ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 205
European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 58.
31. srpnja 2015.

Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1278 оd 9. srpnja 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u pogledu uputa, obrazaca i definicija ( 1 )

1

 

 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.

II. Nezakonodavni akti

UREDBE

31.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/1

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1278

оd 9. srpnja 2015.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u pogledu uputa, obrazaca i definicija

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 99. stavak 5. četvrti podstavak, članak 99. stavak 6. četvrti podstavak, članak 101. stavak 4. treći podstavak, članak 394. stavak 4. treći podstavak, članak 415. stavak 3. četvrti podstavak i članak 430. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 680/2014 (2) utvrđuju se zahtjevi prema kojima su institucije obvezne izvješćivati o svojoj usklađenosti s Uredbom (EU) br. 575/2013. S obzirom na to da se regulatorni okvir uspostavljen Uredbom (EU) br. 575/2013 postupno dopunjuje i mijenja u dijelovima koji nisu ključni donošenjem regulatornih tehničkih standarda, potrebno je na odgovarajući način ažurirati i Provedbenu uredbu (EU) br. 680/2014 kako bi se uzela u obzir ta pravila i kako bi se preciznije utvrdile upute i definicije koje se upotrebljavaju za potrebe nadzornog izvješćivanja institucija.

(2)

U cilju osiguranja ispravne i ujednačene primjene zahtjeva utvrđenih u Provedbenoj uredbi (EU) br. 680/2014 trebalo bi preciznije utvrditi obrasce, upute i definicije koji se upotrebljavaju za potrebe nadzornog izvješćivanja. Stoga je radi pravne jasnoće primjereno zamijeniti neke od obrazaca u prilozima I., III. i IV. te izmijeniti neke upute utvrđene u prilozima II., V., IX. i XVII.

(3)

Kako bi se institucijama i nadležnim tijelima ostavilo dovoljno vremena za provedbu izmjena iz ove Uredbe, ona bi se trebala primjenjivati od 1. lipnja 2015.

(4)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

(5)

S obzirom na to da potrebne izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 ne uključuju znatne promjene u sadržajnom smislu, EBA u skladu s člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) nije provela otvoreno javno savjetovanje smatrajući da bi to bilo nerazmjerno s obzirom na područje primjene i učinak predmetnog nacrta provedbenih tehničkih standarda.

(6)

Provedbenu uredbu (EU) br. 680/2014 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) br. 680/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

Obrasci 1., 4., 6.2., 7., 8.1., 9.1., 9.2., 9.3., 17., 21. i 22. u Prilogu I. zamjenjuju se obrascima označenima istim brojevima u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

3.

Obrasci 1.3., 16., 20. i 46. u Prilogu III. zamjenjuju se obrascima označenima istim brojevima u Prilogu III. ovoj Uredbi.

4.

Obrasci 1.3., 16., 20. i 46. u Prilogu IV. zamjenjuju se obrascima označenima istim brojevima u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

5.

Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Priloga V. ovoj Uredbi.

6.

Prilog IX. zamjenjuje se tekstom iz Priloga VI. ovoj Uredbi.

7.

Prilog XVII. zamjenjuje se tekstom iz Priloga VII. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. lipnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 od 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

PRILOG I.

C 01.00 – REGULATORNI KAPITAL (CA1)

Redci

Identifikacijski broj

Stavka

Iznos

010

1

REGULATORNI KAPITAL

 

015

1.1

OSNOVNI KAPITAL

 

020

1.1.1

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

 

030

1.1.1.1

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital

 

040

1.1.1.1.1

Plaćeni instrumenti kapitala

 

045

1.1.1.1.1*

Od čega: instrumenti kapitala koje upisuju tijela javne vlasti u izvanrednim situacijama

 

050

1.1.1.1.2*

Bilješka: Instrumenti kapitala koji se ne priznaju

 

060

1.1.1.1.3

Premija na dionice

 

070

1.1.1.1.4

(–) Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala

 

080

1.1.1.1.4.1

(–) Izravna ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

 

090

1.1.1.1.4.2

(–) Neizravna ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

 

091

1.1.1.1.4.3

(–) Sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

 

092

1.1.1.1.5

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala

 

130

1.1.1.2

Zadržana dobit

 

140

1.1.1.2.1

Zadržana dobit proteklih godina

 

150

1.1.1.2.2

Priznata dobit ili gubitak

 

160

1.1.1.2.2.1

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

 

170

1.1.1.2.2.2

(–) Dio dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine ili dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koji nije priznat

 

180

1.1.1.3

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit

 

200

1.1.1.4

Ostale rezerve

 

210

1.1.1.5

Rezerve za opće bankovne rizike

 

220

1.1.1.6

Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata redovnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

 

230

1.1.1.7

Manjinski udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu

 

240

1.1.1.8

Prijelazna usklađenja na temelju dodatnih manjinskih udjela

 

250

1.1.1.9

Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara

 

260

1.1.1.9.1

(–) Povećanja vlasničkog kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine

 

270

1.1.1.9.2

Rezerva na osnovi zaštite novčanih tokova

 

280

1.1.1.9.3

Kumulativni dobici i gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti zbog promjena vlastitog kreditnog rizika

 

285

1.1.1.9.4

Dobici ili gubici nastali vrednovanjem po fer vrijednosti, koji proizlaze iz kreditnog rizika same institucije povezanog s obvezama po izvedenicama

 

290

1.1.1.9.5

(–) Vrijednosna usklađenja zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje

 

300

1.1.1.10

(–) Goodwill

 

310

1.1.1.10.1

(–) Goodwill koji se iskazuje kao nematerijalna imovina

 

320

1.1.1.10.2

(–) Goodwill uključen u vrednovanje značajnih ulaganja

 

330

1.1.1.10.3

Odgođene porezne obveze povezane s goodwillom

 

340

1.1.1.11

(–) Ostala nematerijalna imovina

 

350

1.1.1.11.1

(–) Ostala nematerijalna imovina prije odbitka odgođene porezne obveze

 

360

1.1.1.11.2

Odgođene porezne obveze povezane s ostalom nematerijalnom imovinom

 

370

1.1.1.12

(–) Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika umanjenih za povezane porezne obveze

 

380

1.1.1.13

(–) Manjak ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u odnosu na očekivane gubitke primjenom IRB pristupa

 

390

1.1.1.14

(–) Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

 

400

1.1.1.14.1

(–) Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

 

410

1.1.1.14.2

Odgođene porezne obveze povezane s imovinom mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

 

420

1.1.1.14.3

Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koju institucija ima neograničenu mogućnost koristiti

 

430

1.1.1.15

(–) Recipročna međusobna ulaganja u redovni osnovni kapital

 

440

1.1.1.16

(–) Odbici od stavki dodatnog osnovnog kapitala koji premašuju dodatni osnovni kapital

 

450

1.1.1.17

(–) Kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

 

460

1.1.1.18

(–) Sekuritizacijske pozicije na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

 

470

1.1.1.19

(–) Slobodne isporuke na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

 

471

1.1.1.20

(–) Pozicije u košarici za koje institucija ne može utvrditi ponder rizika prema IRB pristupu i na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

 

472

1.1.1.21

(–) Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u skladu s pristupom internih modela na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

 

480

1.1.1.22

(–) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

490

1.1.1.23

(–) Odgođena porezna imovina koja se može odbiti i koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

 

500

1.1.1.24

(–) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

510

1.1.1.25

(–) Iznos koji premašuje prag od 17,65 %

 

520

1.1.1.26

Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala

 

524

1.1.1.27

Dodatni odbici od redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

 

529

1.1.1.28

Elementi ili odbici od redovnog osnovnog kapitala – ostalo

 

530

1.1.2

DODATNI OSNOVNI KAPITAL

 

540

1.1.2.1

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao dodatni osnovni kapital

 

550

1.1.2.1.1

Plaćeni instrumenti kapitala

 

560

1.1.2.1.2*

Bilješka: Instrumenti kapitala koji se ne priznaju

 

570

1.1.2.1.3

Premija na dionice

 

580

1.1.2.1.4

(–) Vlastiti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala

 

590

1.1.2.1.4.1

(–) Izravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

 

620

1.1.2.1.4.2

(–) Neizravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

 

621

1.1.2.1.4.3

(–) Sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

 

622

1.1.2.1.5

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dodatnog osnovnog kapitala

 

660

1.1.2.2

Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata dodatnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

 

670

1.1.2.3

Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dodatnom osnovnom kapitalu

 

680

1.1.2.4

Prijelazna usklađenja na temelju dodatnog priznavanja instrumenata društava kćeri u dodatnom osnovnom kapitalu

 

690

1.1.2.5

(–) Recipročno međusobno ulaganje u dodatni osnovni kapital

 

700

1.1.2.6

(–) Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

710

1.1.2.7

(–) Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

720

1.1.2.8

(–) Odbici od stavki dopunskog kapitala koji premašuju dopunski kapital

 

730

1.1.2.9

Ostala prijelazna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala

 

740

1.1.2.10

Odbitak od stavki dodatnog osnovnog kapitala koji premašuje dodatni osnovni kapital (odbijen u redovnom osnovnom kapitalu)

 

744

1.1.2.11

Dodatni odbici od dodatnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

 

748

1.1.2.12

Elementi ili odbici od dodatnog osnovnog kapitala – ostalo

 

750

1.2

DOPUNSKI KAPITAL

 

760

1.2.1

Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital

 

770

1.2.1.1

Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti

 

780

1.2.1.2*

Bilješka: Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji nisu priznati

 

790

1.2.1.3

Premija na dionice

 

800

1.2.1.4

(–) Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala

 

810

1.2.1.4.1

(–) Izravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

 

840

1.2.1.4.2

(–) Neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

 

841

1.2.1.4.3

(–) Sintetska ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

 

842

1.2.1.5

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dopunskog kapitala

 

880

1.2.2

Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata dopunskog kapitala koji se nastavljaju priznavati i podređenih kredita

 

890

1.2.3

Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dopunskom kapitalu

 

900

1.2.4

Prijelazna usklađenja na temelju dodatnog priznavanja instrumenata društava kćeri u dopunskom kapitalu

 

910

1.2.5

Priznati iznos viška rezervacija iznad očekivanih gubitaka primjenom IRB pristupa

 

920

1.2.6

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom

 

930

1.2.7

(–) Recipročno međusobno ulaganje u dopunski kapital

 

940

1.2.8

(–) Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

950

1.2.9

(–) Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

960

1.2.10

Ostala prijelazna usklađenja dopunskog kapitala

 

970

1.2.11

Odbitak od stavki dopunskog kapitala koji premašuje dopunski kapital (odbijen u dodatnom osnovnom kapitalu)

 

974

1.2.12

(–) Dodatni odbici dopunskog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

 

978

1.2.13

Elementi ili odbici od dopunskog kapitala – ostalo

 


C 04.00 – BILJEŠKE (CA4)

Redak

Identifikacijski broj

Stavka

Stupac

Odgođena porezna imovina i obveze

010

010

1

Ukupna odgođena porezna imovina

 

020

1.1

Odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti

 

030

1.2

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika

 

040

1.3

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

 

050

2

Ukupne odgođene porezne obveze

 

060

2.1

Odgođene porezne obveze koje se ne mogu odbiti od odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti

 

070

2.2

Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti od odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti

 

080

2.2.1

Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti i koje su povezane s odgođenom poreznom imovinom koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika

 

090

2.2.2

Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti i koje su povezane s odgođenom poreznom imovinom koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

 

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik i očekivani gubici

100

3

Višak (+) ili manjak (–) ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, dodatnih vrijednosnih usklađenja i ostalih smanjenja regulatornog kapitala na osnovi očekivanih gubitaka za izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza u skladu s IRB pristupom

 

110

3.1

Ukupni ispravci vrijednosti za kreditni rizik, dodatna vrijednosna usklađenja i ostala smanjena regulatornog kapitala koja ispunjavaju uvjete za uključivanje u izračun iznosa očekivanoga gubitka

 

120

3.1.1

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

 

130

3.1.2

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

 

131

3.1.3

Dodatna vrijednosna usklađenja i ostala smanjenja regulatornog kapitala

 

140

3.2

Ukupni priznati očekivani gubici

 

145

4

Višak (+) ili manjak (–) specfičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik na osnovi očekivanih gubitaka za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u skladu s IRB pristupom

 

150

4.1

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik i pozicije koje se tretira na sličan način

 

155

4.2

Ukupni priznati očekivani gubici

 

160

5

Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za izračun gornje granice viška rezervacije koje se priznaju kao dopunski kapital

 

170

6

Ukupne bruto rezervacije koje ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital

 

180

7

Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za izračun gornje granice rezervacije koja se priznaje kao dopunski kapital

 

Pragovi za odbitke od stavki redovnog osnovnog kapitala

190

8

Prag koji se ne može odbiti od ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

200

9

Prag za redovni osnovni kapital od 10 %

 

210

10

Prag za redovni osnovni kapital od 17,65 %

 

225

11.1

Priznati kapital za potrebe kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora

 

226

11.2

Priznati kapital za potrebe velikih izloženosti

 

Ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

230

12

Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

240

12.1

Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

250

12.1.1

Bruto izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

260

12.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

270

12.2

Neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

280

12.2.1

Bruto neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

290

12.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

291

12.3

Sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

292

12.3.1

Bruto sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

293

12.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

300

13

Ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

310

13.1

Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

320

13.1.1

Bruto izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

330

13.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

340

13.2

Neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

350

13.2.1

Bruto neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

360

13.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

361

13.3

Sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

362

13.3.1

Bruto sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

363

13.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

370

14

Ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

380

14.1

Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

390

14.1.1

Bruto izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

400

14.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

410

14.2

Neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

420

14.2.1

Bruto neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

430

14.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

431

14.3

Sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

432

14.3.1

Bruto sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

 

433

14.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

Ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

440

15

Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

450

15.1

Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

460

15.1.1

Bruto izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

470

15.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

480

15.2

Neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

490

15.2.1

Bruto neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

500

15.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

501

15.3

Sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

502

15.3.1

Bruto sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

503

15.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

510

16

Ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

520

16.1

Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

530

16.1.1

Bruto izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

540

16.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

550

16.2

Neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

560

16.2.1

Bruto neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

570

16.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

571

16.3

Sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

572

16.3.1

Bruto sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

573

16.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

580

17

Ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

 

590

17.1

Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

600

17.1.1

Bruto izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

610

17.1.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

 

620

17.2

Neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

630

17.2.1

Bruto neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

640

17.2.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

 

641

17.3

Sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

642

17.3.1

Bruto sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

 

643

17.3.2

(–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

 

Ukupni iznosi imovine ponderirani rizikom koji se ne odbijaju od odgovarajuće kategorije kapitala:

650

18

Izloženosti ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala institucije

 

660

19

Izloženosti ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala institucije

 

670

20

Izloženosti ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od dopunskog kapitala institucije

 

Privremeno izuzeće od odbitka od regulatornog kapitala

680

21

Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

690

22

Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

700

23

Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

710

24

Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

720

25

Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

730

26

Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

 

Zaštitni slojevi kapitala

740

27

Zahtjev za kombinirani zaštitni sloj

 

750

 

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala

 

760

 

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala zbog makrobonitetnog ili sistemskog rizika utvrđenog na razini države članice

 

770

 

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju

 

780

 

Zaštitni sloj za sistemski rizik

 

790

 

Zaštitni sloj za sistemski važnu instituciju

 

800

 

Zaštitni sloj za globalnu sistemski važnu instituciju

 

810

 

Zaštitni sloj za ostale sistemski važne institucije

 

Zahtjevi iz stupa II

820

28

Kapitalni zahtjevi povezani s usklađenjima iz stupa II

 

Dodatne informacije za investicijska društva

830

29

Inicijalni kapital

 

840

30

Regulatorni kapital na osnovi fiksnih općih troškova

 

Dodatne informacije za izračun pragova za izvješćivanje

850

31

Strane originalne izloženosti

 

860

32

Ukupne originalne izloženosti

 

Prag iz Basela I

870

 

Usklađenja ukupnog regulatornog kapitala

 

880

 

Regulatorni kapital u potpunosti usklađen s pragom iz Basela I

 

890

 

Kapitalni zahtjevi za prag iz Basela I

 

900

 

Kapitalni zahtjevi za prag iz Basela I – alternativni standardizirani pristup

 

C 06.02 – SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA (GS)

SUBJEKTI U OPSEGU KONSOLIDACIJE

INFORMACIJE O SUBJEKTIMA NA KOJE SE PRIMJENJUJU KAPITALNI ZAHTJEVI

NAZIV

OZNAKA

OZNAKA LEI

INSITUCIJA ILI EKVIVALENT

(DA/NE)

OPSEG PODATAKA: POJEDINAČNO POTPUNO KONSOLIDIRANA (SF) ILI POJEDINAČNO DJELOMIČNO KONSOLIDIRANA (SP)

OZNAKA ZEMLJE

UDJEL ULAGANJA (%)

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

 

KREDITNI RIZIK; KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE; RAZRJEĐIVAČKI RIZIK, SLOBODNE ISPORUKE I RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK

OPERATIVNI RIZIK

OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU

010

020

025

030

040

050

060

070

080

090

100

110

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


INFORMACIJE O SUBJEKTIMA NA KOJE SE PRIMJENJUJU KAPITALNI ZAHTJEVI

REGULATORNI KAPITAL

 

 

UKUPAN OSNOVNI KAPITAL

 

 

DOPUNSKI KAPITAL

 

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

 

DODATNI OSNOVNI KAPITAL

 

OD ČEGA: KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL

POVEZANI INSTRUMENTI REGULATORNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT I RAČUNI PREMIJA NA DIONICE

OD ČEGA: KVALIFICIRANI OSNOVNI KAPITAL

POVEZANI INSTRUMENTI OSNOVNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT I RAČUNI PREMIJA NA DIONICE

OD ČEGA: MANJINSKI UDJELI

POVEZANI INSTRUMENTI REGULATORNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT, RAČUNI PREMIJA NA DIONICE I OSTALE REZERVE

OD ČEGA: KVALIFICIRANI DODATNI OSNOVNI KAPITAL

OD ČEGA: KVALIFICIRANI DOPUNSKI KAPITAL

120

130

140

150

160

170

180

190

200

210

220

230

240

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


INFORMACIJE O DOPRINOSU SUBJEKATA SOLVENTNOSTI GRUPE

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

 

KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL UKLJUČEN KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

 

KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

 

KREDITNI RIZIK; KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE; RAZRJEĐIVAČKI RIZIK, SLOBODNE ISPORUKE I RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK

OPERATIVNI RIZIK

OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG OSNOVNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI OSNOVNI KAPITAL

 

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG REGULATORNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI DOPUNSKI KAPITAL

BILJEŠKA GOODWILL (–)/(+) NEGATIVAN GOODWILL

OD ČEGA: REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

MANJINSKI UDJELI UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG OSNOVNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI DODATNI OSNOVNI KAPITAL

250

260

270

280

290

300

310

320

330

340

350

360

370

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


INFORMACIJE O DOPRINOSU SUBJEKATA SOLVENTNOSTI GRUPE

ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA

 

ZAHTJEV ZA KOMBINIRANI ZAŠTITNI SLOJ

 

OD ČEGA: DODATNI OSNOVNI KAPITAL

OD ČEGA: DOPRINOSI KONSOLIDIRANOM REZULTATU

OD ČEGA: (–) GOODWILL/(+) NEGATIVAN GOODWILL

ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA

PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA SPECIFIČAN ZA INSTITUCIJU

ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA ZBOG MAKROBONITETNOG ILI SISTEMSKOG RIZIKA UTVRĐENOG NA RAZINI DRŽAVE ČLANICE

ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK

ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI VAŽNU INSTITUCIJU

ZAŠTITNI SLOJ ZA GLABALNU SISTEMSKI VAŽNU INSTITUCIJU

ZAŠTITNI SLOJ ZA OSTALE SISTEMSKI VAŽNE INSTITUCIJE

380

390

400

410

420

430

440

450

460

470

480

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

C 07.00 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SA)

Kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom

 

 

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

(–) VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE POVEZANE S ORIGINALNOM IZLOŽENOSTI

IZLOŽENOST UMANJENA ZA VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA: PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI (Ga)

(–) JAMSTVA

(–) KREDITNE IZVEDENICE

010

030

040

050

060

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

020

od čega: MSP

 

 

 

 

 

030

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

040

od čega: osigurane nekretninama – stambene nekretnine

 

 

 

 

 

050

od čega: izloženosti u skladu s trajnim izuzećem od primjene standardiziranog pristupa

 

 

 

 

 

060

od čega: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom s prethodnim nadzornim odobrenjem za postupno uvođenje IRB pristupa

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

070

Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

080

Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

090

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

100

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

110

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

120

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

130

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

140

0 %

 

 

 

 

 

150

2 %

 

 

 

 

 

160

4 %

 

 

 

 

 

170

10 %

 

 

 

 

 

180

20 %

 

 

 

 

 

190

35 %

 

 

 

 

 

200

50 %

 

 

 

 

 

210

70 %

 

 

 

 

 

220

75 %

 

 

 

 

 

230

100 %

 

 

 

 

 

240

150 %

 

 

 

 

 

250

250 %

 

 

 

 

 

260

370 %

 

 

 

 

 

270

1 250 %

 

 

 

 

 

280

Ostali ponderi rizika

 

 

 

 

 

BILJEŠKE

290

Izloženosti osigurane poslovnim nekretninama

 

 

 

 

 

300

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 100 %

 

 

 

 

 

310

Izloženosti osigurane stambenim nekretninama

 

 

 

 

 

320

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 150 %

 

 

 

 

 


 

 

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

NETO IZLOŽENOST NAKON PRIMJENE TEHNIKA SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINKOM ZAMJENE NA IZLOŽENOST

MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

(–) FINANCIJSKI KOLATERAL: JEDNOSTAVNA METODA

(–) OSTALA MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

(–) UKUPNI ODLJEVI

UKUPNI PRILJEVI (+)

070

080

090

100

110

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

020

od čega: MSP

 

 

 

 

 

030

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

040

od čega: osigurane nekretninama – stambene nekretnine

 

 

 

 

 

050

od čega: izloženosti u skladu s trajnim izuzećem od primjene standardiziranog pristupa

 

 

 

 

 

060

od čega: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom s prethodnim nadzornim odobrenjem za postupno uvođenje IRB pristupa

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

070

Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

080

Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

090

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

100

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

110

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

120

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

130

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

140

0 %

 

 

 

 

 

150

2 %

 

 

 

 

 

160

4 %

 

 

 

 

 

170

10 %

 

 

 

 

 

180

20 %

 

 

 

 

 

190

35 %

 

 

 

 

 

200

50 %

 

 

 

 

 

210

70 %

 

 

 

 

 

220

75 %

 

 

 

 

 

230

100 %

 

 

 

 

 

240

150 %

 

 

 

 

 

250

250 %

 

 

 

 

 

260

370 %

 

 

 

 

 

270

1 250 %

 

 

 

 

 

280

Ostali ponderi rizika

 

 

 

 

 

BILJEŠKE

290

Izloženosti osigurane poslovnim nekretninama

 

 

 

 

 

300

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 100 %

 

 

 

 

 

310

Izloženosti osigurane stambenim nekretninama

 

 

 

 

 

320

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 150 %

 

 

 

 

 


 

 

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA KOJE UTJEČU NA IZNOS IZLOŽENOSTI: MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA SLOŽENA METODA FINANCIJSKOGA KOLATERALA

POTPUNO PRILAGOĐENA VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI (E*)

RAŠČLAMBA POTPUNO PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI IZVANBILANČNIH STAVKI PREMA KONVERZIJSKIM FAKTORIMA

KOREKTIVNI FAKTOR ZA IZLOŽENOST

(–) FINANCIJSKI KOLATERAL: PRILAGOĐENA VRIJEDNOST (Cvam)

0 %

20 %

50 %

100 %

 

(–) OD ČEGA: KOREKTIVNI FAKTOR I FAKTOR PRILAGODBE ZA EFEKTIVNO DOSPIJEĆE

120

130

140

150

160

170

180

190

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

 

 

 

020

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

030

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

 

 

 

040

od čega: osigurane nekretninama – stambene nekretnine

 

 

 

 

 

 

 

 

050

od čega: izloženosti u skladu s trajnim izuzećem od primjene standardiziranog pristupa

 

 

 

 

 

 

 

 

060

od čega: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom s prethodnim nadzornim odobrenjem za postupno uvođenje IRB pristupa

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

070

Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

080

Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

100

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

 

 

 

120

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

130

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

140

0 %

 

 

 

 

 

 

 

 

150

2 %

 

 

 

 

 

 

 

 

160

4 %

 

 

 

 

 

 

 

 

170

10 %

 

 

 

 

 

 

 

 

180

20 %

 

 

 

 

 

 

 

 

190

35 %

 

 

 

 

 

 

 

 

200

50 %

 

 

 

 

 

 

 

 

210

70 %

 

 

 

 

 

 

 

 

220

75 %

 

 

 

 

 

 

 

 

230

100 %

 

 

 

 

 

 

 

 

240

150 %

 

 

 

 

 

 

 

 

250

250 %

 

 

 

 

 

 

 

 

260

370 %

 

 

 

 

 

 

 

 

270

1 250 %

 

 

 

 

 

 

 

 

280

Ostali ponderi rizika

 

 

 

 

 

 

 

 

BILJEŠKE

290

Izloženosti osigurane poslovnim nekretninama

 

 

 

 

 

 

 

 

300

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 100 %

 

 

 

 

 

 

 

 

310

Izloženosti osigurane stambenim nekretninama

 

 

 

 

 

 

 

 

320

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 150 %

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

 

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

 

OD ČEGA: KOJI PROIZLAZI IZ KREDITNOG RIZIKA DRUGE UGOVORNE STRANE

OD ČEGA: S PROCJENOM KREDITNOG RIZIKA ODABRANOG VIPKR-A

OD ČEGA: S PROCJENOM KREDITNOG RIZIKA SREDIŠNJE DRŽAVE

200

210

215

220

230

240

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

Ćelija povezana s CA

 

 

020

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

030

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

 

040

od čega: osigurane nekretninama – stambene nekretnine

 

 

 

 

 

 

050

od čega: izloženosti u skladu s trajnim izuzećem od primjene standardiziranog pristupa

 

 

 

 

 

 

060

od čega: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom s prethodnim nadzornim odobrenjem za postupno uvođenje IRB pristupa

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

070

Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

080

Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

090

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

100

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

110

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

 

120

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

130

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

140

0 %

 

 

 

 

 

 

150

2 %

 

 

 

 

 

 

160

4 %

 

 

 

 

 

 

170

10 %

 

 

 

 

 

 

180

20 %

 

 

 

 

 

 

190

35 %

 

 

 

 

 

 

200

50 %

 

 

 

 

 

 

210

70 %

 

 

 

 

 

 

220

75 %

 

 

 

 

 

 

230

100 %

 

 

 

 

 

 

240

150 %

 

 

 

 

 

 

250

250 %

 

 

 

 

 

 

260

370 %

 

 

 

 

 

 

270

1 250 %

 

 

 

 

 

