ISSN 1977-0847
Službeni list
Europske unije
L 41
Hrvatsko izdanje
Zakonodavstvo
Svezak 59.
18. veljače 2016.
|
ISSN 1977-0847 |
||
|
Službeni list Europske unije |
L 41 |
|
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 59. |
|
|
|
Ispravci |
|
|
|
* |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
|
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/1 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/222
оd 5. veljače 2016.
o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ម្រេចកំពត (Mrech Kampot)/Poivre de Kampot (ZOZP))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Kambodže za upis naziva „ម្រេចកំពត” (Mrech Kampot)/„Poivre de Kampot” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2). |
|
(2) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „ម្រេចកំពត” (Mrech Kampot)/„Poivre de Kampot” potrebno je upisati u registar, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naziv „ម្រេចកំពត” (Mrech Kampot)/„Poivre de Kampot” (ZOZP) upisuje se u registar.
Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 5. veljače 2016.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL C 265, 13.8.2015., str. 7.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/3 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/223
оd 17. veljače 2016.
o uspostavljanju postupka za ocjenu određenih zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva te za pojedinačni tretman koje su podnijeli proizvođači izvoznici iz Kine i Vijetnama te o provedbi presude Suda u spojenim predmetima C-659/13 i C-34/14
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), a posebno njegov članak 266.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 14.,
budući da:
A. POSTUPAK
|
(1) |
Komisija je 23. ožujka 2006. donijela Uredbu (EZ) br. 553/2006 o uvođenju privremenih antidampinških mjera na uvoz određene obuće s gornjištima od kože („obuća”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Vijetnama („Privremena uredba”) (2). |
|
(2) |
Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1472/2006 (3) uvelo konačne antidampinške pristojbe u rasponu od 9,7 % do 16,5 % na uvoz određene obuće s gornjištima od kože, podrijetlom iz Vijetnama i NRK-a na dvije godine („Uredba Vijeća (EZ) br. 1472/2006” ili „Sporna uredba”). |
|
(3) |
Vijeće je Uredbom (EZ) br. 388/2008 (4) proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz određene obuće s gornjištem od kože podrijetlom iz NRK-a na uvoz koji se otprema iz Posebnog upravnog područja Makaa („PUP”), bez obzira na to je li prijavljena kao proizvod podrijetlom iz Posebnog upravnog područja Makaa ili nije. |
|
(4) |
Vijeće je nastavno na reviziju nakon isteka mjera pokrenutu 3. listopada 2008. (5) dodatno produžilo te antidampinške mjere za 15 mjeseci Provedbenom uredbom (EU) br. 1294/2009 (6), odnosno do 31. ožujka 2011., kad su mjere istekle („Uredba (EU) br. 1294/2009”). |
|
(5) |
Društva Brosmann Footwear (HK) Ltd, Seasonable Footwear (Zhongshan) Ltd, Lung Pao Footwear (Guangzhou) Ltd i Risen Footwear (HK) Co Ltd te Zhejiang Aokang Shoes Co. Ltd („podnositelji zahtjeva”) osporili su Spornu uredbu pri Prvostupanjskom sudu (sada: Opći sud). Opći sud odbacio je ta osporavanja presudama od 4. ožujka 2010. u predmetu T-401/06 Brosmann Footwear (HK) i ostali protiv Vijeća [2010.] ECR II-671 i od 4. ožujka 2010. u spojenim predmetima T-407/06 i T-408/06 Zhejiang Aokang Shoes i Wenzhou Taima Shoes protiv Vijeća [2010.] ECR II-747 („presude Općeg suda”). |
|
(6) |
Podnositelji zahtjeva podnijeli su žalbe na te presude. U svojim presudama od 2. veljače 2012. u predmetu C-249/10 P Brosmann i dr. i od 15. studenoga 2012. u predmetu C-247/10P Zhejiang Aokang Shoes Co. Ltd Sud je ukinuo presude Općeg suda. Smatrao je da je Opći sud povrijedio pravo tako što je smatrao da Komisija nije trebala ispitati zahtjeve za tretman tržišnoga gospodarstva („MET”) prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe primljene od trgovaca koji nisu u uzorku (stavak 36. presude u predmetu C-249/10 P i stavci 29. i 32. presude u predmetu C-247/10 P). |
|
(7) |
Sud je zatim dao vlastitu presudu u pogledu ovog pitanja. Smatrao je sljedeće: „[…] Komisija je trebala ispitati potkrijepljene zahtjeve koje su joj dostavili žalitelji na temelju članka 2. stavka 7. točaka (b) i (c) Osnovne uredbe za potrebe zahtijevanja MET-a u kontekstu antidampinškog postupka [koji je] predmet Sporne uredbe. Zatim se mora utvrditi da se ne može isključiti mogućnost da bi posljedica takvog ispitivanja bilo uvođenje konačne antidampinške pristojbe na žalitelje različite od pristojbe od 16,5 % koja se na njih primjenjuje na temelju članka 1. stavka 3. Sporne uredbe. Iz te je odredbe očito da je konačna antidampinška pristojba od 9,7 % uvedena za jedinog kineskog trgovca u uzorku kojem je dodijeljen MET. Kako je očito iz prethodnog stavka 38., da je Komisija utvrdila da su uvjeti tržišnoga gospodarstva vrijedili i za žalitelje, tada su i žalitelji trebali ostvariti korist od iste te stope ako izračun individualne dampinške marže nije bio moguć” (stavak 42. presude u predmetu C-249/10 P i stavak 36. presude u predmetu C-247/10 P). |
|
(8) |
Stoga je sud poništio Spornu uredbu u dijelu u kojem se odnosi na dotične podnositelje zahtjeva. |
|
(9) |
U listopadu 2013. Komisija je u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (7) najavila da je odlučila nastaviti antidampinški postupak upravo u onom dijelu u kojem je došlo do nezakonitosti i ispitati jesu li za podnositelje zahtjeva u razdoblju od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005. prevladavali uvjeti tržišnoga gospodarstva te je zainteresirane strane pozvala da se jave i iznesu svoja stajališta. |
|
(10) |
Vijeće je u ožujku 2014. Provedbenom odlukom Vijeća 2014/149/EU (8) odbilo prijedlog Komisije o donošenju Provedbene uredbe Vijeća o ponovnom uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe na određenu obuću s gornjištima od kože podrijetlom iz Narodne Republike Kine te koju su proizveli Brosmann Footwear (HK) Ltd, Seasonable Footwear (Zhongshan) Ltd, Lung Pao Footwear (Guangzhou) Ltd, Risen Footwear (HK) Co Ltd i Zhejiang Aokang Shoes Co. Ltd i prekinulo postupak u pogledu tih proizvođača. Vijeće je smatralo da uvoznici koji su kupili cipele od tih proizvođača izvoznika, kojima su nadležna nacionalna tijela nadoknadila relevantne carinske pristojbe na temelju članka 236. Uredbe (EEZ) br. 2913/1992 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (9) („Carinski zakonik Zajednice”), stekli legitimna očekivanja na temelju članka 1. stavka 4. Sporne uredbe, u skladu s kojim su odredbe Carinskog zakonika Zajednice, a posebno njegov članak 221., postale primjenjive na naplatu pristojbi, što bi se dovelo u pitanje donošenjem prijedloga Komisije. |
|
(11) |
Dva su uvoznika dotičnog proizvoda, C&J Clark International Ltd. i Puma SE, osporavala antidampinške mjere na uvoz određene obuće iz Kine i Vijetnama pozivajući se na nadležnost navedenu u uvodnim izjavama (5) do (7) pred svojim nacionalnim sudovima koji su predmete uputili Sudu na odluku o prethodnom pitanju. |
|
(12) |
U spojenim predmetima C-659/13 C & J Clark International Limited i C-34/14 Puma SE Sud je Uredbu Vijeća (EZ) br. 1472/2006 i Provedbenu uredbu Vijeća (EU) br. 1294/2009 proglasio nevaljanima u dijelu u kojem Europska komisija nije ispitala zahtjeve za MET i individualni tretman („IT”) koje su podnijeli proizvođači izvoznici iz NRK-a i Vijetnama koji nisu uključeni u uzorak, što je protivno zahtjevima utvrđenima u članku 2. stavku 7. točki (b) i članku 9. stavku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (10) („presude”). |
|
(13) |
U članku 266. UFEU-a propisuje se da institucije moraju poduzeti potrebne mjere kako bi postupile u skladu s presudama Suda. U slučaju poništenja akta koji su donijele institucije u kontekstu administrativnog postupka, kao što je antidamping, usklađenost s presudom Suda sastoji se od zamjene poništenog akta novim aktom iz kojeg je izbačena nezakonitost koju je utvrdio Sud („presuda u predmetu Asteris”) (11). |
|
(14) |
Prema sudskoj praksi Suda, postupak za zamjenu poništenog akta može se nastaviti u točki u kojoj je došlo do protupravnosti (12). Pod time se posebno razumijeva da, ako se poništi akt kojim se zaključuje neki administrativni postupak, to poništenje ne utječe nužno na pripremne akte kao što je pokretanje antidampinškog postupka. U situaciji kad uredba kojom se uvode konačne antidampinške mjere bude poništena, to znači da je nakon poništenja taj antidampinški postupak i dalje otvoren jer akt kojim se zaključuje taj antidampinški postupak više nije dio pravnog poretka Unije (13), osim ako je do protupravnosti došlo u fazi pokretanja postupka. |
|
(15) |
Osim činjenice da institucije nisu ispitale zahtjeve za MET i IT koje su podnijeli proizvođači izvoznici iz NRK-a i Vijetnama koji nisu uključeni u uzorak, svi ostali nalazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1472/2006 i Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 1294/2009 ostaju valjani. |
|
(16) |
U ovom je predmetu do nezakonitosti došlo nakon pokretanja postupka. Stoga je Komisija odlučila nastaviti trenutačni antidampinški postupak koji je još bio otvoren u točki u kojoj je došlo do nezakonitosti i ispitati jesu li za dotične proizvođače izvoznike u razdoblju od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005. prevladavali uvjeti tržišnoga gospodarstva. |
|
(17) |
Komisija će za uvoz društava C&J Clark International Ltd. i Puma SE ocijeniti sve podnesene zahtjeve za MET i IT. |
|
(18) |
Primjereno je na temelju članka 14. Osnovne uredbe nacionalnim carinskim tijelima naložiti da u međuvremenu ne vraćaju te pristojbe. Komisija će provesti tu ocjenu u roku od osam mjeseci od datuma presude. |
|
(19) |
