10.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/1

(1)

Od 2002. do 2012. Njemačka je poduzela niz mjera potpore u korist njemačke trkaće staze Nürburgring, uključujući mjere potpore za izgradnju zabavnog parka, hotela i restorana te organizaciju utrka Formule 1. Vlasnici kompleksa Nürburgring bila su društva u državnom vlasništvu Nürburgring GmbH („NG”), Motorsport Resort Nürburgring GmbH („MSR”) i Congress- und Motorsport Hotel Nürburgring GmbH („CMHN”).

(2)

U srpnju 2010. Eifelpark GmbH („Eifelpark”), vlasnik zabavnog parka u njemačkoj regiji Eifel, dostavio je Komisiji informacije o navodnim državnim potporama za financiranje objekata za odmor i razonodu na trkaćoj stazi Nürburgring u okviru projekta „Nürburgring 2009.” U travnju 2011. njemački automobilistički savez „Ja zum Nürburgring e.V.” dostavio je Komisiji drugu pritužbu zbog državnih potpora. Savez je izrazio zabrinutost da se projektom „Nürburgring 2009.”, koji navodno bilježi gubitke, ugrožava stvarno poslovanje trkaće staze.

(3)

Dopisom od 21. ožujka 2012. (dalje u tekstu: „Odluka od 21. ožujka 2012.”) Komisija je Njemačku obavijestila o odluci da zbog mjera potpore 1. – 17. opisanih u odjeljku 2. ove Odluke pokrene postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (dalje u tekstu: „službeni istražni postupak”) (2). Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe na mjere.

(4)

Njemačka je 15. svibnja 2012. odobrila dodatne mjere potpore (mjere 18. i 19.), koje su opisane u odjeljku 2., i prijavila ih Komisiji 25. svibnja 2012. Dopisom od 7. kolovoza 2012. (dalje u tekstu „Odluka od 7. kolovoza 2012.”) Komisija je Njemačku obavijestila o odluci da istražni postupak proširi na nove mjere potpore (4). Odluka Komisije o proširenju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (5). Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu primjedbe na dodatne mjere.

(5)

Komisija je zaprimila primjedbe Njemačke 23. travnja 2012., 15. lipnja 2012., 18. srpnja 2012., 20. srpnja 2012., 17. kolovoza 2012., 7. rujna 2012. i 18. siječnja 2013. U pogledu Odluke od 21. ožujka 2012. devet zainteresiranih strana dostavilo je Komisiji svoje primjedbe od 9. kolovoza 2012. do 18. listopada 2012. Komisija je 18. listopada 2012. i 23. listopada 2012. dostavila Njemačkoj primjedbe zainteresiranih strana. Njemačka je odgovorila 15. studenoga 2012. U pogledu Odluke od 7. kolovoza 2012. Komisija je od 5. studenoga 2012. do 30. studenoga 2012. primila primjedbe triju zainteresiranih strana. Komisija je 3. prosinca 2012. dostavila Njemačkoj primjedbe zainteresiranih strana. Njemačka je odgovorila 2. siječnja 2013.

(6)

Komisija je 29. siječnja 2013., 4. lipnja 2014. i 5. lipnja 2014. zatražila od Njemačke dodatne informacije; Njemačka je odgovorila 15. travnja 2013., 4. lipnja 2014. odnosno 6. lipnja 2014.

(7)

Prvostupanjski sud Bad Neuenahr-Ahrweiler naložio je 24. srpnja 2012. privremeno samostalno upravljanje (njem. Eigenverwaltung) imovinom društava vlasnika Nürburgringa (NR, MSR i CMHN). Prvostupanjski sud konačno je 1. studenoga 2012. pokrenuo stečajni postupak u obliku samostalnog upravljanja imovinom. Od tada su poslovanje NG-a, MSR-a i CMHN-a nadzirali samostalni upravitelj (njem. Eigenverwalter) ili sanacijski upravitelj (njem. Sanierungsgeschäftsführer) i posebni upravitelj (njem. Sachwalter) (dalje u tekstu oba pod nazivom „stečajni upravitelji”). Ni za jednog upute članova društava nisu obvezujuće. NG, MSR i CMHN zadržali su u stečajnom postupku revizorsko društvo KPMG AG (dalje u tekstu „KPMG”) kao jedinog financijskog savjetnika koji je po njihovu nalogu organizirao otuđenje njihove imovine i bio nadležan za sve kontakte sa zainteresiranim ponuditeljima.

(8)

Komisija od listopada 2012. s Njemačkom i stečajnim upraviteljima raspravlja o problemima u pogledu pravila o državnim potporama koji bi mogli proizići iz otuđenja imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a.

(9)

Od 1. studenoga 2012. cjelokupnim kompleksom upravlja Nürburgring Betriebsgesellschaft mbH („NBG”), novo društvo kći u 100-postotnom vlasništvu NG-a koje su osnovali stečajni upravitelji. NBG zamjenjuje prethodno operativno društvo Nürburgring Automotive GmbH (dalje u tekstu: „NAG”) (6).

(10)

S obzirom na stečaj NG-a, MSR-a i CMHN-a stečajni upravitelji pokrenuli su od svibnja 2013. otuđenje njihove imovine. Natječajni postupak za otuđenje imovine pokrenut je 15. svibnja 2013. Dvama dopisima od 23. svibnja 2013. službe Komisije dostavile su Njemačkoj i stečajnim upraviteljima mišljenje o različitim mogućnostima otuđenja imovine koje bi bile u skladu s pravilima o državnim potporama (7).

(11)

U pogledu imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a Njemačka je 10. travnja 2013., 15. travnja 2013., 30. travnja 2013., 9. listopada 2013., 27. veljače 2014. i, nastavno na zahtjeve Komisije za pružanje informacija od 13. ožujka 2014., 23. svibnja 2014., 4. srpnja 2014. i 7. srpnja 2014., dostavila informacije 23. travnja 2014., 26. svibnja 2014. i 10. srpnja 2014. Sastanci Komisije, Njemačke i stečajnih upravitelja održani su u Bruxellesu 18. listopada 2012., 7. ožujka 2013., 11. listopada 2013. i 26. veljače 2014. Osim toga, Komisija je zaprimila dodatne primjedbe zainteresiranih strana.

(12)

„Ja zum Nürburgring e.V.” (dalje u tekstu „prvi podnositelj pritužbe”) (8) dostavio je dopis 23. prosinca 2013., a njemački automobilski klub ADAC e.V. (dalje u tekstu „drugi podnositelj pritužbe”), koji je sudjelovao u natječajnom postupku, 2. siječnja 2014. U tim dopisima istaknuli su da je otuđenje imovine Nürburgringa koje je u tijeku i koje provode stečajni upravitelji u suprotnosti s pravilima o državnim potporama. Prvi podnositelj pritužbe zatražio je 4. veljače 2014. od Komisije obustavu postupka otuđenja i dostavio nove informacije. Na temelju dopisa Komisije od 13. siječnja 2014. Njemačka je dostavila svoje primjedbe u pogledu potraživanja koja su oba podnositelja pritužbe istaknula u dopisu od 10. veljače 2014. Prvi podnositelj pritužbe dostavio je 8. srpnja 2014. dodatne informacije u pogledu kojih je Njemačka 14. srpnja 2014. dostavila primjedbe.

(13)

[Treći ponuditelj] Inc. (dalje u tekstu „treći podnositelj pritužbe” ili „[treći ponuditelj]”), koji je sudjelovao u natječajnom postupku, Komisiji je 10. travnja 2014. dostavio pritužbu u pogledu postupka otuđenja. Gospodin Meyrick Cox (dalje u tekstu „četvrti podnositelj pritužbe”), koji je pripadao zajednici ponuditelja [drugi ponuditelj] (dalje u tekstu „[drugi ponuditelj]”, koju čine [drugi ponuditelj] European Capital Partners LLP, gospodin Meyrick Cox, gospodin Marcus Graf von Oeynhausen-Sierstorpff i Wadell & Reed, Inc.), dostavio je Komisiji pritužbu u pogledu postupka otuđenja 17. travnja 2014. Te su pritužbe proslijeđene Njemačkoj 16. travnja 2014. i 17. travnja 2014. Njemačka je 25. travnja 2014. dostavila primjedbe u pogledu pritužbe koju je podnio četvrti podnositelj pritužbe. Njemačka je 5. svibnja 2014. dostavila primjedbe u pogledu pritužbe koju je podnio treći podnositelj pritužbe. Treći podnositelj pritužbe dostavio je 19. svibnja 2014. dodatne argumente. Njemačka je 22. svibnja 2014. dostavila svoje primjedbe u pogledu tih dodatnih argumenata. Treći podnositelj pritužbe dostavio je 23. svibnja 2014. dodatne informacije u pogledu kojih je Njemačka 10. srpnja 2014. dostavila primjedbe; u pogledu dodatnih informacija od 16. lipnja 2014. i 7. srpnja 2014. Njemačka je dostavila primjedbe 11. srpnja 2014. Njemačka je 29. srpnja, 20. kolovoza, 8. rujna i 12. rujna 2014. dostavila dodatne informacije u kojima je odgovorila i na napomene trećeg i četvrtog podnositelja pritužbe od 21. kolovoza, 3. rujna i 12. rujna 2014. Nadalje, 22. srpnja odnosno 5. rujna 2014. u Bruxellesu su održana dva sastanka službi Komisije s predstavnicima Njemačke, stečajnim upraviteljima i KPMG-om.

(14)

Budući da bi službeni istražni postupak mogao biti zaključen negativnom odlukom Komisije s povratom potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem, Njemačka je od Komisije zatražila da potvrdi da se obveza povrata naložena NG-u, MSR-u i CMHN-u neće primjenjivati na preuzimatelja imovine ili njegovo društvo kći koje djeluje kao operativno društvo i da obveza povrata neće biti prepreka NBG-u za upravljanje Nürburgringom tijekom sezone 2014. nakon koje je predviđena likvidacija tog društva.

(15)

Pet subjekata odobrilo je poticajna sredstva: 1) savezna pokrajina Rheinland-Pfalz (9) (dalje u tekstu „savezna pokrajina”), 2) Investitions- und Strukturbank Rheinland-Pfalz GmbH u vlasništvu savezne pokrajine (dalje u tekstu „ISB”), 3) Rheinland-Pfälzische Gesellschaft für Immobilien und Projektmanagement GmbH (dalje u tekstu „RIM”), društvo kći ISB-a u njegovu 100-postotnom vlasništvu, 4) okrug Ahrweiler i 5) NG (10).

(16)

NG je do 30. travnja 2010. bio vlasnik i upravitelj kompleksa Nürburgring (11).

(17)

Restrukturiranje vlasničkih odnosa i upravljanja kompleksom Nürburgring provedeno je 1. svibnja 2010. NG je ostao vlasnik trkaće staze i zabavnog parka te je stekao 93,3 % udjela u MSR-u (12), neizravno vlasništvo nad subjektima za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga te je postao neizravan vlasnik 93,3 % udjela u CMHN-u (13) (MSR i CMHN ostali su izravni vlasnici subjekata za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga). Upravljanje trkaćom stazom, zabavnim parkom te subjektima za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga preneseni su Ugovorom o poslovnom zakupu na NAG (14); usp. mjeru 10 (15).

(18)

Kako je već navedeno, nad korisnicima NG, MSR i CMHN pokrenut je stečajni postupak. Ostali su korisnici nad kojima je pokrenut stečajni postupak IPC Gesellschaft für internationale Projektcoordination mbH („IPC”) (16), Weber Projektierungs- und Realisierungs GmbH („Weber”) (17) i Cash Settlement and Ticketing GmbH („CST”) (18).

(19)

Sljedeći su korisnici nastavili svoje poslovanje i nisu predmet stečajnog postupka: Mediinvest GmbH, u međuvremenu preimenovan u Return Projektmanagement GmbH („Mediinvest”) (19), Geisler & Trimmel General Contractor GmbH („Geisler & Trimmel”) (20), NAG i Fahrsicherheitszentrum am Nürburgring GmbH & Co. KG („FSZ”) (21). Sljedeći korisnici potpore više ne postoje: Erlebnispark Nürburgring GmbH & Co. KG („EWN”) (22), Motorsport Akademie Nürburgring GmbH & Co. KG („MAN”) (23), Test & Training International GmbH („TTI”) (24), Bike World Nürburgring GmbH („BWN1”) (25), BikeWorld Nürburgring Besitz („BWNB”), BikeWorld Nürburgring GmbH („BWN2”), Camp 4 Fun GmbH & Co. KG („Camp4Fun”) (26) i MI-Beteiligungs- und Verwaltungs GmbH („MIB”) (27).

(20)

Predmet je ovog istražnog postupka financiranje izgradnje trkaće staze i turističkih objekata te upravljanja njima prije projekta „Nürburgring 2009.”, izgradnje svih tih objekata u okviru projekta „Nürburgring 2009.” te organizacije utrka Formule 1. Projektom „Nürburgring 2009.” namjeravalo se trkaću stazu nadograditi različitim atrakcijama kako bi se povećala njezina privlačnost tijekom cijele godine. Projektom „Nürburgring 2009.” obuhvaćeni su dio I. (uglavnom tribine i sadržaji za zabavu) i dio II. (uglavnom smještajni objekti) (28).

(21)

Mjera 1. (osiguranje kapitala savezne pokrajine i okruga Ahrweiler za NG u obliku izdvajanja za kapitalne rezerve i povećanja kapitala): Kapital u obliku izdvajanja za kapitalne rezerve (29) savezna pokrajina odobrila je NG-u 1. svibnja 2002. u iznosu od 2 179 000 EUR (30) i 21. prosinca 2004. u iznosu od 22 839 241 EUR (31). Nadalje, savezna pokrajina i okrug Ahrweiler povećali su kapital NG-a 31. kolovoza 2004. za 4 887 000 EUR (32) i 4. rujna 2007. za 10 000 000 EUR. Ukupno su savezna pokrajina i okrug Ahrweiler u NG u razdoblju od 2002. do 2007. unijeli kapital u iznosu od 39 905 241 EUR.

(22)

Mjera 2. (zajmovi članova društva NG društvima kćerima prije početka projekta „Nürburgring 2009.”): Neovisno o projektu „Nürburgring 2009.” NG je svojim društvima kćerima odobrio zajmove članova društva koji su navedeni u tablicama 1. – 4. u ukupnom iznosu od 11 176 953,14 EUR. Dogovorena je kamatna stopa od 6 %; kolaterali nisu osigurani.

Tablica 1.

Zajmovi članova društva NG u korist društava EWN, FSZ, MAN, TTI i Camp4Fun

Tablica 2.

Zajmovi koje je NG odobrio BWNB-u prije njegove promjene naziva

Tablica 3.

Zajmovi koje je NG odobrio društvu BWN1 prije njegova pripajanja BWNB-u

Tablica 4.

Zajmovi koje je NG odobrio društvu BWN2 prije njegova pripajanja BWNB-u i promjene naziva BWNB-a

(23)

Mjera 3. (zajmovi koje je savezna pokrajina osigurala NG-u iz sredstava za očuvanje likvidnosti): Mjerom su obuhvaćeni zajmovi koje je savezna pokrajina odobrila NG-u iz svojih takozvanih sredstava za očuvanje likvidnosti (38)  (39). NG se sredstvima savezne pokrajine za očuvanje likvidnosti koristi od 2003. za utrke Formule 1 odnosno od 2008. za projekt „Nürburgring 2009.” (40). Sredstvima za očuvanje likvidnosti koristi se i ISB. Sredstva za očuvanje likvidnosti služe optimiziranju likvidnosti u različitim holding-društvima, zakladama i javnim poduzećima savezne pokrajine. Različita poduzeća i zaklade koriste se sredstvima za očuvanje likvidnosti na temelju sporazuma pojedinog poduzeća/pojedine zaklade i Ministarstva financija savezne pokrajine. Ako je potražnja za sredstvima za očuvanje likvidnosti veća od raspoloživih sredstava, manjak likvidnosti kratkoročno se financira na tržištu kapitala. U razdoblju od 30. lipnja 2003. do 11. svibnja 2010. savezna pokrajina odobrila je NG-u zajmove u ukupnom iznosu od 399 805 370 EUR (uključujući zajmove u iznosu od 53 443 493 EUR, koje je savezna pokrajina odobrila NG-u u razdoblju od 30. lipnja 2003. do 30. lipnja 2009. za utrke Formule 1, te zajmove u iznosu od 170 milijuna EUR, koje je savezna pokrajina odobrila NG-u u razdoblju od 23. lipnja 2008. do 30. lipnja 2010. za projekt „Nürburgring 2009.” (41). Korisnik je potpore NG. Pojedinosti se nalaze u tablici 5.

Tablica 5.

Zajmovi koji su isplaćeni NG-u iz sredstava savezne pokrajine za očuvanje likvidnosti  (42)

(24)

Mjera 4. (zajam NG-a MSR-u): U okviru projekta „Nürburgring 2009.” NG je MSR-u 27. prosinca 2007. odobrio zajam u iznosu od 300 000 EUR uz kamatnu stopu od 7 %. Kolaterali nisu osigurani.

(25)

Mjera 5. (zajam, mandatno pismo i podređenost potraživanja NG-a u korist CST-a): U razdoblju od 27. kolovoza 2008. do 18. travnja 2011. NG je CST-u odobrio zajmove u iznosu od ukupno 11 032 060 EUR uz kamatnu stopu od 6 % (43).

Tablica 6.

Zajmovi koje je NG odobrio CST-u

(26)

Kako bi se izbjegao stečaj CST-a, NG je 23. prosinca 2009. dostavio mandatno pismo u korist CST-a s rokom do 31. prosinca 2011. Njime se NG CST-u obvezuje poduzeti mjere koje su potrebne kako bi se spriječio stečaj CST-a. Mandatno je pismo iskorišteno. NG je 13. prosinca 2010. proglasio podređenost potraživanja od CST-a u iznosu od 10,4 milijuna EUR.

(27)

Mjera 6. (plaćanje naknade NG-a IPC-u i zajam MSR-u preko PNG-a): U razdoblju 2006. – 2008. IPC je od NG-a primio ukupno 640 000 EUR kao naknadu za usluge traženja privatnih ulagatelja. Osim toga, NG je 15. listopada 2008. društvu Pinebeck Nürburgring GmbH (dalje u tekstu „PNG”) odobrio zajam u iznosu od 3 milijuna EUR uz kamatnu stopu od 6 %. PNG je 15. listopada 2008. iskoristio taj zajam kako bi MSR-u odobrio zajam u iznosu od 3 milijuna EUR uz kamatnu stopu od 6 %, pri čemu je PNG isplatio zajam samo u iznosu od 2 941 000 EUR (44). Oba su zajma osigurana kolateralima u korist NG-a u iznosu od 3 milijuna EUR.

(28)

Mjera 7. (ustupanje potraživanja MIB-a NG-u): MIB je 17. travnja 2009. NG-u ustupio svoja potraživanja po zajmovima od CST-a u iznosu od 1 476 830,88 EUR (45). Za te je zajmove NG MIB-u platio iznos od 1 476 830,88 EUR. Na taj je način NG koji je, sa svoje strane, postao vjerovnik CST-a mogao u potpunosti otplatiti potraživanja MIB-a (46).

(29)

Mjera 8. (zajmovi ISB-a NG-u, MSR-u i CMHN-u): Kako bi se smanjili troškovi financiranja i kako bi se financiranje dugoročno osiguralo, 28. srpnja 2010. provedeno je potpuno restrukturiranje sporazuma o financiranju. Obveze koje se odnose na sredstva savezne pokrajine za očuvanje likvidnosti (mjera 3.), zajam u iznosu od […] EUR banke Bank für Tirol und Vorarlberg AG CMHN-u (47), zajam u iznosu od […] EUR banke Kreissparkasse Ahrweiler MSR-u (48) i zajmovi u iznosu od 85 512 000 EUR koje je RIM odobrio MSR-u na temelju tihih udjela RIM-a društvu Mediinvest te kasniji zajmovi društva Mediinvest MSR-u (mjera 11.) restrukturirani su u jedan zajam u iznosu od 325 265 000 EUR, koji je ISB odobrio NG-u, MSR-u i CMHN-u u okviru kreditnog naloga koji mu je dala savezna pokrajina (49). Restrukturiranje predmetnih sporazuma o financiranju predstavlja samostalnu mjeru uz zajmove na kojima se temelji. To dovodi do novog zajma u korist NG-a, MSR-a i CMHN-a. Zajam je podijeljen u četiri tranše: tranšu 1. u iznosu od 96 574 200 EUR u korist NG-a za infrastrukturu, tranšu 2. u iznosu od 113 590 800 EUR u korist NG-a za ostala ulaganja (50), tranšu 3. u iznosu od 92 000 000 EUR u korist MSR-a za ostala ulaganja i tranšu 4. u iznosu od 23 100 000 EUR za CMHN za ostala ulaganja. Tranša 1. za objekte na Nürburgringu odobrena je bez kamata. Tranše 2. do 4. odnose se na mjere za promicanje turizma (vidjeti tablicu 7.). Osiguranje zajma ISB-a u obliku zemljišnog duga (njem. Grundschuld) odgovara iznosu od 93 658 000 EUR, pri čemu osiguranje tranši 2. do 4. ima pravo prvenstva u odnosu na osiguranje tranše 1. U tablici 7. navedeni su uvjeti zajma ISB-a zajedno s osnovnom kamatnom stopom koja je u tom trenutku vrijedila.

Tablica 7.

Uvjeti financiranja u okviru zajma ISB-a:

(30)

Mjera 9. (jamstvo koje je savezna pokrajina dala ISB-u u pogledu mjere 8.: zajmovi ISB-a NG-u, MSR-u i CMHN-u): Savezna pokrajina izdala je ISB-u 28. srpnja 2010. bezuvjetno i neopozivo jamstvo i izuzeće (100-postotno pokriće obveza) za obveze po zajmu ISB-a koje su NG, MSR i CMHN dužni ispuniti. Ni NG ni MSR ili CMHN nisu za jamstvo platili naknadu. Kao i zajam ISB-a (mjera 8.), i jamstvo se odnosi na objekte na Nürburgringu i mjere za promicanje turizma.

(31)

Mjera 10. (davanje kompleksa Nürburgring u zakup NAG-u): U okviru restrukturiranja provedenog 2010. NG, EWN, Nürburgring Adventure GmbH (52), Camp4Fun, MSR i CMHN dali su NAG-u (53) u zakup trkaću stazu, zabavni park i druge objekte na 20 godina (54), počevši od 1. svibnja 2010. Pritom se odustalo od natječaja (zahtjeva za prikupljanje ponuda). Zakup je obuhvaćao objekte i upravljanje Nürburgringom te mjere za promicanje turizma. Međutim, organizacija utrka Formule 1 bila je predmet posebnog ugovora o koncesiji (mjera 17.) te je stoga izuzeta iz zakupa. Najmanja godišnja zakupnina utvrđena je na sljedeći način: za razdoblje od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2011. na 0 EUR, za razdoblje od 1. svibnja 2011. do 30. travnja 2012. na 5 milijuna EUR, za razdoblje od 1. svibnja 2012. do 30. travnja 2012.: ako se do 30. travnja 2012. uklone nedostatci na objektima, na 11,5 milijuna EUR, a inače na 10 milijuna EUR, te za razdoblje od 1. svibnja 2013. na 15 milijuna EUR (55). U razdoblju od 1. svibnja 2010. do 31. listopada 2012. NAG je platio zakupninu u iznosu od […] EUR (56). Ugovor o zakupu raskinut je retroaktivno od 31. listopada 2012. ugovorom o nagodbi koji su 27. studenoga 2012. sklopili NG, MSR, CMHN, CST i NBG te posebni upravitelj, s jedne strane, i NAG, Mediinvest i ostala društva, s druge strane.

(32)

Mjera 11. (zajmovi RIM-a MSR-u preko društva Mediinvest kao posrednika odnosno – u slučaju jednog od zajmova – preko PNG-a): Od 29. svibnja 2008. do 7. srpnja 2009. RIM je društvu Mediinvest odobrio 11 zajmova od ukupno 85 512 000 EUR u obliku tihih udjela za financiranje dijela II. (hoteli) projekta „Nürburgring 2009.” (57). U istom je razdoblju Mediinvest, koji je djelovao kao posrednik između RIM-a (zajmodavatelja) i MSR-a (korisnika), ta sredstva iskoristio kako bi MSR-u odobrio zajam uz višu kamatnu stopu (vidjeti u nastavku) (58). Za tihe udjele, uz fiksne kamate, dogovorene su i promjenjive kamate od 2 % koje su u načelu ovisile o prihodu od otuđenja udjela društva Mediinvest u MSR-u ili o godišnjoj dobiti društva Mediinvest 2009. Nadalje, osigurani su i kolaterali. U tablici 8. dan je pregled tihih udjela:

Tablica 8.

Tihi udjeli RIM-a u društvu Mediinvest

(33)

U razdoblju od 27. svibnja 2008. do 7. srpnja 2009. Mediinvest je MSR-u odobrio devet zajmova u ukupnom iznosu od 75 484 000 EUR uz kamatnu stopu od 7 % (odnosno 5,1 % od 1. studenoga 2009.); kolaterali nisu osigurani. U tablici 9. dan je pregled tihih udjela:

Tablica 9.

Zajmovi društva Mediinvest MSR-u

(34)

Osim toga, Mediinvest je PNG-u 12. studenoga 2008. odobrio zajam u iznosu od 10 milijuna EUR uz kamatnu stopu od 6 % (do 31. prosinca 2009.), a potonji je istog dana MSR-u odobrio zajam u istom iznosu uz istu kamatnu stopu.

(35)

Mjera 12. (jamstvo koje je savezna pokrajina dala ISB-u u pogledu mjere 11.: tihi udjeli RIM-a u društvu Mediinvest): U pogledu zajmova ISB-a RIM-u, koje je RIM iskoristio za zajmove društvu Mediinvest (mjera 11.), savezna pokrajina izdala je ISB-u jamstvo za ispunjenje obveza plaćanja do iznosa od 140 milijuna EUR (100-postotno pokriće obveza) (59). Za jamstvo nije plaćena nikakva naknada. Komisija smatra da je korisnik predmetne mjere MSR jer je taj poduzetnik korisnik i mjere 11.

(36)

Mjera 13. (prihodi od igara na sreću koje je savezna pokrajina prenijela NG-u): U veljači 2009. Zakon o igrama na sreću savezne pokrajine Rheinland-Pfalz izmijenjen je tako da se dio prihoda od igara na sreću mogao prenijeti NG-u. Preneseni prihodi od poreza bili su namijenjeni promicanju turizma. Preneseno je 1,6 milijuna EUR 29. prosinca 2009., 3,2 milijuna EUR 29. listopada 2010. i ponovno 3,2 milijuna EUR 29. ožujka 2011., tj. ukupno 8 milijuna EUR.

(37)

Mjera 14. (zajmovi članova društva koje je savezna pokrajina odobrila NG-u i podređenost potraživanja u korist projekta „Nürburgring 2009.”): Za pripremu i provedbu projekta „Nürburgring 2009.” NG je od savezne pokrajine dobio sljedeće beskamatne zajmove bez fiksnog dospijeća: 20 milijuna EUR 21. kolovoza 2007., 10 milijuna EUR 22. prosinca 2009., 4,65 milijuna EUR 28. prosinca 2010. i 3,2 milijuna EUR 26. travnja 2011. (60). Osim toga, savezna pokrajina odobrila je 9. prosinca 2011. NG-u dodatan zajam u iznosu od 4,95 milijuna EUR. Usto, kako bi spriječila stečaj NG-a, 29. kolovoza 2007. savezna pokrajina izdala je izjavu o podređenosti potraživanja za ukupan iznos prethodno navedenog zajma u iznosu od 20 milijuna EUR.