 

280

Ostali ponderi rizika

 

 

 

 

 

 

BILJEŠKE

290

Izloženosti osigurane poslovnim nekretninama

 

 

 

 

 

 

300

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 100 %

 

 

 

 

 

 

310

Izloženosti osigurane stambenim nekretninama

 

 

 

 

 

 

320

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 150 %

 

 

 

 

 

 

C 08.01 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: IRB PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR IRB 1)

Kategorija izloženosti u skladu s IRB pristupom:

Vlastite procjene LGD-a i/ili konverzijskih faktora:

 

INTERNI REJTING-SUSTAV

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

IZLOŽENOST NAKON UČINAKA ZAMJENE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA, A PRIJE PRIMJENE KONVERZIJSKIH FAKTORA

 

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

(–) OSTALA MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

PD RASPOREĐEN U REJTING-KATEGORIJU DUŽNIKA ILI SKUP IZLOŽENOSTI

(%)

 

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

(–) JAMSTVA

(–) KREDITNE IZVEDENICE

(–) UKUPNI ODLJEVI

UKUPNI PRILJEVI (+)

OD ČEGA: IZVANBILANČNE STAVKE

010

020

030

040

050

060

070

080

090

100

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

015

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

020

Bilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Izvanbilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

060

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

070

IZLOŽENOSTI RASPOREĐENE U REJTING-KATEGORIJE DUŽNIKA ILI SKUPOVE IZLOŽENOSTI: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

080

KRITERIJI RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA PREMA PONDERIMA RIZIKA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S KRITERIJIMA RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA

090

PONDER RIZIKA: 0 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

100

50 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

70 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

od čega: u kategoriji 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130

90 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

115 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

250 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

160

ALTERNATIVNI TRETMAN: OSIGURANO NEKRETNINOM

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

170

IZLOŽENOSTI NA OSNOVI SLOBODNIH ISPORUKA ZA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA U SKLADU S ALTERNATIVNIM PRISTUPOM ILI 100 % I OSTALE IZLOŽENOSTI NA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

180

RAZRJEĐIVAČKI RIZIK: UKUPNA OTKUPLJENA POTRAŽIVANJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

 

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA UZETE U OBZIR U PROCJENAMA LGD-A, ISKLJUČUJUĆI TRETMAN DVOSTRUKOG STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

UPOTREBLJAVAJU SE VLASTITE PROCJENE LGD-a:

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

OD ČEGA: IZVANBILANČNE STAVKE

OD ČEGA: KOJI PROIZLAZI IZ KREDITNOG RIZIKA DRUGE UGOVORNE STRANE

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

JAMSTVA

KREDITNE IZVEDENICE

UPOTREBLJAVAJU SE VLASTITE PROCJENE LGD-a:

OSTALA MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

PRIZNATI FINANCIJSKI KOLATERAL

OSTALI PRIZNATI KOLATERAL

NEKRETNINA

NEKRETNINA

NEKRETNINA

110

120

130

140

150

160

170

180

190

200

210

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

015

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

020

Bilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Izvanbilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

060

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

070

IZLOŽENOSTI RASPOREĐENE U REJTING-KATEGORIJE DUŽNIKA ILI SKUPOVE IZLOŽENOSTI: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

080

KRITERIJI RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA PREMA PONDERIMA RIZIKA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S KRITERIJIMA RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA

090

PONDER RIZIKA: 0 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

100

50 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

70 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

od čega: u kategoriji 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130

90 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

115 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

250 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

160

ALTERNATIVNI TRETMAN: OSIGURANO NEKRETNINOM

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

170

IZLOŽENOSTI NA OSNOVI SLOBODNIH ISPORUKA ZA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA U SKLADU S ALTERNATIVNIM PRISTUPOM ILI 100 % I OSTALE IZLOŽENOSTI NA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

180

RAZRJEĐIVAČKI RIZIK: UKUPNA OTKUPLJENA POTRAŽIVANJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PODLOŽNO TRETMANU DVOSTRUKOG STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%)

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%) ZA VELIKE SUBJEKTE FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANE FINANCIJSKE SUBJEKTE

PROSJEČNO DOSPIJEĆE PONDERIRANO IZNOSOM IZLOŽENOSTI (U DANIMA)

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

BILJEŠKE:

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

IZNOS OČEKIVANOGA GUBITKA

(–) VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

BROJ DUŽNIKA

 

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

220

230

240

250

255

260

270

280

290

300

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

 

 

 

 

 

Ćelija povezana s CA

 

 

 

 

015

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

020

Bilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Izvanbilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

060

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

070

IZLOŽENOSTI RASPOREĐENE U REJTING-KATEGORIJE DUŽNIKA ILI SKUPOVE IZLOŽENOSTI: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

080

KRITERIJI RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA: UKUPNO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA PREMA PONDERIMA RIZIKA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S KRITERIJIMA RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA

090

PONDER RIZIKA: 0 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

100

50 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

70 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

od čega: u kategoriji 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130

90 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

115 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

250 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

160

ALTERNATIVNI TRETMAN: OSIGURANO NEKRETNINOM

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

170

IZLOŽENOSTI NA OSNOVI SLOBODNIH ISPORUKA ZA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA U SKLADU S ALTERNATIVNIM PRISTUPOM ILI 100 % I OSTALE IZLOŽENOSTI NA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

180

RAZRJEĐIVAČKI RIZIK: UKUPNA OTKUPLJENA POTRAŽIVANJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

C 09.01 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA IZLOŽENOSTI PREMA BORAVIŠTU DUŽNIKA: IZLOŽENOSTI U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM (CR GB 1)

Zemlja:

 

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

Zabilježeni novi statusi neispunjavanja obveza tijekom razdoblja

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

od čega: otpis

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik/otpisi za zabilježene nove statuse neispunjavanja obveza

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

010

020

040

050

055

060

070

075

080

090

010

Središnje države ili središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Subjekti javnog sektora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Multilateralne razvojne banke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Međunarodne organizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

060

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

070

Trgovačka društva

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

075

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

080

Stanovništvo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

085

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Osigurane nekretninama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

095

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

100

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Visokorizične stavke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

Pokrivene obveznice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130

Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

160

Ostale izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupne izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

C 09.02 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA IZLOŽENOSTI PREMA BORAVIŠTU DUŽNIKA: Izloženosti u skladu s IRB pristupom (CR GB 2)

Zemlja:

 

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

od čega: sa statusom neispunjavanja obveza

Zabilježeni novi statusi neispunjavanja obveza tijekom razdoblja

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

od čega: otpis

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik/otpisi za zabilježene nove statuse neispunjavanja obveza

PD RASPOREĐEN U REJTING-KATEGORIJU DUŽNIKA ILI SKUP IZLOŽENOSTI

(%)

010

030

040

050

055

060

070

080

010

Središnje države ili središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Trgovačka društva

 

 

 

 

 

 

 

 

040

od čega: specijalizirano financiranje

 

 

 

 

 

 

 

 

050

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

060

Stanovništvo

 

 

 

 

 

 

 

 

070

Osigurane nekretninom

 

 

 

 

 

 

 

 

080

MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Osobe koje nisu MSP-ovi

 

 

 

 

 

 

 

 

100

Kvalificirane obnovljive izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Ostale izloženosti prema stanovništvu

 

 

 

 

 

 

 

 

120

MSP

 

 

 

 

 

 

 

 

130

Osobe koje nisu MSP-ovi

 

 

 

 

 

 

 

 

140

Vlasnička ulaganja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupne izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%)

od čega: sa statusom neispunjavanja obveza

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

od čega: sa statusom neispunjavanja obveza

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

IZNOS OČEKIVANOGA GUBITKA

090

100

105

110

120

125

130

010

Središnje države ili središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

020

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

030

Trgovačka društva

 

 

 

 

 

 

 

040

od čega: specijalizirano financiranje

 

 

 

 

 

 

 

050

od čega: MSP

 

 

 

 

 

 

 

060

Stanovništvo

 

 

 

 

 

 

 

070

Osigurane nekretninom

 

 

 

 

 

 

 

080

MSP

 

 

 

 

 

 

 

090

Osobe koje nisu MSP-ovi

 

 

 

 

 

 

 

100

Kvalificirane obnovljive izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

110

Ostale izloženosti prema stanovništvu

 

 

 

 

 

 

 

120

MSP

 

 

 

 

 

 

 

130

Osobe koje nisu MSP-ovi

 

 

 

 

 

 

 

140

Vlasnička ulaganja

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupne izloženosti

 

 

 

 

 

 

 

C 09.03 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA RELEVANTNIH KREDITNIH IZLOŽENOSTI ZA POTREBE IZRAČUNA PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA SPECIFIČNOG ZA INSTITUCIJU (CR GB 3)

Zemlja:

 

Iznos

010

010

Kapitalni zahtjevi

 


C 17.00 – OPERATIVNI RIZIK: BRUTO GUBICI I POVRATI PREMA POSLOVNIM LINIJAMA I VRSTI DOGAĐAJA U PRETHODNOJ GODINI (OPR detaljniji podaci)

RASPOREĐIVANJE GUBITAKA U POSLOVNE LINIJE

VRSTE DOGAĐAJA

UKUPNE VRSTE DOGAĐAJA

BILJEŠKA PRAG PRIMIJENJEN U PRIKUPLJANJU PODATAKA

INTERNA PRIJEVARA

EKSTERNA PRIJEVARA

ODNOSI S RADNICIMA I SIGURNOST NA RADNOM MJESTU

KLIJENTI, PROIZVODI I POSLOVNE PRAKSE

ŠTETA NA MATERIJALNOJ IMOVINI

PREKIDI RADA I NARUŠAVANJA RADA SUSTAVA

IZVRŠENJE, ISPORUKA I UPRAVLJANJE PROCESIMA

NAJNIŽI

NAJVIŠI

Redci

 

010

020

030

040

050

060

070

080

090

100

010

KORPORATIVNO FINANCIRANJE [CF]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

TRGOVANJE I PRODAJA [TS]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

210

BROKERSKI POSLOVI SA STANOVNIŠTVOM [RBr]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

220

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

230

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

240

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

250

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

310

POSLOVNO BANKARSTVO [CB]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

320

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

330

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

340

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

350

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

410

POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM [RB]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

420

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

430

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

440

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

450

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

510

PLAĆANJA I NAMIRE [PS]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

520

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

530

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

540

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

550

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

610

AGENCIJSKE USLUGE [AS]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

620

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

630

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

640

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

650

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

710

UPRAVLJANJE IMOVINOM [AM]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

720

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

730

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

740

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

750

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

810

POSLOVNE STAVKE [CI]

Broj događaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

820

Ukupan iznos gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

830

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

840

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

850

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

910

UKUPNE POSLOVNE LINIJE

Broj događaja. Od čega:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

911

≥ 10 000 i < 20 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

912

≥ 20 000 i < 100 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

913

≥ 100 000 i < 1 000 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

914

≥ 1 000 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

920

Ukupan iznos gubitka. Od čega:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

921

≥ 10 000 i < 20 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

922

≥ 20 000 i < 100 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

923

≥ 100 000 i < 1 000 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

924

≥ 1 000 000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

930

Najviši pojedinačni gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

940

Zbroj pet najvećih gubitaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

950

Ukupan povrat gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


C 21.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP ZA POZICIJSKI RIZIK U VLASNIČKIM INSTRUMENTIMA (MKR SA EQU)

Nacionalno tržište:

 

POZICIJE

KAPITALNI ZAHTJEVI

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

SVE POZICIJE

NETO POZICIJE

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

DUGE

KRATKE

DUGE

KRATKE

010

020

030

040

050

060

070

010

VLASNIČKI INSTRUMENTI U KNJIZI TRGOVANJA

 

 

 

 

 

 

Ćelija povezana s CA

020

Opći rizik

 

 

 

 

 

 

 

021

Izvedenice

 

 

 

 

 

 

 

022

Ostala imovina i obveze

 

 

 

 

 

 

 

030

Široko diversificirane budućnosnice na osnovi dioničkog indeksa kojima se trguje na burzi i koje podliježu konkretnom pristupu

 

 

 

 

 

 

 

040

Ostali vlasnički instrumenti koji nisu široko diversificirane budućnosnice na osnovi dioničkog indeksa kojima se trguje na burzi

 

 

 

 

 

 

 

050

Specifični rizik

 

 

 

 

 

 

 

080

Poseban pristup pozicijskom riziku za CIU

 

 

 

 

 

 

 

090

Dodatni zahtjevi za opcije (rizici osim delta-rizika)

 

 

 

 

 

 

 

100

Pojednostavljena metoda

 

 

 

 

 

 

 

110

Pristup delta plus – dodatni zahtjevi za gama-rizik

 

 

 

 

 

 

 

120

Pristup delta plus – dodatni zahtjevi za vega-rizik

 

 

 

 

 

 

 

130

Scenarij matričnog pristupa

 

 

 

 

 

 

 


C 22.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUPI VALUTNOM RIZIKU (MKR SA FX)

 

SVE POZICIJE

NETO POZICIJE

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

(uključujući ponovnu raspodjelu neusklađenih pozicija u valutama koje podliježu posebnom tretmanu za usklađene pozicije)

KAPITALNI ZAHTJEVI

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

DUGE

KRATKE

DUGE

KRATKE

DUGE

KRATKE

USKLAĐENE

020

030

040

050

060

070

080

090

100

010

UKUPNE POZICIJE U NEIZVJEŠTAJNIM VALUTAMA

 

 

 

 

 

 

 

 

Ćelija povezana s CA

020

Visokokorelirane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Sve ostale valute (uključujući CIU-e koji se tretiraju kao različite valute)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Zlato

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Dodatni zahtjevi za opcije (rizici osim delta-rizika)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

060

Pojednostavljena metoda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

070

Pristup delta plus – dodatni zahtjevi za gama-rizik

 

 

 

 

 

 

 

 

 

080

Pristup delta plus – dodatni zahtjevi za vega-rizik

 

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Scenarij matričnog pristupa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAŠČLAMBA UKUPNIH POZICIJA (UKLJUČUJUĆI IZVJEŠTAJNU VALUTU) PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI

100

Ostala imovina i obveze osim izvanbilančnih stavki i izvedenica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Izvanbilančne stavke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

120

Izvedenice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bilješke: DEVIZNE POZICIJE

130

euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

140

lek

 

 

 

 

 

 

 

 

 

150

argentinski pezo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

160

australski dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

170

brazilski real

 

 

 

 

 

 

 

 

 

180

bugarski lev

 

 

 

 

 

 

 

 

 

190

kanadski dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

200

češka kruna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

210

danska kruna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

220

egipatska funta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

230

funta sterlinga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

240

forinta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

250

jen

 

 

 

 

 

 

 

 

 

270

litavski litas

 

 

 

 

 

 

 

 

 

280

dinar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

290

meksički pezo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

300

zlot

 

 

 

 

 

 

 

 

 

310

rumunjski leu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

320

ruski rubalj

 

 

 

 

 

 

 

 

 

330

srpski dinar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

340

švedska kruna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

350

švicarski franak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

360

turska lira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

370

hrivnja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

380

američki dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

390

islandska kruna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

400

norveška kruna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

410

hongkonški dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

420

novotajvanski dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

430

novozelandski dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

440

singapurski dolar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

450

von

 

 

 

 

 

 

 

 

 

460

renminbi-juan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

470

Ostale

 

 

 

 

 

 

 

 

 

480

hrvatska kuna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG II.

„PRILOG II.

IZVJEŠĆIVANJE O REGULATORNOM KAPITALU I KAPITALNIM ZAHTJEVIMA

Sadržaj

DIO I.: OPĆE UPUTE 54

1.

 STRUKTURA I PRAVILA 54

1.1

 STRUKTURA 54

1.2

 PRAVILO OZNAČIVANJA BROJEVIMA 54

1.3

 PRAVILO O PREDZNAKU 54
DIO II.: UPUTE ZA OBRASCE 54

1.

 PREGLED ADEKVATNOSTI KAPITALA (CA) 54

1.1

 OPĆE NAPOMENE 54

1.2

 C 01.00 – REGULATORNI KAPITAL (CA1) 55

1.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 55

1.3

 C 02.00 – KAPITALNI ZAHTJEVI (CA2) 68

1.3.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 68

1.4

 C 03.00 – STOPE KAPITALA I RAZINE KAPITALA (CA3) 74

1.4.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 74

1.5

 C 04.00 – BILJEŠKE (CA4) 75

1.5.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 75

1.6

 PRIJELAZNE ODREDBE I INSTRUMENTI KOJI SE NASTAVLJAJU PRIZNAVATI: INSTRUMENTI KOJI NISU INSTRUMENTI DRŽAVNE POTPORE (CA 5) 88

1.6.1

 OPĆE NAPOMENE 88

1.6.2

 C 05.01 – PRIJELAZNE ODREDBE (CA5.1) 89

1.6.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 89

1.6.3

 C 05.02 – INSTRUMENTI KOJI SE NASTAVLJAJU PRIZNAVATI: INSTRUMENTI KOJI NISU INSTRUMENTI DRŽAVNE POTPORE (CA5.2) 96

1.6.3.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 96

2.

 SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA (GS) 98

2.1

 OPĆE NAPOMENE 98

2.2

 DETALJNE INFORMACIJE O SOLVENTNOSTI GRUPE 99

2.3

 INFORMACIJE O DOPRINOSIMA POJEDINAČNIH SUBJEKATA SOLVENTNOSTI GRUPE 99

2.4

 C 06.01 – SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA – UKUPNO (GS TOTAL) 99

2.5

 C 06.02 – SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA (GS) 100

3.

 OBRASCI ZA KREDITNI RIZIK 106

3.1

 OPĆE NAPOMENE 106

3.1.1

 IZVJEŠĆIVANJE O TEHNIKAMA SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINKOM ZAMJENE 107

3.1.2

 IZVJEŠĆIVANJE O KREDITNOM RIZIKU DRUGE UGOVORNE STRANE 107

3.2

 C 07.00 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SA) 107

3.2.1

 OPĆE NAPOMENE 107

3.2.2

 OPSEG OBRASCA CR SA 107

3.2.3

 RASPOREĐIVANJE IZLOŽENOSTI U KATEGORIJE IZLOŽENOSTI U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM 108

3.2.4

 POJAŠNJENJA OPSEGA NEKIH POSEBNIH KATEGORIJA IZLOŽENOSTI IZ ČLANKA 112. CRR-A 111

3.2.4.1

 KATEGORIJA IZLOŽENOSTI ‚INSTITUCIJE’ 111

3.2.4.2

 KATEGORIJA IZLOŽENOSTI ‚POKRIVENE OBVEZNICE’ 111

3.2.4.3

 KATEGORIJA IZLOŽENOSTI ‚SUBJEKTI ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA’ 111

3.2.5

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 112

3.3

 KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: IRB PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR IRB) 118

3.3.1

 OPSEG OBRASCA CR IRB 118

3.3.2

 RAŠČLAMBA OBRASCA CR IRB 119

3.3.3

 C 08.01 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: IRB PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR IRB 1) 120

3.3.3.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 120

3.3.4

 C 08.02 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: IRB PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (RAŠČLAMBA PREMA REJTING-KATEGORIJAMA DUŽNIKA ILI SKUPOVIMA IZLOŽENOSTI (OBRAZAC CR IRB 2) 127

3.4

 KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: INFORMACIJE S GEOGRAFSKOM RAŠČLAMBOM (CR GB) 127

3.4.1

 C 09.01 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA IZLOŽENOSTI PREMA BORAVIŠTU DUŽNIKA: IZLOŽENOSTI U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM (CR GB 1) 128

3.4.1.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 128

3.4.2

 C 09.02 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA IZLOŽENOSTI PREMA BORAVIŠTU DUŽNIKA: IZLOŽENOSTI U SKLADU S IRB PRISTUPOM (CR GB 2) 130

3.4.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 130

3.4.3

 C 09.03 – GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA RELEVANTNIH KREDITNIH IZLOŽENOSTI ZA POTREBE IZRAČUNA PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA SPECIFIČNOG ZA INSTITUCIJU (CR GB 3) 132

3.4.3.1

 OPĆE NAPOMENE 132

3.4.3.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 132

3.5

 C 10.01 I C 10.02 – IZLOŽENOSTI NA OSNOVI VLASNIČKIH ULAGANJA U SKLADU S PRISTUPOM ZASNOVANIM NA INTERNIM REJTING-SUSTAVIMA (CR EQU IRB 1 I CR EQU IRB 2) 133

3.5.1

 OPĆE NAPOMENE 133

3.5.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE (MOGU SE PRIMIJENITI NA OBRASCE CR EQU IRB 1 I CR EQU IRB 2) 134

3.6

 C 11.00 – RIZIK NAMIRE/ISPORUKE (CR SETT) 136

3.6.1

 OPĆE NAPOMENE 136

3.6.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 137

3.7

 C 12.00 – KREDITNI RIZIK: SEKURITIZACIJA – STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SEC SA) 138

3.7.1

 OPĆE NAPOMENE 138

3.7.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 139

3.8

 C 13.00 – KREDITNI RIZIK – SEKURITIZACIJE: PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA ZASNOVAN NA INTERNIM REJTING-SUSTAVIMA (CR SEC IRB) 145

3.8.1

 OPĆE NAPOMENE 145

3.8.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 145

3.9

 C 14.00 – DETALJNE INFORMACIJE O SEKURITIZACIJAMA (SEC DETALJNIJI PODACI) 151

3.9.1

 OPĆE NAPOMENE 151

3.9.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 152

4.

 OBRASCI ZA OPERATIVNI RIZIK 160

4.1

 C 16.00 – OPERATIVNI RIZIK (OPR) 160

4.1.1

 OPĆE NAPOMENE 160

4.1.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 160

4.2

 C 17.00 – OPERATIVNI RIZIK: GUBICI I NAKNADE PREMA POSLOVNIM LINIJAMA I VRSTI DOGAĐAJA U PRETHODNOJ GODINI (OPR DETALJNIJI PODACI) 163

4.2.1

 OPĆE NAPOMENE 163

4.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 165

5.

 OBRASCI ZA TRŽIŠNI RIZIK 166

5.1

 C 18.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP POZICIJSKIM RIZICIMA DUŽNIČKIH INSTRUMENATA KOJIMA SE TRGUJE (MKR SA TDI) 167

5.1.1

 OPĆE NAPOMENE 167

5.1.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 167

5.2

 C 19.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP SPECIFIČNOM RIZIKU U SEKURITIZACIJAMA (MKR SA SEC) 169

5.2.1

 OPĆE NAPOMENE 169

5.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 169

5.3

 C 20.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP SPECIFIČNOM RIZIKU ZA POZICIJE RASPOREĐENE U KORELACIJSKI PORTFELJ NAMIJENJEN TRGOVANJU (MKR SA CTP) 171

5.3.1

 OPĆE NAPOMENE 171

5.3.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 172

5.4

 C 21.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP POZICIJSKOM RIZIKU U VLASNIČKIM INSTRUMENTIMA (MKR SA EQU) 174

5.4.1

 OPĆE NAPOMENE 174

5.4.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 174

5.5

 C 22.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP VALUTNOM RIZIKU (MKR SA FX) 176

5.5.1

 OPĆE NAPOMENE 176

5.5.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 176

5.6

 C 23.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUPI ROBI (MKR SA COM) 178

5.6.1

 OPĆE NAPOMENE 178

5.6.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 178

5.7

 C 24.00 – INTERNI MODEL ZA TRŽIŠNI RIZIK (MKR IM) 179

5.7.1

 OPĆE NAPOMENE 179

5.7.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 179

5.8

 C 25.00 – RIZIK PRILAGODBE KREDITNOM VREDNOVANJU (CVA) 182

5.8.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE POZICIJE 182

DIO I.: OPĆE UPUTE

1.   STRUKTURA I PRAVILA

1.1   STRUKTURA

1.

Općenito okvir čini pet skupina obrazaca:

(a)

adekvatnost kapitala, pregled regulatornog kapitala, ukupni iznos izloženosti riziku;

(b)

solventnost grupe, pregled načina na koji svi pojedinačni subjekti uključeni u opseg konsolidacije subjekta koji izvješćuje ispunjavaju zahtjeve koji se odnose na solventnost

(c)

kreditni rizik (uključujući rizik druge ugovorne strane, razrjeđivački rizik i rizik namire);

(d)

tržišni rizik (uključujući pozicijski rizik u knjizi trgovanja, valutni rizik, robni rizik i CVA rizik);

(e)

operativni rizik.

2.

Za svaki obrazac dostavljena je pravna osnova. Ove Smjernice za provedbu zajedničkoga izvještajnog okvira sadržavaju dodatne detaljne informacije o općenitijim aspektima izvješćivanja o svakoj skupini obrazaca, upute za specifične pozicije te primjere i pravila vrednovanja.

3.

Institucije izvješćuju samo o obrascima koji su relevantni s obzirom na pristup korišten za određivanje kapitalnih zahtjeva.

1.2   PRAVILO OZNAČIVANJA BROJEVIMA

4.

Pri upućivanju na stupce, retke i ćelije obrazaca u dokumentu se poštuju pravila označivanja iz tablice u nastavku. Te se brojčane oznake u velikoj mjeri upotrebljavaju u pravilima vrednovanja.

5.

U uputama se primjenjuje sljedeća opća bilješka: {obrazac;redak;stupac}.

6.

U slučaju vrednovanja u okviru obrasca, u kojem se upotrebljavaju samo podatkovne točke tog obrasca, bilješkama se ne upućuje na obrazac: {redak;stupac}.

7.

U slučaju obrazaca samo s jednim stupcem upućuje se samo na retke. {obrazac;redak}

8.

Znak zvjezdice upotrebljava se kako bi se izrazilo da je vrednovanje izvršeno za prethodno navedene retke ili stupce.

1.3   PRAVILO O PREDZNAKU

9.

Svaki iznos kojim se povećava regulatorni kapital ili kapitalni zahtjevi iskazuje se kao pozitivna vrijednost. Nasuprot tome, svaki iznos kojim se smanjuje ukupni regulatorni kapital ili kapitalni zahtjevi iskazuje se kao negativna vrijednost. Ako negativan predznak (–) prethodi oznaci stavke, očekuje se da se za tu stavku neće iskazivati pozitivne vrijednosti.

DIO II.: UPUTE ZA OBRASCE

1.   PREGLED ADEKVATNOSTI KAPITALA (CA)

1.1   OPĆE NAPOMENE

10.

Obrasci CA sadržavaju informacije o brojnicima prvog stupa (regulatornom kapitalu, osnovnom kapitalu, redovnom osnovnom kapitalu), nazivniku (kapitalnim zahtjevima) i prijelaznim odredbama te su strukturirani u pet obrazaca:

a)

Obrazac CA1 sadržava iznos regulatornog kapitala institucija, raščlanjenog na stavke potrebne da bi se došlo do tog iznosa. Dobiveni iznos regulatornog kapitala uključuje zbirni učinak prijelaznih odredbi prema vrsti kapitala

b)

U obrascu CA2 daje se sažetak ukupnih iznosa izloženosti riziku kako je definirano u članku 92. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 (‚CRR’)

c)

Obrazac CA3 sadržava stope za koje je CRR-om određena najniža razina i druge povezane podatke

d)

Obrazac CA4 sadržava bilješke potrebne za izračun stavki iz obrasca CA1 te informacije u pogledu zaštitnih slojeva kapitala u skladu s Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD).

e)

Obrazac CA5 sadržava podatke potrebne za izračun učinka prijelaznih odredbi na regulatorni kapital. Obrazac CA5 prestat će postojati nakon isteka prijelaznih odredbi.

