30.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 286/1

(1)

Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se pravila za donošenje i izvršenje općeg proračuna Europske unije. Njome su posebno obuhvaćena i pravila o javnoj nabavi. Direktive 2014/23/EU (4) i 2014/24/EU (5) Europskog parlamenta i Vijeća donesene su 26. veljače 2014. te je stoga potrebno izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 kako bi se one mogle uzeti u obzir za ugovore koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun.

(2)

Kako bi se osigurala terminološka usklađenost Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 s direktivama 2014/23/EU i 2014/24/EU, trebalo bi dodati neke definicije i pojasniti određene tehničke pojmove.

(3)

Kad je riječ o ugovorima čiji su pragovi iznosa viši ili niži od onih utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU, trebalo bi pojasniti ex ante i ex post mjere objave potrebne za pokretanje postupka nabave.

(4)

U Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 trebalo bi uvrstiti iscrpan popis svih postupaka nabave dostupnih institucijama Unije, neovisno o pragovima.

(5)

Kao i u slučaju Direktive 2014/24/EU, Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 trebala bi se omogućiti provjera tržišta prije pokretanja postupka nabave.

(6)

Osim toga, trebalo bi pojasniti kako javni naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivoga razvoja, a u isto vrijeme osigurati da mogu pribaviti najbolju vrijednost za novac za svoje ugovore, osobito zahtijevanjem posebnih oznaka i/ili uporabom odgovarajućih metoda dodjele.

(7)

Kako bi se osiguralo da se pri izvršenju ugovora gospodarski subjekti pridržavaju primjenjivih obveza iz prava okoliša te socijalnog prava i radnog prava koje su utvrđene pravom Unije, nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima ili primjenjivim međunarodnim socijalnim konvencijama i konvencijama o zaštiti okoliša navedenima u Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU, takve obveze trebale bi biti dio minimalnih zahtjeva koje utvrđuje javni naručitelj i trebale bi biti uključene u ugovore koje javni naručitelj potpisuje.

(8)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije Komisija bi trebala uvesti jedinstveni sustav ranog otkrivanja i isključenja, a kako bi se dodatno zaštitili navedeni interesi trebalo bi poboljšati pravila o isključenju iz sudjelovanja u postupcima nabave.

(9)

Odluku o isključenju gospodarskog subjekta iz sudjelovanja u postupcima nabave ili o izricanju financijske sankcije te odluku o objavi odgovarajućih podataka trebao bi donijeti relevantni javni naručitelj s obzirom na njegovu autonomiju u administrativnim stvarima. Ako ne postoji konačna presuda ili konačna upravna odluka te u slučajevima povezanim s teškim kršenjem ugovora, javni naručitelj trebao bi donijeti odluku uzimajući u obzir preporuku povjerenstva na temelju preliminarne zakonske ocjene postupanja dotičnoga gospodarskog subjekta. Povjerenstvo bi trebalo ocijeniti i trajanje isključenja kada trajanje nije određeno konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom.

(10)

Uloga povjerenstva trebala bi biti osiguravanje usklađenog rada sustava isključenja. Povjerenstvo bi se trebalo sastojati od stalnog predsjedatelja, predstavnikâ Komisije i predstavnika relevantnog javnog naručitelja.

(11)

Preliminarnom zakonskom ocjenom ne prejudicira se konačna ocjena postupanja gospodarskog subjekta od strane nadležnih tijela država članica u skladu s nacionalnim pravom. Preporuka povjerenstva kao i odluka javnog naručitelja trebale bi se stoga preispitati nakon obavijesti o takvoj konačnoj ocjeni.

(12)

U Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 trebalo bi navesti situacije koje dovode do isključenja.

(13)

Javni naručitelj trebao bi isključiti gospodarski subjekt iz postupka ako je donesena konačna presuda ili konačna upravna odluka u slučaju teške povrede dužnosti, nepoštovanja, namjernog ili nenamjernog, obveza povezanih s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanjem poreza, prijevare kojom se šteti općem proračunu Unije („proračun”), korupcije, sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, pranja novca, financiranja terorizma, kaznenih djela povezanih s terorizmom, dječjeg rada ili drugih oblika trgovanja ljudima ili nepravilnosti. Trebalo bi ga isključiti i u slučaju teškog kršenja ugovora ili stečaja.

(14)

Pri odlučivanju o isključenju ili izricanju financijske sankcije te njihovoj objavi ili o odbijanju nekoga gospodarskog subjekta, javni naručitelj trebao bi osigurati usklađenost s načelom proporcionalnosti uzimajući u obzir posebno težinu situacije, njezin učinak na proračun, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje, namjeru ili stupanj nepažnje te stupanj suradnje gospodarskog subjekta s relevantnim nadležnim tijelom i njegov doprinos istrazi.

(15)

Javni naručitelj trebao bi također moći isključiti gospodarski subjekt ako je fizička ili pravna osoba koja prihvaća neograničenu odgovornost za dugove toga gospodarskog subjekta u stečaju ili u sličnoj situaciji nesolventnosti ili ako ta fizička ili pravna osoba ne ispuni svoje obveze u pogledu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, ako takve situacije utječu na financijsko stanje gospodarskog subjekta.

(16)

Ako je gospodarski subjekt poduzeo korektivne mjere i tako dokazao svoju pouzdanost, ne bi trebao podlijegati odluci o isključenju. Ta mogućnosti ne bi trebala vrijediti u slučaju najozbiljnijih kriminalnih aktivnosti.

(17)

S obzirom na načelo proporcionalnosti potrebno je razlikovati slučajeve u kojima se financijska sankcija može izreći kao alternativa isključenju od slučajeva u kojima ozbiljnost postupanja dotičnoga gospodarskog subjekta u pogledu pokušaja nepropisnog stjecanja sredstava Unije opravdava izricanje financijske sankcije uz isključenje kako bi se osigurao odvraćajući učinak. Također je potrebno definirati najmanju i najveću financijsku sankciju koju javni naručitelj može izreći.

(18)

Važno je naglasiti da je mogućnost primjene administrativnih i/ili financijskih sankcija na regulatornoj osnovi neovisna o mogućnosti primjene ugovornih sankcija, poput ugovorne kazne.

(19)

Trajanje isključenja trebalo bi biti vremenski ograničeno, kao u slučaju Direktive 2014/24/EU, i u skladu s načelom proporcionalnosti.

(20)

Potrebno je odrediti datum početka i trajanje roka zastare za izricanje administrativnih sankcija.

(21)

Važno je da postoji mogućnost pojačavanja odvraćajućeg učinka koji je postignut isključenjem i financijskom sankcijom. U tom pogledu odvraćajući učinak trebalo bi pojačati mogućnošću objave podataka koji se odnose na isključenje i/ili financijsku sankciju, uz potpuno poštovanje zahtjeva o zaštiti podataka utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7). Time bi se trebalo doprinijeti tome da se dotično postupanje ne ponovi. Zbog pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi jasno navesti u kojim situacijama se podaci ne bi trebali objavljivati. Prilikom ocjene javni naručitelj trebao bi uzeti u obzir svaku preporuku povjerenstva. Kad je riječ o fizičkim osobama osobni podaci trebali bi se objavljivati samo u iznimnim slučajevima, opravdanima težinom postupanja ili njegovim učinkom na financijske interese Unije.

(22)

Podaci o isključenju ili financijskoj sankciji trebali bi se objavljivati samo u slučajevima teške povrede dužnosti, prijevare, znatnog nedostatka u poštovanju glavnih obveza ugovora koji se financira iz proračuna ili nepravilnosti.

(23)

Kriterije za isključenje trebalo bi jasno odvojiti od kriterija koji mogu dovesti do odbijanja u određenom postupku.

