjel putnika društva Ryanair iznosio je 2013. otprilike [80 – 100 %].

Tablica 1.

Razvoj putničkog prometa u Zračnoj luci Frankfurt Hahn od 1998. do 2013.

(25)

Zračna luka Frankfurt Hahn zabilježila je i rast zračnog teretnog prometa. Zračni teretni promet u Zračnoj luci povećao se s otprilike 16 000 tona u 1998. na otprilike 286 000 tona u 2011. kad je bio na vrhuncu te se kasnije, 2013., smanjio na otprilike 151 000 tona (vidjeti tablicu 2.). Ukupan teret, uključujući špeditere, koji je otpremljen u zračnoj luci 2013. iznosio je otprilike 447 000 tona.

Tablica 2.

Razvoj teretnog prometa u Zračnoj luci Frankfurt Hahn od 1998. do 2013.

(26)

Sljedeće zračne luke nalaze se u blizini Zračne luke Frankfurt Hahn:

Slika 1.

Razvoj putničkog prometa u zračnim lukama Frankfurt na Majni i Frankfurt Hahn u razdoblju 2000. – 2012.

(27)

U tablici 3. nalazi se pregled ulaganja FFHG-a od 2001. do 2012. koja su ukupno iznosila otprilike 216 milijuna EUR.

Tablica 3.

Pregled ulaganja izvršenih od 2001. do 2012.

(28)

U tablici 4. nalazi se pregled godišnjih financijskih rezultata FFHG-a od 2001. do 2012.

Tablica 4.

Godišnji financijski rezultati FFHG-a u razdoblju od 2001. do 2012.

(29)

FFHG i Fraport sklopili su ugovor prema kojem je Fraport imao pravo na svu dobit koju je ostvario FFHG. Zauzvrat se Fraport obvezao preuzeti sve gubitke FFHG-a. Savezna pokrajina Porajnje-Falačka i Fraport sklopili su 31. kolovoza 1999. sporazum kojim se Fraport obvezao sklopiti Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka. Odgovarajući sporazum sklopljen je pred javnim bilježnikom 24. studenoga 2000. te je Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. stupio na snagu 1. siječnja 2001. („Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001.”) (15).

(30)

Fraport je imao pravo raskinuti Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. uz šestomjesečni otkazni rok, ali tek od 31. prosinca 2005. Ako se ne raskine, Ugovor se prešutno produljuje na kraju svake kalendarske godine za sljedeću godinu, ali najkasnije do 31. prosinca 2010.

(31)

Sklapanje Ugovora o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. odobrili su Nadzorni odbor i dioničari društva Fraport (16). Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. kasnije je produljen do 2014. ugovorom od 5. travnja 2004. („Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2004.”). Do trenutka kad je Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. zamijenjen Ugovorom o prijenosu dobiti i gubitka iz 2004. („Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2004.”, vidjeti uvodnu izjavu 45.), Fraport je preuzeo gubitke u iznosu od […] milijuna EUR.

(32)

U izvješću Pododbora za udjele društva Fraport (17) od 19. siječnja 2001. navedeno je da će gubitci koje će FFHG nagomilati od 1998. do 2005. vjerojatno iznositi […] milijuna EUR, odnosno dvostruko više od gubitaka predviđenih 1997. Osim toga, u isto su vrijeme dva velika klijenta FFHG-a koja se bave prijevozom tereta premjestila ili smanjila svoje poslovanje u Zračnoj luci Frankfurt Hahn, što je dovelo do znatnog smanjenja obujma teretnog prometa, odnosno za 45 % u prvoj polovini 2001.

(33)

Nakon tog izvješća Fraport je početkom 2001. konzultantskom društvu Boston Consulting Group („BCG”) te vlastitom Strateškom odjelu za akvizicije i udjele („SO”) naložio izradu strategije za FFHG. BCG i SO zaključili su da je pozitivan dugoročni razvoj FFHG-a moguć samo uz znatno poboljšanje infrastrukture, kao preduvjet za daljnje povećanje obujma prometa. SO je istaknuo i da bi takvo znatno proširenje FFHG-a bilo financijski rizično te da bi se, čak i u slučaju najpozitivnijeg scenarija, pozitivan godišnji rezultat (neto godišnja dobit nakon oporezivanja) vjerojatno ostvario tek 2013.