11.

Obrasci se primjenjuju na sve subjekte koji izvješćuju, bez obzira na računovodstvene standarde koje primjenjuju, iako su neke stavke u brojniku specifične za subjekte koji primjenjuju pravila vrednovanja prema MRS-u/MSFI-ju. Općenito su informacije u nazivniku povezane s konačnim rezultatima koji se iskazuju u odgovarajućim obrascima za izračun ukupnog iznosa izloženosti riziku.

12.

Ukupni regulatorni kapital čine različite vrste kapitala: osnovni kapital (T1), koji je zbroj redovnog osnovnog kapitala (CET1) i dodatnog osnovnog kapitala (AT1) te dopunskog kapitala (T2).

13.

Prijelazne se odredbe u obrascima CA tretiraju kako slijedi:

a)

Za stavke u obrascu CA1 općenito nisu u obzir uzeta prijelazna usklađenja. To znači da se vrijednosti u stavkama CA1 izračunavaju u skladu sa završnim odredbama (tj. kao da nema prijelaznih odredbi), izuzev stavki kojima se sažima učinak prijelaznih odredbi. Za svaku vrstu kapitala (tj. redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital i dopunski kapital) postoje tri različite stavke u kojima su uključena sva usklađenja nastala zbog prijelaznih odredbi.

b)

Prijelazne odredbe mogu utjecati i na manjak dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala (tj. odbitak koji premašuje dodatni osnovni ili dopunski kapital, uređen člankom 36. stavkom 1. točkom (j), odnosno člankom 56. točkom (e) CRR-a) te stoga stavke koje sadržavaju te manjke mogu neizravno odražavati učinak prijelaznih odredbi.

c)

Obrazac CA5 isključivo se upotrebljava za izvješćivanje o prijelaznim odredbama.

14.

Tretman zahtjeva iz stupa II. može se razlikovati u EU-u (članak 104. stavak 2. CRD IV. potrebno je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo). Samo se utjecaj zahtjeva iz stupa II. na stopu solventnosti ili ciljnu stopu uključuje u izvješćivanje o solventnosti u okviru CRR-a. Detaljno izvješćivanje o zahtjevima iz stupa II. ne spada u obveze iz članka 99. CRR-a.

a)

Obrasci CA1, CA2 ili CA5 sadržavaju samo podatke o pitanjima iz stupa II.

b)

Obrazac CA3 sadržava utjecaj dodatnih zahtjeva iz stupa II. na stopu solventnosti na agregiranoj osnovi. Jedna je skupina usmjerena na utjecaj iznosa na stope, dok je druga usmjerena na samu stopu. Te dvije skupine stopa nisu na drugi način povezane s obrascima CA1, CA2 ili CA5.

c)

Obrazac CA4 sadržava jednu ćeliju o dodatnim kapitalnim zahtjevima koji se odnose na stup II. Ta ćelija nije povezana pravilima vrednovanja sa stopama kapitala iz obrasca CA3 i odražava članak 104. stavak 2. CRD-a u kojem se izričito navode dodatni kapitalni zahtjevi kao jedna mogućnost za odluke u okviru stupa II.

1.2   C 01.00 – REGULATORNI KAPITAL (CA1)

1.2.1   Upute za specifične pozicije

Redak

Pravna osnova i upute

010

1.   Regulatorni kapital

Članak 4. stavak 1. točka 118. i članak 72. CRR-a

Regulatorni kapital institucije sastoji se od zbroja osnovnog kapitala i dopunskog kapitala.

015

1.1   Osnovni kapital

Članak 25. CRR-a

Osnovni kapital zbroj je redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala.

020

1.1.1   Redovni osnovni kapital

Članak 50. CRR-a

030

1.1.1.1   Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital

Članak 26. stavak 1. točke (a) i (b), članci 27. do 30., članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

040

1.1.1.1.1   Plaćeni instrumenti kapitala

Članak 26. stavak 1. točka (a) i članci 27. do 31. CRR-a

Uključuju se instrumenti kapitala uzajamnih institucija, zadruga ili sličnih institucija (članci 27. i 29. CRR-a).

Ne uključuje se premija na dionice povezana s instrumentima.

Instrumenti kapitala koje upisuju tijela javne vlasti u izvanrednim situacijama uključuju se ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 31. CRR-a.

045

1.1.1.1.1*   Od čega: Instrumenti kapitala koje upisuju tijela javne vlasti u izvanrednim situacijama

Članak 31. CRR-a

Instrumenti kapitala koje upisuju tijela javne vlasti u izvanrednim situacijama uključuju se u redovni osnovni kapital ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 31. CRR-a.

050

1.1.1.1.2*   Bilješka: Instrumenti kapitala koji se ne priznaju

Članak 28. stavak 1. točke (b), (l) i (m) CRR-a

Uvjeti u tim točkama odražavaju različite pozicije kapitala koje su reverzibilne i stoga se iznos koji se ovdje iskazuje može priznati u naknadnim razdobljima.

Iznos koji je potrebno iskazati ne uključuje premiju na dionice povezanu s instrumentima.

060

1.1.1.1.3   Premija na dionice

Članak 4. stavak 1. točka 124., članak 26. stavak 1. točka (b) CRR-a

Premija na dionice ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru.

Iznos koji je potrebno iskazati u ovoj stavci dio je koji se odnosi na ‚plaćene instrumente kapitala’.

070

1.1.1.1.4   (–) Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala

Članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala koje drži institucija ili grupa koja izvješćuje na izvještajni datum. Podložno iznimkama iz članka 42. CRR-a.

U ovom se retku ne iskazuju ulaganja u dionice uključena kao ‚instrumenti kapitala koji se ne priznaju’.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje premiju na dionice povezanu s vlastitim dionicama.

Stavke 1.1.1.1.4 do 1.1.1.1.4.3 ne uključuju stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala. Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala iskazuju se zasebno u stavci 1.1.1.1.5.

080

1.1.1.1.4.1   (–) Izravna ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

Članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

Instrumenti redovnog osnovnog kapitala koji su uključeni u stavku 1.1.1.1 i koje drže institucije konsolidirane grupe.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje ulaganja u knjizi trgovanja izračunana na temelju neto duge pozicije, kako je navedeno u članku 42. točki (a) CRR-a.

090

1.1.1.1.4.2   (–) Neizravna ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 114., članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

091

1.1.1.1.4.3   (–) Sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 126., članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

092

1.1.1.1.5   (–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala

Članak 36. stavak 1. točka (f) i članak 42. CRR-a

U skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (f) CRR-a odbijaju se ‚vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala za koje institucija ima stvarnu ili potencijalnu obvezu kupnje na temelju postojeće ugovorne obveze’.

130

1.1.1.2   Zadržana dobit

Članak 26. stavak 1. točka (c) i članak 26. stavak 2. CRR-a

Zadržana dobit uključuje zadržanu dobit prethodne godine uvećanu za priznatu dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine.

140

1.1.1.2.1   Zadržana dobit proteklih godina

Članak 4. stavak 1. točka 123. i članak 26. stavak 1. točka (c) CRR-a

Člankom 4. stavkom 1. točkom 123. CRR-a zadržana dobit definirana je kao ‚prenesena dobit i gubitak koji proizlaze iz dobiti ili gubitka proteklih godina, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom’.

150

1.1.1.2.2   Priznata dobit ili gubitak

Članak 4. stavak 1. točka 121., članak 26. stavak 2. i članak 36. stavak 1. točka (a) CRR-a

Člankom 26. stavkom 2. CRR-a dopušteno je uključiti dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine kao zadržanu dobit, uz prethodno odobrenje nadležnih tijela, ako su ispunjeni neki uvjeti.

S druge strane, gubici se odbijaju od redovnog osnovnog kapitala, kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (a) CRR-a.

160

1.1.1.2.2.1   Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

Članak 26. stavak 2. i članak 36. stavak 1. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati dobit je ili gubitak iskazan u računovodstvenom računu dobiti i gubitka.

170

1.1.1.2.2.2   (–) Dio dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine ili dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koji nije priznat

Članak 26. stavak 2. CRR-a

U ovom se retku ne iskazuje nikakva vrijednost ako je u referentnom razdoblju institucija zabilježila gubitke. Razlog tome jest potpuni odbitak gubitaka od redovnog osnovnog kapitala.

Ako institucija bilježi dobit, iskazuje se dio koji nije priznat u skladu s člankom 26. stavkom 2. CRR-a (tj. nerevidirana dobit i predvidivi troškovi ili dividende).

Potrebno je napomenuti da su u slučaju dobiti iznos koji je potrebno odbiti barem dividende tijekom poslovne godine.

180

1.1.1.3   Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit

Članak 4. stavak 1. točka 100. i članak 26. stavak 1. točka (d) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati umanjen je za sve porezne troškove predvidive u trenutku izračuna i prije primjene bonitetnih filtara. Iznos koji je potrebno iskazati utvrđuje se u skladu s člankom 13. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 241/2014.

200

1.1.1.4   Ostale rezerve

Članak 4. stavak 1. točka 117. i članak 26. stavak 1. točka (e) CRR-a

Ostale rezerve definirane su u CRR-u kao ‚rezerve u smislu primjenjivog računovodstvenog okvira koje se moraju objaviti u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom, isključujući iznose koji su već uključeni u akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit ili zadržanu dobit’.

Iznos koji je potrebno iskazati umanjen je za sve porezne troškove predvidive u trenutku izračuna.

210

1.1.1.5   Rezerve za opće bankovne rizike

Članak 4. stavak 1. točka 112. i članak 26. stavak 1. točka (f) CRR-a

Rezerve za opće bankovne rizike definirane su u članku 38. Direktive 86/635/EEZ kao ‚iznosi koje kreditna institucija odluči odvojiti za pokrivanje rizika, tamo gdje to nalažu određeni rizici vezani uz bankarstvo’.

Iznos koji je potrebno iskazati umanjen je za sve porezne troškove predvidive u trenutku izračuna.

220

1.1.1.6   Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata redovnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

Članak 483. stavci 1. do 3. i članci 484. do 487. CRR-a

Iznos instrumenata kapitala koji se nastavljaju priznavati u prijelaznom razdoblju kao redovni osnovni kapital. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

230

1.1.1.7   Manjinski udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu

Članak 4. točka 120. i članak 84. CRR-a

Zbroj svih iznosa manjinskih udjela društava kćeri koji je uključen u konsolidirani redovni osnovni kapital.

240

1.1.1.8   Prijelazna usklađenja na temelju dodatnih manjinskih udjela

Članci 479. i 480. CRR-a

Usklađenja manjinskih udjela zbog prijelaznih odredbi. Ova se stavka dobiva izravno iz CA5.

250

1.1.1.9   Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara

Članci 32. do 35. CRR-a

260

1.1.1.9.1   (–) Povećanja vlasničkog kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine

Članak 32. stavak 1. CRR-a

CRR-a Iznos koji je potrebno iskazati povećanje je kapitala institucije koje proizlazi iz sekuritizirane imovine u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom.

Na primjer, ova stavka uključuje budući maržni prihod na temelju kojeg institucija ostvaruje dobitak od prodaje ili, za inicijatore, neto dobitke od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine koji pružaju kreditno poboljšanje sekuritizacijskim pozicijama.

270

1.1.1.9.2   Rezerva na osnovi zaštite novčanog toka

Članak 33. stavak 1. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan je ako se zaštita novčanih tokova temelji na gubitku (tj. ako se njome smanjuje računovodstveni kapital) i obrnuto. Stoga je predznak suprotan predznaku koji se upotrebljava u računovodstvenim izvještajima.

Iznos je umanjen za sve porezne troškove predvidive u trenutku izračuna.

280

1.1.1.9.3   Kumulativni dobici i gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti zbog promjena vlastitog kreditnog rizika

Članak 33. stavak 1. točka (b) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan je ako postoji gubitak nastao zbog promjena vlastitog kreditnog rizika (tj. ako se njime smanjuje računovodstveni kapital) i obrnuto. Stoga je predznak suprotan predznaku koji se upotrebljava u računovodstvenim izvještajima.

Nerevidirana dobit ne uključuje se u ovu stavku.

285

1.1.1.9.4   Dobici ili gubici nastali vrednovanjem po fer vrijednosti, koji proizlaze iz kreditnog rizika same institucije povezanog s obvezama po izvedenicama

Članak 33. stavak 1. točka (c) i članak 33. stavak 2. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan je ako postoji gubitak nastao zbog promjena vlastitog kreditnog rizika i obrnuto. Stoga je predznak suprotan predznaku koji se upotrebljava u računovodstvenim izvještajima.

Nerevidirana dobit ne uključuje se u ovu stavku.

290

1.1.1.9.5   (–) Vrijednosna usklađenja zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje

Članci 34. i 105. CRR-a

Usklađenja po fer vrijednosti izloženosti uključena u knjigu trgovanja ili knjigu pozicija kojima se ne trguje zbog strožih standarda za bonitetno vrednovanje određenih u članku 105. CRR-a.

300

1.1.1.10   (-) Goodwill

Članak 4. stavak 1. točka 113., članak 36. stavak 1. točka (b) i članak 37. CRR-a

310

1.1.1.10.1   (–) Goodwill koji se iskazuje kao nematerijalna imovina

Članak 4. stavak 1. točka 113. i članak 36. stavak 1. točka (b) CRR-a

Goodwill ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru.

Iznos koji je ovdje potrebno iskazati jednak je iznosu iskazanom u bilanci.

320

1.1.1.10.2   (–) Goodwill uključen u vrednovanje značajnih ulaganja

Članak 37. točka (b) i članak 43. CRR-a

330

1.1.1.10.3   Odgođene porezne obveze povezane s goodwillom

Članak 37. točka (a) CRR-a

Iznos odgođenih poreznih obveza koji bi mogao prestati postojati kad bi se goodwill umanjio ili prestao priznavati u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

340

1.1.1.11   (–) Ostala nematerijalna imovina

Članak 4. stavak 1. točka 115., članak 36. stavak 1. točka (b) i članak 37. točka (a) CRR-a

Ostala nematerijalna imovina nematerijalna je imovina u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom umanjena za goodwill, također izračunanim u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom.

350

1.1.1.11.1   (–) Ostala nematerijalna imovina prije odbitka odgođenih poreznih obveza

Članak 4. stavak 1. točka 115. i članak 36. stavak 1. točka (b) CRR-a

Ostala nematerijalna imovina nematerijalna je imovina u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom umanjena za goodwill, također izračunanim u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom.

Iznos koji je potrebno iskazati odgovara iznosu iskazanom u bilanci nematerijalne imovine osim goodwilla.

360

1.1.1.11.2   Odgođene porezne obveze povezane s ostalom nematerijalnom imovinom

Članak 37. točka (a) CRR-a

Iznos odgođenih poreznih obveza koji bi mogao prestati postojati kad bi se nematerijalna imovina osim goodwilla umanjila ili prestala priznavati u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

370

1.1.1.12   (–) Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika umanjena za povezane porezne obveze

Članak 36. stavak 1. točka (c) i članak 38.

380

1.1.1.13   (-) Manjak ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u odnosu na očekivane gubitke primjenom IRB pristupa

Članak 36. stavak 1. točka (d) i članci 40., 158. i 159. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati ne umanjuje se za iznos povećanja odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti ili za druge dodatne porezne učinke do kojih bi moglo doći ako bi se rezervacije podigle na razinu očekivanih gubitaka (članak 40. CRR-a).

390

1.1.1.14   (–) Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

Članak 4. stavak 1. točka 109., članak 36. stavak 1. točka (e) i članak 41. CRR-a

400

1.1.1.14.1   (–) Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

Članak 4. stavak 1. točka 109. i članak 36. stavak 1. točka (e) CRR-a

Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca definirana je kao ‚imovina mirovinskog fonda ili plana, prema potrebi, koja je izračunana nakon što je od nje oduzet iznos obveza u okviru istog fonda ili plana’.

Iznos koji je potrebno iskazati odgovara iznosu iskazanom u bilanci (ako je iskazan zasebno).

410

1.1.1.14.2   Odgođene porezne obveze povezane s imovinom mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

Članak 4. stavak 1. točke 108. i 109. i članak 41. stavak 1. točka (a) CRR-a

Iznos odgođenih poreznih obveza koji bi mogao prestati postojati kad bi se imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca umanjila ili prestala priznavati u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

420

1.1.1.14.3   Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koju institucija ima neograničenu mogućnost koristiti

Članak 4. stavak 1. točka 109. i članak 41. stavak 1. točka (b) CRR-a

Ovom se stavkom iskazuje iznos samo ako postoji prethodno odobrenje nadležnog tijela za umanjenje iznosa imovine mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koji se odbija.

Imovini uključenoj u ovaj redak dodjeljuje se ponder rizika za zahtjeve za kreditni rizik.

430

1.1.1.15   (–) Recipročna međusobna ulaganja u redovni osnovni kapital

Članak 4. stavak 1. točka 122., članak 36. stavak 1. točka (g) i članak 44. CRR-a

Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala koje izdaju subjekti financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. točki 27. CRR-a) ako postoji recipročno međusobno ulaganje za koje nadležno tijelo smatra da mu je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije.

Iznos koji je potrebno iskazati izračunava se na osnovi bruto dugih pozicija i uključuje stavke osigurateljnog osnovnog kapitala.

440

1.1.1.16   (–) Odbici od stavki dodatnog osnovnog kapitala koji premašuju dodatni osnovni kapital

Članak 36. stavak 1. točka (j) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati izravno se uzima iz stavke CA 1 ‚Odbici od stavki dodatnog osnovnog kapitala koji premašuju dodatni osnovni kapital’. Iznos je potrebno odbiti od redovnog osnovnog kapitala.

450

1.1.1.17   (–) Kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

Članak 4. stavak 1. točka 36., članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i. i članci 89 do 91. CRR-a

Kvalificirani udjeli definirani su kao ‚izravno ili neizravno ulaganje u društvo koje predstavlja 10 % ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom’.

U skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k) podtočkom i. CRR-a mogu se, kao alternativa, odbiti od redovnog osnovnog kapitala (korištenjem ove stavke) ili se na njih može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %.

460

1.1.1.18   (–) Sekuritizacijske pozicije na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

Članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii., članak 243. stavak 1. točka (b), članak 244. stavak 1. točka (b), članak 258. i članak 266. stavak 3. CRR-a

Sekuritizacijske pozicije na koje se primjenjuje ponder rizika od 1 250 %, ali se, kao alternativa, mogu odbiti od redovnog osnovnog kapitala (članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. CRR-a). U potonjem se slučaju iskazuju se u ovoj stavci.

470

1.1.1.19   (–) Slobodne isporuke na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

Članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka iii. i članak 379. stavak 3. CRR-a

Na slobodne isporuke primjenjuje se ponder rizika od 1 250 nakon 5 dana nakon drugog ugovorenog plaćanja ili isporuke do zaključenja transakcije, u skladu s kapitalnim zahtjevima za rizik namire. Alternativno, mogu se odbiti od redovnog osnovnog kapitala (članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka iii. CRR-a). U potonjem se slučaju iskazuju se u ovoj stavci.

471

1.1.1.20   (–) Pozicije u košarici za koje institucija ne može utvrditi ponder rizika prema IRB pristupu i na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

Članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka iv. i članak 153. stavak 8. CRR-a

U skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k) podtočkom iv. CRR-a mogu se, kao alternativa, odbiti od redovnog osnovnog kapitala (korištenjem ove stavke) ili se na njih može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %.

472

1.1.1.21   (–) Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u skladu s pristupom internih modela na koje se kao alternativa može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %

Članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka v. i članak 155. stavak 4. CRR-a

U skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k) podtočkom v. CRR-a mogu se, kao alternativa, odbiti od redovnog osnovnog kapitala (korištenjem ove stavke) ili se na njih može primjenjivati ponder rizika od 1 250 %.

480

1.1.1.22   (–) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43. do 46., članak 49. stavci 2. i 3. i članak 79. CRR-a

dio ulaganja institucije u instrumente subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija nema značajno ulaganje koje je potrebno odbiti od redovnog osnovnog kapitala

Vidjeti alternative odbitku kad se primjenjuje konsolidacija (članak 49. stavci 2. i 3.).

490

1.1.1.23   (–) Odgođena porezna imovina koja se može odbiti i koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

Članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38. i članak 48. stavak 1. točka (a) CRR-a

dio odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razloga (umanjen za dio povezanih odgođenih poreznih obveza raspoređenih na odgođenu poreznu imovinu koja proizlazi iz privremenih razlika u skladu s člankom 38. stavkom 5. točkom (b) CRR-a) koji je potrebno odbiti uz primjenu praga od 10 % iz članka 48. stavka 1. točke (a) CRR-a

500

1.1.1.24   (–) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 36. stavak 1. točka i., članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3. i članak 79. CRR-a

dio ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija ima značajno ulaganje koje je potrebno odbiti, uz primjenu praga od 10 % iz članka 48. stavka 1. točke (b) CRR-a

Vidjeti alternative odbitku kad se primjenjuje konsolidacija (članak 49. stavci 1., 2. i 3.).

510

1.1.1.25   (–) Iznos koji premašuje prag od 17,65 %

Članak 48. stavak 1. CRR-a

Dio odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika te izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija ima značajno ulaganje koje je potrebno odbiti, uz primjenu praga od 17,65 % iz članka 48. stavka 1. CRR-a

520

1.1.1.26   Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala

Članci 469. do 472., 478. i 481. CRR-a

CRR-a Usklađenja odbitaka zbog prijelaznih odredbi. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

524

1.1.1.27   Dodatni odbici od redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

Članak 3. CRR-a

529

1.1.1.28   Elementi ili odbici od redovnog osnovnog kapitala – ostalo

Ovaj je redak osmišljen radi osiguranja fleksibilnosti isključivo za potrebe izvješćivanja. Popunjava se samo u rijetkim slučajevima kada ne postoji konačna odluka o iskazivanju specifičnih stavki/odbitaka kapitala u trenutačnom obrascu CA1. Kao posljedica toga, ovaj se redak popunjava samo ako se element redovnog osnovnog kapitala koji se odnosi na odbitak elementa redovnog osnovnog kapitala ne može rasporediti u jedan od redaka od 020 do 524.

Ova se ćelija ne upotrebljava za raspoređivanje stavki/odbitaka kapitala koji nisu obuhvaćeni CRR-om u izračun stopa solventnosti (npr. raspoređivanje nacionalnih stavki/odbitaka kapitala izvan područja primjene CRR-a).

530

1.1.2   DODATNI OSNOVNI KAPITAL

Članak 61. CRR-a

540

1.1.2.1   Instrumenti kapitala koji se priznaju kao dodatni osnovni kapital

Članak 51. točka (a), članci 52. do 54., članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

550

1.1.2.1.1   Plaćeni instrumenti kapitala

Članak 51. točka (a) i članci 52. do 54. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati ne uključuje premiju na dionice povezanu s instrumentima.

560

1.1.2.1.2 (*)   Bilješka: Instrumenti kapitala koji se ne priznaju

Članak 52. stavak 1. točke (c), (e) i (f) CRR-a

Uvjeti u tim točkama odražavaju različite pozicije kapitala koje su reverzibilne i stoga se iznos koji se ovdje iskazuje može priznati u naknadnim razdobljima.

Iznos koji je potrebno iskazati ne uključuje premiju na dionice povezanu s instrumentima.

570

1.1.2.1.3   Premija na dionice

Članak 51. točka (b) CRR-a

Premija na dionice ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru.

Iznos koji je potrebno iskazati u ovoj stavci dio je koji se odnosi na ‚plaćene instrumente kapitala’.

580

1.1.2.1.4   (–) Vlastiti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala

Članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

Vlastiti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala koje drži institucija ili grupa koja izvješćuje na izvještajni datum. Podložno iznimkama iz članka 57. CRR-a.

U ovom se retku ne iskazuju ulaganja u dionice uključena kao ‚instrumenti kapitala koji se ne priznaju’.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje premiju na dionice povezanu s vlastitim dionicama.

Stavke 1.1.2.1.4 do 1.1.2.1.4.3 ne uključuju stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala. Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dodatnog osnovnog kapitala iskazuju se zasebno u stavci 1.1.2.1.5.

590

1.1.2.1.4.1   (–) Izravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 114., članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala koji su uključeni u stavku 1.1.2.1.1. i koje drže institucije konsolidirane grupe.

620

1.1.2.1.4.2   (–) Neizravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

Članak 52. stavak 1. točka (b) podtočka ii., članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

621

1.1.2.1.4.3   (–) Sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 126., članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

622

1.1.2.1.5   (–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dodatnog osnovnog kapitala

Članak 56. točka (a) i članak 57. CRR-a

‚Vlastiti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala za koje bi institucija mogla imati obvezu kupnje na temelju postojećih ugovornih obveza’odbijaju se u skladu s člankom 56. točkom (a) CRR-a.

660

1.1.2.2   Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata dodatnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

Članak 483. stavci 4. i 5., članci 484. do 487., 489. i 491. CRR-a

Iznos instrumenata kapitala koji se nastavljaju priznavati u prijelaznom razdoblju kao dodatni osnovni kapital. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

670

1.1.2.3   Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dodatnom osnovnom kapitalu

Članci 83., 85. i 86. CRR-a

Zbroj svih iznosa kvalificiranog osnovnog kapitala društava kćeri koji je uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital

Uključuje se kvalificirani dodatni osnovni kapital koji izdaje subjekt posebne namjene (članak 83. CRR-a).

680

1.1.2.4   Prijelazna usklađenja na temelju dodatnog priznavanja instrumenata društava kćeri u dodatnom osnovnom kapitalu

Članak 480. CRR-a

Usklađenja kvalificiranog osnovnog kapitala uključenog u konsolidirani dodatni osnovni kapital zbog prijelaznih odredbi. Ova se stavka dobiva izravno iz CA5.

690

1.1.2.5   (–) Recipročna međusobna ulaganja u dodatni osnovni kapital

Članak 4. stavak 1. točka 122., članak 56. točka (b) i članak 58. CRR-a

Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. točki 27. CRR-a) ako postoji recipročno međusobno ulaganje za koje nadležno tijelo smatra da mu je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije.

Iznos koji je potrebno iskazati izračunava se na osnovi bruto dugih pozicija i uključuje stavke osigurateljnog dodatnog osnovnog kapitala.

700

1.1.2.6   (–) Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 56. točka (c) i članci 59., 60. i 79. CRR-a

Dio ulaganja institucije u instrumente subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija nema značajno ulaganje koje je potrebno odbiti od dodatnog osnovnog kapitala.