(24)

Primjereno je utvrditi različite slučajeve koje se obično naziva situacijama sukoba interesa te s njima postupati različito. Pojmom „sukoba interesa” trebalo bi se služiti jedino u slučajevima u kojima se dužnosnik ili službenik institucije Unije nađe u takvoj situaciji. Slučajeve u kojima gospodarski subjekt pokuša nepropisno utjecati na postupak ili dobiti povjerljive informacije trebalo bi tretirati kao tešku povredu dužnosti. Osim toga, gospodarski subjekti mogu biti u situaciji u kojoj ne bi trebali biti odabrani za provedbu ugovora zbog sukobljenog profesionalnog interesa. Primjerice, poduzeće ne bi trebalo ocjenjivati projekt u kojem je sudjelovalo, a revizor se ne bi trebao naći u situaciji da revidira račune koje je prethodno potvrdio kao ispravne.

(25)

Podaci o ranom otkrivanju rizika i izricanju administrativnih sankcija gospodarskim subjektima trebali bi biti centralizirani. Za te potrebe odgovarajući podaci trebali bi se pohranjivati u bazi podataka koju uspostavlja i kojom upravlja Komisija u svojstvu vlasnika centraliziranog sustava. U svom radu taj bi sustav trebao u potpunosti poštovati pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(26)

Dok bi uspostava i rad sustava ranog otkrivanja i isključenja trebali biti odgovornost Komisije, druge institucije i tijela kao i svi subjekti koji izvršavaju proračun u skladu s člancima 59. i 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 trebali bi sudjelovati u tom sustavu prosljeđujući odgovarajuće podatke Komisiji kako bi se osiguralo rano otkrivanje rizika.

(27)

Javni naručitelj i povjerenstvo trebali bi gospodarskim subjektima jamčiti pravo na obranu. Isto pravo trebalo bi se dati gospodarskim subjektima, u kontekstu ranog otkrivanja, ako dužnosnik za ovjeravanje planira postupiti na način kojim bi mogao negativno utjecati na prava dotičnoga gospodarskog subjekta. U slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja štetno utječe na financijske interese Unije, a o kojima još nije donesena konačna presuda, javnom naručitelju i povjerenstvu trebalo bi omogućiti donošenje odluke o odgodi mogućnosti koja je dana gospodarskom subjektu da podnese svoje primjedbe. Takva odgoda trebala bi biti opravdana samo ako postoje uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti istrage.

(28)

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno potreba da se osigura zakonitost i razmjernost sankcija, pravo na djelotvorni pravni lijek i na pošteno suđenje, pravo na obranu te pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(29)

Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u pogledu sankcija koje se izriču na temelju ove Uredbe, u skladu s člankom 261. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(30)

Kako bi se olakšala zaštita financijskih interesa Unije u svim načinima upravljanja, subjekti koji sudjeluju u izvršenju proračuna podijeljenim i neizravnim upravljanjem trebali bi uzeti u obzir, ako je primjereno, isključenja o kojima su javni naručitelji odlučili na razini Unije.

(31)

U skladu s Direktivom 2014/24/EU trebalo bi biti moguće provjeriti je li neki gospodarski subjekt isključen, primijeniti kriterije za odabir i dodjelu te provjeriti usklađenost s dokumentacijom o nabavi, bez zadanog redoslijeda. Kao posljedica toga trebalo bi biti moguće odbiti ponude na temelju kriterija za dodjelu bez prethodne provjere odgovarajućeg ponuditelja u pogledu kriterija za isključenje ili odabir.

(32)

Ugovore bi trebalo dodjeljivati na osnovi ekonomski najpovoljnije ponude u skladu s člankom 67. Direktive 2014/24/EU. Trebalo bi pojasniti da su kriteriji za odabir čvrsto povezani s ocjenjivanjem natjecatelja ili ponuditelja, a da su kriteriji za dodjelu čvrsto povezani s ocjenjivanjem ponuda.

(33)

Javnom nabavom u Uniji trebalo bi se osigurati da se sredstva Unije upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovarajući način. U tom pogledu bi se elektroničkom nabavom trebalo doprinijeti boljoj uporabi sredstava Unije i povećati dostupnost ugovora svim gospodarskim subjektima.

(34)

Trebalo bi pojasniti da bi za svaki postupak trebala postojati faza otvaranja i ocjenjivanja. Odluka o dodjeli trebala bi uvijek biti posljedica ocjenjivanja.

(35)

S obzirom na to da se kriteriji primjenjuju bez zadanog redoslijeda, odbijenim ponuditeljima koji su podnijeli ponude koje su u skladu sa zahtjevima postupka nabave treba omogućiti da im se na zahtjev dostave informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude.

(36)

U slučaju okvirnih ugovora koji uključuju ponovnu provedbu nadmetanja prikladno je isključiti obvezu da se neuspješnom ugovaratelju dostave informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude s obzirom na to da bi se primitkom takvih informacija među strankama u istom okvirnom ugovoru moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima u svakoj ponovljenoj provedbi nadmetanja.

(37)

Javni naručitelj trebao bi moći poništiti postupak nabave prije potpisivanja ugovora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati naknadu. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje situacije u kojima je javni naručitelj postupio na način da ga se može smatrati odgovornim za štetu u skladu s općim načelima prava Unije.

(38)

Kao što je slučaj u Direktivi 2014/24/EU, potrebno je pojasniti uvjete pod kojima se ugovor može izmijeniti tijekom njegova izvršavanja i bez novog postupka nabave. Posebno, slučajevi poput administrativnih izmjena, univerzalne sukcesije i primjene jasnih i nedvosmislenih revizijskih klauzula ili opcija ne mijenjaju minimalne zahtjeve početnog postupka. Novi postupak nabave trebao bi biti nužan u slučaju bitnih izmjena prvotnog ugovora, posebice u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući raspodjelu prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora, posebno ako bi izmjene utjecale na rezultate postupka da su bili dio početnog postupka.

(39)

U slučaju radova, robe i složenih usluga trebalo bi predvidjeti mogućnost zahtijevanja ugovornih jamstava kako bi se u skladu s uobičajenom praksom u tim sektorima zajamčilo poštovanje bitnih ugovornih obveza, čime se osigurava ispravna provedba ugovora za njegova trajanja.

(40)

Potrebno je predvidjeti mogućnost suspenzije izvršenja ugovora kako bi se ustanovilo je li došlo do pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

(41)

Kako bi se odredili primjenjivi pragovi i postupci, potrebno je pojasniti smatraju li se institucije, izvršne agencije i tijela Unije javnim naručiteljima. Oni se ne bi trebali smatrati javnim naručiteljima kada nabavu vrše preko središnjeg tijela za nabavu. Osim toga, institucije Unije jedinstveni su pravni subjekt i ne mogu sklapati ugovore, nego samo administrativne dogovore među svojim službama.

(42)

Prikladno je u Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 uvrstiti upućivanje na dva praga utvrđena u Direktivi 2014/24/EU koji se primjenjuju na radove odnosno na robu i usluge. Imajući u vidu posebnosti potreba institucija Unije u pogledu dodjele ugovorâ, ti bi pragovi radi pojednostavnjenja i dobrog financijskog upravljanja trebali biti primjenjivi i na ugovore o koncesiji. Revizija tih pragova kako je predviđeno u Direktivi 2014/24/EU trebala bi stoga biti izravno primjenjiva na nabavu institucija Unije.

(43)

Potrebno je pojasniti uvjete primjene roka mirovanja.

(44)

Potrebno je pojasniti koji gospodarski subjekti imaju pristup nabavi institucija Unije ovisno o mjestu njihova poslovnog nastana te je potrebno izričito predvidjeti mogućnost takvog pristupa i međunarodnim organizacijama.

(45)

Primjenu osnova za isključenje trebalo bi proširiti i na druge instrumente izvršenja proračuna poput bespovratnih sredstava, nagrada, financijskih instrumenata i plaćenih stručnjaka te na izvršenje proračuna na temelju neizravnog upravljanja.