(38)

Mjera 15. (prijenos poslovnih udjela društava Mediinvest i Geisler & Trimmel u MSR-u na NG te društva Weber na RIM): Ugovorom o kupoprodaji udjela od 25. ožujka 2010. udjeli društava Mediinvest (49,5 %) i Geisler & Trimmel (33,8 %) u MSR-u preneseni su na NG, koji je sa svoje strane već držao 10 % udjela. Udjeli u MSR-u (6,7 %) koje je držao Weber istim su dokumentom preneseni na RIM. Kupovna cijena po poslovnom udjelu iznosila je 1 EUR (tj. ukupno 3 EUR) (61).

(39)

Mjera 16. (zajam članova društva i dodatak savezne pokrajine NG-u za utrke Formule 1.): Nadalje, savezna pokrajina odobrila je NG-u 11. siječnja 2011. beskamatni zajam bez fiksnog dospijeća u iznosu od 40 405 000 EUR za podmirenje gubitaka od Formule 1 koji se najprije privremeno financirao iz sredstava za očuvanje likvidnosti. Osim toga, u srpnju 2011. savezna pokrajina stavila je na raspolaganje dodatak za organizaciju utrka Formule 1 u 2011. u iznosu od 13,5 milijuna EUR.

(40)

Mjera 17. (ugovor o koncesiji za Formulu 1): NG i NAG sklopili su 13. prosinca 2010. ugovor o koncesiji za organizaciju utrka Formule 1 (62). U tom ugovoru o koncesiji NG prenosi na NAG organizaciju utrka Formule 1 i obvezuje se na plaćanje naknade (63). Njemačka navodi da je NAG na temelju tog ugovora dobio financijska sredstva koja se pri obračunu zakupnine u okviru ugovora o poslovnom zakupu između NG-a i NAG-a nisu uzela u obzir, no nije bilo prijenosa sredstava između NG-a i NAG-a. Koncesija je raskinuta na temelju ugovora o nagodbi koji su 27. studenoga 2012. sklopili NG, MSR, CMHN, CST i NBG te stečajni upravitelj, s jedne strane, i NAG, Mediinvest i ostala društva, s druge strane.

(41)

Mjera 18. (odgoda plaćanja kamata po zajmovima ISB-a u korist NG-a, MSR-a i CMHN-a): ISB je 15. svibnja 2012. odgodio plaćanje kamata u iznosu od 2,98 milijuna EUR, koje su trebale dospjeti 30. travnja 2012., do 15. studenoga 2012. (uključujući odgodu plaćanja naknade u iznosu od 48 913,78 EUR za neiskorišteni dio zajma). Za odgođene iznose zaračunana je godišnja kamatna stopa od 8,17 %. Odgoda plaćanja kamata podijeljena je na pojedina društva kako slijedi: 1,473 milijuna EUR odnosi se na NG, 1,205 milijuna EUR na MSR i 303 000 EUR na CMHN.

(42)

Mjera 19. (podređenost potraživanja i izuzeće): Savezna pokrajina proglasila je 15. svibnja 2012. podređenost svojih potraživanja u pogledu zajmova u iznosu od najviše 254 milijuna EUR koje je ISB odobrio NG-u, MSR-u i CMHN-u kao dio zajma u iznosu od 325 265 000 EUR (mjera 8.). U pogledu otplate tih zajmova od 2014. savezna pokrajina usto je 15. svibnja 2012. izjavila i da će NG, MSR i CMHN, ako ne mogu izvršiti svoje obveze plaćanja, biti izuzeti od svojih obveza plaćanja i da će savezna pokrajina isplatiti svoje jamstvo u korist ISB-a (mjera 9.).

(43)

Komisija je u svojim odlukama od 21. ožujka 2012. i 7. kolovoza 2012. donijela privremeni zaključak da svih 19 mjera predstavlja državnu potporu te izrazila sumnju u njihovu spojivost s UFEU-om.

(44)

Otvaranje natječajnog postupka najavljeno je 14. svibnja 2013. u priopćenju za medije koje je poslao stečajni upravitelj. KPMG je 15. svibnja 2013. u novinama Financial Times, u službenom glasniku i na web-mjestu Nürburgringa objavio poziv na iskaz interesa. U okviru natječajnog postupka KPMG je u ime prenositelja bio u kontaktu s oko 300 ulagatelja. Zainteresirane strane pozvane su da dostave iskaz interesa (interes je iskazalo oko 70 poduzetnika); nakon što im je stavljen na raspolaganje niz dokumenata o Nürburgringu, pozvane su da do 26. rujna 2013. dostave indikativnu ponudu. Dopisom od 19. srpnja 2013. prenositelji su sve zainteresirane ulagatelje obavijestili o sljedećem: All parties that intend to participate in next stage of the process are invited to submit an Indicative Offer by 5:00 pm (CET) on 12 September 2013. Offer handed in after the deadline will also be considered. [„Sve strane koje namjeravaju sudjelovati u sljedećoj fazi postupka pozivaju se da dostave indikativnu ponudu do 17:00 h (SEV) 12. rujna 2013. Razmatrat će se i ponuda dostavljena nakon roka.”] (64). Navedeni rok do 12. rujna 2013. za dostavljanje indikativne ponude dopisom od 12. rujna 2013. produljen je do 26. rujna 2013.: The Vendors have decided to extend the deadline for Indicative Offers, in order to enable potential investors to complete their analysis of the provided material. The updated deadline now ends at 5 p.m. CET on 26 September 2013. Offers handed in after the deadline will also be considered. [„Prenositelji su odlučili produljiti rok za dostavu indikativnih ponuda kako bi potencijalni ulagatelji mogli dovršiti svoju analizu dostavljenog materijala. Novi rok sada istječe u 17 h (SEV) 26. rujna 2013. Razmatrat će se i ponude dostavljene nakon roka.”] (65). Dopisom od 17. prosinca 2013. prenositelji su produljili rok za dostavljanje konačnih ponuda s 11. prosinca 2013. do 17. veljače 2014. In order to enable potential investors to complete their analysis of the provided information material and to provide a final offer that fully reflects the value potential of the Nürburgring, the timeline which used to end at 5 p.m. CET on 11 December 2013 now ends at 5 p.m. CET on 17 February 2014. For the sake of clarity, offers handed in after that timeline will, in principle, also be considered provided that the terms of the offer qualify for the further process. Any disadvantage caused by the delay will not be compensated for and will have to be fully borne by the investor. Please note that the Vendors may choose the parties which will qualify for the further process shortly after the updated timeline ends. [„Kako bi se potencijalnim ulagateljima omogućilo da dovrše svoju analizu dostavljenih informativnih materijala i dostave konačnu ponudu u kojoj se u potpunosti odražava vrijednosni potencijal Nürburgringa, rok koji je trebao isteći u 17 h (SEV) 11. prosinca 2013. sada istječe u 17 h (SEV) 17. veljače 2014. Radi jasnoće načelno će se razmatrati i ponude dostavljene nakon tog roka ako su uvjeti ponude prihvatljivi za daljnji postupak. Nikakva neželjena posljedica prouzročena kašnjenjem neće se nadoknaditi i u potpunosti će je morati snositi ulagatelj. Napominjemo da prodavatelji mogu odabrati strane koje ispunjuju uvjete za daljnji postupak brzo nakon isteka roka.”] (66).

(45)

Za potrebe otuđenja imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a stečajni upravitelji odlučili su provesti sljedeće strukturiranje.

(46)

Za natječajni postupak imovina NG-a, MSR-a i CMHN-a podijeljena je na 11 grupa (67). U objavljenom pozivu na iskaz interesa navedeno je sljedeće: The Vendors intend to sell the assets to one or more investors („Project RING”). Investors will have the opportunity to acquire all assets, defined asset clusters („Proposed Asset Clusters”) or individual assets. The Proposed Asset Clusters have been defined based on the separability of assets and related costs. It is intended that the transaction will be structured as an asset deal. All third party and financing liabilities will remain with the insolvent legal entities allowing a new start on a clean balance sheet. [„Prenositelji namjeravaju prodati imovinu jednom ulagatelju ili više njih (‚Projekt RING’). Ulagatelji će moći steći cjelokupnu imovinu, definirane jedinice (‚ponuđene grupe imovine’) ili pojedinačne dijelove imovine. Ponuđene grupe imovine definirane su prema mogućnosti odvajanja imovine i povezanih troškova. Planirano je da se transakcija strukturira kao prodaja imovine (eng. asset deal). Sve obveze prema trećim osobama i obveze financiranja ostat će pravnim subjektima u stečaju, čime će se omogućiti novi početak s poravnanom bilancom.”] (68). Nadalje, u procesnom pismu od 19. srpnja 2013. zainteresirani ulagatelji obaviješteni su o sljedećem: Investors will have the opportunity to acquire the assets of the Vendors in either their entirety, or in defined asset clusters („Proposed Asset Clusters”), or in individual assets. Proposed Asset Clusters have been defined based on the severability of assets of the Nürburgring and related costs. [„Ulagatelji će moći steći imovinu prenositelja u cijelosti ili kao definirane jedinice (‚ponuđene grupe imovine’) ili kao pojedinačne dijelove imovine. Ponuđene grupe imovine definirane su prema mogućnosti odvajanja imovine Nürburgringa i povezanih troškova.”] (69).

(47)

Stečajni upravitelji nisu postavili nikakve uvjete u pogledu budućeg korištenja imovine. Eventualna ograničenja korištenja postoje zbog odredaba o pravu građenja ili kontroli emisija te javnog pristupa Nürburgringu zajamčenog na temelju zakona savezne pokrajine.

(48)

U skladu s procesnim pismima od 19. srpnja 2013. i 17. listopada 2013., koja su upućena ulagateljima, ulagatelji će se odabrati na temelju sljedećih kriterija: a) najveće moguće povećanje vrijednosti cjelokupne imovine i b) očekivana sigurnost transakcije (70). Kriteriji odabira detaljno su pojašnjeni kako slijedi: Value for the assets in scope of the respective offer; Potential value implications for those assets that are not included in the respective offer, if any; Costs for further separation of the assets in scope of the respective offer, if any; Costs to fulfil key assumptions and conditions of the respective offer; Closing probability. [„Vrijednost imovine u okviru predmetne ponude; mogući utjecaji na vrijednost imovine koja nije uključena u predmetnu ponudu, ako postoje; troškovi daljnjeg razdvajanja imovine u okviru predmetne ponude, ako postoje; troškovi ispunjenja ključnih pretpostavki i uvjeta iz predmetne ponude; vjerojatnost sklapanja posla.”]. Nadalje je navedeno sljedeće: the closing probability will be assessed by taking into consideration the i. outstanding due diligence requirements, ii. secured financing for the transaction, supported by confirmation of financing partners, iii. required steps for the regulatory clearance, iv. required internal approval steps until the transaction could be consummated and v. strategic rationale for the acquisition or future plans for the assets of the NG, MSR and CMHN and the likelihood of their realisation. [„Vjerojatnost sklapanja posla procijenit će se na temelju i. otvorenih zahtjeva u pogledu postupka due diligence, ii. osiguranog financiranja transakcije uz potvrdu financijskih partnera, iii. potrebnih koraka za regulatornu provjeru, iv. potrebnih koraka za interno odobrenje dok se transakcija ne ispuni i v. strateškog obrazloženja stjecanja ili budućih planova za imovinu NG-a, MSR-a i CMHN-a te vjerojatnosti njihova ostvarenja.”] Utvrđeno je da razmatranja u pogledu zaštite okoliša nisu bila uključena u kriterije za odabir konačne ponude.

(49)

Procesnim pismima od 17. listopada 2013. i od 17. prosinca 2013. ponuditelji koji su dostavili prihvatljivu ponudu obaviješteni su o sljedećem: (a) indikativne odnosno konačne ponude razmatrat će se i onda ako su primljene nakon isteka određenog roka za dostavljanje ponude, pod uvjetom da ponude ispunjuju uvjete za sljedeći krug; (b) neželjene posljedice zbog kašnjenja u potpunosti snosi predmetni ponuditelj i (c) prenositelji mogu odluku o odabiru donijeti već brzo nakon roka za podnošenje ponuda. Stečajni upravitelji naveli su da su svi ponuditelji obaviješteni da između roka za dostavljanje ponude i sklapanja kupoprodajnog ugovora mogu poboljšati svoju ponudu ili dostaviti novu.

(50)

Do početka veljače 2014. 24 zainteresirane strane (71) dostavile su indikativnu ponudu. Od tih zainteresiranih strana, 18 ih je ispunilo uvjete za due diligence  (72), a 13 ponuditelja dostavilo je konačne ponude za sve ili pojedinačne grupe imovine, pri čemu su sljedeća četiri ponuditelja dostavila ponude za sve grupe: 1) Capricorn Automotive GmbH i Capricorn Holding GmbH (dalje u tekstu „Capricorn”), 2) [drugi ponuditelj], 3) [treći ponuditelj] i 4) [četvrti ponuditelj]. Kriteriji odabira temelji su se na sljedećem: (a) cilju u pogledu najvećeg mogućeg povećanja vrijednosti cjelokupne imovine i (b) cilju u pogledu sigurnosti transakcije (73). Ponude koje su ispunjivale te zahtjeve razmatrane su u posljednjoj fazi postupka prodaje. Ovdje je riječ o ukupnim ponudama za sve grupe imovine. Od tih su ponuditelja Capricorn i [drugi ponuditelj] dostavili dokaz o financijskoj održivosti. [Drugi ponuditelj] dostavio je 7. ožujka 2014. obvezujuću pisanu potvrdu od 24. veljače 2014. kojom je KPMG obaviješten o njegovoj sposobnosti financiranja; Capricorn je 11. ožujka 2014. dostavio prenositeljima obvezujuće pismo društva […] od 10. ožujka 2014. upućeno grupi Capricorn u kojem […] grupi Capricorn jamči da će poduprijeti stjecanje predmetne imovine kreditom od [41 – 49] milijuna EUR. Na temelju konačnih ponuda paralelno su dogovoreni ugovori s oba prethodno navedena ponuditelja. Ugovore je ovjerio javni bilježnik, i to 7. ožujka 2014. u slučaju [drugog ponuditelja] i 10. ožujka 2014. u slučaju grupe Capricorn.

(51)

Odbor vjerovnika društava u stečaju odobrio je 11. ožujka 2014. prijenos na grupu Capricorn (posebno na društvo capricorn NÜRBURGRING Besitzgesellschaft GmbH) jer je Capricorn dostavio uvjerljivo najbolju ponudu s dokazom o financiranju. U ponudi grupe Capricorn predviđeno je preuzimanje svih grupa imovine po cijeni od 77 milijuna EUR, dok je ponuda [drugog ponuditelja] iznosila [47 – 52] milijuna EUR. Kupoprodajni ugovor s grupom Capricorn NG, MSR i CMHN potpisali su 11. ožujka 2014., a stečajni upravitelj 13. ožujka 2014. (74).

(52)

Nakon opisanog natječajnog postupka Capricorn je stekao imovinu NG-a, MSR-a i CMHN-a (cjelokupnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući posjed zemljišta i nekretnina, žigove, trgovačke nazive i prava na internetske domene), ali ne i obveze i financijsku imovinu. Članovi grupe Capricorn jesu Capricorn HOLDING GmbH (75) sa 67 % poslovnih udjela i GetSpeed GmbH & Co KG (76) s 33 % poslovnih udjela.

(53)

U skladu s njemačkim pravom (77) i sudskom praksom njemačkih sudova za radne sporove (78) postojeći radni odnosi povezani s grupama imovine automatski se prenose na preuzimatelja imovine, tj. novo holding-društvo; međutim, u slučaju stečaja preuzimatelj može od stečajnog upravitelja zatražiti otkazivanje ugovora o radu. U ovom je slučaju u kupoprodajnom ugovoru predviđeno da će NBG (trenutačno operativno društvo kompleksa Nürburgring) na zahtjev grupe Capricorn 2014. raskinuti ugovore o radu. Capricorn je, naime, zaključio da su poduzeću za ekonomski održivo upravljanje stečenom imovinom (od početka 2014.) potrebna samo 253 od ukupnih 297 zaposlenika; Capricorn je stoga od NBG-a zatražio raskidanje ugovora o radu za 44 zaposlenika. U skladu s tim od 1. siječnja 2015. (početak upravljanja grupe Capricorn nad stečenom imovinom) u grupi Capricorn bit će zaposleno 85 % ukupne radne snage društava u stečaju.

(54)

Strane kupoprodajnog ugovora obvezne su izvršiti ugovor tek kad Komisija donese odluku u kojoj je utvrdila da se ni preuzimatelj ni njegovo operativno društvo ne mogu smatrati korisnicima potpora koje su predmet istražnog postupka i stoga nisu odgovorni za povrat potpora te tek nakon što (a) istekne rok za sudsko preispitivanje odluke Komisije bez podnošenja pravnog lijeka ili (b) u slučaju podnošenja pravnog lijeka nakon što sud donese konačnu presudu kojom se potvrđuje odluka Komisije. Tim bi se uvjetom trebala pokriti razlika između kupovne cijene za imovinu od 77 milijuna EUR i povezanog rizika da bi se na temelju odluka Komisije od 21. svibnja 2012. i 7. kolovoza 2012. o pokretanju odnosno proširenju službenog istražnog postupka mogao zatražiti povrat državnih potpora u iznosu od 456 milijuna EUR.

(55)

NBG će još voditi sezonu 2014. Nakon toga će se pokrenuti likvidacija NBG-a. Novčani tok NBG-a za 2014. (6 milijuna EUR) ostaje prenositeljima te se u interesu jednostavnijeg izvršenja ugovora paušalno uključuje u kupovnu cijenu. Zajmoprimatelji NG, MSR i CMHN sve su svoje djelatnosti u okviru stečajnog postupka konačno obustavili i nemaju zaposlenika. Istodobno stečajni upravitelji imaju ovlasti za pravni postupak u skladu s njemačkim stečajnim pravom kako bi uredili sva potraživanja i obveze poduzetnika u stečajnom postupku. Čim se ta potraživanja i obveze podmire i sud nadležan za stečajni postupak donese odluku o konačnoj likvidaciji, poduzetnici se mogu izbrisati iz registra trgovačkih društava.

(56)

Kako bi mogao provesti sezonu 2015., preuzimatelj (Capricorn) osniva operativno društvo koje će poslovati pod nazivom Capricorn NÜRBURGRING GmbH (dalje u tekstu „OpCo”) i sklapati ugovore za sezonu 2015. Komisiji je obećano da će se u sljedećim mjerama paziti da se korisnici potpore konačno isključe s tržišta: ako do početka 2015. Komisija još ne donese konačnu odluku, otuđena će se imovina prije 1. siječnja 2015. prenijeti na novog poduzetnika („NewCo”) u kojem će preuzimatelj držati 95,1 % udjela, a neovisni povjerenik 4,9 %. Povjerenik će djelovati u interesu vjerovnika, a ne nelikvidnog korisnika potpore, ali nije vezan za upute vjerovnika. Nadalje, između NewCo-a i OpCo-a sklopit će se ugovor o poslovnom zakupu koji će prestati vrijediti na dan izvršenja kupoprodajnog ugovora. Poslovi OpCo-a vodit će se pod njegovim nazivom, na temelju njegova poslovnog plana i sa zaposlenicima koje on odabere (vidjeti uvodnu izjavu 53.). Godišnja zakupnina koja će se plaćati NewCo-u u ukupnom iznosu od [4,6 – 5,1] milijuna EUR ući će u stečajnu masu poduzetnika u okviru Nürburgringa (sva plaćanja u korist stečajne mase prenose se na uvjetne (eng. escrow) račune stečajnih upravitelja isključivo radi isplate vjerovnicima). Čim odluka Komisije postane pravomoćna, povjerenik će sve svoje udjele u NewCo-u prenijeti na preuzimatelja. Međutim, ako preuzimatelj ne ispuni svoje ugovorne obveze plaćanja, povjerenik može otuđiti imovinu. Ako se odluka Komisije poništi, imovina bi se vratila stečajnim upraviteljima koji bi je onda odmah morali prodati jer čak i u takvom slučaju i dalje postoji obveza likvidacije prema njemačkom stečajnom pravu. Ne postoji mogućnost da NewCo nastavi voditi poslove poduzetnika u okviru Nürburgringa. Komisija je utvrdila da se programom ne mijenja ništa u pogledu temeljnih uvjeta za otuđenje (uključujući kupovnu cijenu i uvjete plaćanja) (79).

(57)

U primjedbama u pogledu službenog istražnog postupka Njemačka upućuje na to da se NG 1. srpnja 2008. (80) odnosno 28. srpnja 2010., tj. u trenutku odobrenja zajma ISB-a u iznosu od 325 265 milijuna EUR, nije mogao smatrati poduzetnikom u poteškoćama (81). Njemačka ističe da Komisija u pogledu položaja NG-a, MSR-a i CMHN-a u razdoblju od svibnja 2012. do srpnja 2012. te proširenja službenog istražnog postupka nije uzela u obzir činjenicu da je stečaj NG-a, MSR-a i CMHN-a bio trajna posljedica njezine odluke o neodobravanju potpore za sanaciju donesene na temelju prethodnog ispitivanja (82) te da je Komisija time prekršila načelo proporcionalnosti (83). Njemačka, nadalje, tvrdi da je NG izgradio infrastrukturu i organizirao utrke Formule 1 i utrke Superbike po nalogu tijela javne vlasti (84) te da se to stoga pri ispitivanju njegova gospodarskog položaja, ocjenjivanju poduzetnika kao poduzetnika u poteškoćama i primjeni načela „jednokratne dodjele” nije smjelo uzeti u obzir (85).

(58)

U pogledu mjera NG-a Njemačka priznaje da se sredstva mogu pripisati državi (86).

(59)

Prema mišljenju Njemačke izgradnja tribine i višefunkcionalnih dvorana, mjere infrastrukturnog opremanja te izgradnja atrakcija za edukaciju i zabavu (dio I. (87) Projekta „Nürburgring 2009.”) ne predstavljaju gospodarsku djelatnost kao što se ni presuda u pogledu Zračne luke Leipzig/Halle (88) ne može prenijeti na izgradnju opće (regionalne i sportske) infrastrukture (89). Izgradnja se odnosi na institucije koje ispunjuju kriterije iz Bijele knjige Komisije o sportu iz 2007. (višefunkcionalna upotreba, nediskriminirajući pristup itd.). Njemačka, osim toga, navodi da nijedan privatni ulagatelj ne bi proveo takav projekt i da privatni ulagatelji u pravilu ne grade trkaće staze zbog manjka održivosti (90).

(60)

Budući da prema mišljenju Njemačke utrke Formule 1 u načelu bilježe strukturni deficit, ne bi se mogle smatrati redovnim poslovanjem NG-a; budući da je NG zbog njihova održavanja čak i nakon uključivanja državne potpore zabilježio negativan rezultat, bez zajamčenog javnog financiranja poduzetnici ne bi organizirali ta događanja. Njemačka bi se zbog regionalnopolitičkih razloga odlučila utrke Formule 1 financirati preko NG-a po nepristranim uvjetima (91). Stoga Njemačka ističe da se organizacija utrka ne može smatrati gospodarskom djelatnosti NG-a. Ako se financiranje tih mjera ipak ocijeni državnom potporom, Njemačka navodi da su ispunjeni kriteriji za usluge od općega gospodarskog interesa.

(61)

Njemačka navodi da financiranje mjera, čak i ako bi se smatrale gospodarskom djelatnosti, nije selektivno jer su ispunjeni kriteriji iz Bijele knjige o sportu iz 2007. (više korisnika, nediskriminirajući pristup, višefunkcionalna upotreba i najam po primjerenim tržišnim cijenama; infrastruktura nije osigurana na tržištu jer nije održiva; odgovornost javnih tijela).

(62)

Njemačka priznaje da se nije mogao naći nijedan dugoročni privatni ulagatelj koji bi bio spreman ulagati u projekt „Nürburgring 2009.”

(63)

U pogledu mjere 1. (uplate u kapitalne rezerve i povećanja kapitala u kolovozu 2004., prosincu 2004. i rujnu 2007.) Njemačka navodi da pitanje moguće prednosti nije relevantno jer mjera nije usmjerena na gospodarsku djelatnost.

(64)

U pogledu mjere 2. Njemačka tvrdi da iznosom kamatne stope zajmova koje je NG odobrio svojim društvima kćerima (6 %) za društva kćeri nije nastala prednost jer je to kamatna stopa koja je uobičajena na tržištu.

(65)

Njemačka tvrdi da su u okviru mjere 3. mjere koje su financirane sa 170 milijuna EUR (92) iz sredstava za očuvanje likvidnosti provedene u uobičajenim tržišnim uvjetima zbog sljedećeg: (a) sredstva savezne pokrajine upotrijebljena su kao u slučaju holding-društva u tržišnom gospodarstvu (93), (b) NG je obračunane kamate valjano platio i c) financiranje u okviru mjere 8. u potpunosti je otplaćeno. Njemačka je, nadalje, navela da su zajmovi odobreni ISB-u iz sredstava savezne pokrajine za očuvanje likvidnosti isključivo služili za refinanciranje ISB-a u pogledu njegovih zajmova NG-u (vidjeti i uvodnu izjavu 70.) i da tržišni uvjeti savezne pokrajine iz transakcija koje uključuju sredstva za očuvanje likvidnosti nisu preneseni na NG kao zajmoprimatelja.

(66)

U pogledu mjere 4. (zajam NG-a MSR-u) Njemačka je utvrdila da se kamatna stopa od 7 % čini usklađenom s tržištem.

(67)

Prema navodima Njemačke mjera 5. (potpora CST-u koju provodi NG) usklađena je s tržištem: nakon početnog zajedničkog financiranja projekta koje su osigurali NG i MIB, MIB kasnije nije mogao dobiti potrebne zajmove članova društva u istom iznosu kao NG. Budući da je povlačenje NG-a iz projekta moglo negativno utjecati na pravovremenu uspostavu sustava za prodaju karata i da je prethodno ulaganje NG-a vrlo vjerojatno moglo postati bezvrijedno, za NG je bilo povoljnije nastaviti planirani projekt u izmijenjenim uvjetima, tim više što se prema poslovnom planu očekivao primjereni povrat i što je NG dobio kolaterale od NG-a.

(68)

U pogledu mjere 6. (plaćanja IPC-u i zajam MSR-u preko PNG-a) Njemačka tvrdi da su primatelji dobili pojedina plaćanja kao naknadu za usluge i kao zajam po tržišnim uvjetima.

(69)

U pogledu mjere 7. (ustupanje potraživanja MIB-a od CST-a NG-u) Njemačka nije detaljno opisala moguću prednost.

(70)

U pogledu mjere 8. (zajmovi ISB-a NG-u, MSR-u i CMHN-u) Njemačka upućuje na činjenicu da ISB ne djeluje neovisno (prema načelu nepristranosti) kao (samostalni) poduzetnik, nego u svojstvu razvojne banke po nalogu uprave savezne pokrajine Rheinland-Pfalz i kao njezin dio (94). Njemačka smatra da se načela sporazuma II. u pogledu refinanciranja zajma ISB-a (95) mogu primijeniti sudjelovanjem ISB-a u sredstvima za očuvanje likvidnosti. Stoga to sudjelovanje ne predstavlja potporu u korist ISB-a (96).

(71)

U pogledu mjere 9. (jamstvo koje je savezna pokrajina dala ISB-u u pogledu mjere 8.) Njemačka ističe da je predmetnim jamstvom i izuzećem samo uređena podjela rizika između savezne pokrajine i ISB-a i da ono ne predstavlja korist za zajmoprimatelje (NG, MSR i CMHN) jer im time nisu osigurani bolji uvjeti zajma (97).

