12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/1

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 119/97 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 32,5 % do 39,4 % na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) i Malezije. Te stope pristojbe primjenjivale su se na prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira osim onih sa 17 ili 23 prstena, dok su prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira sa 17 i 23 prstena podlijegali pristojbi koja je jednaka razlici između najniže uvozne cijene (najniža uvozna cijena od 325 EUR za 1 000 komada) i cijene franko granica Zajednice, neocarinjene, ako je potonja bila niža od najniže uvozne cijene.

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2100/2000 (3) nakon antiapsorpcijskog ispitnog postupka na temelju članka 12. Osnovne uredbe izmijenilo i povećalo navedene pristojbe za određene prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira, osim za one sa 17 ili 23 prstena. Izmijenjene pristojbe bile su u rasponu od 51,2 % do 78,8 %.

(3)

Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera na temelju članka 13. Osnovne uredbe, Uredbom (EZ) br. 1208/2004 (4) Vijeće je proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira poslanih iz Vijetnama, bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Vijetnama ili ne.

(4)

Nakon zahtjeva dvaju proizvođača iz Unije, u siječnju 2002. (5) pokrenut je postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe te je Vijeće Uredbom (EZ) br. 2074/2004 (6) proširilo konačne antidampinške mjere. Nije primljen zahtjev za reviziju u vezi s mjerama koje se primjenjuju na Maleziju, a koje su stoga istekle u siječnju 2002.

(5)

Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera na temelju članka 13. Osnovne uredbe, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 33/2006 (7) proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira poslanih iz Laoske Narodne Demokratske Republike, bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Laoske Narodne Demokratske Republike ili ne.

(6)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 818/2008 (8) proširilo područje primjene mjera na određene neznatno izmijenjene prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira kao rezultat ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera.

(7)

Nakon zahtjeva jednog proizvođača iz Unije, u rujnu 2008. pokrenut je postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe te je Vijeće Provedbenom uredbom (EU) br. 157/2010 (9) dodatno produljilo konačne antidampinške mjere za razdoblje od pet godina („mjere na snazi”).

(8)

Nadalje, nakon antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 792/2011 (10) uvedena je konačna antidampinška pristojba na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Tajlanda.

(9)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (11) antidampinških mjera koje su na snazi za uvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a i onih poslanih iz Vijetnama i Laoske Narodne Demokratske Republike bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Vijetnama i Laoske Narodne Demokratske Republike ili ne, Komisija je 26. studenoga 2014. primila zahtjev za pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(10)

Zahtjev je podnio proizvođač iz Unije Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH („podnositelj zahtjeva”) koji predstavlja više od 25 % (12) ukupne proizvodnje prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniji. Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(11)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Komisija je utvrdila da postoji dovoljno dokaza za pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 25. veljače 2015. u Službenom listu Europske unije  (13) objavila obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera („Obavijest o pokretanju postupka”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(12)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(13)

Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike u NRK-u i nadležna tijela NRK-a, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se pokretanje ispitnog postupka na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(15)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(16)

Ni jedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje službi Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima u kontekstu pokretanja postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(17)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je kao treće zemlje tržišnoga gospodarstva u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Indiju, Tajland i Kambodžu. Stoga je Komisija o pokretanju postupka obavijestila proizvođače u Indiji, Tajlandu i Kambodži te ih je pozvala na sudjelovanje.

(18)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je izjavila da će možda odabrati uzorak uvoznika iz Unije te kineskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(19)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)

Dva su nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Kasnije je jedan od dva uvoznika prestao surađivati.

(21)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz NRK-a (17 društava) zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(22)

Prvotno se javio samo jedan kineski proizvođač izvoznik koji je dostavio podatke zatražene u obrascu za odabir uzorka. Stoga odabir uzorka nije bio potreban. Kasnije je taj proizvođač izvoznik prestao surađivati.

(23)

Komisija je upitnike poslala proizvođačima iz Unije i nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj se javili unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka.

(24)

Jedan od nepovezanih uvoznika iz Unije odlučio je prestati surađivati nakon početnog odgovora na upitnik.

(25)

Jedini kineski proizvođač izvoznik koji se javio Komisiji odgovorio je na poslani upitnik. Kineski proizvođač izvoznik kasnije je obavijestio Komisiju da je odlučio prestati surađivati u okviru ispitnog postupka. Komisija je obavijestila kineskog proizvođača izvoznika i kineska nadležna tijela o svojoj namjeri da primijeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji svoje nalaze iz ispitnog postupka na raspoloživim podacima.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te za utvrđivanje bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(27)

Predmetni proizvod su određeni prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira koji se sastoje od dvije čelične pločice ili žica na kojima su učvršćena najmanje četiri poluprstena izrađena od čelične žice te koje zajedno drži čelična krovna pločica. Oni se mogu otvoriti povlačenjem poluprstena ili malim čeličnim otponcem pričvršćenim za prstenasti mehanizam za uvezivanje listova papira. Prsteni mogu biti različitih oblika, s tim da su najuobičajeniji okrugli i u obliku slova D („predmetni proizvod”). Prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira trenutačno su razvrstani u oznaku KN ex 8305 10 00. Mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova razvrstani u istu oznaku KN nisu uključeni u područje primjene predmetnog proizvoda.

(28)

Prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira koriste se za izradu papirnatih, kartonskih i plastificiranih uredskih fascikala, prezentacija i ostalih uvezanih fascikala.

(29)

Tijekom RIPR-a u Uniji se prodavao velik broj različitih vrsta prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Razlike između tih vrsta određene su širinom baze, vrstom mehanizma, brojem prstena, sustavom otvaranja, nominalnim kapacitetom za papir, promjerom prstena, oblikom prstena, duljinom i razmakom između prstena. S obzirom na činjenicu da sve vrste imaju iste fizičke i tehničke značajke te su, u određenim okvirima, zamjenjivi, za potrebe trenutačnog postupka utvrđeno je da svi prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira predstavljaju jedan proizvod.

(30)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(31)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga iz predmetne zemlje.

(32)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25., iako je upitnik poslan kineskom proizvođaču izvozniku koji se javio tijekom odabira uzorka, taj je proizvođač izvoznik kasnije priopćio svoju odluku da prekida suradnju u okviru tekućeg ispitnog postupka. Posljedično, u trenutačnom ispitnom postupku nije surađivao ni jedan kineski proizvođač izvoznik te su se stoga morali upotrijebiti raspoloživi podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(33)

U tom su pogledu kineska nadležna tijela i prethodno navedeni kineski proizvođač izvoznik koji se javio tijekom odabira uzorka propisno obaviješteni da će Komisija nedostavljanje odgovora na upitnik smatrati nesuradnjom i da bi stoga Komisija mogla za nalaze u pogledu NRK-a primijeniti članak 18. Osnovne uredbe.

(34)

Na temelju toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temelje se na raspoloživim podacima, osobito na podacima iz zahtjeva za postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera, podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka (kao što su obrasci za odabir uzorka koje su dostavili glavni kineski proizvođači izvoznici i koji pružaju podatke o kineskim izvoznim tržištima, podaci primljeni tijekom provjere kambodžanskog proizvođača, kineska baza podataka o izvozu) i na Eurostatovoj bazi podataka Comext na razini TARIC (10 znamenki), odakle dolazi ukupni obujam i ukupna vrijednost CIF uvezenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira za oznake TARIC koje podliježu mjerama. Međutim, trebalo bi uzeti u obzir da se u bazi podataka Comext razlikuju samo dvije vrste prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira (sa 17 ili 23 prstena i druge vrste), iako postoji znatan raspon različitih vrsta proizvoda za koje cijene mogu varirati ovisno o vrsti proizvoda.

(35)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost određuje se na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u nekoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ili, kada to nije moguće, na nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetan proizvod, ako je potrebno odgovarajuće prilagođenu kako bi uključivala razumnu profitnu maržu. Radi toga je Komisija prvo ispitala može li se odabrati odgovarajuća treća zemlja tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(36)

U posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera koja je dovela do uvođenja mjera na snazi Tajland je privremeno odabran kao analogna zemlja, no podaci tajlandskog proizvođača nisu se mogli uzeti u obzir u konačnoj fazi jer je ispitni postupak pokazao da bi odnos između tajlandskog proizvođača i kineskog proizvođača prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira (14) vjerojatno narušio nalaze o uobičajenoj vrijednosti.