(46)

Sastavljanje i donošenje posebnih izvješća Revizorskog suda trebalo bi se provoditi pravodobno ne dovodeći u pitanje punu neovisnost Revizorskog suda u određivanju trajanja i dinamike njegovih revizija.

(47)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 te je on izrazio mišljenje 3. prosinca 2014.

(48)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se osiguralo da se delegirani akti mogu primjenjivati od početka financijske godine.

(49)

Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 58. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o načinima izvršenja proračuna, uključujući izravno upravljanje, izvršavanje ovlasti delegiranih izvršnim agencijama i posebne odredbe o neizravnom upravljanju s međunarodnim organizacijama, s tijelima iz članaka 208. i 209., s tijelima javnog prava ili tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, s tijelima uređenima privatnim pravom države članice i kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva te s osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u ZVSP-u. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o kriterijima za izjednačavanje neprofitnih organizacija s međunarodnim organizacijama.”;

2.

članak 60. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 66. stavak 9. mijenja se kako slijedi:

4.

u članku 99. umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Svake godine Komisija u kontekstu postupka davanja razrješnice i u skladu s člankom 319. UFEU-a prosljeđuje na zahtjev godišnje izvješće o unutarnjoj reviziji u smislu stavka 3. ovog članka uz dužnu pažnju posvećenu zahtjevima povjerljivosti.”;

5.

u dijelu prvom naslov glave V. zamjenjuje se sljedećim:

„GLAVA V.

JAVNA NABAVA I KONCESIJE”;

6.

članak 101. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 101.

Definicije za potrebe ove glave

1.   Za potrebe ove glave:

2.   Mješoviti ugovor koji obuhvaća dvije ili više vrsta nabave (radova, robe ili usluga) ili koncesija (radova ili usluga), ili oboje, dodjeljuje se u skladu s odredbama primjenjivima na vrstu nabave koja karakterizira glavni predmet dotičnog ugovora.

3.   Osim članaka od 105.a do 108., ova se glava ne primjenjuje na bespovratna sredstva ni na ugovore o tehničkoj pomoći, kako su definirani u skladu s člankom 125. stavkom 8., sklopljene s EIB-om ili Europskim investicijskim fondom.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o daljnjem utvrđivanju i području primjene ugovorâ o javnoj nabavi i ugovorâ o koncesiji, o primjenjivoj nomenklaturi upućivanjem na ‚Jedinstveni rječnik javne nabave’, o mješovitim ugovorima, gospodarskim subjektima, kao i okvirnim ugovorima i posebnim ugovorima koji se na njima temelje, koji obuhvaćaju maksimalno trajanje okvirnih ugovora te dodjelu i metode provedbe posebnih ugovora na temelju okvirnih ugovora sklopljenih s jednim gospodarskim subjektom odnosno s više gospodarskih subjekata.”;

7.

članak 102. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 103. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 103.

Mjere objave

1.   Za postupke čija ja je vrijednost jednaka ili veća od pragova iz članka 118. stavka 1. ili članka 190. javni naručitelj u Službenom listu Europske unije objavljuje:

2.   Postupci čija je vrijednost ispod pragova iz članka 118. stavka 1. ili članka 190. oglašavaju se odgovarajućim sredstvima.

3.   Određeni podaci o dodjeli ugovora mogu se ne objaviti ako bi objava takvih podataka ometala provedbu zakona ili na neki drugi način bila protivna javnom interesu, štetila opravdanim komercijalnim interesima gospodarskih subjekata ili bi mogla dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje među njima.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zahtjevima za oglašavanje postupaka upućivanjem na njihovu vrijednost u odnosu na pragove iz članka 118. stavka 1., o oglašavanju koje javni naručitelj može provesti uz potpuno poštovanje načela nediskriminacije te o sadržaju i objavi obavijesti.”;

9.

članak 104. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 104.

Postupci nabave

1.   Postupci nabave za dodjelu ugovorâ o koncesiji ili ugovorâ o javnoj nabavi, uključujući okvirne ugovore, imaju jedan od sljedećih oblika:

2.   U otvorenim postupcima svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti ponudu.

3.   U ograničenim postupcima, natjecateljskim dijalozima, natjecateljskim postupcima uz pregovore i partnerstvima za inovacije svaki gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje dostavljanjem podataka koje traži javni naručitelj. Javni naručitelj poziva sve natjecatelje koji zadovoljavaju kriterije za odabir i koji se ne nalaze ni u jednoj od situacija navedenih u člancima 106. i 107. da dostave ponudu.

Neovisno o prvom podstavku, javni naručitelj može ograničiti broj natjecatelja koji se pozivaju na sudjelovanje u postupku na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija za odabir, što se naznačuje u pozivu na nadmetanje ili pozivu na iskaz interesa. Broj pozvanih natjecatelja mora biti dovoljan da se osigura istinsko natjecanje.

4.   U svim postupcima koji obuhvaćaju pregovore javni naručitelj pregovara s ponuditeljima o prvotnim i svim naknadnim ponudama ili dijelovima ponuda, osim o konačnim ponudama, kako bi se poboljšao njihov sadržaj. Minimalni zahtjevi i kriteriji navedeni u dokumentaciji o nabavi nisu predmet pregovora.

Javni naručitelj može dodijeliti ugovor na osnovi početne ponude bez pregovora ako je u dokumentaciji o nabavi navedeno da zadržava mogućnost da to učini.

5.   Javni naručitelj može primijeniti:

6.   Dinamički sustav nabave tijekom njegova trajanja otvoren je svakom gospodarskom subjektu koji zadovoljava kriterije za odabir.

Javni naručitelj pri nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave slijedi pravila ograničenog postupka za nabavu.

7.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o vrstama i dodatnim detaljnim aranžmanima za postupke nabave za dodjelu ugovora iz stavka 1. upućujući na njihovu vrijednost u odnosu na pragove iz članka 118. stavka 1., o minimalnom broju natjecatelja koji se pozivaju za svaku vrstu postupka, o daljnjim uvjetima za upotrebu različitih postupaka, o dinamičkom sustavu nabave te o nepravilnim i neprihvatljivim ponudama.

(8)  Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).”;"

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 104.a

Međuinstitucijska nabava i zajednička nabava

1.   Ako su za ugovor ili okvirni ugovor zainteresirane dvije ili više institucija, izvršnih agencija ili tijela iz članaka 208. i 209. te kad god postoji mogućnost povećanja učinkovitosti, dotični javni naručitelji mogu provesti postupak i upravljati kasnijim ugovorom ili okvirnim ugovorom na međuinstitucijskoj razini pod vodstvom jednog od javnih naručitelja.

Tijela koje je Vijeće osnovalo u okviru ZVSP-a na temelju glave V. UEU-a također mogu sudjelovati u međuinstitucijskim postupcima.

Uvjeti okvirnog ugovora mogu se primjenjivati samo među onim javnim naručiteljima koji su identificirani za tu svrhu od pokretanja postupka nabave i onim gospodarskim subjektima koji su stranke okvirnog ugovora.

2.   Ako je ugovor ili okvirni ugovor potreban za provedbu zajedničkog djelovanja između određene institucije te jednog ili više javnih naručitelja iz država članica, postupak nabave mogu zajednički provesti institucija i javni naručitelji.

Zajednička nabava može se provoditi s državama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje Uniji ako je takva mogućnost izričito predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovoru.

U slučaju postupka zajedničke nabave primjenjuju se postupovne odredbe koje se primjenjuju na institucije.

Kada je udjel u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti ugovora koji se odnosi na javnog naručitelja iz države članice ili kojim on upravlja jednak ili viši od 50 %, ili u drugim opravdanim slučajevima, institucija može odlučiti da se postupovna pravila koja se primjenjuju na javnog naručitelja iz države članice primjenjuju na zajedničku nabavu, pod uvjetom da se ta pravila mogu smatrati jednakovrijednima pravilima institucije.