Za uvoz drugih uvoznika koji sami nisu imali aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe za poništenje i koji se stoga mogu osloniti na presudu u svojim zahtjevima za povrat antidampinških pristojbi u skladu s člankom 236. Carinskog zakonika Zajednice Komisija će, radi učinkovite upotrebe resursa, procijeniti zahtjeve za MET i IT samo onih proizvođača izvoznika na koje se odnose zahtjevi za povrat koji su nacionalnim carinskim tijelima pravodobno dostavljeni u valjanom obliku. Komisija napominje da se u skladu s člankom 236. stavkom 2. Carinskog zakonika Zajednice uvozne ili izvozne carine vraćaju ili otpuštaju nakon podnošenja zahtjeva carinarnici u roku od tri godine od dana kad je o iznosu tih carina obaviješten dužnik. Komisija napominje i da nevaljanost uredbe o uvođenju antidampinških pristojbi ne čini nepredviđene okolnosti u smislu te odredbe, čime se dopušta produljenje roka od tri godine tijekom kojeg uvoznik može zatražiti povrat carinskih pristojbi koje su plaćene u skladu s tom uredbom. |
B. PROVEDBA PRESUDA SUDA U SPOJENIM PREDMETIMA C-659/13 I C-34/14
|
(20) |
Ako je akt institucija proglašen nevaljanim prethodnom odlukom Suda, ta presuda ima učinke erga omnes (14), tj. nije ograničena na podnositelja zahtjeva pred nacionalnim sudom koji zatim upućuje pitanje Sudu. U toj je situaciji Komisija stoga obvezna provesti presudu u pogledu svih strana na koje utječe nezakonitost koja je dovela do poništenja mjere. |
|
(21) |
Komisija može ispraviti aspekte Sporne uredbe koji su doveli do njezina poništenja, ostavljajući pritom nepromijenjene dijelove ocjene na koje se presuda (15) ne odnosi. |
|
(22) |
Kako bi osigurala učinkovitu upotrebu resursa, Komisija se suzdržava od ispitivanja svih zahtjeva za MET i IT kineskih i vijetnamskih proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak tijekom ispitnog postupka koji je doveo do donošenja Sporne uredbe. Umjesto toga smatra primjerenim nacionalna carinska tijela, koja moraju donijeti odluke o zahtjevima za povrat antidampinških pristojbi na temelju članka 236. Carinskog zakonika Zajednice (16), prije izvršenja povrata obvezati da zahtjev za povrat proslijede Komisiji i da čekaju Komisijinu ocjenu zahtjeva za MET i IT te, prema potrebi, ponovno uvođenje antidampinške pristojbe po primjerenoj stopi. Pravna je osnova te obveze članak 14. Osnovne uredbe u kojem je navedeno da se u uredbi o uvođenju pristojbi odrede detaljni načini naplate koju provode države članice. |
|
(23) |
Komisija će zatim provjeriti je li proizvođač izvoznik čiji izvoz podliježe zahtjevu za povrat doista zatražio ocjenu MET-a ili IT-a i, ako jest, je li tom proizvođaču izvozniku potrebno odobriti MET ili IT. |
|
(24) |
Komisija će donijeti uredbe o ocjeni i, prema potrebi, ponovnom uvođenju primjenjive stope pristojbe. Te novoutvrđene stope imat će učinak od datuma na koji je poništena uredba stupila na snagu. |
|
(25) |
Stoga su nacionalna carinska tijela obvezna pričekati ishod tog ispitnog postupka prije donošenja odluke o zahtjevu za povrat. |
|
(26) |
Komisija će nastojati poštovati rok predviđen u Osnovnoj uredbi za ocjenu MET-a i IT-a, tj. osam mjeseci od primitka podataka od nacionalnih carinskih tijela, kako bi se izbjegla nepotrebna kašnjenja. |
C. ZAKLJUČCI
|
(27) |
Analizu zahtjeva za MET i IT proizvođača izvoznika koji su prodavali proizvode društvima Puma SE i C&J Clark International Ltd potrebno je provesti u roku od osam mjeseci od datuma presude. |
|
(28) |
U pogledu antidampinške pristojbe uvedene na kineske i vijetnamske proizvođače izvoznike (osim onih na koje se primjenjuje Provedbena odluka Vijeća 2014/149/EU i onih koji su navedeni u prvoj rečenici ove Uredbe) nacionalna carinska tijela kojima su podneseni zahtjevi za povrat ili otpust antidampinških pristojbi plaćenih za izvoz tih ostalih proizvođača izvoznika trebala bi se obratiti Komisiji kako bi ona mogla procijeniti zahtjeve za MET i IT i, prema potrebi, ponovno uvesti antidampinške pristojbe. |
D. ODBOR
|
(29) |
Uredba je u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Nacionalna carinska tijela, koja su primila zahtjev za povrat, na temelju članka 236. Carinskog zakonika Zajednice, antidampinških pristojbi uvedenih Uredbom (EZ) br. 1472/2006 ili Provedbenom uredbom (EU) br. 1294/2009 i koje su naplatila nacionalna carinska tijela, a koji se zahtjev temelji na činjenici da je proizvođač izvoznik koji nije uključen u uzorak zatražio MET ili IT, prosljeđuju taj zahtjev i sve popratne dokumente Komisiji.
2. Komisija u roku od osam mjeseci od primitka zahtjeva i svih popratnih dokumenata provjerava je li proizvođač izvoznik doista podnio zahtjev za MET i IT. Ako jest, Komisija ocjenjuje taj zahtjev te Provedbenom uredbom Komisije, nakon objave u skladu s člankom 20. Osnovne uredbe, ponovno uvodi odgovarajuću pristojbu.
3. Nacionalna carinska tijela obvezna su pričekati objavu relevantne Provedbene uredbe Komisije o ponovnom uvođenju pristojbi prije nego što donesu odluku o zahtjevu za povrat i otpust antidampinških pristojbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.
(2) SL L 98, 6.4.2006., str. 3.
(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 1472/2006 od 5. listopada 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene obuće s gornjištima od kože podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Vijetnama (SL L 275, 6.10.2006., str. 1.).
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 388/2008 od 29. travnja 2008. o proširenju konačnih antidampinških mjera uvedenih Uredbom (EZ) br. 1472/2006 o uvozu određene obuće s gornjištima od kože podrijetlom iz Narodne Republike Kine, na uvoz istovjetnog proizvoda koji se otprema iz Posebnog upravnog područja Makaa, bez obzira na to je li prijavljena kao proizvod podrijetlom iz Posebnog upravnog područja Makaa ili nije (SL L 117, 1.5.2008., str. 1.).
(5) SL C 251, 3.10.2008., str. 21.
(6) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1294/2009 od 22. prosinca 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određene obuće s gornjištima od kože podrijetlom iz Vijetnama i podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz određene obuće s gornjištima od kože koja se otprema iz Posebnog upravnog područja Makaa, bez obzira na to je li prijavljena kao proizvod podrijetlom iz Posebnog upravnog područja Makaa ili nije, nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (SL L 352, 30.12.2009., str. 1.).
(7) SL C 295, 11.10.2013., str. 6.
(8) Provedbena odluka Vijeća 2014/149/EU od 18. ožujka 2014. o odbijanju prijedloga Provedbene uredbe o ponovnom uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe na uvoz određene obuće s gornjištima od kože podrijetlom iz Narodne Republike Kine te koju su proizveli Brosmann Footwear (HK) Ltd, Seasonable Footwear (Zhongshan) Ltd, Lung Pao Footwear (Guangzhou) Ltd, Risen Footwear (HK) Co Ltd i Zhejiang Aokang Shoes Co. Ltd (SL L 82, 20.3.2014., str. 27.).
(9) SL L 302, 19.10.1992., str. 1.
(10) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(11) Spojeni predmeti 97, 193, 99 i 215/86, Asteris AE i ostali i Helenska Republika protiv Komisije [1988.] ECR 2181, stavci 27. i 28.
(12) Predmet C-415/96, Španjolska protiv Komisije [1998.] ECR I-6993, točka 31.; predmet C-458/98 P, Industrie des Poudres Sphériques protiv Vijeća [2000.] I-8147, točke 80. do 85.; predmet T-301/01, Alitalia protiv Komisije [2008.] II-1753, točke 99. i 142.; spojeni predmeti T-267/08 i T-279/08, Région Nord-Pas de Calais protiv Komisije [2011.] II-0000, točka 83.
(13) Predmet C-415/96, Španjolska protiv Komisije [1998.] ECR I-6993, točka 31.; predmet C-458/98 P, Industrie des Poudres Sphériques protiv Vijeća [2000.] I-8147, točke 80. do 85.
(14) Predmet 66/80, International Chemical Corporation [1981.] 1191, točka 18.
(15) Predmet C-458/98 P, Industrie des Poudres Sphériques protiv Vijeća [2000.] I-8147, točke 80. do 85.
(16) Ili, od 1. svibnja 2016., na temelju relevantnih odredaba Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/8 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/224
оd 17. veljače 2016.
o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2., članak 20. točke (c), (f), (l), (m) i (n) i članak 223. stavak 3. točku (c),
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (2), a posebno njezin članak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (3), a posebno njezin članak 62. stavak 2. točku (b),
budući da:
|
(1) |
Provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 947/2014 (4) i (EU) br. 948/2014 (5) otvoreno je privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu s obzirom na tešku tržišnu situaciju koja je uglavnom rezultat zabrane uvoza mliječnih proizvoda iz Unije koju je donijela Rusija. |
|
(2) |
Ti programi privatnog skladištenja prošireni su provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 1337/2014 (6), (EU) 2015/303 (7) i (EU) 2015/1548 (8). Stoga se zahtjevi za potporu mogu predavati do 29. veljače 2016. |
|
(3) |
Rusija je 25. lipnja 2015. produljila zabranu uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz Unije za još jednu godinu, tj. do 6. kolovoza 2016. |
|
(4) |
Osim toga, globalna potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima i dalje je bila nestabilna tijekom 2015., dok se isporuka mlijeka u glavnim regijama izvoznicama povećala. |
|
(5) |
Zato su se cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu u Uniji dodatno smanjile i čini se da će nastaviti padati. |
|
(6) |
S obzirom na trenutačnu tržišnu situaciju primjereno je osigurati neprekinutu dostupnost programa potpore za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu te ih produžiti do završetka razdoblja intervencije u 2016. na dan 30. rujna 2016. |
|
(7) |
Kako bi se izbjegao bilo kakav prekid mogućnosti podnošenja zahtjeva u okviru programa, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave. |
|
(8) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 947/2014
U članku 5. Uredbe (EU) br. 947/2014 datum „29. veljače 2016.” zamjenjuje se datumom „30. rujna 2016.”.