(34)

Na temelju studije BCG-a i vlastite analize SO je izradio razvojni program za FFHG u kojem su do 2007. predviđena ulaganja od 172 milijuna EUR. Ta su se ulaganja sastojala od „hitnog” programa u vrijednosti od 27 milijuna EUR kojim su obuhvaćeni produljenje uzletno-sletne staze na 3 400 metara i troškovi planiranja za postupak odobrenja plana („Planfeststellungsverfahren”) u cilju produljenja uzletno-sletne staze na 3 800 metara te dodatni troškovi započete izgradnje novog putničkog terminala.

(35)

Međutim, omjer kapitala i obveza (eng. equity-to-debt ratio) FFHG-a 2001. iznosio je samo 4 % (18). Osim toga, od 31. prosinca 2005. Fraport je imao pravo raskinuti Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. U tim okolnostima FFHG nije mogao financirati „hitni” program dodatnim zaduživanjem, već je trebao svježi kapital.

(36)

Povećanje kapitala odobreno je odlukom Nadzornog odbora društva Fraport 14. prosinca 2001. i kasnije odlukom članova društva FFHG-a 9. siječnja 2002. Za svako povećanje odobrenog kapitala društva s ograničenom odgovornošću, kao što je FFHG, potrebno je odobrenje svih članova društva.

(37)

Nakon tog odobrenja Fraport i savezna pokrajina Porajnje-Falačka povećali su odobreni kapital za 27 milijuna EUR, s 3,5 milijuna EUR na 30,5 milijuna EUR. Fraport je 9. siječnja 2002. unio 19,7 milijuna EUR, a savezna pokrajina Porajnje-Falačka 7,3 milijuna EUR. Povećanjem kapitala namjeravalo se financirati produljenje uzletno-sletne staze i ulaganja u drugu infrastrukturu kako bi se povećala profitabilnost Zračne luke.

(38)

Fraport, savezna pokrajina Porajnje-Falačka, savezna pokrajina Hessen i FFHG dogovorili su 27. studenoga 2002. da će savezna pokrajina Hessen postati treći član društva FFHG i da će kao takav unijeti […] milijuna EUR kad za financiranje ulaganja bude potreban dodatan kapital. Dogovoreno je i uspostavljanje uske suradnje između Zračne luke Frankfurt na Majni i Zračne luke Frankfurt Hahn.

(39)

Dogovoreno je da su dodatna ulaganja potrebna za povećanje profitabilnosti Zračne luke Frankfurt Hahn. Ta se ulaganja odnose, na primjer, na produljenje uzletno-sletne staze na 3 800 metara. Nacrt ugovora između članova društva, odnosno društva Fraport, savezne pokrajine Porajnje-Falačka i savezne pokrajine Hessen izrađen je 22. ožujka 2004. Konačni ugovor između članova društva u pogledu odluke o realizaciji tog povećanja kapitala iz 2004. potpisali su Fraport, savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen 30. ožujka 2005. te je unesen u trgovački registar 19. svibnja 2005.

(40)

Te su tri strane dogovorile povećanje kapitala od 19,5 milijuna EUR za odobreni kapital FFHG-a, čime se nastavio program ulaganja koji je 2001. predložio SO (vidjeti uvodne izjave 33. – 34.). Savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen pristale su na to povećanje kapitala pod uvjetom da se sklopi novi Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka između FFHG-a i društva Fraport, kojim bi se obuhvatilo razdoblje do 31. prosinca 2014. Članovi društva dogovorili su i da su Fraport, savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen obvezni osigurati svako daljnje zaduženje FFHG-a razmjerno raspodjeli kapitala u FFHG-u. Na temelju toga Fraport, savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen obvezali su se refinancirati infrastrukturna ulaganja FFHG-a.

(41)

U razdoblju od 2004. do 2009. u FFHG je unesen svježi kapital od 19,5 milijuna EUR u nekoliko rata. Udjel društva Fraport u povećanju kapitala iznosio je 10,21 milijun EUR, savezne pokrajine Porajnje-Falačka 0,54 milijuna EUR, a savezne pokrajine Hessen 8,75 milijuna EUR.