710

1.1.2.7   (–) Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 56. točka (d) i članci 59. i 79. CRR-a

Ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija ima značajno ulaganje koje je potrebno u potpunosti odbiti.

720

1.1.2.8   (–) Odbitak od stavki dopunskog kapitala koji premašuje dopunski kapital

Članak 56. točka (e) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati izravno se uzima iz obrasca CA 1 stavke ‚Odbitak od stavki dopunskog kapitala koji premašuje dopunski kapital (odbijen od dodatnog osnovnog kapitala)’.

730

1.1.2.9   Ostala prijelazna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala

Članci 474. 475. 478. i 481. CRR-a

CRR-a Usklađenja zbog prijelaznih odredbi. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

740

1.1.2.10   Odbitak od stavki dodatnog osnovnog kapitala koji premašuje dodatni osnovni kapital (odbijen u redovnom osnovnom kapitalu)

Članak 36. stavak 1. točka (j) CRR-a

Dodatni osnovni kapital ne može biti negativan, ali odbici dodatnog osnovnog kapitala mogu biti veći od dodatnog osnovnog kapitala uvećanog za povezanu premiju na dionice. Ako se to dogodi, dodatni osnovni kapital mora biti jednak nuli, a višak odbitaka od dodatnog osnovnog kapitala mora se odbiti od redovnog osnovnog kapitala.

Ovom se stavkom postiže da zbroj stavki 1.1.2.1 do 1.1.2.12 nikad nije niži od nule. Ako ova stavka pokazuje pozitivnu vrijednost, tada stavka 1.1.1.16 ima vrijednost suprotnog predznaka.

744

1.1.2.11   Dodatni odbici od dodatnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

Članak 3. CRR-a

748

1.1.2.12   Elementi ili odbici od dodatnog osnovnog kapitala – ostalo

Ovaj je redak osmišljen radi osiguranja fleksibilnosti isključivo za potrebe izvješćivanja. Popunjava se samo u rijetkim slučajevima kada ne postoji konačna odluka o iskazivanju specifičnih stavki/odbitaka kapitala u trenutačnom obrascu CA1. Kao posljedica toga, ovaj se redak popunjava samo ako se element dodatnog osnovnog kapitala koji se odnosi na odbitak elementa dodatnog osnovnog kapitala ne može rasporediti u jedan od redaka od 530 do 744.

Ova se ćelija ne upotrebljava za raspoređivanje stavki/odbitaka kapitala koji nisu obuhvaćeni CRR-om u izračun stopa solventnosti (npr. raspoređivanje nacionalnih stavki/odbitaka kapitala izvan područja primjene CRR-a)!

750

1.2   DOPUNSKI KAPITAL

Članak 71. CRR-a

760

1.2.1   Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital

Članak 62. točka (a), članci 63. do 65., članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

770

1.2.1.1.   Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti

Članak 62. točka (a), članci 63. i 65. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati ne uključuje premiju na dionice povezanu s instrumentima.

780

1.2.1.2 (*)   Bilješka: Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji nisu priznati

Članak 63. točke (c), (e) i (f) i članak 64. CRR-a

Uvjeti u tim točkama odražavaju različite pozicije kapitala koje su reverzibilne i stoga se iznos koji se ovdje iskazuje može priznati u naknadnim razdobljima.

Iznos koji je potrebno iskazati ne uključuje premiju na dionice povezanu s instrumentima.

790

1.2.1.3   Premija na dionice

Članak 62. točka (b) i članak 65. CRR-a

Premija na dionice ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru.

Iznos koji je potrebno iskazati u ovoj stavci dio je koji se odnosi na ‚plaćene instrumente kapitala’.

800

1.2.1.4   (–) Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala

Članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala koje drži institucija ili grupa koja izvješćuje na izvještajni datum. Podložno iznimkama iz članka 67. CRR-a.

U ovom se retku ne iskazuju ulaganja u dionice uključena kao ‚instrumenti kapitala koji se ne priznaju’.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje premiju na dionice povezanu s vlastitim dionicama.

Stavke 1.2.1.4 do 1.2.1.4.3 ne uključuju stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dopunskog kapitala. Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dopunskog kapitala iskazuju se zasebno u stavci 1.2.1.5.

810

1.2.1.4.1   (–) Izravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

Članak 63. točka (b), članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

Instrumenti dopunskog kapitala koji su uključeni u stavku 1.2.1.1 i koje drže institucije konsolidirane grupe.

840

1.2.1.4.2   (–) Neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 114., članak 63. točka (b), članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

841

1.2.1.4.3   (–) Sintetska ulaganja u instrumente dopunskog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 126., članak 63. točka (b), članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

842

1.2.1.5   (–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata dopunskog kapitala

Članak 66. točka (a) i članak 67. CRR-a

‚Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala za koje bi institucija mogla imati obvezu kupnje na temelju postojećih ugovornih obveza’ odbijaju se u skladu s člankom 66. točkom (a) CRR-a.

880

1.2.2   Prijelazna usklađenja na temelju instrumenata dopunskog kapitala koji se nastavljaju priznavati i podređenih kredita

Članak 483. stavci 6. i 7., članci 484., 486., 488., 490. i 491. CRR-a

Iznos instrumenata kapitala koji se nastavljaju priznavati u prijelaznom razdoblju kao dopunski kapital. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

890

1.2.3   Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dopunskom kapitalu

Članci 83., 87. i 88. CRR-a

Zbroj svih iznosa kvalificiranog regulatornog kapitala društava kćeri koji je uključen u konsolidirani dopunski kapital

Uključuje se kvalificirani dopunski kapital koji izdaje subjekt posebne namjene (članak 83. CRR-a).

900

1.2.4   Prijelazna usklađenja na temelju dodatnog priznavanja instrumenata društava kćeri u dopunskom kapitalu

Članak 480. CRR-a

Usklađenja kvalificiranog regulatornog kapitala uključenog u konsolidirani dopunski kapital zbog prijelaznih odredbi. Ova se stavka dobiva izravno iz CA5.

910

1.2.5   Priznati iznos viška rezervacija iznad očekivanih gubitaka primjenom IRB pristupa

Članak 62. točka (d) CRR-a

Za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s IRB pristupom ova stavka sadržava pozitivne iznose koji proizlaze iz usporedbe rezervacija i očekivanih gubitaka koji se priznaju kao dopunski kapital.

920

1.2.6   Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom

Članak 62. točka (c) CRR-a

Za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu sa standardiziranim pristupom,ova stavka sadržava opće ispravke vrijednosti za kreditni rizik koji se priznaju kao dopunski kapital.

930

1.2.7   (–) Recipročna međusobna ulaganja u dopunski kapital

Članak 4. stavak 1. točka 122., članak 66. točka (b) i članak 68. CRR-a

Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. točki 27. CRR-a) ako postoji recipročno međusobno ulaganje za koje nadležno tijelo smatra da mu je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije.

Iznos koji je potrebno iskazati izračunava se na osnovi bruto dugih pozicija i uključuje stavke osigurateljnog dopunskog kapitala i dopunskog kapitala II.

940

1.2.8   (–) Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 66. točka (c), članci 68. do 70. i 79. CRR-a

Dio ulaganja institucije u instrumente subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija nema značajno ulaganje koje je potrebno odbiti od dopunskog kapitala.

950

1.2.9   (–) Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 27., članak 66. točka (d) i članci 68., 69. i 79. CRR-a

Ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora (kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 27. CRR-a) ako institucija ima značajno ulaganje koje je potrebno u potpunosti odbiti

960

1.2.10   Ostala prijelazna usklađenja dopunskog kapitala

Članci 476. do 478. i 481. CRR-a

CRR-a Usklađenja zbog prijelaznih odredbi. Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se izravno iz CA5.

970

1.2.11   Odbitak od stavki dopunskog kapitala koji premašuje dopunski kapital (odbijen u dodatnom osnovnom kapitalu)

Članak 56. točka (e) CRR-a

Dopunski kapital ne može biti negativan, ali odbici dopunskog kapitala mogu biti veći od dopunskog kapitala uvećanog za povezanu premiju na dionice. Ako se to dogodi, dopunski kapital jednak je nuli, a višak odbitaka od dopunskog kapitala odbija se od dodatnog osnovnog kapitala.

Ovom se stavkom postiže da zbroj stavki 1.2.1 do 1.2.13 nikad nije niži od nule. Ako ova stavka pokazuje pozitivnu vrijednost, stavka 1.1.2.8 ima vrijednost suprotnog predznaka.

974

1.2.12   (–) Dodatni odbici od dopunskog kapitala u skladu s člankom 3. CRR-a

Članak 3. CRR-a

978

1.2.13   Elementi ili odbici od dopunskog kapitala – ostalo

Ovaj je redak osmišljen radi osiguranja fleksibilnosti isključivo za potrebe izvješćivanja. Popunjava se samo u rijetkim slučajevima kada ne postoji konačna odluka o iskazivanju specifičnih stavki/odbitaka kapitala u trenutačnom obrascu CA1. Kao posljedica toga, ovaj se redak popunjava samo ako se element dopunskog kapitala koji se odnosi na odbitak elementa dopunskog kapitala ne može rasporediti u jedan od redaka od 750 do 974.

Ova se ćelija ne upotrebljava za raspoređivanje stavki/odbitaka kapitala koji nisu obuhvaćeni CRR-om u izračun stopa solventnosti (npr. raspoređivanje nacionalnih stavki/odbitaka kapitala izvan područja primjene CRR-a).

1.3   C 02.00 – KAPITALNI ZAHTJEVI (CA2)

1.3.1   Upute za specifične pozicije

Redak

Pravna osnova i upute

010

1.   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 3. članci 95. 96. i 98. CRR-a

020

1*   od čega: investicijska društva u skladu s člankom 95. stavkom 2. i člankom 98. CRR-a

Za investicijska društva iz članka 95. stavka 2. i članka 98 CRR-a

030

1**   od čega: investicijska društva u skladu s člankom 96. stavkom 2. i člankom 97. CRR-a

Za investicijska društva iz članka 96. stavka 2. i članka 97 CRR-a

040

1.1   IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE

Članak 92. stavak 3. točke (a) i (f) CRR-a

050

1.1.1   Standardizirani pristup

Obrasci CR SA i SEC SA na razini ukupnih izloženosti

060

1.1.1.1   Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom isključujući sekuritizacijske pozicije

Obrazac CR SA na razini ukupnih izloženosti. Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom kategorije su navedene u članku 112. CRR-a, isključujući sekuritizacijske pozicije.

070

1.1.1.1.01   Središnje države ili središnje banke

Vidjeti obrazac CR SA.

080

1.1.1.1.02   Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

Vidjeti obrazac CR SA.

090

1.1.1.1.03   Subjekti javnog sektora

Vidjeti obrazac CR SA.

100

1.1.1.1.04   Multilateralne razvojne banke

Vidjeti obrazac CR SA.

110

1.1.1.1.05   Međunarodne organizacije

Vidjeti obrazac CR SA.

120

1.1.1.1.06   Institucije

Vidjeti obrazac CR SA.

130

1.1.1.1.07   Trgovačka društva

Vidjeti obrazac CR SA.

140

1.1.1.1.08   Stanovništvo

Vidjeti obrazac CR SA.

150

1.1.1.1.09   Osigurane nekretninama

Vidjeti obrazac CR SA.

160

1.1.1.1.10   Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

Vidjeti obrazac CR SA.

170

1.1.1.1.11   Visokorizične stavke

Vidjeti obrazac CR SA.

180

1.1.1.1.12   Pokrivene obveznice

Vidjeti obrazac CR SA.

190

1.1.1.1.13   Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

Vidjeti obrazac CR SA.

200

1.1.1.1.14   Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

Vidjeti obrazac CR SA.

210

1.1.1.1.15   Vlasnička ulaganja

Vidjeti obrazac CR SA.

211

1.1.1.1.16   Ostale stavke

Vidjeti obrazac CR SA.

220

1.1.1.2   Sekuritizacijske pozicije u sklada sa standardiziranim pristupom

Obrazac CR SEC SA na razini ukupnih vrsta sekuritizacije

230

1.1.1.2*   od čega: resekuritizacija

Obrazac CR SEC SA na razini ukupnih vrsta sekuritizacije

240

1.1.2   Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB)

250

1.1.2.1   IRB pristupi kada se ne primjenjuju ni vlastite procjene LGD-a ni konverzijski faktori

Obrazac CR IRB na razini ukupnih izloženosti (kada se ne primjenjuju vlastite procjene LGD-a i/ili kreditni konverzijski faktori)

260

1.1.2.1.01   Središnje države i središnje banke

Vidjeti obrazac CR IRB.

270

1.1.2.1.02   Institucije

Vidjeti obrazac CR IRB.

280

1.1.2.1.03   Trgovačka društva – MSP

Vidjeti obrazac CR IRB.

290

1.1.2.1.04   Trgovačka društva – specijalizirano financiranje

Vidjeti obrazac CR IRB.

300

1.1.2.1.05   Trgovačka društva – ostalo

Vidjeti obrazac CR IRB.

310

1.1.2.2   IRB pristupi kada se primjenjuju vlastite procjene LGD-a i/ili konverzijski faktor

Obrazac CR IRB na razini ukupnih izloženosti (kada se primjenjuju vlastite procjene LGD-a i/ili kreditni konverzijski faktor)

320

1.1.2.2.01   Središnje države i središnje banke

Vidjeti obrazac CR IRB.

330

1.1.2.2.02   Institucije

Vidjeti obrazac CR IRB.

340

1.1.2.2.03   Trgovačka društva – MSP

Vidjeti obrazac CR IRB.

350

1.1.2.2.04   Trgovačka društva – specijalizirano financiranje

Vidjeti obrazac CR IRB.

360

1.1.2.2.05   Trgovačka društva – ostalo

Vidjeti obrazac CR IRB.

370

1.1.2.2.06   Stanovništvo – osigurano nekretninom MSP-ova

Vidjeti obrazac CR IRB.

380

1.1.2.2.07   Stanovništvo – osigurano nekretninom, nije izloženost prema MSP-u

Vidjeti obrazac CR IRB.

390

1.1.2.2.08   Stanovništvo – kvalificirane obnovljive izloženosti

Vidjeti obrazac CR IRB.

400

1.1.2.2. 09   Stanovništvo – ostalo, MSP-ovi

Vidjeti obrazac CR IRB.

410

1.1.2.2.10   Stanovništvo – ostalo, osobe koje nisu MSP-ovi

Vidjeti obrazac CR IRB.

420

1.1.2.3   Vlasnička ulaganja u skladu s IRB pristupom

Vidjeti obrazac CR EQU IRB.

430

1.1.2.4   Sekuritizacijske pozicije u skladu s IRB pristupom

Obrazac CR SEC IRB na razini ukupnih vrsta sekuritizacije

440

1.1.2.4*   od čega: resekuritizacija

Obrazac CR SEC IRB na razini ukupnih vrsta sekuritizacije

450

1.1.2.5   Ostala imovina

Iznos koji je potrebno iskazati iznos je izloženosti ponderiran rizikom kako je izračunan u skladu s člankom 156. CRR-a.

460

1.1.3   Iznos izloženosti riziku za uplate u fond za neispunjene obveze središnje druge ugovorne strane

Članci 307. do 309. CRR-a

490

1.2   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU

Članak 92. stavak 3. točka (c) podtočka ii. i članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a

500

1.2.1   Rizik namire/isporuke u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Vidjeti obrazac CR SETT.

510

1.2.2   Rizik namire/isporuke u knjizi trgovanja

Vidjeti obrazac CR SETT.

520

1.3   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK

Članak 92. stavak 3. točka (b) podtočka i. i točka (c) podtočke i. i iii. te članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a

530

1.3.1   Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa standardiziranim pristupima

540

1.3.1.1   Dužnički instrumenti kojima se trguje

Obrazac MKR SA TDI na razini ukupnih valuta

550

1.3.1.2   Vlasnički instrument

Obrazac MKR SA EQU na razini ukupnih nacionalnih tržišta

560

1.3.1.3   Devizni instrument

Vidjeti obrazac MKR SA FX.

570

1.3.1.4   Robni instrument

Vidjeti obrazac MKR SA COM.

580

1.3.2   Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima

Vidjeti obrazac MKR IM.

590

1.4   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK

Članak 92. stavak 3. točka (e)i članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a

Za investicijska društva u skladu s člankom 95. stavkom 2., člankom 96. stavkom 2. i člankom 98. CRR ovaj element jednak je nuli.

600

1.4.1   Jednostavni pristup operativnom riziku

Vidjeti obrazac OPR.

610

1.4.2   Standardizirani/Alternativni standardizirani pristup operativnom riziku

Vidjeti obrazac OPR.

620

1.4.3   Napredni pristupi operativnom riziku

Vidjeti obrazac OPR.

630

1.5   DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA

Članak 95. stavak 2., članak 96. stavak 2., članak 97. i članak 98. stavak 1. točka (a) CRR-a

Samo za investicijska društva u skladu s člankom 95. stavkom 2., člankom 96. stavkom 2. i člankom 98. CRR-a. Vidjeti i članak 97. CRR-a.

Investicijska društva u skladu s člankom 96. CRR-a iskazuju iznos iz članka 97. pomnožen s 12,5.

Investicijska društva u skladu s člankom 95. CRR-a iskazuju:

—

Ako je iznos iz članka 95. stavka 2. točke (a) CRR-a viši od iznosa iz članka 95. stavka 2. točke (b) CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati iznosi nula.

—

Ako je iznos iz članka 95. stavka 2. točke (b) CRR-a viši od iznosa iz članka 95. stavka 2. točke (a) CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati rezultat je oduzimanja potonjeg iznosa od prethodnog.

640

1.6   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA PRILAGODBU KREDITNOM VREDNOVANJU

Članak 92. stavak 3. točke (d) CRR-a. Vidjeti obrazac CVA.

650

1.6.1   Napredna metoda

Kapitalni zahtjevi za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju u skladu s člankom 383. CRR-a. Vidjeti obrazac CVA.

660

1.6.2   Standardizirana metoda

Kapitalni zahtjevi za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju u skladu s člankom 384. CRR-a. Vidjeti obrazac CVA.

670

1.6.3   Na temelju metode originalne izloženosti

Kapitalni zahtjevi za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju u skladu s člankom 385. CRR-a. Vidjeti obrazac CVA.

680

1.7   UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU POVEZAN S VELIKIM IZLOŽENOSTIMA KOJE PROIZLAZE IZ STAVKI U KNJIZI TRGOVANJA

Članak 92. stavak 3. točka (b) podtočka ii. i članci 395. do 401. CRR-a

690

1.8   OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članci 3., 458. i 459. CRR-a i iznosi izloženosti riziku koji se ne mogu rasporediti u jednu od stavki od 1.1 do 1.7.

Institucije iskazuju iznose koji trebaju ispunjavati sljedeće:

 

strože bonitetne zahtjeve koje je odredila Komisija, u skladu s člancima 458. i 459. CRR-a

 

dodatne iznose izloženosti riziku u skladu s člankom 3. CRR-a.

Ova stavka nema poveznicu na obrazac s detaljnijim podacima.

710

1.8.2   od čega: dodatni stroži bonitetni zahtjevi na temelju članka 458.

Članak 458. CRR-a

720

1.8.2*   od čega: zahtjevi za velike izloženosti

Članak 458. CRR-a

730

1.8.2**   od čega: na temelju modificiranih pondera rizika za nekretninske balone u sektoru stambenih i poslovnih nekretnina

Članak 458. CRR-a

740

1.8.2***   od čega: od čega: zbog izloženosti unutar financijskog sektora

Članak 458. CRR-a

750

1.8.3   od čega: dodatni stroži bonitetni zahtjevi na temelju članka 459.

Članak 459. CRR-a

760

1.8.4   od čega: dodatni iznosi izloženosti riziku u skladu s člankom 3. CRR-a

Članak 3. CRR-a

Dodatni iznos izloženosti riziku koji je potrebno iskazati uključuje samo dodatne iznose (npr. ako izloženost od 100 ima ponder rizika 20 % i institucija primjenjuje ponder rizika 50 % na temelju članka 3. CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati iznosi 30).

1.4   C 03.00 – STOPE KAPITALA I RAZINE KAPITALA (CA3)

1.4.1   Upute za specifične pozicije

Redci

010

1   Stopa redovnog osnovnog kapitala

Članak 92. stavak 2. točka (a) CRR-a

Stopa redovnog osnovnog kapitala je redovni osnovni kapital institucije izražen kao postotak ukupnog iznosa izloženosti riziku.

020

2   Višak (+)/manjak (–) redovnog osnovnog kapitala

Ova stavka pokazuje, u apsolutnim vrijednostima, iznos viška ili manjka redovnog osnovnog kapitala koji se odnosi na zahtjev određen u članku 92. stavku 1. točki (a) CRR-a (4,5 %), tj. ne uzimajući u obzir zaštitne slojeve kapitala i prijelazne odredbe o stopi.

030

3   Stopa osnovnog kapitala

Članak 92. stavak 2. točka (b) CRR-a

Stopa osnovnog kapitala je osnovni kapital institucije izražen kao postotak ukupnog iznosa izloženosti riziku.

040

4   Višak (+)/manjak (–) osnovnog kapitala

Ova stavka pokazuje, u apsolutnim vrijednostima, iznos viška ili manjka osnovnog kapitala koji se odnosi na zahtjev određen u članku 92. stavku 1. točki (b) CRR-a (6 %), tj. ne uzimajući u obzir zaštitne slojeve kapitala i prijelazne odredbe o stopi.

050

5   Stopa ukupnog kapitala

Članak 92. stavak 2. točka (c) CRR-a

Stopa ukupnog kapitala je regulatorni kapital institucije izražen kao postotak ukupnog iznosa izloženosti riziku.

060

6   Višak (+)/manjak (–) ukupnog kapitala

Ova stavka pokazuje, u apsolutnim vrijednostima, iznos viška ili manjka regulatornog kapitala koji se odnosi na zahtjev određen u članku 92. stavku 1. točki (c) CRR-a (8 %), tj. ne uzimajući u obzir zaštitne slojeve kapitala i prijelazne odredbe o stopi.

070

Stopa redovnog osnovnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II

Članak 92. stavak 2. točka (a) CRR-a i članak 104. stavak 2. CRD-a IV

CRD-a IV. Ovu je ćeliju potrebno popuniti ako odluka nadležnog tijela utječe na stopu redovnog osnovnog kapitala.

080

Ciljna stopa redovnog osnovnog kapitala zbog usklađenja iz stupa II

Članak 104. stavak 2. CRD-a IV

Ovu je ćeliju potrebno popuniti samo ako nadležno tijelo odluči da institucija treba ispuniti višu ciljnu stopu redovnog osnovnog kapitala.

090

Stopa osnovnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II

Članak 92. stavak 2. točka (b) CRR-a i članak 104. stavak 2. CRD-a IV

Ovu je ćeliju potrebno popuniti ako odluka nadležnog tijela utječe na stopu osnovnog kapitala.

100

Ciljna stopa osnovnog kapitala na temelju usklađenja iz stupa II

Članak 104. stavak 2. CRD-a IV

CRD-a IV. Ovu je ćeliju potrebno popuniti samo ako nadležno tijelo odluči da institucija treba ispuniti višu ciljnu stopu osnovnog kapitala.

110

Stopa ukupnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II

Članak 92. stavak 2. točka (c) CRR-a i članak 104. stavak 2. CRD-a IV

Ovu je ćeliju potrebno popuniti ako odluka nadležnog tijela utječe na stopu ukupnog kapitala.

120

Ciljna stopa ukupnog kapitala zbog usklađenja iz stupa II

Članak 104. stavak 2. CRD-a IV

Ovu je ćeliju potrebno popuniti samo ako nadležno tijelo odluči da institucija treba ispuniti višu ciljnu stopu ukupnog kapitala.

1.5   C 04.00 – BILJEŠKE (CA4)

1.5.1   Upute za specifične pozicije

Redci

010

1.   Ukupna odgođena porezna imovina

Iznos iskazan u ovoj stavci jednak je iznosu iskazanom u posljednjoj provjerenoj/revidiranoj računovodstvenoj bilanci.

020

1.1   Odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti

Članak 39. CRR-a

Odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti i stoga se na nju primjenjuje ponder rizika.

030

1.2   Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika

Članak 36. stavak 1. točka (c) i članak 38.

CRR-a Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, ali ne proizlazi iz privremenih razlika i stoga se na nju ne primjenjuje nikakav prag (tj. u potpunosti je odbijena od redovnog osnovnog kapitala).

040

1.3   Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

Članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38. i članak 48. stavak 1. točka (a) CRR-a

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika te se stoga na njezin odbitak od redovnog osnovnog kapitala primjenjuju pragovi od 10 % i 17,65 % iz članka 48. CRR-a.

050

2   Ukupne odgođene porezne obveze

Iznos iskazan u ovoj stavci jednak je iznosu iskazanom u posljednjoj provjerenoj/revidiranoj računovodstvenoj bilanci.

060

2.1   Odgođene porezne obveze koje se ne mogu odbiti od odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti

Članak 38. stavci 3. i 4. CRR-a

Odgođene porezne obveze za koje nisu ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavaka 3. i 4. CRR-a. Stoga ova stavka uključuje odgođene porezne obveze kojima se umanjuje iznos goodwilla, osim nematerijalne imovine ili imovine mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koju je potrebno odbiti, koje se iskazuju u stavci CA1 1.1.1.10.3, 1.1.1.11.2 odnosno 1.1.1.14.2.

070

2.2   Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti od odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti

Članak 38. CRR-a

080

2.2.1   Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti i koje su povezane s odgođenom poreznom imovinom koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika

Članak 38. stavci 3., 4., i 5. CRR-a

Odgođene porezne obveze kojima se može umanjiti iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti, u skladu s člankom 38. stavcima 3. i 4. CRR-a, i koje nisu raspoređene odgođenoj poreznoj imovini koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika, u skladu s člankom 38. stavkom 5. CRR-a.

090

2.2.2   Odgođene porezne obveze koje se mogu odbiti i koje su povezane s odgođenom poreznom imovinom koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika

Članak 38. stavci 3., 4., i 5. CRR-a

Odgođene porezne obveze kojima se može umanjiti iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti, u skladu s člankom 38. stavcima 3. i 4. CRR-a, i koje su raspoređene odgođenoj poreznoj imovini koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika, u skladu s člankom 38. stavkom 5. CRR-a.

100

3.   Višak (+) ili manjak (–) ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, dodatnih vrijednosnih usklađenja i ostalih smanjenja regulatornog kapitala na osnovi očekivanih gubitaka za izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza u skladu s IRB pristupom

Članak 36. stavak 1. točka (d), članak 62. točka (d) i članci 158. i 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

110

3.1   Ukupni ispravci vrijednosti za kreditni rizik, dodatna vrijednosna usklađenja i ostala smanjena regulatornog kapitala koja ispunjavaju uvjete za uključivanje u izračun iznosa očekivanoga gubitka

Članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

120

3.1.1   Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

Članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

130

3.1.2   Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

Članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

131

3.1.3   Dodatna vrijednosna usklađenja i ostala smanjena regulatornog kapitala

Članci 34., 110. i 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

140

3.2   Ukupni priznati očekivani gubici

Članak 158. stavci 5., 6. i 10. i članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije. Iskazuje se samo očekivani gubitak povezan s izloženostima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza.