Članak 2.
Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 948/2014
U članku 5. Uredbe (EU) br. 948/2014 datum „29. veljače 2016.” zamjenjuje se datumom „30. rujna 2016.”.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 346, 20.12.2013., str. 12.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 947/2014 оd 4. rujna 2014. o otvaranju privatnog skladištenja maslaca i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed (SL L 265, 5.9.2014., str. 15.).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 948/2014 оd 4. rujna 2014. o otvaranju privatnog skladištenja obranog mlijeka u prahu i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed (SL L 265, 5.9.2014., str. 18.).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1337/2014 оd 16. prosinca 2014. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje za maslac i obrano mlijeko u prahu (SL L 360, 17.12.2014., str. 15.).
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/303 оd 25. veljače 2015. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu (SL L 55, 26.2.2015., str. 4.).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1548 оd 17. rujna 2015. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu (SL L 242, 18.9.2015., str. 26.).
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/10 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/225
оd 17. veljače 2016.
o utvrđivanju najveće količine proizvoda po državi članici i roka za podnošenje zahtjeva za izvanredni program potpore za privatno skladištenje preostalih neiskorištenih količina određenih sireva od onih određenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/1852
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2015/1852 оd 15. listopada 2015. o otvaranju privremenog izvanrednog programa potpore za privatno skladištenje određenih sireva i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed (2), a posebno njezin članak 15.,
budući da:
|
(1) |
Delegiranom uredbom (EU) 2015/1852 otvoren je privremeni izvanredni program potpore za privatno skladištenje određenih sireva i unaprijed utvrđen iznos potpore. |
|
(2) |
Člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/1852 kao rok za podnošenje zahtjeva za potporu utvrđen je 15. siječnja 2016. |
|
(3) |
Irska, Francuska, Italija, Litva, Nizozemska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina obavijestile su Komisiju o tome da se žele nastaviti koristiti programom potpore za privatno skladištenje. |
|
(4) |
Nakon 15. siječnja 2016. ostala je neiskorištena količina od 68 123 tone. Stoga je primjereno tu količinu staviti na raspolaganje onim državama članicama koje su dostavile obavijest o tome da se žele nastaviti koristiti programom potpore za privatno skladištenje i navedenu količinu raščlaniti po državama članicama uzimajući u obzir količine za koje su države članice podnijele zahtjev do 15. siječnja 2016. |
|
(5) |
Trebalo bi odrediti novi rok za podnošenje zahtjeva za potporu. |
|
(6) |
Pravila utvrđena Delegiranom uredbom (EU) 2015/1852 za provedbu programa potpore za privatno skladištenje određenih sireva trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis na provedbu programa utvrđenog ovom Uredbom, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Najveća količina proizvoda po državama članicama koje podliježu privremenom izvanrednom programu potpore za privatno skladištenje preostalih neiskorištenih količina sireva, kako je utvrđeno Delegiranom uredbom (EU) 2015/1852, utvrđena je u Prilogu ovoj Uredbi.
Pravila utvrđena Delegiranom uredbom (EU) 2015/1852 za provedbu programa primjenjuju se mutatis mutandis na količine utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Podnošenje zahtjeva za potporu
Zahtjevi za potporu mogu se podnositi od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Rok za podnošenje zahtjeva jest 30. rujna 2016.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 271, 16.10.2015., str. 15.
PRILOG
|
Država članica |
Najveće količine (u tonama) |
|
Irska |
4 127 |
|
Francuska |
6 340 |
|
Italija |
27 025 |
|
Litva |
2 616 |
|
Nizozemska |
16 526 |
|
Finska |
694 |
|
Švedska |
2 126 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
8 669 |
|
Ukupno |
68 123 |
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/13 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/226
оd 17. veljače 2016.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno članak 9. stavak 4. i članak 14. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2022/95 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz amonijeva nitrata obuhvaćenog oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90 i podrijetlom iz Rusije. U skladu s daljnjim ispitnim postupkom kojim je utvrđeno da su carine bile apsorbirane, mjere su izmijenjene Uredbom Vijeća (EZ) br. 663/98 (3). Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera i privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 2. odnosno člankom 11. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (4), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 658/2002 (5) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 47,07 EUR po toni na uvoz amonijeva nitrata obuhvaćenog oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90 i podrijetlom iz Rusije. Zatim je provedena privremena revizija opsega proizvoda u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 te je Uredbom Vijeća (EZ) br. 945/2005 (6) uvedena konačna antidampinška pristojba u rasponu između 41,42 EUR po toni i 47,07 EUR po toni na uvoz krutih gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, trenutačno obuhvaćenih oznakama KN 3102 30 90, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00 i ex 3105 90 20, podrijetlom iz Rusije. |
|
(2) |
Nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka mjera i druge parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 Uredbom Vijeća (EZ) br. 661/2008 (7) zadržane su antidampinške mjere navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi (kako su zadnje izmijenjene Uredbom Vijeća (EZ) br. 945/2005), osim za grupu EuroChem za koju je fiksni iznos pristojbe iznosio između 28,88 EUR i 32,82 EUR po toni. |
|
(3) |
Komisija je prihvatila Odlukom 2008/577/EZ (8) ponude za preuzimanje obveza s kvantitativnim pragom, među ostalim, od ruskih proizvođača Open Joint Stock Company (JSC, na ruskom OAO) Acron i JSC Dorogobuzh. |
|
(4) |
Presudom od 10. rujna 2008. (9), kako je obrazložena presudom od 9. srpnja 2009. (10), Opći sud poništio je Uredbu (EZ) br. 945/2005 u odnosu na društvo Open Joint Stock Company (JSC) Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat („Kirovo”), koje je dio grupe OJSC UCC Uralchem („Uralchem”). Vijeće je Uredbom (EZ) br. 989/2009 (11) u skladu s time izmijenilo Uredbu (EZ) br. 661/2008. Stoga se za društvo Kirovo antidampinška pristojba (u iznosu od 47,07 EUR po toni) primjenjuje samo na uvoz amonijeva nitrata trenutačno obuhvaćenog oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90. |
|
(5) |
Komisija je Provedbenom uredbom (EU) br. 999/2014 (12) zadržala antidampinške mjere (kako su zadnje izmijenjene Uredbom (EZ) br. 989/2009) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
|
(6) |
Dana 16. rujna 2015. društvo Kirovo obavijestilo je Komisiju o svojoj planiranoj reorganizaciji grupe Uralchem. Od 1. listopada 2015. društvo Kirovo više nije dioničko društvo unutar društva OJSC UCC Uralchem („Uralchem”), nego je postalo podružnica Uralchema pod nazivom podružnica Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat društva OJSC UCC Uralchem („podružnica Kirovo”). To je društvo navelo da je cilj reorganizacije poboljšati korporativno upravljanje cijelom grupom Uralchem. |
|
(7) |
Uralchem ima drugo mjesto proizvodnje, podružnicu Azot grupacije Uralchem smještenu u Bereznikiju (Rusija), na koju se antidampinška pristojba (u iznosu od 47,07 EUR po toni) primjenjuje na sve vrste amonijeva nitrata iz članka 1. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014. Stoga je potrebno procijeniti rizik izbjegavanja mjera jer sada postoje dvije podružnice (Berezniki i Kirovo) unutar istog pravnog subjekta koje proizvode amonijev nitrat. |
|
(8) |
Komisija je stoga proučila informacije koje je dostavilo društvo i sve druge informacije koje su joj na raspolaganju te zaključila da je zbog razloga navedenih u nastavku rizik izbjegavanja antidampinških mjera od strane različitih podružnica Uralchema nizak. |
|
(9) |
Prvo, od izmjene mjera na temelju Uredbe (EZ) br. 989/2009 (kada su antidampinške pristojbe primjenjive na društvo Kirovo ograničene samo na uvoz amonijeva nitrata trenutačno obuhvaćenog oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90) ne postoje dokazi o tome da je Uralchem zloupotrijebio izuzeće primjenjivo na društvo Kirovo. Naime, uvoz amonijeva nitrata koji trenutačno nije obuhvaćen oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90 stabilan je od izmjene mjera. Štoviše, Komisija nema informacija o tome da je postrojenje Berezniki pogrešno prijavilo bilo koji dio svoje proizvodnje kao proizvodnju društva Kirovo, čime bi zloupotrijebilo izuzeće odobreno tom društvu. |
|
(10) |
Drugo, Uralchem tvrdi da na temelju primjenjivog nacionalnog zakonodavstva u Rusiji gnojiva podliježu obveznoj registraciji i označivanju, uključujući stvarno pravno ime i fizičku adresu mjesta proizvodnje. Proizvođačevo mjesto proizvodnje mora se navesti i u nizu drugih službenih dokumenata. Konačno, ako se amonijev nitrat izvozi, njegovo mjesto proizvodnje mora se navesti u nizu obveznih dokumenata kao što su izvozna carinska deklaracija, potvrda o podrijetlu i tovarni listovi. Stoga nije vjerojatno da bi nakon dodjele dodatne oznake TARIC A959 podružnici Kirovo grupe Uralchem došlo do njezine zloupotrebe od strane bilo kojeg drugog mjesta proizvodnje te grupe. |
|
(11) |
Treće, Uralchem se dopisom Komisiji od 13. listopada 2015. obvezao da neće poduzimati nikakve mjere koje bi mogle dovesti do zloupotrebe dodatne oznake TARIC A959, osobito izvozom u Uniju pod tom oznakom TARIC proizvoda koji nisu proizvedeni u podružnici Kirovo sa sjedištem u Kirovo-Chepetsku, Kirov Oblast. |
|
(12) |
Četvrto, Komisija zna koji je maksimalni kapacitet postrojenja Berezniki i Kirovo, a potrebno je nekoliko godina kako bi se izgradili novi pogoni i povećao postojeći kapacitet. Stoga bi svako trenutačno povećanje uvoza u budućnosti, osobito iznad maksimalnog kapaciteta postrojenja Kirovo, moglo po službenoj dužnosti dovesti do pokretanja ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera. |
|
(13) |
Ipak, kako bi se dodatno smanjio rizik izbjegavanja mjera, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjivih na različite podružnice u okviru Uralchema. Uralchem carinskim tijelima država članica mora dostaviti valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. trećeg stavka ove Uredbe. Uvoz uz koji nije priložen takav račun podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
|
(14) |
Komisija je sve zainteresirane strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) br. 999/2014. Tim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu. Uralchem i Vlada Ruske Federacije podnijeli su primjedbe. Njihove su primjedbe uzete u obzir. |
|
(15) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 1. stavak 2. točka (b) Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014 glasi kako slijedi:
|
„(b) |
Za robu koju proizvodi ‚podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku’ (dodatna oznaka TARIC A959):
Na robu iz stavka 1. koju proizvodi podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku i koja nije navedena u prethodnoj tablici ne primjenjuje se nikakva antidampinška pristojba. Neprimjena bilo koje antidampinške pristojbe za određenu robu koju proizvodi podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku uvjetovana je podnošenjem od strane društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, formulirana kako slijedi: ‚Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) amonijeva nitrata prodanog za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu proizvelo društvo (podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku i adresa) (dodatna oznaka TARIC A959) u Rusiji. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.’ Ne podnese li se taj račun, na sve vrste proizvoda amonijeva nitrata koje proizvodi podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku primjenjuje se stopa pristojbe koja vrijedi za ‚sva ostala društva’.” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 2022/95 od 16. kolovoza 1995. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 198, 23.8.1995., str. 1.).