(72)

U pogledu mjere 10. (ugovor o poslovnom zajmu od 25. ožujka 2010.) Njemačka je dostavila stručno mišljenje od 29. rujna 2011., čiju je izradu tražila savezna pokrajina, u pogledu zakupnine za poslovni kompleks na Nürburgringu u kojem su ispitane najniže i najviše moguće godišnje zakupnine koje su uobičajene na tržištu. Njemačka navodi da su, prema stručnom mišljenju, očekivani primitci od zakupnina bili za 20 % viši od najviše tržišne cijene te da su na taj način amortizirani građevinski troškovi zakupodavatelja u iznosu od 330 milijuna EUR i omogućena primjerena dobit (98).

(73)

U pogledu zajmova u okviru mjere 11. (zajmovi RIM-a MSR-u preko društava Mediinvest i PNG), kojima je financiran dio II. projekta „Nürburgring 2009.”, Njemačka tvrdi da su oni odgovarali načelu ulagatelja u tržišnom gospodarstvu jer su primijenjene kamatne stope bile više od važeće referentne kamatne stope (osim u slučaju dvaju zajmova od 12. studenoga 2008. odnosno 22. prosinca 2008.).

(74)

U pogledu mjere 12. (zajmovi RIM-a MSR-u preko društva Mediinvest u skladu s mjerom 11.) Njemačka ističe da je jamstvo savezne pokrajine dovelo samo do prednosti za primatelje zajmova, ali ne i za ISB ili RIM jer je to jamstvo bilo preduvjet za odobravanje zajmova.

(75)

U pogledu mjera 13. i 14. (prihodi od igara na sreću za potrebe promicanja turizma (99) i zajam članova društva koji je odobrila savezna pokrajina) Njemačka ne tvrdi da su one usklađene s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. U pogledu poreza na igre na sreću Njemačka opisuje mjeru kao naknadu za infrastrukturne troškove povezane s promicanjem turizma. U pogledu podređenosti potraživanja Njemačka je izjavila da u slučaju zajmova članova društva to ima samo deklaratorni učinak jer se u stečajnom postupku svaki zajam članova društva ionako stavlja u podređeni položaj, da podređenost potraživanja stoga za posljedicu ima samo potencijalno opterećenje javnog proračuna i stoga ne predstavlja prednost (100).

(76)

U pogledu mjere 15. (preuzimanje poslovnih udjela u MSR-u od strane NG-a i RIM-a) Njemačka ističe da na temelju nje Mediinvest, Geisler & Trimmel i Weber iz sljedećih razloga nisu stekli nikakvu ekonomsku prednost: (a) preuzimanje je izvršeno po simboličnoj kupovnoj cijeni od samo 1 EUR po poslovnom udjelu; (b) nije bilo povezano s drugim prednostima, kao što je otkazivanje zajmova ili jamstava članova društva; (c) NG i RIM preuzeli su udjele u MSR-u kako bi spojili vlasništvo nad dijelom II. s vlasništvom nad dijelom I. projekta „Nürburgring 2009.” i time omogućili jedinstveni poslovni koncept, i (d) pitanje je li MSR u trenutku preuzimanja možda bio poduzetnik u poteškoćama ne utječe na tu ocjenu jer je MSR bio društvo s ograničenom odgovornošću, tj. odgovornost članova društva bila je ionako ograničena na temeljni kapital.

(77)

U pogledu mjere 16. (financiranje gubitaka NG-a povezanih s utrkama Formule 1 koje osigurava savezna pokrajina) Njemačka ističe da to nije gospodarska djelatnost i da je financiranje utrka Formule 1 u pravilu nedostatno.

(78)

U pogledu mjere 17. (ugovor o koncesiji za Formulu 1) Njemačka navodi da je ona povezana s uvjetima ugovora o poslovnom zakupu. Budući da je zakupnina daleko (tj. […] %) viša od uobičajene zakupnine na tržištu, Njemačka tvrdi da bi se ta dva ugovora međusobno prebila (uključujući prednosti koje proizlaze za NAG iz ugovora o koncesiji) (101).

(79)

Njemačka tvrdi da je mjera 18. (restrukturiranje duga) bila potrebna kako bi se izbjegao neposredni stečaj; mjeru bi poduzeo i privatni član društva.

(80)

Njemačka smatra da mjera 19. (podređenost potraživanja i izuzeće) ne predstavlja ni samo potencijalno opterećenje za javni proračun te da bi privatni član društva jednako tako postupio. Osim toga, podređenost potraživanja nema nikakve posljedice za članove društva jer nisu postojala nikakva bitna potraživanja drugih vjerovnika.

(81)

Njemačka navodi da u slučaju mjera u korist subjekata za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga ne postoji opasnost od utjecaja na trgovinu među državama članicama (103).

(82)

Njemačka tvrdi da je Nürburgring od odlučujuće važnosti za gospodarstvo i zapošljavanje u regiji Eifel, da je on važna infrastruktura za amaterski sport, da je dio njemačke povijesti motoutrka i kulture te stoga dio kulturnog naslijeđa Unije, da Nürburgring ima veliku važnost za cestovnu sigurnost u cijelom svijetu jer se automobili koji se ondje testiraju izvoze širom svijeta, da centar za sigurnu vožnju nudi sigurnosnu obuku i da su se ispitane mjere manje odnosile na trkaću stazu kao takvu, a više na sportsku infrastrukturu i infrastrukturu koja nije povezana sa sportom koje nisu izravno povezane s trkaćom stazom i organizacijom utrka Formule 1.

(83)

Njemačka navodi da se izgradnja sportskih objekata može smatrati zajedničkim ciljem u smislu članka 165. UFEU-a (104) i da se mjerama kojima se omogućuje pristup sportskim ponudama ispunjuju uvjeti za potporu (105). Nürburgring se ne upotrebljava samo za malobrojna profesionalna događanja, nego i za amaterska natjecanja i obuku mladih vozača motoutrka. Osim toga, na Nürburgringu se održavaju i druga sportska događanja, kao što su biciklističke utrke i trčanje (Rad&Run) (Fisherman's Friend StrongmanRun) te triatlon (Green Hell Triathlon).

(84)

Njemačka smatra da su mjere nužne zbog sljedećih razloga: od ukupno […] dana na kojima se održavaju događanja, Nürburgring se samo […] dana upotrebljava isključivo za profesionalni sport, […] dana isključivo za amaterski sport i […] dana istodobno za amaterski sport i profesionalni sport. Od sportaša koji su sudjelovali na događanjima više od […] % bili su amaterski sportaši ([…] profesionalnih sportaša u odnosu na […] amaterskih sportaša). Profesionalna sportska događanja obuhvaćaju utrke Formule 1, njemačko natjecanje turističkih automobila (DTM), svjetsko prvenstvo u superbike motociklizmu (eng. Superbike World Championship), glazbeni festival „Rock am Ring” i testne vožnje proizvođača automobila. Amaterski sportaši mogu voziti na stazi u vlastitom vozilu. Vikendima veliki njemački motosavezi (kao što je ADAC) organiziraju amaterske utrke. Tijekom tjedna pojedini klubovi upotrebljavaju stazu za trening odnosno amaterska natjecanja. U motosportu ne postoji posebna infrastruktura za profesionalni sport, a posebna za amaterski. Osim toga, ispitane mjere služile su uklanjanju nedostataka na tržištu. Povrat ulaganja ne može se očekivati u slučaju takvih mjera. Za razliku od višefunkcionalnih arena ovdje se godišnje održava samo jedna ili dvije serije utrka. Stoga nijedan privatni ulagatelj ne bi bio spreman izgraditi odnosno financirati takvu infrastrukturu. Sudjelovanje privatnih poduzetnika u financiranju dijela I. projekta „Nürburgring 2009.” nije bilo uspješno. Uključivanje tijela javne vlasti stoga je imalo učinak poticaja. Bez izričite političke volje vlade savezne pokrajine NG ne bi proveo modernizaciju i proširenje sportske infrastrukture u jednakom opsegu. Osim toga, Njemačka ističe da je financiranje mjera proporcionalno. Postizanje ciljeva ne bi bilo moguće s manjim poticajima tijela javne vlasti. Objekti su bili zastarjeli i bilo ih je potrebno modernizirati. Pritom se nije gradila ista infrastruktura. Za razliku od postupaka Komisije u pogledu višefunkcionalnih arena (106) ispitane mjere ne odnose se na izgradnju nove sportske infrastrukture niti dovode do bitnog proširenja kapaciteta.

(85)

Njemačka smatra da su utjecaji na trgovinu i tržišno natjecanje mali i da nisu suprotni zajedničkom interesu. Kako je utvrdio viši pokrajinski sud Oberlandesgericht u Koblenzu (107), Nürburgring sa stazom Nordschleife ima jedinstvenu prodajnu ponudu. Raspodjela različitih međunarodnih i nacionalnih događanja na različite staze razvijala se kroz dulje razdoblje tako da poticanje sportske infrastrukture na Nürburgringu ne dovodi do prestanka održavanja događanja. Osim toga, na Nürburgringu se održava samo mali broj međunarodnih događanja.

(86)

Njemačka navodi da je Nürburgring – najdulja stalna trkaća staza u svijetu s najstarijim očuvanim boksovima – dio kulturnog naslijeđa Unije (108). Dijelovi parka ringowerk (kombinacije muzeja i znanstvenog centra) imaju muzejski karakter. Mjere za poticanje motokulture bile su potrebne jer se njome osigurava zajednički kulturni identitet u Njemačkoj i Uniji i jer privatno financiranje dijela I. projekta „Nürburgring 2009.” nije bilo uspješno. Mjera je i proporcionalna jer u slučaju te mjere nije bilo prekomjerne naknade. Mjere poticaja nisu utjecale na uvjete trgovine i tržišnog natjecanja u području kulturnih ustanova u mjeri u kojoj je to suprotno zajedničkom interesu. Kulturne ustanove na Nürburgringu natjecale su se s ostalim kulturnim ustanovama u regiji i izvan nje tako da je njihov tržišni udjel mali.

(87)

Njemačka, nadalje, ističe da su NG-ova upotreba kredita iz sredstava za očuvanje likvidnosti i sudjelovanje ISB-a u sredstvima za očuvanje likvidnosti (mjera 3.) spojivi s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a jer je zbog sloma međubankovnog tržišta dobivanje kredita na tržištu bilo praktički nemoguće.

(88)

Njemačka ističe da je dio mjera ulaganja u cilju promicanja turizma ispunjivao kriterije za usluge od općega gospodarskog interesa koji su tada vrijedili (109) i da se ta klasifikacija ne temelji ni na kakvoj očitoj pogrešci. Točnije, Njemačka upućuje na činjenicu da dijelovi parka ringowerk (a posebno izložba motoutrka, multimedijsko kazalište „Grüne Hölle”, ringomeister i testocentre) imaju muzejski karakter i da služe javnom interesu (kulturne) izobrazbe. Warsteiner Event Centre služi kao višefunkcionalna kongresna, sajamska i konferencijska ustanova, a na dane bez velikih događanja parkiralište se ne upotrebljava. Njemačka ističe da bez javnog financiranja nijedan poduzetnik koji posluje u uobičajenim tržišnim uvjetima ne bi ulagao u ta tri objekta. Neuspješno privatno financiranje dijela I. projekta „Nürburgring 2009.” pokazalo je da ne postoji tržište za provedbu takvih mjera.

(89)

Njemačka navodi da se organizacija utrka Formule 1 smatra uslugom od općega gospodarskog interesa jer za to i u drugim zemljama tijela javne vlasti plaćaju dodatke. Osim toga, to ima jako velik učinak u pogledu ugleda i utječe na gospodarstvo te se na taj način ističe identitet države članice i cijele Unije.

(90)

Njemačka navodi da su tranše 2. do 4. zajma ISB-a (mjera 8.) prema Komunikaciji Komisije – Privremeni okvir Unije za državne potpore u cilju olakšavanja pristupa sredstvima financiranja u trenutačnoj financijskoj i gospodarskoj krizi (110) (privremeni okvir Unije) spojive s unutarnjim tržištem. Čak i ako Komisija zaključi da je NG 1. srpnja 2008. trebalo smatrati poduzetnikom u poteškoćama i da se privremeni okvir Unije ne može primijeniti na tranše 2. do 4. zajma ISB-a, samo bi razlika između kamatne stope koja se plaća na tržištu i stvarno plaćene kamatne stope, a ne ukupna nominalna vrijednost zajma, predstavljala potporu u korist NG-a, MSR-a i CMHN-a (111).

(91)

U svojim primjedbama Njemačka je zadržala mišljenje da struktura otuđenja ne predstavlja državne potpore u korist preuzimatelja imovine. Osim toga, Njemačka ističe da postupak otuđenja predstavlja prekid gospodarskog kontinuiteta NG-a, MSR-a i CMHN-a. Ako službeni istražni postupak dovede do negativne odluke Komisije i povrata potpora koje su nespojive s unutarnjim tržištem, povezane obveze NG-a, MSR-a i CMHN-a u pogledu povrata plaćanja ne bi se odnosile na preuzimatelja predmetne imovine. U pogledu uvjeta da se imovina Nürburgringa otuđi tek nakon donošenja pravomoćne odluke Komisije u kojoj se zaključuje da se od preuzimatelja imovine neće tražiti povrat državnih potpora Njemačka ističe da taj uvjet nije prepreka za likvidaciju korisnika potpore ni za daljnje poslovanje te da ne predstavlja prednost u korist preuzimatelja.

(92)

U pogledu prekida gospodarskog kontinuiteta Njemačka upućuje na sljedeće:

(93)

U pogledu uvjeta u skladu s kojim će se otuđenje imovine Nürburgringa provesti tek nakon donošenja pravomoćne odluke Komisije u kojoj se zaključuje da se od preuzimatelja imovine neće tražiti povrat potpora Njemačka ističe sljedeće:

(94)

Njemačka smatra da se tim postupkom osigurava prekid gospodarskoga kontinuiteta između NG-a, MSR-a i CMHN-a te imovine ponuđene u okviru natječajnog postupka. Stoga bi se povrat eventualnih državnih potpora u korist NG-a, MSR-a i CMHN-a koje možda nisu spojive s unutarnjim tržištem nakon odgovarajuće odluke Komisije morao zatražiti od članova društva i ne bi se odnosio na preuzimatelja imovine koja će se otuđiti. Njemačka, nadalje, ističe da suspenzivni uvjet iz kupoprodajnog ugovora između prenositelja i preuzimatelja nije prepreka ni likvidaciji poduzetnika u okviru Nürburgringa ni povratu ranijih državnih potpora od tih poduzetnika. Korisnici potpora konačno bi se isključili s tržišta. Kad bi se prodaja grupi Capricorn poništila, imovina bi se ipak otuđila i prenositelji likvidirali.

(95)

Njemačka je obavijestila Komisiju o strukturi otuđenja kako bi postigla pravnu sigurnost da otuđenje imovine ne sadržava elemente državnih potpora i da uspješni ponuditelj (ponuditelji) ne jamči (ne jamče) za povrat državnih potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem.

(96)

Njemačka se, nadalje, obvezala Komisiju izvješćivati o tijeku postupka otuđenja. Izvješća su dostavljena u redovnim intervalima. U njima je potvrđeno da je postupak otuđenja proveden u skladu s načelima koja je utvrdila Komisija. Nadalje, sadržavala su podatke o ponuditeljima, njihovim ponudama, konačnoj kupovnoj cijeni i drugim relevantnim točkama.

(97)

Prvi podnositelj pritužbe ističe da oblik natječajnog postupka za otuđenje imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a (tj. otuđenje trkaće staze sa smještajnim objektima i zabavnim parkom kao cjeline) nije bio prikladan za uklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja na relevantnim tržištima jer je cilj postupka bilo nepromijenjeno upravljanje kompleksom i prijenos većine zaposlenika NG-a, MSR-a i CMHN-a na preuzimatelja imovine. Prvi podnositelj pritužbe u svojoj pritužbi, nadalje, ističe da nesolventna poduzeća u stečajnom postupku u okviru samostalnog upravljanja sama provode otuđenje samo pod nazorom posebnog upravitelja (113), da ponuditelji ne moraju dostaviti odvojene ponude za pojedine grupe imovine i da su ponude za cjelokupnu imovinu moguće.

(98)

Prvi podnositelj pritužbe, nadalje, ističe da su potpore prenesene na preuzimatelja imovine jer su sva imovina, oko 300 zaposlenika i operativno upravljanje NBG-om preneseni na jednog ponuditelja te je time postojao gospodarski kontinuitet između starog i novog vlasnika/upravitelja. Osim toga, prvi podnositelj pritužbe tvrdi da su na temelju kriterija najvećeg mogućeg povećanja vrijednosti cjelokupne imovine prenositelji davali prednost ponudama za cjelokupnu imovinu, zbog čega su ponude za pojedinačne dijelove imovine bile u nepovoljnom položaju.

(99)

Prvi podnositelj pritužbe, nadalje, iznosi kritiku da je natječajni postupak obilježila manjkava transparentnost u pogledu kriterija za dodjelu ugovora i financijskih podataka koji se odnose na dobit NG-a te da se s ponuditeljima nije jednako postupalo; tako je pristup virtualnoj sobi s podatcima bio ograničen na pet ponuditelja. Prvi podnositelj pritužbe, nadalje, ističe da su obavijest o produljenju roka do sredine veljače 2014. za dostavljanje obvezujućih ponuda prenositelji poslali samo ponuditeljima za cjelokupnu imovinu koji su dobili pristup virtualnoj sobi s podatcima. S druge strane, ponuditelji koji su kao i drugi podnositelj pritužbe dostavili samo ponude za pojedinačne grupe imovine nisu bili obaviješteni o produljenju roka. Prvi podnositelj pritužbe, nadalje, upućuje na činjenicu da je saveznu pokrajinu i Capricorn zastupao isti odvjetnički ured.

(100)

Prvi podnositelj pritužbe zahtijeva da se trenutačni natječajni postupak obustavi i da se pokrene novi s jasnim kriterijima za dodjelu ugovora, da se trkaća staza imenuje uslugom od općega gospodarskog interesa te da se otuđi odvojeno od smještajnih objekata i zabavnog parka.

(101)

Osim toga, prvi podnositelj pritužbe ističe da je NBG dobio nove potpore koje nisu prijavljene i nisu spojive s unutarnjim tržištem jer je od NG-a u stečaju za upravljanje Nürburgringom primio kapital u obliku izdvajanja od 2 239 243 EUR za kapitalne rezerve, da je upravljanje provedeno na temelju novog ugovora o zakupu između NG-a, MSR-a, CMHN-a i NBG-a za koji nije bio raspisan natječaj, da NBG ne plaća zakupninu i da NBG ne nastoji ostvariti više prihode odnosno smanjiti troškove jer je zadržao sve zaposlenike i snosio troškove organizacije Formule 1. Prvi podnositelj pritužbe, nadalje, ističe da je NBG-ovo preuzimanje zaposlenika NAG-a utvrđeno na temelju kolektivnog ugovora sklopljenog 26. srpnja 2013. s Ujedinjenim sindikatom radnika uslužnih djelatnosti (njem. Vereinigte Dienstleistungsgewerkschaft – ver.di), da za zaposlenike i zaposlenice nisu smjele nastati nikakve ekonomske, socijalne ili pravne negativne posljedice i da je iz toga vidljivo da će se zadržati poslovni model izgrađen s pomoću nezakonitih potpora.

(102)

Stečajni upravitelji smatraju da je pritužbu potrebno odbiti jer u njoj nije dokazano da predmetni postupak otuđenja odstupa od postupka otuđenja koji je uobičajen na tržištu.

(103)

U otvorenom, bezuvjetnom i transparentnom natječajnom postupku ponude za cjelokupnu imovinu nisu se mogle unaprijed isključiti. Ako je takva ponuda za cjelokupnu imovinu viša od zbroja svih pristiglih ponuda za pojedinačne dijelove imovine, vlasnik koji djeluje u tržišnom gospodarstvu dodijelio bi ugovor ponudi za cjelokupnu imovinu. U tim okolnostima samo cijena ponude za cjelokupnu imovinu može vrijediti kao tržišna cijena (114). Nadalje se upućuje na činjenicu da bi isključivanje ponuda za cjelokupnu imovinu pri otuđenju u okviru stečajnog postupka, koje su zahtijevali podnositelji pritužbe, značilo uplitanje u slobodu poduzetništva koja je zaštićena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije i u pravo vlasništva stečajnih vjerovnika.

(104)

Nije se davala prednost ukupnoj ponudi. Drugi podnositelj pritužbe nije imao pristup sobi s podatcima samo zbog toga što njegova ponuda za kupnju predmeta kupnje nije bila dovoljno visoka.

(105)

Natječajni postupak proveden je kao postupak u više faza. Ponuditelji su ispunjivali uvjete za sljedeću fazu postupka samo ako je sklapanje ugovora bilo dovoljno vjerojatno. Prednost toga bila je u činjenici da se osjetljivi podatci o poduzetnicima nisu morali staviti na raspolaganje većem broju ponuditelja nego što je potrebno i da su se troškovi postupka due diligence (detaljnog ispitivanja poduzetnika) za prenositelja i ponuditelje s ponudama s nedostatnom kupovnom cijenom mogli smanjiti. Ponuditeljima su u svakoj fazi natječajnog postupka na raspolaganje stavljene dostatne informacije.

(106)

Kriteriji ocjenjivanja jasno su i nedvosmisleno definirani. Kriterij dodjele ugovora bio je ukupan prihod ponderiran vjerojatnošću dodjele ugovora, koji se temeljio na potkriterijima.

(107)

Soba s podatcima nije zbog tehničkih razloga ograničena na pet ponuditelja. Broj osiguranih pristupa bio je rezultat ocjene ponuda.

(108)

Stečajni upravitelji navode da je NBG neposredno prije otuđenja osnovan i organiziran kao sredstvo za privremeno upravljanje operativnim upravljanjem Nürburgringom. Za operativno upravljanje prije toga bio je odgovoran NAG. Društva NG, MSR i CMHN bila su nakon davanja Nürburgringa u zakup NAG-u samo i isključivo društva koja posjeduju imovinu, bez operativnih aktivnosti. Stečajni upravitelji navode da NG, MSR i CMHN nisu razmatrani za preuzimanje operativnog upravljanja jer bi, s jedne strane, bila potrebna podjela operativnog upravljanja na različite koncepte triju društava i, s druge strane, nisu se slagali u pogledu grupa imovine kojima je cilj bila gospodarski smislena upotreba nekretnina. Osim toga, u slučaju brojnih poduzetnika sklapanje ugovora s društvima u stečaju ne odgovara njihovim internim pravilima o sukladnosti tako da se operativno upravljanje moralo nastaviti u okviru društva kćeri koje nije u stečaju kako bi klijenti Nürburgringa imali prihvatljivog ugovornog partnera. Osim toga, od zaposlenika se nije mogao očekivati prelazak iz NAG-a u društva u stečaju. NBG nije osnovan i organiziran kao dugoročno rješenje za upravljanje imovinom. Stoga ni nije, za razliku od imovine Nürburgringa kojom upravlja, bio na prodaju. Nadalje su stečajni upravitelji izjavili da je kapitalizacija NBG-a u pogledu otuđenja (izbjegavanje manjka primitaka u slučaju obustavljanja poslovanja) provedena isključivo prema gospodarskim razmatranjima, da je NBG povećao, a ne smanjio vrijednost imovine NG-a (115), da NBG iz prethodno navedene kapitalizacije nije ostvario nikakvu prednost i da se osnivanje i organizacija NBG-a ne mogu pripisati državi, nego stečajnim upraviteljima.

(109)

Sklopljen je i kolektivni ugovor između NBG-a i sindikata Ver.di kako bi se operativno upravljanje NBG-om moglo nastaviti do otuđenja, a ne kako bi se, osim toga, Nürburgring zadržao kao gospodarska jedinica. Taj je ugovor sklopljen s NBG-om, a ne s prenositeljima. Ugovori o radu preneseni su s NAG-a na NGB u skladu s člankom 613.a BGB-a, a ne na temelju kolektivnog ugovora. U skladu s člancima 7. i 9. UFEU-a te Direktivom Vijeća 2001/23/EZ (116) gospodarska razmatranja ne smiju dovesti do izbjegavanja ili smanjenja socijalnog standarda. Za NBG, kao privremeno rješenje, važno je da zaposlenici potrebni za operativno upravljanje, koji su uglavnom bili zaposleni u NAG-u, ali i u NG-u (20 zaposlenika), prihvate prelazak u NBG. NBG je morao spriječiti da preostale kvalificirane zaposlenike mora zamijeniti tijekom prijelazne faze. Od početka 2011. do kraja 2012. broj zaposlenika smanjen je za 114 zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena (s 402 na 288 zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena). Na početku sezone 2013. bilo je pak zaposleno 290 zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena. Ponuditelji su obaviješteni da opseg transakcije mogu prilagoditi svojem kasnijem poslovnom konceptu. Preuzimanje zaposlenika ne znači da se mora zadržati poslovni model.

(110)

Prema mišljenju Njemačke, niti se u pravilima o državnim potporama zahtijeva niti je u pogledu Europskog socijalnog modela prihvatljivo da se preuzimatelja imovine poduzetnika u stečaju, pod prijetnjom odgovornosti za povrat potpora koje su tom poduzetniku ranije odobrene, potiče da izbjegava preuzimanje ugovora o radu poduzetnika u stečaju i sklapa nove ugovore o radu.

(111)

Drugi podnositelj pritužbe pojašnjava da su ga prenositelji obavijestili da ga se ne može uzeti u obzir u sljedećem krugu otuđenja jer je kupovna cijena koju je ponudio znatno niža od cijena u drugim ponudama i da se, osim toga, ponuda odnosi samo na dio imovine,dok se u okviru postupka nastojala postići najviša moguća cijena za cjelokupnu imovinu.

(112)

Drugi podnositelj pritužbe tvrdi da je cilj postupka otuđenja gospodarski kontinuitet djelatnosti i tržišnog položaja Nürburgringa u njegovu sadašnjem obliku i da se stoga u okviru njega ne može spriječiti prijenos prednosti već dodijeljenih potpora na preuzimatelja. Drugi podnositelj pritužbe ističe da se gospodarski kontinuitet može prekinuti samo prodajom različite imovine i djelatnosti Nürburgringa većem broju ponuditelja za dio imovine, da prenositelji daju prednost prodaji cjelokupne imovine kao ukupnog paketa jednom ulagatelju umjesto pojedinačne prodaje dijelova imovine, da stjecanje pojedinačnih dijelova imovine de facto nije bilo moguće, da ne postoje kriteriji ocjenjivanja ponuda za dijelove imovine u usporedbi s ukupnim ponudama i da su u drugoj fazi postupka razmatrane samo ukupne ponude.

(113)

Osim toga, drugi podnositelj pritužbe ističe da otuđenje koje su proveli stečajni upravitelji ne odgovara pravilima o državnim potporama, posebno zbog nedostatne transparentnosti i diskriminacije, te se stoga njime nije mogla postići stvarna tržišna cijena. Drugi podnositelj pritužbe tvrdi da su u natječajnoj dokumentaciji nedostajali podatci o financijskom položaju NG-a koji su važni za ponudbenu cijenu, što je dovelo do previsokih indikativnih ponuda tako da su se one nakon faze u kojoj su ponuditelji imali pristup sobi s podatcima vjerojatno morale ispraviti naniže. Drugi podnositelj pritužbe navodi da je očekivana dobit za 2013. u odnosu na informacije koje su dostavljene ponuditeljima ispravljena na znatno niži iznos, a da pritom ponuditelji o tome nisu obaviješteni i da im nije omogućena nova ocjena. Nadalje, drugi podnositelj pritužbe ističe da podatci o financijskom stanju NBG-a te o potrebnim srednjoročnim i dugoročnim ulaganjima nisu bili u dostatnoj mjeri otkriveni i da se iz dokumenata o prodaji mogla zaključiti trajnost ugovornih odnosa, iako su ugovori s drugim podnositeljem produljeni samo za jednu godinu (2014.). Osim toga, kriterij sigurnosti transakcije nije dostatno uzet u obzir jer inače zainteresirani kupac La Tene Capital Limited s nerealno visokom ponudom i bez potvrde o financiranju ne bi imao pristup sobi s podatcima.