145

4   Višak (+) ili manjak (–) specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik na osnovi očekivanih gubitaka za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u skladu s IRB pristupom

Članak 36. stavak 1. točka (d), članak 62. točka (d) i članci 158. i 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

150

4.1   Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik i pozicije koje se tretira na sličan način

Članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije.

155

4.2   Ukupni priznati očekivani gubici

Članak 158. stavci 5., 6. i 10. i članak 159. CRR-a

Ovu stavku iskazuju samo IRB institucije. Iskazuje se samo očekivani gubitak povezan s izloženostima koje su u statusu neispunjavanja obveza.

160

5   Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za izračun gornje granice viška rezervacije koje se priznaju kao dopunski kapital

Članak 62. točka (d) CRR-a

U skladu s člankom 62. točkom (d) CRR-a, za institucije je višak iznosa rezervacija (za očekivane gubitke) koje ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital ograničen na 0,6 % iznosa izloženosti ponderiranih rizikom izračunanih u skladu s IRB pristupom.

Iznos koji je potrebno iskazati u ovoj stavci iznosi su izloženosti ponderirani rizikom (tj. nisu pomnoženi s 0,6 %), što je osnova za izračun gornje granice.

170

6   Ukupne bruto rezervacije koje ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital

Članak 62. točka (c) CRR-a

Ova stavka uključuje opće ispravke vrijednosti za kreditni rizik koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital, prije primjene gornje granice.

Iznos koji je potrebno iskazati nije umanjen za porezne učinke.

180

7   Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za izračun gornje granice rezervacije koja se priznaje kao dopunski kapital

Članak 62. točka (c) CRR-a

U skladu s člankom 62. točkom (c) CRR-a, ispravci vrijednosti za kreditni rizik koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital ograničeni su na 1,25 % iznosa izloženosti ponderiranih rizikom.

Iznos koji je potrebno iskazati u ovoj stavci iznosi su izloženosti ponderirani rizikom (tj. nisu pomnoženi s 1,25 %), što je osnova za izračun gornje granice.

190

8   Prag koji se ne može odbiti od ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 46. stavak 1. točka (a) CRR-a

Ova stavka sadržava prag do kojeg se ulaganja u subjekt financijskog sektora ne odbijaju ako institucija nema značajno ulaganje. Iznos proizlazi iz dodavanja svih stavki koje su osnova za prag i množenjem tako dobivenog zbroja s 10 %.

200

9   Prag za redovni osnovni kapital od 10 %

Članak 48. stavak 1. točke (a) i (b) CRR-a

Ova stavka sadržava prag od 10 % za ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje i za odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika.

Iznos proizlazi iz dodavanja svih stavki koje su osnova za prag i množenjem tako dobivenog zbroja s 10 %.

210

10   Prag za redovni osnovni kapital od 17,65 %

Članak 48. stavak 1. CRR-a

Ova stavka sadržava prag od 17,65 % za ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje i za odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika, koji je potrebno primijeniti nakon praga od 10 %.

Prag se izračunava tako da iznos dviju stavki koji je priznat ne smije premašivati 15 % redovnog osnovnog kapitala, izračunan nakon svih odbitaka, ne uključujući sva usklađenja zbog prijelaznih odredbi.

225

11.1   Priznati kapital za potrebe kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora

Članak 4. stavak 1. točka 71. podtočka (a)

226

11.2   Priznati kapital za potrebe velikih izloženosti

Članak 4. stavak 1. točka 71. podtočka (b)

230

12   Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 44. do 46. i 49. CRR-a.

240

12.1   Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članci 44. 45. 46. i 49. CRR-a

250

12.1.1.   Bruto izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članci 44., 46. i 49. CRR-a

Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana;

b)

iznose koji se odnose na ulaganja za koja se primjenjuje bilo koja mogućnost iz članka 49.; i

c)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (g) CRR-a.

260

12.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 45. CRR-a

Člankom 45. CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

270

12.2.   Neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 44. i 45. CRR-a

280

12.2.1.   Bruto neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 44. i 45. CRR-a

CRR-a Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (g) CRR-a.

290

12.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 45.

Člankom 45. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

291

12.3.1.   Sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 44. i 45. CRR-a

292

12.3.2.   Bruto sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 44. i 45. CRR-a

293

12.3.3   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 45.

300

13   Ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 58. do 60. CRR-a

310

13.1.   Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članci 58. i 59. i članak 60. stavak 2. CRR-a

320

13.1.1.   Bruto izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 58. i članak 60. stavak 2. CRR-a

CRR-a Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana; i

b)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 56. točkom (b) CRR-a.

330

13.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 59. CRR-a

Člankom 59. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

340

13.2.   Neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 58. i 59. CRR-a

350

13.2.1.   Bruto neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 58. i 59. CRR-a

CRR-a Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 56. točkom (b) CRR-a.

360

13.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 59. CRR-a

Člankom 59. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

361

13.3.   Sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 58. i 59. CRR-a

362

13.3.1.   Bruto sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 58. i 59. CRR-a

363

13.3.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 59.

370

14.   Ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 68. do 70. CRR-a

380

14.1.   Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članci 68. i 69. i članak 70. stavak 2. CRR-a

390

14.1.1.   Bruto izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 68. i članak 70. stavak 2. CRR-a

CRR-a Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana; i

b)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 66. točkom (b) CRR-a.

400

14.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 69. CRR-a

Člankom 69. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

410

14.2.   Neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 68. i 69. CRR-a

420

14.2.1.   Bruto neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 68. i 69. CRR-a

CRR-a Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 66. točkom (b) CRR-a.

430

14.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 69. CRR-a

Člankom 69. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

431

14.3.   Sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 68. i 69. CRR-a

432

14.3.1.   Bruto sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 68. i 69. CRR-a

433

14.3.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 69.

440

15   Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 44. 45. 47. i 49. CRR-a

450

15.1.   Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članci 44. 45. 47. i 49. CRR-a

460

15.1.1   Bruto izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članci 44. 45. 47. i 49. CRR-a

CRR-a Izravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana;

b)

iznose koji se odnose na ulaganja za koja se primjenjuje bilo koja mogućnost iz članka 49.; i

c)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (g) CRR-a.

470

15.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 45. CRR-a

Člankom 45. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

480

15.2.   Neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 44. i 45. CRR-a

490

15.2.1   Bruto neizravna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 44. i 45. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (g) CRR-a.

500

15.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 45.

Člankom 45. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

501

15.3.   Sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 44. i 45. CRR-a

502

15.3.1   Bruto sintetska ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 44. i 45. CRR-a

503

15.3.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 45. CRR-a

510

16   Ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 58. i 59. CRR-a

520

16.1.   Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članci 58. i 59. CRR-a

530

16.1.1   Bruto izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 58. CRR-a

Izravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana (članak 56. točka (d)); i

b)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 56. točkom (b) CRR-a.

540

16.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 59. CRR-a

Člankom 59. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

550

16.2.   Neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 58. i 59. CRR-a

560

16.2.1   Bruto neizravna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 58. i 59. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 56. točkom (b) CRR-a.

570

16.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 59. CRR-a

Člankom 59. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

571

16.3.   Sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 58. i 59. CRR-a

572

16.3.1   Bruto sintetska ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 58. i 59. CRR-a

573

16.3.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 59. CRR-a

580

17   Ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

Članci 68. i 69. CRR-a

590

17.1.   Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članci 68. i 69. CRR-a

600

17.1.1   Bruto izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 68. CRR-a

Izravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, isključujući:

a)

pozicije proizišle iz usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše 5 radnih dana (članak 66. točka (d)); i

b)

ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 66. točkom (b) CRR-a.

610

17.1.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim izravnim bruto ulaganjima

Članak 69. CRR-a

Člankom 69. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

620

17.2.   Neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 68. i 69. CRR-a

630

17.2.1   Bruto neizravna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članci 68. i 69. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati neizravna su ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora u knjizi trgovanja u obliku ulaganja u indeksne vrijednosne papire. Dobiva se izračunom odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u indeksima.

Ne uključuju se ulaganja koja se tretiraju kao recipročna međusobna ulaganja u skladu s člankom 66. točkom (b) CRR-a.

640

17.2.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim neizravnim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 114. i članak 69. CRR-a

Člankom 69. točkom (a) CRR-a omogućuje se prijeboj kratkih pozicija u istoj odnosnoj izloženosti ako je dospijeće kratke pozicije usklađeno s dospijećem duge pozicije ili ima preostali rok dospijeća od najmanje godinu dana.

641

17.3.   Sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 68. i 69. CRR-a

642

17.3.1   Bruto sintetska ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članci 68. i 69. CRR-a

643

17.3.2   (–) Odobreni prijeboj kratkih pozicija prethodno uključenim sintetskim bruto ulaganjima

Članak 4. stavak 1. točka 126. i članak 69. CRR-a

650

18   Izloženosti ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala institucije

Članak 46. stavak 4., članak 48. stavak 4. i članak 49. stavak 4. CRR-a

660

19   Izloženosti ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala institucije

Članak 60. stavak 4. CRR-a

670

20   Izloženosti ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ponderirane rizikom koja se ne odbijaju od dopunskog kapitala institucije

Članak 70. stavak 4. CRR-a

680

21   Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od redovnog osnovnog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 12.1.

690

22   Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od redovnog osnovnog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 15.1.

700

23   Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od dodatnog osnovnog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 13.1.

710

24   Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od dodatnog osnovnog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 16.1.

720

25   Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od dopunskog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 14.1.

730

26   Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, privremeno izuzeta

Članak 79. CRR-a

Nadležno tijelo može privremeno primijeniti izuzeće od odredbi o odbitku od dopunskog kapitala koje se primjenjuju na ulaganja u instrumente specifičnog subjekta financijskog sektora ako to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja tog subjekta.

Potrebno je napomenuti da se ti instrumenti iskazuju i u stavci 17.1.

740

27   Zahtjev za kombinirani zaštitni sloj

Članak 128. točka 6. CRD-a

750

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala

Članak 128. točka 1. i članak 129. CRD-a

U skladu s člankom 129. stavkom 1. zaštitni sloj za očuvanje kapitala nastavlja se na redovni osnovni kapital. Budući da je stopa zaštitnog sloja za očuvanje kapitala od 2,5 % stabilna, iznos se iskazuje u ovoj ćeliji.

760

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala zbog makrobonitetnog ili sistemskog rizika utvrđenog na razini države članice

Članak 458. stavak 2. točka (d) podtočka iv. CRR-a

U ovoj se ćeliji iskazuje iznos zaštitnog sloja za očuvanje kapitala zbog makrobonitetnog ili sistemskog rizika utvrđenog na razini države članice koji se može zatražiti u skladu s člankom 458. CRR-a uz zaštitni sloj za očuvanje kapitala.

770

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju

Članak 128. točka 2. i članci 130. i 135. do 140. CRD-a

780

Zaštitni sloj za sistemski rizik

Članak 128. točka 5. i članci 133. i 134. CRD-a

790

Zaštitni sloj za sistemski važnu instituciju

Članak 131. CRD-a

Institucije iskazuju iznos zaštitnog sloja za sistemski važnu instituciju koji se primjenjuje na konsolidiranoj osnovi.

800

Zaštitni sloj za globalnu sistemski važnu instituciju

Članak 128. točka 3. i članak 131. CRD-a

810

Zaštitni sloj za ostale sistemski važne institucije

Članak 128. točka 4. i članak 131. CRD-a

820

28   Kapitalni zahtjevi povezani s usklađenjima iz stupa II

Članak 104. stavak 2. CRD-a

Ako nadležno tijelo odluči da institucija treba izračunati dodatne kapitalne zahtjeve za potrebe stupa II, ti se dodatni kapitalni zahtjevi iskazuju u ovoj ćeliji.

830

29   Inicijalni kapital

Članci 12. i 28. do 31. CRD-a i članak 93. CRR-a

840

30   Regulatorni kapital na osnovi fiksnih općih troškova

Članak 96. stavak 2. točka (b), članak 97. i članak 98. stavak 1. točka (a) CRR-a

850

31   Strane originalne izloženosti

Informacije potrebne za izračun praga za izvješćivanje iz obrasca CR GB u skladu s člankom 5. točkom (a) podtočkom 4. ITS-a Prag se izračunava na osnovi originalne izloženosti prije konverzijskog faktora.

Izloženosti se smatraju domaćima ako su to izloženosti prema drugim ugovornim stranama u državi članici u kojoj se nalazi institucija.

860

32   Ukupne originalne izloženosti

Informacije potrebne za izračun praga za izvješćivanje iz obrasca CR GB u skladu s člankom 5. točkom (a) podtočkom 4. ITS-a Prag se izračunava na osnovi originalne izloženosti prije konverzijskog faktora.

Izloženosti se smatraju domaćima ako su to izloženosti prema drugim ugovornim stranama u državi članici u kojoj se nalazi institucija.

870

Usklađenja ukupnog regulatornog kapitala

Članak 500. stavak 4. CRR-a

880

Regulatorni kapital u potpunosti usklađen s pragom iz Basela I

Članak 500. stavak 1. točka (b) i stavak 4.

890

CRR-a Kapitalni zahtjevi za prag iz Basela I

Članak 500. stavak 1. točka (b) CRR-a

900

Kapitalni zahtjevi za prag iz Basela I – alternativni standardizirani pristup

Članak 500. stavci 2. i 3. CRR-a

1.6   PRIJELAZNE ODREDBE I INSTRUMENTI KOJI SE NASTAVLJAJU PRIZNAVATI: INSTRUMENTI KOJI NISU INSTRUMENTI DRŽAVNE POTPORE (CA 5)

1.6.1   Opće napomene

15.

U obrascu CA5 daje se sažetak izračuna elemenata i odbitaka regulatornog kapitala na koje se primjenjuju prijelazne odredbe utvrđene u člancima 465. do 491. CRR-a.

16.

CA5 je strukturiran kako slijedi:

a.

U obrascu 5.1 daje se sažetak ukupnih usklađenja koje je potrebno napraviti na različitim komponentama regularnog kapitala (iskazanih u CA1 u skladu sa završnim odredbama) kao posljedica primjene prijelaznih odredbi. Elementi iz ove tablice predstavljeni su kao ‚usklađenja’ različitih komponenti kapitala u CA1 kako bi u komponentama regulatornog kapitala odražavali učinke prijelaznih odredbi.

b.

U obrascu 5.2 nalaze se detaljniji podaci o izračunu tih instrumenata koji se nastavljaju priznavati i koji nisu državna potpora.

17.

U prva četiri stupca institucije iskazuju usklađenja redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala te iznos koji je potrebno tretirati kao rizikom ponderiranu imovinu. Od institucija se zahtijeva i iskazivanje odgovarajućeg postotka u stupcu 050 i priznatog iznosa bez priznavanja prijelaznih odredbi u stupcu 060.

18.

Institucije u CA5 iskazuju samo elemente tijekom razdoblja u kojem se primjenjuju prijelazne odredbe u skladu s dijelom desetim CRR-a.

19.

Nekim prijelaznim odredbama zahtijeva se odbitak od osnovnog kapitala. Ako je to slučaj kada se preostali iznos odbitka ili odbitaka primjenjuje na osnovni kapital i ne postoji dovoljno dodatnog osnovnog kapitala za apsorbiranje tog iznosa, višak se odbija od redovnog osnovnog kapitala.

1.6.2   C 05.01 – Prijelazne odredbe (CA5.1)

20.

Institucije u tablici 5.1 iskazuju prijelazne odredbe o komponentama regulatornog kapitala kako je utvrđeno u člancima 465. do 491. CRR-a, u usporedbi s primjenom završnih odredbi utvrđenih u dijelu drugom, glavi II. CRR-a.

21.

Institucije u redcima 020 do 060 iskazuju informacije povezane s prijelaznim odredbama o instrumentima koji se nastavljaju priznavati. Vrijednosti koje je potrebno iskazati u stupcima 010 do 030 retka 060 iz CA 5.1 mogu se izvesti iz odgovarajućih odjeljaka CA 5.2.

22.

U redcima 070 i 092 institucije iskazuju informacije povezane s prijelaznim odredbama o manjinskim udjelima i instrumentima dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala društava kćeri (u skladu s člancima 479. i 480. CRR-a).

23.

U retku 100 nadalje institucije iskazuju informacije povezane s prijelaznim odredbama o nerealiziranim dobicima i gubicima, odbicima te dodatnim filtrima i odbicima.

24.

To bi moglo biti u slučajevima kada prijelazni odbici od redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala premašuju redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital institucije. Ovaj se učinak – ako proizlazi iz prijelaznih odredbi – iskazuje u obrascu CA1 upotrebom odgovarajućih ćelija. Kao posljedica toga, usklađenja u stupcima obrasca CA5 ne uključuju nikakve učinke prelijevanja u slučaju nedostatnog dostupnog kapitala.

1.6.2.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

Usklađenja redovnog osnovnog kapitala

020

Usklađenja dodatnog osnovnog kapitala

030

Usklađenja dopunskog kapitala

040

Usklađenja uključena u rizikom ponderiranu imovinu

Stupac 050 uključuje relevantan preostali iznos, tj. prije primjene odredbi iz dijela trećeg, poglavlja 2. ili 3. CRR-a.

Dok su stupci 010 do 030 izravno povezani s obrascem CA1, usklađenja uključena u rizikom ponderiranu imovinu nisu izravno povezana s relevantnim obrascima za kreditni rizik. Ako postoje usklađenja koja proizlaze iz prijelaznih odredbi u vezi rizikom ponderiranom imovinom, navedena se usklađenja izravno uključuju u obrazac CR SA, CR IRB ili CR EQU IRB. Osim toga, navedeni se učinci iskazuju u stupcu 040 obrasca CA5.1. Kao posljedica toga, ti su iznosi samo bilješke.

050

Primjenjivi postotak

060

Priznati iznos bez prijelaznih odredbi

Stupac 060 uključuje iznos svakog instrumenta prije primjene prijelaznih odredbi, tj. osnovni iznos koji je relevantan za izračun usklađenja.


Redci

010

1.   Ukupna usklađenja

Ovaj redak odražava ukupan učinak prijelaznih usklađenja na različite vrste kapitala, uvećan za iznose ponderirane rizikom proizišle iz tih usklađenja.

020

1.1   Instrumenti koji se nastavljaju priznavati

Članci 483. do 491. CRR-a

Ovaj redak odražava ukupan učinak instrumenata koji se nastavljaju priznavati u prijelaznom razdoblju na različite vrste kapitala.

030

1.1.1   Instrumenti koji se nastavljaju priznavati: instrumenti državne potpore

Članak 483. CRR-a

040

1.1.1.1   Instrumenti koji su ispunili uvjete za regulatorni kapital u skladu s Direktivom 2006/48/EZ

Članak 483. stavci 1., 2. 4. i 6. CRR-a

050

1.1.1.2   Instrumenti koje izdaju institucije koje su osnovane u državi članici koja podliježe Programu ekonomske prilagodbe

Članak 483. stavci 1., 3., 5., 7. i 8. CRR-a

060

1.1.2   Instrumenti koji nisu instrumenti državne potpore

Iznosi koje je potrebno iskazati dobivaju se iz stupca 060 tablice CA 5.2.

070

1.2   Manjinski udjeli i ekvivalenti

Članci 479. i 480. CRR-a

Ovaj redak odražava učinke prijelaznih odredbi na manjinske udjele koji se priznaju kao redovni osnovni kapital, instrumente kvalificiranog osnovnog kapitala koji se priznaju kao konsolidirani dodatni osnovni kapital i kvalificirani regulatorni kapital koji se priznaje kao konsolidirani dopunski kapital.

080

1.2.1   Instrumenti i stavke u kapitalu koji ne ispunjavaju uvjete za manjinske udjele

Članak 479. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka iznos je koji ispunjava uvjete za konsolidirane rezerve u skladu s prethodnom uredbom.

090

1.2.2   Prijelazno priznavanje u konsolidiranom regulatornom kapitalu manjinskih udjela

Članci 84. i 480. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka priznati je iznos bez prijelaznih odredbi.

091

1.2.3   Prijelazno priznavanje u konsolidiranom regulatornom kapitalu kvalificiranog dodatnog osnovnog kapitala

Članci 85. i 480. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka priznati je iznos bez prijelaznih odredbi.

092

1.2.4   Prijelazno priznavanje u konsolidiranom regulatornom kapitalu kvalificiranog dopunskog kapitala

Članci 87. i 480. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka priznati je iznos bez prijelaznih odredbi.

100

1.3   Ostala prijelazna usklađenja

Članci 467. do 478. i 481. CRR-a.

Ovaj redak odražava ukupan učinak prijelaznih usklađenja odbitka na različite vrste kapitala, nerealizirane dobitke i gubitke, dodatne filtre i odbitke, uvećan za iznose ponderirane rizikom proizišle iz tih usklađenja.

110

1.3.1   Nerealizirani dobici i gubici

Članci 467. i 468. CRR-a

Ovaj redak odražava ukupan učinak prijelaznih odredbi na nerealizirane dobitke i gubitke mjerene po fer vrijednosti.

120

1.3.1.1   Nerealizirani dobici

Članak 468. stavak 1. CRR-a

130

1.3.1.2   Nerealizirani gubici

Članak 467. stavak 1. CRR-a

133

1.3.1.3   Nerealizirani dobici na osnovi izloženosti prema središnjim državama koje su raspoređene u kategoriju ‚raspoloživo za prodaju’ MRS-a 39 koji je potvrdio EU

Članak 468. CRR-a

136

1.3.1.4   Nerealizirani gubitak na osnovi izloženosti prema središnjim državama koje su raspoređene u kategoriju ‚raspoloživo za prodaju’ MRS-a 39 koji je potvrdio EU

Članak 467. CRR-a

138

1.3.1.5   Dobici ili gubici nastali vrednovanjem po fer vrijednosti, koji proizlaze iz kreditnog rizika same institucije povezanog s obvezama po izvedenicama

Članak 468. CRR-a

140

1.3.2   Odbici

Članak 36. stavak 1. i članci 469. do 478. CRR-a

CRR-a Ovaj redak odražava ukupan učinak prijelaznih odredbi na odbitke.

150

1.3.2.1   Gubici tekuće financijske godine

Članak 36. stavak 1. točka (a), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 3. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka originalni je odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (a) CRR-a.

Ako se od društava zahtijeva samo odbitak značajnih gubitaka:

—

ako je ukupan privremeni neto gubitak bio ‚značajan’, puni preostali iznos odbio bi se od osnovnog kapitala, ili

—

ako ukupan privremeni neto gubitak nije bio ‚značajan’, ne bi bilo odbitaka od preostalog iznosa.

160

1.3.2.2   Nematerijalna imovina

Članak 36. stavak 1. točka (b), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 4. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa nematerijalne imovine koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 37. CRR-a.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka originalni je odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (b) CRR-a.

170

1.3.2.3   Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika

Članak 36. stavak 1. točka (c), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 5. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa prethodno navedene odgođene porezne imovine koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 38. CRR-a koje se odnose na umanjenje odgođene porezne imovine za odgođene porezne obveze.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos u skladu s člankom 469. stavkom 1. točkom (c) CRR-a.

180

1.3.2.4   Manjak rezervacija u odnosu na očekivane gubitke primjenom IRB pristupa

Članak 36. stavak 1. točka (d), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 6. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa prethodno navedenog manjka rezervacija u odnosu na očekivane gubitke primjenom IRB pristupa koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 40. CRR-a.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (d) CRR-a

190

1.3.2.5   Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

Članak 33. stavak 1. točka (e), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 7. i članci 473. i 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa prethodno navedene imovine mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 41. CRR-a.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (e) CRR-a

194

1.3.2.5*   od čega: uvođenje izmjena MRS-a 19 – pozitivna stavka

Članak 473. CRR-a

198

1.3.2.5**   od čega: uvođenje izmjena MRS-a 19 – negativna stavka

Članak 473. CRR-a

200

1.3.2.6   Vlastiti instrumenti

Članak 36. stavak 1. točka (f), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 8. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (f) CRR-a

210

1.3.2.6.1   Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala

Članak 36. stavak 1. točka (f), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 8. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa prethodno navedenih vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 42. CRR-a.

Budući da se tretman ‚preostalog iznosa’ razlikuje ovisno o prirodi instrumenta, institucije raščlanjuju ulaganja u vlastite instrumente redovnog kapitala prema ‚izravnim’ i ‚neizravnim’ ulaganjima.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (f) CRR-a.

211

1.3.2.6.1**   od čega: izravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos izravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 469. stavkom 1. točkom (b) i člankom 472. stavkom 8. točkom (a) CRR-a.

212

1.3.2.6.1*   od čega: neizravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos neizravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 469. stavkom 1. točkom (b) i člankom 472. stavkom 8. točkom (b) CRR-a.

220

1.3.2.6.2   Vlastiti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala

Članak 56. točka (a), članak 474., članak 475. stavak 2. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa prethodno navedenih ulaganja koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 57. CRR-a.

Budući da se tretman ‚preostalog iznosa’ razlikuje ovisno o prirodi instrumenta (članak 475. stavak 2. CRR-a), institucije raščlanjuju prethodno navedena ulaganja prema ‚izravnim’ i ‚neizravnim’ vlastitim ulaganjima u dodatni osnovni kapital.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 56. točkom (a) CRR-a

221

1.3.2.6.2**   od čega: izravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos izravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 474. točkom (b) i člankom 475. stavkom 2. točkom (a) CRR-a

222

1.3.2.6.2*   od čega: neizravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos neizravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 474. točkom (b) i člankom 475. stavkom 2. točkom (b) CRR-a

230

1.3.2.6.3   Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala

Članak 66. točka (a), članak 476., članak 477. stavak 2. i članak 478. CRR-a

Pri određivanju iznosa ulaganja koji je potrebno odbiti, institucije uzimaju u obzir odredbe članka 67. CRR-a.

Budući da se tretman ‚preostalog iznosa’ razlikuje ovisno o prirodi instrumenta (članak 477. stavak 2. CRR-a), institucije raščlanjuju prethodno navedena ulaganja prema ‚izravnim’ i ‚neizravnim’ vlastitim ulaganjima u dopunski kapital.

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 66. točkom (a) CRR-a

231

od čega: izravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos izravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 476. točkom (b) i člankom 477. stavkom 2. točkom (a) CRR-a

232

od čega: neizravna ulaganja

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: ukupan iznos neizravnih ulaganja, uključujući instrumente koje bi institucija mogla biti obvezna kupiti na temelju postojeće ili potencijalne ugovorne obveze u skladu s člankom 476. točkom (b) i člankom 477. stavkom 2. točkom (b) CRR-a

240

1.3.2.7   Recipročna međusobna ulaganja

Budući da se tretman ‚preostalog iznosa’ razlikuje ovisno o tome treba li ulaganje u redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital u subjektu financijskog sektora smatrati značajnim ili ne (članak 472. stavak 9., članak 475. stavak 3. i članak 477. stavak 3. CRR-a), institucije raščlanjuju recipročna međusobna ulaganja prema značajnim ulaganjima i ulaganjima koja nisu značajna.