(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 663/98 od 23. ožujka 1998. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2022/95 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 93, 26.3.1998., str. 1.).
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 56, 6.3.1996., str. 1.).
(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 658/2002 od 15. travnja 2002. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 102, 18.4.2002., str. 1.).
(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 945/2005 od 21. lipnja 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 658/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije i Uredbe (EZ) br. 132/2001 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom, među ostalim, iz Ukrajine nakon parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 160, 23.6.2005., str. 1.).
(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 661/2008 od 8. srpnja 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. i parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 185, 12.7.2008., str. 1.).
(8) Odluka Komisije 2008/577/EZ od 4. srpnja 2008. o prihvaćanju preuzimanja obveza u pogledu antidampinškog postupka u vezi s uvozom amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije i Ukrajine (SL L 185, 12.7.2008., str. 43.).
(9) Predmet T-348/05: JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća, 10. rujna 2008., ECR 2008 II-00159, točka 1. izreke.
(10) Predmet T-348/05 INTP: JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća, 9. srpnja 2009., ECR 2009 II-00116, točka 1. izreke.
(11) Uredba Vijeća (EZ) br. 989/2009 od 19. listopada 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 661/2008 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 278, 23.10.2009., str. 1.).
(12) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 999/2014 оd 23. rujna 2014. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 280, 24.9.2014., str. 19.).
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/17 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/227
оd 17. veljače 2016.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
|
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
|
(EUR/100 kg) |
||
|
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
|
0702 00 00 |
EG |
86,9 |
|
IL |
283,6 |
|
|
MA |
93,0 |
|
|
SN |
172,2 |
|
|
TN |
107,9 |
|
|
TR |
114,4 |
|
|
ZZ |
143,0 |
|
|
0707 00 05 |
MA |
84,1 |
|
TR |
184,9 |
|
|
ZZ |
134,5 |
|
|
0709 93 10 |
MA |
42,7 |
|
TR |
171,3 |
|
|
ZZ |
107,0 |
|
|
0805 10 20 |
CL |
98,4 |
|
EG |
44,8 |
|
|
IL |
118,8 |
|
|
MA |
54,1 |
|
|
TN |
49,8 |
|
|
TR |
61,6 |
|
|
ZZ |
71,3 |
|
|
0805 20 10 |
IL |
123,4 |
|
MA |
87,7 |
|
|
TR |
84,6 |
|
|
ZZ |
98,6 |
|
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
EG |
68,8 |
|
IL |
133,1 |
|
|
MA |
118,5 |
|
|
TR |
74,7 |
|
|
ZZ |
98,8 |
|
|
0805 50 10 |
IL |
106,9 |
|
MA |
74,1 |
|
|
TR |
92,4 |
|
|
ZZ |
91,1 |
|
|
0808 10 80 |
CL |
93,1 |
|
US |
108,2 |
|
|
ZZ |
100,7 |
|
|
0808 30 90 |
CL |
148,6 |
|
CN |
89,3 |
|
|
ZA |
97,6 |
|
|
ZZ |
111,8 |
|
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
ODLUKE
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/20 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/228
od 14. srpnja 2015.
o postupku sanacije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 18. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (2) uspostavlja se sanacijski postupak prema kojem se Vijeće može pozvati na donošenje odluka u vezi s usvajanjem sanacijskih programa. |
|
(2) |
Od 1. siječnja 2016. Vijeće može, odlučujući običnom većinom na temelju prijedloga Komisije, uložiti prigovor na sanacijski program ili potvrditi odnosno uložiti prigovor na materijalnu promjenu iznosa sredstava iz Fonda predviđenih sanacijskim programom Jedinstvenog sanacijskog odbora u roku od 24 sata od usvajanja sanacijskog programa. |
|
(3) |
Akt Vijeća trebao bi se donijeti pisanim glasovanjem zbog kratkog roka kako je utvrđeno člankom 18. stavkom 7. Uredbe. Postupak za ulaganje prigovora na sanacijski program ili za potvrđivanje odnosno ulaganje prigovora na materijalnu promjenu predviđenog iznosa sredstava iz Fonda po svojoj je naravi hitan. |
|
(4) |
Vijeće može, iz razloga hitnosti, raspravljati i donijeti odluku na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jednom od jezika navedenih u važećim propisima kojima se uređuje pitanje jezika kao što je predviđeno člankom 14. stavkom 1. Poslovnika Vijeća. Time se ne bi trebala dovesti u pitanje obveza donošenja odluke i njezine objave u kasnijoj fazi na svim jezicima navedenima u važećim propisima kojima se uređuje pitanje jezika, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ako je na Vijeću da donese odluku na temelju prijedloga Komisije u okviru članka 18. stavka 7. Uredbe (EU) br. 806/2014, tada se akt Vijeća donosi pisanim glasovanjem.
2. Vijeće može pri donošenju odluke raspravljati i donositi odluke na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih samo na engleskom jeziku.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2016.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. srpnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
P. GRAMEGNA
(1) SL L 325, 11.12.2009., str. 35.
(2) SL L 225, 30.7.2014., str. 1.
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/22 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/229
od 16. veljače 2016.
o imenovanju člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, kojeg je predložila Kraljevina Danska
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 302.,
uzimajući u obzir prijedlog danske vlade,
uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 18. rujna 2015. i 1. listopada 2015. donijelo odluke (EU, Euratom) 2015/1600 (1) i (EU, Euratom) 2015/1790 (2) o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. |
|
(2) |
Mjesto člana u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru postalo je slobodno istekom mandata gđe Marie-Louise KNUPPERT, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
G. Arne GREVSEN, First Vice-President of the Danish Confederation of Trade Unions (LO), imenuje se članom Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora do kraja tekućeg mandata, koji istječe 20. rujna 2020.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. veljače 2016.
Za Vijeće
Predsjednik
A.G. KOENDERS
(1) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2015/1600 od 18. rujna 2015. o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. (SL L 248, 24.9.2015., str. 53.).
(2) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2015/1790 od 1. listopada 2015. o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. (SL L 260, 7.10.2015., str. 23.).
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/23 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/230
оd 17. veljače 2016.
o izmjeni Provedbene odluke 2014/908/EU u pogledu popisa trećih zemalja i državnih područja čiji se nadzorni i regulatorni zahtjevi smatraju istovjetnima za potrebe tretmana izloženosti u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 107. stavak 4. i članak 142. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije 2014/908/EU (2) utvrđuju se popisi trećih zemalja i državnih područja čiji se nadzorni i regulatorni okvir smatra istovjetnim odgovarajućem nadzornom i regulatornom okviru koji se primjenjuje u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. |
|
(2) |
Komisija je provela daljnje procjene nadzornog i regulatornog okvira koji se primjenjuje na investicijska društva i burze korištenjem iste metodologije kao u slučaju procjena istovjetnosti na temelju kojih je donesena Provedbena odluka 2014/908/EU. |
|
(3) |
Komisija je u svojim procjenama razmatrala relevantan razvoj nadzornog i regulatornog okvira od donošenja Provedbene odluke 2014/908/EU te je uzela u obzir dostupne izvore informacija, uključujući neovisne procjene koje su provele međunarodne organizacije, primjerice Međunarodni monetarni fond i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire. |
|
(4) |
Komisija je zaključila da je u Japanu samo nadzorni i regulatorni okvir koji se primjenjuje na podskup japanskih investicijskih društava usklađen s nizom operativnih, organizacijskih i nadzornih standarda koji odražavaju ključne elemente Unijina nadzornog i regulatornog okvira koji se primjenjuje na investicijska društva. Taj podskup japanskih investicijskih društava, kako je definirano člankom 28. japanskog Zakona o financijskim instrumentima i burzama, bavi se utvrđenim djelatnostima te se prema japanskom pravnom okviru ona smatraju subjektima u poslovanju s financijskim instrumentima vrste I. Na subjekte u poslovanju s financijskim instrumentima vrste I. primjenjuju se posebna pravila u pogledu kapitalnih zahtjeva za registraciju kao i postojećih kapitalnih zahtjeva koji se temelje na riziku. Na temelju provedene analize primjereno je nadzorne i regulatorne zahtjeve za subjekte u poslovanju s financijskim instrumentima vrste I. koji se nalaze u Japanu smatrati barem istovjetnima onima koji se primjenjuju u Uniji za potrebe članka 107. stavka 4. i članka 142. stavka 1. točke 4. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. |
|
(5) |
Komisija je zaključila da Hong Kong, Indonezija i Južna Koreja imaju uspostavljen nadzorni i regulatorni okvir koji je u skladu s nizom operativnih, organizacijskih i nadzornih standarda koji odražavaju ključne elemente Unijina nadzornog i regulatornog okvira koji se primjenjuje na investicijska društva. Stoga je primjereno nadzorne i regulatorne zahtjeve za investicijska društva koja se nalaze u tim trećim zemljama i državnim područjima smatrati barem istovjetnima onima koji se primjenjuju u Uniji za potrebe članka 107. stavka 4. i članka 142. stavka 1. točke 4. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. |
|
(6) |
Komisija je zaključila da Australija, Indonezija i Južna Koreja imaju uspostavljen nadzorni i regulatorni okvir koji je u skladu s nizom operativnih standarda koji odražavaju ključne elemente Unijina nadzornog i regulatornog okvira koji se primjenjuje na burze. Stoga je primjereno nadzorne i regulatorne zahtjeve za burze koje se nalaze u tim trećim zemljama smatrati barem istovjetnima onima koji se primjenjuju u Uniji za potrebe članka 107. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013. |
|
(7) |
Provedbenu odluku 2014/908/EU trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se te treće zemlje i državna područja uvrstilo u odgovarajući popis trećih zemalja i državnih područja čiji se nadzorni i regulatorni zahtjevi smatraju istovjetnima Unijinu okviru za potrebe tretmana izloženosti u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. |
|
(8) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za bankarstvo, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Provedbena odluka 2014/908/EU mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Odluci. |
|
2. |
Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Odluci. |
|
3. |
Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Odluci. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. veljače 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(2) Provedbena odluka Komisije 2014/908/EU оd 12. prosinca 2014. o istovjetnosti nadzornih i regulatornih zahtjeva određenih trećih zemalja i državnih područja za potrebe tretmana izloženosti u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 359, 16.12.2014., str. 155.).