(114)

Odgovori stečajnih upravitelja u uvodnim izjavama 102. do 106. na navode prvog podnositelja pritužbe vrijede i za prigovore drugog podnositelja pritužbe.

(115)

Treći podnositelj pritužbe ističe da ugovor nije dodijeljen najvišoj ponudi, nego lokalnom ponuditelju kojemu je dana prednost. Treći podnositelj pritužbe tvrdi da se negospodarska razmatranja, kao što su regionalni ciljevi ili razlozi industrijske politike, koja ulagatelj u tržišnom gospodarstvu ne bi prihvatio, ne bi smjela uzeti u obzir u slučaju niže cijene, nego bi, naprotiv, upućivala na državnu potporu (117). Treći podnositelj pritužbe ističe da je grupi Capricorn dodijeljen ugovor iako je kupovna cijena od 150 milijuna EUR u njegovoj vlastitoj ponudi bila znatno viša (118). Treći podnositelj pritužbe, nadalje, napominje da se nižoj ponudi iznimno može dodijeliti ugovor samo ako je jasno da prodaja ponuditelju s najvišom ponudom nije moguća (sigurnost transakcije), tj. ako kupac ne može platiti kupovnu cijenu (119). Podnositelj pritužbe tvrdi da to nije bio slučaj zbog sljedećih razloga: 1) treći podnositelj pritužbe dostavio je obvezujuću suglasnost o financiranju fonda privatnog kapitala u iznosu od 30 milijuna EUR i 2) nije bilo moguće dobiti obvezujuću suglasnost o financiranju za daljnje tranše kupovne cijene jer su prenositelji prekasno dostavili informacije ili ih uopće nisu dostavili. Treći podnositelj pritužbe obavijestio je prenositelje da su se preostale suglasnosti o financiranju mogle dostaviti do 31. ožujka 2014. Treći podnositelj pritužbe navodi da se na dan podnošenja pritužbe (10. travnja 2014.) mogla dostaviti suglasnost o financiranju od 110 milijuna EUR; a Komisiji je dostavio pismo namjere grupe Jupiter Financing Group, Inc. („Jupiter Financial Group”) od 26. ožujka 2014. u kojem Jupiter Financial Group podnositelja pritužbe obavješćuje o svojem obvezujućem prijedlogu za financiranje stjecanja imovine Nürburgringa (vidjeti bilješku 105. o financijskim komponentama tog prijedloga). Taj prijedlog financiranja dostavljen je, među ostalim, pod uvjetom dovršetka postupka due diligence koji bi bio prihvatljiv za Jupiter Financial Group.

(116)

Osim toga, treći podnositelj pritužbe ističe da se 6 milijuna EUR od kupovne cijene iz ponude grupe Capricorn za Nürburgring u iznosu od ukupno 77 milijuna EUR financira iz sezone 2014., a dodatnih 11 milijuna EUR platilo bi se tek u razdoblju od 2015. do 2018. tako da bi stvarna kupovna cijena u novcu dosegla 60 milijuna EUR; to je za 50 milijuna EUR manje od ponuđene kupovne cijene u novcu od110 milijuna EUR. Kad bi se, osim toga, uzela u obzir buduća plaćanja u novcu, proizišla bi razlika od 73 milijuna EUR između ponude grupe Capricorn i ponude trećeg podnositelja pritužbe. Naposljetku, treći podnositelj pritužbe ističe da je Capricorn primio potpore u iznosu od najmanje 73 milijuna EUR; pritom je riječ o razlici između kupovne cijene koju je je on dostavio kao ponuditelj najviše ponude i kupovne cijene ponuditelja kojem je dodijeljen ugovor. Kad bi se uzela u obzir i potpora u korist susjednih općina, potpore bi se povećale za 200 milijuna EUR i ukupno bi iznosile 273 milijuna EUR.

(117)

Treći podnositelj pritužbe, nadalje, ističe da ponuda grupe Capricorn nije bila bezuvjetna jer sadržava uvjet postojanja pravomoćne odluke Komisije u kojoj je isključeno proširenje naloga za povrat. To predstavlja odstupanje od objavljenih načela postupka prodaje i stoga kršenje natječajnog postupka jer druge strane (kao što je treći podnositelj pritužbe) nisu bile obaviještene o takvim prilagodbama.

(118)

Nadalje, treći podnositelj pritužbe tvrdi da prodaja imovine nije izvršena u okviru otvorenog, transparentnog i bezuvjetnog natječajnog postupka. Treći podnositelj pritužbe posebno navodi sljedeće:

(119)

Treći podnositelj pritužbe ističe da je otuđenje povezano sa sredstvima koja se mogu pripisati državi (125), da postoji nova državna potpora u korist grupe Capricorn i da se mogući nalog za povrat potpora koje su prenositeljima odobrene za imovinu mora proširiti na Capricorn (126). Konačno, treći podnositelj pritužbe ističe da zbog kršenja zabrane provedbe mjera u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a kupoprodajni ugovor ne vrijedi.

(120)

Naposljetku, treći podnositelj pritužbe iznosi da Capricorn nije platio drugu ratu kupovne cijene koja je dospjela krajem srpnja, što upućuje na to da Capricorn nije dostavio ponudu za koju je financiranje u cijelosti osigurano. Stoga su uvjeti financiranja za stjecanje imovine Nürburgringa izmijenjeni u korist grupe Capricorn, čime su očito prekršena pravila koja su prenositelji utvrdili u procesnom pismu poslanom ponuditeljima, a što može predstavljati dodatnu potporu u korist grupe Capricorn.

(121)

Prema navodima stečajnih upravitelja treći podnositelj pritužbe nije dostavio obvezujuću suglasnost o financiranju u iznosu od 30 milijuna EUR, i to ni uz konačnu ponudu od 17. veljače 2014. (u kojoj se pozivalo na obvezujuću obvezu financiranja od […] u iznosu od 30 milijuna EUR) ni uz pritužbu. Najava trećeg podnositelja pritužbe da dokaz o financiranju može naknadno dostaviti nije potkrijepljena čak ni neobvezujućim izjavama trećih osoba. Za razliku od konačnih ponuda grupe Capricorn i [drugog ponuditelja], u konačnoj ponudi trećeg podnositelja pritužbe nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u procesnom pismu od 17. listopada 2013. Stoga 11. ožujka 2014. prenositelji nisu imali razloga ugovor dodijeliti trećem podnositelju pritužbe. Prenositelji nisu mogli prihvatiti rizik da će se zbog čekanja dokaza o financiranju trećeg podnositelja pritužbe broj ponuditelja smanjiti na jednog ili nijednog zbog sljedećih razloga: (a) [drugi ponuditelj] zahtijevao je da se prijenos vlasništva izvrši 3. travnja 2014. i (b) pri potkrijepljivanju ponude trećeg podnositelja pritužbe nije postignut nikakav napredak, iako je on svoj iskaz interesa dostavio već 17. svibnja 2013. i svoju indikativnu ponudu već 30. rujna 2013. tako da se vjerojatnost sklapanja ugovora s trećim podnositeljem pritužbe smanjila. Navodna suglasnost o financiranju grupe Jupiter Financial Group od 26. ožujka 2014. prenositeljima nije stavljena na raspolaganje, ali je postojao nepotpisani dopis od investicijske banke i društva za poslovno savjetovanje […] od 31. ožujka 2014., pod uvjetom zadovoljavajućeg zaključenja postupka due diligence. Razvojni fond za općine koje graniče s Nürburgringom u iznosu od 200 milijuna EUR nije koristio prenositeljima.

(122)

Prema navodima stečajnih upravitelja svi su ponuditelji obaviješteni da bi se uspješni ponuditelj mogao odabrati ubrzo nakon isteka roka za predaju ponude 17. veljače 2014. Na temelju informacija koje su dostavili prenositelji nije se moglo očekivati da će se postupak produljiti. U priopćenju za medije koje je citirao treći podnositelj pritužbe navedeno je da stečajni upravitelji namjeravaju sklopiti ugovor u prvom tromjesečju 2014. Stečajni upravitelji pojašnjavaju da nije istina da je posebni upravitelj izjavio da odluku namjerava donijeti krajem ožujka, da je Capricorn već prije zaključenja sjednice odbora vjerovnika bio obaviješten o tome da će mu se dodijeliti ugovor i da je 9. ožujka 2014. objavljeno priopćenje za medije grupe Capricorn.

(123)

Stečajni upravitelji pojašnjavaju da se tijekom natječajnog postupka struktura transakcije (prodaja imovine pojedinačno, u grupama ili u cijelosti, bez prijenosa poslovnih udjela ili obveza) nije izmijenila. Izrazom „clean balance sheet” nije se upućivalo ni na što drugo, nego na činjenicu da je prijenos obveza u okviru prodaje bio isključen. Okolnost da su prenositelji društva koja posjeduju imovinu i da je za operativno upravljanje odgovoran NBG svim je zainteresiranim stranama navedena već u oglasu koji je trećem podnositelju pritužbe poslan 17. svibnja 2013. Ako je treći podnositelj pritužbe doista, kako tvrdi, tek tijekom postupka due diligence saznao za djelatnost NBG-a, tada se, prema mišljenju stečajnih upravitelja, može samo zaključiti da treći podnositelj pritužbe nije dovoljno detaljno pregledao opsežne dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za potrebe dostavljanja indikativne ponude. Prenositelji ni u kojem trenutku nisu zahtijevali da preuzimatelj preuzme ugovore NBG-a. Stečajni upravitelji ionako nisu razmatrali mogućnost da preuzimatelj preuzme ugovor o zakupu između prenositelja i NBG-a zbog posebne situacije NBG-a u pogledu otuđenja imovine koje je planirane otpočetka. Stečajni upravitelji ističu da je treći podnositelj pritužbe jako kasno shvatio da bi nakon preuzimanja imovine 1. siječnja 2014. imao uglavnom „prazan” Nürburgring i da bi novi željeni ugovori s klijentima i sponzorima za razdoblje za pripremu događanja (utrka) doveli do (viših) prihoda uglavnom tek u sezoni 2015. Osim toga, prenositelji su stalno ponavljali da ponuditelji mogu sami slobodno odrediti predmet kupnje.

(124)

U pogledu potraživanja trećih osoba za naknadu štete prenositelji su upozorili trećeg podnositelja pritužbe da će teško moći s klijentima NBG-a sklopiti nove ugovore koji, za klijente, u odnosu na trenutačne ugovore sadržavaju lošije uvjete dok god se pitanje naknade štete zbog nepridržavanja ugovora s NBG-om ne razjasni. Morao se u obzir uzeti rizik da će preuzimatelj i ugovorni partneri sklopiti novi ugovor na temelju kojeg će ugovorni partner plaćati visoku naknadu, razliku u odnosu na stari iznos naknade zahtijevati kao naknadu štete zbog neispunjenja obveza i u kasnijim godinama, za koje nije postojao ugovor s NBG-om, plaćati znatno niže naknade. Potraživanje prenositelja u skladu s izuzećem u slučaju prodaje imovine koja će dovesti do obustave poslovanja ni u kojem slučaju nije neuobičajeno i primjereno je za osiguranje najbolje moguće cijene u interesu vjerovnika.

(125)

Prema podatcima stečajnih upravitelja rok za predaju konačne ponude produljen je dopisom od 17. prosinca 2013. jer još ni ostali ponuditelji nisu dostavili zadovoljavajuću ponudu. Ponuditeljima je više puta jasno rečeno da je NBG preuzeo operativno upravljanje tek nakon sezone 2012. i da je na temelju toga u biti morao odraditi stare ugovore NAG-a te da stoga (još) ne postoji pouzdan sustav izvješćivanja o operativnom upravljanju. Stečajni upravitelji navode da su potencijalni preuzimatelji obvezni uzeti u obzir rizike koji su s tim povezani.

(126)

Stečajni upravitelji upućuju na činjenicu da je treći podnositelj pritužbe 6. ožujka 2014. naknadno u svojoj konačnoj ponudi dostavio komentare uz kupoprodajni ugovor. Nacrt kupoprodajnog ugovora o kojem se pregovaralo 13. veljače izradili su prenositelji. Stoga je bilo jasno da će sljedeći nacrt izraditi treći podnositelj pritužbe.

(127)

Prema navodima stečajnih upravitelja svi su ponuditelji koji su ispunili uvjete za određenu fazu natječajnog postupka u sobi s podatcima na raspolaganju imali iste dokumente. Dokumente koji se navode u pritužbi ranije nisu imali na raspolaganju ni prenositelji, a posebno ostali ponuditelji; svi su ponuditelji imali jednaku šansu pregledati dokumente u sobi s podatcima te su ostali ponuditelji u cijelosti proveli postupak due diligence na temelju istih dokumenata. Svi su ponuditelji dovoljno rano obaviješteni o tome da je sustav izvješćivanja društava imao nedostataka. Gotovo su svi dokumenti prenositelja i NBG-a u sobi s podatcima bili na njemačkom jeziku te prenositelji nisu bili obvezni sve dokumente pripremiti na engleskom.

(128)

Osim toga, stečajni upravitelji navode da je vrijeme za predaju ponuda i dokaza o financiranju bilo dovoljno. Treći podnositelj pritužbe imao je na raspolaganju deset mjeseci (od 8. travnja 2013., odnosno trenutka prvog kontakta između [trećeg ponuditelja] i prenositelja, do 17. veljače 2014.) za predaju dokaza o financiranju i gotovo četiri mjeseca (od 23. listopada 2013. do 17. veljače 2014.) za postupak due diligence. Stečajni upravitelji stoga su ponudili bolje uvjete od uvjeta koji proizlaze iz prakse odlučivanja Komisije (127).

(129)

Pregovore o novom ugovoru s dobavljačima piva i s predstavnicima festivala „Rock am Ring” nije vodio Capricorn, nego NBG koji je pripremio i odgovarajuće dokumente u sobi s podatcima. Capricorn u tome nije sudjelovao, kako tvrdi treći podnositelj pritužbe.

(130)

Prenositelji nisu uključili kriterije u pogledu okoliša u natječajni postupak za odabir konačne ponude. Jedini kriteriji u natječajnom postupku za odabir konačne ponude bili su sljedeći: (a) najveće moguće povećanje ukupnog prihoda za cjelokupnu imovinu i (b) očekivana sigurnost transakcije. Ponuda trećeg podnositelja pritužbe nije se mogla odabrati zbog izostanka sigurnosti transakcije jer treći podnositelj pritužbe pri dostavljanju svoje konačne ponude nije dostavio potvrdu o financiranju. Istodobno su prenositelji vodili razgovore s [drugim ponuditeljem], a u završnoj fazi pregovora o prodaji s [drugim ponuditeljem] i s grupom Capricorn jer je [drugi ponuditelj] dostavio ponudu u iznosu od [32 – 39] milijuna EUR (vidjeti tablicu 10. u nastavku) i u tijeku su bili pregovori između grupe Capricorn i društva […] koji su rezultirali suglasnošću o financiranju banke od 10. ožujka 2014. Budući da nije dostavljena potvrda o financiranju za konačnu ponudu, u slučaju trećeg podnositelja pritužbe postojao je veliki rizik da se ugovor neće sklopiti. Nadalje, stečajni upravitelji pokušali su, na temelju daljnjih pokazatelja u poslovnom modelu trećeg podnositelja pritužbe kojima se mogla potkrijepiti realizacija transakcije, procijeniti njegove šanse za to da ipak osigura financiranje. Poslovni model trećeg podnositelja pritužbe temeljio se na […] i na […]. Budući da su zahtjevi u pogledu zaštite od buke na Nürburgring […] bili u suprotnosti i da […] nije postojao, provedba tog koncepta u kratkom roku nije se mogla očekivati. Koncept trećeg podnositelja pritužbe stoga je ocijenjen pokazateljem velikog rizika da se ugovor neće sklopiti ili barem da će biti potrebno znatno vrijeme i pregovaranje. Spojivost koncepta sa zahtjevima u pogledu zaštite od buke na Nürburgringu nije bio kriterij za odabir.

(131)

U pogledu tvrdnje trećeg podnositelja pritužbe da ponuda grupe Capricorn nije bezuvjetna jer ovisi o pravomoćnoj odluci Komisije u kojoj je isključeno proširenje naloga za povrat stečajni upravitelji i Njemačka pojašnjavaju da je ugovor s komentarima trećeg podnositelja pritužbe sadržavao slične uvjete. U skladu s relevantnim odredbama ugovora s komentarima koje su dostavili stečajni upravitelji i Njemačka prenositelji i/ili preuzimatelj imali su pravo povući se iz ugovora ako Komisija do 15. srpnja 2014. (u skladu s nacrtom ugovora od 14. siječnja 2014.) odnosno do 31. prosinca 2014. (u skladu s nacrtom ugovora s komentarima od 14. veljače 2014.) ne donese pozitivnu odluku.

(132)

Stečajni upravitelji smatraju da okolnost da nijedan od dvaju ponuditelja koji su dostavili prihvatljivu ponudu nije u cijelosti ispunio zahtjev u pogledu osiguranog financiranja (garancija za plaćanje kupovne cijene ili plaćanje kupovne cijene na uvjetni račun) i da su prenositelji stoga od tog zahtjeva praktički odustali, a da o tome nisu obavijestili trećeg podnositelja pritužbe, nije dokaz o netransparentnosti postupka. Budući da treći podnositelj pritužbe nije dostavio konačnu ponudu s dokazom o financiranju, to se nije odnosilo na njega. Obavješćivanje svih ponuditelja o navodnom odustajanju ne bi utjecalo na natječajni postupak. Osim toga, odustajanje nije bilo uzrok činjenice da treći podnositelj pritužbe nije dostavio potvrdu o financiranju te to odgovara ponašanju hipotetskog privatnog prenositelja.

(133)

Stečajni upravitelji ističu da se mjere stečajnih upravitelja i odbora vjerovnika nisu mogle pripisati državi te da se ne može utvrditi stavljanje grupe Capricorn u povoljniji položaj jer su prenositelji proveli postupak odabira u skladu s načelima gospodarskih subjekata u tržišnom gospodarstvu.

(134)

U pogledu tvrdnje da Capricorn nije dostavio ponudu za koju je financiranje osigurano u cijelosti jer nije platio drugu ratu kupovne cijene te da je možda na temelju izmijenih uvjeta financiranja za stjecanje imovine Nürburgringa u korist grupe Capricorn primio dodatne potpore Njemačka navodi sljedeće argumente: (a) Capricorn time nije primio nikakvu prednost jer je druga tranša refinancirana uz kamatnu stopu od 8 % i kolateral u stvarima (vidjeti bilješku 72.); (b) refinanciranje druge tranše ne sadržava državnu potporu jer se odluka o refinanciranju ne može pripisati državi, nego su je donijeli isključivo stečajni upravitelji bez uključivanja savezne pokrajine; (c) nije bilo odstupanja od pravila koja su utvrdili prenositelji i od procesnog pisma koje je dostavljeno ponuditeljima jer prenositelji u natječajnom postupku nisu utvrdili nikakve uvjete u pogledu tranši kupovne cijene prije sklapanja posla tako da moguća želja nekog ponuditelja da kolateral u novcu za kupovnu cijenu zamijeni drugim vrijednim kolateralima ne bi utjecala na ocjenu ponuda.

(135)

Stečajni upravitelji smatraju da je pritužbu potrebno odbiti kao neosnovanu. Nepotkrijepljene aluzije trećeg podnositelja pritužbe u pogledu financiranja nisu u skladu s ponašanjem razboritog sudionika na tržištu ili stečajnog upravitelja.

(136)

Četvrti podnositelj pritužbe navodi da grupi Capricorn ugovor nije dodijeljen za ekonomski najpovoljniju ponudu, nego jer se radi o njemačkom poduzetniku i jer prenositelji nisu htjeli prodavati konzorciju kojim upravlja holding društvo. On, nadalje, tvrdi da je Capricorn dostavio prema brojnim kriterijima nižu ponudu od [drugog ponuditelja]. Četvrti podnositelj pritužbe posebno ističe sljedeće:

(137)

Četvrti podnositelj pritužbe nadalje tvrdi da Capricorn nije platio drugu ratu kupovne cijene koja dospijeva krajem srpnja. Odustajanjem od ugovorne kazne od 25 milijuna EUR predviđene za nepodmirena plaćanja i zateznih kamata od 8 % grupi Capricorn dodijeljene su dodatne državne potpore. Zbog toga se javljaju i pitanja u pogledu informacija koje su dostavljene odboru vjerovnika KPMG-a i stečajnim upraviteljima u okviru natječajnog postupka te je potvrđeno da financijske mogućnosti grupe Capricorn nisu prikazane na ispravan način.

(138)

Osim toga, četvrti podnositelj pritužbe smatra da nikad nije potpisan sporazum o financiranju između društava […] i Capricorn, nego je postojalo samo pismo namjere, zbog čega Capricorn u trenutku održavanje sjednice odbora vjerovnika nije imao sporazum o financiranju.

(139)

Naposljetku, četvrti podnositelj pritužbe zaključuje da je na temelju informacija koje je dostavio jasno da je za Capricorn pri otuđenju imovine Nürburgringa nastala prednost, da je ta prednost nastala na temelju odluke koja nije spojiva s načinom na koji bi komercijalni prenositelj proveo taj postupak i ocjenjivao ponude na temelju kriterija dodjele, da takav komercijalni prenositelj ne bi došao do rezultata da je ponuda društva Capricorn, ukupno gledajući, ekonomski povoljnija od ponude [drugog ponuditelja] i da je potrebno pokrenuti novi postupak u kojem bi se s obzirom na otvoren, pošten i bezuvjetan natječajni postupak primijenio niz jedinstvenih kriterija, postavio i poštovao jasan vremenski plan, a identitet ponuditelja zaštitio bi se pred odborom vjerovnika.

(140)

Stečajni upravitelji pojašnjavaju da četvrti podnositelj pritužbe kao član [drugog ponuditelja] nije izravno obuhvaćen. Predlažu da se pritužba odbije jer je natječajni postupak bio otvoren, transparentan i bezuvjetan te je imovina prenesena na ponuditelja s najvećom ponudom u cilju najvećeg mogućeg povećanja ukupnih prihoda.

(141)

Stečajni upravitelji smatraju da tvrdnja, da su članovi odbora vjerovnika bili suglasni s prijenosom na grupu Capricorn jer je riječ o njemačkom poduzetniku, a ne o konzorciju kojim upravlja holding društvo, nije točna.

(142)

Prema navodima stečajnih upravitelja ponuda grupe Capricorn u odnosu na ponudu [drugog ponuditelja] dovodi do znatno većih prihoda iz prodaje. U pogledu sigurnosti transakcije između dviju ponuda nisu postojale odlučujuće razlike kojima bi se opravdalo dodjeljivanje ugovora znatno nižoj ponudi (kod obiju ponuda sigurnost transakcije bila je zadovoljavajuća, ali ne i na najvišoj razini). [Drugi ponuditelj] nije bio spreman ni dostaviti bankarsku garanciju za kupovnu cijenu ili je uplatiti na uvjetni račun, iako se to izričito zahtijevalo u procesnom pismu od 17. listopada 2013. Unatoč višestrukim pozivima ni [drugi ponuditelj], koji je trebao osigurati pozajmljeni kapital, ni drugi član [drugog ponuditelja] nisu dali pravno obvezujuću izjavu kojom bi se obvezali na osiguravanje potrebnih sredstava. S druge strane, gospodin Robertino Wild, član grupe Capricorn, dostavio je sveobuhvatne kolaterale, a vanjsko financiranje grupe Capricorn potvrđeno je potvrdom o financiranju društva […] uobičajenom za taj sektor. Stečajni upravitelji ispitali su tu potvrdu o financiranju i izvijestili odbor vjerovnika o rezultatu svojeg ispitivanja, tj. o tome da potvrda o financiranju ne sadržava neuobičajene uvjete. Vlastiti udjel od [14 – 17] milijuna EUR i vanjski udjel od [41 – 49] milijuna EUR osigurani su ugovornom kaznom u iznosu od [22 – 27] milijuna EUR koju preuzimatelj mora platiti u slučaju da prenositelj mora odustati od ugovora zbog neplaćenih iznosa. Ugovorna je kazna isto tako obuhvaćena kolateralima. Odbor vjerovnika slijedio je procjenu stečajnih upravitelja.

(143)

U pogledu plaćanja unaprijed stečajni upravitelji izjavljuju da je ponuda [drugog ponuditelja] imala prednosti (plaćanje iznosa od [30 – 33] milijuna EUR do 31. ožujka 2014. u slučaju [drugog ponuditelja], plaćanje iznosa od [4,6 – 5,1] milijuna EUR u slučaju grupe Capricorn) i nedostatke: sredstva koja je na raspolaganje stavio [drugi ponuditelj] trebala su, uz iznimku tranše u iznosu od [7,1 – 7,6] milijuna EUR, do donošenja pravomoćne odluke Komisije ostati na blokiranom računu i trebala su se prenijeti prenositeljima u slučaju da postoji pravomoćna odluka Komisije ili, u slučaju da preuzimatelj ne bi odustao od ugovora ni da nije postojala pravomoćna odluka Komisije (pri čemu nije bilo isključeno produljenje roka za odustajanje), do 31. ožujka 2015. U slučaju postojanja pravomoćne odluke Komisije u 2014. prenositelji bi u slučaju [drugog ponuditelja] imali na raspolaganju [30 – 33] milijuna EUR, a u slučaju grupe Capricorn [58 – 63] milijuna EUR (uvećano za oko 6 milijuna EUR iz novčanog toka NBG-a).

(144)

Iz usporedbe ponuda grupe Capricorn i [drugog ponuditelja] vidljivo je da ponuda grupe Capricorn sadržava najvišu nominalnu kupovnu cijenu i dovodi do najboljeg ekonomskog rezultata:

Tablica 10.

Usporedba ponuda grupe Capricorn i [drugog ponuditelja]

(145)

Prijašnji rezultati članova [drugog ponuditelja] i njihovo veće iskustvo s transakcijama u području spajanja i preuzimanja nisu opravdanje za dodjeljivanje ugovora ponudi sa znatno nižom kupovnom cijenom. Prenositelji ne osporavaju stručnost partnera iz konzorcija, no ona nije bila kriterij za dodjeljivanje ugovora. Ni iznos ulaganja u Nürburgring nakon kupnje nije bio kriterij za dodjelu ugovora.

(146)

Stečajni upravitelji nisu diskriminirali nijednog ponuditelja, a iz pritužbe se ne može razaznati koji su njihovi postupci doveli do toga da je [drugi ponuditelj] dostavio nižu ponudu od grupe Capricorn. Stečajni upravitelji odbijaju argumente četvrtog podnositelja pritužbe da osobe koje sudjeluju u postupku nisu bile dostupne i da se s postupkom prodaje odugovlačilo kako bi se grupi Capricorn omogućilo dostavljanje ponude. [Drugog ponuditelja] izričito se upozorilo na to da će se do sjednice odbora vjerovnika 11. ožujka 2014. održavati daljnji pregovori s drugim ponuditeljima.

(147)

Nadalje, stečajni upravitelji upućuju na to da se njihove mjere i suglasnost odbora vjerovnika ne mogu pripisati državi i da u postupku prodaje nije nastala prednost jer je on odgovarao postupanju u skladu s tržišnom praksom.