(42)

Osim toga, savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen obvezale su se i u skladu s planom uplata (vidjeti tablicu 5. u nastavku) unijele još po 11,25 milijuna EUR u obliku kapitalnih rezervi, pri čemu ih je prva trebala uplatiti u razdoblju od 2007. do 2009., a potonja u razdoblju od 2005. do 2009.

(43)

Stoga je ukupni iznos povećanja kapitala odobren 2005. iznosio 42 milijuna EUR.

(44)

Uplate su dospijevale prema sljedećem planu iz tablice 5. (u tisućama EUR):

Tablica 5.

Plan uplata injekcija kapitala

(45)

Budući da je to bio uvjet za odobrenje povećanja kapitala, FFHG i Fraport produljili su trajanje Ugovora o prijenosu dobiti i gubitka iz 2001. do 2014. Ugovorom od 5. travnja 2004. Međutim, novi Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka stupio je na snagu tek nakon što ga je odobrila Skupština dioničara društva Fraport. Kako su dogovorili članovi društva FFHG u pogledu povećanja kapitala, u Ugovoru o prijenosu dobiti i gubitka iz 2004. utvrđeno je da su Fraport, savezna pokrajina Porajnje-Falačka i savezna pokrajina Hessen obvezni nadoknaditi svako daljnje zaduženje FFHG-a razmjerno njihovu vlasničkom udjelu.

(46)

U skladu s Ugovorom o prijenosu dobiti i gubitka iz 2004. Fraport je do 2009. preuzeo gubitke u iznosu od otprilike […] milijuna EUR. Stoga je u okviru dvaju uzastopnih ugovora o prijenosu dobiti i gubitka Fraport ukupno nadoknadio gubitke od […] milijuna EUR koji su nastali od 2001. do 2009. Od tog se iznosa […] milijuna EUR odnosi na amortizaciju imovine, a […] milijuna EUR na plaćanje kamata na osnovi zajmova za financiranje infrastrukture.

(47)

Fraport je 2009. prodao cijeli svoj udjel u FFHG-u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka te time istodobno raskinuo Ugovor o prijenosu dobiti i gubitka.

(48)

Savezna pokrajina Porajnje-Falačka od svih odlaznih putnika sa Zračne luke Frankfurt Hahn naplaćuje sigurnosnu naknadu za zračnu luku. Savezna pokrajina ne provodi sama sigurnosne kontrole, nego je tu zadaću podugovorila sa Zračnom lukom, koja je pak tu zadaću na temelju sporazuma podugovorila sa zaštitarskim društvom. Kao naknadu za provođenje sigurnosnih kontrola savezna pokrajina cijeli prihod od sigurnosne naknade prenosi na Zračnu luku.

(49)

U skladu s financijskim izvještajima za holdinge savezne pokrajine Porajnje-Falačka (19) savezna pokrajina subvencionirala je FFHG u sljedećim iznosima kako je sažeto u tablici 6.

Tablica 6.

Izravna bespovratna sredstva savezne pokrajine Porajnje-Falačka

(50)

Izravna bespovratna sredstva savezne pokrajine Porajnje-Falačka dodijeljena FFHG-u do 12. prosinca 2000. iznose […] milijuna, dok izravna bespovratna sredstva savezne pokrajine Porajnje Falačka dodijeljena FFHG-u od 2001. do 2004. iznose […] milijuna EUR.

(51)

FFHG je 1999. privukao svojeg prvog niskotarifnog prijevoznika, Ryanair. FFHG je s društvom Ryanair sklopio tri ugovora 1999., 2002. i 2005. Nadalje, FFHG je 2001. i 2006. uveo nove naknade zračne luke.

(52)

Prvi ugovor s društvom Ryanair stupio je na snagu s retroaktivnim učinkom od 1. travnja 1999. i trajao 5 godina („Ugovor s društvom Ryanair iz 1999.”). Ryanair je počeo letjeti sa Zračne luke Frankfurt Hahn prema Zračnoj luci London Stansted 22. travnja 1999., kad su svi bitni uvjeti ugovora već bili dogovoreni.