Institucija i javni naručitelj iz države članice, država EFTA-e ili zemlja kandidatkinja za pristupanje Uniji na koje se odnosi zajednička nabava osobito se dogovaraju o detaljnim praktičnim aranžmanima ocjenjivanja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, dodjeli ugovora, pravu koje se primjenjuje na ugovor i sudu nadležnom za rješavanje sporova.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o međuinstitucijskoj nabavi.”;

11.

članak 105. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 105.

Priprema postupka nabave

1.   Prije pokretanja postupka nabave javni naručitelj može provesti provjeru tržišta u svrhu pripreme postupka.

2.   Javni naručitelj određuje predmet nabave u dokumentaciji o nabavi, opisujući u njoj svoje potrebe i tražene značajke radova, robe ili usluga koji se kupuju te određuje kriterije za isključenje, dodjelu i odabir koji se primjenjuju. Javni naručitelj također navodi koji elementi određuju minimalne zahtjeve koje sve ponude moraju zadovoljiti. Minimalni zahtjevi uključuju poštovanje primjenjivih obveza iz prava okoliša, socijalnog i radnog prava koje su utvrđene pravom Unije, nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima ili primjenjivim međunarodnim socijalnim konvencijama i konvencijama o zaštiti okoliša navedenima u Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o sadržaju dokumentacije o nabavi, posebno o nacrtu ugovorâ, značajkama okolišnih, socijalnih ili drugih oznaka, normi i standarda te o prethodnoj provjeri tržišta.”;

12.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 105.a

Zaštita financijskih interesa Unije otkrivanjem rizika i izricanjem administrativnih sankcija

1.   Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije Komisija uvodi sustav ranog otkrivanja i isključenja te upravlja njime.

Svrha tog sustava jest olakšati:

2.   Odluku o isključenju i/ili izricanju financijske sankcije donosi javni naručitelj. Takva odluka temelji se na konačnoj presudi ili konačnoj upravnoj odluci.

Međutim, u situacijama iz članka 106. stavka 2., javni naručitelj slučaj upućuje povjerenstvu iz članka 108. kako bi se osigurala centralizirana ocjena tih situacija. U takvim slučajevima javni naručitelj donosi odluku na temelju preliminarne zakonske ocjene, uzimajući u obzir preporuku povjerenstva.

Ako javni naručitelj odluči odstupiti od preporuke povjerenstva, takvu odluku obrazlaže povjerenstvu.

3.   U slučajevima iz članka 107. javni naručitelj odbija gospodarski subjekt u određenom postupku.”;

13.

članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.

Kriteriji za isključenje i administrativne sankcije

1.   Javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupcima nabave uređenima ovom Uredbom:

2.   Ako ne postoji konačna presuda ili, ovisno o slučaju, konačna upravna odluka u slučajevima iz stavka 1. točaka (c), (d) i (f), ili u slučaju iz stavka 1. točke (e), javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt na temelju preliminarne zakonske ocjene postupanja navedenog u tim točkama, uzimajući u obzir utvrđene činjenice ili druge nalaze sadržane u preporuci povjerenstva iz članka 108.

Preliminarnom ocjenom iz prvog podstavka ne prejudicira se ocjenu postupanja dotičnoga gospodarskog subjekta koju provode nadležna tijela država članica u skladu s nacionalnim pravom. Javni naručitelj nakon obavijesti o konačnoj presudi ili konačnoj upravnoj odluci bez odgode preispituje svoju odluku o isključenju gospodarskog subjekta i/ili izricanju financijske sankcije gospodarskom subjektu. Ako konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom nije određeno trajanje isključenja, javni naručitelj određuje to trajanje na temelju utvrđenih činjenica i nalaza te uzimajući u obzir preporuku povjerenstva iz članka 108.

Ako je konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da gospodarski subjekt nije kriv za postupanje na koje se primjenjuje preliminarna zakonska ocjena, na temelju čega je isključen, javni naručitelj bez odgode okončava to isključenje i/ili nadoknađuje, prema potrebi, svaku izrečenu financijsku sankciju.

Činjenice i nalazi iz prvog podstavka posebno uključuju:

3.   Svaka odluka koju javni naručitelj donese u skladu s člancima od 106. do 108. ili, prema potrebi, svaka preporuka povjerenstva iz članka 108. donose se u skladu s načelom proporcionalnosti te osobito uzimajući u obzir težinu situacije, uključujući učinak na financijske interese Unije i njezin ugled, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje postupanja, namjeru ili stupanj nepažnje, ograničeni iznos koji je u pitanju za stavak 1. točku (b) ovog članka ili bilo koje druge olakotne okolnosti poput stupnja suradnje gospodarskog subjekta s relevantnim nadležnim tijelom i njegov doprinos istrazi kako ga priznaje javni naručitelj, ili otkrivanje situacije za isključenje putem izjave iz stavka 10. ovog članka.

4.   Javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt ako je osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela toga gospodarskog subjekta, ili koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili kontrole u odnosu na toga gospodarskog subjekta, u jednoj ili više situacija iz stavka 1. točaka od (c) do (f). Javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt i ako fizička ili pravna osoba koja prihvaća neograničenu odgovornost za dugove dotičnoga gospodarskog subjekta u jednoj ili više situacija iz stavka 1. točke (a) ili (b).

5.   Ako se proračun izvršava na temelju neizravnog upravljanja s trećim zemljama, Komisija može, uzimajući u obzir prema potrebi preporuku povjerenstva iz članka 108., donijeti odluku o isključenju i/ili izricanju financijske sankcije u skladu s uvjetima iz ovog članka, nakon što to propusti učiniti treća zemlja kojoj je povjerena ta zadaća na temelju članka 58. stavka 1. točke (c). To ne utječe na odgovornost treće zemlje da u skladu s člankom 60. stavkom 3. sprečava, otkriva, ispravlja nedostatke i prijevaru te o njima izvješćuje ili da donese odluku o isključenju ili izrekne financijske sankcije.

6.   U slučajevima iz stavka 2. ovog članka javni naručitelj može isključiti gospodarski subjekt privremeno bez prethodne preporuke povjerenstva iz članka 108. ako bi sudjelovanje dotičnoga gospodarskog subjekta u postupku nabave predstavljalo ozbiljnu i neposrednu opasnost za financijske interese Unije. U takvim slučajevima javni naručitelj odmah upućuje slučaj tom povjerenstvu i donosi konačnu odluku najkasnije 14 dana nakon što je zaprimio preporuku povjerenstva.

7.   Javni naručitelj, uzimajući u obzir, prema potrebi, preporuku povjerenstva iz članka 108., ne isključuje gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupku nabave:

Dodatno, stavak 1. točka (a) ovog članka ne primjenjuje se u slučaju nabave robe pod posebno povoljnim uvjetima od dobavljača koji prestaje s obavljanjem poslovne djelatnosti ili od stečajnih upravitelja u postupku u slučaju nesolventnosti, u slučaju dogovora s vjerovnicima ili sličnog postupka u skladu s nacionalnim pravom.

U slučajevima neisključenja navedenima u prvom i drugom podstavku ovog stavka javni naručitelj navodi razloge neisključenja gospodarskog subjekta i obavješćuje povjerenstvo iz članka 108. o tim razlozima.

8.   Mjere iz stavka 7. kojima se popravlja situacija za isključenje mogu posebice uključivati:

9.   Javni naručitelj, uzimajući u obzir, prema potrebi, revidiranu preporuku povjerenstva iz članka 108., bez odgode revidira svoju odluku o isključenju gospodarskog subjekta po službenoj dužnosti ili na zahtjev toga gospodarskog subjekta ako je taj gospodarski subjekt poduzeo korektivne mjere koje su dostatne da se dokaže njegova pouzdanost ili je dostavio nove elemente kojima se dokazuje da situacija za isključenje iz stavka 1. ovog članka više ne postoji.