(37)

U trenutačnoj su reviziji kao potencijalne analogne zemlje u Obavijesti o pokretanju postupka navedene tri treće zemlje – Tajland, Indija i Kambodža. Te tri zemlje, uz NRK, predstavljale su oko 99 % ukupnog obujma uvezenog tijekom RIPR-a na tržište Unije. Ni jedna zainteresirana strana nije predložila druge moguće analogne zemlje. Jedan je uvoznik potvrdio popis zemalja predloženih kao potencijalne analogne zemlje i pružio podatke u pogledu indijskih, tajlandskih i kambodžanskih proizvođača.

(38)

U skladu s time kontaktirani su svi poznati proizvođači iz Tajlanda, Indije i Kambodže u cilju uspostavljanja suradnje. Međutim, ti su proizvođači obavijestili Komisiju da odbijaju sudjelovati u ispitnom postupku. Od svih kontaktiranih proizvođača u potencijalnim analognim zemljama samo je jedan kambodžanski proizvođač pristao surađivati u ispitnom postupku. Komisija je stoga tom kambodžanskom izvozniku poslala upitnik za prikupljanje podataka o relevantnoj analognoj zemlji.

(39)

Komisija je kasnije obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorima jedinog društva koje surađuje u Kambodži u cilju provjere podnesenih podataka. Međutim, tijekom posjeta radi provjere predstavnik društva odbio je dati bitne podatke kao što su revidirani računovodstveni podaci i izvaci iz računovodstvenog sustava. Stoga nije bilo moguće provjeriti troškove i prodajne cijene niti unakrsno provjeriti ukupni obujam prodaje koji je društvo prijavilo u svojem odgovoru na upitnik. U nedostatku pouzdanih podataka tako nije bilo moguće pouzdano utvrditi uobičajenu vrijednost predmetnog proizvoda na temelju podataka koje je dalo društvo iz Kambodže. Društvo je u skladu s tim obaviješteno o odluci Komisije da ne upotrebljava njegove podatke. Nisu primljene primjedbe od tog društva.

(40)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je saznala za moguću proizvodnju u ostalim trećim zemljama kao što su Egipat, Južna Koreja, Tajvan, Indonezija, Turska i Malezija. Nadležna tijela tih zemalja kontaktirana su u vezi s mogućim postojanjem proizvođača prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u njihovim zemljama, no tijekom utvrđenog roka nije primljen ni jedan pozitivan odgovor.

(41)

Komisija zbog toga nije mogla odabrati odgovarajuću analognu zemlju za svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(42)

S obzirom na situaciju opisanu u odjeljku 2.1. te u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, Komisija se u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti u NRK-u oslanjala na svaku drugu razumnu osnovu, tj. cijene plaćene ili naplative u Uniji za istovjetan proizvod.

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li tijekom RIPR-a ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači iz industrije Unije koji surađuju bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza u Uniju, odnosno je li ukupni obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju koji su ostvarili kineski proizvođači.

(44)

Ispitano je i može li se domaća prodaja istovjetnog proizvoda smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a.

(45)

Budući da je utvrđeno da je cjelokupna domaća prodaja ostvarena u dostatnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnim domaćim cijenama i izračunana je kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(46)

U nedostatku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, a stoga i u nedostatku specifičnih informacija o kineskim cijenama, izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka dostupnih u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. podataka za odabir uzorka koje je dao poznati kineski proizvođač izvoznik u fazi pokretanja revizije zbog predstojećeg isteka mjera i Eurostatove baze podataka Comext te kineske baze podataka o izvozu.

(47)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene gdje je to bilo potrebno za razlike u prijevozu, osiguranju i drugim troškovima povezanima s prijevozom na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(48)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. Prosječna cijena iz Eurostatove baze podataka Comext, unakrsno provjerena s obzirom na podatke iz dostupnog obrasca za odabir uzorka, u usporedbi s uobičajenom vrijednosti pokazuje postojanje dampinga.

(49)

Uzimajući u obzir gore navedeno i izostanak bilo kakvih pouzdanih podataka za NRK, izračunana je dampinška marža na području cijele zemlje, na temelju ponderirane usporedbe prosjek-prosjek i izražena kao postotak cijene CIF na granici EU-a, neocarinjeno, te iznosi 49 %.

(50)

Ispitnim postupkom utvrđeno je postojanje dampinga tijekom RIPR-a. Taj se zaključak temelji i. s jedne strane na izvoznim cijenama kako su utvrđene prema Eurostatovoj bazi podataka Comext i iz podataka prikupljenih obrascem o odabiru uzorka kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46. i ii. s druge strane, na uobičajenoj vrijednosti utvrđenoj na temelju cijena industrije Unije u skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe za razloge objašnjene u uvodnim izjavama 35. do 41.

(51)

Nakon nalaza dampinga tijekom RIPR-a ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, u ispitnom se postupku oslanjalo na činjenice dostupne u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. S obzirom na nedostatak javno dostupnih podataka Komisija se koristila drugim izvorima podataka kao što su Eurostatova baza podataka Comext i baza podataka na temelju „članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe”, dostupni obrasci za odabir uzorka koje su dostavili glavni kineski proizvođači izvoznici, a kojima se pružaju podaci o kineskoj izvoznoj prodaji u sve zemlje uključujući Uniju, zahtjev za reviziju i kineska baza podataka o izvozu.

(52)

S obzirom na zaključke navedene u uvodnim izjavama 48. i 49., Komisija je dodatno analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: i. kineski proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet, ii. ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima i iii. privlačnost tržišta Unije.

(53)

Na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera proizvodni kapacitet u NRK-u procjenjuje se na oko 970 milijuna komada, a postojeća je proizvodnja u NRK-u na oko 50 % tog obujma. Procijenjena neiskorištenost proizvodnog kapaciteta raspoloživa u NRK-u stoga je više nego četiri puta veća od potrošnje Unije. Bez obzira na taj trenutačno veliki prekomjerni kapacitet, podaci dobiveni tijekom ispitnog postupka pokazuju da se kapacitet u NRK-u i dalje širi jer se trenutačno osniva još novih proizvođača. Proizvodnja se stoga može jednostavno i brzo povećati kako bi se na tržište Unije slale veće količine prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira s poznatim markama putem postojećih distribucijskih kanala.

(54)

Podnositelji zahtjeva smatrali su da je glavni preduvjet povećanja proizvodnje pristup nekvalificiranoj radnoj snazi jer su ulaganja u toj djelatnosti dosta ograničena (15), a pristup sirovinama relativno je lagan u NRK-u. Nalazi u prethodnim ispitnim postupcima o prstenastim mehanizmima za uvezivanje listova papira pokazali su i da su radna snaga i ručni rad glavni element koji bi utjecao na obujam proizvodnje u NRK-u. Ako proizvođač treba povećati proizvodnju, u skladu s tim bi povećao broj zaposlenika.

(55)

Nadalje, nema dokaza da bi se u bliskoj budućnosti razina potrošnje na kineskom domaćem tržištu ili tržištima trećih zemalja znatno povećala i da bi stoga mogla apsorbirati trenutačno raspoloživ rezervni kapacitet kineskih proizvođača ili njegov znatni dio.

(56)

Na temelju prethodnoga u ispitnom je postupku zaključeno da bi kineski izvoznici mogli lako proširiti svoju proizvodnju i izvoziti znatne količine u Uniju u slučaju isteka mjera.

(57)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 59., tržište Unije uvijek je bilo privlačno tržište za kineske izvoznike, a bili su kontinuirano prisutni i u ostatku svijeta. Prema dostupnim statističkim podacima o kineskom izvozu, glavna izvozna tržišta na kojima su kineski izvoznici bili aktivni su SAD, Meksiko, Hong Kong, Turska i Južna Afrika. Osim u SAD-u (16), cijene koje su naplaćivali u tim zemljama niže su od onih koje prevladavaju na tržištu Unije za slične vrste proizvoda.

(58)

U tim okolnostima opravdano je očekivati da bi se, ako se dopusti da antidampinške mjere isteknu, kineski izvoznici prebacili s određenih trećih zemalja na tržište Unije i da bi im cilj onda bio izvoziti znatne količine na tržište Unije.

