27.1.2016

Službeni list Europske unije

L 19/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/89

оd 18. studenoga 2015.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja diljem Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za prijevoz ugljičnog dioksida.

(2)	U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte kako bi se utvrdio popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”).

(3)	Projekte predložene za uključivanje na popis Unije ocijenile su regionalne skupine te ti projekti ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 347/2013.

(4)

Regionalne skupine postigle su sporazum o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 30. listopada 2015. dala pozitivna mišljenja o dosljednoj primjeni kriterija za procjenu te analizi troškova i koristi diljem regija, tijela za donošenje odluka regionalnih skupina donijela su regionalne popise 3. studenoga 2015. U skladu s člankom 3. stavkom 3 točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(5)	U vezi s projektima predloženima za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače, potrošače i organizacije za zaštitu okoliša.

(6)	Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu Unije ne bi trebali biti rangirani.

(7)

Projekti od zajedničkog interesa navedeni na popisu trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa. Međutim, određeni projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti uvršteni u klastere jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(8)

Na popisu Unije navedeni su projekti u različitim fazama njihova razvoja, uključujući faze predizvedivosti, izvedivosti, izdavanja dozvola i gradnje. Postoji mogućnost da je za projekte od zajedničkog interesa u ranoj fazi razvoja potrebno provesti studije kako bi se dokazala tehnička i gospodarska održivost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije, uključujući zakonodavstvo o okolišu. U tom kontekstu potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne negativne učinke na okoliš ili ih ublažiti.

(9)

Uvrštavanjem projekata na popis Unije ne dovodi se u pitanje ishod relevantne procjene utjecaja na okoliš i postupka izdavanja dozvola. U skladu s člankom 5. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 347/2013, projekt koji nije u skladu s pravom Unije može se ukloniti s popisa Unije. U skladu s člankom 5. Uredbe potrebno je nadzirati provedbu projekata od zajedničkog interesa, uključujući njihovu usklađenost s relevantnim zakonodavstvom.

(10)	U skladu s člankom 3. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 347/2013, popis Unije utvrđuje se svake dvije godine, stoga popis Unije utvrđen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1391/2013 (2) više nije valjan i potrebno ga je zamijeniti.

(11)	U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013, popis Unije sastavlja se u obliku priloga toj Uredbi.

(12)	Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga u skladu s tim izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2) Delegirana uredba (EU) br. 1391/2013 оd 14. listopada 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije (SL L 349, 21.12.2013., str. 28).

PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

Popis projekata od zajedničkog interesa Unije (‚Popis Unije’) iz članka 3. stavka 4.

A. NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

1. Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera zbog svoje međuovisne, potencijalno konkurentne ili konkurentne naravi. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

—

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:’. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim državama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa,

—

klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:’ Takvim se klasterom odražava neizvjesnost u pogledu opsega uskoga grla u različitim državama. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi hoće li se provesti jedan projekt od zajedničkog interesa, nekoliko njih ili svi, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom, i

—

klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:’ Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, opseg uskoga grla izvjesniji je nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013.

2. Postupanje s trafostanicama i kompresorskim stanicama

Trafostanice i konverterske stanice za električnu energiju te kompresorske stanice za plin smatraju se dijelom projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

3. Definicija izraza ‚Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa’

Izraz ‚Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa’ odnosi se na projekte s popisa Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog jednog od sljedećih razloga ili više njih:

—	na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti,

—	promotor projekta nije ga ponovno podnio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije,

—	projekt je već pušten u rad ili će uskoro biti pušten u rad, stoga ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013 ili

—	projekt je u postupku odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće navedeni na popisu Unije sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa.

Mogu biti razmotreni za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi neuvrštavanja na trenutačan popis Unije više ne budu primjenjivi.

4. Definicija izraza ‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’

‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’ znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih koridora električne energije i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.

B. POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora

Izgradnja prve interkonekcije između Belgije i Ujedinjene Kraljevine:

Br.

Definicija

1.1.

Klaster Belgija – Ujedinjena Kraljevina između Zeebruggea i Canterburyja [trenutačno poznat kao projekt NEMO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.1.1.

Interkonekcija između Zeebruggea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.1.2.

Unutarnji dalekovod između okolice Richborougha i Canterburyja (UK)

1.1.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Povećanje kapaciteta prijenosa između Danske, Njemačke i Nizozemske:

1.3.

Klaster Danska – Njemačka između Endrupa i Brunsbüttela, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela i Niebülla (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka između Kassøa i Dollerna, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.5.

Interkonekcija Danska – Nizozemska između Endrupa (DK) i Eemshavena (NL) [trenutačno poznata kao COBRAcable]

Povećanje kapaciteta prijenosa između Francuske, Irske i Ujedinjene Kraljevine:

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.8.

Interkonekcija Njemačka – Norveška između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) [trenutačno poznata kao projekt NordLink]

1.9.

Klaster koji povezuje Irsku s Ujedinjenom Kraljevinom, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink]

1.9.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između čvorišta Coolkeragh – Coleraine (IE) i stanice Hunterston, Islaya, Argylla i lokacije C OWF-a (UK) [trenutačno poznata kao ISLES]

1.9.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.10.

Interkonekcija Norveška – Ujedinjena Kraljevina

1.11.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.12.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Ujedinjenoj Kraljevini – Larne

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao Viking Link]

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.	Definicija
2.1.	Unutarnji dalekovod u Austriji između Westtirola i Zell-Zillera za povećanje kapaciteta na granici Austrije i Njemačke

Povećanje kapaciteta prijenosa između Belgije i Njemačke – izgradnja prve interkonekcije između tih dviju zemalja:

2.2.

Klaster Belgija – Njemačka između Lixhea i Oberziera [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.2.1

Interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE)

2.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lixhea i Herderena (BE)

2.2.3.

Nova trafostanica u Zutendaalu (BE)

2.3.

Klaster Belgija – Luksemburg za povećanje kapaciteta na granici Belgije i Luksemburga, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.3.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.3.2.

Interkonekcija između Aubangea (BE) i Bascharagea/Schifflangea (LU)

2.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.5.