10.   Natjecatelj ili ponuditelj u trenutku dostave zahtjeva za sudjelovanje ili ponude izjavljuje nalazi li se u nekoj od situacija iz stavka 1. ovog članka ili članka 107. stavka 1. te, prema potrebi, je li poduzeo ikakve korektivne mjere iz stavka 7. točke (a) ovog članka. Natjecatelj ili ponuditelj prema potrebi dostavlja istu izjavu koju je potpisao subjekt na čiju se sposobnost namjerava osloniti. Međutim, javni naručitelj može primijeniti izuzeće od tih zahtjeva za ugovore vrlo male vrijednosti koje treba definirati u delegiranim aktima koji se donose na temelju članka 210.

11.   Kad god to javni naručitelj zahtijeva i kada je to potrebno kako bi se osigurala ispravna provedba postupka, natjecatelj ili ponuditelj te subjekt na čiju se sposobnost natjecatelj ili ponuditelj namjerava osloniti, dostavlja:

12.   Javni naručitelj može primijeniti stavke od 1. do 11. i na podugovaratelja. U tom slučaju javni naručitelj zahtijeva da natjecatelj ili ponuditelj zamijeni podugovaratelja ili subjekt na čiju se sposobnost natjecatelj ili ponuditelj namjerava osloniti, a koji je u situaciji za isključenje.

13.   S ciljem osiguravanja odvraćajućeg učinka javni naručitelj može, uzimajući u obzir prema potrebi preporuku povjerenstva iz članka 108., izreći financijsku sankciju gospodarskom subjektu koji je pokušao pristupiti financijskim sredstvima Unije sudjelujući ili zahtijevajući da sudjeluje u postupku nabave dok se nalazio u jednoj od sljedećih situacija za isključenje, a da to nije prijavio u skladu sa stavkom 10. ovog članka:

Iznos financijske sankcije predstavlja između 2 % i 10 % ukupne vrijednosti ugovora.

14.   Trajanje isključenja ne premašuje nijedno od navedenog:

Gospodarski subjekt isključen je sve dok je u nekoj od situacija iz stavka 1. točaka (a) i (b).

15.   Rok zastare za isključenje i/ili izricanje financijskih sankcija gospodarskom subjektu iznosi pet godina, računajući od bilo kojeg od sljedećih datuma:

Rok zastare prekida se aktom Komisije, OLAF-a, povjerenstva iz članka 108. ili bilo kojeg drugog subjekta uključenog u izvršenje proračuna, o čemu se izvješćuje gospodarski subjekt i koji je povezan s istragama ili sudskim postupcima. Novi rok zastare počinje teći od prvog dana nakon prekida.

Za potrebe stavka 1. točke (f) ovog članka, primjenjuje se rok zastare za isključenje gospodarskog subjekta i/ili izricanje financijskih sankcija gospodarskom subjektu predviđen u članku 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95.

Ako postupanje gospodarskog subjekta potpada pod nekoliko razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, primjenjuje se rok zastare za najozbiljniji od tih razloga.

16.   Kako bi se prema potrebi pojačao odvraćajući učinak isključenja i/ili financijske sankcije, Komisija, podložno odluci javnog naručitelja, objavljuje na svojoj internetskoj stranici sljedeće podatke u vezi s isključenjem i, prema potrebi, financijskom sankcijom u slučajevima iz stavka 1. točaka (c), (d), (e) i (f) ovog članka:

Ako je odluka o isključenju i/ili financijskoj sankciji donesena na temelju preliminarne ocjene iz stavka 2. ovog članka, u objavi se navodi da ne postoji konačna presuda ili, prema potrebi, konačna upravna odluka. U tim slučajevima podaci o svakoj žalbi, njihovom statusu i ishodu kao i o svakoj revidiranoj odluci javnog naručitelja objavljuju se bez odgode. Ako je izrečena financijska sankcija, u objavi se također navodi je li ta sankcija plaćena.

Odluku o objavi podataka donosi javni naručitelj nakon relevantne konačne presude ili, prema potrebi, konačne upravne odluke ili nakon preporuke povjerenstva iz članka 108., ovisno o slučaju. Ta odluka počinje proizvoditi učinke tri mjeseca od obavješćivanja gospodarskog subjekta o toj odluci.

Objavljeni podaci uklanjaju se odmah po isteku isključenja. U slučaju financijske sankcije objava se uklanja šest mjeseci od plaćanja te sankcije.

U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001, u pogledu osobnih podataka, javni naručitelj obavješćuje gospodarski subjekt o njegovim pravima u okviru primjenjivih pravila o zaštiti podataka i o postupcima dostupnima za ostvarivanje tih prava.

17.   Podaci iz stavka 16. ovog članka ne objavljuju se ni u jednoj od sljedećih okolnosti:

18.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o sadržaju izjave iz stavka 10. ovog članka, o dokazima iz stavka 11. točke (a) ovog članka, da gospodarski subjekt nije u nekoj od situacija za isključenje, među ostalim upućivanjem na europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi predviđenu u članku 59. stavku 2. Direktive 2014/24/EU, i o situacijama u kojima javni naručitelj može ili ne mora zahtijevati podnošenje takve izjave ili dokaza.

(9)  SL C 316, 27.11.1995., str. 48."

(10)  SL C 195, 25.6.1997., str. 1."

(11)  Okvirna odluka Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru (SL L 192, 31.7.2003., str. 54.)."

(12)  Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.)."

(13)  Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.)."

(14)  Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.)."

(15)  Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.)."

(16)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).”;"

14.

članak 107. zamjenjuje se sljedećim

„Članak 107.

Odbijanje u određenom postupku nabave

1.   Javni naručitelj ne dodjeljuje ugovor za određeni postupak nabave gospodarskom subjektu koji je:

2.   Prije donošenja odluke o odbijanju gospodarskog subjekta u određenom postupku nabave javni naručitelj daje gospodarskom subjektu mogućnost da podnese svoje primjedbe, osim ako je odbijanje opravdano u skladu sa stavkom 1. točkom (a) odlukom o isključenju donesenom u odnosu na gospodarski subjekt, nakon proučavanja njegovih primjedbi.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o mjerama protiv narušavanja tržišnog natjecanja i o izjavi i dokazu da gospodarski subjekt nije u nekoj od situacija navedenih u stavku 1. ovog članka.”;

15.

članak 108. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 108.

Sustav ranog otkrivanja i isključenja

1.   Podaci koji se razmjenjuju u okviru sustava ranog otkrivanja i isključenja iz članka 105.a ove Uredbe centraliziraju se u bazi podataka koju uspostavlja Komisija i njima se upravlja u potpunom skladu s pravom na privatnost i drugim pravima predviđenima u Uredbi (EZ) br. 45/2001 (‚baza podataka’).

Relevantni javni naručitelj unosi podatke u bazu podataka u kontekstu svojih postupaka nabave koji su u tijeku te postojećih ugovora nakon što je o tome obavijestio dotični gospodarski subjekt. To obavješćivanje može se iznimno odgoditi ako postoje uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti istrage ili nacionalnog sudskog postupka dok takvi uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti ne prestanu postojati.

U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 svaki gospodarski subjekt na koji se primjenjuje sustav ranog otkrivanja i isključenja ima pravo biti obaviješten o podacima pohranjenima u bazi podataka na temelju zahtjeva koji podnese Komisiji.

Podaci sadržani u bazi podataka ažuriraju se, prema potrebi, nakon ispravljanja, brisanja ili bilo kakve izmjene podataka. Objavljuju se isključivo u skladu s člankom 106. stavcima 16. i 17. ove Uredbe.

2.   Rano otkrivanje rizika koji ugrožavaju financijske interese Unije, kako je navedeno u članku 105.a stavku 1. točki (a) ove Uredbe, temelji se na prosljeđivanju podataka Komisiji od strane bilo kojeg od sljedećih:

3.   Osim kada se podaci trebaju dostaviti u skladu sa sektorskim pravilima, podaci koji se trebaju proslijediti na temelju stavka 2. ovog članka uključuju:

4.   Komisija bez odgode prosljeđuje podatke iz stavka 3. ovog članka svojim dužnosnicima za ovjeravanje i dužnosnicima za ovjeravanje svojih izvršnih agencija te svim drugim institucijama, tijelima, europskim uredima i agencijama kako bi im omogućila da provedu potrebnu provjeru u pogledu njihovih postupaka nabave koji su u tijeku i postojećih ugovora.