(59)

Tržište Unije uvijek je bilo vrlo privlačno tržište u pogledu količina i cijena. Podaci primljeni u vrijeme pokretanja trenutačnog ispitnog postupka pokazuju da su cijene u Uniji znatno više u usporedbi s prodajnim cijenama u većini ostalih trećih zemalja.

(60)

Od prvog uvođenja mjera (20. siječnja 1997.) kineski su izvoznici kontinuirano pokazivali snažan interes za ulazak na tržište Unije. Prethodni su ispitni postupci pokazali da su kineski proizvođači nastojali izbjeći mjere praksama izbjegavanja mjera (17), kao što su pretovar robe i neznatne izmjene, ali i praksama apsorpcije (18).

(61)

Veličina tržišta Unije može se smatrati jasnim pokazateljem da bi kineski proizvođači u budućnosti pokušali vratiti tržišni udio u Uniji.

(62)

U pogledu cijena, prema ispitnom postupku prosječna kineska izvozna cijena za tržišta trećih zemalja niža je od prosječne kineske izvozne cijene u Uniju kako je navedeno u uvodnoj izjavi 57. Stoga je jasno da bi tržište Unije bilo financijski privlačna opcija za kineske izvoznike jer bi mogli prodavati po višim cijenama u Uniji, a da ne ugrožavaju svoju prodaju ostatku svijeta i još uvijek snižavati cijenu svojih glavnih konkurenata u Uniji prodajom po dampinškim cijenama. Stoga se može zaključiti da je tržište Unije, kao jedno od najvećih na svijetu, i dalje privlačno kineskim proizvođačima.

(63)

S obzirom na procijenjeni znatni rezervni kapacitet u NRK-u u kombinaciji s privlačnošću tržišta Unije u pogledu veličine i prodajne cijene, osobito u pogledu visine cijene izvoza NRK-a u treće zemlje, te na evidentirane prethodne prakse izbjegavanja mjera i apsorpcije, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi ukidanje antidampinških mjera uzrokovalo znatno povećanje dampinškog uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira iz NRK-a u Uniju.

(64)

Tijekom RIPR-a prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira u Uniji su proizvodili sljedeći proizvođači:

(65)

Oba proizvođača (od kojih je prvi bio podnositelj zahtjeva) surađivala su u ispitnom postupku. Drugi proizvođač također podržava zahtjev za produženje mjera. Budući da oba društva zajedno predstavljaju ukupnu proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniji tijekom RIPR-a, smatra se da predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Ni jedan proizvođač ni njihova društva kćeri nisu povezani s kineskim proizvođačima izvoznicima.

(66)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju sljedećeg:

Tablica 1.

Potrošnja na tržištu Unije

(67)

Ispitni postupak pokazao je da se tržište prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira smanjilo za 15 % tijekom razmatranog razdoblja s oko 100–120 milijuna komada 2011. na 90–110 milijuna komada u RIPR-u (19).

(68)

Budući da su trenutačne antidampinške mjere protiv NRK-a proširene u skladu s člankom 13. stavkom 3. Osnovne uredbe na uvoz predmetnog proizvoda poslan iz Laoske Narodne Demokratske Republike i Vijetnama, trebalo bi uključiti uvoz iz tih zemalja kako bi se utvrdila ukupna količina uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Međutim, tijekom cijelog razmatranog razdoblja nije zabilježen uvoz predmetnog proizvoda iz Laoske Narodne Demokratske Republike i/ili Vijetnama.

(69)

Količina uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a ostala je tijekom razmatranog razdoblja na relativno stabilnoj niskoj razini uz malo povećanje tijekom RIPR-a. Rezultat toga je da se tržišni udio kineskog uvoza povećao s 1,8 % na 2,3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a stalno se smanjivala u razmatranom razdoblju uz ukupni pad od 17 % između 2011. i RIPR-a.

(71)

U RIPR-u nije zabilježeno snižavanje cijena zbog kineskih uvoznih cijena. Međutim, treba naglasiti da izračun uzima u obzir prilagodbe cijena za redovnu carinsku uvoznu pristojbu (2,7 %) i troškove nakon uvoza (2 %). Nakon tih prilagodbi pokazalo se da su prosječne cijene kineskog uvoza gotovo na istoj razini kao prosječne cijene franko tvornica industrije Unije za nepovezane kupce u Uniji, a utvrđena negativna marža snižavanja cijena iznosila je 0,1 %. Zabilježeno je i da su količine prodaje kineskih proizvođača izvoznika male. Nadalje, podnositelj zahtjeva podnio je određene dokaze da su vrste proizvoda koje se trenutačno uvoze iz NRK-a „posebni” mehanizmi, primjerice mehanizmi s 23 prstena ili mehanizmi s otponcem. Ti se proizvodi sastoje od veće količine sirovina i višeg troška rada te stoga imaju višu cijenu od standardnih proizvoda industrije Unije. Zbog nesuradnje kineskih izvoznika ta se tvrdnja nije mogla provjeriti prema njihovim podacima o izvozu.

(72)

Bez obzira na nepostojanje snižavanja cijena utvrđena je marža prodaje ispod cijene od 3,4 % u RIPR-u. Taj se izračun temeljio na ciljnoj dobiti industrije Unije od 5 %, tj. na istoj ciljnoj dobiti koja je upotrijebljena u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(a)

Količina uvoza i tržišni udio

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(b)

Uvozne cijene

Tablica 5.

Prosječne cijene uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira iz trećih zemalja

(73)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja glavna zemlja izvoznica prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniju bila je Indija. Uvoz iz te zemlje pokrivao je znatan udio tržišta Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, u rasponu između 32 % i 42 % s vrhuncem u RIPR-u. Drugi najveći izvoznik u Uniju tijekom RIPR-a bila je Kambodža i, iako je počela izvoziti u Uniju tek 2013., snažno je povećala svoj udio na tržištu i postigla gotovo 8 % u RIPR-u. U oba slučaja proizvođači izvoznici iz tih zemalja bile su tvornice koje su otvorili kineski proizvođači prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Njihova ulaganja u proizvodnju u tim zemljama uslijedila su nakon uvođenja mjera za kineske prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira kako su dodatno proširene na uvoz iz drugih zemalja nakon nekoliko ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera. U slučaju Kambodže premještanje proizvodnje kineskog vlasnika uslijedilo je nakon uvođenja mjera Tajlandu. Istodobno je u razmatranom razdoblju Tajland, nekad drugi najveći izvoznik u Uniju, gotovo nestao s tržišta.

(74)

S obzirom na visinu cijena uvoza iz trećih zemalja, trebalo bi naglasiti da su cijene uvoza iz Indije i Kambodže niže od cijena uvoza iz NRK-a (33 % odnosno 27 %).

(75)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(76)

Radi poštovanja povjerljivih poslovnih podataka, podaci o dva proizvođača iz Unije morali su biti prikazani u indeksiranom obliku.

(77)

Proizvodnja industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 18 %. To je kretanje pratilo kretanje potrošnje iako je smanjenje opsega proizvodnje industrije Unije bilo nešto veće od smanjenja potrošnje. U razmatranom razdoblju stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije smanjila se za 13 % usprkos činjenici da se sam kapacitet donekle povećao za 7 %. Iskorištenost kapaciteta dosegla je u RIPR-u svoju rekordno nisku razinu od 55 % do 65 % u apsolutnom smislu.

(78)

Razine zaliha industrije Unije na kraju godine smanjile su se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, uzimajući u obzir istodobno smanjenje proizvodnje, razine zaliha zadržane su na relativno stabilnoj razini koju proizvođači iz Unije smatraju normalnom.

(79)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u razmatranom se razdoblju smanjio za 18 %. Iako je glavni razlog za to smanjenje bilo istodobno smanjenje potrošnje, trebalo bi naglasiti da je pad obujma prodaje bio veći od pada potrošnje. Iz toga je proizašlo smanjenje tržišnog udjela industrije Unije za 4 %.

(80)

Prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije u RIPR-u bile su na gotovo istoj razini kao na početku razmatranog razdoblja.