(148)

U pogledu tvrdnje četvrtog podnositelja pritužbe da nikad nije postojao sporazum o financiranju između društava […] i Capricorn Njemačka je navela da je […] potvrdio svoju ponudu u pogledu financiranja nakon pravnog i financijskog postupka due diligence i nikad nije povukao svoju potvrdu o financiranju.

(149)

U pogledu tvrdnje četvrtog podnositelja pritužbe da Capricorn nije platio drugu ratu kupovne cijene Njemačka se poziva na argumente navedene u uvodnoj izjavi 134.

(150)

Predmet je ove odluke u prvom redu pitanje jesu li NG i njegova društva kćeri MSR i CMHN u trenutku odobrenja mjera 1. do 19. bili poduzetnici u poteškoćama u smislu Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (134) („Smjernice”). Nadalje će Komisija ispitati predstavljaju li predmetne mjere državne potpore za korisnike u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i, naposljetku, mogu li te potpore biti spojive s UFEU-om.

(151)

Kad bi mjere 1. do 19. predstavljale državne potpore i da su NG, MSR i CMHN u trenutku dodjele potpore bili poduzetnici u poteškoćama, te bi se mjere morale ispitati s obzirom na spojivost s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a i posebno u smislu Smjernica. Jedno je od ključnih pitanja stoga jesu li NG, MSR i CMHN bili poduzetnici u poteškoćama. Komisija je zaključila da su se u trenutku dodjele potpora nalazili u gospodarskim poteškoćama i stoga na privatnom tržištu kredita nisu mogli prikupiti sredstva.

(152)

Sljedeća ocjena temelji se na točkama 9. do 11. Smjernica. Komisija upućuje na svoju ocjenu u uvodnim izjavama 202. do 206. Odluke od 21. ožujka 2012. u kojoj privremeno nije isključeno da se NG 1. srpnja 2008. mogao smatrati poduzetnikom u poteškoćama u smislu Smjernica (vidjeti i uvodne izjave 46. i 47. Odluke od 7. kolovoza 2012.). Usto je Komisija u uvodnim izjavama 6. do 13. Odluke od 7. kolovoza 2012. zaključila da su NG, MSR i CMHN bili poduzetnici u poteškoćama.

(153)

Komisija smatra da svakog poduzetnika mora razmatrati kao cjelinu, i to s obzirom na sve segmente poslovanja. Nije prihvatljivo da Njemačka segmente poslovanja u kojima se bilježe gubitci, tj. utrke Formule 1 i projekt „Nürburgring 2009.” izuzima iz ocjene financijskih podataka. Nadalje je jasno da poduzetnici nisu imali pristup vanjskim izvorima financiranja.

(154)

Najvažniji financijski podatci NG-a za razdoblje 2001. – 2011. prikazani su u nastavku:

Tablica 11.

Najvažniji financijski podatci NG-a za 2001. – 2011. (u milijunima EUR)

(155)

U skladu s točkom 10. podtočkom (a) Smjernica poduzetnik se nalazi u poteškoćama „u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, ako je više od polovice temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno je u prethodnih dvanaest mjeseci”. U toj se odredbi odražava pretpostavka da poduzetnik koji zabilježi velik gubitak temeljnog kapitala vjerojatno neće moći spriječiti te gubitke koji bi gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak (kako je navedeno u točki 9. Smjernica).

(156)

Komisija nadalje utvrđuje da se u skladu s točkom 11. Smjernica poduzetnik može smatrati poduzetnikom u poteškoćama „ako su prisutni uobičajeni znakovi poduzeća u teškoćama, kao primjerice povećavanje gubitaka, smanjenje prometa, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, rast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine.” U tom pogledu Opći sud upućuje na to da se negativni vlasnički kapital „može smatrati bitnim pokazateljem da se poduzetnik nalazi u teškom financijskom položaju” (137).

(157)

Prema financijskim podatcima NG-a za godine 2001. – 2011. nije izgubljeno više od polovice temeljnog kapitala. Međutim, vlasnički kapital tog poduzetnika u razdoblju 2006. – 2011. bio je negativan. U ranijim slučajevima Komisija je pretpostavljala da činjenica da poduzetnik bilježi negativan kapital de facto upućuje na to da je izgubljen sav temeljni kapital tog poduzetnika i da je potrebno a priori pretpostaviti da su ispunjeni kriteriji navedeni pod točkom 10. podtočkom (a) Smjernica (138).

(158)

U slučaju NG-a Komisija je utvrdila da nije izgubljeno više od polovice temeljnog kapitala vjerojatno samo zato što poduzetnik nije proveo odgovarajuće mjere. Cilj tih odgovarajućih mjera bio bi pretvoriti vlasnički kapital poduzetnika iz negativnog u pozitivni i istodobno ga povećati na odgovarajuću razinu. U tu svrhu mogla bi se razmotriti aktivacija prenesenih gubitaka ili povećanje kapitala ili oboje.

(159)

U tom pogledu Komisija pretpostavlja da bi aktivacija prenesenih gubitaka dovela do gubitka cjelokupnog temeljnog kapitala poduzetnika jer su akumulirani gubitci bili veći od temeljnog kapitala. Stoga Komisija smatra da su u predmetnom slučaju od 2006. ispunjeni kriteriji navedeni u točki 10. podtočki (a) Smjernica.

(160)

Osim toga, s obzirom na točku 11. Smjernica Komisija smatra da se NG već od 2002. nalazio u poteškoćama zbog sljedećih razloga: (a) godišnji promet NG-a u tom se razdoblju smanjio za 80 % na ukupno 89,4 milijuna EUR, a poduzetnik je u tom razdoblju u gotovo svim godinama bilježio gubitke; (b) tijekom ukupnog promatranog razdoblja NG je bilježio prekomjernu zaduženost koja je sa 119 % prometa u 2002. narasla na 4 150 % prometa u 2011.; (c) čak i 2004. i 2005., kad se zaduženost poduzetnika smanjila na manje od 100 % prometa, stupanj zaduženosti od 70 % prometa i dalje je bio jako visok, a i u tim je godinama poduzetnik zabilježio smanjenje prometa i gubitke u svakoj godini; (d) NG je tijekom najvećeg dijela tog razdoblja (2006. – 2011.) bilježio negativan vlasnički kapital.

(161)

Najvažniji financijski podatci MSR-a za razdoblje 2007. – 2011. prikazani su u nastavku:

Tablica 12.

Najvažniji financijski podatci MSR-a za 2007. – 2011. (u milijunima EUR)

(162)

Najvažniji financijski podatci CMHN-a za razdoblje 2008. – 2011. prikazani su u nastavku:

Tablica 13.

Najvažniji financijski podatci CMHN-a za 2008. – 2011. (u milijunima EUR)

(163)

Komisija je utvrdila da od MSR-a i CMHN-a nije primila nikakve dokumente iz kojih bi bili vidljivi izgledi za održivost tih poduzetnika.

(164)

S obzirom na točku 11. Smjernica Komisija pretpostavlja da su se MSR i CMHN već od 2007. odnosno 2008. nalazili u poteškoćama jer su bilježili najmanje moguće prihode, znatne godišnje gubitke i sve veću zaduženost koja je uvelike premašivala njihove godišnje promete.

(165)

Komisija se ne može složiti s argumentom Njemačke da NG, MSR i CMHN nisu bili poduzetnici u poteškoćama jer su izgradnja infrastrukture i organizacija utrka Formule 1 i utrka Superbike provedeni po nalogu tijela javne vlasti te se nisu smjeli uzeti u obzir pri ispitivanju njihova financijskog položaja.

(166)

Komisija je najprije utvrdila da izgradnju infrastrukture za motoutrke, rekreaciju, usluge smještaja i ugostiteljstvo te organizaciju motoutrka nije potrebno smatrati posebnim učincima izvan redovne poslovne djelatnosti NG-a, MSR-a i CMHN-a. Naprotiv, to su glavna područja djelatnosti tih poduzetnika. Čak i ako su članovi i uprava smatrali NG, MSR i CMHN instrumentom kojim bi se sportsku infrastrukturu „Nürburgring” držalo u javnom vlasništvu i organiziralo neodrživa sportska događanja koja se ne bi nudile da tijela javne vlasti nisu pokrivala gubitke, članovi društava i uprava nisu smjeli dopustiti da se obveze razviju na takav neučinkovit način koji donosi gubitke, kako proizlazi iz prethodno navedenih financijskih podataka tih poduzetnika, a da se za to ne razradi solidan i realističan poslovni plan. Stoga je navedene segmente poslovanja potrebno uključiti u ocjenu financijskog položaja.

(167)

Drugo, Komisija smatra da okolnost da je izgradnja navedenih infrastrukturnih objekata i organizacija motoutrka zaista mogla pridonijeti poteškoćama NG-a, MSR-a i CMHN-a sama po sebi nije u suprotnosti sa saznanjem da je NG već prije početka projekta „Nürburgring 2009.” pokazivao tipične simptome poduzetnika u poteškoćama. Stabilan poduzetnik trebao bi prilagoditi svoje troškove za takve aktivnosti kako bi mogao opstati. U 2008. i 2009. NG, MSR i CMHN zabilježili su gubitke i sve veću zaduženost (povećanje za 537 % u razdoblju 2002. – 2011., 4 052 % u razdoblju 2007. – 2011. odnosno 443 % u razdoblju 2008. – 2011.). Iako je projekt „Nürburgring 2009.” završen 2010., kasniji financijski rezultati NG-a, MSR-a i CMHN-a upućuju na to da su se njihove poteškoće nastavile.

(168)

Komisija je stoga zaključila da su NG, MSR i CMHN u trenutku odobrenja mjera 1. do 19. bili poduzetnici u poteškoćama u smislu Smjernica i da su njihove poteškoće bile toliko ozbiljne da nisu mogli dobiti sredstva financiranja na tržištu.

(169)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a predviđa se da je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(170)

Dio mjere 1. (povećanja vlasničkog kapitala) koji su proveli savezna pokrajina i okrug Ahrweiler te jedan drugi dio mjere 1. (izdvajanja za kapitalne rezerve) i mjere 3., 9., 16. i 19. koje je savezna pokrajina provela sama jasno potječu iz državnih sredstava i mogu se pripisati državi.

(171)

U pogledu mjera NG-a (mjere 2., 4., 5., 6., 7., 10., 12., 13., 14. i 15. – u pogledu prijenosa poslovnih udjela u MSR-u na NG – i 17.) Njemačka izričito priznaje da se sredstva mogu pripisati državi. Osim toga, potrebno je utvrditi da je nadzorni odbor NG-a zastupao saveznu pokrajinu i okrug Ahrweiler kao članove društva NG. U tom pogledu zamjenik predsjednika Nadzornog odbora na sjednici od 28. kolovoza 2005. pojasnio je da ugovor može dodijeliti privatnim ulagateljima samo ako je rizik za saveznu pokrajinu malen (139). Nadalje, na radionici Nadzornog odbora od 20. prosinca 2005. napomenuo je da je potrebno donijeti odluku o ulaganju NG-a na sjednici kabineta nove vlade nakon izbora za parlament savezne pokrajine (140). Osim toga, pokrajinska je vlada najavila provedbu ulaganja Erlebnisregion Nürburgring u izjavi vlade od 30. svibnja 2006., a vijeće ministara 19. rujna 2006. primilo je na znanje da Nadzorni odbor NG-a namjerava provesti projekt uz sudjelovanje mjerodavne privatne treće osobe (141). Osim toga je Ministarstvo gospodarstva, prometa, poljoprivrede i vinogradarstva te Ministarstvo financija savezne pokrajine neprekidno sastavljalo stručna mišljenja, primjedbe i upute za projekt „Nürburgring 2009.” (142) koji je 2. prosinca 2009. predstavljen javnosti. Komisija smatra da je i zajam koji je NG odobrio MSR-u preko PNG-a kao posrednika (mjera 6.) mjera NG-a i da se stoga može pripisati državi.

(172)

U pogledu zajma ISB-a (mjera 8.) i odgode plaćanja kamata (mjera 18.) Njemačka je priznala da je ISB odobrio zajam prema uputama savezne pokrajine. U pogledu zajma RIM-a MSR-u preko društava Mediinvest i PNG kao posrednika (mjera 11.) i u pogledu prijenosa udjela u MSR-u na RIM (dio mjere 15.) Komisija je utvrdila da je RIM javna ustanova čiji je zadatak podržavati gospodarsku i strukturnu politiku savezne pokrajine (143). Stoga su ISB i RIM u svrhu navedenih mjera po nalogu države sudjelovali u provedbi politike savezne pokrajine, čime se potvrđuje da se djelatnosti ISB-a i RIM-a u pogledu tih mjera mogu pripisati državi. Stoga su svim tim mjerama obuhvaćena sredstva koja se mogu pripisati državi.

(173)

Analogno presudi u predmetu Flughafen Leipzig/Halle (144) izgradnju infrastrukturnih objekata može se smatrati gospodarskom djelatnošću ako je izravno povezana s komercijalnom upotrebom, što je ovdje slučaj.

(174)

Upravljanje sportskim objektima (uključujući trkaće staze i staze za terensku vožnju), zabavnim parkovima (145), subjektima koji nude usluge smještaja i ugostiteljske usluge, centrima za sigurnu vožnju, autoškolama, višefunkcionalnim dvoranama i sustavima za bezgotovinsko plaćanje te njihovo davanje u zakup u profesionalne i neprofesionalne svrhe (146) predstavlja gospodarsku djelatnost za vlasnika i za upravitelja. Posljedično i izgradnja ili obnavljanje infrastrukturnih objekata koji su nerazdvojivo povezani s tim djelatnostima predstavljaju gospodarsku djelatnost. Negospodarskim djelatnostima, s druge strane, među ostalim se smatraju upotreba sportskog objekta od strane neprofesionalnih korisnika (147) i treniranje mladih u profesionalnim sportskim klubovima ako se knjigovodstvo za te djelatnosti provodi odvojeno od knjigovodstva za gospodarske djelatnosti (148). U pogledu nerazdvojive poveznice između infrastrukture i gospodarske djelatnosti za koju se upotrebljava, izgradnja, nadogradnja ili upravljanje infrastrukturnim objektima za sport i turizam na Nürburgringu gospodarske su djelatnosti za ulagatelje i za upravitelje, čak i ako se prihodima iz upravljanja infrastrukturom ne pokrivaju troškovi njezine izgradnje, a više od 90 % sportskih aktivnosti na Nürburgringu može se smatrati amaterskim sportom. Ta je činjenica važna samo na razini korisnika: neprofesionalni korisnici nisu poduzetnici. Sportska i turistička infrastruktura na Nürburgringu nije javna infrastruktura poput, na primjer, javne ceste koja se stavlja na raspolaganje za javno korištenje. Stoga za financiranje izgradnje predmetne infrastrukture (zajmovima iz sredstava za očuvanje likvidnosti i zajmovima članova društva odnosno kasnije zajmom ISB-a) vrijede pravila o državnim potporama.

(175)

Organizacija utrka Formule 1 ili drugih motoutrka predstavlja pružanje usluga na tržištu profesionalnih sportova koje ostvaruje znatnu dobit od prava na emitiranje. Okolnost da utrke Formule 1 i druge motoutrke bilježe strukturni deficit ili da služe regionalnopolitičkim ciljevima nije dovoljan razlog za izuzimanje njihova financiranja iz područja primjene pravila o državnim potporama. Komisija stoga zaključuje da utrke Formule 1 i druge motoutrke predstavljaju gospodarsku djelatnost.

(176)

Promicanje turizma, priprema infrastrukture projekata, izgradnja nekretnina, upravljanje poduzećima i trgovina automobilima ili motociklima isto su tako gospodarske djelatnosti.

(177)

Komisija smatra da su mjere na razini upravitelja (NG u slučaju mjera 1., 3., 8., 9., 13., 14., 16., 18. i 19.; EWN, FSZ, MAN, TTI, BWN, BWNB i Camp4Fun u slučaju mjere 2., MSR u slučaju mjera 4., 5., 8., 9., 11. 12., 18. i 19.; CST u slučaju mjere 5., MIB u slučaju mjere 7.; CMHN u slučaju mjera 8., 9., 18. i 19.; NAG u slučaju mjera 10. i 17.; Mediinvest, Geisler & Trimmel i Weber u slučaju mjere 15.) selektivne jer su navedeni upravitelji zbog njih stavljeni u povoljniji položaj. Nadalje, povjeravanje izgradnje i upravljanja infrastrukturom nije izvršeno na transparentan i nediskriminirajući način koji je u skladu s propisima o javnoj nabavi. Međutim, na razini korisnika mjere nisu selektivne jer je pristup za amaterske sportske klubove i širu javnost osiguran na transparentan i nediskriminirajući način.

(178)

Mjerama 1. do 19. narušava se tržišno natjecanje na tržištima upravljanja trkaćim stazama, stazama za terensku vožnju, zabavnim parkovima, subjektima za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga, centrima za sigurnu vožnju, autoškolama, višefunkcionalnim dvoranama i sustavima za bezgotovinsko plaćanje te tržištima promicanja turizma, pripreme infrastrukture projekata, izgradnje nekretnina, upravljanja poduzećima i trgovine automobilima ili motociklima jer se potporama u korist infrastrukture na Nürburgringu i utrka Formule 1 potiče korištenje tom infrastrukturom. Organizacijom utrka Formule 1 i drugih motoutrka potiče se priljev klijenata na ta događanja.

(179)

Zbog predmetnih mjera NG, MSR i CMHN dobili su mogućnost nastaviti s radom pa, za razliku od drugih konkurenata koji su se nalazili u financijskim poteškoćama, nisu morali snositi posljedice koje bi inače proizišle iz njihovih loših financijskih rezultata. To predstavlja narušavanje tržišnog natjecanja jer drugi poduzetnici koji posluju na istim tržištima moraju jamčiti za svoje poslovanje bez državne potpore.

(180)

U pogledu utjecaja na trgovinu među državama članicama Nürburgring se sa svojim utrkama Formule 1 i njemačkog prvenstva turističkih automobila (njem. Deutsche Tourenwagen-Meisterschaft – DTM) natječe s drugim trkaćim stazama u Uniji na kojima se održavaju vodeće motoutrke i ne može se isključiti da zabavni park na Nürburgringu privlači i turiste iz Belgije (čija je granica s Njemačkom oko 50 km udaljena od Nürburgringa). U tom pogledu potrebno je podsjetiti na postojanje pritužbe konkurentnog upravitelja zabavnog parka Eifelpark (vidjeti uvodnu izjavu 2.). Osim toga, ne može se isključiti da u pogledu upravljanja trkaćim stazama, stazama za terensku vožnju, zabavnim parkovima, subjektima za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga, centrima za sigurnu vožnju, autoškolama, višefunkcionalnim dvoranama i sustavima za bezgotovinsko plaćanje te u područjima promicanja turizma, pripreme infrastrukture projekata, izgradnje nekretnina, upravljanja poduzećima i trgovine automobilima ili motociklima nastaju utjecaji na trgovinu među državama članicama.

(181)

Prema ustaljenoj praksi Komisije potvrđenoj sudskom praksom kriterij procjene predstavlja li transakcija između javnog tijela i poduzetnika državnu potporu načelo je ulagatelja u tržišnom gospodarstvu (149). Prema tom načelu država mora djelovati kao privatni sudionik na tržištu ako posluje na tržištu kao komercijalni poduzetnik. U suprotnom bi to mogla bi biti državna potpora. Ako se primjenjuje načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu, za postojanje potpore ključno je bi li privatni gospodarski subjekt jednako postupio u sličnoj situaciji. Pri primjeni tog načela kao razlozi za dodjelu mjera poticaja mogu se uzeti u obzir isključivo gospodarska razmatranja. Kako je utvrđeno u relevantnoj sudskoj praksi, državne se potpore ne mogu razmatrati odvojeno, nego ih je potrebno ispitati u kontekstu drugih mjera potpore (150).

(182)

Pri provjeri je li vlasnicima odnosno upraviteljima (NG, MSR i CMHN do 30. travnja 2010. i NAG od 1. svibnja 2010. do 31. listopada 2012.) nastala prednost potrebno je stoga primijeniti načelo ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Najprije je potrebno utvrditi da mjere 1. do 19. nisu transakcije pari passu  (151) jer Njemačka nije pronašla privatnog ulagatelja koji bi bio spreman ulagati pod sličnim uvjetima (npr. u sektoru I. projekta „Nürburgring 2009.”). Iako su privatni ponuditelji odobrili dva zajma, odgovarajući su iznosi bili mali u odnosu na javna ulaganja, zajmovi su se odnosili samo na dio II. projekta „Nürburgring 2009.” (tj. najviše na hotele) (152) i nisu odobreni NG-u ili nekom drugom korisniku potpore, nego samo CMHN-u i MSR-u.

Tablica 14.

Zajmovi privatnih financijskih institucija CMHN-u/MSR-u

(183)

U svakom slučaju Njemačka priznaje da ni za dio II. projekta nije pronađen dugoročni privatni ulagatelj.

(184)

Osim toga, Komisiji su dostavljeni poslovni planovi za projekt „Nürburgring 2009.” i za NG za razdoblje od 2006. do 2010.:

Tablica 15.

Poslovni planovi za projekt „Nürburgring 2009.” (u milijunima EUR)

(185)

Iz tablice 15. jasno proizlazi da su procijenjeni troškovi u fazi pripreme projekta „Nürburgring 2009.” stalno rasli, dok se njegova dobit (dobit prije oporezivanja) znatno smanjivala, s dobiti od 22 milijuna EUR u planu iz prosinca 2005. na gubitak od 35 milijuna EUR u planu iz prosinca 2009. Privatni ulagatelj ne bi prihvatio takvo drastično povećanje troškova i znatno smanjenje dobiti u fazi pripreme projekta od prosinca 2005. do prosinca 2009. (prema dostupnim informacijama glavna financiranja za projekte izgradnje odobrena su u razdoblju od svibnja 2008. do lipnja 2010.).

(186)

U svakom je slučaju Komisija pri ispitivanju predmetnih poslovnih planova koje je uzela u obzir u okviru primjene načela ulagatelja u tržišnom gospodarstvu utvrdila sljedeće:

(187)

Zbog toga Komisija ne može pretpostaviti da se dovoljna količina javnih poticajnih sredstava za NG kao poduzetnika u poteškoćama (vidjeti odjeljak 5.1.) koja su bila usmjerena na financiranje njegove tadašnje (upravljanje trkaćom stazom) ili buduće poslovne djelatnosti (upravljanje trkaćom stazom i novim hotelima) na temelju predmetnih poslovnih planova može smatrati usklađenom s tržištem.

(188)

S obzirom na načelo ulagatelja u tržišnom gospodarstvu, u pogledu pojedinih mjera može se navesti sljedeće:

(189)

U pogledu mjere 1. (osiguranje kapitala savezne pokrajine i okruga Ahrweiler za NG u obliku izdvajanja za kapitalne rezerve i povećanja kapitala) Komisija utvrđuje da je prikazana analiza dostavljenih poslovnih planova relevantna. Nijedan privatni ulagač ne bi NG-u 2004. ni u sljedećim godinama stavio kapital na raspolaganje. Kapital koji je NG-u 1. svibnja 2002. (2 179 000 EUR) i 21. prosinca 2004. (22 839 241 EUR) prenijela savezna pokrajina i kapital koji su mu 31. kolovoza 2004. (4 887 000 EUR) i 4. rujna 2007. (10 000 000 EUR) prenijeli savezna pokrajina i okrug Ahrweiler stoga predstavlja državne potpore u punom iznosu osiguranog kapitala.

(190)

U pogledu mjere 2. (zajmovi članova društva NG prije početka projekta „Nürburgring 2009.”) Komisija je na temelju financijskih podataka koje je dostavila Njemačka utvrdila da su EWN, Camp4Fun i TTI bilježili godišnje gubitke i negativan vlasnički kapital kad su primili svoj pojedini dio mjere 2. (vidjeti tablice 1. do 4.). Istodobno su BWN1, BWNB i BWN2 koji su primili zajmove u razdoblju 2004. – 2007. tijekom cijelog tog razdoblja bilježili godišnje gubitke, a 2005., 2006. i 2007. i negativan vlasnički kapital. MAN je, naposljetku, bilježio i kumulativne i godišnje gubitke kad je primio svoj dio mjere 2. S obzirom na točku 11. Smjernica Komisija stoga smatra da su se ti poduzetnici u trenutku mjere 2. nalazili u poteškoćama. Suprotno tomu Komisija je na temelju financijskih podataka koje je dostavila Njemačka zaključila da se FSZ nije nalazio u poteškoćama kad je primio svoj dio mjere 2. jer se na temelju njegovih financijskih podataka ne može dokazati nijedan od znakova navedenih u točki 11. Smjernica. Davanjem zajmova poduzetnicima koji su se nalazili u takvim poteškoćama da ih nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi, ponajprije zato što su ti poduzetnici pripadali poduzetniku koji se sâm nalazio u ozbiljnim financijskim poteškoćama (NG), za te je poduzetnike nastala prednost u iznosu zajmova. Zajmovi NG-a njegovim društvima kćerima EWN (6 195 170,02 EUR), BWN/BWNB (3 760 000 EUR), Camp4Fun (450 000 EUR), MAN (100 000 EUR) i TTI (25 000 EUR) stoga nisu spojivi s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. U tom je pogledu potrebno napomenuti da se iznosi zajmova dodijeljenih poduzetnicima MAN i TTI nalaze ispod gornje granice de minimis potpore, ali Njemačka nije ni navela ni potvrdila da su bili ispunjeni svi uvjeti iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1998/2006 (157). Ta bi se uredba, međutim, mogla primijeniti u postupku povrata ako Njemačka dokaže da su ispunjeni svi relevantni uvjeti. Nadalje, Komisija je utvrdila da zbog zajmova dodijeljenih FSZ-u (646 738,12 EUR) za njega nije nastala prednost, s obzirom na to da je primijenjena kamatna stopa od 6 % u skladu s tržišnom praksom jer odgovara njemačkoj osnovnoj stopi u trenutku dodjeljivanja (5,06 % u travnju 2002., 4,8 % u ožujku 2003. i 5,19 % u ožujku 2008.) (158) uvećanoj za (100) baznih bodova koje je potrebno dodati za financijski položaj FSZ-a, pri čemu se uzima u obzir da FSZ pri primitku zajmova nije pokazivao nijedan od znakova navedenih u točki 11. Smjernica (159). Stoga zajmovi dodijeljeni FSZ-u ne predstavljaju državnu potporu.

(191)

U pogledu mjere 3. (zajmovi NG-u iz sredstava savezne pokrajine za očuvanje likvidnosti) Njemačka nije dostavila dokaz da NG nije imao koristi od kamatnih stopa koje su bile povoljnije u usporedbi s uvjetima njegovih konkurenata. Osim toga, teško je zamisliti da bi se poduzetniku koji se nalazi u sličnim financijskim poteškoćama kao NG na tržištu uopće osigurala sredstva financiranja, bez obzira na kamatnu stopu. Usto do konačnog povrata sredstava i odgovarajućih kamata dolazi tek naknadno i on nije poznat u trenutku odobrenja mjera; stoga se taj aspekt pri provjeri načela ulagatelja u tržišnom gospodarstvu ne može uzeti u obzir. Prema tome, mjere financirane iz sredstava za očuvanje likvidnosti nisu provedene prema tržišnim uvjetima. Davanjem zajmova poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za tog je poduzetnika nastala prednost u iznosu zajmova. Ukupno su zajmovima koje je savezna pokrajina dodijelila NG-u od 30. lipnja 2003. do 11. svibnja 2010. (vidjeti raspored zajmova u tablici 5.) obuhvaćene potpore u iznosu od 399 805 370 EUR.