PRILOG I.
„PRILOG II.
POPIS TREĆIH ZEMALJA I DRŽAVNIH PODRUČJA ZA POTREBE ČLANKA 2. (INVESTICIJSKA DRUŠTVA)
|
1. |
Australija |
|
2. |
Brazil |
|
3. |
Kanada |
|
4. |
Kina |
|
5. |
Hong Kong |
|
6. |
Indonezija |
|
7. |
Japan (ograničeno na subjekte u poslovanju s financijskim instrumentima vrste I.) |
|
8. |
Meksiko |
|
9. |
Južna Koreja |
|
10. |
Saudijska Arabija |
|
11. |
Singapur |
|
12. |
Južna Afrika |
|
13. |
SAD” |
PRILOG II.
„PRILOG III.
POPIS TREĆIH ZEMALJA ZA POTREBE ČLANKA 3. (BURZE)
|
1. |
Australija |
|
2. |
Brazil |
|
3. |
Kanada |
|
4. |
Kina |
|
5. |
Indija |
|
6. |
Indonezija |
|
7. |
Japan |
|
8. |
Meksiko |
|
9. |
Južna Koreja |
|
10. |
Saudijska Arabija |
|
11. |
Singapur |
|
12. |
Južna Afrika |
|
13. |
SAD” |
PRILOG III.
„PRILOG V.
POPIS TREĆIH ZEMALJA I DRŽAVNIH PODRUČJA ZA POTREBE ČLANKA 5. (KREDITNE INSTITUCIJE I INVESTICIJSKA DRUŠTVA)
Kreditne institucije:
|
1. |
Australija |
|
2. |
Brazil |
|
3. |
Kanada |
|
4. |
Kina |
|
5. |
Guernsey |
|
6. |
Hong Kong |
|
7. |
Indija |
|
8. |
Otok Man |
|
9. |
Japan |
|
10. |
Jersey |
|
11. |
Meksiko |
|
12. |
Monako |
|
13. |
Saudijska Arabija |
|
14. |
Singapur |
|
15. |
Južna Afrika |
|
16. |
Švicarska |
|
17. |
SAD |
Investicijska društva:
|
1. |
Australija |
|
2. |
Brazil |
|
3. |
Kanada |
|
4. |
Kina |
|
5. |
Hong Kong |
|
6. |
Indonezija |
|
7. |
Japan (ograničeno na subjekte u poslovanju s financijskim instrumentima vrste I.) |
|
8. |
Meksiko |
|
9. |
Južna Koreja |
|
10. |
Saudijska Arabija |
|
11. |
Singapur |
|
12. |
Južna Afrika |
|
13. |
SAD” |
SMJERNICE
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/28 |
SMJERNICA (EU) 2016/231 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 26. studenoga 2015.
o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2015/39)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3., stavak 1. i članak 3. stavak 3., članak 5. stavak 1, članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 16.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezine članke 4. i 8.,
budući da:
|
(1) |
Vanjska statistika se sve više upotrebljava za potrebe koje nisu povezane s monetarnom politikom, uključujući makrobonitetnu analizu i praćenje prekomjernih neuravnoteženosti. Ove aktivnosti, kao i druge aktivnosti u području međunarodne suradnje i istraživanja bit će pojednostavnjene objavljivanjem odgovarajućih agregiranih podataka europodručja od strane ESB-a sastavljenih na temelju Smjernice ESB/2011/23 (2) i nacionalnih podataka prikupljenih s tim u vezi. |
|
(2) |
Zbog ravnoteže između koristi i troškova, smanjenje izvještajnog razdoblja za prijenos tromjesečne platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja koje će se primjenjivati od 2019., na temelju Smjernice ESB/2011/23, neće se više primjenjivati. |
|
(3) |
Smjernicu ESB/2011/23 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Smjernica ESB/2011/23 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 1. dodaje se sljedeća definicija:
|
|
2. |
Članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
Članak 3. stavak 2. mijenja se kako slijedi:
|
|
4. |
Umeće se sljedeći članak 3.a: „Članak 3.a Prijenos i objavljivanje podataka od strane ESB-a 1. ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama agregirane podatke europodručja koje objavljuje kao i ‚nacionalne skupove podataka koji se mogu objaviti’ prikupljene sukladno članku 2. 2. ESB može objaviti ‚nacionalne skupove podataka koji se mogu objaviti’ nakon objavljivanja odgovarajućih agregata europodručja.”; |
|
5. |
U članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Kada su podaci za stavke u tablicama od 1. do 5. Priloga II. zanemarivi ili nevažni za europodručje i nacionalne statistike ili podaci za navedenu stavku ne mogu biti prikupljeni uz razumne troškove, dopuštene su najbolje procjene na temelju pouzdanih statističkih metodologija, pod uvjetom da nije ugrožena analitička vrijednost statistike. Pored toga, najbolje procjene dopuštene su za sljedeće raščlambe u tablicama 1., 2., 2A i 6. Priloga II.:
|
|
6. |
Prilozi I. i II. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici. |
Članak 2.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.
2. Središnje banke Eurosustava postupat će se u skladu s ovom Smjernicom od 1. lipnja 2016.
Članak 3.
Adresati
Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 26. studenoga 2015.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.
(2) Smjernica ESB/2011/23 od 9. prosinca 2011 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (SL L 65, 3.3.2012., str. 1.).
PRILOG
Prilozi I. i II. Smjernici ESB/2011/23 mijenjaju se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
Prilog II. mijenja se kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) Koncepti i definicije odabranih stavki određeni su u Prilogu III.
(2) Detalji zahtijevanih zemljopisnih raščlambi navedeni su u tablici 7.
(3) Detalji zahtijevanih raščlambi prema institucionalnim sektorima navedeni su u tablici 8.”;
(4) Uključujući ‚izvedene financijske instrumente – neto’.”;
(5) Koncepti i definicije odabranih stavki određeni su u Prilogu III.
(6) Detalji zahtijevanih zemljopisnih raščlambi navedeni su u tablici 7.
(7) Detalji zahtijevanih raščlambi prema institucionalnim sektorima navedeni su u tablici 8.”;
Ispravci
|
18.2.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 41/54 |
Ispravak Direktive 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ
( Službeni list Europske unije L 294 od 6. studenoga 2013. )
Direktiva 2013/50/EU glasi kako slijedi:
„DIREKTIVA 2013/50/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 22. listopada 2013.
o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50. i 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 33. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) Komisija je morala podnijeti izviještaj o primjeni te Direktive Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući i o primjerenosti ukidanja oslobođenja za postojeće dužničke vrijednosne papire po isteku razdoblja od 10 godina iz članka 30. stavka 4. te Direktive te o potencijalnom utjecaju primjene te Direktive na europska financijska tržišta. |
|
(2) |
Komisija je 27. svibnja 2010. donijela izvješće o primjeni Direktive 2004/109/EZ koje je ukazalo na područja u kojima bi se režim stvoren tom Direktivom mogao unaprijediti. Izvješće posebno ukazuje na potrebu pojednostavnjivanja obveza određenih izdavatelja kako bi uređena tržišta postala atraktivnija malim i srednjim izdavateljima koji prikupljaju sredstva u Uniji. Nadalje, učinkovitost postojećeg režima transparentnosti potrebno je unaprijediti, posebno u vezi objave korporativnog vlasništva. |
|
(3) |
Također, u svojoj Komunikaciji od 13. travnja 2011., pod nazivom ‚Akt o jedinstvenom tržištu – Dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja – Zajedno za novi rast’ , Komisija je prepoznala potrebu za preispitivanjem Direktive 2004/109/EZ s ciljem unapređenja proporcionalnosti obveza primjenjivih na uvrštena mala i srednja poduzeća, uz istodobno osiguravanje iste razine zaštite ulagatelja. |
|
(4) |
Prema izvješću i Komunikaciji Komisije, trebalo bi smanjiti administrativni teret povezan s obvezama u pogledu uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu za mala i srednja poduzeća kako bi se poboljšao njihov pristup kapitalu. Obveza objavljivanja izjava poslovodstva za razdoblje tijekom godine ili tromjesečnih financijskih izvještaja predstavlja značajni teret za mnoge male i srednje izdavatelje čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima, a nije nužna za zaštitu ulagatelja. Te obveze također potiču kratkoročni učinak, a odvraćaju dugoročno ulaganje. Kako bi se potaknulo stvaranje održive vrijednosti i dugoročno usmjerene strategije ulaganja, nužno je smanjiti kratkoročni pritisak na izdavatelje i potaknuti ulagatelje da osmisle dugoročniju viziju. Stoga bi trebalo ukinuti obvezu objavljivanja izjava poslovodstva za razdoblje tijekom godine. |
|
(5) |
Državama članicama ne bi smjelo biti dozvoljeno da u svoje nacionalno zakonodavstvo uvedu obvezu da se periodične financijske informacije moraju objavljivati češće od godišnjih financijskih izvještaja i polugodišnjih financijskih izvještaja. Međutim, države članice trebale bi biti u mogućnosti od izdavatelja zahtijevati objavljivanje dodatnih periodičnih financijskih informacija, ako takav zahtjev ne predstavlja značajni financijski teret i ako su zatražene dodatne informacije proporcionalne faktorima koji doprinose donošenju investicijskih odluka. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje nikakve dodatne informacije koje zahtijeva sektorsko zakonodavstvo Unije, točnije, države članice mogu od financijskih institucija zahtijevati objavljivanje dodatnih periodičnih financijskih informacija. Nadalje, uređeno tržište od izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na njemu može zahtijevati objavljivanje dodatnih periodičnih financijskih informacija u svim ili nekim segmentima tog tržišta. |
|
(6) |
Kako bi se omogućila dodatna fleksibilnost i time smanjio administrativni teret, rok za objavu polugodišnjih financijskih izvještaja trebalo bi produžiti na tri mjeseca nakon isteka razdoblja izvješćivanja. Budući da je razdoblje u kojem izdavatelji mogu objaviti svoja polugodišnja financijska izvještaja produženo, očekuje se da će izvještaji malih i srednjih izdavatelja dobiti veću pozornost sudionika na tržištu te će na taj način ti izdavatelji povećati svoju vidljivost. |
|
(7) |
Kako bi se osigurala bolja transparentnost plaćanja državama, izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i koji posluju u području vađenja ili eksploatacije u primarnim šumama, trebali bi objaviti u posebnom izvješću, na godišnjoj osnovi, plaćanja državama u kojima posluju. To izvješće trebalo bi uključivati vrste plaćanja usporedive s onima objavljenima u okviru Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI). Objava plaćanja vladama trebala bi civilnom društvu i ulagateljima dati pristup informacijama na temelju kojih mogu zahtijevati od vlada država bogatih resursima da odgovaraju za primitke od iskorištavanja prirodnih resursa. Inicijativa je također komplementarna s Planom djelovanja Europske unije za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (EU FLEGT) i odredbama Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (5) u kojima se od trgovaca proizvodima od drva zahtijeva provođenje dubinske analize s ciljem sprečavanja ulaska nezakonitog drva na tržište Unije. Države članice bi trebale osigurati da su članovi nadležnih tijela poduzeća, koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom, nadležni za osiguravanje da se, u skladu s njihovim saznanjima i sposobnostima, izvješća o plaćanjima vladama pripremaju u skladu sa zahtjevima ove Direktive. Pojedinosti o zahtjevima utvrđene su u poglavlju 10. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima određenih vrsta poduzeća (6). |