(53)

Nadzorni odbor dostavio je na svojem sastanku 5. svibnja 1999. Upravi FFHG-a analizu isplativosti (njem. Deckungsbeitragsrechnung) za Ugovor s društvom Ryanair iz 1999. Njemačka je navela da Nadzorni odbor FFHG-a nije glasovao o Ugovoru s društvom Ryanair iz 1999. ili analizi isplativosti jer se sklapanje Ugovora smatralo dijelom svakodnevnog operativnog poslovanja koje je u isključivoj nadležnosti Uprave FFHG-a.

(54)

U tablici 7. sažete su naknade koje je Ryanair obvezan platiti u skladu s Prilogom 1. Ugovoru s društvom Ryanair iz 1999.

Tablica 7.

Naknade koje je Ryanair obvezan platiti u skladu s Prilogom 1. Ugovoru s društvom Ryanair iz 1999.

(55)

U skladu s Prilogom 3. Ugovoru s društvom Ryanair iz 1999. FFHG je dodatno primio proviziju od […] % od svake prodane karte (plaćene gotovinom ili kreditnom karticom) ili karte koja je izdana na prodajnom mjestu FFHG-a, proviziju od […] % od naknada za dodatnu prtljagu koje naplaćuje FFHG, […] EUR za svaku unaprijed plaćenu kartu koju je obradio Ryanair i proviziju od […] % za svaki automobil unajmljen preko FFHG-a.

(56)

Ryanair je imao pravo na marketinšku podršku u najvišem godišnjem iznosu od […] EUR koju je FFHG trebao plaćati u tromjesečnim ratama i samo za prve 3 godine poslovanja. Marketinška podrška mogla se iskoristiti isključivo za oglašavanje linija iz Zračne luke Frankfurt Hahn. Ryanair je morao dostaviti popratne račune i detaljan dokaz načina na koji je novac potrošen.

(57)

Ministarstvo prometa savezne pokrajine Porajnje-Falačka odobrilo je i objavilo Cjenik naknada Zračne luke Frankfurt Hahn iz 2001. 16. listopada 2001. Retroaktivno je stupio na snagu 1. listopada 2001. (21).

(58)

Budući da je poslovna strategija Zračne luke Frankfurt Hahn bila usmjerena na niskotarifne prijevoznike, koji se obično koriste zrakoplovima tipa Boeing 737 ili Airbus A 319/320 najveće dopuštene mase uzlijetanja („MTOW”) od otprilike od 50 do 80 tona, uvedena je nulta naknada za slijetanje i uzlijetanje za zrakoplove najveće dopuštene mase uzlijetanja od 5,7 do 90 tona.

(59)

U tablici 8. sažete su naknade po zrakoplovu za centraliziranu infrastrukturu za zemaljske usluge koje su zračni prijevoznici obvezni platiti u skladu s Cjenikom naknada zračne luke iz 2001.

Tablica 8.

Naknade za centraliziranu infrastrukturu za zemaljske usluge koje su zračni prijevoznici obvezni platiti u skladu s Cjenikom naknada zračne luke iz 2001.

(60)

Naknada za putnike određena je na 4,35 EUR po dolaznom putniku. Sigurnosna pristojba za putnike na temelju broja putnika u zrakoplovu pri odlasku iznosi 4,35 EUR po putniku, a plaća se Ministarstvu savezne pokrajine Porajnje-Falačka za autoceste i promet – Odjelu za zračni promet.

(61)

Za svaki prilaz zrakoplova u skladu s pravilima instrumentalnog letenja upravitelju zračne luke potrebno je platiti naknadu za usluge kontrole zračnog prometa. Ta je naknada za komercijalne i nekomercijalne letove uključena u naknadu za slijetanje i polijetanje ako se zrakoplovom upravlja za potrebe koje se ne odnose na osposobljavanje i poučavanje. Ona stoga iznosi nula za zrakoplove na koje se primjenjuje nulta naknada za slijetanje i uzlijetanje.