(81)

Zaposlenost u ekvivalentu punog radnog vremena smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 9 % kao rezultat restrukturiranja industrije Unije. Istodobno su i prosječni troškovi rada smanjeni za 17 %. No, s obzirom na to da je u istom razdoblju došlo do dramatičnog pada proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 77., radna produktivnost smanjila se u razmatranom razdoblju za 11 %.

(82)

U razmatranom je razdoblju, osim 2012., industrija Unije uspjela biti profitabilna iako je profitabilnost bila daleko ispod ciljne dobiti od 5 %. Nadalje, kretanja su i dalje silazna.

(83)

Smanjenje profitabilnosti uglavnom je rezultat smanjenja prodajne cijene. Bez obzira na vrlo malu iskorištenost kapaciteta, prosječni troškovi proizvodnje u RIPR-u nisu se povećali preko razine iz 2011., prije svega zbog povećanja troškova rada nakon napora koje su proizvođači iz Unije uložili u restrukturiranje.

(84)

Ispitnim postupkom dokazano je da je industrija Unije uspjela zadržati relativno visoku razinu ulaganja u razmatranom razdoblju uz veliki povrat ulaganja (iznimka je godina gubitaka 2012.). Industrija Unije uspjela je zadržati i pozitivni novčani tok u cijelom razmatranom razdoblju iako se u RIPR-u smanjio za 43 % u usporedbi s razinom iz 2011. Industrija Unije tijekom promatranog razdoblja nije imala nikakvih problema pri prikupljanju kapitala.

(85)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 49., na temelju najboljih dostupnih činjenica, ispitnim postupkom utvrđeno je postojanje znatnog dampinga od 49 % tijekom RIPR-a.

(86)

Uzimajući u obzir dampinški uvoz iz NRK-a te kontinuirane prethodne prakse izbjegavanja mjera i apsorpcije, može se zaključiti da se industrija Unije nije u potpunosti oporavila od učinaka prethodnog dampinga u razmatranom razdoblju, iako se određeno smanjenje nekih pokazatelja štete, npr. obujma prodaje i proizvodnje, ne može pripisati uvozu iz predmetne zemlje zbog njegove niske razine u tom razdoblju nego je prije rezultat pada potrošnje.

(87)

U razmatranom razdoblju industrija Unije izvozila je samo zanemarive količine pa se zaključuje da izvoz nije utjecao na situaciju industrije Unije.

(88)

Ispitni postupak pokazao je da je nastavak mjera od 2010. omogućio industriji Unije da zadrži pozitivnu profitabilnost praktički u cijelom razmatranom razdoblju. Ipak, postignuta profitabilnost bila je mnogo manja od ciljne dobiti (5 %), ali je omogućila industriji Unije da ostvari neka ulaganja i zadrži relativno velik tržišni udio.

(89)

Ostali pokazatelji štete pokazuju da je gospodarska situacija industrije Unije teška u kontekstu konkurencije na svjetskoj razini i smanjenja potrošnje. Industrija Unije na te je izazove odgovorila restrukturiranjem svojih radnih mjesta i ulaganjem u modernizaciju proizvoda.

(90)

Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela znatnu štetu.

(91)

Industrija Unije restrukturirala je svoje aktivnosti i imala je koristi od antidampinških mjera. Ipak, iako su te mjere prvi put uvedene 1997., u potpunosti su bile na snazi tek kad su se uklonili učinci praksi apsorpcije i izbjegavanja mjera.

(92)

U tom se kontekstu analizira vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(93)

S obzirom na to da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku, nalazi u pogledu NRK-a morali su se temeljiti na najboljim raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, posebno iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(94)

Kako je prethodno zaključeno u uvodnim izjavama 50. i 63., kineski izvoznici i dalje su nastavili svoje dampinške prakse te je nastavak dampinga vjerojatan.

(95)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 59., kineski izvoznici nikad nisu izgubili interes za tržište Unije, što je posebno vidljivo u prethodnim praksama apsorpcije i izbjegavanja mjera.

(96)

Kako je zaključeno u uvodnim izjavama 53. i 61., kineski proizvođači izvoznici imaju goleme rezervne kapacitete za proizvodnju predmetnog proizvoda, a tržište Unije im je posebno privlačno zbog svoje veličine i relativno visokih cijena.

(97)

Uz to, statistički podaci o uvozu i obujam proizvodnje proizvođača iz Unije također pokazuju da se tržište smanjuje. Tipičan znak tržišta koje se smanjuje sveobuhvatna je konkurencija za preostali obujam. Velika je vjerojatnost da će s obzirom na trenutačni rezervni kapacitet u NRK-u doći do brzog porasta dampinškog uvoza niskih cijena u slučaju isteka mjera.

(98)

Sve te činjenice zajedno upućuju na mogućnost da bi NRK, ako se dopusti istek mjera, u kratkom roku na tržište Unije mogao izvesti znatne količine predmetnog proizvoda po dampinškim cijenama čak i bez potrebe da preusmjeri svoju prodaju s drugih tržišta. Ako bi se to dogodilo, industrija Unije bi se trenutačno suočila s daljnjim smanjenjem prodaje i prodajnih cijena, a to bi utjecalo na već slabu iskorištenost kapaciteta i profitabilnost. Ako bi se ti pokazatelji štete pogoršali, oporavak industrije Unije brzo bi se prekinuo i vrlo vjerojatno bi se ponovila znatna šteta.

(99)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li zadržavanje mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Određivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(100)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90., mjere su omogućile industriji Unije da konsolidira svoj položaj i započne restrukturiranje. Istodobno je u uvodnoj izjavi 98. zaključeno da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja dopusti li se istek antidampinških mjera protiv NRK-a. Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera protiv NRK-a koristio industriji Unije.

(101)

Svi poznati uvoznici i korisnici obaviješteni su o pokretanju postupka revizije. Međutim, nepovezani korisnici nisu surađivali s Komisijom, a nepovezani su uvoznici vrlo ograničeno surađivali, točnije samo jedno društvo koje je uvozilo iz NRK-a.

(102)

Uvoznik koji je surađivao u načelu nije bio protiv zadržavanja mjera. Doista, njegov uvoz iz NRK-a bio je zanemariv u RIPR-u, a njegovi podaci o uvozu pokazuju da je zbog mjera na snazi već promijenio svoje dobavljače. Stoga zadržavanje mjera ne bi utjecalo na njegovu situaciju.

(103)

S obzirom na elemente analizirane u uvodnim izjavama 100. do 102. te na činjenicu da trenutačni uvoz iz NRK-a predstavlja oko 2 % potrošnje Unije, nema razloga za pretpostavku da bi zadržavanje mjera bilo protivno interesu Unije. Stoga je zaključeno da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja antidampinških mjera protiv NRK-a.

(104)

Sve zainteresirane strane koje surađuju obaviještene su o ključnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se smatra prikladnim zadržati postojeće antidampinške pristojbe na uvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira iz NRK-a. Zainteresiranim stranama omogućeno je i da nakon te objave podnesu primjedbe. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(105)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da bi trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a.

(106)

Iz toga proizlazi da bi trebalo zadržati i proširenje mjere za predmetni proizvod podrijetlom iz NRK-a na uvoz poslan iz Vijetnama (22) i Laoske Narodne Demokratske Republike (23), bez obzira na to je li deklariran kao podrijetlom iz Vijetnama i Laoske Narodne Demokratske Republike ili ne.

(107)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe nije dostavio mišljenje,

(a)

za mehanizme sa 17 i 23 prstena (oznake TARIC 8305100021, 8305100023, 8305100029 i 8305100035) iznos pristojbe jednak je razlici između najniže uvozne cijene od 325 EUR za 1 000 komada i neto cijene franko granica Zajednice, neocarinjene;

(b)

za mehanizme osim onih sa 17 ili 23 prstena (oznake TARIC 8305100011, 8305100013, 8305100019 i 8305100034).

12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/19

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1193/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz limunske kiseline („predmetni proizvod”) trenutačno razvrstane u oznake KN 2918 14 00 i ex 2918 15 00, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”). Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 6,6 % do 42,7 %.

(2)

Europska komisija („Komisija”) prihvatila je Odlukom 2008/899/EZ (3) preuzimanje obveza u pogledu cijena koje su, među ostalim, ponudila trgovačka poduzeća Weifang Ensign Industry Co., Ltd. (dodatna oznaka TARIC A882) („Weifang”) i TTCA Co., Ltd. (dodatna oznaka TARIC A878) („TTCA”) zajedno s Kineskom gospodarskom komorom uvoznika i izvoznika za metale, minerale i kemikalije („Komora”).