(192)

Nakon provjere navedenog načela Komisija u pogledu mjere 4. (zajam NG-a MSR-u) donosi isti zaključak. Nezamislivo je da su u trenutku mjere (prosinac 2007.) poduzetniku koji se nalazi u sličnim financijskim poteškoćama kao MSR (vidjeti tablicu 12. i uvodnu izjavu 155.) na tržištu uopće osigurana sredstva financiranja, bez obzira na kamatnu stopu. Davanjem zajma poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za tog je poduzetnika nastala prednost u iznosu zajma. Prednost koju je NG osigurao za MSR zajmom od 300 000 EUR dodijeljenim 27. prosinca 2007. prema tome iznosi 300 000 EUR.

(193)

Potpora CST-u koju provodi NG (mjera 5.) ne odgovara načelu ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Komisija je na temelju financijskih podataka koje je dostavila Njemačka utvrdila da je CST u razdoblju 2008. – 2011. bilježio godišnje gubitke i negativan vlasnički kapital, a 2009. pokrenut je i postupak likvidacije. S obzirom na točku 11. Smjernica Komisija stoga smatra da se CST nalazio u poteškoćama kad je (u razdoblju od 2008. do 2011., vidjeti tablicu 6.) primio zajmove u okviru mjere 5. Davanjem zajmova poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi, ponajprije zato što je CST pripadao poduzetniku koji se sâm nalazio u ozbiljnim financijskim poteškoćama (NG), za tog je poduzetnika nastala prednost u iznosu zajmova. Prednost koju je NG osigurao CST-u zajmovima od 27. kolovoza 2008. i 18. travnja 2011. u iznosu od ukupno 11 032 060 EUR stoga odgovara iznosu zajmova.

(194)

U mandatnom pismu koje je NG 23. prosinca 2009. dostavio u korist CST-a NG je pristao na financiranje ispunjenja financijskih obveza koje CST nije mogao sam ispuniti. Za financiranje tih financijskih obveza NG bi CST-u odobrio zajam uz kamatnu stopu od 6 %. Suglasnost je obuhvaćala i podređenost potraživanja NG-a iz zajmova koje je on financirao na temelju mandatnog pisma od 23. prosinca 2009. kojim je predviđeno da relevantna potraživanja NG-a od CST-a budu podređena potraživanjima svih ostalih vjerovnika od CST-a. U tom pogledu Komisija smatra da vjerovnik u tržišnom gospodarstvu ne bi pristao na financiranje neplaćenih zajmova poduzetnika u ozbiljnim poteškoćama i ne bi proglasio podređenost postojećih potraživanja od poduzetnika u ozbiljnim poteškoćama jer bi se takva mjera de facto svela na gubitak potraživanja. Zato Komisija smatra da mandatno pismo, kojim je obuhvaćena navedena suglasnost u pogledu financiranja nevraćenih zajmova i podređenosti potraživanja koja iz toga proizlaze, predstavlja prednost. Komisija nadalje smatra da mandatno pismo predstavlja mjeru koja je dodatno odobrena uz zajmove iz razdoblja od 2008. do 2011. (vidjeti uvodnu izjavu 182.) jer: (a) nije odobreno istodobno s tim zajmovima; (b) nije bilo ni predviđeno ni propisano u ugovorima o zajmovima na kojima se temelji; (c) o njemu je odlučio NG prema vlastitom nahođenju kako bi se spriječio stečaj CST-a. Opseg mjere odgovara ukupnom iznosu zajmova koje je financirao NG na temelju mandatnog pisma od 23. prosinca 2009., ali koji nije poznat Komisiji.

(195)

Podređenost potraživanja naposljetku su dogovorili NG i CST 13. prosinca 2010. i ona se, u skladu s ugovorom, odnosila na zajmove odobrene do 30. studenoga 2010. u ukupnom iznosu od 10,4 milijuna EUR (tj. prvih 13 od ukupno 15 zajmova navedenih u tablici 6.). Na temelju te podređenosti potraživanja NG-a od CST-a postala su podređena potraživanjima svih ostalih vjerovnika od CST-a. U tom pogledu Komisija smatra da vjerovnik u tržišnom gospodarstvu ne bi prihvatio takvu podređenost postojećih potraživanja od poduzetnika u ozbiljnim poteškoćama jer bi se takva mjera de facto svela na gubitak potraživanja. Stoga Komisija smatra da podređenost potraživanja predstavlja prednost. Komisija nadalje smatra da podređenost potraživanja iz 2010. predstavlja mjeru koja je dodatno odobrena uz zajmove na kojima se temelji, i to zbog sljedećih razloga: (a) o njoj nije odlučeno istodobno s tim zajmovima; (b) nije bila ni predviđena ni propisana u ugovorima o zajmovima na kojima se temelji; (c) o njoj je odlučio NG prema vlastitom nahođenju kako bi se spriječio stečaj CST-a. Opseg mjere odgovara ukupnom iznosu podređenih zajmova, tj. 10,4 milijuna EUR.

(196)

U pogledu plaćanja NG-a IPC-u (mjera 6.) Komisija prima na znanje zaključak Revizorskog suda savezne pokrajine Rheinland-Pfalz (Rechnungshof Rheinland-Pfalz) da pažljivi trgovac ne bi odabrao predmetne poduzetnike za izvršavanje usluga i da NG nije s dovoljnom pažnjom ispitao ranije djelatnosti tih poduzetnika kako bi saznao raspolažu li potrebnim kvalifikacijama i jesu li uvjeti koje su nudili za financiranje projekta „Nürburgring 2009.” bili realistični (160). U tom pogledu Komisija smatra da je odabirom IPC-a za pružanje tih posebnih usluga nastala prednost za poduzetnike. Mjera stoga predstavlja državnu potporu u iznosu plaćanja danih tim poduzetnicima u ukupnom iznosu od 640 000 EUR.

(197)

Osim toga, Komisija smatra da zajam NG-a PNG-u u iznosu od 3 milijuna EUR i zajam PNG-a MSR-u od 2 941 000 EUR zajedno čine mjeru u kojoj je PNG samo imao ulogu posrednika i zato je dobio naknadu od […] EUR. Korisnik mjere bio je MSR koji je naposljetku primio zajam u trenutku kad se nalazio u takvim financijskim poteškoćama da ne bi dobio financiranje na tržištu. Davanjem zajma poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za tog je poduzetnika nastala prednost u iznosu zajma. Prednost koju je NG osigurao MSR-u zajmom od 15. listopada 2008. prema tome iznosi 2 941 000 EUR.

(198)

U okviru mjere 7. MIB se odrekao svojih potraživanja od CST-a, korisnika predmetnih zajmova, u korist NG-a koji je MIB-u za to platio nominalnu cijenu uvećanu za kamate. Budući da se CST nalazio u poteškoćama (vidjeti uvodnu izjavu 184.) Komisija je utvrdila da nije bilo vjerojatno da bi MIB mogao ostvariti svoja potraživanja od CST-a. Stoga je ta mjera bila od koristi za MIB koji je mogao ostvariti svoja potraživanja i čije je mjesto kao vjerovnika poduzetnika u poteškoćama zauzeo NG. Budući da nije postojao plan održivosti CST-a kojim se ponovno uspostavljanje održivosti poduzetnika i izgleda za otplatu njegovih dugova mogao učiniti uvjerljivim, ta mjera nije spojiva s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Ustup potraživanja MIB-a u iznosu od 1 476 830,88 EUR u korist NG-a stoga predstavlja potporu u iznosu kupovne cijene od 1 476 830,88 EUR.

(199)

U pogledu mjere 8. (zajmovi ISB-a u iznosu od 325 265 000 EUR NG-u, MSR-u i CMHN-u) potrebno je utvrditi da je davanjem zajmova bez odgovarajućeg jamstva (mjera 9.) poduzetnicima koji su se nalazili u takvim poteškoćama da ih nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za te poduzetnike mogla nastati prednost u iznosu zajmova. Međutim, u tom posebnom slučaju mjerom nije obuhvaćen zajam (mjera 8.), nego samo jamstvo (mjera 9.) jer Komisija ne može isključiti da je privatni vjerovnik mogao NG-u, MSR-u i CMHN-u zbog jamstva savezne pokrajine (mjera 9.) odobriti zajmove po sličnim uvjetima.

(200)

Mjera 9., jamstvo za zajam ISB-a u iznosu od 325 265 000 EUR (mjera 8.), nije bila spojiva s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu jer se ovdje radi o političkoj mjeri javnih tijela usmjerenoj na regionalni razvoj. Ulagatelj u tržišnom gospodarstvu ne bi donio takve mjere u korist poduzetnika u poteškoćama i na znatnu štetu vlastitih financijskih interesa. Nadalje, Komisija je utvrdila da cilj politike za regionalni razvoj nije ponovno uspostavljanje održivosti poduzetnika u poteškoćama. Osim toga, Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti navedeni u Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore u obliku jamstava (161) („Obavijest o jamstvima”) kojima bi se isključilo postojanje državne potpore. Razlozi su bili sljedeći: korisnici su bili poduzetnici u poteškoćama, jamstvom se pokrivalo 100 % zajma i savezna pokrajina nije platila premiju za jamstvo za preuzimanje rizika neplaćanja u okviru zajma pod jamstvom. S obzirom na ozbiljne financijske poteškoće korisnika (NG-a, MSR-a i CMHN-a) u trenutku izdavanja predmetnog jamstva (vidjeti tablice 11. do 13.) Komisija smatra da nijedan vjerovnik u tržišnom gospodarstvu ne bi korisniku izdao jamstvo pod tim uvjetima. Komisija nema naznaka da je jamstvo iskorišteno. Stoga Komisija smatra da mjera 9. predstavlja državnu potporu. Iznos potpore dodijeljene NG-u, MSR-u i CMHN-u u okviru jamstva savezne pokrajine odgovara iznosima predmetnih zajmova (mjera 8.), tj. 96 574 200 EUR i 113 590 800 EUR u slučaju NG-a, 92 000 000 EUR u slučaju MSR-a i 23 100 000 EUR u slučaju CMHN-a.

(201)

U pogledu mjere 10. (davanje kompleksa Nürburgring u zakup NAG-u) Komisija je utvrdila da se natječajnim postupkom općenito može isključiti nastajanje prednosti za zakupnika. Međutim, u predmetnom slučaju za odabir upravitelja moderniziranog kompleksa Nürburgring nije raspisan natječaj. Međutim, najniža zakupnina određena u ugovoru u zakupu, ne uzimajući u obzir prve tri godine zakupa (tj. od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2013.), bila je unutar raspona najmanjih i najvećih mogućih vrijednosti za godišnje iznose zakupa koji su u skladu s tržišnom praksom i koji su utvrđeni u procjeni stručnjaka od 29. rujna 2011. Zakupnina prema EBITDA-i uz iznimku druge godine zakupa bila je čak i veća od najveće godišnje zakupnine koja je u skladu s tržištem i koja je navedena u procjeni stručnjaka. Komisija je stoga utvrdila da bi se najmanja zakupnina od 15 milijuna EUR od 1. svibnja 2013. prema procjeni stručnjaka od 29. rujna 2011. mogla smatrati usklađenom s tržištem jer se nalazila unutar raspona iznosa zakupnine pod uobičajenim tržišnim uvjetima i da stoga zbog nje nije nastala selektivna prednost za NG. Međutim, ugovor o zakupu stvarno je trajao samo od 1. svibnja 2010. do 31. listopada 2012. Najniža zakupnina utvrđena u procjeni stručnjaka i u ugovoru o zakupu za prve tri godine navedena je u tablici 16.

Tablica 16.

Najniža zakupnina za kompleks Nürburgring

Zbog tih razloga Komisija smatra da je zbog zakupnine NAG-a naplaćene u razdoblju od 1. svibnja 2010. do 31. listopada 2012. nastala selektivna prednost koja odgovara razlici između (a) zakupnine koju je bilo potrebno naplatiti u skladu s procjenom stručnjaka i (b) zakupnine utvrđene u ugovoru o zakupu. Komisija zaključuje da postoji potpora u iznosu od 9 milijuna EUR, tj. u iznosu razlike između navedenih iznosa (a) i (b) (za treću godinu obračunava se samo polovica razlike jer je ugovor o zakupu istekao 31. listopada 2012., tj. sredinom treće godine) (162).

(202)

U pogledu mjere 11. (zajmovi RIM-a MSR-u preko društva Mediinvest kao posrednika te – u slučaju jednog od zajmova – i preko PNG-a kao posrednika) Njemačka sama navodi da za financiranje dijela II. projekta „Nürburgring 2009.” nije bilo moguće naći privatne ulagače. Osim toga, iz procjene Revizorskog suda savezne pokrajine Rheinland-Pfalz proizlazi da su potencijalni ulagači ocijenili projekt neodrživim prema tržišnim uvjetima. Više privatnih upravitelja zabavnih parkova odbilo je sudjelovati u projektu. Bez odgovarajućeg jamstva (mjera 12.) davanjem zajma poduzetnicima koji se nalaze u takvim poteškoćama da ih nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za te je poduzetnike mogla nastati prednost u iznosu zajmova. Međutim, u tom posebnom slučaju potporom nisu obuhvaćeni zajmovi (mjera 11.), nego samo jamstvo (mjera 12.) jer Komisija ne može isključiti da je privatni vjerovnik mogao MSR-u zbog jamstva savezne pokrajine (mjera 12.) odobriti zajmove prema sličnim uvjetima. Komisija utvrđuje da Mediinvest i PNG nisu bili stvarni primatelji potpora, nego su imali samo ulogu posrednika kako bi zajmovi RIM-a došli do MSR-a. Usto, tom je uslugom samo Mediinvest ostvario dobit koja je odgovarala razlici u kamatnoj stopi od najviše 4,3 % (između zajmova koji su primljeni od RIM-a i zajmova dodijeljenih MSR-u), dok PNG nije imao koristi od različitih kamatnih stopa (za zajam koji je primljen od društva Mediinvest vrijedila je jednaka kamatna stopa kao za zajam koji je dodijeljen MSR-u). Osim toga, na temelju podataka navedenih u uvodnim izjavama 32. do 34. i u tablici 14. Komisija ne može zaključiti da Mediinvest i PNG za svoje usluge ne bi obračunali kamatne stope u skladu s tržišnom praksom ili da bi razlike u kamatnim stopama (najviše 4,3 % u slučaju društva Mediinvest, 0 % u slučaju PNG-a) bile više od tržišne razine. Komisija stoga smatra da se Mediinvest i PNG ne mogu smatrati korisnicima mjere 11.

(203)

U pogledu mjere 12., tj. jamstva savezne pokrajine odobrenog ISB-u za tihe udjele RIM-a u društvu Mediinvest (mjera 11.) Komisija smatra da bi MSR-u na taj način trebalo omogućiti da primi zajmove opisane kao mjera 11. MSR se u trenutku zajmova nalazio u vrlo lošem financijskom položaju. Nijedan privatni ulagatelj ne bi odobrio jamstvo poduzetniku u tako lošem financijskom položaju. Komisija nema naznaka da je jamstvo iskorišteno. Stoga Komisija smatra da mjera 12. predstavlja državnu potporu. Iznos mjere odobrene jamstvom savezne pokrajine za MSR odgovara iznosu predmetnih zajmova (mjera 11.), tj. 85 484 000 EUR.

(204)

U pogledu mjere 13. (prihodi od igara na sreću za promicanje turizma koje provodi savezna pokrajina u korist NG-a) Komisija smatra da je riječ o turističko-političkoj mjeri javnih tijela. Ulagatelj u tržišnom gospodarstvu ne bi donio takve mjere u korist poduzetnika u poteškoćama na znatnu štetu vlastitih financijskih interesa. Nadalje, Komisija utvrđuje da nije cilj politike u pogledu turizma ponovno uspostaviti održivost poduzetnika u poteškoćama. U pogledu financijskog položaja NG-a Komisija smatra da je za NG nastala prednost u visini ukupnog iznosa predmetnih mjera. Ukupno gledajući, prihodi iz davanja kasina koje je savezna pokrajina osigurala NG-u u iznosu od 1,6 milijuna EUR 2009. i po 3,2 milijuna EUR 2010. i 2011. predstavljaju potporu u korist NG-a.

(205)

Obrazloženja uz mjeru 13. koja se odnose na politiku u pogledu turizma vrijede i za mjeru 14. (zajmovi savezne pokrajine i podređenost potraživanja). Usto je davanjem zajma poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za tog poduzetnika nastala prednost u iznosu zajma. Zajmovi u iznosu od 20 milijuna EUR od 21. kolovoza 2007., 10 milijuna EUR od 22. prosinca 2009., 4,65 milijuna EUR od 28. prosinca 2010. i 3,2 milijuna EUR od 26. travnja 2011. te dodatni zajam u iznosu od 4,95 milijuna EUR od 9. prosinca 2011. koje je savezna pokrajina odobrila NG-u stoga predstavljaju potpore čiji iznos odgovara iznosu zajmova.

(206)

Kao posljedica podređenosti potraživanja koju je savezna pokrajina objavila 29. kolovoza 2007. u pogledu navedenog zajma od 20 milijuna EUR. kako bi se spriječio stečaj NG-a, potraživanja savezne pokrajine od NG-a podređena su potraživanjima svih ostalih vjerovnika od NG-a. S obzirom na to podređenost potraživanja (dio mjere 14.) prema mišljenju Komisije predstavlja posebnu prednost u korist zajma od 20 milijuna EUR u okviru mjere 14. jer su zbog nje znatno smanjene mogućnosti savezne pokrajine da ostvari svoja potraživanja od NG-a. Opseg mjere odgovara iznosu podređenog zajma jer je njome NG-u omogućeno da izbjegne plaćanje podređenog zajma u iznosu od 20 milijuna EUR.

(207)

U pogledu mjere 15. (preuzimanje poslovnih udjela u MSR-u od strane NG-a i RIM-a) potrebno je navesti da je MSR u trenutku mjere bio u poteškoćama, tj. poslovao je s gubitcima. To, s druge strane, znači da je iznos ostvaren u okviru njegove poslovne djelatnosti i stavljen na raspolaganje članovima društva bio negativan. U tom su se smislu negativni poslovni rezultati MSR-a odrazili u negativnoj vrijednosti pojedinih poslovnih udjela. Drugim riječima, potencijalni ulagatelj zapravo bi imao pravo na iznos u visini gubitaka MSR-a iz poslovanja koji se odražavaju u poslovnim udjelima. Kupnjom MSR-a NG i RIM jasno su htjeli podržati tog poduzetnika. Međutim, promjena vlasnika kao takva ne sadržava potporu za MSR. Naprotiv, mjere koje se na to nastavljaju (npr. zajam NG-a MSR-u) ono su što bi moglo predstavljati potpore za MSR. Zbog pravnog oblika društva MSR članovi društva ne odgovaraju za obveze društva, a pri prodaji MSR-a NG-u i RIM-u, koju su proveli njegovi raniji vlasnici, prenositeljima je plaćen samo simboličan iznos od 3 EUR koji je odgovarao kupovnoj cijeni. Komisija stoga smatra da cijena od 1 EUR po udjelu za prenositelje udjela MSR-a, tj. Mediinvest, Geisler &Trimmel i Weber, ne predstavlja ekonomsku prednost.

(208)

Mjera 16. uključuje zajam članova društva i dodatak savezne pokrajine NG-u za utrke Formule 1. Iz svojih sredstava za očuvanje likvidnosti savezna je pokrajina NG-u između 2003. i 2007. stavila na raspolaganje 24 978 808 EUR, a 2009. 15 426 562 EUR (mjera 3.). Za refinanciranje tih iznosa pokrajina je NG-u 2011. odobrila beskamatni zajam u iznosu od 40 405 000 EUR. Nadalje, NG je u srpnju 2011. dobio dodatak od 13,5 milijuna EUR iz proračuna savezne pokrajine. Prednost koju ta javna sredstva predstavljaju za NG očita je jer je NG oslobođen opterećenja koje bi inače morao sam snositi. Zajam nije spojiv s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Davanjem zajma poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da ga nijedan privatni ulagatelj ne bi financirao ni po kojoj kamatnoj stopi za tog je poduzetnika nastala prednost u iznosu zajma. Prednost koju je savezna pokrajina dala NG-u zajmom odobrenim 11. siječnja 2011. od 40 405 000 EUR prema tome iznosi 40 405 000 EUR. Prednost koju je savezna pokrajina dala NG-u dodatkom u iznosu od 13,5 milijuna EUR odobrenim u srpnju 2011. iznosi 13,5 milijuna EUR.

(209)

U pogledu ugovora o koncesiji za Formulu 1 (mjera 17.) Njemačka je navela da organizacija utrka Formule 1. predstavlja mjeru potpore spojivu s unutarnjim tržištem prema pravilima o uslugama od općega gospodarskog interesa. Međutim, Njemačka ne tvrdi da mjera čini naknadu bez potpore kojom su ispunjeni svi kriteriji iz presude Altmark. Naposljetku, Njemačka nije dokazala da je iznos naknade za koncesiju na temelju procjene stručnjaka ili studije tržišta bio uobičajen za tržište ili da je koncesija bila raspisana. Dakle, u nedostatku dokaza da je mjera bila u skladu s tržištem, Komisija smatra da je zbog ugovora o koncesiji za NAG nastala prednost. U slučaju te mjeri iznos potpore u načelu bi odgovarao razlici između naknade za koncesiju i tržišne vrijednosti koncesije. Međutim, budući da prema navodima Njemačke nisu izvršena plaćanja na temelju ugovora, državna potpora koja je u njemu sadržana nije ostvarena i ne može se istražiti iznos potpore.

(210)

Za razliku od Njemačke Komisija smatra da odgoda plaćanja kamata (mjera 18.) nije spojiva s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu i stoga posebno s obzirom na financijski položaj NG-a, MSR-a i CMHN-a predstavlja ekonomsku prednost. Razlog tome jest činjenica da su se NG, MSR i CMHN u trenutku odobrenja mjere nalazili u vrlo lošem financijskom položaju, kako je prethodno navedeno. Odgodom plaćanja kamata na zajam poduzetniku koji se nalazio u takvim poteškoćama da mu nijedan privatni ulagatelj ni po kojoj kamatnoj stopi ne bi odobrio zajam, za tog je poduzetnika nastala prednost u visini neplaćenog iznosa restrukturiranog zajma. Odgoda od 1,473 milijuna EUR u slučaju NG-a, 1,205 milijuna EUR u slučaju MSR-a i 303 000 EUR u slučaju CMHN-a koju je ISB odobrio 15. svibnja 2012. stoga predstavlja potporu čiji iznos odgovara neplaćenom iznosu restrukturiranih zajmova.

(211)

U pogledu izuzeća koje je odobrila savezna pokrajina i podređenost potraživanja (mjera 19.) Komisija je utvrdila sljedeće: (a) državno jamstvo izdano 2012. za potraživanja u iznosu do 254 milijuna EUR (za zajam od 325 265 000 EUR) odobreno je potvrdom savezne pokrajine kako bi se spriječio stečaj NG-a, MSR-a i CMHN-a koji su se u tom trenutku nalazili u ozbiljnim poteškoćama. S obzirom na to Komisija smatra da se mjerom ne ispunjuju uvjeti iz Obavijesti o jamstvima, da je zbog nje za korisnike nastala prednost i da stoga predstavlja državnu potporu; (b) Podređenost potraživanja savezne pokrajine iz navedenog izuzeća iz 2012. dovela je do toga da su potraživanja savezne pokrajine postala podređena potraživanjima svih ostalih vjerovnika od NG-a, MSR-a i CMHN-a. U tom je pogledu Komisija utvrdila da vjerovnik u tržišnom gospodarstvu ne bi prihvatio takvu podređenost postojećih potraživanja od poduzetnika u ozbiljnim poteškoćama jer bi se takva mjera de facto svela na gubitak potraživanja. Stoga Komisija smatra da podređenost potraživanja predstavlja prednost. Komisija nadalje smatra da izuzeće i podređenost potraživanja iz 2012. predstavljaju dodatnu mjeru odobrenu uz jamstvo iz 2010. Razlog tome jest činjenica da proglašenje izuzeća i podređenosti potraživanja iz 2012. nisu ni predviđeni ni propisani u jamstvu iz 2010., nego su o njima odlučila nadležna tijela prema vlastitom nahođenju kako bi se spriječilo stečaj NG-a, MSR-a i CMHN-a 2012. Opseg mjere odgovara iznosu dugova na koje se primjenjuju izuzeće i podređenost potraživanja iz 2012., tj. 254 milijuna EUR.

(212)

Navedene mjere prema mišljenju Komisije odnose se na upravljanje kompleksom, koji nije dio opće infrastrukture, i nisu donesene u očekivanju da će doprinos savezne pokrajine donijeti povrat koji je uobičajen za tržište. Stoga postoji državna potpora za izgradnju navedenih objekata i upravljanje njima, koja je korisna za njihove upravitelje, tj. posebno za NG.

(213)

Komisija nadalje smatra da se državna potpora sastoji od razlike između odgovarajuće tržišne cijene za zajam odnosno jamstvo i stvarno plaćene cijene za mjeru. Budući da su se korisnici potpore nalazili u tako ozbiljnim poteškoćama da na tržištu ne bi dobili financiranje, prednost odgovara punom opsegu predmetnih mjera.

(214)

Iz tih razloga Komisija zaključuje da dio mjere 2. (zajam NG-a FSZ-u) i mjere 8., 11. i 15. ne predstavljaju državne potpore, dok mjera 1., dio mjere 2. (zajmovi NG-a društvima EWN, MAN, TTI, Camp4Fun, BWN1, BWNB i BWN2) te mjere 3. do 7., 9., 10., 12. do 14. i 16. do 19. predstavljaju državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(215)

Mjera 1., dio mjere 2. (zajmovi NG-a društvima EWN, MAN, TTI, Camp4Fun, BWN1, BWNB i BWN2) te mjere 3. do 7., 9., 10., 12. do 14. i 16. do 19. odobrene su uz kršenje obveze obavješćivanja Komisije i zabrane provedbe mjera u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a. Stoga Komisija te mjere smatra nezakonitim državnim potporama.

(216)

Ako određene mjere predstavljaju državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, potrebno je ispitati njihovu spojivost s unutarnjim tržištem na temelju izuzeća iz stavaka 2. i 3. tog članka.

(217)

Prema sudskoj praksi Suda država članica mora istaknuti moguće razloge za spojivost s unutarnjim tržištem i dokazati da su za to ispunjeni uvjeti (163).

(218)

Budući da mjere predstavljaju državne potpore i da su NG, MSR i CMHN od 2002., 2007. odnosno 2008. bili poduzetnici u poteškoćama, Komisija je utvrdila da je spojivost predmetnih mjera s unutarnjim tržištem potrebno ispitati samo na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a i posebno na temelju Smjernica. U skladu s točkom 20. Smjernica „poduzeće u teškoćama ne može se smatrati odgovarajućim sredstvom za promoviranje drugih ciljeva javne politike sve dok nije osigurana njegova održivost. S obzirom na to, Komisija smatra da potpore poduzećima u teškoćama mogu doprinijeti razvoju gospodarskih djelatnosti bez da štetno utječu na trgovinu u mjeri u kojoj je to suprotno interesu Zajednice samo ako se poštuju uvjeti iz ovih Smjernica.” Suprotno navodima Njemačke izuzeće na temelju članka 107. stavka 2. UFEU-a nije primjenjivo u predmetnom slučaju jer usluge kojima se pruža potpora nisu usluge od općega gospodarskog interesa, nego gospodarske djelatnosti u gospodarskim područjima obuhvaćenima tržišnim natjecanjem. Ni izuzeće na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a nije primjenjivo u ovom predmetu državne potpore jer se projekt i poduzetnici koji su dobili potporu na temelju ispitanih mjera ne mogu smatrati projektom od zajedničkog europskog interesa i u gospodarstvu Njemačke nije bilo ozbiljnih poremećaja. Nije primjenjivo ni izuzeće na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) UFEU-a jer poticane djelatnosti očito ne služe ni promicanju kulture ni očuvanju baštine.