(62)

Drugi ugovor s društvom Ryanair sklopljen je 14. veljače 2002. („Ugovor s društvom Ryanair iz 2002.”) te je dostavljen Nadzornom odboru FFHG-a na sjednici održanoj 16. studenoga 2001. Prema zapisniku s tog sastanka vidljivo je da ga je odobrila većina članova Nadzornog odbora.

(63)

Primjerak Ugovora s društvom Ryanair iz 2002. koji je dostavljen Komisiji nije potpisan. Njemačka je navela da su ga, iako taj Ugovor nikad nije potpisan, strane ipak primjenjivale od 14. veljače 2002.

(64)

Njemačka je navela da je Ugovorom s društvom Ryanair iz 2002. zamijenjen Ugovor s društvom Ryanair iz 1999. te da je sklopljen na razdoblje od […] godina (do […]). Međutim, pristojba za putnike ostala je jednaka pristojbi iz prvog ugovora iz 1999. Ryanair može produljiti Ugovor pod sličnim uvjetima do […].

(65)

Ugovor s društvom Ryanair iz 2002. temelji se na Sporazumu o standardnim zemaljskim uslugama Međunarodne udruge zračnih prijevoznika koji je prilagođen za potrebe strana. Čine ga sljedeći elementi:

(66)

Glavni ugovor, Prilog A i Prilog B – 1.0. jednostavno su preslike standardnog obrasca. Strane nisu ispunile nijedno polje jer se taj dio standardnog obrasca nije smatrao primjenjivim.

(67)

U Drugom prilogu B – 1.0. strane su ispunile nazive strana, bankovne račune te cijenu tekućine za odleđivanje ([…] EUR po litri) i vruće vode ([…] EUR po litri).

(68)

Prilog 3. i njegovi prilozi 1. – 3. odnose se na „daljnje strateške sporazume” između strana. U njima su opisani tehnički dogovori za zemaljske usluge, prodaju karata i uređenje prostora u zračnoj luci u skladu s markom zračnog prijevoznika (eng. branding).

(69)

U Prilogu D propisano je da se na zemaljske usluge primjenjuju naknade sažete u tablici 9., pod uvjetom da vrijeme prihvata i otpreme ne premašuje 30 minuta.

Tablica 9.

Naknade za zemaljske usluge ako vrijeme prihvata i otpreme traje najviše 30 minuta

(70)

Čini se da se praznim poljima za zrakoplove „do” i „više od” […] tona upućuje na to da se […] naplaćuje za zrakoplove od […] do […] tona (23).

(71)

U Prilogu E (tj. Sporazumu Hahn Smart) potvrđuje se ta analiza. U njemu je u točki 1. propisano sljedeće:

„[…]”

(72)

Razina pristojbi zračne luke nije se mijenjala do 30. travnja 2004. te se nakon toga trebala prilagoditi u skladu s njemačkim indeksom potrošačkih cijena ako se potonji poveća za više od […] % u usporedbi s prethodnom godinom.

(73)

U Prilogu E predviđeno je i plaćanje marketinške podrške. Ryanair ima pravo na sljedeću marketinšku podršku:

(74)

U Prilogu E navedeno je i da će se PDV dodati svakom plaćanju ili cijeni iz ugovora ako je mjerodavno pravo o porezu na promet.

(75)

[…].

(76)

Kao zaključak, u skladu s Ugovorom s društvom Ryanair iz 2002. zračni prijevoznik plaća naknade koje su sažete u tablici 11.

Tablica 11.

Pregled naknada zračne luke koje plaća Ryanair

(77)

Izmjena Ugovora iz 2002., „Ugovor između društava Ryanair i Flughafen Frankfurt-Hahn GmbH: isporuka zrakoplova 6 do 18 u razdoblju od 2005. do 2012.” („Ugovor s društvom Ryanair iz 2005.”), dogovorena je 4. studenoga 2005. Nadzorni odbor FFHG-a odobrio je sklapanje Ugovora s društvom Ryanair iz 2005. 18. studenoga 2005.

(78)

Relevantni su sljedeći dijelovi Ugovora s društvom Ryanair iz 2005.:

(79)