Pri provedbi te provjere dužnosnik za ovjeravanje izvršava svoje ovlasti kako je predviđeno člankom 66. i ne prelazi okvir predviđen u uvjetima iz dokumentacije o nabavi i ugovornim odredbama.

Razdoblje čuvanja za podatke proslijeđene u skladu sa stavkom 3. ovog članka ne traje dulje od godine dana. Ako tijekom tog razdoblja javni naručitelj zatraži od povjerenstva izdavanje preporuke u slučaju isključenja, razdoblje čuvanja može se produljiti do trenutka u kojem javni naručitelj donese odluku.

5.   Javni naručitelj može donijeti odluku o isključenju i/ili o izricanju financijske sankcije te odluku o objavi povezanih podataka tek nakon što pribavi preporuku povjerenstva ako se takva odluka temelji na preliminarnoj ocjeni kako je navedeno u članku 106. stavku 2.

6.   Povjerenstvo se saziva na zahtjev bilo kojeg javnog naručitelja, kako je navedeno u članku 117.

7.   Povjerenstvo se sastoji od:

Sastav povjerenstva treba osigurati prikladnu pravnu i tehničku stručnost.

Povjerenstvu pomaže stalno tajništvo koje osigurava Komisija i koje je zaduženo za svakodnevni rad povjerenstva.

8.   Pred povjerenstvom se primjenjuje sljedeći postupak:

9.   Preporuka povjerenstva o isključenju i/ili izricanju financijske sankcije sadrži, prema potrebi, sljedeće elemente:

Ako javni naručitelj planira donijeti odluku ozbiljniju od onoga što je preporučilo povjerenstvo, on osigurava da se takva odluka donese uz dužno poštovanje prava na saslušanje i pravila zaštite osobnih podataka.

10.   Povjerenstvo revidira svoju preporuku tijekom razdoblja isključenja na zahtjev javnog naručitelja u slučajevima iz članka 106. stavka 9. ili nakon obavijesti o konačnoj presudi ili konačnoj upravnoj odluci kojima se utvrđuju osnove za isključenje kada se takvom presudom ili odlukom ne utvrđuje trajanje isključenja, kako je navedeno u članku 106. stavku 2. drugom podstavku.

Povjerenstvo bez odgode obavješćuje javnog naručitelja koji je podnio zahtjev o svojoj revidiranoj preporuci nakon čega javni naručitelj preispituje svoju odluku.

11.   Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluke kojom javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt i/ili mu izriče financijsku sankciju, uključujući smanjenje ili produljenje trajanja isključenja i/ili ukidanje, smanjenje ili povećanje izrečene financijske sankcije.

12.   Svim subjektima koji sudjeluju u izvršenju proračuna u skladu s člankom 58. Komisija odobrava pristup podacima u vezi s odlukama o isključenju sukladno članku 106. kako bi im omogućila da provjere je li u sustav unesen podatak o isključenju s ciljem uzimanja tog podatka u obzir, kako je prikladno i na vlastitu odgovornost, prilikom dodjele ugovorâ u izvršavanju proračuna.

13.   U okviru godišnjeg izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, kako je navedeno u članku 325. stavku 5. UFEU-a, Komisija dostavlja agregirane podatke u vezi s odlukama koje su donijeli javni naručitelji u skladu s člancima od 105.a do 108. ove Uredbe. U tom izvješću dostavljaju se i daljnji podaci o svakoj odluci koju donesu javni naručitelji na temelju članka 106. stavka 7. točke (b) ove Uredbe i članka 106. stavka 17. ove Uredbe te o svakoj odluci javnih naručitelja kojom se odstupa od preporuke povjerenstva na temelju članka 105.a stavka 2. trećeg podstavka ove Uredbe.

Podaci iz prvog podstavka ovog stavka dostavljaju se uz dužnu pažnju posvećenu zahtjevima povjerljivosti te, posebno, ne omogućuju identifikaciju dotičnoga gospodarskog subjekta.

14.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o sustavu Unije za zaštitu financijskih interesa Unije, uključujući svoju bazu podataka i svoje standardizirane postupke, o ustroju i sastavu povjerenstva, o imenovanju i neovisnosti predsjedatelja te o sprečavanju sukoba interesa predsjedatelja i članova povjerenstva te upravljanju u slučaju takvog sukoba interesa.

(17)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;"

16.

članak 109. briše se;

17.

članak 110. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 110.

Dodjela ugovora

1.   Ugovori se dodjeljuju na temelju kriterija za dodjelu pod uvjetom da je javni naručitelj provjerio sljedeće uvjete:

2.   Javni naručitelj primjenjuje kriterije za odabir kako bi ocijenio sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja. Kriteriji za odabir mogu biti povezani samo s pravnom i regulatornom sposobnošću za obavljanje profesionalne djelatnosti, gospodarskom i financijskom sposobnošću te tehničkom i stručnom sposobnošću.

3.   Javni naručitelj primjenjuje kriterije za dodjelu kako bi ocijenio ponudu.

4.   Javni naručitelj temelji dodjelu ugovorâ na ekonomski najpovoljnijoj ponudi koja se sastoji od jedne od triju metoda dodjele: najniže cijene, najmanjih troškova ili najboljeg omjera cijene i kvalitete.

Za metodu najmanjih troškova javni naručitelj koristi se pristupom isplativosti uključujući troškove životnog vijeka.

Za najbolji omjer cijene i kvalitete javni naručitelj uzima u obzir cijenu ili trošak i druge kriterije kvalitete povezane s predmetom ugovora.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o pojedinostima kriterijâ za odabir, kriterijâ za dodjelu, uključujući kriterije kvalitete, i ekonomski najpovoljnije ponude kao i o metoda korištenih za procjenu troškova životnog vijeka nabave. Komisija je također ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o dokumentima kojima se dokazuje pravna, ekonomska i financijska sposobnost i kojima se dokazuje tehnička i stručna sposobnost te o detaljnim pravilima o elektroničkim dražbama i izuzetno niskim ponudama.”;

18.

članak 111. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 111.

Podnošenje, elektronička komunikacija i ocjenjivanje

1.   Načini podnošenja ponuda moraju biti takvi da osiguraju stvarno nadmetanje te da sadržaj ponuda ostane povjerljiv sve dok se sve istodobno ne otvore.

2.   Komisija osigurava odgovarajućim sredstvima i primjenom članka 95. da ponuditelji sadržaj ponuda i prateće dokaze mogu unositi u elektroničkom formatu (‚e-javna nabava’) osim u opravdanim slučajevima navedenima u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 210. Svi sustavi elektroničke komunikacije koji se upotrebljavaju za potporu razmjeni komunikacija i podataka moraju biti nediskriminirajući, općenito dostupni i interoperabilni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u općoj uporabi i ne smiju ograničavati pristup gospodarskih subjekata postupku nabave.

Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ovog stavka.

3.   Ako to smatra prikladnim i proporcionalnim, javni naručitelj može zahtijevati od ponuditeljâ da unaprijed dostave jamstvo kao osiguranje da se podnesene ponude neće povući. Zatraženo jamstvo mora biti proporcionalno procijenjenoj vrijednosti ugovora i utvrđeno na odgovarajućoj razini kako bi se spriječila diskriminacija različitih gospodarskih subjekata.

4.   Javni naručitelj otvara sve zahtjeve za sudjelovanje i ponude. Međutim, javni naručitelj odbija:

5.   Javni naručitelj ocjenjuje sve zahtjeve za sudjelovanje ili ponude koje nisu odbijene u fazi otvaranja utvrđenoj u stavku 4. na temelju kriterija navedenih u dokumentaciji o nabavi s ciljem dodjele ugovora ili nastavljanja s elektroničkom dražbom.