(3)

Komisija je nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera i parcijalne privremene revizije („revizije”) zadržala mjere i izmijenila njihovu razinu Provedbenom uredbom (EU) 2015/82 (4). Antidampinška pristojba trenutačno na snazi na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a u rasponu je od 15,3 % do 42,7 % („mjere na snazi”).

(4)

Nakon revizija Komisija je Provedbenom odlukom (EU) 2015/87 (5) prihvatila preuzimanje obveza koje su, među ostalim, ponudili Weifang i TTCA zajedno s Komorom.

(5)

Obveze koje su preuzeli Weifang i TTCA („predmetni proizvođači izvoznici”) temelje se na indeksaciji najnižih cijena u skladu s kotacijama cijene kukuruza u Uniji, glavne sirovine uobičajeno upotrebljavane u proizvodnji limunske kiseline.

(6)

Nakon ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2016/32 (6) proširila mjere na snazi na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije („ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera”).

(7)

Ispitnim postupkom u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera zaključeno je da su se mjere na snazi izbjegavale prekrcavanjem preko Malezije. Konkretno, nalazi ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera otkrili su istovremeni porast izvoza iz NRK-a u Maleziju i uvoza iz Malezije u Uniju. Ispitnim postupkom u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera nije utvrđena stvarna proizvodnja limunske kiseline u Maleziji. Šest kineskih proizvođača izvoznika (uključujući Weifang i TTCA) surađivali su u ispitnom postupku u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. Izvozom proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera bilo je obuhvaćeno oko 69 % kineskog izvoza u Maleziju tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do ožujka 2015.

(8)

Predmetni proizvođači izvoznici složili su se da će, među ostalim, odmah obavijestiti Komisiju o svim promjenama svoje korporativne strukture do kojih je došlo tijekom razdoblja primjene preuzete obveze. Složili su se i da je sudjelovanje u sustavu trgovanja koji dovodi do rizika od izbjegavanja mjera kršenje preuzete obveze.

(9)

Preuzetom obvezom određuje se i da Komisija može povući svoje prihvaćanje preuzete obveze u svakom trenutku tijekom razdoblja primjene ako se pokaže da praćenje i provedba nisu izvedivi.

(10)

Pri praćenju poštovanja preuzete obveze Komisija je provjerila podatke koje su podnijeli predmetni proizvođači izvoznici, a koji se odnose na preuzetu obvezu. Komisija je uz to obavila i posjete radi provjere u prostorima predmetnih proizvođača izvoznika. U pogledu nalaza ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera iz uvodne izjave 7. Komisija je provjerila izvozne transakcije u Maleziju i postojanje rizika od izbjegavanja mjera općenito. Nalazi su navedeni u uvodnim izjavama 11. do 20. u nastavku.

(11)

TTCA nije obavijestio o promjenama strukture trgovačkog društva. Promjene su se dogodile već 2012., ali su prijavljene tek na početku posjeta radi provjere u prosincu 2015.

(12)

Komisija je preispitala taj nalaz i zaključila da je TTCA prekršio obvezu obavješćivanja.

(13)

Izvoz predmetnih proizvođača izvoznika u Maleziju čini više od 70 % izvoza koji su prijavili proizvođači koji su surađivali u ispitnom postupku u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. Oba proizvođača izvoznika prijavila su znatan izvoz limunske kiseline distributerima/trgovcima u Maleziji. Tijekom posjetâ radi provjere predmetni proizvođači izvoznici nisu mogli pružiti dokaze o konačnom odredištu tog izvoza i oba su trgovačka društva tvrdila da ne prate svoje proizvode nakon prodaje trećoj zemlji. Nakon posjetâ radi provjere Komisija je obama proizvođačima izvoznicima omogućila dovoljno vremena za podnošenje dokaza o konačnom odredištu.

(14)

Podneseni dokumenti nisu bili dostatni kako bi se utvrdilo konačno odredište cijelog izvoza u Maleziju.

(15)

Komisija se upućuje na nalaze ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera iz uvodne izjave 7., posebice na nepostojanje stvarne proizvodnje u Maleziji te na istovremeni porast izvoza iz NRK-a u Maleziju i uvoza iz Malezije u Uniju. Budući da su većinu izvoza u Maleziju obavljali predmetni proizvođači izvoznici, Komisija je zaključila da su oba proizvođača sudjelovala u sustavu trgovanja koji dovodi do rizika od izbjegavanja mjera.

(16)

Osim toga, prema statističkim podacima dostupnima za oba predmetna proizvođača izvoznika, izvoz trgovcima/distributerima u Maleziji znatno se smanjio nakon pokretanja ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera.

(17)

Komisija je preispitala tu promjenu strukture trgovine. Zaključila je da je jedini razlog promjene strukture trgovine pokretanje ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera, čime je potvrđeno postojanje rizika od izbjegavanja mjera.

(18)

Komisija je preispitala i nedostatak praćenja izvoza oba proizvođača izvoznika u ostale treće zemlje. Zaključila je da postoji rizik od izbjegavanja mjera, kao u slučaju Malezije, posebice zato što su proizvođači izvoznici priznali da ne prate konačno odredište svojeg izvoza.

(19)

Komisija je preispitala sve nalaze i zaključila da su TTCA i Weifang sudjelovali u sustavu trgovanja koji dovodi do rizika od izbjegavanja mjera. Stoga je došlo do kršenja preuzete obveze.

(20)

Nadalje, s obzirom na nalaze ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera, Komisija je zaključila i da je zbog strukture trgovanja i nedostatka sljedivosti izvoznih transakcija onemogućeno praćenje preuzete obveze trgovačkih društava TTCA i Weifang jer nije moguće pratiti hoće li proizvodi predmetnih proizvođača izvoznika u treće zemlje ući u slobodan promet u Uniji.

(21)

Nalazi u pogledu kršenjâ preuzete obveze i njezina neizvedivost, ustanovljeni za proizvođače izvoznike TTCA i Weifang, opravdan su razlog za povlačenje prihvaćanja preuzete obveze za predmetna dva proizvođača izvoznika u skladu s člankom 8. stavcima 7. i 9. Osnovne uredbe i u skladu s uvjetima preuzete obveze.

(22)

Zainteresiranim stranama omogućeno je da budu saslušane te da iznesu primjedbe u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(23)

Komora je zajedno s TTCA-om i Weifangom ponovno predložila donošenje akcijskog plana za bolju provedbu preuzimanja obveze, a taj je prijedlog podnesen nakon posjetâ radi provjere iz prethodno navedene uvodne izjave 10. Planom je predviđen dodatni mehanizam praćenja u okviru kojega bi sva društva koja su preuzela obvezu Komisiji redovito dostavljala prošireno izvješće o prodaji u trećim zemljama, a Komora bi primjenjivala mjere ranog upozoravanja radi sprečavanja prekrcavanja. Međutim, praćenje s pomoću tog novog mehanizma ne bi bilo praktično. U svakom slučaju, predloženi mehanizam odnosi se na buduću primjenu preuzimanja obveze i njime se ne rješavaju prethodna kršenja i neusklađenosti.

(24)

Weifang i TTCA u svojim su pisanim podnescima osporili izravnu korelaciju promjene količine izvoza u Maleziju i prekrcavanja jer je promjena količine izvoza odraz samo promjene vanjskih čimbenika, tj. smanjenja potražnje na tržištu. Tvrdili su da zaključak Komisije o promjeni strukture trgovine nije potkrijepljen dokazima te je samo pretpostavka. Ispitnim postupkom u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera iz uvodne izjave 7. zaključeno je da su se mjere na snazi izbjegavale prekrcavanjem preko Malezije. Ispitnim postupkom u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera utvrđena je znatna promjena strukture trgovine povezane s izvozom iz NRK-a i Malezije u Uniju do koje je došlo nakon uvođenja mjera na predmetni proizvod u prosincu 2008., pri čemu za tu promjenu nema dostatnog valjanog razloga ili gospodarskog opravdanja osim uvođenja mjera. Na temelju statističkih podataka i podataka koje su dostavila društva, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., većinu izvoza u Maleziju obavljali su predmetni proizvođači izvoznici u razdoblju 2011.–2015. Stoga se tvrdnje TTCA-a i Weifanga ne mogu prihvatiti.