|
(8) |
Za potrebe transparentnosti i zaštite ulagatelja, države članice trebale bi zahtijevati primjenu sljedećih načela na izvješćivanje o plaćanjima državama u skladu s poglavljem 10. Direktive 2013/34/EU: značaj (ako plaćanje u okviru financijske godine ne prelazi 100 000 eura, bez obzira na to je li riječ o jednokratnom plaćanju ili više povezanih plaćanja, ne treba se uzeti u obzir u izvješću); podnošenje izvješća državama i za svaki projekt posebno (izvješća o plaćanjima državama trebalo bi podnositi za svaku državu i za svaki projekt posebno); univerzalnost (nisu dozvoljena izuzeća, na primjer, za izdavatelje koji posluju u određenim zemljama, koja bi mogla imati narušavajući učinak i omogućiti izdavateljima iskorištavanje blagih zahtjeva u pogledu transparentnosti); iscrpnost (trebalo bi prijaviti sva relevantna plaćanja državama, u skladu s Poglavljem 10. Direktive 2013/34/EU i popratnim uvodnim izjavama). |
|
(9) |
Financijske inovacije dovele su do stvaranja novih vrsta financijskih instrumenata koji ulagateljima omogućuju gospodarsku izloženost poduzećima, a u Direktivi 2004/109/EZ nije bilo predviđeno njihovo objavljivanje. Ti bi se instrumenti mogli koristiti za tajno stjecanje dionica u poduzećima, što bi moglo prouzročiti zloupotrebu tržišta i dati lažnu i zavaravajuću sliku gospodarskog vlasništva trgovačkih društava uvrštenih na burzu. Kako bi osigurali da su izdavatelji i ulagatelji u potpunosti upoznati sa strukturom korporativnog vlasništva, definicija financijskih instrumenata u toj Direktivi trebala bi pokrivati sve instrumente koji imaju slični gospodarski učinak kao držanje dionica i pravo na stjecanje dionica. |
|
(10) |
Financijski instrumenti koji imaju sličan gospodarski učinak kao držanje dionica i pravo na stjecanje dionica te omogućuju namiru u novcu trebali bi se izračunavati na temelju ‚usklađivanja za deltu’, množenjem nominalnog iznosa temeljnih dionica deltom instrumenta. Delta pokazuje za koliko bi se teoretska vrijednost financijskog instrumenta promijenila u slučaju promjene u cijeni temeljnog instrumenta i daje točnu sliku izloženosti imatelja temeljnom instrumentu. Ovaj se pristup koristi kako bi se osiguralo da je podatak o ukupnom broju prava glasa dostupnih ulagatelju točan u najvećoj mogućoj mjeri. |
|
(11) |
Nadalje, kako bi osigurali odgovarajuću transparentnost većinskih udjela, ako imatelj financijskih instrumenata ostvaruje svoje pravo na stjecanje dionica, a ukupni udio prava glasa iz temeljnih dionica prelazi prag za obavješćivanje bez da utječe na ukupni postotak prethodno priopćenih udjela, trebalo bi zahtijevati novu obavijest u kojoj bi se objavila promjena u prirodi udjela. |
|
(12) |
Usklađeni režim za obavješćivanje o većinskim udjelima prava glasa, osobito u pogledu zbrajanja udjela dionica s udjelima financijskih instrumenata, trebao bi poboljšati pravnu sigurnost, povećati transparentnost i smanjiti administrativni teret prekograničnih ulagatelja. Državama članicama radi toga ne bi smjelo biti dozvoljeno donošenje pravila strožih od onih predviđenih Direktivom 2004/109/EZ u pogledu izračuna pragova za obavješćivanje, zbrajanja udjela prava glasa iz dionica i udjela prava glasa koji se odnose na financijske instrumente te izuzeća od obveze obavješćivanja. Međutim, uzimajući u obzir postojeće razlike u koncentraciji vlasništva u Uniji i razlike u pravu trgovačkih društava u Uniji, radi kojih se ukupni broj dionica razlikuje od ukupnog broja prava glasa za neke izdavatelje, državama članicama trebalo bi omogućiti da odrede i niže i dodatne pragove za obavješćivanje o udjelima prava glasa te da zahtijevaju istovjetne obavijesti u pogledu pragova temeljenih na udjelima u kapitalu. Osim toga, državama članicama trebalo bi biti dozvoljeno da postave strože obveze od onih iz Direktive 2004/109/EZ vezano za sadržaj (kao što je objava namjera dioničara), postupak te vrijeme za obavijest, kao i da imaju mogućnost zatražiti dodatne informacije u vezi s većinskim udjelima koji nisu navedeni u Direktivi 2004/109/EZ. Posebice, države članice trebale bi moći nastaviti primjenjivati zakone, propise ili administrativne odredbe usvojene u vezi s ponudama za preuzimanje, transakcijama spajanja i drugim transakcijama koje utječu na vlasništvo i kontrolu trgovačkih društava pod nadzorom tijela koje imenuju države članice u skladu s člankom 4. Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (7) koje nameću strože zahtjeve od onih utvrđenih Direktivom 2004/109/EZ. |
|
(13) |
Tehnički standardi trebali bi osigurati dosljedno usklađivanje režima za obavješćivanje većinskih udjela i odgovarajućih razina transparentnosti. Bilo bi učinkovito i prikladno europskom nadzornom tijelu, (Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. (8) povjeriti razradu nacrta regulatornih tehničkih standarda koji ne uključuju odluke o politici, za dostavljanje Komisiji. Komisija bi trebala donijeti regulatorne tehničke standarde koje je izradila ESMA kako bi odredila uvjete primjene postojećih izuzeća iz obveza obavješćivanja o pravima glasa većinskih udjela. Koristeći svoju stručnost, ESMA bi trebala posebice odrediti slučajeve izuzeća pritom vodeći računa o njihovoj mogućoj zloupotrebi radi zaobilaženja obveza obavješćivanja. |
|
(14) |
Kako bi se uzeo u obzir tehnički razvoj, Komisiji se trebaju dodijeliti ovlasti za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) da odredi sadržaj obavijesti većinskih udjela financijskih instrumenata. Od posebne je važnosti da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom svojih priprema, uključujući savjetovanja na stručnoj razini. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti istodobno, pravovremeno i prikladno dostave Europskom parlamentu i Vijeću. |
|
(15) |
Kako bi olakšali prekogranična ulaganja, investitori bi trebali imati jednostavan pristup propisanim informacijama o svim trgovačkim društvima uvrštenim u Uniji. Ipak, trenutna mreža službeno postavljenih nacionalnih mehanizama za središnju pohranu propisanih informacija ne osigurava lagano pretraživanje takvih informacija u cijeloj Uniji. Kako bi se osigurao prekogranični pristup informacijama te uzeo u obzir tehnički razvoj financijskih tržišta i komunikacijskih tehnologija, ovlast usvajanja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebala bi biti delegirana Komisiji da odredi minimalne standarde za distribuciju propisanih informacija, pristup propisanim informacijama na razini Unije i mehanizmima središnje pohrane propisanih informacija. Komisija bi, uz pomoć ESMA-e, trebala dobiti ovlasti poduzimanja mjera poboljšanja funkcioniranja mreže službeno postavljenih nacionalnih mehanizama pohrane i razvijanja tehničkih kriterija za pristup propisanim informacijama na razini Unije, posebice u vezi s djelovanjem središnje pristupne točke za pretraživanje propisanih informacija na razini Unije. ESMA bi trebala napraviti i voditi internetski portal koji će služiti kao europska elektronička pristupna točka (‚pristupna točka’). |
|
(16) |
Kako bi poboljšala ispunjavanje zahtjeva Direktive 2004/109/EZ, a prema Komunikaciji Komisije od 9. prosinca 2010. naslovljenoj ‚Ojačavanje sankcioniranja u financijskom sektoru’, ovlasti sankcioniranja trebale bi biti pojačane i trebale bi ispunjavati osnovne zahtjeve u vezi s adresatima, kriterijima koje treba uzeti u obzir kada se primjenjuje administrativna sankcija ili mjera, ključnim ovlastima za nametanje sankcija i razinama administrativnih novčanih sankcija. Te bi ovlasti sankcioniranja trebale biti dostupne barem u slučaju kršenja ključnih odredbi Direktive 2004/109/EZ. Države članice bi također trebale biti u mogućnosti primjenjivati ih u drugim okolnostima. Posebice, države članice bi trebale osigurati da administrativne sankcije i mjere koje je moguće primijeniti uključuju mogućnost nametanja novčanih sankcija koje su dovoljno visoke da budu odvraćajuće. U slučaju kršenja od strane pravnih osoba, države članice bi trebale biti u mogućnosti osigurati primjenu sankcija na članove administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela dotične pravne osobe ili na druge pojedince koji mogu odgovarati za ta kršenja pod uvjetima utvrđenim u nacionalnom pravu. Države članice također bi trebale omogućiti suspendiranje ili mogućnost suspendiranja prava glasa imatelja dionica i financijskih instrumenata koji se ne pridržavaju obveze obavješćivanja. Države članice bi također trebale biti u mogućnosti osigurati da se suspendiranje prava glasa primjenjuje samo na najozbiljnija kršenja. Direktiva 2004/109/EZ trebala bi se odnositi i na administrativne sankcije i na mjere kako bi se pokrili svi slučajevi nepridržavanja, bez obzira kvalificiraju li se prema nacionalnom pravu kao sankcija ili kao mjera, te ne bi trebala dovoditi u pitanje bilo koje odredbe u zakonima država članica koje se odnose na kaznene sankcije. Države članice trebale bi biti u mogućnosti propisati dodatne sankcije ili mjere te više razine administrativnih novčanih kazni od onih koje su propisane Direktivom 2004/109/EZ, uzimajući u obzir potrebu za dostatno odvraćajućim sankcijama kako bi se podržala čista i transparentna tržišta. Odredbe u vezi sa sankcijama, kao i one u vezi s objavljivanjem administrativnih sankcija, ne predstavljaju presedan za ostalo zakonodavstvo Unije, posebno za ozbiljnija kršenja. |
|
(17) |