250

1.3.2.7.1   Recipročna međusobna ulaganja u redovni osnovni kapital

Članak 36. stavak 1. točka (g), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 9. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (g) CRR-a

260

1.3.2.7.1.1.   Recipročna međusobna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 36. stavak 1. točka (g), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 9. točka (a) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 469. stavkom 1. točkom (b) CRR-a

270

1.3.2.7.1.2.   Recipročna međusobna ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 36. stavak 1. točka (g), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 9. točka (b) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 469. stavkom 1. točkom (b) CRR-a

280

1.3.2.7.2   Recipročna međusobna ulaganja u dodatni osnovni kapital

Članak 56. točka (b), članak 474., članak 475. stavak 3. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 56. točkom (b) CRR-a

290

1.3.2.7.2.1.   Recipročna međusobna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 56. točka (b), članak 474., članak 475. stavak 3. točka (a) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 475. stavkom 3. CRR-a

300

1.3.2.7.2.2.   Recipročna međusobna ulaganja u dodatni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 56. točka (b), članak 474., članak 475. stavak 3. točka (b) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 475. stavkom 3. CRR-a

310

1.3.2.7.3   Recipročna međusobna ulaganja u dopunski kapital

Članak 66. točka (b), članak 476., članak 477. stavak 3. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 66. točkom (b) CRR-a

320

1.3.2.7.3.1.   Recipročna međusobna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 66. točka (b), članak 476., članak 477. stavak 3. točka (a) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 477. stavkom 3. CRR-a

330

1.3.2.7.3.2.   Recipročna međusobna ulaganja u dopunski kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 66. točka (b), članak 476., članak 477. stavak 3. točka (b) i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: preostali iznos u skladu s člankom 477. stavkom 3. CRR-a

340

1.3.2.8   Instrumenti regulatornog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

350

1.3.2.8.1   Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 36. stavak 1. točka (h), članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 10. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (h) CRR-a

360

1.3.2.8.2   Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 56. točka (c), članak 474., članak 475. stavak 4. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 56. točkom (c) CRR-a

370

1.3.2.8.3   Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje

Članak 66. točka (c), članak 476., članak 477. stavak 4. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 66. točkom (c) CRR-a

380

1.3.2.9   Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika i instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 470. stavci 2. i 3. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: Članak 470. stavak 1. CRR-a

390

1.3.2.10   Instrumenti regulatornog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

400

1.3.2.10.1   Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 36. stavak 1. točka i., članak 469. stavak 1., članak 472. stavak 11. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom i. CRR-a

410

1.3.2.10.2   Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 56. točka (d), članak 474., članak 475. stavak 4. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 56. točkom (d) CRR-a

420

1.3.2.10.2   Instrumenti dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje

Članak 66. točka (d), članak 476., članak 477. stavak 4. i članak 478. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati u stupcu 060 ovog retka: originalan odbitak u skladu s člankom 66. točkom (d) CRR-a

425

1.3.2.11   Izuzeće od odbitka ulaganja u kapital društava za osiguranje od stavki redovnog osnovnog kapitala

Članak 471. CRR-a

430

1.3.3   Dodatni filtri i odbici

Članak 481. CRR-a

CRR-a Ovaj redak odražava ukupan učinak prijelaznih odredbi na dodatne filtre i odbitke.

U skladu s člankom 481. CRR-a, u stavci 1.3.3 institucije iskazuju informacije o filtrima i odbicima zahtijevanima u skladu s nacionalnim mjerama za prenošenje članaka 57. i 66. Direktive 2006/48/EZ i članaka 13. i 16. Direktive 2006/49/EZ te koji nisu zahtijevani u skladu s dijelom drugim.

1.6.3   C 05.02 – Instrumenti koji se nastavljaju priznavati: instrumenti koji nisu instrumenti državne potpore (CA5.2)

25.

Institucije iskazuje informacije o prijelaznim odredbama za instrumente koji se nastavljaju priznavati i koji nisu instrumenti državne potpore (članci 484. do 491. CRR-a).

1.6.3.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

Iznos instrumenata uvećan za povezanu premiju na dionice

Članak 484. stavci 3. i 5. CRR-a

Instrumenti koji ispunjavaju uvjete za svaki redak, uključujući njihove povezane premije na dionice

020

Osnova za izračun ograničenja

Članak 486. stavci 2. do 4. CRR-a

030

Primjenjivi postotak

Članak 486. stavak 5. CRR-a

040

Ograničenje

Članak 486. stavci 2. i 5. CRR-a

050

(–) Iznos koji premašuje ograničenja za nastavak priznavanja

Članak 486. stavci 2. i 5. CRR-a

060

Ukupan iznos koji se nastavlja priznavati

Iznos koji je potrebno iskazati jednak je iznosima iskazanima u odgovarajućim stupcima u retku 060 obrasca CA 5.1.


Redci

010

1.   Instrumenti koji ispunjavaju uvjete iz članka 57. točke (a) Direktive 2006/48/EZ

Članak 484. stavak 3. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

020

2.   Instrumenti koji ispunjavaju uvjete iz članka 57. točke (ca) i članka 154. stavaka 8. i 9. Direktive 2006/48/EZ, podložno ograničenju iz članka 489.

Članak 484. stavak 4. CRR-a

030

2.1   Ukupni instrumenti bez opcije kupnje ili poticaja na otkup

Članak 489. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

040

2.2   Instrumenti koji se nastavljaju priznavati s opcijom kupnje i poticajem na otkup

Članak 489. CRR-a

050

2.2.1   Instrumenti s opcijom kupnje koja se može izvršiti nakon izvještajnog datuma koji ispunjavaju uvjete iz članka 49. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 489. stavak 3. i članak 491. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

060

2.2.2   Instrumenti s opcijom kupnje koja se može izvršiti nakon izvještajnog datuma koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 49. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 489. stavak 5. i članak 491. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

070

2.2.3   Instrumenti s opcijom kupnje koja se može izvršiti prije 20. srpnja 2011. ili na taj dan koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 49. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 489. stavak 6. i članak 491. točka (c) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice

080

2.3   Prekoračenje ograničenja za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

Članak 487. stavak 1. CRR-a

Prekoračenje ograničenja za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati može se tretirati kao instrumente koji se mogu nastaviti priznavati kao instrumenti dodatnog osnovnog kapitala.

090

3.   Stavke koje ispunjavaju uvjete iz članka 57. točke (e), (f), (g) ili (h) Direktive 2006/48/EZ, podložno ograničenju iz članka 490.

Članak 484. stavak 5. CRR-a

100

3.1   Ukupne stavke bez poticaja na otkup

Članak 490. CRR-a

110

3.2   Stavke koje se nastavljaju priznavati s poticajem na otkup

Članak 490. CRR-a

120

3.2.1   Stavke s opcijom kupnje koja se može izvršiti nakon izvještajnog datuma koje ispunjavaju uvjete iz članka 63. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 490. stavak 3. i članak 491. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

130

3.2.2   Stavke s opcijom kupnje koja se može izvršiti nakon izvještajnog datuma koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 63. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 490. stavak 5. i članak 491. točka (a) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

140

3.2.3   Stavke s opcijom kupnje koja se može izvršiti prije 20. srpnja 2011. ili na taj dan koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 63. CRR-a nakon datuma efektivnog dospijeća

Članak 490. stavak 6. i članak 491. točka (c) CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje povezane račune premija na dionice.

150

3.3   Prekoračenje ograničenja za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati

Članak 487. stavak 2. CRR-a

Prekoračenje ograničenja za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati može se tretirati kao instrumente koji se mogu nastaviti priznavati kao instrumenti dopunskog kapitala.

2.   SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA (GS)

2.1   OPĆE NAPOMENE

26.

Izvješćivanje u skladu s obrascima C 06.01 i C 06.02 potrebno je ako se kapitalni zahtjevi izračunavaju na konsolidiranoj osnovi. Ovaj se obrazac sastoji od četiri dijela radi prikupljanja različitih informacija o svim pojedinačnim subjektima (uključujući instituciju koja izvješćuje) uključenima u opseg konsolidacije.

a)

Subjekti u opsegu konsolidacije;

b)

Detaljne informacije o solventnosti grupe;

c)

Informacije o doprinosu pojedinačnih subjekata solventnosti grupe;

d)

Informacije o zaštitnim slojevima kapitala;

27.

Institucije izuzete u skladu s člankom 7. CRR-a iskazuju samo stupce 010 do 060 i 250 do 400.

2.2   DETALJNE INFORMACIJE O SOLVENTNOSTI GRUPE

28.

Drugi dio ovog obrasca (detaljne informacije o solventnosti grupe) u stupcima 070 do 210 osmišljen je za prikupljanje informacija o kreditnim i drugim reguliranim financijskim institucijama na koje se efektivno primjenjuju posebni zahtjevi koji se odnose na solventnost na pojedinačnoj osnovi. U njemu se, za svakog od tih subjekata u opsegu izvješćivanja, navode kapitalni zahtjevi za svaku kategoriju rizika i regulatorni kapital za potrebe solventnosti.

29.

U slučaju proporcionalne konsolidacije sudjelujućih udjela, vrijednosti povezane s kapitalnim zahtjevima i regulatornim kapitalom odražavaju odgovarajuće proporcionalne iznose.

2.3   INFORMACIJE O DOPRINOSIMA POJEDINAČNIH SUBJEKATA SOLVENTNOSTI GRUPE

30.

Cilj je trećeg dijela ovog obrasca (informacije o svim subjektima u opsegu konsolidacije solventnosti grupe u skladu s CCR-om), uključujući one na koje se ne primjenjuju posebni zahtjevi koji se odnose na solventnost na pojedinačnoj osnovi, u stupcima 250 do 400 utvrditi koji subjekti unutar grupe stvaraju rizik i povećavaju regulatorni kapital na tržištu, na temelju podataka koji su dostupni ili se mogu na jednostavan način ponovno obraditi, a da pri tome nije potrebno ponovo izračunati stopu kapitala na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi. Vrijednosti koje se odnose rizik i regulatorni kapital na razini su subjekta doprinosi vrijednostima grupe i nisu elementi stope solventnosti na pojedinačnoj osnove te se kao takve ne smiju uspoređivati jedne s drugima.

31.

Treći dio uključuje i iznose manjinskih udjela, kvalificiranog dodatnog osnovnog kapitala i kvalificiranog dopunskog kapitala koji se priznaju u konsolidiranom regulatornom kapitalu.

32.

Budući da se treći dio obrasca odnosi na ‚doprinose’, vrijednosti koje je ovdje potrebno iskazati razlikuju se, prema potrebi, od vrijednosti iskazanih u stupcima koji se odnose na detaljne informacije o solventnosti grupe.

33.

Načelo je ravnomjerno izbrisati unakrsne izloženosti unutar iste grupe u pogledu rizika ili regulatornog kapitala kako bi se pokrili iznosi iskazani u konsolidiranom obrascu CA grupe dodavanjem iznosa iskazanih za svaki subjekt u obrascu ‚Solventnost grupe’. U slučajevima kada prag od 1 % nije premašen, izravna poveznica na obrazac CA nije moguća.

34.

Institucije definiraju najprimjereniju metodu raščlambe subjekata kako bi se u obzir uzeli mogući učinci diversifikacije za tržišni i operativni rizik.

35.

Jedna konsolidirana grupa može biti uključena u drugu konsolidiranu grupu. U tom se slučaju o subjektima unutar podgrupe izvješćuje na pojedinačnoj osnovi u obrascu GS cijele grupe čak i onda kada i sama podgrupa podliježe zahtjevima izvješćivanja. Ako podgrupa podliježe zahtjevima izvješćivanja, i ona izvješćuje o subjektima na pojedinačnoj osnovi u obrascu GS iako su ti podaci uključeni u obrazac GS više konsolidirane grupe.

36.

Institucija iskazuje podatke o doprinosu subjekta ako njegov doprinos ukupnom iznosu izloženosti riziku premašuje 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku grupe ili ako njegov doprinos ukupnom regulatornom kapitalu premašuje 1 % ukupnog regulatornog kapitala grupe. Taj se prag ne primjenjuje u slučaju društava kćeri ili podgrupa koje grupi osiguravaju regulatorni kapital (u obliku manjinskih udjela ili instrumenata kvalificiranog dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala uključenih u regulatorni kapital).

2.4   C 06.01 – SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA – Ukupno (GS Total)

Stupci

Upute

250 – 400

SUBJEKTI U OPSEGU KONSOLIDACIJE

Vidjeti upute za C 06.02

410-480

ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA

Vidjeti upute za C 06.02.


Redci

Upute

010

UKUPNO

Iskazuje se zbroj vrijednosti iskazanih u svim redcima obrasca C 06.02.

2.5   C 06.02 – SOLVENTNOST GRUPE: INFORMACIJE O POVEZANIM DRUŠTVIMA (GS)

Stupci

Upute

010-060

SUBJEKTI U OPSEGU KONSOLIDACIJE

Ovaj je obrazac osmišljen za prikupljanje informacija o svim subjektima u opsegu konsolidacije na pojedinačnoj osnovi u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2. CRR-a.

010

NAZIV

naziv subjekta u opsegu konsolidacije

020

OZNAKA

Ova je oznaka identifikator retka i jedinstvena je za svaki redak u tablici.

Oznaka dodijeljena subjektu u opsegu konsolidacije.

Stvaran sastav oznake ovisi o nacionalnom sustavu izvješćivanja.

025

IDENTIFIKATOR PRAVNOG SUBJEKTA (LEI)

Oznaka LEI je referentna identifikacijska oznaka pravnog subjekta (eng. Legal Entity Identification) koju je predložio Odbor za financijsku stabilnost (FSB) i potvrdila skupina G20 u cilju osiguranja jedinstvene globalne identifikacije stranaka u financijskim transakcijama.

Dok globalni sustav LEI ne bude u punoj funkciji, lokalna operativna jedinica koju je potvrdio Regulatorni nadzorni odbor (detaljne informacije mogu se pronaći na web-mjestu www.leiroc.org) drugim ugovornim stranama dodjeljuje privremene oznake LEI.

Ako pojedina druga ugovorna strana ima identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI), ona se koristi za identifikaciju te druge ugovorne strane.

030

INSTITUCIJA ILI EKVIVALENT (DA/NE)

‚DA’ se iskazuje u slučaju da se na subjekt primjenjuju kapitalni zahtjevi u skladu s CRD-om ili odredbama koje su barem istovjetne bazelskim odredbama.

‚NE’ se iskazuje u suprotnom slučaju.

Manjinski udjeli:

Članak 81. stavak 1. točka (a) podtočka ii. i članak 82. stavak 1. točka (a) podtočka ii.

U pogledu manjinskih udjela i instrumenata dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala društava kćeri, društva kćeri čiji se instrumenti mogu priznati jesu institucije ili društva na koje se na temelju primjenjivog nacionalnog prava primjenjuju zahtjevi CRR-a.

040

OPSEG PODATAKA: pojedinačno potpuno konsolidirana (SF) ILI pojedinačno djelomično konsolidirana (SP)

‚SF’ se iskazuje za pojedinačna društva kćeri koja su potpuno konsolidirana.

‚SP’ se iskazuje za pojedinačna društva kćeri koja su djelomično konsolidirana.

050

OZNAKA ZEMLJE

Institucije iskazuju dvoslovnu oznaku zemlje u skladu s normom ISO 3166-2.

060

UDJEL ULAGANJA (%)

Ovaj se postotak odnosi na stvarni udio u kapitalu koji matično društvo ima u društvima kćerima. U slučaju potpune konsolidacije izravnog društva kćeri stvarni je udio npr. 70 %. U skladu s člankom 4. točkom 16. CRR-a, potrebno je iskazati udio u društvu kćeri društva kćeri koji se dobije množenjem udjela među dotičnim društvima kćerima.

070-240

INFORMACIJE O SUBJEKTIMA NA KOJE SE PRIMJENJUJE KAPITALNI ZAHTJEV

U odjeljku o detaljnim informacijama (tj. stupci 070 do 240) prikupljaju se informacije samo o subjektima i podgrupama na koje se, s obzirom da su u opsegu konsolidacije (dio prvi glava II. poglavlje 2. CRR-a), efektivno primjenjuju zahtjevi koji se odnose na solventnost u skladu s CRR-om ili odredbama koje su barem istovjetne bazelskim odredbama (tj., iskazano ‚da’ u stupcu 030).

Uključuju se informacije o svim pojedinačnim institucijama konsolidirane grupe na koje se primjenjuju kapitalni zahtjevi, bez obzira na to gdje se nalaze.

Informacije iskazane u ovom dijelu u skladu su s lokalnim pravilima koja se odnose na solventnost s obzirom na zemlju u kojoj institucija posluje (stoga za taj obrazac nije potreban dvostruki izračun na pojedinačnoj osnovi u skladu s pravilima matične institucije). Ako se lokalna pravila koja se odnose na solventnost razlikuju od CRR-a i nije dana usporediva raščlamba, informacije se popunjavaju kada dostupni dovoljno detaljni podaci. Stoga je ovaj dio obrazac za podatke u kojem se daje sažetak izračuna koje pojedinačna institucija grupe provodi, uzimajući u obzir da se na neke od tih institucija mogu primjenjivati različita pravila koja se odnose na solventnost.

Izvješćivanje o fiksnim općim troškovima u investicijskim društvima:

Investicijska društva uključuju kapitalne zahtjeve povezane s fiksnim općim troškovima u svoj izračun stope kapitala u skladu s člancima 95., 96., 97. i 98. CRR-a.

Dio ukupnog iznosa izloženosti riziku koji je povezan s fiksnim općim troškovima iskazuje se u stupcu 100 dijela 2. ovog obrasca.

070

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Iskazuje se zbroj stupaca 080 do 110.

080

KREDITNI RIZIK; KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE; RAZRJEĐIVAČKI RIZIK, SLOBODNE ISPORUKE I RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara zbroju iznosa izloženosti ponderirane rizikom koji su jednaki ili istovjetni iznosima koji se moraju iskazati u retku 040 ‚IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZJEĐIVAČKI RIZIK I SLOBODNE ISPORUKE’ i iznosa kapitalnih zahtjeva koji su jednaki ili istovjetni iznosima koji se moraju iskazati u retku 490 ‚UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU’ obrasca CA2.

090

POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara iznosu kapitalnih zahtjeva koji su jednaki ili istovjetni iznosima koji se moraju iskazati u retku 520 ‚UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, DEVIZNI I ROBNI RIZIK’ obrasca CA2.

100

OPERATIVNI RIZIK

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara iznosu izloženosti riziku koji je jednak ili istovjetan iznosu koji se mora iskazati u retku 590 ‚UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK’ obrasca CA2.

Fiksni opći troškovi uključuju se u ovaj stupac uključujući redak 630 ‚DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA’ obrasca CA2.

110

OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara iznosu izloženosti riziku koji nije prethodno posebno naveden. To je zbroj iznosa iz redaka 640, 680 i 690 obrasca CA2.

120-240

DETALJNE INFORMACIJE O REGULATORNOM KAPITALU KAO DIJELU SOLVENTNOSTI GRUPE

Informacije iskazane u sljedećim stupcima u skladu su s lokalnim pravilima koja se odnose na solventnost u zemlji u kojoj subjekt ili podgrupa posluje.

120

REGULATORNI KAPITAL

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara iznosu regulatornog kapitala koji je jednak ili istovjetan iznosima koji se moraju iskazati u retku 010 ‚REGULATORNI KAPITAL’ obrasca CA1.

130

OD ČEGA: KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL

Članak 82. CRR-a

Ovaj je stupac predviđen samo za društva kćeri iskazana na pojedinačnoj osnovi koja su potpuno konsolidirana i koja su institucije.

Kvalificirani su udjeli, za prethodno navedena društva kćeri, instrumenti (uvećani za povezanu zadržanu dobit, račune premija na dionice i ostale rezerve) u vlasništvu osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s CRR-om.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje učinke svih prijelaznih odredbi. To je priznati iznos na izvještajni datum.

140

POVEZANI INSTRUMENTI REGULATORNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT, RAČUNI PREMIJA NA DIONICE I OSTALE REZERVE

Članak 87. stavak 1. točka (b) CRR-a

150

UKUPAN OSNOVNI KAPITAL

Članak 25. CRR-a

160

OD ČEGA: KVALIFICIRANI OSNOVNI KAPITAL

Članak 82. CRR-a

Ovaj je stupac predviđen samo za društva kćeri iskazana na pojedinačnoj osnovi koja su potpuno konsolidirana i koja su institucije.

Kvalificirani su udjeli, za prethodno navedena društva kćeri, instrumenti (uvećani za povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice) u vlasništvu osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s CRR-om.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje učinke svih prijelaznih odredbi. To je priznati iznos na izvještajni datum.

170

POVEZANI INSTRUMENTI OSNOVNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT I RAČUNI PREMIJA NA DIONICE

Članak 85. stavak 1. točka (b) CRR-a

180

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

Članak 50. CRR-a

190

OD ČEGA: MANJINSKI UDJELI

Članak 81. CRR-a

Ovaj se stupac iskazuje samo za društva kćeri koja su potpuno konsolidirana i koja su institucije, izuzev društava kćeri iz članka 84. stavka 3. CRR-a. Svako društvo kći razmatra se na potkonsolidiranoj osnovi za potrebe svih izračuna iz članka 84. CRR-a, prema potrebi, u skladu s člankom 84. stavkom 2., a inače na pojedinačnoj osnovi.

U pogledu CRR-a i ovog obrasca, manjinski su udjeli, za prethodno navedena društva kćeri, instrumenti redovnog osnovnog kapitala (uvećani za povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice) u vlasništvu osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s CRR-om.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje učinke svih prijelaznih odredbi. To je priznati iznos na izvještajni datum.

200

POVEZANI INSTRUMENTI REGULATORNOG KAPITALA, POVEZANA ZADRŽANA DOBIT, RAČUNI PREMIJA NA DIONICE I OSTALE REZERVE

Članak 84. stavak 1. točka (b) CRR-a

210

DODATNI OSNOVNI KAPITAL

Članak 61. CRR-a

220

OD ČEGA: KVALIFICIRANI DODATNI OSNOVNI KAPITAL

Članci 82. i 83. CRR-a

Ovaj je stupac predviđen samo za društva kćeri iskazana na pojedinačnoj osnovi koja su potpuno konsolidirana i koja su institucije, izuzev društava kćeri iz članka 85. stavka 2. CRR-a. Svako društvo kći razmatra se na potkonsolidiranoj osnovi za potrebe svih izračuna iz članka 85. CRR-a, prema potrebi, u skladu s člankom 85. stavkom 2., a inače na pojedinačnoj osnovi.

U pogledu CRR-a i ovog obrasca, manjinski su udjeli, za prethodno navedena društva kćeri, instrumenti dopunskog kapitala (uvećani za povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice) u vlasništvu osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s CRR-om.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje učinke svih prijelaznih odredbi. To je priznati iznos na izvještajni datum.

230

DOPUNSKI KAPITAL

Članak 71. CRR-a

240

OD ČEGA: KVALIFICIRANI DOPUNSKI KAPITAL

Članci 82. i 83. CRR-a

Ovaj je stupac predviđen samo za društva kćeri iskazana na pojedinačnoj osnovi koja su potpuno konsolidirana i koja su institucije, izuzev društava kćeri iz članka 87. stavka 2. CRR-a. Svako društvo kći razmatra se na potkonsolidiranoj osnovi za potrebe svih izračuna iz članka 87. CRR-a, prema potrebi, u skladu s člankom 87. stavkom 2., a inače na pojedinačnoj osnovi.

U pogledu CRR-a i ovog obrasca, manjinski su udjeli, za prethodno navedena društva kćeri, instrumenti dopunskog kapitala (uvećani za povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice) u vlasništvu osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s CRR-om.

Iznos koji je potrebno iskazati uključuje učinke svih prijelaznih odredbi, tj. treba biti priznati iznos na izvještajni datum.

250-400

INFORMACIJE O DOPRINOSU SUBJEKATA SOLVENTNOSTI GRUPE

250-290

DOPRINOS RIZICIMA

Informacije iskazane u sljedećim stupcima u skladu su s pravilima koja se odnose na solventnost i koja se primjenjuju na instituciju koja izvješćuje.

250

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Iskazuje se zbroj stupaca 260 do 290.

260

KREDITNI RIZIK; KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE; RAZRJEĐIVAČKI RIZIK, SLOBODNE ISPORUKE I RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

Iznos koji je potrebno iskazati iznosi su izloženosti ponderirani rizikom za kreditni rizik i kapitalne zahtjeve u pogledu rizika namire/isporuke u skladu s CRR-om, isključujući svaki iznos povezan s transakcijama s ostalim subjektima uključenima u izračun konsolidirane stope solventnost grupe.

270

POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK

Iznose izloženosti riziku za tržišne rizike potrebno je izračunati na razini svakog subjekta u skladu s CRR-om. Subjekti iskazuju doprinos ukupnim iznosima izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik grupe. Ovdje iskazani zbroj iznosa odgovara iznosu iskazanom u retku 520 ‚UKUPNI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK’ konsolidiranog izvještaja.

280

OPERATIVNI RIZIK

U slučaju naprednog pristupa, iskazani iznosi izloženosti riziku za operativni rizik uključuju učinak diversifikacije.

Fiksni opći troškovi uključeni su u ovaj stupac.

290

OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU

Iznos koji je potrebno iskazati u ovom stupcu odgovara iznosu izloženosti riziku koji nije prethodno posebno naveden.

300-400

DOPRINOS REGULATORNOM KAPITALU

Ovim se dijelom obrasca ne namjerava odrediti institucijama provedba punog izračuna ukupne stope kapitala na razini svakog subjekta.

Stupci 300 do 350 iskazuju se za konsolidirane subjekte koji manjinskim udjelima doprinose regulatornom kapitalu, dok stupce 360 do 400 iskazuju svi ostali konsolidirani subjekti koji doprinose konsolidiranom regulatornom kapitalu.

Regulatorni kapital koji su u neki subjekt unijeli preostali subjekti uključeni u opseg subjekta koji izvješćuje ne uzima se u obzir; samo se neto doprinos regulatornom kapitalu grupe iskazuje u ovom stupcu, tj. uglavnom regulatorni kapital prikupljen od trećih strana i akumulirane rezerve.

Informacije iskazane u sljedećim stupcima u skladu su s pravilima koja se odnose na solventnost i koja se primjenjuju na instituciju koja izvješćuje.

300-350

KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL UKLJUČEN KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

Iznos koji je potrebno iskazati kao ‚KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL UKLJUČEN U KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL’ iznos je izveden iz dijela drugog, glave II. CRR-a, isključujući sva sredstva koja su unijeli ostali subjekti unutar grupe.