(219)

U predmetnom slučaju nisu ispunjeni relevantni uvjeti iz odjeljaka 3.1 i 3.2. jer mjere nisu istekle nakon šest mjeseci i Njemačka nije prijavila plan restrukturiranja u smislu Smjernica. Usto nije dokazano da su potpore ograničene na potreban minimum, posebno na temelju znatnog vlastitog doprinosa korisnika potpore. Nadležna tijela nisu dostavila ni plan likvidacije.

(220)

Komisija ne vidjeti druge moguće razloge za spojivost mjera s unutarnjim tržištem (164). Naime, u predmetnom su se slučaju korisnici potpore u trenutku odobrenja mjera nalazili u poteškoćama i stoga se na njih ne može primjenjivati druga osnova za ispitivanje spojivosti od Smjernica.

(221)

Stoga Komisija smatra da mjera 1., dio mjere 2. (zajmovi NG-a društvima EWN, MAN, TTI, Camp4Fun, BWN1, BWNB i BWN2) te mjere 3. do 7., 9., 10., 12. do 14. i 16. do 19. nisu spojive s UFEU-om.

(222)

U skladu s UFEU-om i ustaljenom praksom Suda ako Komisija ustanovi da neka potpora nije spojiva s unutarnjim tržištem, ovlaštena je donijeti odluku prema kojoj dotična država članica mora ukinuti ili izmijeniti takvu potporu (165). Isto tako prema ustaljenoj praksi Suda obveza države članice da ukine potporu koju Komisija smatra nespojivom s unutarnjim tržištem služi ponovnom uspostavljanju prethodnog stanja (166). U tom je pogledu Sud utvrdio da je taj cilj ostvaren čim korisnik vrati iznose koji su mu odobreni kao nezakonita državna potpora. Tim povratom on gubi prednost koju je imao na tržištu u odnosu na svoje konkurente i ponovno se uspostavlja stanje prije isplate potpore (167).

(223)

U skladu sa sudskom praksom prema članku 14. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ)br. 659/1999 (168) vrijedi sljedeće: „U slučaju kada se u slučajevima nezakonite potpore donesu negativne odluke, Komisija donosi odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi od korisnika povukla sredstva potpore […].”

(224)

Budući da Komisija nije bila obaviještena o predmetnim mjerama, što je u suprotnosti s člankom 108. UFEU-a, i stoga one predstavljaju nezakonite i nespojive potpore, potrebno ih je povući kako bi se ponovno uspostavila situacija koja je postojala na tržištu prije dodjele potpore. Povratom bi trebalo obuhvatiti razdoblje od trenutka u kojem je za korisnika nastala prednost, tj. u kojem mu je dodijeljena potpora, sve do stvarnog povrata; iznosi povrata trebali bi uključivati kamate dospjele do stvarnog povrata.

(225)

Komisija je utvrdila da se određeni korisnici (NG, MSR, CMHN, CST (169), IPC) nalaze u stečajnom postupku (170). Prema ustaljenoj sudskoj praksi činjenica da je korisnik nelikvidan ili da se nalazi u stečajnom postupku ne utječe na njegovu obvezu povrata nezakonitih i nespojivih potpora (171). Istodobno u većini slučajeva u kojima je korisnik nelikvidan nije moguće dobiti povrat punog iznosa nezakonite potpore nespojive s unutarnjim tržištem (uključujući kamate) jer imovina primatelja nije dovoljna kako bi se zadovoljila sva potraživanja vjerovnika. Stoga se stanje koje je postojalo prije dodjele potpore ne može u potpunosti ponovno uspostaviti na uobičajen način. Budući da je povrat naposljetku usmjeren na uklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja, Sud je odlučio da se u takvim slučajevima likvidacija poduzetnika koji je korisnik potpore može smatrati prihvatljivom opcijom za povrat (172). Stoga Komisija smatra da je odluka kojom se državi članici nalaže da zatraži povrat nezakonite potpore nespojive s unutarnjim tržištem od nelikvidnog primatelja provedena na ispravan način ako je potpora vraćena u potpunosti ili, u slučaju povrata dijela iznosa potpore, ako je potraživanje usmjereno na povrat potpore uneseno u popis potraživanja, poduzetnik je u postupku likvidacije i njegova se imovina otuđuje prema tržišnim uvjetima, što znači njegov potpuni prestanak obavljanja djelatnosti. Općenito je potrebno osigurati da nijedan gospodarski subjekt nema koristi od nezakonitih potpora nespojivih s unutarnjim tržištem nakon prestanka primatelja potpore.

(226)

Povrat se odnosi i na korisnike koji nisu u stečajnom postupku: NAG i BikeWorld GmbH za BWN1, BWNB i BWN2 (nakon što je BWNB preuzeo BWN1, restrukturirani poduzetnik preimenovan je u BWNB2; taj je poduzetnik nadalje djelovao pod tvrtkom BikeWorld GmbH).

(227)

Komisija je utvrdila da određeni korisnici – EWN, MAN, TTI, Camp4Fun i MIB – u trenutku donošenja ove odluke više ne postoje.

(228)

EWN, MAN i Camp4Fun prestali su poslovati 6. rujna 2011., 29. kolovoza 2013., odnosno 1. ožujka 2010. Nije bilo službenog likvidacijskog postupka. Između tih triju korisnika i NG-a, njihova preostalog člana društva, postoji gospodarski kontinuitet. Kao preostali član tih korisnika NG odgovara za njihove dugove, uključujući dugove proizišle iz državnih potpora. Budući da se NG nalazi u likvidacijskom postupku potrebno je osigurati da se potraživanje povezano s plaćanjem potpore na ispravan način unese u popis potraživanja i da NG trajno prestane poslovati. Nadalje, potrebno je osigurati da nijedan gospodarski subjekt nema koristi od nezakonitih potpora nespojivih s unutarnjim tržištem nakon prestanka NG-a. Stoga Komisija zaključuje da je povrat potpora dodijeljenih korisnicima potrebno zatražiti od NG-a kao njihova gospodarskog sljednika. Budući da je NG dodijelio potpore i istodobno je gospodarski sljednik korisnika potpore, država mora izvršiti povrat potpore.

(229)

MIB nije likvidiran, nego je 6. rujna 2013. pripojen NAG-u i više ne postoji kao pravna osoba. Posljedično je NAG, kako je navedeno u registru trgovačkih društava, u skladu s člankom 2. stavkom 1. njemačkog Zakona o pretvorbi (njem. Umwandlungsgesetz) gospodarski sljednik MIB-a. Kao gospodarski sljednik društva MIB NAG mora izvršiti povrat potpore.

(230)

TTI je 4. prosinca 2007. likvidiran u skladu s njemačkim Zakonom o društvima s ograničenom odgovornošću (njem. Gesetz betreffend die Gesellschaften mit beschränkter Haftung). TTI je bio društvo s ograničenom odgovornošću koje je prestalo poslovati na temelju odluke članova društva o likvidaciji. Nakon toga, jedina je svrha TTI-ja bila provedba likvidacije. U skladu s člankom 70. Zakona o društvima s ograničenom odgovornošću likvidator je morao „završiti tekuće poslove, ispuniti obveze društva koje prestaje poslovati, naplatiti njegova potraživanja i unovčiti imovinu društva …” Zatim je preostali novac raspodijeljen na članove društva. U tom je trenutku društvo već prestalo poslovati. Njemačka navodi da ne postoji pravna sljednost prema kriteriju gospodarskog kontinuiteta jer su najveći dio novca dobili članovi društva, nije se više obavljala poslovna djelatnost i članovi društva nisu prenijeli poslovanje ili preuzeli obveze. Njemačka je, nadalje, pojasnila da imovina TTI-ja nije otuđena u natječajnom postupku jer je u trenutku pokretanja likvidacijskog postupka TTI-ja 12. ožujka 2004. obuhvaćala samo završno stanje od 19 777,39 EUR, pravo na povrat poreza u iznosu od 1 222,01 EUR i kamate na bankovnom računu u iznosu od 30,69 EUR. Budući da je TTI likvidiran na opisani način nije imao gospodarskog sljednika, tim više što se nakon likvidacije nije obavljala gospodarska djelatnost i članovi društva nisu dobili imovinu ili elemente poslovanja TTI-ja, nego samo vrlo malen iznos u novcu. S obzirom na to, i zato što poslovanje TTI-ja nije ni na koga preneseno, Komisija smatra da potpora uvjetovana predmetnom mjerom nije prenesena ni na koga. Poduzetnik je već u potpunosti bio likvidiran i traženi je povrat potpore neosnovan jer korisnik potpore više ne postoji i nema gospodarskog sljednika.

(231)

Ako Komisija na temelju članaka 107. i 108. UFEU-a donese negativnu odluku kojom se nalaže povrat potpore koja nije spojiva s unutarnjim tržištem, predmetna država članica mora zatražiti povrat nespojive potpore. Obveza povrata potpore može se zatim proširiti na novog poduzetnika kojem je predmetni poduzetnik prenio ili prodao dio svoje imovine ako struktura prijenosa odnosno otuđenja upućuje na postojanje gospodarskog kontinuiteta između dvaju poduzetnika. Državne potpore za preuzimatelja mogle bi biti i rezultat otuđenja imovine ispod njezine tržišne vrijednosti (čak i ako ne postoji gospodarski kontinuitet).

(232)

Kako bi se odlučilo je li preuzimatelj imovine zbog državnih potpora stavljen u povoljniji položaj, Komisija mora ispitati je li imovina otuđena po tržišnoj vrijednosti te provjeriti dodatne kriterije obrađene u nastavku.

(233)

U skladu s presudom Općeg suda u predmetu Italija i SIM 2/Komisija (173) na kojoj je Komisija temeljila svoje odluke u predmetima državne potpore Olympic Airlines, Alitalia i SERNAM (174) ispituje se gospodarski kontinuitet između „starog” poduzetnika i novih struktura na temelju niza pokazatelja. Pritom se u obzir mogu uzeti sljedeći čimbenici: Predmet otuđenja (imovina i obveze, preuzimanje radne snage, vezana imovina), kupovna cijena, identitet preuzimatelja (ili više njih), trenutak otuđenja (nakon pokretanja prethodnog ispitivanja, službenog istražnog postupka ili nakon konačne odluke) i ekonomski razlozi za transakciju. Te je pokazatelje Opći sud preuzeo u presudi od 28. ožujka 2012. u predmetu Ryanair/Komisija (175), kojom se stoga potvrđuje odluka u predmetu Alitalia.

(234)

Komisija je utvrdila da imovinom koju je preuzeo Capricorn obuhvaćena sva imovina društava NG, MSR i CMHN u stečaju i da je povezana s najvažnijim djelatnostima tih društava. Međutim, imovina NG-a, MSR-a i CMHN-a podijeljena je u okviru natječajnog postupka u 11 grupa i svi su ponuditelji mogli dostaviti ponude za pojedine dijelove imovine te za jednu grupu, više njih ili sve grupe (vidjeti odjeljak 2.5.). Podjela u grupe provedena je s obzirom na očekivanu gospodarsku iskoristivost imovine, interes ulagatelja i troškove razdvajanja. Stečajni upravitelji nisu postavili nikakve uvjete u pogledu budućeg korištenja imovine. Komisija smatra da odluku o prijenosu cjelokupne imovine na jednog poduzetnika nisu donijeli stečajni upravitelji, nego da je donesena na temelju kretanja na tržištu (tj. da su je donijeli gospodarski subjekti koji su dostavili ponudu za imovinu). Svi su ponuditelji mogli dostaviti ponudu za jednu od 11 grupa, za cjelokupnu imovinu ili za određene dijelove imovine. Zbog razloga povezanih s tržištem vrijednost ponuda za pojedine dijelove imovine ili grupe bila je niža od vrijednosti najviše ponude za cjelokupnu imovinu. To je vjerojatno posljedica gospodarske međuovisnosti grupa: bez trkaće staze hoteli ne bi bili održivi, a bez hotela ne bi bilo moguće održivo upravljanje trkaćom stazom uz profesionalne utrke, koncerte rock-glazbe i druge aktivnosti s velikim brojem posjetitelja.

(235)

U pogledu zaposlenika ni dokumenti povezani s natječajnim postupkom ni kupoprodajni ugovor ne sadržavaju obveze (npr. jamstvo zapošljavanja) koje bi premašivale mjerodavne njemačke propise u pogledu prijenosa ugovora o radu na novog vlasnika. Prema njemačkom pravu radni se odnosi automatski prenose na preuzimatelja imovine. Prema sudskoj praksi njemačkog Saveznog suda za radne sporove (njem. Bundesarbeitsgericht) (176) preuzimatelj od stečajnog upravitelja može zahtijevati prekid ugovora o radu. Posljedično je preuzimatelj u načelu mogao sam odlučiti kojim će zaposlenicima ponuditi nove ugovore. U predmetnom slučaju Capricorn je ispitao svoju potrebu s obzirom na održivo upravljanje preuzetom imovinom i odlučio je da 1. siječnja 2015. (datum početka upravljanja preuzetom imovinom) neće preuzeti sve zaposlenike prenositelja, nego 85 % njih (tj. 253 od ukupno 297 zaposlenika). Budući da je Capricorn mogao neovisno odlučivati o preuzimanju zaposlenika, potvrđeno zapošljavanje postojećeg osoblja ne dovodi do nastavka poslovne djelatnosti. Usto se uprava i osoblje trebaju potpuno restrukturirati 2014.

(236)

Nadalje, Komisija utvrđuje će ugovori o održavanju događanja povezani s tekućim poslovanjem pretežno isteći nakon sezone 2014. Nove ugovore za razdoblje od 1. siječnja 2015. s klijentima i dobavljačima dogovorit će i sklopiti operativno društvo koje je osnovao preuzimatelj. Pritom će se stupiti u kontakt i s novim ugovornim partnerima. Capricorn namjerava sam organizirati niz događanja umjesto da trkaću stazu iznajmljuje vanjskim organizatorima.

(237)

Komisija smatra da će se predmet budućih djelatnosti grupe Capricorn znatno razlikovati od djelatnosti grupe Nürburgring (vidjeti u nastavku, posebno odjeljak 6.1.5.).

(238)

Kako bi se izbjegao gospodarski kontinuitet imovinu je potrebno prodati po njezinoj tržišnoj vrijednosti u okviru natječajnog postupka.

(239)

Tržišna je vrijednost cijena koju bi mogao odrediti privatni ulagatelj u tržišnim uvjetima (177).

(240)

Njemačka je imovinu prodala ponuditelju koji je dostavio najvišu ponudu uz osigurano financiranje u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka.

(241)

Prvo, poziv na iskaz interesa u pogledu imovine Nürburgringa nije sadržavao ograničenje u pogledu ponuditelja tako da je svatko mogao dostaviti ponudu u okviru natječajnog postupka.

(242)

Drugo, u pogledu načela transparentnosti potrebno je utvrditi da su prenositelji svim ponuditeljima dali dovoljno vremena za odgovarajuću analizu imovine i osigurali im sve potrebne detaljne informacije. U skladu s procesnim pismom „Project RING – procedures for the submission of a final offer” koje je KPMG 17. listopada 2013. poslao zainteresiranim ulagateljima ponuditelji koji su mogli dokazati osigurano financiranje cijene sadržane u njihovim indikativnim ponudama trebali su dobiti sveobuhvatan pristup elektroničkoj sobi s podatcima i moći sudjelovati na sastanku s upravom NBG-a i strukturiranom postupku pitanja i odgovora. Nasuprot tome, ponuditelji koji nisu mogli dostaviti navedeno osiguranje i dokaz o raspoloživosti potrebnog financiranja dobili bi samo ograničen pristup elektroničkoj sobi s podatcima i pregledu financija (eng. financial fact book) prenositelja. Trebali su se moći sastati s članovima tima koji je sastavio pregled financija, posjetiti lokaciju i sudjelovati na sastanku u pogledu prethodne rasprave o nacrtu kupoprodajnog ugovora.

(243)

Osim toga su prenositelji (KMPG) i svi ponuditelji koji su ispunili uvjete za predmetnu fazu natječajnog postupka od srpnja 2013. do travnja 2014. neprestano bili u kontaktu dopisima i porukama e-pošte kako bi se tim ponuditeljima dostavile sve relevantne informacije i pojašnjenja. U tom se okviru odgovaralo na pitanja tih ponuditelja ili reagiralo na njihove tvrdnje i prenesene su im sve informacije o daljnjim koracima natječajnog postupka. Tako je KPMG, na primjer, ponuditeljima poslao sljedeće dopise i poruke e-pošte: (a) dopis od 19. srpnja 2013. kojim su ponuditelji obaviješteni o postupku dostavljanja indikativne ponude; (b) dopis od 12. rujna 2013. kojim su ponuditelji obaviješteni o produljenju roka za dostavljanje indikativne ponude; (c) poruka e-pošte od 19. rujna 2013. kojom je jedan ponuditelj ([peti ponuditelj]) dobio novije informacije o financijskim mogućnostima Nürburgringa; (d) dopis od 17. listopada 2013. kojim je jedan ponuditelj ([treći ponuditelj]) obaviješten o postupku dostavljanja konačne ponude; (e) poruka e-pošte od 28. listopada 2013. kojom je jedan od ponuditelja ([drugi ponuditelj]) obaviješten o privremenim terminima za sastanke sa zainteresiranim stranama; (f) dopis od 3. prosinca 2013. kojim je jedan ponuditelj ([šesti ponuditelj]) obaviješten o tome da se njegova indikativna ponuda više ne uzima u obzir jer su se njegovi financijski partneri povukli i nisu imenovani novi, zbog čega se financiranje ponude nije moglo smatrati osiguranim te je vjerojatnost sklapanja ugovora ocijenjena nedovoljnom; (g) dopis od 11. prosinca 2013. s opsežnim i jasnim pojašnjenjima u pogledu problema i tvrdnji koje je jedan ponuditelj ([treći ponuditelj]) iznio u dopisu od 9. prosinca 2013. (dva dana ranije); (h) dopis od 18. prosinca 2013. s opsežnim i jasnim pojašnjenjima u pogledu problema i tvrdnji koje je jedan ponuditelj ([treći ponuditelj]) iznio u dopisu od 11. prosinca 2013. (sedam dana ranije); (i) poruka e-pošte od 18. veljače 2014. u kojoj se jednog ponuditelja ([trećeg ponuditelja]) moli da dostavi određene detaljnije informacije i potvrde u pogledu svoje konačne ponude koju je dostavio porukom e-pošte od 17. veljače 2014. (jedan dan ranije) te se od njega zahtijevalo da, među ostalim, dokaže svoju obvezujuću suglasnost o financiranju, na primjer, u obliku obvezujuće pisane potvrde, i da pobliže objasni kad očekuje suglasnosti o financiranju koje nedostaju te kad namjerava konačno utvrditi uvjete poslovanja iz ponude; (j) poruka e-pošte od 9. travnja 2014. kojom je jedan ponuditelj ([treći ponuditelj]) kao odgovor na poruku e-pošte koju je poslao 2. travnja 2014. (sedam dana ranije) obaviješten da KPMG još nije primio detaljnije informacije o planiranoj strukturi financiranja tog ponuditelja ili pisanu potvrdu trećih strana da će podržati njegovu ponudu.

(244)

Treće, iz dokumenata koje je dostavila Njemačka proizlazi da ponuditelji nisu diskriminirani ni u kojoj fazi natječajnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 235., svi su ponuditelji dobili informacije i detaljnija pojašnjenja u pogledu kriterija odabira, pravila i postupaka na kojima se temelji natječajni postupak, rokova za dostavljanje indikativnih i konačnih ponuda, produljenja tih rokova, financijskog položaja Nürburgringa, podataka koji nedostaju u indikativnim ili konačnim ponudama ponuditelja te mogućih pitanja ponuditelja. Istodobno ponuditelji koji su ispunjivali kriterije odabira iz natječajnog postupka (posebno u pogledu dostavljanja potvrde financijskih partnera o financiranju ponuda) nisu isključeni iz pregovora. Komisija je usto utvrdila da se ni s jednim ponuditeljem nisu vodili ekskluzivni pregovori te da se i s ponuditeljima čije konačne ponude nisu sadržavale navedenu potvrdu o financiranju pregovaralo u primjerenom vremenskom okviru kojim je omogućeno naknadno dostavljanje te potvrde.

(245)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 54., kupoprodajni ugovor sadržava članak prema kojem su strane obvezne izvršiti ugovor tek kad su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1.) Komisija je donijela pravomoćnu odluku iz koje proizlazi da se ni preuzimatelj ni njegovo operativno društvo ne mogu smatrati korisnicima ovdje ispitanih potpora i da se stoga mogući zahtjevi za povrat potpora ne mogu uputiti ni preuzimatelji ni operativnom društvu i 2.a) rok za sudsko preispitivanje odluke Komisije istekao je bez podnošenja žalbe ili 2.b) nakon podnošenja žalbe Opći sud donio je pravomoćnu presudu kojom se potvrđuje odluka Komisije. Njemačka je obrazložila da je povod za taj članak nedovoljna spremnost ponuditelja da preuzmu rizik od odgovornosti za povrat državnih potpora, da su prenositelji prihvatili taj članak kako bi mogli prodati imovinu i da su prenositelji, kako je objašnjeno u prvom nacrtu kupoprodajnog ugovora, od početka natječajnog postupka ponuditelje obavijestili da su spremni s ponuditeljima razgovarati o posljedicama postupka dobivanja potpore (178). Njemačka je nadalje pojasnila da je odluka Komisije o državnoj potpori za Nürburgring postala uvjet u komentarima društva Capricorn, [drugog ponuditelja] i [trećeg ponuditelja] na kupoprodajni ugovor.

(246)

Četvrto, za ponuditelje, osim ograničenja uvjetovanih zakonskim okvirom, nisu utvrđeni nikakvi uvjeti, što se jasno može iščitati iz poziva za iskaz interesa i dopisa koje je KPMG uputio ponuditeljima.

(247)

Iz toga proizlazi da je samim postupkom odabira u dovoljnoj mjeri zajamčeno da cijena imovine prodane preuzimatelju odgovara tržišnoj vrijednosti. Stoga Komisija zaključuje da je imovina otuđena po tržišnoj cijeni jer je u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka prenesena na onog ponuditelja koji je dostavio najvišu ponudu s osiguranim financiranjem.

(248)

Komisija mora utvrditi da između novog vlasnika imovine i NG-a, MSR-a i CMHN-a ne postoje poveznice kako bi se mogla isključiti odgovornost novog vlasnika u slučaju mogućeg povrata državnih potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem.

(249)

Između grupe Capricorn te NG-a, MSR-a i CMHN-a ili vlasnika njihovih udjela ili prethodnih zakupnika Nürburgringa ne postoje ni poslovne ni osobne izravne ili neizravne poveznice. Prema tome, ne postoje poveznice između grupe Nürburgring i vlasnika njezinih udjela, s jedne strane, i novog vlasnika i vlasnika njegovih udjela, s druge strane.

(250)

Stoga Komisija zaključuje da je kupac poduzetnik neovisan o NG-u, MSR-u i CMHN-u.

(251)

Komisija mora ispitati može li trenutak natječajnog postupka dovesti do izbjegavanja odluke Komisije o povratu potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem.

(252)

U predmetnom je slučaju Komisija utvrdila da je, nastavno na proširenje glavnog istražnog postupka na mjere koje su Komisiji prijavljene kao potpore za sanaciju, nadležni njemački prvostupanjski sud 2012. pokrenuo stečajni postupak i imenovao stečajnog upravitelja. Otuđenje imovine pokrenuli su stečajni upravitelji u svibnju 2013., prije nego što je Komisija donijela odluku o dovršetku službenog istražnog postupka. Budući da preuzimatelj inzistira na tome da do prijenosa dođe tek kad se konačna odluka Komisije više ne može pobijati na sudu, kupoprodajni ugovor stupa na snagu tek nakon donošenja ove odluke o povratu potpore, a i stečajni postupak bit će dovršen tek nakon toga. Prva rata kupovne cijene plaćena je prije donošenja ove odluke. U skladu s kupoprodajnim ugovorom prijenos imovine bit će valjan na dan kad ova odluka postane pravomoćna.

(253)

Komisija smatra da je u predmetnom slučaju činjenica da su otuđenje pokrenuli stečajni upravitelji koje je imenovao nadležni prvostupanjski sud i da je odluka o prijenosu imovine donesena prije ove odluke Komisije ne upućuje toliko nedvojbeno na gospodarski kontinuitet koliko bi to bio slučaj da su korisnici potpore sami donijeli odluku o otuđenju ili da je postupak otuđenja pokrenut tek nakon donošenja ove odluke.

(254)

Na temelju kriterija ekonomskih razloga odlučuje se hoće li preuzimatelj imovinu upotrebljavati na isti način kao prethodni vlasnik ili za neku drugu djelatnost ili strategiju.

(255)

Komisija smatra da će novi vlasnik moći baviti se svojim djelatnostima pod drukčijim uvjetima od NG-a, MSR-a i CMHN-a te provesti svoj vlastiti poslovni model.

(256)

Preuzimatelj neće preuzeti poslovni koncept prenositelja. Dvije postojeće trkaće staze (staza za Veliku nagradu i staza Nordschleife) ubuduće će se upotrebljavati […], čime će se omogućiti […]. U tu svrhu Capricorn namjerava izgraditi dodatne objekte i opremiti […]. Dio objekata izgrađenih u okviru dijela II. projekta „Nürburgring 2009.” prestat će s radom (npr. […]). Vožnja ring racer otuđit će se, a ring card ukinuti kao sustav plaćanja. U trgovačkom će se centru ringoboulevard […].

(257)

Osim toga preuzimatelj namjerava Nürburgring iz turističke atrakcije pretvoriti u tehnološki klaster i centar industrije. Korištenje trkaćih staza […] i […] trebale bi biti glavne aktivnosti na Nürburgringu. Osim toga, namjeravaju se povećati […]. Preuzimatelj, osim toga, planira […] na Nürburgringu, pri čemu će […].

(258)

Prema tome, preuzimatelj neće upotrebljavati imovinu na isti način kao društva u stečaju. Štoviše, Capricorn preuzetu imovinu namjerava integrirati u vlastiti poslovni koncept i stvoriti sinergije, zbog čega je opravdan njegov interes za kupnju imovine. U odnosu na sadašnji poslovni model Capricorn je razvio novi koncept korištenja imovine. Osim toga, upravljanje nekim dijelovima imovine bilježilo je strukturni deficit, zbog čega bi mogle biti potrebne dodatne mjere restrukturiranja i optimizacije.

(259)

Navedeni aspekti pokazuju da ekonomski razlozi ponude grupe Capricorn nemaju veze s nastavkom gospodarske djelatnosti grupe Nürburgring, nego s integracijom određenih dijelova imovine i dijela zaposlenika grupe Nürburgring u koncern koji slijedi vlastitu gospodarsku logiku.

(260)

Stoga Komisija zaključuje da se ekonomski razlozi upravljanja temelje na tome da se novom vlasniku omogući korištenje imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a pod drukčijim uvjetima, a ne na nastavku strategije tih poduzetnika.

(261)

Imovina je po svojoj tadašnjoj tržišnoj cijeni prodana ponuditelju koji je dostavio najvišu ponudu uz osigurano financiranje u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka. Njemačka je obavijestila Komisiju da između preuzimatelja te NG-a, MSR-a i CMHN-a ne postoji gospodarska ni poslovna poveznica. Odluka o otuđenju donesena je prije moguće negativne odluke Komisije u pogledu službenog istražnog postupka. Novi će se vlasnik koristiti imovinom pod drugim uvjetima i prema drukčijem poslovnom modelu od NG-a, MSR-a i CMHN-a. Predmet njegovih djelatnosti bitno će se razlikovati od djelatnosti grupe Nürburgring.