Kako bi se osiguralo da odluke kojima se nameću administrativna mjera ili sankcija imaju odvraćajući učinak na široku javnost, one bi općenito trebale biti objavljene. Objava odluka je također važno sredstvo informiranja sudionika na tržištu o tome koje se ponašanje smatra kršenjem Direktive 2004/109/EZ te promoviranja dobrog ponašanja među sudionicima na tržištu. Ipak, ako bi objava odluke ozbiljno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službene istrage koja je u tijeku ili bi, koliko je to moguće odrediti, nanijela nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama, ili kada se, u slučaju da je sankcija nametnuta fizičkoj osobi, objava osobnih podataka pokaže nerazmjernom prilikom obvezne prvobitne procjene proporcionalnosti takve objave, nadležno tijelo trebalo bi biti u mogućnosti odlučiti da odgodi takvu objavu ili da objavi informaciju na anonimnoj osnovi. |
|
(18) |
Kako bi se razjasnio postupak s neuvrštenim vrijednosnim papirima predstavljenim potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu te kako bi se izbjegle praznine u transparentnosti, definicija ‚izdavatelja’ trebala bi biti utvrđena tako da uključuje izdavatelje neuvrštenih vrijednosnih papira predstavljenih potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu. Također je prikladno izmijeniti definiciju ‚izdavatelja’ uzimajući u obzir činjenicu da u nekim državama članicama izdavatelji vrijednosnih papira uvrštenih za trgovanje na uređenom tržištu mogu biti fizičke osobe. |
|
(19) |
Prema Direktivi 2004/109/EZ, u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira iz treće zemlje čija je pojedinačna nominalna vrijednost 1 000 eura ili dionica, matična država članica izdavatelja je država članica navedena u članku 2. stavku 1. točki (m) podtočki iii. Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Kako bi se pojasnilo i pojednostavilo određivanje matične države članice takvih izdavatelja iz treće zemlje, trebalo bi izmijeniti definiciju tog pojma kako bi se utvrdilo da će matična država članica biti država članica koju je izdavatelj odabrao među državama članicama u kojima su njegovi vrijednosni papiri uvršteni na trgovanje na uređenom tržištu. |
|
(20) |
Svi izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu unutar Unije trebali bi biti pod nadzorom nadležnog tijela države članice kako bi se osiguralo da ispunjavaju svoje obveze. Izdavatelji koji, prema Direktivi 2004/109/EZ, moraju odabrati svoju matičnu državu članicu no još to nisu učinili, mogu izbjeći nadzor nadležnog tijela u Uniji. Stoga bi Direktiva 2004/109/EZ trebala biti izmijenjena da odredi matičnu državu članicu za izdavatelje koji nisu objavili svoj odabir matične države članice nadležnim tijelima unutar tri mjeseca. U takvim slučajevima, matična država članica trebala bi biti država članica u kojoj su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu. Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u više država članica, te će države članice biti matične države članice izdavatelja sve dok izdavatelj ne odabere i ne objavi odabir jedinstvene matične države članice. Ovo bi potaknulo takve izdavatelje da odaberu i priopće svoj odabir matične države članice nadležnim tijelima, a u međuvremenu nadležnim tijelima ne bi više nedostajale potrebne ovlasti da interveniraju dok izdavatelj ne objavi svoj odabir matične države članice. |
|
(21) |
Prema Direktivi 2004/109/EZ, u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira čija je pojedinačna nominalna vrijednost 1 000 eura ili više, izbor matične države članice valjan je tri godine. Međutim, kada vrijednosni papiri izdavatelja više nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u matičnoj državi članici izdavatelja te ostanu uvršteni za trgovanje u jednoj ili više država članica domaćina, takav izdavatelj nema odnos s matičnom državom članicom koju je prvotno odabrao, ako to nije država članica njegovog sjedišta. Takav izdavatelj trebao bi biti u mogućnosti odabrati jednu od svojih država članica domaćina ili državu članicu gdje ima svoje sjedište kao svoju novu matičnu državu članicu prije isteka razdoblja od tri godine. Ista mogućnost odabira nove matične države članice također se primjenjuje na izdavatelja iz treće zemlje dužničkih vrijednosnih papira čija je pojedinačna nominalna vrijednost manja od 1 000 eura ili dionica čiji vrijednosni papiri nisu više uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u matičnoj državi članici izdavatelja, no ostaju uvršteni za trgovanje u jednoj ili više država članica domaćina. |
|
(22) |
Trebala bi postojati dosljednost između Direktiva 2004/109/EZ i 2003/71/EZ u vezi s definicijom matične države članice. U tom smislu, kako bi se osigurao nadzor najrelevantnije države članice, Direktivu 2003/71/EZ bi trebalo izmijeniti kako bi se omogućila veća fleksibilnost u situacijama kada vrijednosni papiri koje je izdao izdavatelj iz treće zemlje više nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u matičnoj državi članici, nego su naprotiv uvršteni za trgovanje u jednoj ili više drugih država članica. |
|
(23) |
Direktiva Komisije 2007/14/EZ (10) sadrži, posebice, pravila u vezi s obavješćivanjem o odabiru matične države članice izdavatelja. Ta bi pravila trebalo uključiti u Direktivu 2004/109/EZ. Kako bi se osiguralo da izdavatelj obavijesti o svom odabiru matične države članice nadležna tijela države članice domaćina i države članice u kojoj ima sjedište, kada ta država članica nije niti matična niti država članica domaćin, svi izdavatelji bi trebali izvijestiti o svom odabiru matične države članice nadležna tijela svoje matične države članice, nadležna tijela svih država članica domaćina i nadležna tijela države članice u kojoj imaju sjedište, onda kada se ona razlikuje od njihove matične države članice. Pravila o obavijesti o odabiru matične države članice stoga treba primjereno izmijeniti. |
|
(24) |
Zahtjevi propisani Direktivom 2004/109/EZ u vezi s objavom novih izdavanja dužničkih vrijednosnih papira doveli su do mnogih praktičnih problema te se njihova primjena smatra složenom. Nadalje, taj zahtjev se djelomično preklapa sa zahtjevima iz Direktive 2003/71/EZ i iz Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zlouporaba tržišta) (11) te ne daje puno dodatnih informacija tržištu. Stoga, a kako bi se smanjio nepotreban administrativni teret za izdavatelje, taj bi zahtjev trebalo ukinuti. |
|
(25) |
Zahtjev da se nadležna tijela matične države članice izvijeste o svim izmjenama osnivačkog akta ili statuta preklapa se sa sličnim zahtjevom propisanim Direktivom 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava u trgovačkim društvima uvrštenim na burzu (12) te može dovesti do zabune u vezi s ulogom nadležnog tijela. Stoga, te kako bi se smanjio nepotreban administrativni teret za izdavatelje, taj bi zahtjev trebalo ukinuti. |
|
(26) |
Usklađen elektronički format za izvješćivanje bio bi vrlo koristan za izdavatelje, investitore i nadležna tijela, s obzirom da bi olakšao izvješćivanje, pristup, analizu i usporedivost godišnjih financijskih izvještaja. Počevši od 1. siječnja 2020. sva godišnja financijska izviješća bit će pripremljena u jedinstvenom elektronskom formatu za izvješćivanje, pod uvjetom da ESMA provodi analizu troškova i koristi. ESMA bi trebala razviti nacrt tehničkih regulatornih standarda na usvajanje Komisiji, kako bi odredila elektronski format za izvješćivanje, s upućivanjem na trenutne i buduće tehnološke opcije, kao što je eXtensible Business Reporting Language (XBRL). Prilikom pripreme nacrta regulatornih tehničkih standarda, ESMA bi trebala voditi otvorena javna savjetovanja za sve zainteresirane strane, izvršiti temeljitu procjenu mogućih učinaka usvajanja različitih tehnoloških opcija, te voditi odgovarajuća testiranja u državama članicama o kojima bi trebala izvijestiti Komisiju kada ona dostavi nacrte regulatornih tehničkih standarda. Pri razvijanju nacrta regulatornih tehničkih standarda za formate koji se primjenjuju na banke i financijske posrednike te na društva za osiguranje, ESMA treba redovito i usko surađivati s Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2010. (13), i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), osnovanim Uredbom (EU) 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2010. (14), kako bi uzela u obzir specifična obilježja ovih sektora, vodeći računa o međusektorskoj dosljednosti rada i donoseći zajednička stajališta. Europski parlament i Vijeće trebali bi imati mogućnost iznijeti prigovor na regulatorne tehničke standarde na temelju članka 13. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010, u kojem slučaju ti standardi ne bi trebali stupiti na snagu. |
|
(27) |
Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (15) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (16) u potpunosti se primjenjuju na obradu osobnih podataka za potrebe ove Direktive. |
|
(28) |
Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije kao što je obuhvaćeno Ugovorom te mora biti provedena u skladu s tim pravima i načelima. |
|
(29) |
Budući da cilj ove Direktive, a to je usklađivanje zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ne mogu dostatno ostvariti države članice te se stoga, zbog opsega i učinka djelovanja, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
|
(30) |
U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima (17) od 28. rujna 2011. države članice obvezale su se da u opravdanim slučajevima obavješćivanju o svojim mjerama za prijenos pridruže jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos. Uzimajući u obzir ovu Direktivu, zakonodavac smatra da je dostava tih dokumenata opravdana. |
|
(31) |
Direktive 2004/109/EZ, 2003/71/EZ i 2007/14/EZ bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Izmjene Direktive 2004/109/EZ
Direktiva 2004/109/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
Članak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
Članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
|
4. |
U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: ‚1. Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira objavljuje polugodišnje financijske izvještaje koji obuhvaćaju prvih šest mjeseci poslovne godine u što je moguće kraćem roku nakon isteka navedenog razdoblja, ali najkasnije tri mjeseca nakon isteka tog razdoblja. Izdavatelj osigurava dostupnost polugodišnjih financijskih izvještaja javnosti tijekom razdoblja od barem 10 godina.’ |
|
5. |