(25)

Weifang i TTCA ne priznaju svoju odgovornost za praćenje svoje prodaje nepovezanim trgovcima u trećim zemljama. Štoviše, ta su društva sama priznala da prodajom nepovezanim trgovcima u trećim zemljama postaje nepraktično pratiti daljnju prodaju zbog prirode proizvoda i tržišta. Takvim se tvrdnjama potvrđuje velika opasnost od izbjegavanja mjera prekrcavanjem, što provedbu preuzimanja obveze čini nepraktičnom.

(26)

TTCA je priznao nemar, ali ne i činjenicu da je neobavješćivanjem Komisije o nekim promjenama svoje korporativne strukture namjerno kršio preuzimanje obveze. To je društvo tvrdilo da je Komisiju obavijestilo o promjenama u dva navrata: tijekom revizije zbog predstojećeg isteka mjera i tijekom ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. TTCA je tvrdio da promjene nisu negativno utjecale na provedbu preuzimanja obveze. Komisija ne može prihvatiti te tvrdnje jer društvo nije poštovalo jasnu obvezu izvješćivanja utvrđenu u okviru preuzimanja obveze, prema kojoj odmah mora obavijestiti Europsku komisiju o svim promjenama svoje korporativne strukture jer zbog tih promjena možda treba promijeniti određene aspekte preuzimanja obveze i/ili njegovo praćenje ako to Komisija smatra potrebnim. O takvim promjenama mora se izravno i jasno obavijestiti u kontekstu aktivnosti praćenja, posebno zbog stalnoga kontakta društava koja su preuzela obvezu i nadležne službe Komisije.

(27)

Nadalje, Komora se zajedno s TTCA-om i Weifangom pozivala na interes Unije u pogledu zadržavanja preuzimanja obveze. Komora, TTCA i Weifang tvrde da bi zbog povlačenja preuzimanja obveze došlo do povećanja nestabilnosti cijena, što je nepovoljno za korisnike limunske kiseline. Komisija ne može prihvatiti tu tvrdnju. Nestabilnost cijena može biti značajka svakog tržišta proizvoda, no ona ne utječe na ocjenu izvedivosti ili kršenja preuzimanja obveze.

(28)

Nijedna tvrdnja koju su predočili Komora i predmetni proizvođači izvoznici neće utjecati na Komisijinu ocjenu da su prekršili svoje preuzimanje obveze te da ga je postalo nepraktično pratiti.

(29)

Komisija je stoga, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe te u skladu s relevantnim klauzulama preuzimanja obveze kojima je Komisija ovlaštena jednostrano povući preuzimanje obveze, zaključila da bi prihvaćanje preuzimanja obveze koje su ponudili Weifang i TTCA trebalo povući te da bi Provedbenu odluku (EU) 2015/87 trebalo izmijeniti. Stoga bi se konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/82 trebala primjenjivati na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode trgovačka društva Weifang Ensign Industry Co., Ltd. (dodatna oznaka TARIC A882) i TTCA Co., Ltd. (dodatna oznaka TARIC A878),

12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/24

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/26

(1)

Uredbom (EZ) br. 1224/2009 uspostavlja se sustav za kontrolu, inspekciju i izvršenje kako bi se osigurala sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike u Uniji. Tom se Uredbom predviđa da, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost obalnih država članica, inspektori Unije mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s njezinim odredbama u vodama Unije te na ribarskim plovilima Unije izvan voda Unije.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 (2) utvrđuju se detaljna pravila za primjenu sustava kontrole Unije utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1224/2009.

(3)

Provedbenom uredbom (EU) br. 404/2011 predviđa se da popis inspektora Unije donosi Komisija na temelju obavijesti država članica i Europske agencije za kontrolu ribarstva (dalje u tekstu: „Agencija”).

(4)

Prvi popis inspektora Unije utvrđen je u Provedbenoj odluci Komisije 2011/883/EU (3). Taj je popis tri puta zamijenjen novim popisima inspektora Unije; prvo Provedbenom odlukom Komisije 2013/174/EU (4), a zatim Provedbenom odlukom Komisije 2014/120/EU (5) i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/645 (6). U skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 404/2011, nakon utvrđivanja početnog popisa, države članice i Agencija do listopada svake godine obavješćuju Komisiju o svim izmjenama popisa koje žele uvesti za sljedeću kalendarsku godinu, a Komisija taj popis na odgovarajući način mijenja do 31. prosinca.

(5)

Neke države članice i Agencija dostavile su obavijesti o svojim izmjenama trenutačnog popisa inspektora. Popis utvrđen Provedbenom odlukom (EU) 2015/645 trebalo bi stoga zamijeniti novim popisom inspektora Unije na temelju tih obavijesti.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/53

(1)

Dopisom od 28. rujna 2015. francuska su nadležna tijela obavijestila Komisiju, u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1008/2008, o projektu za izmjenu pravila trenutačno utvrđenih Odlukom od 15. studenoga 1994. o raspodjeli zračnog prometa unutar Zajednice u sustavu pariških zračnih luka (dalje u tekstu: „planirane izmjene”) (2). Dopisom od 10. studenoga 2015. Komisija je zatražila dodatne informacije na što su francuska nadležna tijela odgovorila dopisom od 30. studenoga 2015.

(2)

Komisija je u Službenom listu Europske unije2. prosinca 2015. objavila sažetak planiranih izmjena te pozvala zainteresirane strane na dostavu primjedbi (3).

(3)

Grad Pariz opslužuju zračne luke Charles-de-Gaulle, Orly i Le Bourget, za koje se raspodjela prometa kolektivno regulira Odlukom od 15. studenoga 1994.

(4)

Kao odgovor na pritužbu, Komisija je Odlukom Komisije 95/259/EZ (4) proglasila pravila o raspodjeli prometa za sustav pariških zračnih luka utvrđena francuskom Odlukom od 15. studenoga 1994. usklađenima s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2408/92 (5). Uredba je u međuvremenu stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1008/2008. Odluka Komisije uvjetovana je izmjenom Odluke iz 1994. kako je navedeno u Odluci Komisije. Francuska su tijela ispunila zahtjev izmjenom Odluke 1. ožujka 1996.

(5)

Odluka od 15. studenoga 1994. kako je izmijenjena (dalje u tekstu: „Odluka iz 1994.”) primjenjuje se samo na promet unutar EGP-a. Njome se predviđa da se izvanredni zračni prijevoz u zračne luke unutar EGP-a i iz njih zrakoplovima s najviše 25 sjedala za koje se sjedala ne prodaju pojedinačno javnosti, bilo da ih izravno prodaje zračni prijevoznik ili da se prodaju neizravno, mora obavljati iz zračne luke Le Bourget ili u nju. Sav ostali promet unutar EGP-a može se obavljati iz zračnih luka Charles-de-Gaulle i Orly ili u njih. Pristup Orlyju ograničen je na četiri redovna dnevna leta na linijama između Orlyja i drugih zračnih luka unutar EGP-a u određeno vrijeme dana. Ograničenje u Orlyju ne primjenjuje se u najprometnijim satima ako se usluge obavljaju zrakoplovom određene minimalne veličine.

(6)

Planiranim izmjenama postojećih pravila o raspodjeli prometa za pariške zračne luke ukidaju se postojeća ograničenja koja se primjenjuju na zračnu luku Orly u smislu redovnih dnevnih letova i ovise o veličini zrakoplova u zračnoj luci Orly, a koja su trenutačno utvrđena člancima 4. i 5. Odluke iz 1994., koji se u cijelosti citiraju u odjeljku I. Odluke 95/259/EZ.

(7)

Cilj je tih ograničenja posebno uvedenih za Orly optimizacija ograničenog kapaciteta u zračnoj luci i sprečavanje zračnih prijevoznika da obavljaju više od četiri redovna dnevna leta po prijevozniku na zadanoj liniji, čime se potiče uporaba slotova za različita odredišta. Ograničenja su potakla optimizaciju uporabe ograničenog broja slotova tako što se spriječila uporaba zrakoplova ispod određene granične veličine na linijama koje su imale dovoljno putničkog prometa za uporabu većeg zrakoplova, samo kako bi se ispunili zahtjevi za uporabu slotova. Granične veličine određene su prema količini putničkog prometa na određenoj liniji.