300

KVALIFICIRANI REGULATORNI KAPITAL UKLJUČEN KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

Članak 87. CRR-a

310

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG OSNOVNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI OSNOVNI KAPITAL

Članak 85. CRR-a

320

MANJINSKI UDJELI UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

Članak 84. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati iznos je manjinskih udjela društva kćeri koji je uključen u konsolidirani redovni osnovni kapital u skladu s CRR-om.

330

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG OSNOVNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI DODATNI OSNOVNI KAPITAL

Članak 86. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati iznos je kvalificiranog osnovnog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital u skladu s CRR-om.

340

INSTRUMENTI KVALIFICIRANOG REGULATORNOG KAPITALA UKLJUČENI U KONSOLIDIRANI DOPUNSKI KAPITAL

Članak 89. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati iznos je kvalificiranog regulatornog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani dopunski kapital u skladu s CRR-om.

350

BILJEŠKA: GOODWILL (–)/(+) NEGATIVAN GOODWILL

360-400

KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

Članak 18. CRR-a

CRR-a Iznos koji je potrebno iskazati kao ‚KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL’ iznos je izveden iz bilance, isključujući sva sredstva koja su unijeli ostali subjekti unutar grupe.

360

KONSOLIDIRANI REGULATORNI KAPITAL

370

OD ČEGA: REDOVNI OSNOVNI KAPITAL

380

OD ČEGA: DODATNI OSNOVNI KAPITAL

390

OD ČEGA: DOPRINOSI KONSOLIDIRANOM REZULTATU

Iskazuje se doprinos svakog subjekta konsolidiranom rezultatu (dobit ili gubitak (–)). To uključuje rezultate koji se mogu pripisati manjinskim udjelima.

400

OD ČEGA: (–) GOODWILL/(+) NEGATIVAN GOODWILL

Ovdje se iskazuje goodwill ili negativan goodwill subjekta koji izvješćuje o društvu kćeri.

410–480

ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA

Struktura izvješćivanja o zaštitnim slojevima kapitala za obrazac GS slijedi opću strukturu obrasca CA4, primjenom jednakih koncepata izvješćivanja. Pri iskazivanju zaštitnih slojeva kapitala za obrazac GS, iskazuju se relevantni iznosi u skladu s izračunom zahtjeva za zaštitni sloj, odnosno ovisno o tome izračunavaju li se zahtjevi na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj razini.

410

ZAHTJEVI ZA KOMBINIRANI ZAŠTITNI SLOJ

Članak 128. točka 2. CRD-a

420

ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA

Članak 128. točka 1. i članak 129. CRD-a

U skladu s člankom 129. stavkom 1. zaštitni sloj za očuvanje kapitala nastavlja se na redovni osnovni kapital. Budući da je stopa zaštitnog sloja za očuvanje kapitala od 2,5 % stabilna, iznos se iskazuje u ovoj ćeliji.

430

PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA SPECIFIČAN ZA INSTITUCIJU

Članak 128. točka 7., članak 130. i članci 135. do 140. CRD-a

U ovoj se ćeliji iskazuje konkretan iznos protucikličkog zaštitnog sloja.

440

ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA ZBOG MAKROBONITETNOG ILI SISTEMSKOG RIZIKA UTVRĐENOG NA RAZINI DRŽAVE ČLANICE

Članak 458. stavak 2. točka (d) podtočka iv. CRR-a

U ovoj se ćeliji iskazuje iznos zaštitnog sloja za očuvanje kapitala zbog makrobonitetnog ili sistemskog rizika utvrđenog na razini države članice koji se može zatražiti u skladu s člankom 458. CRR-a uz zaštitni sloj za očuvanje kapitala.

450

ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK

Članci 133. i 134. CRD-a

U ovoj se ćeliji iskazuje konkretan iznos zaštitnog sloja za sistemski rizik.

460

ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI VAŽNU INSTITUCIJU

Članak 128. točka 4. CRD-a

U ovoj se ćeliji iskazuje iznos zaštitnog sloja za sistemski važnu instituciju.

470

ZAŠTITNI SLOJ ZA GLABALNU SISTEMSKI VAŽNU INSTITUCIJU

Članak 131. CRD-a

U ovoj se ćeliji iskazuje iznos zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu instituciju.

480

ZAŠTITNI SLOJ ZA OSTALE SISTEMSKI VAŽNE INSTITUCIJE

Članak 131. CRD-a

U ovoj se ćeliji iskazuje iznos zaštitnog sloja za ostale sistemski važne institucije.

3.   OBRASCI ZA KREDITNI RIZIK

3.1   OPĆE NAPOMENE

37.

Postoje različite skupine obrazaca za standardizirani i IRB pristup kreditnom riziku. Osim toga, zasebni obrasci za geografsku raščlambu pozicija koje podliježu kreditnom riziku iskazuju se ako je premašen relevantan prag iz članka 5. točke (a) podtočke 4.

3.1.1   Izvješćivanje o tehnikama smanjenja kreditnog rizika s učinkom zamjene

38.

U članku 235. CRR-a opisuje se postupak izračuna izloženosti koja je u potpunosti zaštićena nematerijalnom zaštitom.

39.

U članku 236. CRR-a opisuje se postupak izračuna izloženosti koja je u potpunosti zaštićena nematerijalnom zaštitom u slučaju potpune zaštite/djelomične zaštite – jednako pravo u redoslijedu naplate.

40.

U člancima 196., 197. i 200. CRR-a uređena je materijalna kreditna zaštita.

41.

Izloženosti prema dužnicima (neposrednim drugim ugovornim stranama) i pružateljima zaštite koji su raspoređeni u istu kategoriju izloženosti iskazuju se kao priljev i odljev u istu kategoriju izloženosti.

42.

Vrsta izloženosti ne mijenja se zbog nematerijalne kreditne zaštite.

43.

Ako je izloženost osigurana nematerijalnom kreditnom zaštitom, osigurani dio raspoređuje se kao odljev npr. u kategoriji izloženosti dužnika i kao priljev u kategoriji izloženosti pružatelja zaštite. Međutim, vrsta izloženosti ne mijenja se zbog promjene kategorije izloženosti.

44.

Učinak zamjene u izvještajnom okviru COREP odražava tretman ponderiranja rizikom koji se može učinkovito primijeniti na pokriveni dio izloženosti. Kao takav, pokriveni je dio izloženosti ponderiran rizikom u skladu sa standardiziranim pristupom i iskazuje se u obrascu CR SA.

3.1.2   Izvješćivanje o kreditnom riziku druge ugovorne strane

45.

Izloženosti koje proizlaze iz pozicija kreditnog rizika druge ugovorne strane iskazuju se u obrascima CR SA ili CR IRB, neovisno o tome jesu li stavke iz knjige pozicija kojima se ne trguje ili stavke iz knjige trgovanja.

3.2   C 07.00 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SA)

3.2.1   Opće napomene

46.

U obrascima CR SA pružaju se potrebne informacije o izračunu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom. Posebno sadržavaju informacije:

a)

o raspodjeli vrijednosti izloženosti u skladu s različitim vrstama izloženosti, ponderima rizika i kategorijama izloženosti;

b)

o iznosima i vrstama tehnika smanjenja kreditnog rizika koje se upotrebljavaju za smanjenje rizika.

3.2.2   Opseg obrasca CR SA

47.

U skladu s člankom 112. CRR-a, svaka izloženost u skladu sa standardiziranim pristupom raspoređuje se u jednu od 16 kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom kako bi se izračunali kapitalni zahtjevi.

48.

Informacije u obrascu CR SA zahtijevaju se za ukupne kategorije izloženosti i pojedinačno za svaku od kategorija izloženosti kako su definirane za standardizirani pristup. Ukupne vrijednosti te informacije o svakoj kategoriji izloženosti iskazuju se u posebnoj dimenziji.

49.

Međutim, sljedeće pozicije nisu u opsegu obrasca CR SA:

a)

izloženosti raspoređene u kategoriju izloženosti ‚stavke koje čine sekuritizacijske pozicije’ u skladu s člankom 112. točkom (m) CRR-a koje se iskazuju u obrascu CR SEC.

b)

izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala.

50.

Opsegom obrasca CR SA obuhvaćeni su sljedeći kapitalni zahtjevi:

a)

kreditni rizik u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 2. (standardizirani pristup) CRR-a u knjizi trgovanja, među kojim kreditni rizik druge ugovorne strane u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. (Kreditni rizik druge ugovorne strane) CRR-a u knjizi trgovanja;

b)

kreditni rizik druge ugovorne strane u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6 (Kreditni rizik druge ugovorne strane) CRR-a u knjizi trgovanja;

c)

rizik namire koji proizlazi iz slobodnih isporuka u skladu s člankom 379. CRR-a u pogledu svih poslovnih aktivnosti.

51.

Obrascem su obuhvaćene sve izloženosti za koje se kapitalni zahtjevi izračunavaju u skladu s dijelom 3. glavom II. poglavljem 2. CRR-a u vezi s dijelom 3. glavom II. poglavljima 4. i 6. CRR-a. Institucije koje primjenjuju članak 94. stavak 1. CRR-a u ovom obrascu trebaju iskazivati i svoje pozicije u knjizi trgovanja ako primjenjuju dio 3. glavu II. poglavlje 2. CRR-a za izračun svojih kapitalnih zahtjeva (dio 3. glava II. poglavlja 2. i 6. i glava V. CRR-a). Stoga se u obrascu ne pružaju samo detaljne informacije o vrsti izloženosti (npr. o bilančnim/izvanbilančnim stavkama), nego i informacije o raspoređivanju pondera rizika u okviru odgovarajuće kategorije izloženosti.

52.

Osim toga, CR SA uključuje bilješke u redcima 290 do 320 radi prikupljanja dodatnih informacija o izloženostima osiguranima nekretninama i sa statusom neispunjavanja obveza.

53.

Te se bilješke iskazuju samo za sljedeće kategorije izloženosti:

a)

izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama (članak 112. točka (a) CRR-a)

b)

izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi (članak 112. točka (b) CRR-a)

c)

izloženosti prema subjektima javnog sektora (članak 112. točka (c) CRR-a)

d)

izloženosti prema institucijama (članak 112. točka (f) CRR-a)

e)

izloženosti prema trgovačkim društvima (članak 112. točka (g) CRR-a)

f)

izloženosti prema stanovništvu (članak 112. točka (h) CRR-a).

54.

Izvješćivanje o bilješkama ne utječe ni na izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom kategorija izloženosti u skladu s člankom 112. točkama (a) do (c) i (f) do (h) CRR-a ni na kategorije izloženosti u skladu s člankom 112. točkama i. i (j) CRR-a iskazane u obrascu CR SA.

55.

U bilješkama se daju dodatne informacije o strukturi dužnika za kategorije izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ ili ‚osigurane nekretninama’. Izloženosti se u tim redcima iskazuju ako bi dužnici bili iskazani u kategorijama izloženosti ‚prema središnjim državama ili središnjim bankama’, ‚prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi’, ‚prema subjektima javnog sektora’, ‚prema institucijama’, ‚prema trgovačkim društvima’ i ‚prema stanovništvu’ obrasca CR SA da te izloženosti nisu raspoređene u kategorije izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ ili ‚osigurane nekretninama’. Međutim vrijednosti koje se iskazuju jednake su onima koje se upotrebljavaju za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom u kategorijama izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ ili ‚osigurane nekretninama’.

56.

Na primjer, ako izloženost, čiji se iznosi izloženosti riziku izračunavaju u skladu s člankom 127. CRR-a, a vrijednosna usklađenja manja su od 20 %, tada se ta informacija iskazuje u retku 320 obrasca CR SA ukupno i u kategoriji izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ Ako je ta izloženost, prije nego što je dobila status neispunjavanja obveza, bila izloženost prema instituciji, tada se ta informacije iskazuje i u retku 320 kategorije izloženosti ‚prema institucijama’.

3.2.3   Raspoređivanje izloženosti u kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom

57.

Kako bi se osigurala dosljedna kategorizacija izloženosti u različite kategorije izloženosti kako su definirane u članku 112. CRR-a, primjenjuje se sljedeći redoslijed:

a)

U prvoj se fazi originalne izloženosti prije konverzijskih faktora raspoređuju u odgovarajuću kategoriju (originalne) izloženosti iz članka 112. CRR-a, ne dovodeći u pitanje posebni tretman (ponder rizika) koji svaka posebna izloženost dobiva u okviru dodijeljene kategorije izloženosti.

b)

U drugoj se fazi izloženosti mogu ponovno raspodijeliti u druge kategorije izloženosti zbog primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost (npr. jamstva, kreditne izvedenice, jednostavna metoda financijskog kolaterala) preko priljeva i odljeva.

58.

Sljedeći se kriteriji primjenjuju za razvrstavanje originalne izloženosti prije konverzijskih faktora u različite kategorije izloženosti (prva faza), ne dovodeći u pitanje naknadnu ponovnu raspodjelu do koje je došlo primjenom tehnika smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost ili tretman (ponder rizika) koji svaka posebna izloženost prima u okviru dodijeljene kategorije izloženosti.

59.

Za potrebe raspoređivanja originalne izloženosti prije konverzijskog faktora u prvoj fazi, tehnike smanjenja kreditnog rizika povezane s izloženosti ne uzimaju se u obzir (uz napomenu da se uzimaju u obzir isključivo u drugoj fazi), osim ako je zaštitni učinak sastavni dio definicije kategorije izloženosti kao što je to slučaju u kategoriji izloženosti navedenoj u članku 112. točki i. CRR-a (izloženosti osigurane nekretninama).

60.

Člankom 112. CRR-a nisu predviđeni kriteriji za razdvajanje kategorija izloženosti. To može značiti da bi se jedna izloženost mogla razvrstati u različite kategorije izloženosti ako u kriterijima procjene za razvrstavanje nisu određeni prioriteti. To je najočitije između izloženosti prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom (članak 112. točka (n) CRR-a) te izloženosti prema institucijama (članak 112. točka (f) CRR-a)/izloženosti prema trgovačkim društvima (članak 112. točka (g) CRR-a). U tom je slučaju jasno da postoji implicitno određivanje prioriteta u CRR-u, jer se najprije procjenjuje može li se određena izloženost rasporediti u kratkoročne izloženosti prema institucijama i trgovačkim društvima, a tek poslije slijedi isti postupak za izloženosti prema institucijama i izloženosti prema trgovačkim društvima. U suprotnom je jasno da neka izloženost nikada ne bi bila raspoređena u kategoriju navedenu u članku 112. točki (n) CRR-a. Navedeni primjer jedan je od najočitijih primjera, ali nije jedini. Potrebno je napomenuti da se kriteriji korišteni za utvrđivanje kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom razlikuju (kategorizacija institucija, trajanje izloženosti, status dospjelih nenaplaćenih potraživanja itd.), što je temeljni razlog za nerazdvojeno grupiranje.

61.

Za ravnomjerno i usporedivo izvješćivanje potrebno je odrediti kriterije procjene za određivanje prioriteta u cilju raspoređivanja originalne izloženosti prije konverzijskog faktora prema kategorijama izloženosti, ne dovodeći u pitanje posebni tretman (ponder rizika) koji svaka posebna izloženost dobiva u okviru dodijeljene kategorije izloženosti. Kriteriji za određivanje prioriteta navedeni u nastavku primjenom stabla odlučivanja temelje se na procjeni uvjeta koji su izričito navedeni u CRR-u za određivanja odgovara li izloženost određenoj kategoriji izloženosti i, ako je to slučaj, na svakoj odluci institucija koje izvješćuju ili nadzornog tijela o mogućnosti primjene određenih kategorija izloženosti. Kao takav, ishod postupka raspoređivanja izloženosti za potrebe izvješćivanja bio bi u skladu s odredbama CRR-a. Time se instituciji ne onemogućuje primjena internih postupaka raspoređivanja koji isto mogu biti u skladu sa svim relevantnim odredbama CRR-a i njegovim tumačenjima koja su dala odgovarajuća tijela.

62.

Nekoj kategoriji izloženosti daje se prioritet pred drugima pri rangiranju procjena u stablu odlučivanja (tj. najprije se procjenjuje može li joj se dodijeliti izloženost, ne dovodeći u pitanje ishod te procjene) ako joj se inače možda ne bi dodijelila nikakva izloženost. To bi bio slučaj kada bi u nedostatku kriterija za određivanje prioriteta jedna kategorija izloženosti bila podgrupa drugih. Kao takvi, kriteriji koji su grafički navedeni u sljedećem stablu odlučivanja primjenjivali bi se određenim redoslijedom.

63.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, rangiranje procjena u stablu odlučivanja navedenom u nastavku odvijalo bi se sljedećim redoslijedom:

1.

sekuritizacijske pozicije;

2.

visokorizične stavke;

3.

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja;

4.

izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza;

5.

izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (‚CIU’)/izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (razdvojene kategorije izloženosti);

6.

izloženosti osigurane nekretninama;

7.

ostale stavke;

8.

izloženosti prema institucijama i društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom;

9.

sve ostale kategorije izloženosti (razdvojene kategorije izloženosti) koje uključuju izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama, izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi, izloženosti prema subjektima javnog sektora, izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama, izloženosti prema međunarodnim organizacijama, izloženosti prema institucijama, izloženosti prema trgovačkim društvima i izloženosti prema stanovništvu.

64.

U slučaju izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja i ako se upotrebljava pristup odnosnih izloženosti (članak 132. stavci 3. do 5. CRR-a), pojedine odnosne izloženosti uzimaju se u obzir i razvrstavaju u odgovarajuće linije pondera rizika u skladu s njihovim tretmanom, ali se sve pojedine izloženosti razvrstavaju u kategoriju izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (‚CIU’).

65.

U slučaju kreditnih izvedenica na osnovi ‚n-tog’ nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 134. stavka 6. CRR-a, ako ih se procjenjuje, izravno ih se razvrstava kao sekuritizacijske pozicije. Ako ih se ne procjenjuje, smatraju se kategorijom izloženosti ‚ostale stavke’. U potonjem slučaju nominalni iznos ugovora iskazuje se kao originalna izloženost prije konverzijskih faktora u stavci za ‚ostale pondere rizika’ (korišteni ponder rizika ponder je rizika određen zbrojem navedenim u članku 134. stavku 6. CRR-a.)

66.

U drugom koraku, kao posljedica tehnika smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene, izloženosti se ponovno raspoređuju u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite.

STABLO ODLUČIVANJA O NAČINU RASPOREĐIVANJA ORIGINALNE IZLOŽENOSTI PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA U KATEGORIJE IZLOŽENOSTI STANDARDIZIRANOG PRISTUPA U SKLADU S CRR-om

Originalna izloženost prije konverzijskih faktora

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (m)?

 DA

Image

Sekuritizacijske pozicije
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (k)?

 DA

Image

Visokorizične stavke (vidjeti i članak 128.)
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (p)?

 DA

Image

Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja (vidjeti i članak 133.)
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (j)?

 DA

Image

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točaka (l) i (o)?

 DA

Image

Izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU)

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (vidjeti i članak 129.)

Te su dvije kategorije izloženosti međusobno razdvojene (vidjeti napomene o pristupu odnosnih izloženosti u prethodnom odgovoru). Stoga je raspoređivanje u jednu od tih kategorija izravno.
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke i.?

 DA

Image

Izloženosti osigurane nekretninama (vidjeti i članak 124.)
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (q)?

 DA

Image

Ostale stavke
NE

Image

 

 

Može li se rasporediti u kategoriju izloženosti iz članka 112. točke (n)?

 DA

Image

Izloženosti prema institucijama i društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom
NE

Image

 

 

Izloženosti u nastavku međusobno su razdvojene. Stoga je raspoređivanje u jednu od tih kategorija izravno.

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave

Izloženosti prema subjektima javnog sektora

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama

Izloženosti prema međunarodnim organizacijama

Izloženosti prema institucijama

Izloženosti prema trgovačkim društvima

Izloženosti prema stanovništvu

3.2.4   Pojašnjenja opsega nekih posebnih kategorija izloženosti iz članka 112. CRR-a

3.2.4.1   Kategorija izloženosti ‚institucije’

67.

Unutargrupne izloženosti u skladu s člankom 113. stavcima 6. do 7. CRR-a iskazuju se kako slijedi:

68.

izloženosti koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 113. stavka 7. CRR-a iskazuju se u odgovarajućim kategorijama izloženosti u kojima bi se iskazivale kad ne bi bilo unutargrupnih izloženosti.

69.

U skladu s člankom 113. stavcima 6. i 7. CRR-a ‚institucija može uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela odlučiti ne primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka na izloženosti te institucije prema drugoj ugovornoj strani koja je njezino matično društvo, njezino društvo kći, društvo kći njezinog matičnog društva ili društvo povezano odnosom u smislu članka 12. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ’. To znači da unutargrupne druge ugovorne strane nisu nužno institucije, nego i društva raspoređena u ostale kategorije izloženosti, npr. društva za pomoćne usluge ili društva u smislu članka 12. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ. Stoga se unutargrupne izloženosti iskazuju u odgovarajućoj kategoriji izloženosti.

3.2.4.2   Kategorija izloženosti ‚pokrivene obveznice’

70.

Izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom raspoređuju se u kategoriju izloženosti ‚u obliku pokrivenih obveznica’ kako slijedi:

71.

obveznice definirane u članku 52. stavku 4. Direktive 2009/65/EZ ispunjavaju uvjete iz članka 129. stavaka 1. do 2. CRR-a kako bi bile raspoređene u kategoriju izloženosti ‚pokrivene obveznice’. Potrebno je u svakom slučaju provjeriti jesu li ti zahtjevi ispunjeni. Bez obzira na to, u kategoriju izloženosti ‚pokrivene obveznice’ raspoređuju se i obveznice u skladu s člankom 52. stavkom 4. Direktive 2009/65/EZ izdane prije 31. prosinca 2007. zbog članka 129. stavka 6. CRR-a.

3.2.4.3   Kategorija izloženosti ‚subjekti za zajednička ulaganja’

72.

Ako se upotrebljava mogućnost u skladu s člankom 132. stavkom 5., izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u iskazuju se kao bilančne stavke u skladu s člankom 111. stavkom 1., 1. rečenicom CRR-a.

3.2.5   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Vrijednost izloženosti ne uzimajući u obzir vrijednosna usklađenja i rezervacije, konverzijske faktore i učinak tehnika smanjenja rizika sa sljedećim uvjetima iz članka 111. stavka 2. CRR-a.

Za izvedene instrumente, repo transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcije s dugim rokom namire i maržne kredite na koje se primjenjuje dio 3. glava II. poglavlje 6. CRR-a ili članak 92. stavak 3. točka (f) CRR-a, originalna izloženost odgovara vrijednosti izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane izračunanoj u skladu s metodama utvrđenima u dijelu 3. glavi II. poglavlju 6. CRR-a.

Na vrijednosti izloženosti za najam primjenjuje se članak 134. stavak 7. CRR-a.

U slučaju bilančnog netiranja utvrđenog u članku 219. CRR-a, vrijednosti izloženosti iskazuju se u skladu s primljenim gotovinskim kolateralom.

U slučaju standardiziranih sporazuma o netiranju kojima su obuhvaćene repo transakcije i/ili transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane i/ili transakcije ovisne o kretanju na tržištu kapitala na koje se primjenjuje dio 3. glava II. poglavlje 6. CRR-a, učinak materijalne kreditne zaštite u obliku standardiziranih sporazuma o netiranju kao u članku 220. stavku 4. CRR-a uključuje se u stupac 010. Stoga se u slučaju standardiziranih sporazuma o netiranju kojima su obuhvaćene repo transakcije na koje se primjenjuju odredbe iz dijela 3. glave II. poglavlja 6. CRR-a, E* izračunan u skladu s člancima 220. i 221. CRR-a iskazuje u stupcu 010 obrasca CR SA.

030

(–) Vrijednosna usklađenja i rezervacije povezane s originalnom izloženosti

Članci 24. i 110. CRR-a

Vrijednosna usklađenja i rezervacije za gubitke po kreditu u skladu s računovodstvenim okvirom koji se primjenjuje na subjekt koji izvješćuje.

040

Izloženost umanjena za vrijednosna usklađenja i rezervacije

zbroj stupaca 010 i 030

050 – 100

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

Tehnike smanjenja kreditnog rizika kako su definirane u članku 4. točki 57. CRR-a kojima se smanjuje kreditni rizik izloženosti zamjenom izloženosti kako je definirano u nastavku pod Zamjena izloženosti zbog smanjenja kreditnog rizika.

Ako kolateral utječe na vrijednost izloženosti (npr. ako se upotrebljava za tehnike smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost), njegova gornja granica određuje se na razini vrijednosti izloženosti.

Stavke koje je ovdje potrebno iskazati:

—

kolateral, uključen u skladu s jednostavnom metodom financijskog kolaterala;

—

priznata nematerijalna kreditna zaštita.

Vidjeti i upute iz stavke 4.1.1.

050 – 060

Nematerijalna kreditna zaštita: prilagođene vrijednosti (Ga)

Članak 235. CRR-a

Člankom 239. stavkom 3. CRR-a definirana je prilagođena vrijednost Ga nematerijalne kreditne zaštite.

050

Jamstva

—

Članak 203. CRR-a

—

Nematerijalna kreditna zaštita kako je definirana u članku 4. točki 59. CRR-a koja se razlikuje od kreditnih izvedenica.

060

Kreditne izvedenice

Članak 204. CRR-a

070 – 080

Materijalna kreditna zaštita

Navedeni se stupci odnose na materijalnu kreditnu zaštitu u skladu s člankom 4. točkom 58. CRR-a i člancima 196., 197. i 200. CRR-a. Iznosi ne uključuju standardizirane sporazume o netiranju (već uključeni u originalnu izloženost prije konverzijskih faktora).

Kreditni zapisi i pozicije bilančnog netiranja koje proizlaze iz priznatih sporazuma o bilančnom netiranju u skladu s člancima 218. i 219. CRR-a tretiraju se kao gotovinski kolateral.

070

Financijski kolateral: jednostavna metoda

Članak 222. stavci 1. i 2. CRR-a

080

Ostala materijalna kreditna zaštita

Članak 232. CRR-a

090 – 100

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

Članak 222. stavak 3., članak 235. stavci 1. i 2. i članak 236. CRR-a

CRR-a Odljevi odgovaraju pokrivenom dijelu originalne izloženosti prije konverzijskih faktora koji je odbijen od kategorije izloženosti dužnika i naknadno raspoređen u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite. Navedeni se iznos smatra priljevom u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite.

Iskazuju se i priljevi i odljevi u istim kategorijama izloženosti.

Izloženosti koje proizlaze iz mogućih priljeva i odljeva iz drugih obrazaca i u druge obrasce uzimaju se u obzir.