Članak 6. zamjenjuje se sljedećim: ‚Članak 6. Izvješće o plaćanjima vladama Države članice zahtijevaju od izdavatelja aktivnih na području vađenja ili eksploatacije u primarnim šumama, kao što je definirano u članku 41. stavcima 1. i 2. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (20), da jednom godišnje pripreme izviješće o plaćanjima vladama, u skladu s poglavljem 10. te Direktive. Izvješće se čini dostupnim javnosti najkasnije šest mjeseci po isteku svake financijske godine i ostaje dostupno javnosti barem deset godina. O plaćanjima vladama izvješćuje se na konsolidiranoj razini. |
|
6. |
Članak 8. mijenja se kako slijedi:
|
|
7. |
Članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
|
8. |
U članku 12. stavku 2., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim: ‚Izdavatelja se obavješćuje što je prije moguće, ali najkasnije u roku od četiri dana trgovanja nakon dana kada dioničar ili fizička ili pravna osoba iz članka 10.,’; |
|
9. |
Članak 13. mijenja se kako slijedi:
|
|
10. |
Umeće se sljedeći članak: ‚Članak 13.a Agregiranje 1. Obveze obavješćivanja iz članaka 9., 10. i 13. primjenjuju se također na fizičku ili pravnu osobu onda kada broj prava glasa koje takva fizička ili pravna osoba ima direktno ili indirektno, u skladu s člancima 9. i 10., zbrojeni s brojem prava glasa vezanih za direktno ili indirektno držane financijske instrumente, u skladu s člankom 13., dosegne, prijeđe ili padne ispod pragova iz članka 9. stavka 1. Obavijest zatražena u prvom podstavku ovog stavka uključuje strukturu broja prava glasa iz dionica držanih u skladu s člancima 9. i 10. te prava glasa vezanih za financijske instrumente iz članka 13. 2. Prava glasa vezana za financijske instrumente koji su već objavljeni u skladu s člankom 13. objavljuju se ponovo kada fizička ili pravna osoba stekne temeljne dionice, te takvo stjecanje rezultira ukupnim brojem prava glasa povezanih s dionicama izdanih od istog izdavatelja koje dostižu ili prelaze prag utvrđen člankom 9. stavkom 1.’ |
|
11. |
Članak 16. stavak 3. briše se. |
|
12. |
U članku 19. stavku 1. briše se drugi podstavak. |
|
13. |
Članak 21. stavak 4., zamjenjuje se sljedećim: ‚4. Komisija je ovlaštena, putem delegiranih akata u skladu s člankom 27. stavcima 2.a, 2.b i 2.c i uvjetima utvrđenima u člancima 27.a i 27.b, donijeti mjere kako bi definirala sljedeće:
Komisija također može odrediti i ažurirati popis medija za distribuciju informacija javnosti.’ |
|
14. |
Umeće se sljedeći članak: ‚Članak 21.a Europska elektronička pristupna točka 1. Internetski portal koji će služiti kao europska elektronička pristupna točka (‚pristupna točka’) osniva se do 1. siječnja 2018. ESMA razvija i vodi pristupnu točku. 2. Sustav međusobno povezanih službeno imenovanih mehanizama sastoji se od:
3. Države članice osiguravaju pristup svojim mehanizmima centralizirane pohrane putem pristupne točke.’ |
|
15. |
Članak 22. zamjenjuje se sljedećim: ‚Članak 22. Pristup propisanim informacijama na razini Unije 1. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju zahtjevi vezani za pristup propisanim informacijama na razini Unije kako bi se definiralo sljedeće:
2. Prilikom sastavljanja nacrta regulatornih tehničkih standarda, ESMA uzima u obzir tehničke zahtjeve za sustav međusobno povezanih poslovnih registara ustanovljenih Direktivom 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. (23). ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 17. listopada 2015. Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima 10. i 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. |
|
16. |
U članku 23. stavku 1. umeće se sljedeći podstavak:. ‚Informacije obuhvaćene zahtjevima propisanim u trećoj zemlji dostavljaju se u skladu s člankom 19. te objavljuju u skladu s člancima 20. i 21.;’ |
|
17. |
U članku 24. umeću se sljedeći stavci: ‚4.a Ne dovodeći u pitanje stavak 4., nadležnim tijelima daju se sve istražne ovlasti koje su potrebne za obavljanje njihovih funkcija. Te se ovlasti izvršavaju u skladu s nacionalnim pravom. 4.b Nadležna tijela će izvršavati ovlasti sankcioniranja, u skladu s ovom Direktivom i nacionalnim pravom, na bilo koji od sljedećih načina:
|
|
18. |
U članku 25. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: ‚Pri izvršavanju svojih ovlasti sankcioniranja i istražnih ovlasti, nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da sankcije ili mjere proizvode željene rezultate, te usklađuju svoje djelovanje kada se radi o prekograničnim slučajevima.’ |
|
19. |
Iza članka 27.b umeće se sljedeći članak: ‚POGLAVLJE VI.a SANKCIJE I MJERE;’ |
|
20. |
Članak 28. zamjenjuje se sljedećim: ‚Članak 28. Administrativne mjere i sankcije 1. Ne dovodeći u pitanje ovlasti nadležnih tijela, u skladu s člankom 24. i pravom države članice da uvede i primijeni kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o administrativnim mjerama i sankcijama primjenjivim na kršenja nacionalnih odredbi donesenih radi prenošenja ove Direktive te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovo provođenje. Te administrativne mjere i sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. 2. Ne dovodeći u pitanje članak 7., države članice osiguravaju da – kad se obveze primjenjuju na pravne osobe, u slučaju kršenja, ako su ispunjeni uvjeti navedeni u nacionalnom pravu, sankcije mogu primjenjivati na članove upravnog, rukovodećeg ili nadzornog tijela pravne osobe i na druge pojedince koji su odgovorni za kršenje prema nacionalnom pravu.’ |
|
21. |
Umeću se sljedeći članci: ‚Članak 28.a Kršenja Članak 28.b primjenjuje se barem na sljedeća kršenja:
Članak 28.b Ovlasti sankcioniranja 1. U slučaju kršenja iz članka 28.a nadležna tijela su ovlaštena propisati barem sljedeće administrativne mjere i sankcije:
U državama članicama u kojima euro nije službena valuta, izračunava se odgovarajuća vrijednost eura u državnoj valuti, uzimajući u obzir službeni devizni tečaj na datum stupanja na snagu Direktive 2013/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na određenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (24). 2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti nadležnih tijela u skladu s člankom 24. i pravo država članica da nametnu kaznene sankcije, države članice osiguravaju da njihovi zakoni i drugi propisi pruže mogućnost suspenzije izvršavanja prava glasa povezanih s dionicama u slučaju kršenja navedenih u članku 28.a točki (b). Države članice mogu odrediti da se suspenzija prava glasa primjenjuje samo na najozbiljnija kršenja. 3. Države članice mogu propisati dodatne sankcije ili mjere te više razine administrativnih novčanih sankcija od onih koje su propisane ovom Direktivom. Članak 28.c Izvršavanje ovlasti sankcioniranja 1. Države članice osiguravaju da prilikom određivanja vrste i razine administrativnih sankcija ili mjera, nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući tamo gdje je to primjereno:
2. Obrada osobnih podataka sakupljenih prilikom ili u svrhu izvršavanja nadzornih i istražnih ovlasti u skladu s ovom Direktivom provodi se u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001 tamo gdje je to relevantno. |
|
22. |
Ispred članka 29. umeće se sljedeći naslov: ‚POGLAVLJE VI.b Objava odluka’ |
|
23. |
Članak 29. zamjenjuje se sljedećim: ‚Članak 29. Objava odluka 1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela trebaju objaviti svaku odluku o sankcijama i mjerama uvedenim za kršenje ove Direktive bez nepotrebnog odlaganja, uključujući informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu fizičkih ili pravnih osoba odgovornih za kršenje. Međutim, nadležna tijela mogu odgoditi objavu odluke, ili mogu objaviti odluku u anonimnom obliku na način koji je u skladu s nacionalnim pravom u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
2. Ako je na odluku iz stavka 1. podnesena žalba, nadležno tijelo je dužno uključiti tu informaciju u objavi prilikom objave, ili izmijeniti objavu ako je žalba podnesena nakon prvobitne objave.’ |
|
24. |
Članak 31. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: ‚2. Kada države članice donose mjere u skladu s člankom 3. stavkom 1., člankom 8. stavkom 2., člankom 8. stavkom 3. ili člankom 30., o tome bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice.’ |
Članak 2.
Izmjene Direktive 2003/71/EZ
Direktiva 2003/71/EZ mijenja se kako slijedi:
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (m) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 3.
Izmjene Direktive 2007/14/EZ
Direktiva 2007/14/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 2. briše se. |
|
2. |
U članku 11. stavci 1. i 2. brišu se. |
|
3. |
Članak 16. briše se. |
Članak 4.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od 24 mjeseca nakon dana njezinog stupanja na snagu. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 5.
Preispitivanje
Do 27. studenoga 2018., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Direktive, uključujući i o njezinom učinku na male i srednje izdavatelje, o primjeni sankcija, posebno o tome jesu li učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te preispituje djelovanje i procjenjuje učinkovitost zadržanog načina izračuna broja prava glasa vezanih za financijske instrumente iz članka 13. stavka 1.a prvog podstavka Direktive 2004/109/EZ.
Izvješće se podnosi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom, ako je to primjereno.
Članak 6.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 7.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 22. listopada 2013.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
V. LEŠKEVIČIUS”
(1) SL C 93, 30.3.2012., str. 2.
(2) SL C 143, 22.5.2012., str. 78.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 12. lipnja 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. listopada 2013.
(4) SL L 390, 31.12.2004., str. 38.
(5) SL L 295, 12.11.2010., str. 23.
(6) SL L 182, 29.6.2013., str. 19.
(7) SL L 142, 30.4.2004., str. 12.
(8) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
(9) SL L 345, 31.12.2003., str. 64.
(10) SL L 69, 9.3.2007., str. 27.
(11) SL L 96, 12.4.2003., str. 16.
(12) SL L 184, 14.7.2007., str. 17.
(13) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(14) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(15) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.
(16) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(17) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.