(8)

Francuska nadležna tijela tvrde da ta posebna ograničenja više nisu potrebna. Čine se zadovoljnima trenutačnim stanjem uporabe slotova na Orlyju jer su izjavila da je uporaba slotova prirodno optimizirana od donošenja Odluke iz 1994. Budući da su trenutačno u uporabi svi slotovi na Orlyju, mogućnost da se dodijele slotovi za druge usluge u toj zračnoj luci vrlo je ograničena. Operatori se sad služe i većim zrakoplovima za povećanje kapaciteta te optimizaciju uporabe slotova za vlastiti interes na način kojim se pridonosi optimalnoj iskorištenosti kapaciteta u zračnoj luci Orly.

(9)

U pogledu ostalih odredbi Odluke iz 1994. planiranim se izmjenama proširuje primjena pravila o raspodjeli prometa, trenutačno primjenjivih samo na prijevoz unutar EGP-a, i na prijevoz izvan EGP-a kako je objašnjeno u sljedeća dva odlomka.

(10)

Le Bourget prima samo izvanredni zračni prijevoz zrakoplovima s najviše 25 sjedala za koje se sjedala ne prodaju pojedinačno javnosti. Učinak planiranih izmjena bit će isključivanje prometa izvan EGP-a u okviru redovnog prijevoza, prijevoza zrakoplovima s najviše 25 sjedala te ako se sjedala prodaju pojedinačno javnosti, bilo da ih izravno prodaje zračni prijevoznik ili da se prodaju neizravno, iz zračne luke Le Bourget. Gornja granica za broj sjedala podliježe mogućim odstupanjima, koja određuje nadležni ministar u propisno opravdanim slučajevima. Trenutačno su ta ograničenja primjenjiva isključivo na zračni prijevoz unutar EGP-a.

(11)

Sav se drugi prijevoz usmjerava na Orly i Charles-de-Gaulle. Planiranim se izmjenama ograničava promet izvan EGP-a u okviru izvanrednog prijevoza zrakoplovima s najviše 25 sjedala, osim ako se sjedala prodaju pojedinačno javnosti ili, uz prethodno odobrenje, ako dotični zrakoplov prevozi putnike na vezanim letovima. To odgovara postojećim ograničenjima za zračni prijevoz unutar EGP-a (6).

(12)

Francuska tijela predviđaju sljedeći utjecaj na raspodjelu prometa kakva je sad (7):

(13)

Francuska su tijela objasnila da su trenutačna ograničenja, uvedena Odlukom iz 1994. u pogledu zrakoplova s najviše 25 sjedala za koje se sjedala ne prodaju javnosti (članak 6. Odluke), opravdana potrebom da se optimizira iskorištenost ograničenog kapaciteta na Charles-de-Gaulleu i Orlyju. Navode da je za postizanje optimizacije bilo nužno osigurati ujednačavanje tipa zrakoplova, čime se postiže redovno kretanje zrakoplova u istim vremenskim i prostornim razmacima između kretanja. Manji, i stoga potencijalno sporiji zrakoplovi ometaju redovan redoslijed jer trebaju više prostora i vremena između kretanja zrakoplova. Stoga se taj izvanredni zračni prijevoz zrakoplovima s najviše 25 sjedala za koje se sjedala ne prodaju pojedinačno javnosti usmjerava na Le Bourget kako se ne bi narušio redovan redoslijed.

(14)

S druge strane, izvanredni zračni prijevoz zrakoplovima s najviše 25 sjedala za koje se sjedala prodaju javnosti mora se obavljati u zračne luke Orly i Charles-de-Gaulle ili iz njih. Francuska tijela tvrde da je to zbog činjenice što se preko Le Bourgeta, iz razloga objašnjenih u sljedećem odlomku, ne obavlja prijevoz koji se prodaje javnosti. Međutim, s obzirom na činjenicu da je takav prijevoz ograničen i podliježe pronalaženju raspoloživog ad hoc slota na Orlyju i Charles-de-Gaulleu, ne smatra se ometajućim u tim zračnim lukama.

(15)

U pogledu zračnog prometa u Le Bourgetu, francuska su tijela navela da se odlučilo rezervirati zračnu luku za poslovni i opći zračni promet te kao izložbeno mjesto za određena međunarodna događanja povezana sa zračnim prometom i svemirskom industrijom. Infrastruktura zračne luke prilagođena je u tu svrhu i stoga bi usmjeravanje svih komercijalnih usluga, redovnog ili izvanrednog prijevoza velikim zrakoplovima na Le Bourget zahtijevalo prethodne investicije kako bi se infrastruktura prilagodila toj vrsti prijevoza. Osim toga, redovni prijevoz i prijevoz velikim zrakoplovima imali bi ekološki utjecaj na stanovnike.

(16)

Francuska tijela tvrde da se prethodno navedena razmatranja, koja se odnose na svaku od dotičnih zračnih luka, odnose i na promet u zemlje izvan EGP-a ili iz njih. Budući da je takav promet široko liberaliziran na temelju novih ugovora o uslugama u zračnom prometu, znatno se povećao od početka primjene Odluke iz 1994. Stoga francuska tijela tvrde da je prethodno navedena ograničenja nužno primjenjivati na sav promet.

(17)

Francuska su tijela provela postupak savjetovanja prije obavješćivanja Komisije o planiranim izmjenama (8):

(18)

Prije javnog savjetovanja francuska su se tijela usmeno savjetovala s udrugama za zračni promet FNAM (Fédération Nationale de l'Aviation Marchande), SCARA (Syndicat des Compagnies Aériennes Autonomes) i EBAA (European Business Aviation Association), koje su izrazile potporu izmjenama, imajući u vidu posebno planiranu dosljednost u tretiranju prijevoza unutar EGP-a i izvan njega.

(19)

Francuska su tijela primila podneske triju zainteresiranih strana koji su uzeti u obzir u nacrtu teksta.

(20)

Početni nacrt pravila uključivao je odredbu kojom se dopušta obavljanje izvanrednog zračnog prijevoza zrakoplovima s kapacitetom od najviše 25 sjedala iz Orlyja i Charles-de-Gaullea te u njih ako prevoze putnike na vezanim letovima, a da za to ne treba prethodno odobreno odstupanje. Tu su odredbu odbili aéroports de Pariz (ADP) te je stoga isključena iz nacrta teksta. Smatralo se da bi dopuštanje općeg pristupa tih letova u zračne luke Charles-de-Gaulle i Orly moglo imati negativan učinak na redovni promet u tim zračnim lukama.

(21)

Kao odgovor na objavu sažetka planiranih izmjena u Službenom listu Europske unije Komisija je primila primjedbe jedne zainteresirane strane.

(22)

Zainteresirana strana tvrdi da je ograničenje vrste prijevoza koji se može obavljati u Le Bourget ili iz njega preveliko i u suprotnosti s interesima potrošača, regije i zračne luke. Nadalje, ta je strana istaknula da nije provedena nikakva studija radi procjene gospodarskog učinka i učinka na zračni promet planiranih izmjena u odnosu na postojeća pravila o raspodjeli prometa.

(23)

Zainteresirana strana tvrdi da je razlikovanje na temelju redovnog i izvanrednog prijevoza te veličine zrakoplova proizvoljno i neopravdano. Predložila je da se nova pravila protumače kao preusmjeravanje zračnog prometa od Le Bourgeta u kojem uslugama terminala upravlja sedam neovisnih operatora prema zračnim lukama Charles-de-Gaulle i Orly u kojima su terminali pod monopolom.

(24)

Naposljetku, zainteresirana je strana izjavila da je postupak savjetovanja bio diskriminirajući. Tvrdi da za razliku od ostalih dionika nije bila pozvana na sastanke na kojima se raspravljalo o planiranim izmjenama i ocjenjivalo ih se. Stoga je jedino mogla dati pisani doprinos.

(25)

Člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 predviđa se da država članica, nakon savjetovanja sa zainteresiranim stranama, bez diskriminacije među odredištima unutar Zajednice ili na temelju nacionalnosti ili identiteta zračnog prijevoznika, može urediti raspodjelu zračnog prometa među zračnim lukama koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(26)

Nadalje, raspodjela zračnog prometa među dotičnim zračnim lukama mora poštovati načela razmjernosti i transparentnosti te biti utemeljena na objektivnim mjerilima.