6.   Zahtjevi za sudjelovanje i ponude koje nisu u skladu s minimalnim zahtjevima utvrđenima u dokumentaciji o nabavi odbijaju se.

Osim u opravdanim slučajevima, odbor za ocjenjivanje ili javni naručitelj traže od natjecatelja ili ponuditelja da dostave dodatne materijale ili dokumente koji nedostaju, da pojasne dokumente koji podupiru kriterije za isključenje i odabir ili da objasne izuzetno nisku ponudu, unutar roka koji odredi.

7.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o rokovima zaprimanja ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, pristupu dokumentaciji o nabavi, o rokovima dostavljanja dodatnih podataka, rokovima u hitnim slučajevima kao i o sredstvima komunikacije za podnošenje ponuda i elektroničkih kataloga, o detaljnim pravilima tehničkih i pravnih zahtjeva za sustave elektroničke razmjene i o iznimkama od upotrebe elektroničkog podnošenja ponuda u opravdanim slučajevima. Osim toga, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o mogućnosti zahtijevanja jamstva povezanog s ponudom i uvjetima za aktiviranje i oslobađanje jamstva, o otvaranju i ocjenjivanju ponuda i zahtjeva za sudjelovanje te osnivanju i sastavu odborâ za otvaranje i ocjenjivanje ponuda.”;

19.

članak 112. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 112.

Kontakti tijekom postupka nabave

1.   Dok je postupak nabave u tijeku, svi kontakti između javnog naručitelja i natjecateljâ ili ponuditeljâ moraju ispunjavati uvjete kojima se osigurava transparentnost, jednako postupanje i dobro upravljanje, kako je navedeno u članku 96. Nakon isteka roka zaprimanja ponuda javni naručitelj kontaktira ponuditelja u svrhu ispravljanja očitih administrativnih pogrešaka ili zahtijevanja potvrde određenog ili tehničkog elementa, osim u opravdanim slučajevima. Prethodno spomenuti kontakti kao i bilo koji drugi kontakti ne smiju dovesti do izmjena dokumentacije o nabavi ili bitnih izmjena uvjeta podnesene ponude, osim ako se u postupku nabave navedenom u članku 104. stavku 1. te mogućnosti izričito dopuštaju.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o kontaktima koji su dopušteni i kontaktima koji su nužni između javnog naručitelja i natjecateljâ ili ponuditeljâ tijekom postupka nabave.”;

20.

članak 113. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 113.

Odluka o dodjeli i obavješćivanje natjecateljâ ili ponuditeljâ

1.   Nadležni dužnosnik za ovjeravanje odlučuje kome se ugovor treba dodijeliti, u skladu s kriterijima za odabir i dodjelu navedenima u dokumentaciji o nabavi.

2.   Javni naručitelj obavješćuje sve natjecatelje ili ponuditelje čiji su zahtjevi za sudjelovanje ili ponude odbijeni o razlozima na temelju kojih je donesena odluka, kao i o trajanju roka mirovanja iz članka 118. stavka 2.

Kad je riječ o dodjeli posebnih ugovora na temelju okvirnog ugovora koji uključuju ponovnu provedbu nadmetanja, javni naručitelj obavješćuje ponuditelje o ishodu ocjenjivanja.

3.   Javni naručitelj obavješćuje svakog ponuditelja koji nije u situaciji za isključenje, a čija je ponuda u skladu s dokumentacijom o nabavi i koji to zahtijeva pisanim putem, o sljedećem:

Međutim, javni naručitelj može odlučiti uskratiti određene podatke ako bi se njihovom objavom ometalo izvršavanje zakonodavstva, djelovalo u suprotnosti s javnim interesom ili štetilo legitimnim komercijalnim interesima gospodarskih subjekata, ili moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zahtjevima i sadržaju izvješća o ocjeni i odluke o dodjeli te o obavješćivanju natjecateljâ i ponuditeljâ.”;

21.

članak 114. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 114.

Poništenje postupka nabave

Prije nego što je ugovor potpisan javni naručitelj može poništiti postupak nabave, a natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati bilo kakvu naknadu.

Odluka mora biti opravdana i s njom je potrebno što prije upoznati natjecatelje ili ponuditelje.”;

22.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 114.a

Izvršenje i izmjene ugovora

1.   S izvršenjem ugovora ne smije se započeti prije nego što je ugovor potpisan.

2.   Javni naručitelj može izmijeniti ugovor ili okvirni ugovor bez postupka nabave samo u slučajevima predviđenima u stavkom 3. i pod uvjetom da se izmjenom ne mijenja predmet ugovora ili okvirnog ugovora.

3.   Ugovor ili posebni ugovor na temelju okvirnog ugovora može se izmijeniti bez novog postupka nabave u svakom od sljedećih slučajeva:

Prvi podstavak točke (a), (c) i (d) ovog stavka mogu se primjenjivati i na okvirne ugovore.

U prvotnoj vrijednosti ugovora revizije cijena ne uzimaju se u obzir.

Neto kumulativna vrijednost nekoliko uzastopnih izmjena iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka ne smije prelaziti nijedan prag koji je tamo naveden.

Javni naručitelj primjenjuje ex post mjere objave navedene u članku 103.”;

23.

članci od 115. do 120. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 115.

Jamstva

1.   Osim u slučaju ugovora male vrijednosti, javni naručitelj može, ako to smatra prikladnim i proporcionalnim, za svaki slučaj posebno i podložno analizi rizika, zahtijevati od ugovaratelja da dostave jamstvo kako bi se poduzelo bilo što od sljedećeg:

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o vrstama jamstava koja se mogu zahtijevati od ugovarateljâ, uključujući kriterije analize rizika, i o najvišem iznosu svake vrste jamstva kao postotku ukupne vrijednosti ugovora.

Članak 116.

Značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevara

1.   Za potrebe ovog članka, ‚značajna pogreška’ znači svaka povreda odredbe ugovora koja proizlazi iz činjenja ili propuštanja, a koja prouzroči ili može prouzročiti gubitak za proračun.

2.   Ako se u postupku pojave značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevara, javni naručitelj suspendira postupak te može poduzeti sve potrebne mjere, uključujući poništenje postupka.

3.   Ako se nakon potpisivanja ugovora utvrdi da je u postupku ili pri izvršenju ugovora bilo značajnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare, javni naručitelj može suspendirati izvršenje ugovora ili, prema potrebi, otkazati ugovor.

Izvršenje ugovorâ također se može suspendirati kako bi se provjerilo je li došlo do pretpostavljenih značajnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

Ako se značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevara mogu pripisati izvoditelju, javni naručitelj dodatno može odbiti izvršiti plaćanja ili osigurati povrat nepropisno isplaćenih iznosa, u mjeri proporcionalnoj težini značajnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

4.   OLAF izvršava ovlasti koje su Komisiji dodijeljene Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (18) za provođenje provjera i inspekcija na terenu u državama članicama i, u skladu s važećim sporazumima o suradnji i međusobnoj pomoći, u trećim zemljama i prostorijama međunarodnih organizacija.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o suspenziji izvršenja ugovora u slučaju značajnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

Članak 117.

Javni naručitelj

1.   Institucije u smislu članka 2., izvršne agencije i tijela u smislu članaka 208. i 209. smatraju se javnim naručiteljima u slučaju ugovora koje sklapaju za svoj račun, osim kada nabavu vrše preko središnjeg tijela za nabavu. Službe tih institucija ne smatraju se javnim naručiteljima ako međusobno sklapaju administrativne dogovore.

U skladu s člankom 65. te institucije delegiraju potrebne ovlasti za obavljanje funkcije javnog naručitelja.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o delegiranju funkcije javnog naručitelja i o središnjim tijelima za nabavu.