Klaster Francuska – Italija između Grande Ilea i Piossasca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.5.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.7.

Interkonekcija Francuska – Španjolska između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.8.

Koordinirano postavljanje i rad transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom u Arkaleu (ES) za povećanje kapaciteta interkonekcije između Argije (FR) i Arkalea (ES)

Klaster koridora sjever – jug – zapad u Njemačkoj za povećanje kapaciteta prijenosa i integriranja energije iz obnovljivih izvora:

2.9.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama

2.10.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Brunsbüttel-Grοβgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama

2.11.

Klaster Njemačka – Austrija – Švicarska za povećanje kapaciteta na području Bodenskog jezera, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.11.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.11.2.

Unutarnji dalekovod u regiji od točke Rommelsbach do Herbertingena (DE)

2.11.3.

Unutarnji dalekovod od točke Wullenstetten do točke Niederwangen (DE) i unutarnji dalekovod Neuravensburg do graničnog područja između Njemačke i Austrije

2.12.

Interkonekcija Njemačka – Nizozemska između Niederrheina (DE) i Doetinchema (NL)

Klaster projekata za povećanje integracije energije iz obnovljivih izvora između Irske i Sjeverne Irske:

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

2.13.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Povećanje prijenosnog kapaciteta između Švicarske i Italije:

2.14.

Interkonekcija Italija – Švicarska između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT)

2.15.

Klaster Italija – Švicarska za povećanje kapaciteta na granici između Italije i Švicarske,uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.15.1.

Interkonekcija između Airola (CH) i Baggija (IT

2.15.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.15.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.15.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Klaster unutarnjih projekata za povećanje integracije energije iz obnovljivih izvora u Portugalu i poboljšanje kapaciteta prijenosa između Portugala i Španjolske:

2.16.

Klaster Portugal za povećanje kapaciteta na granici Portugala i Španjolske i povezivanje proizvodnje nove energije iz obnovljivih izvora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), umjesto nekadašnjeg dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između mjesta Vieira do Minho, Ribeira de Pena i Feira (PT), umjesto prijašnjih mjesta Frades B, Ribeira de Pena i Feira (PT)

Povećanje kapaciteta prijenosa između Portugala i Španjolske:

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i mjesta Ponte de Lima (PT) (ranije Vila Fria/Viana do Castelo) te između mjestâ Ponte de Lima i Vila Nova de Famalicão (PT) (ranije Vila do Conde) (PT), uključujući trafostanice u mjestima Beariz (ES), Fontefría (ES) i Ponte di Lima (PT)

Projekti skladištenja u Austriji i Njemačkoj:

2.18.	Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Austriji – Kaunertal, Tirol (AT)
2.19.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa
2.20.	Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Austriji – Limberg III., Salzburg (AT)
2.21.	Crpno-akumulacijsko skladište Riedl na graničnom području između Austrije i Njemačke
2.22.	Crpno-akumulacijsko skladište Pfaffenboden u Mollnu (AT)

Klaster projekata u sjevernoj i zapadnoj Belgiji za povećanje kapaciteta prijenosa:

2.23.	Klaster unutarnjih dalekovoda na belgijskoj granici između Zandvlieta i Lilla (BE) te Lilla i Mercatora (BE), uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznat kao Brabo]
2.24.	Unutarnji dalekovod između Horte i Mercatora (BE)

Klasteri unutarnjih dalekovoda u Španjolskoj za povećanje kapaciteta prijenosa sa Sredozemljem:

2.25.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Španjolskoj za povećanje kapaciteta između sjeverne Španjolske i Sredozemnoga mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.25.1.

Unutarnji dalekovodi između Mudejara i Morelle (ES) te Mezquite i Morelle (ES), uključujući trafostanicu u Mudejaru (ES)

2.25.2

Unutarnji dalekovod Morella – La Plana (ES)

2.26.

Unutarnji dalekovod u Španjolskoj između La Plane/Morelle i Godellete za povećanje kapaciteta osi u smjeru sjever – jug na Sredozemlju

2.27.

Povećanje kapaciteta između Španjolske i Francuske (opći projekt)

3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Jačanje interkonekcije između Austrije i Njemačke:

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka između St. Petera i Isara, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcije između Austrije i Italije:

3.2.

Klaster Austrija – Italija između Lienza i regije Veneto, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.2.1.

Interkonekcija između Lienza (AT) i regije Veneto (IT)

3.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lienza i Obersielacha (AT)

3.2.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.4.

Interkonekcija Austrija – Italija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcije između Bugarske i Grčke:

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL)

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

Jačanje interkonekcije između Bugarske i Rumunjske:

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG)

3.8.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.8.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.8.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcija između Slovenije, Hrvatske i Mađarske te jačanje unutarnje mreže u Sloveniji:

3.9.

Klaster Hrvatska – Mađarska – Slovenija između Žerjavenca/Hévíza i Cirkovca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI)

3.9.2.

Unutarnji dalekovod između Divače i Beričeva (SI)

3.9.3.

Unutarnji dalekovod između Beričeva i Podloga (SI)

3.9.4.

Unutarnji dalekovod između Podloga i Cirkovca (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka između Hadere i regije Atike [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

Jačanje unutarnje mreže u Češkoj:

3.11.

Klaster Češka: unutarnji dalekovodi za povećanje kapaciteta na sjeverozapadnim i južnim granicama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i Čebína (CZ)

Klaster koridor sjever – jug – istok u Njemačkoj za povećanje kapaciteta prijenosa i integriranje energije iz obnovljivih izvora:

3.12.	Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa u smjeru sjever – jug
3.13.	Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Hallea/Saalea i Schweinfurta za povećanje kapaciteta u koridoru sjever – jug – istok

Povećanje kapaciteta prijenosa između Njemačke i Poljske:

3.14.

Klaster Njemačka – Poljska između Eisenhüttenstadta i Plewiske [trenutačno poznat kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.1.

Interkonekcija između Eisenhüttenstadta (DE) i Plewiske (PL)

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.15.

Klaster Njemačka – Poljska između Vierradena i Krajnika [trenutačno poznat kao projekt GerPol Improvements], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.15.1.

Interkonekcija između Vierradena (DE) i Krajnika (PL)

3.15.2.

Postavljanje transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom na interkonekciji između Krajnika (PL) i Vierradena (DE) te koordinirani rad s transformatorima s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom na interkonektoru između Mikułowe (PL) i Hagenwerdera (DE)

Povećanje kapaciteta prijenosa između Mađarske i Slovačke:

3.16.

Klaster Mađarska – Slovačka između Gönyűa i Gabčíkova, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.16.1.

Interkonekcija između Gabčíkova (SK), Gönyűa (HU) i mjesta Vel'ký Ďur (SK)

3.16.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.16.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.17.

Projekt od zajedničkog interesa Mađarska – Slovačka: interkonekcija između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK)

3.18.

Klaster Mađarska – Slovačka između područja Kisvárde i mjesta Veľké Kapušany, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.18.1.

Interkonekcija između područja Kisvárde (HU) i mjesta Vel'ké Kapušany (SK)

3.18.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.19.

Klaster Italija – Crna Gora između Villanove i Lastve, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.19.1.

Interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)

3.19.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.19.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.20.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.21.

Interkonekcija Italija – Slovenija između Salgarede (IT) i regije Divača-Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija između Resite i Pančeva [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

Crpno-akumulacijska skladišta u Bugarskoj i Grčkoj:

3.23.	Crpno-akumulacijsko skladište u Bugarskoj – Jadenica
3.24.	Crpno-akumulacijsko skladište u Grčkoj – Amfilochia
3.25.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa
3.26.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4. Prioritetni koridor Plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Tolstrup Gaardea (DK) i Bentwischa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao 3. interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.2.3.

Unutarnji dalekovod između CHP2 i HPP u Rigi (LV)

4.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 4.9.

4.4.

Klaster Latvija – Švedska: povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao projekt NordBalt], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.4.1.

Unutarnji dalekovod između Ventspilsa, Tumea i Imante (LV)

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

Pojačanja u Litvi i Poljskoj potrebna za rad projekta LitPol Link I.:

4.5.

Klaster Litva – Poljska između Alytusa (LT) i Elka (PL), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.5.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Olsztyn Mątkija (PL)

4.5.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.5.

Unutarnji dalekovod između Kruonisa i Alytusa (LT)

Crpno-akumulacijska skladišta u Estoniji i Litvi:

4.6.

Crpno-akumulacijsko skladište u Estoniji – Muuga

4.7.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Litvi – Kruonis

4.8.

Klaster Estonija – Latvija i unutarnja pojačanja u Litvi, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Eestija i Tsirguliine (EE)

4.8.5.

Unutarnji dalekovod između trafostanice u Litvi i državne granice (LT)

4.8.6.

Unutarnji dalekovod između Kruonisa i Visaginasa (LT)

4.9.

Različiti aspekti integracije mreže električne energije baltičkih zemalja u kontinentalnu europsku mrežu, uključujući njihov sinkroniziran rad (generički projekt)

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Irske i Ujedinjene Kraljevine:

Br.

Definicija

5.1.

Klaster kojim se omogućuju dvosmjerni tokovi iz Sjeverne Irske u Veliku Britaniju i Irsku te također iz Irske u Ujedinjenu Kraljevinu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.1.1.

Fizički reverzibilni tok na točki interkonekcije u Moffatu (IE/UK)

5.1.2.

Dogradnja plinovoda SNIP (od Škotske do Sjeverne Irske) za prihvaćanje fizičkog reverzibilnog toka između Ballylumforda i Twynholma

5.1.3.

Razvoj podzemnog objekta za skladištenje plina (UGS) u Islandmageeu u Larneu (Sjeverna Irska)

5.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.3.

Terminal za LNG Shannon i spojni plinovod (IE)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke:

5.4.

3. točka interkonekcije između Portugala i Španjolske

5.5.

Istočna os Španjolska – Francuska – točka interkonekcije između Pirenejskog poluotoka i Francuske kod Le Perthusa, uključujući kompresorske stanice u Montpellieru i Saint-Martin-de-Crauu [trenutačno poznata kao Midcat]

5.6.

Pojačanje francuske mreže od juga do sjevera – reverzibilni tok od Francuske do Njemačke na točki interkonekcije Obergailbach/Medelsheim (FR)

5.7.

Jačanje francuske mreže od juga do sjevera za stvaranje područja jedinstvenog tržišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.7.1

Plinovod Val de Saône između Etreza i Voisinesa (FR)

5.7.2

Plinovod Gascogne-Midi (FR)

5.8.

Pojačanje francuske mreže za potporu tokova od juga do sjevera, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.8.1.

Plinovod Est Lyonnais između Saint-Avita i Etreza (FR)

5.8.2.

Plinovod Eridan između Saint-Martin-de-Craua i Saint-Avita (FR)

5.9.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.10.

Interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a u Njemačkoj

5.11.

Interkonekcija reverzibilnog toka između Italije i Švicarske na točki interkonekcije Passo Gries

5.12.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.13.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.14.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.15.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.16.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.17.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.18.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.19.

Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli i/ili plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjavanje (FSRU)

5.20.

Plinovod koji povezuje Alžir s Italijom (preko Sardinije) [trenutačno poznat kao plinovod Galsi]

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Poljske, Češke i Slovačke te povezuju terminali za LNG u Poljskoj i Hrvatskoj:

Br.

Definicija

6.1.

Klaster dogradnje češko-poljske interkonekcije i povezana unutarnja pojačanja u zapadnoj Poljskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.1.1.

Interkonektor Poljska – Češka [trenutačno poznat kao Stork II.] između Libhošťa, Haťa (CZ/PL) i Kędzierzyna (PL)

6.1.2.

Projekti za infrastrukturu za prijenos između Lwóweka i Kędzierzyna (PL)

6.1.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.4.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.5.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.6.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.7.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.8.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.9.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.10.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.11.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.12.

Plinovod Tvrdonice – Libhošť, uključujući nadogradnju kompresorske stanice Břeclav (CZ)

6.2.

Klaster Poljska – Slovačka: interkonekcija i povezana unutarnja pojačanja kapaciteta u istočnoj Poljskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.2.1.

Interkonektor Poljska – Slovačka

6.2.2.

Projekti za infrastrukturu za prijenos između Rembelszczyzne i Strachocine (PL)

6.2.3.

Projekti infrastrukturu za prijenos između Tworóga i Strachocine (PL)

6.2.4.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.5.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.6.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.7.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.8.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.9.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.4.

Projekt od zajedničkog interesa: dvosmjerna austrijsko-češka interkonekcija (BACI) između Baumgartena (AT), Reinthala (CZ/AT) i Břeclava (CZ)

Projekti kojima se omogućuje tok plina od hrvatskog terminala za LNG do susjednih država:

6.5.

Klaster Krk: terminal za LNG i evakuacijski plinovodi prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Postupni razvoj terminala za LNG na Krku (HR)

6.5.2.

Plinovod Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (HR)

6.5.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.5.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.6.

Sada projekt od zajedničkog interesa br. 6.26.1.

6.7.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Projekti kojima se omogućuju tokovi plina od južnog plinskog koridora i/ili terminala za LNG u Grčkoj kroz Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i dalje do Mađarske, uključujući kapacitete reverzibilnog toka od juga do sjevera i integraciju tranzitnih i prijenosnih sustava:

6.8.

Klaster interkonekcija između Grčke, Bugarske i Rumunjske te potrebna pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotinija (EL) i Stare Zagore (BG) [trenutačno poznata kao IGB]

6.8.2.

Potrebno obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog prijenosnog sustava

6.8.3.

Interkonekcija sjevernog prstena bugarskog sustava za prijenos plina s plinovodom Podisor – Horia i proširenje kapaciteta na dionici Hurezani – Horia – Csanádpalota

6.8.4.

Plinovod namijenjen proširenju kapaciteta na interkonekciji sjevernog prstena bugarske i rumunjske mreže za prijenos plina

6.9.

Klaster terminala za LNG u sjevernoj Grčkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.9.1.

Terminal za LNG u sjevernoj Grčkoj

6.9.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.9.3.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

6.10.

Projekt od zajedničkog interesa: plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao IBS]

6.11.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.12.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.13.

6.13.1.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.4.

6.13.2.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.5.

6.13.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.6.

6.14.

Sada projekt od zajedničkog interesa br. 6.24.1.

6.15.

Interkonekcija nacionalnog prijenosnog sustava s međunarodnim vodovima za prijenos plina i reverzibilnim tokom u Isaccei (RO)

6.15.1.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.15.

6.15.2.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.15.

Projekt kojim se omogućuje protok plina iz južnog plinskog koridora preko Italije prema sjeveroistočnoj Europi

6.16.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa
6.17.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa
6.18.	Plinovod Adriatica (IT)
6.19.	Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Projekti kojima se omogućuje razvoj podzemnog skladišnog kapaciteta za plin u jugoistočnoj Europi:

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.20.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta za plin Čiren (BG)

6.20.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

i jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.5.

Novo podzemno skladište plina u Rumunjskoj

6.20.6.

Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj

6.21.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.22.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.23.

Interkonekcija Mađarska – Slovenija (Nagykanizsa – Tornyiszentmiklós (HU) – Lendava (SI) – Kidričevo)

6.24.

Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom prijenosnom koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija (trenutačno poznat kao ROHUAT/BRUA) za omogućavanje 1,75 bcm/a u prvoj fazi i 4,4 bcm/a u drugoj fazi, uključujući nove izvore iz Crnog mora:

6.24.1.

Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarska dionica, kompresorska stanica 1. faze u Csanádpaloti (1. faza)

6.24.2.

Razvoj nacionalnog prijenosnog sustava plina na rumunjskom državnom području na koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija – prijenosni plinovod Podișor – Horia GMS i tri nove kompresorske stanice (Jupa, Bibești i Podișor) (1. faza)

6.24.3.

Kompresorska stanica GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani) (1. faza)

6.24.4.

Plinovod Városföld – Ercsi – Győr (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.5.

Plinovod Ercsi – Százhalombatta (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.6.

Kompresorska stanica Városföld (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.7.

proširenje kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj prema Mađarskoj do 4,4 bcm godišnje (2. faza)

6.24.8.

Obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

6.24.9.

Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarska dionica, kompresorska stanica u Csanádpaloti ili Algyőu (HU) (kapacitet 4,4 bcm/a) (2. faza)

6.25.

Klaster infrastruktura za dovođenje novog plina u središnju i jugoistočnu europsku regiju u cilju diversifikacije, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.25.1.

Sustav plinovoda od Bugarske do Slovačke [trenutačno poznat kao Eastring]

6.25.2.

Sustav plinovoda od Grčke do Austrije [trenutačno poznat kao Tesla]

6.25.3.

Daljnje proširenje dvosmjernog prijenosnog koridora Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija [trenutačno poznat kao ROHUAT/BRUA, 3. faza]

6.25.4.

Infrastruktura za omogućavanje razvoja bugarskog plinskog čvorišta

6.26.

Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija kod Rogateca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.26.1.

Interkonekcija Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

6.26.2.

Kompresorska stanica Kidričevo, 2. faza nadogradnje (SI)

6.26.3.

Kompresorske stanice na hrvatskom sustavu za prijenos plina

6.26.4.

GCA 2014/04 Murfeld (AT)

6.26.5.

Nadogradnja interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI)

6.26.6.

Nadogradnja interkonekcije Rogatec

7. Prioritetni koridor južnog plinskog koridora (SGC)

Br.

Definicija

7.1.

Projekt od zajedničkog interesa: klaster za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za prijevoz najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

7.1.1.

Plinovod prema EU-u iz Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP), Proširenja južnokavkaskog plinovoda (SCP-(F)X) i Transanatolijskog plinovoda prirodnog plina (TANAP)]

7.1.2.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)]

7.1.4.

Plinovod od Grčke do Italije [trenutačno poznat kao Posejdonov plinovod]

7.1.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

7.1.6.

Stanice za mjerenje i regulaciju za povezivanje grčkog prijenosnog sustava s TAP-om

7.1.7.

Plinovod Komotini – Thesprotia (EL)

7.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

7.3.

7.3.1.

Plinovod od ciparskog mora do grčkog kopna preko Krete [trenutačno poznat kao Plinovod EastMed]

7.3.2

Uklanjanje unutarnjih uskih grla na Cipru radi zaustavljanja izolacije i omogućavanja prijenosa plina iz istočnog Sredozemlja

7.4.

Klaster interkonekcija s Turskom, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.4.1.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

7.4.2.

Interkonektor između Turske i Bugarske [trenutačno poznat kao ITB]

8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.1.

Klaster za diversifikaciju opskrbe u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.1.1.

Interkonektor između Estonije i Finske [trenutačno poznat kao Balticconnector] i

8.1.2.

Jedan od sljedećih terminala za LNG:

8.1.2.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.1.2.2.

LNG Paldiski (EE)

8.1.2.3.

LNG Tallinn (EE)

8.1.2.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje infrastrukture za prijenos u baltičkim državama i modernizacija podzemnog skladišta plina u Latviji:

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.2.

Pojačanje interkonekcije Estonija – Latvija

8.2.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.2.4.

Poboljšanje podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltic Pipe]

8.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.5.

Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao GIPL]

8.6.

Terminal za LNG u Göteborgu u Švedskoj

8.7.

Proširenje kapaciteta terminala za LNG Świnoujście u Poljskoj

8.8.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Poboljšanje sigurnosti opskrbe naftom u srednjoistočnoj europskoj regiji povećanjem interoperabilnosti i omogućavanjem odgovarajućih alternativnih ruta opskrbe:

Br.

Definicija

9.1.

Naftovod Adamowo – Brody: naftovod koji povezuje pretovarilište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.3.

Naftovod JANAF-Adria: obnova, dogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku morsku luku Omišalj s južnom Družbom (Hrvatska, Mađarska, Slovačka); (mađarsko-slovačka interkonekcija više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa)

9.4.

Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: spajanje i drugi vod na Pomeranskom naftovodu koji povezuje terminal za skladištenje naftnih derivata Plebanka (blizu Płocka) i pretovarilište Gdanjsk

9.6.

TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

10. Prioritetno tematsko područje za uvođenje pametnih mreža

Br.	Definicija
10.1.	Projekt sjevernoaltantskog zelenog pojasa (Irska, Ujedinjena Kraljevina/Sjeverna Irska) namijenjen redukciji vjetra provedbom komunikacijske infrastrukture, jačanju nadzora nad mrežom i uspostavi (prekograničnih) protokola za upravljanje potražnjom.
10.2.	Green-Me (Francuska, Italija) namijenjen je jačanju integracije RES-a provedbom sustava automatizacije, nadzora i praćenja u trafostanicama HV i HV/MV, uključujući komunikaciju s obnovljivim generatorima i skladištima u primarnim trafostanicama te razmjenu novih podataka kako bi se omogućilo bolje prekogranično upravljanje povezivanjem.
10.3.	SINCRO.GRID (Slovenija/Hrvatska) namijenjen je rješavanju mrežnog napona, nadzora frekvencije i pitanja zagušenja, čime se omogućuje daljnje raspoređivanje obnovljivih izvora energije te premještanje uobičajene proizvodnje integracijom novih aktivnih elemenata u prijenosnim i distribucijskim mrežama u virtualan prekogranični nadzorni centar na temelju naprednog upravljanja podacima, zajedničke optimizacije sustava i predviđanja, uključujući dva susjedna OPS-a i dva susjedna ODS-a.

11. Prioritetno tematsko područje za elektroenergetske autoceste

Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste

Br.

Definicija

Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

1.1.1.

Interkonekcija između Zeebruggea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela i Niebülla (DE)

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.5.

Interkonekcija Danska – Nizozemska između Endrupa (DK) i Eemshavena (NL) [trenutačno poznata kao COBRAcable]

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.1.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.8.

Interkonekcija Njemačka – Norveška između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) [trenutačno poznata kao projekt NordLink]

1.10.

Interkonekcija Norveška – Ujedinjena Kraljevina

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao Viking Link]

Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

2.2.1.

Interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE)

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija Francuska – Španjolska između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama

2.10.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Brunsbüttel-Grοβgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

2.13.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa u smjeru sjever – jug

Prioritetni koridor Plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

4.1.

27.1.2016

Službeni list Europske unije

L 19/22

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/90

оd 26. siječnja 2016.

o izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 102/2012 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz, među ostalim, Ukrajine, nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Mjere na snazi

(1)	Antidampinške mjere na snazi za uvoz određene čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine prvotno su uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1796/1999 (2) („Izvorna uredba”) i zadnji put produžene Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 102/2012 (3) („mjere na snazi”).

(2)	Mjere na snazi u obliku su pristojbe ad valorem od 51,8 %.

1.2. Zahtjev za reviziju

(3)	Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnio PJSC „PA”„Stalkanat-Silur” („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik iz Ukrajine.

(4)	Zahtjev je bio ograničen na područje ispitivanja dampinga u mjeri u kojoj se to odnosilo na podnositelja zahtjeva.

(5)	U svom je zahtjevu podnositelj dostavio dokaze prima facie prema kojima su promjene u njegovoj aktualnoj strukturi trajne, a temelje se na koncentraciji, među ostalim, dvaju nepovezanih proizvođača izvoznika u Ukrajini (od kojih je samo jedan ranije pojedinačno istražen).

(6)

Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da je na temelju njegovih vlastitih domaćih cijena ili na temelju njegove izračunane uobičajene vrijednosti (troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit) umjesto prethodno korištene uobičajene vrijednosti analogne zemlje, dampinška marža podnositelja zahtjeva znatno niža od trenutačne razine mjera.

(7)	Stoga je podnositelj zahtjeva tvrdio da zadržavanje mjera na postojećoj razini više nije bilo potrebno kako bi se kompenzirali učinci prethodno utvrđenog štetnog dampinga.

1.3. Pokretanje revizije

(8)

Komisija je nakon obavješćivanja država članica utvrdila da postoje dostatni dokazi kojima se opravdava pokretanje djelomične privremene revizije i u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (4)18. studenoga 2014. najavila pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, ograničenog na područje ispitivanja dampinga u mjeri u kojoj se to odnosi na podnositelja zahtjeva.

1.4. Dotični proizvod i istovjetan proizvod

(9)

Dotični proizvod koji je predmet trenutačne revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i u posljednjem ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera na snazi, odnosno čelična užad i kabeli, uključujući zatvorenu užad, osim užadi i kabela od nehrđajućeg čelika, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, podrijetlom iz Ukrajine („dotični proizvod”), trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98.

(10)	Proizvod koji se proizvodi i prodaje u Ukrajini, kao i u trećim zemljama, i onaj koji se izvozi u Uniju imaju iste osnovne fizičke i tehničke značajke i krajnje upotrebe te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

1.5. Strane na koje se odnosi postupak

(11)	Komisija je o pokretanju privremene revizije službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, udruženje industrije Unije koje joj je poznato i ukrajinske vlasti. Zainteresirane strane imale su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i biti saslušane.

(12)	Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i u zadanom roku primila odgovor. Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga. Provjera je provedena u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva u Odesi, Ukrajina.

1.6. Razdoblje revizije ispitnog postupka

(13)	Ispitni postupak revizije trajao je od 1. srpnja 2013. do 30. rujna 2014.

2. REZULTATI ISPITNOG POSTUPKA

2.1. Damping

2.1.1. Uobičajena vrijednost

(14)

Ukupni obujam izvozne prodaje u Uniju u razdoblju revizije ispitnog postupka bio je ograničen na samo dvije prodajne transakcije, a kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 26., te transakcije nisu se smatrale reprezentativnima. Kao što se također navodi u uvodnoj izjavi 26., izvozna cijena stoga je utvrđena na temelju izvozne prodaje koju je podnositelj zahtjeva ostvario u treće zemlje tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Obujam prodaje na tržištima trećih zemalja upotrijebljen je za procjenu reprezentativnosti domaće prodaje radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe.

(15)

Za određivanje uobičajene vrijednosti najprije je utvrđeno je li podnositeljev ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan u usporedbi s njegovim ukupnim obujmom izvoza u treće zemlje. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe utvrđeno je da je domaća prodaja bila reprezentativna jer je ukupni obujam domaće prodaje bio barem 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u treće zemlje tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka.

(16)

Za svaku vrstu proizvoda koju je podnositelj zahtjeva prodavao na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u treće zemlje, bilo je utvrđeno je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja određene vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezene u treće zemlje tijekom istog razdoblja.

(17)

Ispitano je i može li se domaća prodaja svake vrste proizvoda smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela domaće prodaje nezavisnim kupcima koja je bila profitabilna za svaku vrstu proizvoda izvezenog u dotične treće zemlje tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka.

(18)

Za one vrste proizvoda gdje je više od 80 % obujma prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška, a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena sve prodaje dotične vrste proizvoda, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(19)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupne prodaje ili kada je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunata kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka.

(20)	Ako se domaće cijene određene vrste proizvoda koju prodaje podnositelj zahtjeva nisu mogle upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(21)

Pri izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, iznosi za prodajne, opće i administrativne troškove te za dobit temeljili su se, u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, na stvarnim podatcima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda koje je u uobičajenom tijeku trgovine ostvario podnositelj zahtjeva.

(22)

Nakon konačne objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi njegova domaća prodaja poduzećima u državnom vlasništvu trebala biti isključena iz određivanja uobičajene vrijednosti. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da su cijene zaračunate poduzećima u državnom vlasništvu sustavno više od cijena zaračunatih drugim kupcima na domaćem tržištu na temelju većeg rizika neplaćanja ili znatno zakašnjelog plaćanja, što se odrazilo i na unutarnju politiku poduzeća u pogledu određivanja cijena. Tvrdilo se da više cijene stoga nisu povezane sa značajkama dotičnog proizvoda. Sljedeće, podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi, ako je uobičajena vrijednost utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, samo troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi nastali u domaćoj prodaji za nezavisne distributere trebali biti upotrijebljeni kako bi se osigurala usporedivost s izvoznom prodajom koja je ostvarena isključivo istoj vrsti kupaca.

(23)

U pogledu podnositeljeva zahtjeva za isključenje domaće prodaje poduzećima u državnom vlasništvu iz određivanja uobičajene vrijednosti, dokazi prikupljeni u ispitnom postupku potvrdili su da su prodajne cijene za poduzeća u državnom vlasništvu po vrsti proizvoda bile u prosjeku dosljedno više od onih zaračunatih bilo kojoj drugoj vrsti kupaca na domaćem tržištu. Ova dosljedna razlika u cijenama bila je rezultat kombinacije više specifičnih čimbenika koji utječu samo na ovu vrstu kupca na domaćem tržištu: i. podnositeljevo utvrđivanje postojanja velikog rizika neplaćanja ili znatno zakašnjelog plaćanja prilikom prodaje poduzećima u državnom vlasništvu; ii. činjenica da se ta politika učinkovito primjenjivala dodjelom mnogo dužih kreditnih razdoblja poduzećima u državnom vlasništvu (uključujući mogućnost da dodatno odgode plaćanje kako je vidljivo u ugovoru); iii. dokazi o prijašnjim zakašnjelim plaćanjima; iv. činjenica da ukrajinski zakon izuzima poduzeća u državnom vlasništvu od podmirivanja potraživanja vjerovnika u slučaju stečaja; v. činjenica da se prodaja poduzećima u državnom vlasništvu odvija preko složenih natječajnih postupaka, u kojima se o odredbama ugovora ne može pregovarati i upotrebljava se zadani standardni ugovor, te konačno vi. poduzeća u državnom vlasništvu prema zakonu ne smiju isplaćivati predujmove za kupnju robe. Stoga se na temelju tih specifičnih okolnosti prihvaća tvrdnja podnositelja zahtjeva.

(24)

S obzirom na tvrdnju da se prilikom utvrđivanja uobičajene vrijednosti upotrebljavaju samo troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi nastali prilikom prodaje nezavisnim distributerima, člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe predviđeno je da bi se iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova trebali temeljiti na stvarnim podatcima koji se odnose na podnositeljevu proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine. U skladu s ovim člankom podatci o podnositelju zahtjeva upotrijebljeni su u vezi sa svim prodajama (isključujući prodaju poduzećima u državnom vlasništvu) na domaćem tržištu. Budući da su prodajne cijene za krajnje korisnike na domaćem tržištu prilagođene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. Osnovne uredbe (kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 30. i 31. u nastavku), stavljene su na razinu usporedivu s domaćom prodajom nezavisnim distributerima. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(25)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da bi trebalo upotrijebiti razumnu profitnu maržu od 5 % prilikom određivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Spomenut je prethodni ispitni postupak o dotičnom proizvodu u kojem se takva profitna marža smatrala razumnom. Podnositelj zahtjeva dodatno je tvrdio da alternativno razina dobiti ne bi trebala premašivati razinu dobiti postignutu za prodaju nezavisnim distributerima s obzirom na to da je ta razina prodaje usporediva s razinom izvozne prodaje. Međutim, člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe predviđeno je da bi se iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova trebali temeljiti na stvarnim podatcima koji se odnose na podnositeljevu proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine. Budući da su ti podatci dostupni, upotrijebljeni su u skladu s tim člankom. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

2.1.2. Izvozna cijena

(26)

Samo su dvije prodajne transakcije u Uniju izvršene tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. Nisu smatrane reprezentativnima zbog njihovog ograničenog obujma i jer su izvršene samo jednom kupcu s posebnim specifikacijama proizvoda. Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, kojim se omogućuje izračun izvozne cijene na bilo kojoj razumnoj osnovi. U tom je slučaju prodaja istovjetnog proizvoda podnositelja zahtjeva u treće zemlje tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka upotrijebljena kao osnova za izračun izvozne cijene. Naime, prodaja u treće zemlje bila je obilježena znatnim obujmom prema velikom broju kupaca i ispitnim postupkom nisu otkrivena narušavanja cijena ili drugi čimbenici na tržištima trećih zemalja kojima bi se sugeriralo da se prodaja podnositelja zahtjeva na tim tržištima ne bi mogla upotrijebiti za utvrđivanje izvozne cijene.

2.1.3. Usporedba

(27)

Prosječna uobičajena vrijednost i prosječna izvozna cijena uspoređene su na osnovi cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razliku u troškovima prijevoza i kredita u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(28)

Podnositelj zahtjeva zatražio je i prilagodbu uobičajene vrijednosti za razliku u razini trgovine upućujući na činjenicu da njegova prodaja na domaćem tržištu trgovcima na malo i krajnjim korisnicima putem regionalnih prodajnih centara nije bila usporediva s prodajom nezavisnim distributerima. Podnositelj zahtjeva dodatno je tvrdio da je sva izvozna prodaja bila prodaja nezavisnim distributerima i stoga je bila usporediva samo s domaćom prodajom nezavisnim distributerima. Ponderiranu prosječnu razliku cijena između prodaja na dvije razine trgovine na domaćem tržištu smatralo se osnovom za izračun prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. Osnovne uredbe.

(29)

Nakon konačne objave podnositelj zahtjeva i dalje je tražio prilagodbu za razlike u razini trgovine. Uz to je tvrdio da bi se određivanje prilagodbe razine trgovine trebalo napraviti na tromjesečnoj osnovi kako bi se uklonio utjecaj devalvacije ukrajinske valute u odnosu na strane valute koji se odražava u cijenama sirovina i visokoj inflaciji u razdoblju revizije ispitnog postupka.

(30)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je prodaja trgovcima na malo (putem regionalnih prodajnih centara) doista bila na različitoj razini trgovine od izvozne prodaje i da se ta razlika odrazila u prodajne cijene. Domaće prodajne cijene krajnjim korisnicima putem regionalnih prodajnih centara bile su dosljedno više, a količine dosljedno niže od prodaje nezavisnim distributerima. Uz to su krajnji korisnici imali koristi od dodatnih usluga koje su im nudili regionalni prodajni centri. Stoga je odobrena prilagodba razlika u razini trgovine u smislu članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. Osnovne uredbe.

(31)

Podnositelj zahtjeva temeljio je izračun tražene prilagodbe na ukupnoj prosječnoj razlici cijena između dviju razina trgovine ponderiranoj na osnovi obujma prodanog nezavisnim distributerima. Međutim, obujam prodan nezavisnim distributerima ne bi trebao utjecati na razinu prilagodbe. Stoga je Komisija izračunala prilagodbu na osnovi ponderirane prosječne razlike cijena po toni i po vrsti proizvoda primijenjene na obujam prodaje samo krajnjim korisnicima.

(32)	Konačno, prilagodba nije izračunata na tromjesečnoj osnovi kako je predložio podnositelj zahtjeva jer je utvrđeno da se time ne bi neutralizirao utjecaj narušavanja spomenut u uvodnoj izjavi 29.

2.1.4. Dampinška marža

(33)	Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost po vrsti uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste istovjetnog proizvoda u trećim zemljama. Ta usporedba pokazala je postojanje dampinga.

(34)	Utvrđena je dampinška marža podnositelja zahtjeva od 10,5 %, izražena kao postotak neto cijene franko granica Unije.

2.2. Trajna priroda promijenjenih okolnosti

(35)	U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li se razumno smatrati da su promijenjene okolnosti u pogledu dampinga trajne prirode.

(36)

Antidampinška pristojba koja se trenutačno primjenjuje utvrđena je tijekom početnog ispitnog postupka. Tijekom razdoblja tog ispitnog postupka Ukrajinu se smatralo gospodarstvom u tranziciji i stoga je uobičajena vrijednost utvrđena na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe. Posljedično, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijena plaćenih na tržištu analogne zemlje koja je zemlja tržišnog gospodarstva, odnosno Poljska.

(37)	U 2005. Ukrajina je dobila status tržišnog gospodarstva i zato se članak 2. stavak 7. Osnovne uredbe više ne primjenjuje na nju. Stoga se dampinška marža podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka temeljila na njegovim vlastitim provjerenim podatcima.

(38)

Dokazima dobivenim i provjerenim tijekom ispitnog postupka potvrđene su promjene njegove trenutačne strukture društva utemeljene na koncentraciji dvaju bivših nepovezanih proizvođača izvoznika i trećeg subjekta odgovornog za prodaju i stavljanje na tržište. Koncentracija je provedena 2010. Promjena se smatra trajnom jer su zadatci koje su prethodno obavljali zasebni subjekti stvarno preneseni na podnositelja zahtjeva. Nema naznaka koje upućuju na moguće buduće promjene.

(39)

S obzirom na navedeno, smatra se da se okolnosti koje su dovele do pokretanja ove revizije vjerojatno neće promijeniti u skoroj budućnosti na način koji bi utjecao na rezultate trenutačne revizije. Stoga se zaključuje da se promjene smatraju trajnima i da primjena mjera na njihovoj postojećoj razini više nije opravdana.

(40)

Nakon konačne objave Odbor za vezu industrija žičane užadi EU-a (EWRIS) tvrdio je da zbog vojnih operacija u tijeku na području Ukrajine, gdje se nalazi jedna od dvije proizvodne lokacije podnositelja zahtjeva, nije moguće zaključiti da je promjena iz uvodne izjave 38. trajne prirode. U tom se pogledu prvo navodi da se zaključak o trajnoj prirodi promijenjenih okolnosti s obzirom na damping temeljio na dva elementa iz uvodnih izjava 37. i 38., od kojih EWRIS osporava samo jedan. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da proizvodna lokacija podnositelja zahtjeva u Donjecku ne radi od ljeta 2014., što ograničava proizvodni kapacitet podnositelja zahtjeva. Takva odluka podnositelja zahtjeva, motivirana sigurnosnim razlozima, nije u sukobu s utvrđenom činjenicom da je koncentracija nekadašnja dva proizvođača dotičnog proizvoda na snazi od 2010. te da predstavlja strukturnu promjenu trajne prirode u poslovanju tih dvaju poduzeća. Stoga je taj argument odbačen.

3. ANTIDAMPINŠKE MJERE

(41)	S obzirom na rezultate ovog ispitnog postupka revizije, smatra se primjerenim izmijeniti antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda iz Ukrajine uvođenjem pristojbe koja se primjenjuje na PJSC „PA”„Stalkanat-Silur” na razini od 10,5 %.

(42)	Ovaj zaključak ne utječe na mjere na snazi na razini države.

4. OBJAVA

(43)

Zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima koji su doveli do navedenih zaključaka i dobile su priliku za očitovanje. Njihova očitovanja uzeta su u obzir ako je to bilo primjereno. S obzirom na to da su ta očitovanja uzrokovala bitne promjene Komisijinih zaključaka o dampinškoj marži, druga objava zainteresiranim stranama dogodila se 8. prosinca 2015. Očitovanja nakon druge objave uzeta su u obzir ako je to bilo primjereno.

(44)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 3. Provedbene uredbe (EU) br. 102/2012 zamjenjuje se sljedećim:

„3. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu CIF franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. i podrijetlom iz Ukrajine, sljedeća je:

Trgovačko društvo	Antidampinška pristojba (%)	Dodatna oznaka TARIC
PJSC ‚PA’‚Stalkanat-Silur’	10,5	C052
Sva ostala trgovačka društva	51,8	C999

Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačko društvo navedeno u gornjoj tablici uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjane trgovačke fakture na kojoj se mora nalaziti datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje izdaje takvu fakturu, uz navođenje njegova/njezina imena i funkcije, formulirana kako slijedi: ‚Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) čelične užadi i kabela prodanih za izvoz u Europsku uniju, navedenih na ovoj fakturi, proizveo (naziv i adresa trgovačkog društva) (dodatna oznaka TARIC) u Ukrajini. Izjavljujem da su podatci na ovom računu potpuni i točni.’ Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbi koja se primjenjuje na ‚sva ostala trgovačka društva’.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 1796/1999 od 12. kolovoza 1999. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Mađarske, Indije, Meksika, Poljske, Južne Afrike i Ukrajine te o završetku antidampinškog postupka u vezi s uvozom iz Republike Koreje (SL L 217, 17.8.1999., str. 1.).

(3) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 102/2012 od 27. siječnja 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ukrajine kako je proširena na uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Maroka, Moldove i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz tih zemalja ili ne, nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 te o prekidu postupka revizije nakon isteka mjere u vezi s uvozom čelične užadi i kabela podrijetlom iz Južne Afrike prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 36, 9.2.2012., str. 1.).

(4) Obavijest o pokretanju postupka djelomične revizije tijekom važenja antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine (SL C 410, 18.11.2014., str. 15.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 19

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 59. 27. siječnja 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/90 оd 26. siječnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 102/2012 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz, među ostalim, Ukrajine, nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009	22
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/91 оd 26. siječnja 2016. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2368/2002 o provedbi postupka certificiranja Procesa Kimberley za međunarodnu trgovinu neobrađenim dijamantima	28
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/92 оd 26. siječnja 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	31

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	IL	236,2
	MA	80,0
	TN	158,2
	TR	99,6
	ZZ	143,5
0707 00 05	MA	86,8
	TR	156,8
	ZZ	121,8
0709 93 10	MA	45,9
	TR	147,0
	ZZ	96,5
0805 10 20	EG	47,4
	MA	62,6
	TN	61,0
	TR	64,3
	ZZ	58,8
0805 20 10	IL	147,6
	MA	77,4
	ZZ	112,5
0805 20 30 , 0805 20 50 , 0805 20 70 , 0805 20 90	IL	116,8
	JM	154,6
	MA	53,1
	TR	104,1
	ZZ	107,2
0805 50 10	TR	97,9
0805 50 10	ZZ	97,9
0808 10 80	CL	87,5
	US	122,2
	ZZ	104,9
0808 30 90	CN	53,7
	TR	82,0
	ZZ	67,9