(27)

Člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 predviđa se da dotična država članica Komisiju obavješćuje o svojim namjerama o uređivanju raspodjele zračnog prometa ili o promjeni postojećeg pravila o raspodjeli prometa. Predviđa se i da Komisija provjerava primjenu članka 19. stavka 2. te u roku od šest mjeseci nakon primitka informacija od države članice i nakon traženja mišljenja odbora osnovanog člankom 25. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 odluči može li država članica primjenjivati mjere. Dodaje se da Komisija objavljuje svoju odluku u Službenom listu Europske unije, a mjere se ne primjenjuju prije objave odobrenja Komisije.

(28)

Izmjenama se mijenjaju pravila u pogledu raspodjele prometa za pariške zračne luke proširenjem područja primjene postojećih pravila na prijevoz izvan EGP-a, čime se ograničava pristup određenim vrstama prijevoza u svaku od tih zračnih luka ili iz nje.

(29)

To predstavlja promjenu postojećeg pravila o raspodjeli prometa u smislu članka 19. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1008/2008. U skladu s uvjetima te odredbe, ona nije ograničena na promet unutar EU-a ili (radi uključivanja Uredbe u Sporazum o EGP-u) unutar EGP-a. Nadalje, na temelju niza sporazuma s određenim trećim zemljama koji se trenutačno primjenjuju, kao što su sporazumi sa Švicarskom Konfederacijom ili Sjedinjenim Američkim Državama, zračni prijevoznici Unije i zračni prijevoznici iz tih trećih zemalja imaju pravo pružati usluge između bilo koje točke u Uniji i državnog područja dotične treće zemlje. Naposljetku, zračni prijevoznici bilo koje države članice koji imaju sekundarni poslovni nastan u drugoj državi članici mogu bez diskriminacije ostvariti prava iz bilateralnih sporazuma sklopljenih s tom državom članicom, u skladu sa sudskom praksom Suda (9).

(30)

Druga izmjena postojećeg pravila o raspodjeli prometa u smislu članka 19. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 sastoji se u činjenici da se ukidaju određena ograničenja u pogledu zračne luke Orly, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11.

(31)

Komisija napominje da su francuska tijela provela službeno javno savjetovanje obaviješću od 19. svibnja 2015. na koju su sve zainteresirane strane bile pozvane odgovoriti. Komisija nema informacije o tome da francuska tijela nisu uzela u obzir odgovore. Naprotiv, primjećuje da je nacrt pravila izmijenjen nakon savjetovanja. Komisija stoga smatra da je savjetovanje sa zainteresiranim stranama prikladno provedeno kako se zahtijeva člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1008/2008.

(32)

Komisija je utvrdila da dotične tri zračne luke, Orly, Charles-de-Gaulle i Le Bourget ispunjavaju zahtjeve iz članka 19. stavka 2.

(33)

Zračne luke opslužuju gradsku aglomeraciju Pariza, dostupne su zbog prikladne infrastrukture cestovnog prometa te javnog prijevoza u 35 minuta do sat vremena, povezane su međusobno i s gradom Parizom čestim i pouzdanim javnim prijevozom te nude potrebne usluge zračnim prijevoznicima, ponajprije kontrolu zračnog prometa, opsluživanje zrakoplova na zemlji i obradu putnika.

(34)

Izmijenjenim se pravilima ne bi diskriminiralo među odredištima u Uniji niti na temelju nacionalnosti ili identiteta zračnih prijevoznika.

(35)

Stoga su izmjene u skladu s kriterijima nediskriminacije iz članka 19. stavka 2.

(36)

Ukidanje ograničenja u pogledu Orlyja jednostavno poništava postojeća ograničenja, a da se pritom ne stvaraju nova. Ograničenja su uvedena radi poticanja uporabe slotova za različita odredišta i sprečavanja prijevoznika da lete zrakoplovima ispod određene granične veličine na linijama s velikim količinama putničkog prometa, samo kako bi se ispunili zahtjevi za uporabu slotova. Međutim, u okolnostima opisanima u uvodnoj izjavi 8. ta su pravila postala nepotrebna.

(37)

U pogledu drugih učinaka planiranih izmjena nova su ograničenja sljedeća:

(38)

Zainteresirana strana navodi da su ograničenja prevelika. Komisija se s tim ne slaže. Pravila o raspodjeli prometa imaju dvije svrhe:

(39)

Stoga se razlikovanja koja su predvidjela francuska tijela, temeljena na vrstama usluga (njihovom redovnom ili izvanrednom karakteru te načinu na koji se sjedala prodaju) i veličini zrakoplova, čine prikladnima za postizanje željenih ciljeva.

(40)

Isto tako, ne čini se da se mjerom predviđa više od potrebnog za postizanje tih ciljeva.

(41)

U mjeri u kojoj se određeni prijevoz izvan EGP-a želi rezervirati za zračne luke Charles-de-Gaulle i Orly, ničim se ne daje naslutiti da je cilj stvoriti prednosti za društvo koje upravlja tim zračnim lukama (ADP), nego postići prethodno navedenu optimizaciju. U tom kontekstu Komisija primjećuje i da su francuska tijela izvorno htjela odrediti opći pristup zračnoj luci Orly za male zrakoplove s putnicima na vezanim letovima, čemu se sam ADP usprotivio.

(42)

Komisija stoga smatra da su planirane izmjene objektivno opravdane i proporcionalne.

(43)

Planirane izmjene temelje se na objektivnim kriterijima (veličini i vrsti usluge, kako je prethodno objašnjeno) i nužne su za postizanje prethodno navedenih ciljeva pravila o raspodjeli prometa.

(44)

Naposljetku, planirane će izmjene i trenutačno primjenjiva pravila biti objavljeni te stoga i transparentni.

(45)

Zaključno, Komisija smatra da je planirana izmjena pravila o raspodjeli prometa, kako su utvrđena Odlukom od 15. studenoga 1994. o raspodjeli zračnog prometa unutar Zajednice u sustavu pariških zračnih luka, u skladu sa zahtjevima iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 1008/2008.

(46)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Savjetodavnog odbora iz članka 25. Uredbe,

12.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/60

(1)

Direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ se, među ostalim, utvrđuju kriteriji održivosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva. Odredbe članaka 7.b i 7.c te Priloga IV. Direktivi 98/70/EZ slične su odredbama članaka 17. i 18. te Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ.

(2)

Kad se pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva uzimaju u obzir za potrebe članka 7.a Direktive 98/70/EZ i članka 17. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2009/28/EZ, države članice moraju od gospodarskih subjekata zahtijevati dokazivanje usklađenosti pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva s kriterijima održivosti iz članka 7.b stavaka od 2. do 5. Direktive 98/70/EZ, odnosno članka 17. stavaka od 2. do 5. Direktive 2009/28/EZ. U tu svrhu gospodarski subjekti mogu priložiti dokaz ili podatke koji su pribavljeni u skladu s, među ostalim, dobrovoljnim nacionalnim ili međunarodnim programom, ili nacionalnim programom.

(3)

Država članica može obavijestiti Komisiju o svojem nacionalnom programu. Ako Komisija odluči da je tako priopćeni nacionalni program u skladu s uvjetima utvrđenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ, ne može se odbiti uzajamno priznavanje programa utvrđenih u skladu s člankom 7.c Direktive 98/70/EZ i člankom 18. Direktive 2009/28/EZ i programa te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima održivosti navedenima u članku 7.b stavcima od 2. do 5. Direktive 98/70/EZ i članku 17. stavcima od 2. do 5. Direktive 2009/28/EZ.

(4)

Austrija je 29. rujna 2015. obavijestila Komisiju o svojem nacionalnom programu („austrijskom programu poljoprivrednog certificiranja”). Program obuhvaća poljoprivredne sirovine i biljna ulja te se primjenjuje sve do početne obrade tih sirovina. Komisija je ocijenila usklađenost austrijskog programa poljoprivrednog certificiranja s uvjetima utvrđenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za održivost pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva uspostavljenog člankom 25. stavkom 2. Direktive 2009/28/EZ,