Članak 118.

Primjenjivi pragovi i rok mirovanja

1.   U postupku dodjele ugovorâ o javnoj nabavi i ugovorâ o koncesiji javni naručitelj prilikom odabira postupka navedenog u članku 104. stavku 1. ove Uredbe poštuje pragove utvrđene u članku 4. točkama (a) i (b) Direktive 2014/24/EU. Tim se pragovima određuju mjere objave navedene u članku 103. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.

2.   Podložno iznimkama i uvjetima koji se navode u delegiranim aktima koji se donose na temelju ove Uredbe, javni naručitelj u slučaju ugovorâ čija vrijednost prelazi pragove iz stavka 1. ne potpisuje ugovor ili okvirni ugovor s uspješnim ponuditeljem do isteka roka mirovanja.

3.   Rok mirovanja traje 10 dana kod upotrebe elektroničkih sredstava komunikacije, a kod upotrebe drugih sredstava 15 dana.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zasebnim ugovorima i ugovorima s grupama, procjeni vrijednosti ugovorâ o javnoj nabavi i ugovorâ o koncesiji te roku mirovanja prije potpisivanja ugovora.

Članak 119.

Pravila o pristupu postupku nabave

Sudjelovanje u postupcima nabave otvoreno je pod jednakim uvjetima svim fizičkim i pravnim osobama obuhvaćenima područjem primjene Ugovorâ te svim fizičkim i pravnim osobama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji s kojom Unija ima poseban sporazum u području javne nabave pod uvjetima utvrđenima u tom sporazumu. Sudjelovanje u postupcima nabave otvoreno je i međunarodnim organizacijama.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o dokazima koji se trebaju dostaviti u vezi s pristupom nabavi.

Članak 120.

Pravila o nabavi Svjetske trgovinske organizacije

Ako se primjenjuje plurilateralni Sporazum o javnoj nabavi sklopljen u okviru Svjetske trgovinske organizacije, postupak nabave otvoren je i gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u državama koje su ratificirale taj sporazum, pod uvjetima određenima tim sporazumom.

(18)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).”;"

24.

članak 131. mijenja se kako slijedi:

25.

u članku 138. stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pravila natjecanja propisuju najmanje uvjete za sudjelovanje, uključujući kriterije za isključenje, kriterije za dodjelu, iznos nagrade i pravila u vezi s plaćanjem. Članak 105.a, članak 106. stavci od 1. do 4., stavak 6., stavak 7., osim prvog podstavka točke (b) i drugog podstavka tog stavka, stavci 8., 9., i 11. i od 13. do 17. te članak 108. primjenjuju se na sudionike i pobjednike. Članak 107. primjenjuje se na sudionike.”;

26.

u članku 139. umeće se sljedeći stavak:

„5.a   Članak 105.a, članak 106. stavak 1. osim točaka (e) i (f) tog stavka, stavci od 2. do 4., od 6. do 9. i od 13. do 17. te članci 107. i 108. primjenjuju se na namjenske ulagačke instrumente ili financijske posrednike. Krajnji primatelji financijskim posrednicima dostavljaju potpisanu izjavu kojom potvrđuju da se ne nalaze u nekoj od situacija iz članka 106. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (d) ili članka 107. stavka 1. točaka (b) i (c).”;

27.

u članku 163. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Revizorski sud predmetnoj instituciji ili tijelu prosljeđuje sva opažanja koja su po njegovom mišljenju takva da bi se morala naći u posebnom izvješću. Ta opažanja su povjerljiva i podliježu kontradiktornom postupku.

Predmetna institucija ili tijelo, u pravilu u roku od šest tjedana od slanja tih opažanja, obavješćuje Revizorski sud o svim odgovorima koje želi dati o tim opažanjima. Taj se rok suspendira u opravdanim slučajevima, posebno ako je tijekom kontradiktornog postupka predmetnoj instituciji ili tijelu potrebna povratna informacija iz država članica kako bi finalizirali svoj odgovor.

U odgovorima predmetne institucije ili tijela izravno i isključivo očituje se na opažanja Revizorskog suda.

Revizorski sud osigurava da se posebna izvješća sastave i donesu u primjerenom roku, koji u pravilu ne prelazi 13 mjeseci.

Posebna izvješća, zajedno s odgovorima predmetnih institucija ili tijela, prosljeđuju se bez odgađanja Europskom parlamentu i Vijeću, od kojih svaki odlučuje, prema potrebi u suradnji s Komisijom, koje je radnje potrebno poduzeti kao odgovor.

Revizorski sud poduzima potrebne korake kako bi osigurao da se odgovori svake predmetne institucije ili tijela na njegova opažanja, kao i vremenski okvir za sastavljanje posebnog izvješća, objave zajedno s posebnim izvješćem.”;

28.

članak 166. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 166.

Mjere praćenja

1.   U skladu s člankom 319. UFEU-a i člankom 106.a Ugovora o Euratomu, Komisija, ostale institucije i tijela iz članaka 208. i 209. ove Uredbe poduzimaju potrebne mjere u skladu s opažanjima iz odluke Europskog parlamenta o razrješnici te komentarima danima uz preporuku za razrješnicu koju je donijelo Vijeće.

2.   Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća institucije i tijela iz stavka 1. podnose izvješće o mjerama koje su poduzele na temelju navedenih opažanja i komentara te osobito o uputama koje su dale onim svojim službama koje su odgovorne za izvršenje proračuna. Države članice surađuju s Komisijom informirajući je o mjerama koje su poduzele u vezi s danim opažanjima kako bi ih Komisija mogla uzeti u obzir pri sastavljanju vlastitog izvješća. Izvješća institucija također se prosljeđuju Revizorskom sudu.”;

29.

u članku 183. stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako sudjeluje u postupcima dodjele bespovratnih sredstava ili nabave u skladu sa stavkom 1. ovog članka, ZIC ne podliježe uvjetima utvrđenim u člancima 105.a i 106., članku 107. stavku 1. točkama (a) i (b), članku 108. i članku 131. stavku 4. vezano uz odredbe o isključenju i kazne u odnosu na nabavu i dodjelu bespovratnih sredstava.”;

30.

članak 190. mijenja se kako slijedi:

31.

članak 191. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 191.

Pravila o pristupu postupku nabave

1.   Sudjelovanje u postupcima nabave otvoreno je pod jednakim uvjetima svim osobama obuhvaćenima područjem primjene Ugovorâ i svim fizičkim i pravnim osobama u skladu s posebnim odredbama temeljnih instrumenata kojima se uređuje dotični sektor suradnje. Sudjelovanje u postupcima nabave otvoreno je i međunarodnim organizacijama.

2.   U slučajevima iz članka 54. stavka 2. može se donijeti odluka, u izvanrednim okolnostima koje propisno opravda nadležni dužnosnik za ovjeravanje, da se državljanima trećih zemalja, osim onih iz stavka 1. ovog članka, dopusti nadmetanje za dodjelu ugovora.

3.   U slučaju primjene sporazuma o širenju tržišta za nabavu robe ili usluga u kojem je Unija jedna od stranaka, postupci nabave za ugovore koji se financiraju iz proračuna također su otvoreni fizičkim i pravnim osobama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, osim onih iz stavaka 1. i 2., pod uvjetima utvrđenima u tom sporazumu.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o pristupu postupcima nabave.”;

32.

u članku 204. dodaje se sljedeći stavak:

„Na stručnjake se primjenjuju članak 105.a, članak 106. stavci od 1. do 3., stavak 7., osim prvog podstavka točke (b) i drugog podstavka tog stavka, stavci od 8. do 10., stavak 11. točka (a) i stavci od 13. do 17. te članci 107. i 108.”;

33.

članak 209. mijenja se kako slijedi:

34.

u članku 211. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takvo preispitivanje između ostalog uključuje provedbu odredbi glave VIII. dijela prvog i rokove navedene u članku 163. stavku 1.”.