(262)

S obzirom na to Komisija je zaključila da između NG-a, MSR-a i CMHN-a te preuzimatelja imovine, grupe Capricorn, ili njegova operativnog društva ne postoji gospodarski kontinuitet pa oni ne odgovaraju za moguće državne potpore koje korisnici moraju vratiti.

(263)

Kupoprodajni ugovor koji su sklopili prenositelji i Capricorn sadržava članak prema kojem se otuđenje imovine Nürburgringa provodi tek kad se pravomoćnom odlukom Komisije utvrdi da se od preuzimatelja imovine neće tražiti povrat potpore. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 56., otuđena imovina, u slučaju da početkom 2015. još ne postoji pravomoćna odluka Komisije, prije 1. siječnja 2015. prenijet će se na NewCo u kojem preuzimatelj ima 95,1 %, a neovisni povjerenik 4,9 % udjela. Povjerenik djeluje u interesu vjerovnika, a ne korisnika potpore u stečaju, ali upute vjerovnika za njega nisu obvezujuće. Nadalje, NewCo i OpCo potpisat će ugovor o poslovnom zakupu koji prestaje vrijediti na dan izvršenja. Poslovi OpCo-a vodit će se pod njegovim nazivom, na temelju njegova poslovnog plana i sa zaposlenicima koje on odabere. NewCo će od OpCo-a dobivati godišnju zakupninu u ukupnom iznosu od [4,6 – 5,1] milijuna EUR koji će ući u stečajnu masu poduzetnika u okviru Nürburgringa (sva plaćanja u korist stečajne mase prenose se na uvjetne račune stečajnih upravitelja isključivo radi isplate vjerovnicima). Čim odluka Komisije postane pravomoćna, povjerenik će sve svoje udjele u NewCo-u prenijeti na preuzimatelja. Međutim, ako preuzimatelj ne ispuni svoje ugovorne obveze plaćanja, povjerenik može prenijeti imovinu. Ako se odluka Komisije poništi, imovina bi se vratila stečajnim upraviteljima koji bi je onda odmah morali prodati jer obveza likvidacije prema njemačkom stečajnom pravu nastavlja postojati čak i u takvom slučaju. Ne postoji mogućnost da NewCo nastavi voditi poslove poduzetnika u okviru Nürburgringa.

(264)

Komisija je utvrdila da takvim pristupom:

(265)

Komisija nadalje utvrđuje da su ponude drugih ponuditelja koje su došle do zadnje ili gotovo zadnje faze natječajnog postupka sadržavale slične uvjete (179). Stoga Komisija zaključuje da se u predmetnom slučaju ne namjerava izbjeći povrat i da ne prijeti izbjegavanje povrata te da predmetni pristup služi samo svrsi uredne likvidacije.

(266)

Na temelju navoda stečajnih upravitelja i prvog do četvrtog podnositelja pritužbe Komisija smatra da pritužbe koje su naveli prvi i drugi podnositelj pritužbe nisu utemeljene. Imovina Nürburgringa podijeljena je u 11 grupa. Na temelju dokaza koje su dostavili stečajni upravitelji i prvi do četvrti podnositelj pritužbe Komisija je utvrdila da su ponuditelji u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku odabira mogli dostaviti ponude za jedan dio imovine, više dijelova ili cjelokupnu imovinu. Čak i ako je Capricorn kao ponuditelj s najvišom ponudom uz osigurano financiranje naposljetku dobio ugovor za cjelokupnu imovinu, to samo po sebi nije dokaz gospodarskog kontinuiteta (vidjeti i odjeljak 6.2.7.). Komisija u tom kontekstu pretpostavlja da je cilj prvog i drugog podnositelja pritužbe više bio spriječiti prijenos trkaće staze na privatnog ulagatelja.

(267)

Ponuditelji koji su poput drugog podnositelja pritužbe dostavili ponudu samo za pojedine grupe imovine nisu obaviješteni o produljenju roka za dostavu obvezujućih ponuda do 17. veljače 2014. jer se njihove indikativne ponude na temelju niskih vrijednosti ponuda nisu uzimale u obzir za drugu fazu postupka odabira. Međutim, Komisija smatra da time nije prekršeno načelo transparentnosti jer su ti ponuditelji obaviješteni o tome da u svakom trenutku prije dodjele ugovora mogu povećati svoju indikativnu ponudu i da se može pretpostaviti da bi stečajni upravitelji u tom slučaju u skladu s načelom jednakog postupanja obavijestili ponuditelje o produljenju roka.

(268)

Komisija smatra da je razborito i učinkovito da su samo ponuditelji čija je vrijednost ponude bila dovoljno velika imali pristup detaljnijim informacijama o imovini (na temelju kojih, među ostalim, mogu ocijeniti buduću potrebu za ulaganjem). S obzirom na informacije dane u različitim fazama postupka Komisija, nadalje, smatra da su ponuditelji dobili dovoljno informacija za izradu svojih ponuda. Osim toga, prvi i drugi podnositelj pritužbe nisu naveli konkretnu informaciju zbog koje ne bi mogli podnijeti ponudu.

(269)

U pogledu dugoročnih ugovornih obveza koje navodno proizlaze iz dokumenata povezanih s natječajnim postupkom Komisija je utvrdila da se u predmetnom slučaju prijenosa imovine ugovori o radu i ugovori o najmu prenose samo u slučajevima predviđenima zakonom, da ugovori o organizaciji događanja u načelu mogu i dalje vrijediti samo uz suglasnost obiju ugovornih strana i da ugovori o organizaciji događanja za prijenos imovine ne moraju nužno imati veliko gospodarsko značenje. U pogledu pitanja jesu li na temelju poslovanja NGB-a dodijeljene nove potpore Komisija je utvrdila da su stečajni upravitelji osnovali NGB samo kao instrument za privremeno upravljanje imovinom do kraja 2014. tijekom stečajnog i natječajnog postupka. Operativno upravljanje preko privremenog društva kćeri poduzetnika u stečaju dopušteno je prema njemačkom pravu i ne može se zabraniti stečajnim upraviteljima. U predmetnom su slučaju stečajni upravitelji dali i ekonomski razlog za postojanje NBG-a za NG, MSR i CMHN jer smatraju da se osnivanjem NBG-a povećala vrijednost imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a, a time i predmeta likvidacije. Međutim, Komisija je svjesna okolnosti osnivanja NBG-a, tj. činjenice da je NBG društvo kći korisnika potpore, NG-a, MSR-a i CMHN-a, i njihov pravni sljednik jer su na njega prenesene sva imovina i obveze, da je NBG tu imovinu i obveze dobio bez naknade, a ne na temelju natječajnog postupka ili procjene vrijednosti te da zapošljava iste zaposlenike i nastavlja njihovo poslovanje. Iz toga Komisija zaključuje da između NBG-a i korisnika potpore, NG-a, MSR-a i CMHN-a, postoji gospodarski kontinuitet, zbog čega je povrat državnih potpora u korist NG-a, MSR-a i CMHN-a koje nisu spojive s unutarnjim tržištem isto tako potrebno tražiti od NGB-a.

(270)

Komisija nadalje zastupa mišljenje da je ugovor između NGB-a i sindikata ver.di sklopljen kako bi se nastavilo poslovanje NBG-a do prodaje imovine, ali ne i za održavanje gospodarskog kontinuiteta Nürburgringa nakon otuđenja. Ugovori o radu preneseni su s NBG-a na Capricorn na temelju njemačkog radnog prava, a ne na temelju kolektivnog ugovora. Budući da ne postoji gospodarski kontinuitet između prenositelja i grupe Capricorn, Komisija relevantnim smatra samo to da Capricorn može prema vlastitom nahođenju odlučiti koji će se ugovori o radu preuzeti od NBG-a i da Capricorn ne namjerava preuzeti oko 20 % tih ugovora.

(271)

Komisija stoga odbacuje pritužbu prvog i drugog podnositelja pritužbe kao neosnovanu jer je predmetna imovina prenesena na onog ponuditelja koji je u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka dostavio najvišu ponudu, uključujući dokaz o financiranju.

(272)

Komisija zaključuje da indikativna i konačna ponuda trećeg podnositelja pritužbe nisu sadržavale dokaz o njegovoj sposobnosti financiranja. Prenositelji su o tome obavijestili trećeg podnositelja pritužbe dopisom od 17. listopada 2013., od 11., 17. i 18. prosinca 2013. i porukama e-pošte od 18. veljače 2014. i 9. travnja 2014. Treći podnositelj pritužbe nije do 11. ožujka 2014., kad je odbor vjerovnika dodijelio ugovor, a ni nakon toga, dostavio dokaze o financiranju svoje ponude na temelju kojih bi bilo opravdano da prenositelji ne dodijele ugovor nijednoj od dviju ponuda s dokazanim financiranjem, nego da čekaju da treći podnositelj pritužbe dostavi dokaz o financiranju. U tom je pogledu potrebno uputiti na sljedeće: (a) u svojoj poruci e-pošte od 21. veljače 2014. treći podnositelj pritužbe izjavio je da je uvjeren da će u sljedećih dva do pet tjedana dobiti sve obvezujuće suglasnosti o financiranju; (b) u svojem dopisu od 11. ožujka 2014. treći podnositelj pritužbe navodi da će do 31. ožujka 2014. moći dostaviti sve obvezujuće suglasnosti o financiranju; (c) u nepotpisanom dopisu od 31. ožujka 2014. koji je poslao […] (investicijska banka i društvo za poslovno savjetovanje) i koji je treći podnositelj pritužbe dostavio KPMG-u 2. travnja 2014. navedeno je da će potencijalni ulagatelj osigurati […] milijuna EUR za financiranje prijenosa Nürburgringa trećem podnositelju pritužbe. Međutim, to je navodno financiranje ovisilo o rezultatima postupka due diligence kojima bi sve strane bile zadovoljne, kao i o izradi i dostavljanju konačnih dokumenata; potencijalni preuzimatelj nije imenovan. Stoga Komisija smatra da treći podnositelj pritužbe nije čak ni nakon što je Capricorn dobio ugovor za imovinu Nürburgringa prenositeljima iz prve ruke dostavio suglasnost o financiranju određenog financijskog partnera za preuzimanje Nürburgringa. Umjesto toga, treći podnositelj pritužbe prenositeljima je dostavio samo sljedeće: (a) konačnu ponudu u kojoj se pozivao na suglasnost o financiranju iznosa od 30 milijuna EUR, ali koja nije sadržavala dokaz za tu suglasnost (npr. u obliku obvezujuće pisane potvrde predmetnog financijskog partnera) ni točnije informacije o tome kad treći podnositelj pritužbe očekuje da će dobiti nedostavljene potvrde o financiranju i kad će utvrditi konačne uvjete ponude; (b) nepotpisani dopis u kojem se pozivao na financiranje neimenovanog ulagatelja koje, međutim, ovisi o zadovoljavajućim rezultatima postupka due diligence i dostavljanju konačnih dokumenata (dopis društva […] od 31. ožujka 2014.). Komisija smatra da nije dokazano da su prenositelji ikad primili navodnu suglasnost o financiranju grupe Jupiter Financial Group od 26. ožujka 2014. Komisija je, nadalje, utvrdila da prenositelji nisu produljili rok za dostavu dokaza o financiranju trećeg podnositelja pritužbe jer su postojale brojne naznake da će [drugi ponuditelj] u slučaju produljenja roka povući svoju ponudu. [DRUGI PONUDITELJ] je, na primjer, u poruci e-pošte od 13. siječnja 2014. koju je predstavnik [drugog ponuditelja] uputio KPMG-u izjavio da svi uvjeti za otuđenje moraju biti ispunjeni prije 3. travnja 2014. jer će u suprotnom [drugi ponuditelj] povući svoju ponudu. Usto su prenositelji uzeli u obzir da bi vrijednost imovine kasnije mogla i pasti jer će se utjecaj preuzimatelja na poslovanje u sezoni 2014. smanjiti i potrebno je početi sklapati ugovore za 2015. Komisija upućuje na to da je treći podnositelj pritužbe mogao dostaviti dokaz o financiranju za svoju konačnu ponudu u završnoj fazi postupka otuđenja dok god se nije potpisao konačni kupoprodajni ugovor. Stoga Komisija smatra da su prenositelji postupio kao prenositelj u tržišnom gospodarstvu. Ocjena ponude trećeg podnositelja pritužbe stoga je usklađena s tržištem.

(273)

Istodobno je Komisija utvrdila da su prenositelji vodili razgovore s [drugim ponuditeljem], a u završnoj fazi pregovora o prodaji s [drugim ponuditeljem] i s grupom Capricorn jer je [drugi ponuditelj] dostavio ponudu u iznosu od 35 milijuna EUR (vidjeti tablicu 10.) te su potvrđeni pregovori između grupe Capricorn i […] rezultirali suglasnošću o financiranju banke od 10. ožujka 2014. U pogledu ocjene ponude grupe Capricorn Komisija je utvrdila da je Capricorn dostavio suglasnost o financiranju svojeg financijskog partnera […] za zajam od 45 milijuna EUR. Ta suglasnost od 10. ožujka 2014. dostavljena je prenositeljima 11. ožujka 2014., tj. na dan sjednice odbora vjerovnika na kojoj je odbor namjeravao odlučiti o dodjeli ugovora za Nürburgring. Capricorn je dostavio suglasnost o financiranju većeg iznosa od [drugog ponuditelja] jer je suglasnost o financiranju [drugog ponuditelja] obuhvaćala iznos od [32 – 39] milijuna EUR. Nadalje, Komisija uzima u obzir da je ukupna ponuda grupe Capricorn u iznosu od 77 milijuna EUR bila viša od ponude [drugog ponuditelja] koja je iznosila [47 – 52] milijuna EUR. Za ukupnu ponudu [drugog ponuditelja] iznos od [30 – 33] milijuna EUR trebao je biti plaćen 2014., ali je od toga iznos od [22 – 27] milijuna EUR trebao ostati na blokiranom računu do ožujka 2015.; preostali iznos od [16,5 – 18] milijuna EUR trebao je biti plaćen 2016., 2017. i 2018.

(274)

U pogledu uvjeta izvršenja kupoprodajnog ugovora koji su sklopili prenositelji i Capricorn, u skladu s kojima se otuđenje imovine Nürburgringa provodi tek ako postoji pravomoćna odluka Komisije u kojoj je utvrđeno da se od preuzimatelja imovine neće tražiti povrat potpore, Komisija je utvrdila da su, u skladu s odredbama iz relevantnih dijelova komentara trećeg podnositelja pritužbe na ugovor koje su dostavili stečajni upravitelji i Njemačka, preuzimatelj i prenositelji mogli odustati od ugovora da do 15. lipnja 2014. (u skladu s nacrtom ugovora od 14. siječnja 2014.) odnosno do 31. prosinca 2014. (u skladu s nacrtom ugovora od 14. veljače 2014.) Komisija nije donijela pozitivnu odluku. Nije postojao rok za to pravo na odustajanje.

(275)

U pogledu ostalih tvrdnji trećeg podnositelja pritužbe Komisija je utvrdila sljedeće:

(276)

Komisija stoga odbacuje pritužbu trećeg podnositelja pritužbe kao neosnovanu jer je predmetna imovina prenesena na onog ponuditelja koji je u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka dostavio najvišu ponudu, uključujući dokaz o financiranju.

(277)

Na temelju usporedbe u tablici 10. ponudom grupe Capricorn ostvaruju se viši prihodi od otuđenja, nego ponudom [drugog ponuditelja].

(278)

U pogledu tvrdnji četvrtog podnositelja pritužbe Komisija je utvrdila sljedeće:

(279)

Komisija, prema tome, nije našla dokaz za diskriminaciju [drugog ponuditelja] u natječajnom postupku. Optužba da se s [drugim ponuditeljem] postupalo lošije nego s ostalim ponuditeljima, uključujući Capricorn, stoga nije opravdana. U tom je pogledu potrebno uputiti na to da je [drugi ponuditelj] dostavio konačnu ponudu, da je pregovarao o ugovoru i kao drugi najuspješniji ponuditelj s osiguranim financiranjem mogao je potpisati konačni nacrt ugovora. U pogledu kriterija iz pravomoćne odluke Komisije potrebno je uputiti na to da su sredstva koja je [drugi ponuditelj] stavio na raspolaganje, uz iznimku tranše od [7,1 – 7,6] milijuna EUR, trebala ostati na blokiranom računu i, u slučaju postojanja pravomoćne odluke Komisije ili u slučaju da preuzimatelj ne odustane od ugovora ni u slučaju nepostojanja pravomoćne odluke Komisije (pri čemu nije bilo isključeno produljenje roka za odustajanje), prenesena prenositeljima do 31. ožujka 2015.

(280)

Komisija stoga odbija pritužbu četvrtog podnositelja pritužbe kao neosnovanu jer je predmetna imovina prenesena na onog ponuditelja koji je u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka dostavio najvišu ponudu, uključujući dokaz o financiranju.

(281)

Zbog navedenih razloga i na temelju dostupnih informacija Komisija nije pronašla dokaz da je prekršeno načelo otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog natječajnog postupka za otuđenje imovine NG-a, MSR-a i CMHN-a ili da postoji ponuda s osiguranim financiranjem koja je viša od ponuđene cijene grupe Capricorn.

(282)

Komisija je utvrdila da dio mjere 2. (zajam FSZ-u) te mjere 8., 11. i 15. ne predstavljaju državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1.

(283)

Komisija je utvrdila da je Njemačka mjeru 1., dio mjere 2. (zajam NG-a za EWN, MAN, TTI, Camp4Fun, BWN1, BWNB i BWN2) te mjere 3. do 7., 9. i 10., 12. do 14. i 16. do 19. provela nezakonito i time prekršila članak 108. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(284)

Komisija je zaključila da su mjera 1., dio mjere 2. (zajam NG-a za EWN, MAN, TTI, Camp4Fun, BWN1, BWNB i BWN2) te mjere 3. do 7., 9. i 10., 12. do 14. i 16. do 19. u korist društava Nürburgring GmbH, Motorsport Resort Nürburgring GmbH, Congress- und Motorsport Hotel Nürburgring GmbH, Cash Settlement and Ticketing GmbH, Nürburgring Automotive GmbH, Erlebnispark Nürburgring GmbH & Co. KG, Motorsport Akademie Nürburgring GmbH & Co. KG, Test & Training International GmbH, Bike World Nürburgring GmbH, BikeWorld Nürburgring Besitz GmbH, BikeWorld Nürburgring GmbH, Camp 4 Fun GmbH & Co. KG, IPC Gesellschaft für internationale Projektcoordination mbH odnosno MI-Beteiligungs- und Verwaltungs GmbH predstavljale državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. i da nisu spojive s unutarnjim tržištem jer nisu ispunjeni relevantni uvjeti iz Smjernica za sanaciju i restrukturiranje te nije utvrđena nijedna druga osnova za njihovu spojivost s unutarnjim tržištem.

(285)

Komisija nadalje donosi sljedeći zaključak:

dio mjere 2.

mjera 8.

mjera 11.

mjera 15.

mjera 1.

dio mjere 2.

mjera 3.

mjera 4.

dio mjere 5.

mjera 6.

mjera 7.

mjera 9.

mjera 10.

mjera 12.

mjera 13.

mjera 14.

mjera 16.

mjera 17.

mjera 18.

mjera 19.

(a)

ukupan iznos (glavnicu i kamate) koji treba vratiti od svakog korisnika;

(b)

detaljan opis već poduzetih i planiranih mjera za ispunjenje uvjeta iz ove Odluke;

(c)

dokumente kojima se dokazuje da je korisnicima naložen povrat potpore.

10.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/68

(1)

U parlamentarnom pitanju iz prosinca 2008. zastupnica u Europskom parlamentu, Hiltrud Breyer, postavila je pitanje javnog financiranja zračne luke Zweibrücken (3). Tvrdila je da je u razdoblju 2005. – 2006. savezna pokrajina Falačko Porajnje (dalje u tekstu: „pokrajina”) financirala zračnu luku Flugplatz GmbH Aeroville Zweibrücken (dalje u tekstu „FGAZ”) s 2,4 milijuna EUR, koje je zračna luka FGAZ upotrijebila za financiranje svojeg društva kćeri u 100 %-tnom vlasništvu, trgovačkog društva Flughafen Zweibrücken GmbH (dalje u tekstu: „FZG”). Dalje je tvrdila da je u tom istom razdoblju pokrajina u cijelosti platila troškove građevinskih radova u zračnoj luci koji su koštali 6,96 milijuna EUR.

(2)

Na parlamentarno pitanje odgovorio je povjerenik Tajani 6. siječnja 2009. Osim toga, ono je upisano kao pritužba pod brojem CP 5/2009. Komisija je 22. siječnja 2009., 24. rujna 2010. i 15. ožujka 2011. zatražila dodatne informacije od Njemačke koje je ona dostavila u dopisima od 23. ožujka 2009., 27. siječnja 2011. i 19. svibnja 2011.

(3)

Komisija je 8. travnja 2008. zatražila dodatne informacije i od trgovačkog društva Ryanair, koje su dostavljene 15. srpnja 2011. Njemački prijevod podneska koji je dostavilo trgovačko društvo Ryanair proslijeđen je Njemačkoj 18. kolovoza 2011. i Njemačka je 26. rujna 2011. izjavila da ne planira tada dostaviti primjedbe na podnesak trgovačkog društva Ryanair.

(4)

Dopisom od 22. veljače 2012. Komisija je obavijestila Njemačku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) u vezi s javnim financiranjem upravitelja zračne luke Zweibrücken i poticajima u korist zračnih prijevoznika koji se koriste zračnom lukom.

(5)

Dopisom 24. veljače 2012. Komisija je zatražila dodatne informacije nakon odluke o pokretanju postupka. Njemačka je dostavila svoje primjedbe na odluku o pokretanju postupka 4. svibnja 2012., a 16. travnja 2012. odgovorila je na zahtjev Komisije za dodatne informacije.

(6)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (4). Komisija je od zainteresiranih strana zatražila da dostave svoje primjedbe povezane s navodnom potporom.

(7)

Komisija je zaprimila primjedbe od četiri zainteresirane stranke, odnosno od trgovačkih društava Ryanair, Airport Marketing Services (dalje u tekstu: „AMS”), Germanwings i TUIFly. Proslijedila ih je Njemačkoj i dala joj priliku za odgovor u roku od mjesec dana. Njezine primjedbe zaprimljene su u dopisu od 26. listopada 2012.

(8)

Nadalje, Komisija je primila dodatne komentare društva Ryanair 20. prosinca 2013., 17. siječnja 2014. i 31. siječnja 2014. Ti su podnesci proslijeđeni Njemačkoj, koja nije željela na njih dostaviti svoje primjedbe.

(9)

Dopisima od 6. studenoga 2013., 14. ožujka 2014. i 2. travnja 2014. Komisija je zatražila dodatne informacije. Njemačka je odgovorila na zahtjeve Komisije za dodatne informacije 16. prosinca 2013., 15. siječnja 2014., 5. travnja 2014., 15. travnja 2014., 24. travnja 2014., 11. lipnja 2014. i 27. lipnja 2014.

(10)

Dopisom od 25. veljače 2014. Komisija je obavijestila Njemačku da su 20. veljače 2014. donesene Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. (5), o činjenici da će se te smjernice primjenjivati na predmetni slučaj od trenutka objave u Službenom listu Europske unije i dala je Njemačkoj priliku da dostavi svoje primjedbe na smjernice i njihovu primjenu u roku od 20 radnih dana od njihove objave u Službenom listu.

(11)

Dopisima od 24. veljače 2014. Komisija je obavijestila treće stranke i o tome da su 20. veljače 2014. donesene Smjernice za zračni prijevoz iz 2014., o činjenici da će se te smjernice primjenjivati na predmetni slučaj od trenutka objave u Službenom listu Europske unije i dala je trećim strankama priliku da dostave svoje primjedbe na te smjernice i njihovu primjenu u roku od 20 radnih dana od njihove objave u Službenom listu.

(12)

Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. obavljene su 4. travnja 2014. u Službenom listu Europske unije. Njima su zamijenjene Smjernice za zračni prijevoz (6) iz 1994. i Smjernice za zračni prijevoz iz 2005. (7).

(13)

U Službenom listu Europske unije objavljena je 15. travnja 2014. obavijest kojom se pozivaju države članice i zainteresirane stranke da u roku od mjesec dana od objave Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. dostave primjedbe o njihovoj primjeni (8).

(14)

Primjedbe Njemačke na primjenu Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. zaprimljene su 8. svibnja 2014. Njemačka se složila s primjenom Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. na ovaj slučaj. Treće stranke nisu dostavile primjedbe.

(15)

Dopisom od 17. srpnja 2014. Njemačka se iznimno pristala odreći svojih prava iz članka 342. Ugovora u vezi s člankom 3. Uredbe 1/1958 (9) i dopustila je donošenje i objavu ove Odluke na engleskom u skladu s člankom 297. Ugovora.

(16)

Zračna luka Zweibrücken bila je vojna zračna luka do 1991. kada ju je napustila američka vojska. Od 1992. do 1999. u zračnoj luci provodio se projekt prenamjene koji je sufinancirala Unija (10). Sredstva Unije iskorištena su za prilagodbu zračne luke za uporabu u civilnom zrakoplovstvu i nužnim mjerama bilo je obuhvaćeno iskorjenjivanje prepreka, modernizacija i postavljanje tornja i isušivanje uzletno-sletne staze. Privatni ulagači u projekt predvidjeli su i naknadno stvaranje poslovnog parka, multimedijskog parka i objekata za slobodno vrijeme.

(17)

Od 2000. do 2006. zračna luka nije se u načelu upotrebljavala za komercijalni zračni prijevoz. Upotrebljavali su ju vojni zrakoplovi, privatni zrakoplovi, rekreacijski zrakoplovi i povremeno se upotrebljavala za komercijalni zračni prijevoz. Većina putnika koji putuju u zračnu luku Zweibrücken i iz nje prevožena je vojnim zrakoplovima, a ostali su upotrebljavali zrakoplove u vlasništvu poduzeća ili taksi letove. Pokušali privlačenja komercijalnih prijevoznika propali su. Dio razloga bilo je postojanje NATO-vog vojnog poligona (POLYGONE), koji je znatno ograničavao mogućnost civilnih prijevoznika da pristupe zračnoj luci Zweibrücken ili ju napuste za vrijeme radnog vremena poligona.

(18)

Tek nakon uspostave kontrolne zone (CTR Zweibrücken), kojom je uređena uporaba zračnog prostora civilnih i vojnih zrakoplova bilo je moguće privući komercijalne prijevoznike. Komercijalni promet s redovitim i čarter letovima započeo je 15. rujna 2006. prvim letom trgovačkog društva Germanwings u Berlin. Operater čarter letova TUIFly započeo je s radom 30. ožujka 2007. Društvo Ryanair imalo je samo jednu liniju iz zračne luke Zweibrücken (u zračnu luku London-Stansted) u razdoblju između 28. listopada 2008. i 22. rujna 2009., a nakon toga prestalo je pružati usluge iz zračne luke Zweibrücken.

(19)

Godišnji kapacitet zračne luke Zweibrücken trenutačno iznosi otprilike 700 000 putnika, ali mogao bi se povećati do 1 milijun putnika s obzirom na kapacitet uzletno-sletne staze i područja za prihvat i otpremu.

(20)

U tablici 1. prikazan je razvoj zračne luke Zweibrücken u pogledu broja putnika i kretanja zrakoplova od 2006. do 2012.

Tablica 1.

Broj putnika 2006. – 2012.  (11)

(21)

Zračna luka Zweibrücken nalazi se 4 km jugoistočno od grada Zweibrücken u njemačkoj saveznoj pokrajini Falačko Porajnje. Ostale najbliže (12) zračne luke sljedeće su: