14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/1

(1)

Uredbom (EZ) br. 850/2004 u zakonodavstvo Unije provode se obveze utvrđene u Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima odobrenoj Odlukom Vijeća 2006/507/EZ (2) te u Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz Aarhusa iz 1998. (dalje u tekstu: „Protokol”) uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. (dalje u tekstu: „CLRTAP”) odobrenom Odlukom Vijeća 2004/259/EZ (3).

(2)

U Odluci 2009/2 (4), koju je donijelo Izvršno tijelo CLRTAP-a na svojem 27. zasjedanju od 14. do 18. prosinca 2009., utvrđeno je da su kratkolančani klorirani parafini (dalje u tekstu: „SCCP-i”) postojane organske onečišćujuće tvari. SCCP-i su stoga uvršteni u Protokol za ukidanje, podložno dvama izuzećima: uporabi kao usporivači gorenja u gumi za transportne trake u rudarskoj industriji ili u sredstvima za brtvljenje brana. Na temelju Odluke 2009/2 stranke Protokola obvezne su ukinuti te dvije uporabe kad postanu dostupne primjerene zamjenske tvari ili tehnologije. Odluka 2009/2 uvedena je u zakonodavstvo Unije Uredbom Komisije (EU) br. 519/2012 (5), kojom se SCCP-i dodaju u popis u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004.

(3)

U unosu o SCCP-ima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 predviđeno je odstupanje za proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu SCCP-a u transportnim trakama u rudarskoj industriji i u sredstvima za brtvljenje brana. Na temelju tog unosa te u svrhu usklađivanja s Odlukom 2009/2, čim postanu dostupne nove informacije o detaljima uporaba i sigurnije zamjenske tvari ili tehnologije, Komisija mora preispitati odstupanja radi postupnog ukidanja preostalih uporaba SCCP-a. Takvo preispitivanje, propisano Odlukom 2009/2, u skladu je s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 850/2004.

(4)

U skladu s Odlukom 2009/2 i unosom o SCCP-ima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004, pri preispitivanju izuzeća trebalo bi se usredotočiti na postojanje odgovarajućih zamjenskih tvari i tehnologija za dvije preostale uporabe. Kad se te zamjenske tvari utvrde, izuzeća bi trebalo izbrisati iz unosa.

(5)

Nizozemska je 2010. dostavila dokumentaciju o SCCP-ima naslova „Procjena mogućih ograničenja kratkolančanih kloriranih parafina” (dalje u tekstu: „dokumentacija”) (6). U dokumentaciji je utvrđeno nekoliko zamjenskih tvari koje bi se mogle upotrebljavati umjesto SCCP-a u transportnim trakama u rudarskoj industriji i u sredstvima za brtvljenje brana. U dokumentaciji se uzima u obzir ishod javne rasprave koju je Nizozemska provela za vrijeme njezine izrade.

(6)

Od različitih utvrđenih zamjenskih tvari najpoznatiji su srednjelančani i dugolančani klorirani parafini (MCCP-i i LCCP-i), pri čemu se čini da većina korisnika daje prednost MCCP-ima. MCCP-i i LCCP-i imaju svojstva slična svojstvima SCCP-a. Druge dostupne zamjenske tvari uključuju tvari kao što su organofosfatni usporivači gorenja, fosfatni plastifikatori, anorganski usporivači gorenja i neke druge.

(7)

Za vrijeme javne rasprave neka su europska poduzeća istaknula da prelazak na zamjenske tvari ne mora nužno proći bez problema i da bi postupak mogao prilično potrajati. Ipak, iz primjera je vidljivo da su neka europska poduzeća počela upotrebljavati zamjenske tvari i tehnologije bez većih poteškoća. Kad je riječ o dvjema uporabama izuzetima na temelju Uredbe (EZ) br. 850/2004, vodeći proizvođač transportnih traka naveo je da je prelazak na MCCP-e protekao bez problema, uz niske troškove. Tijekom pripreme navedene javne rasprave dva su druga poduzeća iskušavala zamjenske tvari i tehnologije.

(8)

Komisija se 2013. savjetovala s relevantnim dionicima u rudarskoj industriji. Pritom se pokazalo da se u rudarskoj industriji više ne upotrebljavaju transportne trake koje sadržavaju SCCP-e.

(9)

U pogledu sredstava za brtvljenje brana koja sadržavaju SCCP-e, čini se da se ona više ne proizvode, ne stavljaju na tržište niti se upotrebljavaju u Uniji. Još 2008. relevantni su dionici priopćili Europskoj agenciji za kemikalije (7) kako se čini da se SCCP-i u Europi više ne upotrebljavaju u sredstvima za brtvljenje (uključujući sredstva za brtvljenje brana) ili su u postupku postupnog ukidanja.

(10)

U lipnju 2012. jedini poznati subjekt koji je prijavio proizvodnju SCCP-a na temelju Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8) izjavio je da je proizvodnju te tvari obustavio i da je nema namjeru ponovno pokretati.

(11)

Postoje primjerene zamjenske tvari i tehnologije za uporabu SCCP-a u transportnim trakama u rudarskoj industriji i u sredstvima za brtvljenje brana. Komisija je stoga, na temelju Odluke 2009/2 i klauzule o preispitivanju u unosu o SCCP-ima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004, dužna ukinuti te dvije uporabe. Iako se čini da je industrija dobrovoljno postupno ukinula te dvije uporabe, trebalo bi izbrisati izuzeća u unosu kako bi se osigurala potpuna usklađenost s nastojanjima međunarodnih sporazuma da se ukine uporaba postojanih organskih onečišćujućih tvari.

(12)

Potrebno je pojasniti i da se zabrana iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 850/2004 u pogledu SCCP-a ne primjenjuje na transportne trake u rudarskoj industriji i sredstva za brtvljenje brana koji su već bili u uporabi prije ili na dan stupanja na snagu ove Uredbe.

(13)

Nadalje, potrebno je pojasniti da se proizvodi koji sadržavaju SCCP u koncentracijama manjima od 0,15 % masenog udjela smiju stavljati na tržište i upotrebljavati jer je to količina SCCP-a koja može biti prisutna kao nečistoća u proizvodu proizvedenom s MCCP-om.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog Direktivom Vijeća 67/548/EEZ (9),

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/4

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1918/2006 (2) otvorena je godišnja carinska kvota za uvoz u Uniju djevičanskog maslinovog ulja obuhvaćenog oznakama KN 1509 10 10 i KN 1509 10 90 koje je u cijelosti proizvedeno u Tunisu i prevezeno izravno iz te zemlje. Člankom 2. stavkom 2. te Uredbe utvrđena su mjesečna ograničenja količine maslinovog ulja za koju se mogu izdati uvozne dozvole u okviru ukupnog opsega kvote iz stavka 1. tog članka. S obzirom na potrebu poduzimanja mjera za olakšavanje gospodarske situacije Tunisa, primjereno je olakšati trgovinu maslinovim uljem između Unije i Tunisa smanjivanjem administrativnog tereta za upravljanje kvotom omogućenom Uredbom (EZ) br. 1918/2006. Stoga je neophodno suzbiti mjesečna ograničenja predviđena člankom 2. stavkom 2. te Uredbe.

(2)

Iznos jamstva određen člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1918/2006 trebalo bi povećati kako bi se jamčilo ispunjenje obveze uvoza tijekom razdoblja valjanosti uvoznih dozvola.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1918/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

1.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/6

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1089 (2) utvrđene su godišnje nacionalne gornje granice za odgovarajuće mjere izravnih plaćanja u 2015.

(2)

U Ujedinjenoj Kraljevini ukinuto je nalogom nacionalnog suda zakonodavstvo kojim se provode pravila Unije u pogledu izravnih plaćanja u Walesu. Kao posljedica toga, Ujedinjena Kraljevina donijela je nove odluke za provedbu izravnih plaćanja u Walesu i o tome je obavijestila Komisiju. Iako je zadaća Ujedinjene Kraljevine osigurati da se tim novim odlukama poštuju primjenjivi zakonski okvir i općenita načela zakonodavstva Unije, prikladno je uzeti te nove odluke u obzir. Točnije rečeno, s obzirom na to da te nove odluke utječu na izračun godišnjih nacionalnih gornjih granica za 2015. za program osnovnih plaćanja i plaćanja za mlade poljoprivrednike za Ujedinjenu Kraljevinu, primjereno je izmijeniti te gornje granice na odgovarajući način. Osim toga, na temelju tih odluka primjereno je odrediti gornju granicu za preraspodjelu plaćanja za 2015. za Ujedinjenu Kraljevinu.

(3)

Provedbenu uredbu (EU) 2015/1089 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Za 2015. provedba programa izravne potpore predviđenih Uredbom (EU) br. 1307/2013 započela je 1. siječnja 2015. Radi dosljednosti između primjenjivosti te Uredbe za godinu podnošenja zahtjeva 2015. i primjenjivosti odgovarajućih gornjih granica proračuna ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za izravna plaćanja,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/8

(1)

Odobrenje aktivne tvari 2,4-D, kako je određeno u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (2), istječe 31. prosinca 2015.

(2)

Zahtjev za produljenje uvrštenja tvari 2,4-D u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) podnesen je u skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EU) br. 1141/2010 (4) u roku predviđenom tim člankom.

(3)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 9. Uredbe (EU) br. 1141/2010. Država članica izvjestiteljica smatrala je zahtjev potpunim.

(4)

Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je izvještaj o procjeni produljenja te ga je dostavila Europskoj agenciji za sigurnost hrane (u daljnjem tekstu: „Agencija”) i Komisiji 4. ožujka 2013.

(5)

Agencija je dostavila izvještaj o procjeni produljenja podnositelju zahtjeva i državama članicama kako bi oni dali svoje primjedbe te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je usto sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(6)

Dana 7. kolovoza 2014. i 11. ožujka 2015. (5) Agencija je Komisiji dostavila zaključak o tome može li se očekivati da aktivna tvar 2,4-D ispuni mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Komisija je 28. svibnja 2015. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavila nacrt izvješća o pregledu za 2,4-D.

(7)

Za jednu reprezentativnu uporabu ili više njih najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava aktivnu tvar utvrđeno je da su ispunjena mjerila za odobravanje iz članka 4. Stoga se ta mjerila za odobravanje smatraju ispunjenima.

(8)

Stoga je primjereno produljiti odobrenje za 2,4-D.

(9)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, postaviti određene uvjete i ograničenja. Posebno je primjereno zatražiti dodatne potvrdne informacije.

(10)

Procjena rizika za obnovu odobrenja za 2,4-D temelji se na ograničenom broju reprezentativnih uporaba, što međutim ne ograničava uporabe za koje sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju 2,4-D mogu biti odobrena. Stoga je primjereno ne zadržati ograničenje uporabe kao herbicida.

(11)

U skladu s člankom 20. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 13. stavkom 4. Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od sljedećeg dana nakon dana isteka roka važenja odobrenja aktivne tvari 2,4-D kako je navedeno u uvodnoj izjavi br. 1.

(13)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/12

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/14

(1)

Člankom 431. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane (1) (dalje u tekstu „Sporazum”) predviđa se djelomična privremena primjena Sporazuma.

(2)

U članku 3. Odluke Vijeća 2014/494/EU (2) utvrđuje se koje dijelove Sporazuma treba privremeno primjenjivati, uključujući odredbe o osnivanju i funkcioniranju Pododbora za trgovinu i održivi razvoj i Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno u članku 408. stavku 4. Sporazuma („Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu”), odredbe o trgovini i održivom razvoju te odredbe o o rješavanju sporova.

(3)

Na temelju članka 240. stavka 3. Sporazuma Pododbor za trgovinu i održivi razvoj treba donijeti svoj poslovnik.

(4)

Na temelju članka 243. stavka 3. Sporazuma Pododbor za trgovinu i održivi razvoj na svom prvom sastanku treba sastaviti popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati dužnost stručnjaka u postupcima skupina za pitanja trgovine i održivog razvoja.

(5)

Na temelju članka 268. stavka 1. Sporazuma Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu treba sastaviti popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati funkciju arbitra u postupcima rješavanja sporova u roku od šest mjeseci od početka privremene primjene Sporazuma.

(6)

Stoga je primjereno odrediti stajalište Unije u pogledu poslovnika koji treba donijeti Pododbor za trgovinu i održivi razvoj, popisa stručnjaka za trgovinu i održivi razvoj koji treba sastaviti taj Pododbor i u pogledu popisa arbitara koji treba sastaviti Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/22

(1)

Vijeće je 26. siječnja, 5. veljače i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020.

(2)

Mjesta četiriju zamjenika članova Odbora regija postala su slobodna istekom mandata gđe Biance Marie D'ANGELO, gđe Paole GIORGI, gđe Carmen MURATORE i g. Nicole VENDOLE,

—

Sig.ra Manuela BORA, Consigliere regionale e Assessore della Regione Marche,

—

Sig.ra Ilaria CAVO, Consigliere regionale e Assessore della Regione Liguria,

—

Sig. Vincenzo DE LUCA, Presidente della Regione Campania,

—

Sig. Michele EMILIANO, Presidente della Regione Puglia.

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/23

(1)

Unija promiče ratifikaciju međunarodnih konvencija o radu za koje je Međunarodna organizacija rada (MOR) utvrdila da su ažurne kako bi se doprinijelo naporima Unije u promicanju ljudskih prava i dostojnog rada za sve ljude te u iskorjenjivanju trgovine ljudima u Uniji, ali i izvan nje. Zaštita temeljnih načela i prava na radu ključni su aspekti tog promicanja.

(2)

Konvencija o prisilnom radu iz 1930. Međunarodne organizacije rada, koju se dopunjuje Protokolom iz 2014., jest temeljna konvencija Međunarodne organizacije rada i utječe na pravila kojima se upućuje na osnovne standarde rada.

(3)

Dijelovi pravila predviđeni Protokolom iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu iz 1930. Međunarodne organizacije rada („Protokol”) u nadležnosti su Unije u skladu s člankom 153. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Posebno, neka pravila predviđena Protokolom već su obuhvaćena pravnom stečevinom Unije u području socijalne politike. S time u vezi, članak 1. stavak 1., članak 2. točka (a) i članak 2. točka (d) Protokola posebno se odnose na pitanja obuhvaćena Direktivom Vijeća 91/533/EEZ (1), Direktivom 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), kao i direktivama o zdravlju i sigurnosti na radu, uključujući Direktivu Vijeća 89/391/EEZ (3), Direktivu 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), Direktivu 94/33/EZ (5) te Direktivu Vijeća 92/85/EEZ (6).

(4)

Članak 19. stavak 4. Statuta Međunarodne organizacije rada, o donošenju i ratifikaciji konvencija, jednako se primjenjuje i na protokole, koji su obvezujući međunarodni ugovori podložni ratifikaciji i povezani s konvencijama.

(5)

Unija ne može ratificirati Protokol budući da samo države mogu biti njegove stranke.

(6)

Stoga bi države članice trebalo ovlastiti da ratificiraju Protokol, pri čemu djeluju zajednički u interesu Unije, u pogledu onih dijelova koji su u nadležnosti Unije u skladu s člankom 153. stavkom 2. UFEU-a.

(7)

Dijelovi Protokola koji su u nadležnosti dodijeljenoj Uniji, osim dijelova koji se odnose na socijalnu politiku, podliježu odluci donesenoj usporedno s ovom Odlukom,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/25

(1)

Postupkom priznavanja središnje druge ugovorne strane (central counterparty, CCP) s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, želi se CCP-ovima koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluka o istovrijednosti koja iz njega proizlazi pridonose tako postizanju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i stabilnih CCP-ova u poravnanje ugovora o OTC izvedenicama („OTC izvedenice”), uključujući CCP-ove koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji.

(2)

Da bi se pravni sustav treće zemlje u pogledu CCP-ova smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije, ishod primjenjivog pravnog i nadzornog sustava trebao bi u smislu postizanja regulatornih ciljeva u velikoj mjeri biti istovrijedan zahtjevima Unije. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavom Republike Koreje (dalje u tekstu „Južna Koreja”) da CCP-ovi koji ondje imaju poslovni nastan i odobrenje ne izlažu članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji višoj razini rizika nego što bi ih izložili CCP-ovi koji imaju odobrenje u Uniji i da posljedično razinu sistemskog rizika u Uniji ne čine neprihvatljivom.

(3)

Dana 1. listopada 2013. Komisija je zaprimila stručni savjet Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) u vezi s pravnim i nadzornim sustavom koji se u Južnoj Koreji primjenjuje na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje. Stručnim su savjetom utvrđene mnoge razlike između pravno obvezujućih zahtjeva koji se primjenjuju u okviru nadležnosti Južne Koreje i pravno obvezujućih zahtjeva koji se na CCP-ove primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Ova se Odluka međutim ne temelji samo na komparativnoj analizi pravno obvezujućih zahtjeva koji se na CCP-ove primjenjuju u Južnoj Koreji nego i na ocjeni ishoda tih zahtjeva i njihovoj primjerenosti za ublažavanje rizika kojima mogu biti izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, na način koji se smatra istovrijednim ishodu zahtjeva utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Pritom bi stoga u obzir osobito trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 moraju biti ispunjena tri uvjeta kako bi se utvrdilo jesu li pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu CCP-ova istovrijedni onima koji su utvrđeni tom Uredbom.

(5)

Prema prvom uvjetu CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji moraju ispunjivati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi Južne Koreje koji se odnose na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje sastoje se od Zakona o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima iz 2013. („FSCMA”), uključujući niz sekundarnih propisa kojima se provodi FSCMA.

(7)

Odobrenja CCP-ovima izdaje Komisija za financijske usluge („FSC”). Da bi izdao odobrenje za pružanje usluga poravnanja, FSC se među ostalim mora uvjeriti da CCP ima temeljni kapital na razini utvrđenog regulatornog minimuma, da ima pravilan i dobar poslovni plan, ljudske resurse, opremu za obradu podataka i ostalu fizičku opremu koja je dovoljna za zaštitu ulagatelja i obavljanje poslova poravnanja, da svi dužnosnici ispunjuju uvjete propisane Zakonom o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima, da ima sustav za sprječavanje sukoba interesa te da njegovi dioničari imaju odgovarajuće financijske sposobnosti, da su u dobrom financijskom položaju i da su društveno vjerodostojni. Pri izdavanju odobrenja FSC može odrediti uvjete koje smatra neophodnima za osiguranje dobrog upravljanja CCP-om i održavanje reda na tržištu. CCP-ovi koji imaju odobrenje zatim podliježu stalnom nadzoru koji provodi FSC, kao i nadzoru Središnje banke Koreje temeljem Zakona o Središnjoj banci Koreje.

(8)

FSC je izrazio svoju namjeru da ocijeni svoje infrastrukture financijskih tržišta („FMI”) na temelju međunarodnih načela utvrđenih u okviru načela za infrastrukture financijskih tržišta („PFMI”) koja su u travnju 2012. objavili Odbor za platni sustav i sustav namire („CPSS”) (2) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire („IOSCO”). U ožujku 2015. FSC je izdao Smjernice o poslovanju za infrastrukture financijskih tržišta u kojima su utvrđeni konkretni standardi koje bi FMI-jevi trebali ispunjivati pri obavljanju poslova temeljem Zakona o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima te sekundarnih propisa donesenih na temelju tog Zakona. U Smjernicama su 24 ključna načela PFMI-jeva reorganizirana u 14 načela u skladu s domaćim okolnostima, a utvrđeni su i detaljni standardi za njihovu provedbu. U prosincu 2012. Središnja banka Koreje izmijenila je svoju Uredbu o djelovanju platnog sustava i sustava namire i upravljanju njima kako bi PFMI-jeve donijela kao vlastite standarde u području nadzora.

(9)

Temeljem Zakona o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima te sekundarnih propisa donesenih na temelju tog Zakona od CCP-ova se traži i da donesu unutarnja pravila i postupke koji su potrebni za ispravno uređenje njegovih sustava poravnanja i namire. Tako se zahtjevi propisani Zakonom o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima, sekundarnim propisima donesenima na temelju tog Zakona, smjernicama i Uredbom o djelovanju platnog sustava i sustava namire i upravljanju njima provode u unutarnjim pravilima i postupcima klirinških kuća. U skladu sa Zakonom o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima svaku reviziju članaka osnivačkog statuta ili unutarnjih pravila i postupaka CCP-ova mora odobriti FSC.

(10)

Na taj su način pravno obvezujući zahtjevi Južne Koreje raspoređeni na dvije razine. U Zakonu o uslugama financijskih ulaganja i kapitalnim tržištima te sekundarnim propisima donesenima na temelju tog Zakona utvrđeni su visoki standardi koje CCP-ovi moraju poštovati kako bi dobili odobrenje za pružanje usluga poravnanja u Južnoj Koreji. Ta su primarna pravila prva razina pravno obvezujućih zahtjeva u Južnoj Koreji. Kako bi dokazali usklađenost s primarnim pravilima, CCP-ovi moraju svoja unutarnja pravila i postupke dostaviti FSC-u na odobrenje u skladu sa Smjernicama o poslovanju za infrastrukture financijskih tržišta. Ta unutarnja pravila i postupci čine drugu razinu zahtjeva u Južnoj Koreji.

(11)

Pri ocjeni istovrijednosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na CCP-ove u Južnoj Koreji u obzir treba uzeti mjeru u kojoj se rizik kojem su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji smanjuje zbog njihova sudjelovanja u CCP-ovima koji ondje imaju odobrenje. Rezultat u pogledu smanjenja rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetni CCP, što zatim ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje te o primjerenosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na CCP-ove radi smanjenja razine rizika. Kako bi se postigao isti rezultat u pogledu smanjenja rizika, stroži su zahtjevi za smanjenje rizika potrebni za CCP-ove koji posluju na većim financijskim tržištima kojima je svojstvena veća razina rizika nego u slučaju CCP-ova koji posluju na manjim financijskim tržištima kojima je svojstvena manja razina rizika.

(12)

Financijsko tržište na kojem CCP-ovi koji imaju odobrenje u Južnoj Koreji obavljaju svoje djelatnosti poravnanja znatno je manje od onih na kojima posluju CCP-ovi s poslovnim nastanom u Uniji. Tijekom zadnje tri godine ukupna je vrijednost transakcija izvedenicama poravnanih u Južnoj Koreji činila manje od 1 % ukupne vrijednosti transakcija izvedenicama poravnanih u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje Južnoj Koreji izlažu znatno nižim rizicima nego što bi se izložili sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje u Uniji.

(13)

Pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Južnoj Koreji mogu se stoga smatrati istovrijednima ako su primjereni za smanjivanje te niže razine rizika. Primarnim se pravilima koja se primjenjuju na te CCP-ove, a koja su upotpunjena njihovim unutarnjim pravilima i postupcima kojima se provode PFMI-jevi, umanjuju niže razine rizika koje postoje u Južnoj Koreji i postiže se rezultat u pogledu smanjenja rizika koji je istovrijedan rezultatu koji se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(14)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Južne Koreje osigurava da CCP-ovi koji ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(15)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzornim sustavom Južne Koreje mora se u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje omogućiti učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(16)

FSC je odgovoran za uspostavu i provedbu nadzornih pravila te za inspekciju i pregled financijskih institucija. Kao tijelo koje obavlja primarni nadzor nad CCP-ovima, FSC ima široke ovlasti u području kontrole i kažnjavanja, uključujući, među ostalim, i ovlast da CCP-ovima ukine dozvolu, ovlast da obustavi i prenese poslovanje CCP-ova te ovlast da CCP-ovima nametne sankcije. Svakodnevni nadzor provodi Služba za financijski nadzor („FSS”) koja djeluje pod nadzorom FSC-a. Inspekcija nad CCP-ovima provodi se dvaput godišnje i traje četiri tjedna, a izvanredne inspekcije provode se na zahtjev tijela za nadzor. FSS kontinuirano prati ispunjuju li CCP-ovi zahtjeve u pogledu upravljanja rizicima s pomoću postupaka nadzora i pregleda na temelju rizika, uključujući ispitivanje bonitetnih zahtjeva. Osim toga, jedan od glavnih ciljeva nadzora koji Središnja banka Koreje provodi nad CCP-ovima koji imaju odobrenje u Južnoj Koreji jest osigurati njihovu sigurnost i učinkovitost. Nadzor provodi na temelju ocjene informacija o CCP-ovima, polugodišnjih ocjena CCP-ova u odnosu na PFMI-jeve te, po potrebi, zahtjeva za poboljšanja. Središnja banka Koreje ovlaštena je tražiti uvođenje tih poboljšanja, a ako se radi o velikim poboljšanjima, s tim se mora složiti i Odbor za monetarnu politiku.

(17)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Južne Koreje u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje osigurava učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(18)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustav Južne Koreje mora uključivati učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova koji imaju odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („CCP-ovi trećih zemalja”).

(19)

CCP-ovi trećih zemalja koji žele obavljati poravnanje OTC izvedenica u Koreji moraju zatražiti odobrenje FSC-a.

(20)

Odobrenje se izdaje ako jurisdikcija u kojoj CCP ima poslovni nastan ima dovoljno čvrst regulatorni sustav sličan pravnom i nadzornom sustavu koji se primjenjuje u Južnoj Koreji. Prije nego što se odobri zahtjev CCP-a treće zemlje, zahtijeva se i sklapanje dogovora o suradnji između južnokorejskih nadležnih tijela i nadležnih tijela treće zemlje.

(21)

Stoga bi se za postupak priznavanja koji se u pravnom sustavu Južne Koreje primjenjuje na CCP-ove trećih zemalja koji ondje žele obavljati poravnanje OTC izvedenica trebalo smatrati da se njime osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova trećih zemalja.

(22)

Stoga se može smatrati da pravni i nadzorni sustav Južne Koreje u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ispunjava uvjete iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 te da bi se taj pravni i nadzorni sustav trebao smatrati istovrijednim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Potrebno je da Komisija redovito nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Južne Koreje u pogledu CCP-ova te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(23)

Redovito preispitivanje pravnih i nadzornih zahtjeva koji se primjenjuju u Južnoj Koreji u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ne bi smjelo dovesti u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događaja bude morala ponovno procijeniti postoji li istovrijednost priznata ovom Odlukom. Posljedica tog ponovnog preispitivanja može biti povlačenje priznavanja istovrijednosti.

(24)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/29

(1)

Postupkom priznavanja središnje druge ugovorne strane (central counterparty, „CCP”) s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, želi se CCP-ovima koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluka o istovrijednosti koja iz njega proizlazi pridonose tako postizanju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i stabilnih CCP-ova u poravnanje ugovora o OTC izvedenicama („OTC izvedenice”), uključujući CCP-ove koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji.

(2)

Da bi se pravni sustav treće zemlje u pogledu CCP-ova smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije, ishod primjenjivog pravnog i nadzornog sustava trebao bi u smislu postizanja regulatornih ciljeva u velikoj mjeri biti istovrijedan zahtjevima Unije. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavom Južnoafričke Republike da CCP-ovi koji ondje imaju poslovni nastan i odobrenje ne izlažu članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ni mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji višoj razini rizika nego što bi ih izložili CCP-ovi koji imaju odobrenje u Uniji i da posljedično razinu sistemskog rizika u Uniji ne čine neprihvatljivom.

(3)

Ova se Odluka temelji na ocjeni pravnog i nadzornog sustava primjenjivog u Južnoafričkoj Republici te njegovoj primjerenosti za ublažavanje rizika kojima mogu biti izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, na način koji se smatra istovrijednim ishodu zahtjeva utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Pritom bi stoga u obzir osobito trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 moraju biti ispunjena tri uvjeta kako bi se utvrdilo jesu li pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu CCP-ova istovrijedni onima koji su utvrđeni tom Uredbom.

(5)

Prema prvom uvjetu CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji moraju ispunjivati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi Južnoafričke Republike koji se odnose na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje sastoje se od Zakona o financijskim tržištima, Zakona br. 19. iz 2012. („FMA”). Tajništvo za usluge povezane s vrijednosnim papirima („Tajništvo”) sveobuhvatno je ovlašteno da nadzire, prati i istražuje klirinške kuće koje imaju odobrenje za poslovanje u Južnoafričkoj Republici („licencirane klirinške kuće”).

(7)

U Zakonu o financijskim tržištima utvrđuju se dužnosti i zahtjevi koje klirinške kuće moraju ispunjivati. Na temelju Zakona o financijskim tržištima odobrenje za poslovanje u svojstvu licencirane klirinške kuće podnositelju zahtjeva dodjeljuje Tajništvo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva ispunjuje te zahtjeve i pridonosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u Zakonu o financijskim tržištima, među ostalim i smanjenju sistemskog rizika i osiguravanju poštenosti, učinkovitosti i transparentnosti financijskih tržišta Južnoafričke Republike. Kako bi osiguralo da ti zahtjevi budu ispunjeni, Tajništvo pri izdavanju odobrenja može odrediti uvjete koje smatra primjerenima. Licencirane klirinške kuće moraju poslovati na pošten i transparentan način s dužnim poštovanjem prava članova sustava poravnanja i njihovih klijenata. Osim toga, u skladu sa Zakonom o financijskim tržištima licencirane klirinške kuće moraju poštovati međunarodne nadzorne standarde, uključujući načela za infrastrukture financijskih tržišta (PFMI) koja su u travnju 2012. objavili Odbor za platni sustav i sustav namire (CPSS) (2) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO).

(8)

Na temelju Zakona o financijskim tržištima ministar financija može donositi propise u pogledu svih pitanja koje je potrebno ili dopušteno propisati Zakonom o financijskim tržištima ili u pogledu nekog drugog pitanja neophodnog za bolje upravljanje Zakonom o financijskim tržištima ili za njegovu bolju provedbu. Osim toga, Tajništvo je temeljem Zakona o financijskim tržištima ovlašteno donositi smjernice o primjeni i tumačenju Zakona o financijskim tržištima te poduzimati sve mjere koje smatra neophodnima za ispravno izvršavanje svojih funkcija ili dužnosti ili za provedbu Zakona o financijskim tržištima.

(9)

Pri ocjeni istovrijednosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na licencirane klirinške kuće u obzir treba uzeti mjeru u kojoj se rizik kojem su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji smanjuje zbog njihova sudjelovanja u licenciranim klirinškim kućama. Rezultat u pogledu smanjenja rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetni CCP, što zatim ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje te o primjerenosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na CCP-ove radi smanjenja razine rizika. Kako bi se postigao isti rezultat u pogledu smanjenja rizika, stroži su zahtjevi za smanjenje rizika potrebni za CCP-ove koji posluju na većim financijskim tržištima kojima je svojstvena veća razina rizika nego u slučaju CCP-ova koji posluju na manjim financijskim tržištima kojima je svojstvena manja razina rizika.

(10)

Financijsko tržište na kojem licencirane klirinške kuće pružaju svoje usluge poravnanja znatno je manje od onih na kojima svoje usluge pružaju CCP-ovi s poslovnim nastanom u Uniji. Tijekom zadnje tri godine ukupna je vrijednost transakcija izvedenicama poravnanih u Južnoafričkoj Republici činila manje od 1 % ukupne vrijednosti transakcija izvedenicama poravnanih u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u licenciranim klirinškim kućama izlažu znatno nižim rizicima nego što bi se izložili sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje u Uniji.

(11)

Pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na licencirane klirinške kuće mogu se stoga smatrati istovrijednima ako su primjereni za smanjivanje te niže razine rizika. Primarnim se pravilima, koja se primjenjuju na licencirane klirinške kuće i u kojima se zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta, umanjuju niže razine rizika koje postoje u Južnoafričkoj Republici i postiže se rezultat u pogledu smanjenja rizika koji je istovrijedan rezultatu koji se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(12)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Južnoafričke Republike osigurava da licencirane klirinške kuće koje ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(13)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzornim sustavom Južnoafričke Republike mora se u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje omogućiti učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(14)

Tajništvo nadzire i osigurava poštovanje zahtjeva iz Zakona o financijskim tržištima. Tajništvo svake godine ocjenjuje poštuju li licencirane klirinške kuće Zakon o financijskim tržištima i njihova unutarnja pravila i postupke, kao i upute, zahtjeve, uvjete ili obveze koje je Tajništvo donijelo temeljem Zakona o financijskim tržištima. Tajništvo ima ovlasti i da opozove ili obustavi odobrenje licencirane klirinške kuće, među ostalim ako ona ne poštuje zahtjeve iz Zakona o financijskim tržištima, svoja unutarnja pravila i postupke ili upute, zahtjeve, uvjete ili obveze koje je Tajništvo donijelo temeljem Zakona o financijskim tržištima.

(15)

Tajništvo ima ovlasti od licenciranih klirinških kuća zatražiti informacije ili dokumente te provoditi inspekcije na licu mjesta. Nakon inspekcije na licu mjesta Tajništvo među ostalim može zatražiti da licencirana klirinška kuća poduzme određene mjere ili da se suzdrži od određenog djelovanja kako bi se prekinula ili otklonila nepravilnost. Tajništvo može propisati kazne ako licencirana klirinška kuća ne dostavi informacije koje je dužna dostaviti temeljem Zakona o financijskim tržištima. Osim toga, kako bi osiguralo provedbu i upravljanje Zakonom o financijskim tržištima, Tajništvo može izdati opće upute ili upute namijenjene određenom subjektu.

(16)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Južnoafričke Republike u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje osigurava učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(17)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustav Južnoafričke Republike mora uključivati učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova koji imaju odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („CCP-ovi trećih zemalja”).

(18)

CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji čiji je pravni i nadzorni sustav istovrijedan onom iz regulatornog okvira Južnoafričke Republike, koji imaju istovrijedne propise o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financijskog terorizma te u kojima su CCP-ovi podvrgnuti učinkovitom nadzoru, mogu pružati usluge u Južnoafričkoj Republici pod uvjetom da imaju odobrenje Tajništva. Prije izdavanja odobrenja Tajništvo će ocijeniti zahtjev za odobrenje tako što će uzeti u obzir regulatorni okvir treće zemlje, a može uzeti u obzir i informacije koje dostave druga nadzorna tijela, uključujući nadzorna tijela treće zemlje. Osim toga, Tajništvo CCP-ove trećih zemalja može izuzeti od primjene nekih ili svih zahtjeva iz Zakona o financijskim tržištima. Tajništvo može surađivati s regulatornim ili nadzornim tijelima treće zemlje u cilju koordiniranja kontinuiranog nadzora i razmjene informacija u pogledu CCP-ova treće zemlje koji imaju odobrenje u trećoj zemlji u kojoj je pravni i nadzorni sustav istovrijedan onom iz regulatornog okvira Južnoafričke Republike i nad kojima se u trećoj zemlji u kojoj imaju odobrenje provodi učinkovit nadzor.

(19)

Iako je postupak priznavanja koji se u pravnom sustavu Južnoafričke Republike primjenjuje na CCP-ove trećih zemalja drukčije strukturiran nego postupak utvrđen Uredbom (EU) br. 648/2012, treba ipak smatrati da se njime osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova trećih zemalja.

(20)

Stoga se može smatrati da pravni i nadzorni sustav Južnoafričke Republike u pogledu licenciranih kuća za poravnanja ispunjuje uvjete iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 te da bi se taj pravni i nadzorni sustav trebao smatrati istovrijednim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Potrebno je da Komisija redovito nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Južnoafričke Republike u pogledu CCP-ova te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(21)

Redovito preispitivanje pravnih i nadzornih zahtjeva koji se primjenjuju u Južnoafričkoj Republici u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ne bi smjelo dovesti u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događaja bude morala ponovno procijeniti postoji li istovrijednost priznata ovom Odlukom. Posljedica tog ponovnog preispitivanja može biti povlačenje priznanja istovrijednosti.

(22)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/32

(1)

Postupkom priznavanja središnje druge ugovorne strane (central counterparty, CCP) s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, želi se CCP-ovima koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluka o istovrijednosti koja iz njega proizlazi pridonose tako postizanju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i stabilnih CCP-ova u poravnanje ugovora o OTC izvedenicama („OTC izvedenice”), uključujući CCP-ove koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji.

(2)

Da bi se pravni sustav treće zemlje u pogledu CCP-ova smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije, ishod primjenjivog pravnog i nadzornog sustava trebao bi u smislu postizanja regulatornih ciljeva u velikoj mjeri biti istovrijedan zahtjevima Unije. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osiguravaju li se pravnim i nadzornim sustavima provincija Alberte, Britanske Kolumbije, Manitobe, Ontarija i Quebeca (dalje u tekstu „relevantne provincije”) u Kanadi da CCP-ovi koji ondje imaju poslovni nastan i odobrenje ne izlažu članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji višoj razini rizika nego što bi ih izložili CCP-ovi koji imaju odobrenje u Uniji i da posljedično razinu sistemskog rizika u Uniji ne čine neprihvatljivom.

(3)

Ova se Odluka temelji na ocjeni pravnih i nadzornih sustava primjenjivih u relevantnim provincijama te njihovoj primjerenosti za ublažavanje rizika kojima mogu biti izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, na način koji se smatra istovrijednim ishodu zahtjeva utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Pritom bi stoga u obzir osobito trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 moraju biti ispunjena tri uvjeta kako bi se utvrdilo jesu li pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu CCP-ova istovrijedni onima koji su utvrđeni tom Uredbom.

(5)

Prema prvom uvjetu CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji moraju ispunjivati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi Kanade koji se odnose na CCP-ove koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama sastoje se od zakona o vrijednosnim papirima te pravilima i propisima koje su temeljem tih zakona donijeli regulatori za vrijednosne papire svake provincije te svih odluka, uputa ili naloga koje su takvi regulatori za vrijednosne papire donijeli ili izdali (režim za vrijednosne papire na razini provincije) i koji su primjenjivi na CCP-ove koji posluju u tim provincijama.

(7)

Za potrebe ove Odluke regulatori za vrijednosne papire jesu Komisija za vrijednosne papire u Alberti (Alberta Securities Commission, ASC); Tijelo za financijska tržišta (the Autorité des marchés financiers, AMF) u Québecu; Komisija za vrijednosne papire u Britanskoj Kolumbiji (British Columbia Securities Commission, BCSC); Komisija za vrijednosne papire u Manitobi (Manitoba Securities Commission, MSC) i Komisija za vrijednosne papire u Ontariju (Ontario Securities Commission, OSC). Regulatori za vrijednosne papire surađuju u cilju razvoja i provedbe zakona i propisa o vrijednosnim papirima te dosljednog i koordiniranog upravljanja postojećim propisima te njihova praćenja i izvršenja.

(8)

CCP koji želi poslovati u relevantnoj provinciji mora imati odobrenje relevantnog regulatora za vrijednosne papire. To odobrenje može biti u obliku priznavanja ili izuzeća od priznavanja. Priznavanje podrazumijeva potpunu primjenu režima dotične provincije u području vrijednosnih papira. CCP-ovi koji posluju u nekoliko relevantnih provincija moraju biti odobreni kao priznati CCP najmanje u jednoj provinciji te se na njih primjenjuju najstroži od zahtjeva koji se primjenjuju u provincijama u kojima posluju. Od priznavanja su obično izuzeti CCP-ovi koji su priznati u nekoj drugoj provinciji i koji dakle podliježu izravnom nadzoru regulatora za vrijednosne papire u provinciji u kojoj je CCP priznat, pod uvjetom da relevantni regulator za vrijednosne papire ne smatra da je sistemski važan ili da predstavlja znatan rizik za tržišta kapitala. Regulatori za vrijednosne papire određuju uvjete za CCP-ove koji su izuzeti od priznavanja ako ti CCP-ovi u provincijama u kojima su priznati podliježu manje strogim zahtjevima nego u provincijama u kojima su izuzeti od priznavanja. CCP-ove može proglasiti sistemski važnima i Središnja banka Kanade (the Bank of Canada) ako oni predstavljaju potencijalni sistemski rizik za financijski sustav Kanade.

(9)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Alberti sastoje se od Zakona o vrijednosnim papirima (Alberta), pravila i propisa koji su doneseni na temelju tog Zakona te svih odluka, uputa ili naloga koje je ASC donio ili izdao (dalje u tekstu „zakoni Alberte o vrijednosnim papirima”). Kako bi pružao usluge poravnanja u Alberti, CCP mora imati odobrenje ASC-a bilo kao priznata klirinška agencija bilo kao klirinška agencija koja je izuzeta od priznavanja (izuzeta klirinška agencija). CCP-ovi koji imaju odobrenje u Alberti moraju poštovati zakone Alberte o vrijednosnim papirima. U načelu, ASC daje odobrenje CCP-ovima kao priznatim klirinškim agencijama kada smatra primjerenim podvrgnuti ih svojem nadzoru. Međutim, ASC se u pogledu nekih klirinških kuća priznatih u drugim provincijama može osloniti i na nadzor drugog regulatora za vrijednosne papire. ASC može odrediti uvjete u pogledu odobravanja neke klirinške agencije, bilo kao priznate klirinške agencije bilo kao izuzete klirinške agencije. ACS je izdao naloge o priznavanju u pogledu svih klirinških agencija koje je odobrio kao priznate klirinške agencije u kojima od njih zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta („PFMI”) koja su Odbor za platni sustav i sustav namire (2) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire izdali u travnju 2012.

(10)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Britanskoj Kolumbiji sastoje se od Zakona o vrijednosnim papirima (Britanska Kolumbija), pravila i propisa koji su doneseni na temelju tog Zakona te naloga koje je izdao BCSC. Kako bi pružao usluge poravnanja u Britanskoj Kolumbiji, CCP mora imati odobrenje BCSC-a bilo kao priznata klirinška agencija bilo kao klirinška agencija koja je izuzeta od priznavanja (izuzeta klirinška agencija), što ovisi o nizu čimbenika uključujući učinak poslovanja klirinške agencije u Britanskoj Kolumbiji. BCSC može odrediti uvjete u pogledu odobravanja neke klirinške agencije, bilo kao priznate klirinške agencije bilo kao izuzete klirinške agencije. BCSC je izdao naloge o priznavanju u pogledu svih klirinških agencija koje je odobrio kao priznate klirinške agencije u kojima od njih zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta.

(11)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Manitobi sastoje se od Zakona o robnim budućnosnicama (Manitoba), Zakona o vrijednosnim papirima (Manitoba) te pravila i propisa koje je donio MSC na temelju tih zakona. Kako bi pružao usluge poravnanja u Manitobi, CCP mora imati odobrenje MSC-a bilo kao priznata klirinška kuća u pogledu robnih budućnosnica bilo kao priznata klirinška agencija u pogledu drugih vrijednosnih papira ili kao klirinška kuća, odnosno klirinška agencija koja je izuzeta od priznavanja (izuzeta klirinška agencija ili izuzeta klirinška kuća). MSC može odrediti uvjete u pogledu odobravanja neke klirinške agencije bilo kao priznate klirinške agencije bilo kao priznate klirinške kuće ili kao izuzete klirinške agencije ili izuzete klirinške kuće. MSC je izdao naloge o priznavanju u pogledu svih klirinških agencija i klirinških kuća koje je odobrio kao priznate klirinške agencije ili priznate klirinške kuće u kojima od njih zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta.

(12)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Ontariju sastoje se od Zakona o vrijednosnim papirima (Ontario), pravila i propisa koji su doneseni na temelju Zakona o vrijednosnim papirima (Ontario) te svih uputa, odluka, naloga, presuda ili drugih zahtjeva koji su doneseni na temelju tog Zakona. Kako bi pružao usluge poravnanja u Ontariju, CCP mora imati odobrenje OSC-a bilo kao priznata klirinška agencija bilo kao klirinška agencija koja je izuzeta od priznavanja (izuzeta klirinška agencija). OSC može odrediti uvjete u pogledu odobravanja neke klirinške agencije, bilo kao priznate klirinške agencije bilo kao izuzete klirinške agencije. OSC je izdao naloge o priznavanju u pogledu svih klirinških agencija koje je odobrio kao priznate klirinške agencije u kojima od njih zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta.

(13)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Québecu sastoje se od Zakona o vrijednosnim papirima (Québec), Zakona o izvedenicama (Québec) i Zakona o Tijelu za financijska tržišta (AAMF), propisa koji su doneseni na temelju Zakona o vrijednosnim papirima (Québec) i Zakona o izvedenicama (Québec) te odluka i naloga koje je izdao AMF. Kako bi pružao usluge poravnanja u Québecu, CCP mora imati odobrenje AMF-a bilo kao priznata klirinška agencija bilo kao klirinška kuća koja je izuzeta od priznavanja (izuzeta klirinška kuća). AMF može odrediti uvjete u pogledu odobravanja neke klirinške kuće, bilo kao priznate klirinške kuće bilo kao izuzete klirinške kuće. AMF je izdao naloge o priznavanju u pogledu svih klirinških kuća koje je odobrio kao priznate klirinške kuće u kojima od njih zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta.

(14)

Pri ocjeni istovrijednosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama u obzir bi trebalo uzeti mjeru u kojoj se rizik kojem su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji smanjuje zbog njihova sudjelovanja u CCP-ovima koji ondje imaju odobrenje. Rezultat u pogledu smanjenja rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetni CCP, što zatim ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje te o primjerenosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na CCP-ove radi smanjenja razine rizika. Kako bi se postigao isti rezultat u pogledu smanjenja rizika, stroži su zahtjevi za smanjenje rizika potrebni za CCP-ove koji posluju na većim financijskim tržištima kojima je svojstvena veća razina rizika nego u slučaju CCP-ova koji posluju na manjim financijskim tržištima kojima je svojstvena manja razina rizika.

(15)

Financijsko tržište na kojem CCP-ovi koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama pružaju usluge poravnanja znatno je manje od onih na kojima posluju CCP-ovi s poslovnim nastanom u Uniji. Tijekom zadnje tri godine ukupna je vrijednost transakcija izvedenicama poravnanih u Kanadi činila manje od 3 % ukupne vrijednosti transakcija izvedenicama poravnanih u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama izlažu znatno nižim rizicima nego što bi se izložili sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje u Uniji.

(16)

Pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama mogu se stoga smatrati istovrijednima ako su primjereni za smanjivanje te niže razine rizika. Pravilima koja se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u relevantnim provincijama, uključujući naloge o priznavanju koje su izdali regulatori za vrijednosne papire u kojima se zahtijeva poštovanje načela za infrastrukture financijskih tržišta, umanjuju se niže razine rizika koje postoje u relevantnim provincijama i postiže se rezultat u pogledu smanjenja rizika koji je istovrijedan rezultatu koji se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(17)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavima relevantnih provincija osigurava da CCP-ovi koji ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(18)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. pravnim i nadzornim sustavima relevantnih provincija mora se u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje omogućiti učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(19)

Regulatori za vrijednosne papire relevantnih provincija međusobno surađuju pri provedbi nadzora CCP-ova koji imaju odobrenje u više provincija. U pogledu CCP-ova koji bi prema mišljenju Središnje banke Kanade mogli predstavljati sistemski rizik, nadzor CCP-ova zajedno obavljaju regulatori za vrijednosne papire relevantnih provincija i Središnja banka Kanade.

(20)

U Alberti ASC ima široke ovlasti da, u javnom interesu ili ako klirinška agencija prekrši zakone Alberte o vrijednosnim papirima, protiv klirinške agencije, koja je odobrena bilo kao priznata bilo kao izuzeta agencija, poduzme sve korektivne ili odvraćajuće mjere. Priznate i izuzete klirinške agencije moraju dostavljati informacije, dokumente ili evidencije za potrebe osiguravanja usklađenosti s primjenjivim pravilima. ASC može, u pogledu priznatih i izuzetih klirinških agencija, odrediti upravne kazne te obustaviti ili opozvati priznavanje klirinške agencije ili nalog o izuzimanju klirinške agencije od priznavanja ili izmijeniti njihove uvjete. ASC može od sudova zatražiti i izjavu o povredi pravila, pokrenuti druge sudske postupke i provesti istrage koje mogu rezultirati izricanjem različitih sankcija. Kazne se mogu izreći i direktorima i dužnosnicima osoba ili trgovačkih društava ili drugim osobama koje odobravaju, dopuštaju ili pristaju na povredu zakona Alberte u području vrijednosnih papira. Osim toga, kad je riječ o priznatim klirinškim agencijama, ASC provodi inspekcije na licu mjesta, redovita savjetovanja te pregled i analizu potrebnih spisa, a može donositi i odluke u pogledu svih unutarnjih pravila, postupaka ili praksi svih priznatih klirinških agencija ako smatra da je to u javnom interesu.

(21)

U Britanskoj Kolumbiji BCSC provodi kontinuirani nadzor priznatih klirinških agencija povremenim inspekcijama na licu mjesta i redovitom komunikacijom s višom upravom klirinške agencije, kao i pregledom informacija koje klirinška agencija dostavi i pregledom usklađenosti sa zahtjevima klirinške agencije u pogledu, među ostalim, upravljanja rizicima. BCSC ima široke ovlasti da, u javnom interesu ili ako klirinška agencija prekrši Zakon o vrijednosnim papirima (Britanska Kolumbija), protiv priznate klirinške agencije poduzme sve korektivne ili odvraćajuće mjere. Takve mjere uključuju donošenje odluka o statutu, pravilima, postupcima ili praksama ili o načinu na koji priznata klirinška agencija posluje, a može donositi odluke u pogledu priznate klirinške agencije, među ostalim i o obustavi ili opozivu priznavanja klirinške agencija, te provoditi istrage koje mogu rezultirati izricanjem sankcija.

(22)

U Manitobi MSC provodi kontinuirani nadzor odobrenih klirinških agencija, bilo priznatih bilo onih koje su izuzete od priznavanja. Međutim, nad izuzetim klirinškim agencijama MSC provodi ograničeniji nadzor. Za priznate klirinške agencije ili priznate klirinške kuće nadzor se obavlja periodičnim pregledom izvještaja, periodičnim inspekcijama na licu mjesta, redovitom komunikacijom s višom upravom klirinške agencije ili klirinške kuće te godišnjom ocjenom rizika i kontrola. MSC na raspolaganju ima nekoliko alata za otklanjanje povreda određenih zahtjeva od strane klirinških agencija ili klirinških kuća koje imaju odobrenje, bilo priznatih ili izuzetih od priznavanja, a oni uključuju određivanje uvjeta u pogledu odobrenja klirinške agencije, obustavu ili opozivanje naloga za odobravanje klirinške agencije ili klirinške kuće ili provedbu istraga koje mogu rezultirati izricanjem novčanih kazni ili drugih sankcija.

(23)

U Ontariju OSC provodi kontinuirani nadzor CCP-ova koji su odobreni kao priznate klirinške agencije periodičnim inspekcijama na licu mjesta i redovitom komunikacijom s višom upravom klirinške agencije, redovitom ocjenom rizika i kontrola te pregledom informacija koje dostavlja klirinška agencija i pregledom usklađenosti sa zahtjevima klirinške agencije u pogledu, među ostalim, upravljanja rizicima. Međutim, nad izuzetim klirinškim agencijama OSC provodi ograničeniji nadzor. OSC ima široke ovlasti da, u javnom interesu ili ako klirinška agencija prekrši Zakon o vrijednosnim papirima (Ontario), donese bilo koju odluku o statutu, pravilima i postupcima priznate klirinške agencije te o načinu na koji priznata klirinška agencija posluje te da poduzme sve korektivne ili odvraćajuće mjere protiv klirinške agencije koja ima odobrenje, bilo da je riječ o priznatoj agenciji ili agenciji koja je izuzeta od priznavanja. Takve mjere uključuju donošenje odluka ili naloga u pogledu klirinške agencije, određivanje uvjeta, ograničenja ili zahtjeva klirinškoj agenciji, obustavu ili opoziv odobrenja klirinške agencije te provedbu istraga koje mogu rezultirati izricanjem novčanih kazni i sankcija.

(24)

U Québecu AMF je ovlašten za temeljit nadzor svih djelatnosti klirinških kuća koje imaju odobrenje i nadzire usklađenost CCP-ova sa Zakonom o vrijednosnim papirima (Québec), Zakonom o izvedenicama (Québec) i AAMF-om. Tim se aktima uspostavlja opći pravni okvir koji se primjenjuje na kontrolu koju AMF provodi nad financijskim subjektima koje nadzire ili nadgleda, poput klirinških kuća koje imaju odobrenje. AMF ima ovlasti da od svih klirinških kuća koje imaju odobrenje zatraži informacije i podvrgavanje ispitivanju pod prisegom te da provodi istrage i inspekcije na licu mjesta. AMF na raspolaganju ima nekoliko alata za otklanjanje povreda zahtjeva koje su počinile klirinške kuće. Ti alati uključuju ovlast da obustavi primjenu unutarnjih pravila i postupaka priznate klirinške kuće, da naloži izmjenu neke odredbe ili prakse priznate klirinške kuće kako bi bila u skladu s primjenjivim pravnim odredbama, da poduzme mjere protiv klirinške kuće koja ima odobrenje kako bi se osigurala usklađenost s obvezama preuzetim u pogledu AMF-a ili primjenjivim pravnim zahtjevima, da klirinškoj kući koja ima odobrenje izrekne novčane kazne i da, u cijelosti ili dijelom, izmijeni, obustavi ili povuče odobrenje ili izuzeće dodijeljeno klirinškoj kući.

(25)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavima relevantnih provincija u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje osiguravaju učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(26)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustavi relevantnih provincija moraju uključivati učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova koji imaju odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („CCP-ovi trećih zemalja”).

(27)

Ako ispunjuju odgovarajuće uvjete u pogledu naloga za priznavanje ili izuzimanje, CCP-ovi trećih zemalja koji žele poslovati kao klirinška agencija ili klirinška kuća u Britanskoj Kolumbiji i Manitobi mogu zatražiti, a u Alberti, Ontariju i Québecu moraju zatražiti priznavanje ili izuzimanje od priznavanja u relevantnoj provinciji, što im omogućuje da u Kanadi pružaju iste usluge poravnanja za koje imaju odobrenje u trećoj zemlji. CCP-u treće zemlje może se odobriti izuzeće ako nije sistemski važan za tržište provincije ili ako na neki drugi način ne predstavlja znatan rizik za tržišta kapitala, pod uvjetom da se na njega primjenjuje usporediv regulatorni režim. Međutim, čak i kada se od CCP-a treće zemlje zahtijeva da ishodi priznavanje, nadležna tijela mogu se osloniti na nadzor regulatora iz treće zemlje ako su propisi koji se primjenjuju na CCP treće zemlje usporedivi s propisima koji se primjenjuju u okviru režima relevantne provincije.

(28)

Iako je postupak priznavanja koji se u pravnim sustavima relevantnih provincija u Kanadi primjenjuje na CCP-ove trećih zemalja drukčije strukturiran nego postupak utvrđen Uredbom (EU) br. 648/2012, treba ipak smatrati da se njime osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova trećih zemalja.

(29)

Stoga se može smatrati da pravni i nadzorni sustavi relevantnih provincija u Kanadi u pogledu CCP-ova ispunjuju uvjete iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 te da bi se ti pravni i nadzorni sustavi trebali smatrati istovrijednima zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Potrebno je da Komisija redovito nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira u pogledu CCP-ova u relevantnim provincijama te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(30)

Redovito preispitivanje pravnih i nadzornih zahtjeva koji se primjenjuju u Kanadi u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ne bi smjelo dovesti u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događaja bude morala ponovno procijeniti postoji li istovrijednost priznata ovom Odlukom. Posljedica tog ponovnog preispitivanja može biti povlačenje priznanja istovrijednosti.

(31)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/38

(1)

Postupkom priznavanja središnje druge ugovorne strane (central counterparty, CCP) s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, želi se CCP-ovima koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluke o istovrijednosti koje iz njega proizlaze pridonose tako postizanju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i stabilnih CCP-ova u poravnanje ugovora o OTC izvedenicama („OTC izvedenice”), uključujući CCP-ove koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji.

(2)

Da bi se pravni sustav treće zemlje u pogledu CCP-ova smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije, ishod primjenjivog pravnog i nadzornog sustava trebao bi u smislu postizanja regulatornih ciljeva u velikoj mjeri biti istovrijedan zahtjevima Unije. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavom Meksika da CCP-ovi koji ondje imaju poslovni nastan i odobrenje ne izlažu članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji višoj razini rizika nego što bi ih izložili CCP-ovi koji imaju odobrenje u Uniji i da posljedično razinu sistemskog rizika u Uniji ne čine neprihvatljivom.

(3)

Ova se Odluka međutim ne temelji samo na komparativnoj analizi pravno obvezujućih zahtjeva koji se na CCP-ove primjenjuju u Meksiku nego i na ocjeni ishoda tih zahtjeva te njihovoj primjerenosti za ublažavanje rizika kojima mogu biti izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, na način koji se smatra istovrijednim ishodu zahtjeva utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Pritom bi stoga u obzir osobito trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 moraju biti ispunjena tri uvjeta kako bi se utvrdilo jesu li pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu CCP-ova istovrijedni onima koji su utvrđeni tom Uredbom.

(5)

Prema prvom uvjetu CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji moraju ispunjivati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi Meksika koji se odnose na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje sastoje se od pravila koja se primjenjuju na sudionike na tržištu ugovora o izvedenicama koje su izdali Središnja banka Meksika, Comisión Nacional Bancaria y de Valores (CNBV) i Secretaría de Hacienda y Crédito Público (SHCP) te bonitetnih zahtjeva koji se primjenjuju na sudionike na tržištu ugovora o kotiranim izvedenicama koje je izdao CNBV (dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „primarna pravila”). U primarnim pravilima utvrđuju se zahtjevi koje CCP-ovi moraju kontinuirano ispunjivati kako bi mogli pružati usluge poravnanja u Meksiku. CCP-ovi s poslovnim nastanom u Meksiku moraju dobiti odobrenje SHCP-a na temelju mišljenja CNBV-a i Središnje banke Meksika.

(7)

CNBV i Središnja banka Meksika izdali su izjave o politici u kojima se objašnjava da CCP-ovi koji imaju odobrenje u Meksiku moraju poštovati načela za infrastrukture financijskih tržišta („PFMI”) koja su Odbor za platni sustav i sustav namire (2) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire izdali u travnju 2012.

(8)

U skladu s primarnim pravilima CCP-ovi moraju donijeti unutarnja pravila i postupke kojima moraju biti obuhvaćeni svi relevantni aspekti povezani s njihovim funkcioniranjem, uključujući mehanizme zaštite za upravljanje kreditnim i operativnim rizicima te rizicima povezanima s likvidnošću. Ta unutarnja pravila i postupke mora odobriti SHCP na temelju mišljenja Središnje banke Meksika i CNBV-a. Osim toga, ta unutarnja pravila i postupke nije moguće mijenjati ako SHCP, CNBV ili Središnja banka Meksika na to imaju prigovor. Interna pravila i postupci CCP-ova ili njihove preinake mogu se odobriti i podložno određenim izmjenama. Isti se postupak primjenjuje na odobravanje i izmjenu korporativne dokumentacije. Osim toga, Središnja banka Meksika mora odobriti metodologiju za izračun financijskih resursa i plana likvidnosti CCP-a, a CNBV o njima mora izdati mišljenje.

(9)

Na taj su način pravno obvezujući zahtjevi Meksika raspoređeni na dvije razine. Temeljnim načelima za CCP-ove utvrđenima u primarnim pravilima utvrđuju se visoki standardi koje CCP-ovi moraju poštovati kako bi dobili odobrenje za pružanje usluga poravnanja u Meksiku. Ta su primarna pravila prva razina pravno obvezujućih zahtjeva u Meksiku. Da bi dokazali usklađenost s primarnim pravilima, CCP-ovi moraju svoja unutarnja pravila i postupke, svoju korporativnu dokumentaciju, svoju metodologiju za izračun financijskih resursa i svoj plan likvidnosti dostaviti nadležnim tijelima na odobrenje. Ta unutarnja pravila i postupci, korporativna dokumentacija, plan likvidnosti i metodologije za izračun financijskih sredstava CCP-a čine drugu razinu pravno obvezujućih zahtjeva Meksika te moraju sadržavati iscrpne pojedinosti o tome kako će CCP ispuniti te standarde. Usklađenost CCP-a s tim standardima i s načelima za infrastrukture financijskih tržišta ocjenjuju CNBV i Središnja banka Meksika. Kad ih nadležna tijela odobre, unutarnja pravila i postupci, korporativna dokumentacija, plan likvidnosti i metodologija za izračun financijskih resursa CCP-a postaju pravno obvezujući za CCP.

(10)

Pri ocjeni istovrijednosti pravnog i nadzornog sustava koji se primjenjuje na CCP-ove s poslovnim nastanom u Meksiku u obzir bi trebalo uzeti mjeru u kojoj se rizik kojem su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji smanjuje zbog njihova sudjelovanja u CCP-ovima s poslovnim nastanom u Meksiku. Rezultat u pogledu smanjenja rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetni CCP, što zatim ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje te o primjerenosti pravnog i nadzornog sustava koji se primjenjuje na CCP-ove radi smanjenja razine rizika. Kako bi se postigao isti rezultat u pogledu smanjenja rizika, stroži su zahtjevi za smanjenje rizika potrebni za CCP-ove koji posluju na većim financijskim tržištima kojima je svojstvena veća razina rizika nego u slučaju CCP-ova koji posluju na manjim financijskim tržištima kojima je svojstvena manja razina rizika.

(11)

Financijsko tržište na kojem CCP-ovi koji imaju odobrenje u Meksiku pružaju usluge poravnanja znatno je manje od onih na kojima posluju CCP-ovi s poslovnim nastanom u Uniji. Tijekom zadnje tri godine ukupna je vrijednost transakcija izvedenicama poravnanih u Meksiku činila manje od jedan posto ukupne vrijednosti transakcija izvedenicama poravnanih u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u CCP-ovima s poslovnim nastanom u Meksiku izlažu znatno nižim rizicima nego što bi se izložili sudjelovanjem u CCP-ovima koji imaju odobrenje u Uniji.

(12)

Pravni i nadzorni sustav koji se primjenjuje na CCP-ove s poslovnim nastanom u Meksiku može se stoga smatrati istovrijednim ako je primjeren za smanjivanje te niže razine rizika. Primarnim pravilima koja se primjenjuju na CCP-ove koji imaju odobrenje u Meksiku, dopunjenima unutarnjim pravilima i postupcima, korporativnom dokumentacijom, planom likvidnosti i metodologijom za izračun financijskih resursa CCP-ova, kojima se primjenjuju načela za infrastrukture financijskih tržišta, umanjuju se niže razine rizika koje postoje u Meksiku te se postiže rezultat u pogledu smanjenja rizika koji je istovrijedan rezultatu koji se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(13)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Meksika osigurava da CCP-ovi koji ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(14)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzornim sustavom Meksika mora se u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje omogućiti učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(15)

Nadzor nad CCP-ovima koji imaju odobrenje u Meksiku obavljaju CNBV i Središnja banka Meksika, svatko u području svoje nadležnosti. CNBV i Središnja banka Meksika ovlašteni su kontinuirano pratiti usklađenost CCP-ova s pravno obvezujućim zahtjevima koji se na njih primjenjuju. U tom smislu, CNBV i Središnja banka Meksika mogu od CCP-ova zatražiti podatke, provesti provjere na licu mjesta, izdati upute za uklanjanje povreda ili potencijalnih povreda bonitetnih zahtjeva ili prakse koja je u suprotnosti s dobrim funkcioniranjem financijskih tržišta te narediti CCP-ovima da uspostave unutarnju kontrolu i mjere kontrole rizika. CNBV može isto tako udaljiti upravu, pojedine članove određenih odbora i drugo osoblje CCP-a. Osim toga, SHCP, na temelju mišljenja CNBV-a i Središnje banke Meksika, ima ovlasti opozvati odobrenje koje je dodijeljeno CCP-u. Isto tako, CNBV i Središnja banka Meksika mogu pokrenuti disciplinske mjere protiv CCP-ova te im izreći novčane kazne ako ne poštuju odredbe koje se na njih primjenjuju.

(16)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Meksika u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje osigurava učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(17)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustav Meksika mora uključivati učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova koji imaju odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („CCP-ovi trećih zemalja”).

(18)

Središnja banka Meksika može priznati poravnanje izvedenica koje provode CCP-ovi trećih zemalja koji imaju odobrenje u trećim zemljama u kojima se pravnim i nadzornim sustavom koji se primjenjuje na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje osiguravaju ishodi slični onima koje osigurava pravni i nadzorni sustav koji se primjenjuje u Meksiku i koji je u skladu s načelima za infrastrukture financijskih tržišta. Osim toga, nad CCP-ovima trećih zemalja mora se provoditi učinkoviti nadzor kako bi se osiguralo poštivanje primjenjivog pravnog i nadzornog sustava. Da bi se odobrilo priznavanje, potrebno je i sklopiti memorandum o razumijevanju između Središnje banke Meksika ili CNBV-a i nadležnog nadzornog tijela treće zemlje iz koje dolazi CCP koji podnosi zahtjev za priznavanje.

(19)

U pogledu postupka priznavanja koji se u pravnom sustavu Meksika primjenjuje na CCP-ove trećih zemalja treba stoga smatrati da se njime osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova trećih zemalja.

(20)

Stoga se može smatrati da pravni i nadzorni sustav Meksika u pogledu CCP-ova ispunjuje uvjete iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 te da bi se taj pravni i nadzorni sustav trebao smatrati istovrijednim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Potrebno je da Komisija redovito nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Meksika u pogledu CCP-ova te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(21)

Redovito preispitivanje pravnih i nadzornih zahtjeva koji se primjenjuju u Meksiku u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ne bi smjelo dovesti u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događaja bude morala ponovno procijeniti postoji li istovrijednost priznata ovom Odlukom. Posljedica tog ponovnog preispitivanja može biti povlačenje priznanja istovrijednosti.

(22)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

14.11.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 298/42

(1)

Postupkom priznavanja središnje druge ugovorne strane (central counterparty, CCP) s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, želi se CCP-ovima koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluka o istovrijednosti koja iz njega proizlazi pridonose tako postizanju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i stabilnih CCP-ova u poravnanje ugovora o OTC izvedenicama („OTC izvedenice”), uključujući CCP-ove koji imaju poslovni nastan i odobrenje u trećoj zemlji.

(2)

Da bi se pravni sustav treće zemlje u pogledu CCP-ova smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije, ishod primjenjivog pravnog i nadzornog sustava trebao bi u smislu postizanja regulatornih ciljeva u velikoj mjeri biti istovrijedan zahtjevima Unije. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavom Švicarske da CCP-ovi koji ondje imaju poslovni nastan i odobrenje ne izlažu članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji višoj razini rizika nego što bi ih izložili CCP-ovi koji imaju odobrenje u Uniji i da posljedično razinu sistemskog rizika u Uniji ne čine neprihvatljivom.

(3)

Dana 1. rujna 2013. Komisija je zaprimila stručni savjet Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) u vezi s pravnim i nadzornim sustavom koji se u Švicarskoj primjenjuje na CCP-ove koji ondje imaju odobrenje. Zaključak je stručnog savjeta da se pravnim i nadzornim sustavom koji se primjenjuje u području nadležnosti Švicarske osigurava da CCP-ovi koji ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 moraju biti ispunjena tri uvjeta kako bi se utvrdilo jesu li pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu CCP-ova istovrijedni onima koji su utvrđeni tom Uredbom.

(5)

Prema prvom uvjetu CCP-ovi koji imaju odobrenje u trećoj zemlji moraju ispunjivati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi Švicarske koji se primjenjuju na druge ugovorne strane koje ondje imaju odobrenje sastoje se od Pravilnika Nacionalne banke od 18. ožujka 2004. („Pravilnik Nacionalne banke”) i propisa koje je Švicarska nacionalna banka („SNB”) donijela na temelju tog Pravilnika, zajedno sa Saveznim zakonom o bankama i štedionicama („Zakon o bankama”) te pravilnicima i odlukama koje je izdalo Švicarsko tijelo nadležno za nadzor financijskog tržišta („FINMA”). Pravilnik Nacionalne banke nedavno je revidiran u cilju provedbe načela za infrastrukture financijskih tržišta („PFMI”), koja su objavili Odbor za platni sustav i sustav namire (CPSS) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO), te postizanja istovrijednosti s Uredbom (EU) br. 648/2012. Revidirani regulatorni okvir donosi mnoge razlike između pravno obvezujućih zahtjeva koji se na CCP-ove primjenjuju u okviru nadležnosti Švicarske i pravno obvezujućih zahtjeva koji se na CCP-ove primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Međutim, SNB je objavio izvješće s objašnjenjima djelomične revizije Pravilnika Nacionalne banke koje sadržava smjernice u pogledu tumačenja Pravilnika Nacionalne banke te u kojem je prije svega objašnjeno da se revidiranim Pravilnikom Nacionalne banke provode PFMI-jevi te da bi Pravilnik Nacionalne banke trebalo tumačiti uzimajući u obzir PFMI-jeve i glave IV. i V. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(7)

Osim toga, CCP-ovi koji imaju odobrenje u Švicarskoj moraju donijeti statute, organizacijske propise i propise o nadležnostima te određene organizacijske politike (organizacijske propise i politike) koji moraju sadržavati iscrpne pojedinosti o tome kako će ti CCP-ovi ispuniti te standarde u skladu s, kako je objašnjeno u izvješću s objašnjenjima djelomične revizije Pravilnika Nacionalne banke, PFMI-jevima i Uredbom (EU) br. 648/2012.

(8)

SNB i FINMA dijele regulatorne i nadzorne funkcije u pogledu CCP-ova i surađuju u izvršavanju tih funkcija. FINMA odobrava CCP-ove s poslovnim nastanom u Švicarskoj kao banke. FINMA može izuzeti CCP-ove od ispunjivanja određenih odredbi Zakona o bankama i prilagoditi njegove odredbe kako bi uzela u obzir djelatnosti poravnanja i profil rizičnosti CCP-ova. Teme odluka FINMA-e, među ostalim, jesu solventnost, upravljanje, upravljanje rizikom, revizije i izvješćivanje.

(9)

Tako su pravno obvezujući zahtjevi Švicarske raspoređeni na dvije razine. Temeljnim načelima za CCP-ove utvrđenima u Zakonu o bankama i Pravilniku Nacionalne banke te propisima, nalozima i odlukama koje su donesene na temelju njih („primarna pravila”) utvrđuju se standardi visoke razine koje CCP-ovi moraju poštovati kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga poravnanja u Švicarskoj. Ta su primarna pravila prva razina pravno obvezujućih zahtjeva u Švicarskoj. Kako bi dokazali da poštuju primarna pravila, CCP-ovi koji imaju odobrenje u Švicarskoj moraju dostaviti svoje organizacijske propise i politike FINMA-i na odobrenje. Ta su organizacijska pravila i politike druga razina pravno obvezujućih zahtjeva u Švicarskoj. Kada ih FINMA odobri, ti organizacijski propisi i politike postaju pravno obvezujući za CCP. Stoga ti propisi i politike čine sastavni dio pravnog i nadzornog sustava čije zahtjeve CCP koji ima odobrenje u Švicarskoj mora ispunjivati. U slučaju nepoštovanja primarnih pravila ili organizacijskih propisa i politika CCP-a, FINMA je ovlaštena poduzeti upravne mjere protiv CCP-a, uključujući opoziv bankarske licencije predmetnog CCP-a.

(10)

Primarna pravila koja se primjenjuju na CCP-ove i koja su upotpunjena njihovim organizacijskim propisima i politikama imaju znatne rezultate koji su istovrijedni učincima pravila iz glave IV. Uredbe (EU) br. 648/2012. Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na CCP-ove koji trenutačno imaju odobrenje u Švicarskoj u pogledu broja neispunjenih obveza koje treba pokriti ukupnim financijskim resursima, likvidnosnog rizika, kontinuiteta poslovanja, kolateralnih zahtjeva, rizika namire, odvajanja i prenosivosti, izračuna inicijalnih iznosa naknade i upravljanja, uključujući organizacijske zahtjeve, zahtjeve koji se odnose na više rukovodstvo, odbor za rizike, vođenje evidencije, kvalificirane udjele, informacije dostavljene nadležnom tijelu, sukob interesa, izdvajanje poslovnih aktivnosti i provedbu poslova, imaju znatne rezultate koji su istovrijedni onima utvrđenima Uredbom (EU) br. 648/2012 te se stoga trebaju smatrati istovrijednima.

(11)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Švicarske osigurava da CCP-ovi koji ondje imaju odobrenje poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(12)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzorni sustavom Švicarske mora se u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje omogućiti učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(13)

FINMA i SNB provode kontinuirani nadzor nad CCP-ovima koji imaju odobrenje u Švicarskoj u cilju praćenja stalnog ispunjivanja uvjeta odobrenja i drugih primjenjivih regulatornih zahtjeva. U CCP-ovima koji imaju odobrenje u Švicarskoj revizija se provodi jednom godišnje. Tijelu koje provodi reviziju CCP-ovi moraju dostaviti sve informacije koje ono zatraži pri provedbi revizije. Ako tijelo koje provodi reviziju utvrdi povredu nadzornih odredaba ili druge nepravilnosti, predmetnom CCP-u utvrđuje rok za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim odredbama te obavješćuje FINMA-u ako usklađenost s nadzornim odredbama nije ponovno uspostavljena. U slučaju teških povreda nadzornih odredaba ili teških nepravilnosti, tijelo koje provodi reviziju izravno obavješćuje FINMA-u. Nadalje, CCP-ovi i tijela koja provode revizije moraju FINMA-i dostaviti sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća te joj odmah moraju prijaviti svaki incident od iznimnog značaja za nadzor. Osim toga, FINMA provodi i ciljane preglede na licu mjesta, pregledava redovita izvješća te se redovito sastaje s upravom i osobljem CCP-a.

(14)

Kada zaključi da je došlo do povrede pravnog i nadzornog sustava, FINMA može donijeti konkretne mjere. Prije svega, može zabraniti da određena osoba djeluje u funkciji rukovoditelja ili zaplijeniti dobit ostvarenu uslijed povrede. FINMA može imenovati i istražnog agenta radi istrage specifičnih okolnosti povrede pravnog i nadzornog sustava ili provedbe nadzornih mjera koje je naložila. CCP nad kojim se provodi istraga mora istražnom agentu dopustiti pristup svojim prostorijama te osigurati sve informacije i dokumente koje službenik istrage zatraži za potrebe obavljanja istrage. Naposljetku, FINMA može i opozvati bankarsku licenciju CCP-a ili prekinuti njegovu registraciju ako on više ne djeluje u skladu s primjenjivim pravnim i nadzornim sustavom te može izdati upute upravnim tijelima CCP-a.

(15)

SNB u suradnji s FINMA-om nadzire CCP-ove. Prije svega, SNB je odgovoran za ocjenu usklađenosti CCP-ova s minimalnim zahtjevima propisanima Pravilnikom Nacionalne banke. CCP-ovi moraju SNB-u dati informacije koje su mu neophodne za ocjenu usklađenosti s tim minimalnim zahtjevima te se podvrgnuti inspekcijama na licu mjesta. CCP-ovi SNB-u moraju dostavljati redovita i ad hoc izvješća te ga unaprijed obavješćivati o specifičnim pitanjima ili izmjenama. SNB može izreći i kazne i druge sankcije ako se ne dostave informacije ili dokazi koje je SNB zatražio, ako se ne poštuju formalni zahtjevi ili ako su informacije ili dokazi nepotpuni ili netočni. Za provedbu svoje ocjene SNB se oslanja na široki raspon informacija, uključujući samoprocjenu i unutarnju dokumentaciju CCP-a, izvješća o reviziji, te redovita izvješća i sastanke održane s upravom i osobljem CCP-a. SNP izdaje preporuke CCP-ovima koji ne ispunjuju minimalne zahtjeve propisane Pravilnikom nacionalne banke. Ako predmetni CCP ne postupi u skladu s preporukom, SNB izdaje rješenje. Ako CCP ne postupi u skladu s rješenjem, SNB može obavijestiti FINMA-u o svojim nalazima, a ona protiv tog CCP-a može poduzeti daljnje nadzorne i izvršne mjere.

(16)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavom Švicarske u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje osigurava učinkovit nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi.

(17)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustav Švicarske mora uključivati učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova koji imaju odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („CCP-ovi trećih zemalja”).

(18)

CCP-ovi trećih zemalja mogu od FINMA-e zatražiti priznavanje koje bi im omogućilo pružanje usluga u Švicarskoj. Priznavanje CCP-ova trećih zemalja u Švicarskoj temelji se na postojanju učinkovitog istovrijednog sustava za priznavanje CCP-ova trećih zemalja u predmetnoj trećoj zemlji. SNB može isto tako proglasiti CCP neke treće zemlje sistemski važnim za stabilnost švicarskih financijskih tržišta te ga može osloboditi od obveze ispunjivanja minimalnih zahtjeva propisanih Pravilnikom Nacionalne banke pod uvjetom da se pravni i nadzorni sustav treće zemlje smatra istovrijednim i da su sklopljeni sporazumi o suradnji s tijelima te treće zemlje nadležnima za nadzor CCP-ova. Priznati CCP-ovi isto tako moraju izvješćivati i obavješćivati FINMA-u o određenim pitanjima. Međutim, zahtjevi u pogledu izvješća i informacija koje priznati CCP-ovi moraju dostavljati FINMA-i ne utječu na nadzorne funkcije za koje su odgovorna nadležna tijela treće zemlje.

(19)

Stoga se treba smatrati da pravni i nadzorni sustav Švicarske osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje CCP-ova trećih zemalja.

(20)

Stoga se može smatrati da pravni i nadzorni sustav Švicarske u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ispunjuje uvjete iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 te da bi se taj pravni i nadzorni sustav trebao smatrati istovrijednim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Potrebno je da Komisija redovito nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Švicarske u pogledu CCP-ova te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(21)

Redovito preispitivanje pravnih i nadzornih zahtjeva koji se primjenjuju u Švicarskoj u pogledu CCP-ova koji ondje imaju odobrenje ne bi smjelo dovesti u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događaja bude morala ponovno procijeniti postoji li istovrijednost priznata ovom Odlukom. Posljedica tog ponovnog preispitivanja može biti povlačenje priznanja istovrijednosti.

(22)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,