110

NETO IZLOŽENOST NAKON PRIMJENE TEHNIKA SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINKOM ZAMJENE PONDERA RIZIČNOSTI NA IZLOŽENOST, A PRIJE PRIMJENE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Iznos izloženosti umanjen za vrijednosna usklađenja nakon uzimanja u obzir odljeva i priljeva na temelju TEHNIKA SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

120 – 140

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA KOJE UTJEČU NA IZNOS IZLOŽENOSTI. MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA, SLOŽENA METODA FINANCIJSKOG KOLATERALA

Članci 223., 224., 225., 226., 227. i 228. CRR-a uključujući i kreditne zapise (članak 218. CRR-a)

Kreditni zapisi i pozicije bilančnog netiranja koje proizlaze iz priznatih sporazuma o bilančnom netiranju u skladu s člancima 218. i 219. CRR-a tretiraju se kao gotovinski kolateral.

Učinak osiguranja kolateralom složene metode financijskog kolaterala koja se primjenjuje na izloženost osiguranu priznatim financijskim kolateralom izračunava se u skladu s člancima 223., 224., 225., 226., 227. i 228. CRR-a.

120

Korektivni faktor za izloženost

Članak 223. stavci 2. i 3. CRR-a

Iznos koji je potrebno iskazati dobiva se s pomoću korektivnog faktora za izloženost (Eva-E) = E*He

130

(–) Vrijednost financijskog kolaterala korigirana korektivnim faktorom (Cvam)

Članak 239. stavak 2. CRR-a

Za poslove iz knjige trgovanja uključuje financijski kolateral i robu priznate za izloženosti iz knjige trgovanja u skladu s člankom 299. stavkom 2. točkama (c) do (f) CRR-a.

Iznos koji je potrebno iskazati odgovara Cvam = C*(1-Hc-Hfx)*(t-t*)/(T-t*). Za definicije C, Hc, Hfx, t, T i t* vidjeti dio 3. glavu II. poglavlje 4. odjeljke 4. i 5. CRR-a.

140

(–) od čega: korektivni faktor i faktor prilagodbe za efektivno dospijeće

Članak 223. stavak 1. CRR-a i članak 239. stavak 2. CRR-a.

Iznos koji je potrebno iskazati zajednički je utjecaj korektivnog faktora i faktora prilagodbe za efektivno dospijeće (Cvam-C) = C*[(1-Hc-Hfx)*(t-t*)/(T-t*)-1], gdje je korektivni faktor (Cva-C) = C*[(1-Hc-Hfx)-1], a utjecaj faktora prilagodbe za efektivno dospijeće (Cvam-Cva) = C*(1-Hc-Hfx)*[(t-t*)/(T-t*)-1]

150

Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*)

Članak 220. stavak 4., članak 223. stavci 2. do 5. i članak 228. stavak 1. CRR-a.

160 – 190

Raščlamba potpuno prilagođene vrijednosti izloženosti izvanbilančnih stavki prema konverzijskim faktorima

Članak 111. stavak 1. i članak 4. točka 56. CRR-a. Vidjeti i članak 222. stavak 3. i članak 228. stavak 1. CRR-a.

200

Vrijednost izloženosti

dio 3. glava II. poglavlje 4. odjeljak 4. CRR-a

Vrijednost izloženosti nakon uzimanja u obzir vrijednosnih usklađenja, svih smanjenja kreditnog rizika i kreditnih konverzijskih faktora koju je potrebno dodijeliti ponderima rizika u skladu s dijelom 3. glavom II. poglavljem 2. odjeljkom 2. člankom 113. CRR-a.

210

od čega: koja proizlazi iz kreditnog rizika druge ugovorne strane

Za izvedene instrumente, repo transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcije s dugim rokom namire i maržne kredite na koje se primjenjuje dio 3. glava II. poglavlje 6. CRR-a, vrijednost izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane izračunava se u skladu s metodama utvrđenima u dijelu 3. glavi II. poglavlju 6. odjeljcima 2., 3., 4. i 5. CRR-a.

215

Iznos izloženosti ponderiran rizikom prije primjene pomoćnog faktora za MSP-ove

Članak 113. stavci 1. do 5. CRR-a, ne uzimajući u obzir pomoćni faktor za MSP-ove u skladu s člankom 501. CRR-a

220

Iznos izloženosti ponderiran rizikom nakon pomoćnog faktora za MSP-ove

Članak 113. stavci 1. do 5. CRR-a, uzimajući u obzir pomoćni faktor za MSP-ove u skladu s člankom 500. CRR-a

230

od čega: s procjenom kreditnog rizika odabranog VIPKR-a

240

od čega: s procjenom kreditnog rizika središnje države


redci

Upute

010

Ukupne izloženosti

020

od čega: MSP

Sve izloženosti prema MSP-ovima iskazuju se ovdje.

030

od čega: izloženosti koje podliježu pomoćnom faktoru za MSP-ove

Ovdje se iskazuju samo izloženosti koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 501. CRR-a.

040

od čega: osigurane nekretninama – stambene nekretnine

Članak 125. CRR-a

Iskazuju se samo u kategoriji izloženosti ‚osigurane nekretninama’.

050

od čega: izloženosti u skladu s trajnim izuzećem od primjene standardiziranog pristupa

izloženosti koje se tretiraju u skladu s člankom 150. stavkom 1. CRR-a

060

od čega: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom s prethodnim nadzornim odobrenjem za postupno uvođenje IRB pristupa

izloženosti koje se tretiraju u skladu s člankom 148. stavkom 1. CRR-a

070 – 130

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTMA IZLOŽENOSTI

Pozicije iz ‚knjige pozicija kojima se ne trguje’ institucije koja izvješćuje raščlanjuju se u skladu s kriterijima u nastavku na bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku, izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku i izloženosti koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane.

Pozicije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane iz ‚knjige trgovanja’ institucije koja izvješćuje u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (f) i člankom 299. stavkom 2. CRR-a raspoređuju se u izloženosti koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane. I institucije koje primjenjuju članak 94. stavak 1. CRR-a svoje pozicije iz ‚knjige trgovanja’ raščlanjuju u skladu s kriterijima u nastavku na bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku, izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku i izloženosti koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane.

070

Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

Imovina iz članka 24. CRR-a koja nije uključena u neku drugu kategoriju.

Izloženosti, koje su bilančne stavke i koje su uključene kao transakcije financiranja vrijednosnih papira, izvedenice i transakcije s dugim rokom namire ili iz netiranja između različitih kategorija proizvoda, iskazuju se u redcima 090, 110 i 130 te se, stoga, ne iskazuju u ovom retku.

Slobodne isporuke u skladu s člankom 379. stavkom 1. CRR-a (ako nisu odbijene) nisu bilančne stavke, ali se ipak iskazuju u ovom retku.

Izloženosti koje proizlaze iz imovine uplaćene središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 90. CRR-a i izloženosti jamstvenog fonda u skladu s člankom 4. točkom 89. CRR-a uključuju se ako nisu iskazane u retku 030.

080

Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku

Izvanbilančnim pozicijama obuhvaćene su stavke navedene u Prilogu I. CRR-a.

Izloženosti, koje su izvanbilančne stavke i koje su uključene kao transakcije financiranja vrijednosnih papira, izvedenice i transakcije s dugim rokom namire ili iz netiranja između različitih kategorija proizvoda, iskazuju se u redcima 040 i 060 te se, stoga, ne iskazuju u ovom retku.

Izloženosti koje proizlaze iz imovine uplaćene središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 90. CRR-a i izloženosti jamstvenog fonda u skladu s člankom 4. točkom 89. CRR-a uključuju se ako se smatraju izvanbilančnim stavkama.

090 – 130

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

090

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

Transakcije financiranja vrijednosnih papira, kako su definirane u stavku 17. dokumenta Bazelskog odbora ‚The Application of Basel II to Trading Activities and the Treatment of Double Default Effects’ uključuju: i. repo ugovore i obratne repo ugovore definirane u članku 4. stavku 82. CRR-a te transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane; ii. maržne kredite kako su definirani u članku 272. stavku 3. CRR-a.

100

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

Članak 306. CRR-a za kvalificirane središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 4. točkom 88. u vezi s člankom 301. stavkom 2. CRR-a

Izloženost iz trgovanja prema središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 91. CRR-a

110

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

Izvedenicama su obuhvaćeni ugovori navedeni u Prilogu II. CRR-a.

Transakcije s dugim rokom namire kako su definirane u članku 272. stavku 2. CRR-a.

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire koje su uključene u netiranje između različitih kategorija proizvoda i stoga iskazane u retku 130 ne iskazuju se u ovom retku.

120

od čega: poravnane centralno preko kvalificirane središnje druge ugovorne strane

Članak 306. CRR-a za kvalificirane središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 4. točkom 88. u vezi s člankom 301. stavkom 2. CRR-a

Izloženost iz trgovanja prema središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 91. CRR-a

130

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

Izloženosti koje se zbog postojanja netiranja između različitih kategorija proizvoda (kako je definirano u članku 272. točki 11. CRR-a) ne mogu rasporediti u izvedenice i transakcije s dugim rokom namire ili transakcije financiranja vrijednosnih papira iskazuju se u ovom retku.

140-280

RAŠČLAMBA IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA

140

0 %

150

2 %

Članak 306. stavak 1. CRR-a

160

4 %

Članak 305. stavak 3. CRR-a

170

10 %

180

20 %

190

35 %

200

50 %

210

70 %

Članak 232. stavak 3. točka (c) CRR-a

220

75 %

230

100 %

240

150 %

250

250 %

Članak 133. stavak 2. CRR-a

260

370 %

Članak 471. CRR-a

270

1 250 %

Članak 133. stavak 2. CRR-a

280

Ostali ponderi rizika

Ovaj se redak ne može upotrebljavati za kategorije izloženosti prema državi, trgovačkim društvima, institucijama i stanovništvu.

za izvješćivanje izloženosti na koje se ne primjenjuju ponderi rizika navedeni u obrascu

Članak 113. stavci 1. i 5. CRR-a

Kreditne izvedenice bez rejtinga na osnovi ‚n-tog’ nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu sa standardiziranim pristupom (članak 134. stavak 6. CRR-a) iskazuju se u ovom retku u kategoriji izloženosti ‚Ostale stavke’.

Vidjeti i članak 124. stavak 2. i članak 152. stavak 2. točku (b) CRR-a.

290-320

Bilješke

Vidjeti i objašnjenje svrhe bilješki u odjeljku s općim napomenama obrasca CR SA.

290

Izloženosti osigurane poslovnim nekretninama

Članak 112. točka i. CRR-a

To je samo bilješka. Neovisno o izračunu iznosa izloženosti riziku za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama u skladu s člancima 124. i 126. CRR-a, izloženosti se raščlanjuju i iskazuju u ovom retku na temelju kriterija jesu li izloženosti osigurane poslovnom nekretninom.

300

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 100 %

Članak 112. točka (j) CRR-a.

Izloženosti uključene u kategoriju izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ koje se uključuju u ovu kategoriju izloženosti ako nisu bile u statusu neispunjavanja obveza.

310

Izloženosti osigurane stambenim nekretninama

Članak 112. točka i. CRR-a.

To je samo bilješka. Neovisno o izračunu iznosa izloženosti riziku za izloženosti osigurane stambenim nekretninama u skladu s člancima 124. i 125. CRR-a, izloženosti se raščlanjuju i iskazuju u ovom retku na temelju kriterija jesu li izloženosti osigurane nekretninom.

320

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza na koje se primjenjuje ponder rizika od 150 %

Članak 112. točka (j) CRR-a.

Izloženosti uključene u kategoriju izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ koje se uključuju u ovu kategoriju izloženosti ako nisu bile u statusu neispunjavanja obveza.

3.3   KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: IRB PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR IRB)

3.3.1   Opseg obrasca CR IRB

73.

Obrascem CR IRB obuhvaćeni su kapitalni zahtjevi za:

i.

kreditni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, među ostalim:

—

kreditni rizik druge ugovorne strane u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

—

razrjeđivački rizik za otkupljena potraživanja;

ii.

kreditni rizik druge ugovorne strane u knjizi trgovanja;

iii.

slobodne isporuke koje proizlaze iz svih poslovnih aktivnosti.

74.

Opseg obrasca odnosi se na izloženosti za koje se iznosi izloženosti ponderirani rizikom izračunavaju u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. člancima 151. do 157. CRR-a (IRB pristup).

75.

Obrascem CR IRB nisu obuhvaćeni sljedeći podaci:

i.

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, koje se iskazuju u obrascu CR EQU IRB;

ii.

sekuritizacijske pozicije, koje se iskazuju u obrascima s detaljnijim podacima CR SEC SA, CR SEC IRB i/ili CR SEC;

iii.

‚ostala imovina’, u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (g) CRR-a. Ponder rizika za tu kategoriju izloženosti treba odrediti na 100 % u svakom trenutku, izuzev gotovine u blagajni, istovjetnih gotovinskih stavki i izloženosti koje su ostatak vrijednosti imovine dane u zajam, u skladu s člankom 156. CRR-a. Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za tu kategoriju izloženosti iskazuju se izravno u obrascu CA;

iv.

rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, koji se iskazuje u obrascu za CVA rizik;

Obrascem CR IRB ne zahtijeva se geografska raščlamba izloženosti u skladu s IRB pristupom prema boravištu druge ugovorne strane. Ta se raščlamba iskazuje u obrascu CR GB.

76.

Radi pojašnjenja upotrebljava li institucija vlastite procjene LGD-a i/ili kreditnih konverzijskih faktora, za svaku iskazanu kategoriju izloženosti dostavljaju se sljedeće informacije:

‚NE’= ako se upotrebljavaju nadzorne procjene LGD-a i kreditnih konverzijskih faktora (osnovni IRB pristup)

‚DA’= ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a i kreditnih konverzijskih faktora (napredni IRB pristup)

U svakom slučaju, za izvješćivanje o portfeljima izloženosti prema stanovništvu potrebno je iskazati ‚DA’.

Ako institucija upotrebljava vlastite procjene LGD-a za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za dio svojih izloženosti u skladu s IRB pristupom i nadzorne procjene LGD-a za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za drugi dio izloženosti u skladu s IRB pristupom, potrebno je iskazati obrazac s ukupnim podacima CR IRB za pozicije u skladu s osnovnim IRB pristupom i obrazac s ukupnim podacima CR IRB za pozicije u skladu s naprednim IRB pristupom.

3.3.2   Raščlamba obrasca CR IRB

77.

CR IRB čine dva obrasca. CR IRB 1 sadržava opći pregled izloženosti u skladu s IRB pristupom i različite metode izračuna ukupnih iznosa izloženosti riziku te raščlambu ukupnih izloženosti prema vrsti izloženosti. CR IRB 2 sadržava raščlambu ukupnih izloženosti raspoređenih u rejting-kategorije dužnika ili skupove izloženosti. Obrasci CR IRB 1 i CR IRB 2 iskazuju se zasebno za sljedeće kategorije i potkategorije izloženosti:

1.

ukupno

(Obrazac s ukupnim podacima mora se iskazati za osnovni IRB pristup i zasebno za napredni IRB pristup.)

2.

središnje banke i središnje države

(članak 147. stavak 2. točka (a) CRR-a)

3.

institucije

(članak 147. stavak 2. točka (b) CRR-a)

4.1)

trgovačka društva – MSP

(članak 147. stavak 2. točka (c) CRR-a)

4.2)

trgovačka društva – specijalizirano financiranje

(članak 147. stavak 8. CRR-a)

4.3)

trgovačka društva – ostalo

(sva trgovačka društva u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (c) koja nisu iskazana u stavkama 4.1 i 4.2).

5.1)

stanovništvo – izloženosti osigurane nekretninama MSP-ova

(izloženosti obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) u vezi s člankom 154. stavkom 3. CRR-a koje su osigurane nekretninama).

5.2)

stanovništvo – izloženosti osigurane nekretninama osoba koje nisu MSP-ovi

(izloženosti obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) CRR-a koje su osigurane nekretninama i nisu iskazane u stavci 5.1).

5.3)

stanovništvo – kvalificirane obnovljive izloženosti

(članak 147. stavak 2. točka (d) u vezi s člankom 154. stavkom 4. CRR-a)

5.4)

stanovništvo – ostalo, MSP-ovi

(članak 147. stavak 2. točka (d) koji nisu iskazani u stavkama 5.1 i 5.3)

5.5)

stanovništvo – ostali ne–MSP-ovi

(izloženosti u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (d) koje nisu iskazane u stavkama 5.2 i 5.3).

3.3.3   C 08.01 – Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i slobodne isporuke: IRB pristup kapitalnim zahtjevima (CR IRB 1)

3.3.3.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

Upute

010

INTERNI REJTING-SUSTAV/PD RASPOREĐEN U REJTING-KATEGORIJU DUŽNIKA ILI SKUP IZLOŽENOSTI (%)

PD raspoređen u rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti temelji se na odredbama članka 180. CRR-a. Za svaku pojedinu rejting-kategoriju ili skup iskazuje se PD raspoređen u specifičnu rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti. Za vrijednosti koje odgovaraju agregiranju rejting-kategorija dužnika ili skupova izloženosti (npr. ukupne izloženosti) dostavlja se ponderirani prosjek izloženosti PD-ova raspoređenih u rejting-kategoriju dužnika ili skupove izloženosti uključen u agregiranje. Vrijednost izloženosti (stupac 110) upotrebljava se za izračun izloženošću ponderiranog prosječnog PD-a.

Za svaku pojedinu rejting-kategoriju ili skup iskazuje se PD raspoređen u specifičnu rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti. Svi iskazani parametri rizika izvode se iz parametara rizika upotrijebljenih u internom rejting-sustavu koji je odobrilo nadležno tijelo.

Rejting-skala za nadzor ne namjerava se uvesti niti je poželjna. Ako institucija koja izvješćuje primjenjuje jedinstveni rejting-sustav ili može izvješćivati u skladu s internom rejting-skalom, upotrebljava se ta skala.

U suprotnom se različiti rejting-sustavi spajaju i određuju u skladu sa sljedećim kriterijima: Rejting-kategorije dužnika različitih rejting-sustava grupiraju se i određuju od nižeg PD-a raspoređenog u svaku rejting-kategoriju dužnika prema višem. Ako institucija upotrebljava veliki broj rejting-kategorija ili skupova, s nadležnim tijelima može se dogovoriti iskazivanje smanjenog broja rejting-kategorija ili skupova.

Institucije unaprijed kontaktiraju s nadležnim tijelom ako žele iskazati drukčiji broj rejting-kategorija u odnosu na interni broj rejting-kategorija.

Za potrebe ponderiranja prosječnog PD-a vrijednost izloženosti iskazuje se u stupcu 110. Sve izloženosti, uključujući izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, potrebno je uzeti u obzir za potrebe izračuna izloženošću ponderiranog prosječnog PD-a (npr. za ‚ukupne izloženosti’). Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza izloženosti su raspoređene u zadnju rejting-kategoriju/kategorije s PD-om od 100 %.

020

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Institucije iskazuju vrijednost izloženosti prije uzimanja u obzir bilo kakvih vrijednosnih usklađenja, rezervacija, učinaka na temelju tehnika smanjenja kreditnog rizika ili kreditnih konverzijskih faktora.

Vrijednost originalne izloženosti iskazuje se u skladu s člankom 24. CRR-a i člankom 166. stavcima 1., 2. i 4. do 7. CRR-a.

Učinak koji proizlazi iz članka 166. stavka 3. CRR-a (učinak bilančnog netiranja kredita i depozita) iskazuje se zasebno kao materijalna kreditna zaštita i stoga se njime ne smanjuje originalna izloženost.

030

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

Raščlamba originalne izloženosti prije konverzijskih faktora za sve izloženosti definirane u skladu s člankom 142. stavcima 4. i 5. CRR-a na koje se primjenjuje viši koeficijent korelacije u skladu s člankom 153. stavkom 2. CRR-a.

040 – 080

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

Tehnike smanjenja kreditnog rizika kako su definirane u članku 4. točki 57. CRR-a kojima se smanjuje kreditni rizik izloženosti zamjenom izloženosti kako je definirano u nastavku pod ‚ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA’.

040 – 050

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

Nematerijalna kreditna zaštita: Vrijednosti kako su definirane u članku 4. stavku 59. CRR-a.

Ako kolateral utječe na izloženost (npr. ako se upotrebljava za tehnike smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost), njegova gornja granica određuje se na razini vrijednosti izloženosti.

040

JAMSTVA

Kada se ne primjenjuju vlastite procjene LGD-a, dostavlja se prilagođena vrijednost (Ga) kako je definirana u članku 236. CRR-a.

Kada se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a (članak 183. CRR-a, izuzev stavka 3.), iskazuje se relevantna vrijednost korištena u internom modelu.

Jamstva se iskazuju u stupcu 040 ako nije izvršena prilagodba LGD-a. Ako je izvršena prilagodba LGD-a, iznos jamstva iskazuje se u stupcu 150.

U pogledu izloženosti na koje se primjenjuje tretman dvostrukog statusa neispunjavanja obveza, vrijednost nematerijalne kreditne zaštite iskazuje se u stupcu 220.

050

KREDITNE IZVEDENICE:

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, dostavlja se prilagođena vrijednost (Ga) kako je definirana u članku 216. CRR-a.

Kada se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a (članak 183. CRR-a), iskazuje se relevantna vrijednost korištena u internim modelima.

Ako je izvršena prilagodba LGD-a, iznos kreditnih izvedenica iskazuje se u stupcu 160.

U pogledu izloženosti na koje se primjenjuje tretman dvostrukog statusa neispunjavanja obveza, vrijednost nematerijalne kreditne zaštite iskazuje se u stupcu 220.

060

OSTALA MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

Ako kolateral utječe na izloženost (npr. ako se upotrebljava za tehnike smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost), njegova gornja granica određuje se na razini vrijednosti izloženosti.

Kada se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, primjenjuje se članak 232. CRR-a

Kada se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iskazuju se smanjenja kreditnog rizika koja ispunjavaju kriterije iz članka 212. CRR-a. Iskazuje se relevantna vrijednost korištena u internom modelu.

Iskazuje se u stupcu 060 ako nije izvršena prilagodba LGD-a. Ako je izvršena prilagodba LGD-a, iznos se iskazuje u stupcu 170.

070-080

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

Odljevi odgovaraju pokrivenom dijelu originalne izloženosti prije konverzijskih faktora koji je odbijen od kategorije izloženosti dužnika i, prema potrebi, rejting-kategorije dužnika ili skupa izloženosti te naknadno raspoređen u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti. Taj se iznos smatra priljevom u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, rejting-kategorije dužnika ili skupove izloženosti.

U obzir se uzimaju i priljevi i odljevi u istoj kategoriji izloženosti i, prema potrebi, rejting-kategorijama dužnika ili skupovima izloženosti.

Izloženosti koje proizlaze iz mogućih priljeva i odljeva iz drugih obrazaca i u druge obrasce uzimaju se u obzir.

090

IZLOŽENOST NAKON UČINAKA ZAMJENE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA, A PRIJE PRIMJENE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Izloženost raspoređena u odgovarajuću rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti i kategoriju izloženosti nakon uzimanju o obzir odljeva i priljeva zbog tehnika smanjena rizika s učincima zamjene na izloženost.

100, 120

od čega: izvanbilančne stavke

Vidjeti upute za CR-SA.

110

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

Iskazuje se vrijednost u skladu s člankom 166. CRR-a i člankom 230. stavkom 1. rečenicom 2. CRR-a.

Za instrumente definirane u Prilogu I., primjenjuju se kreditni konverzijski faktori (članak 166. stavci 8. do 10. CRR-a), bez obzira na pristup koji je institucija odabrala.

Za retke 040 – 060 (transakcije financiranja vrijednosnih papira, izvedenice i transakcije s dugim rokom namire te izloženosti iz netiranja između različitih kategorija proizvoda) na koje se primjenjuje dio 3.,glava II. poglavlje 6. CRR-a, vrijednost izloženosti jednaka je vrijednosti izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane izračunane u skladu s metodama utvrđenima u dijelu 3. glavi II. poglavlju 6. odjeljcima 3., 4., 5., 6. i 7. CRR-a. Te se vrijednosti iskazuju u ovom stupcu, a ne stupcu 130 ‚od čega: iz kreditnog rizika druge ugovorne strane’.

130

od čega: iz kreditnog rizika druge ugovorne strane

Vidjeti upute za CR SA.

140

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

Raščlamba vrijednosti izloženosti za sve izloženosti definirane u skladu s člankom 142. stavcima 4. i 5. CRR-a na koje se primjenjuje viši koeficijent korelacije u skladu s člankom 153. stavkom 2. CRR-a.

150-210

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA UZETE U OBZIR U PROCJENAMA LGD-A, ISKLJUČUJUĆI TRETMAN DVOSTRUKOG STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

Tehnike smanjenja kreditnog rizika koje utječu na LGD-ove kao rezultat primjene učinka zamjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne uključuju se u ovim stupcima.

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a: članak 228. stavak 2., članak 230. stavci 1. i 2. i članak 231. CRR-a

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a:

—

u pogledu nematerijalne kreditne zaštite, za izloženosti prema središnjoj državi i središnjim bankama, institucijama i trgovačkim društvima: članak 161. stavak 3. CRR-a. CRR-a Za izloženosti prema stanovništvu članak 164. stavak 2. CRR-a.

—

u pogledu kolaterala kao materijalne kreditne zaštite koji je uzet u obzir u procjenama LGD-a u skladu s člankom 181. stavkom 1. točkama (e) i (f) CRR-a.

150

JAMSTVA

Vidjeti upute za stupac 040.

160

KREDITNE IZVEDENICE

Vidjeti upute za stupac 050.

170

UPOTREBLJAVAJU SE VLASTITE PROCJENE LGD-a: OSTALA MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

relevantna vrijednosti korištena u internim modelima institucije

faktori smanjena kreditnog rizika koji ispunjavaju kriterije iz članka 212. CRR-a

180

PRIZNATI FINANCIJSKI KOLATERAL

Za poslove iz knjige trgovanja uključuje financijske instrumente i robu priznate za izloženosti iz knjige trgovanja u skladu s člankom 299. stavkom 2. točkama (c) do (f) CRR-a. Kreditni zapisi i bilančno netiranje u skladu s dijelom 3. glavom II. poglavljem 4. odjeljkom 4. CRR-a tretiraju se kao gotovinski kolateral.

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a: vrijednosti u skladu s člankom 193. stavcima 1. do 4. i člankom 194. stavkom 1. CRR-a. Iskazuje se prilagođena vrijednost (Cvam) kako je određena u članku 223. stavku 2. CRR-a.

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a: financijski kolateral koji je uzet u obzir u procjenama LGD-a u skladu s člankom 181. stavkom 1. točkama (e) i (f) CRR-a. Iznos koji je potrebno iskazati procijenjena je tržišna vrijednost kolaterala.

190-210

OSTALI PRIZNATI KOLATERAL

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a: članak 199. stavci 1. do 8. CRR-a i članak 229. CRR-a.

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a: ostali kolateral koji je uzet u obzir u procjenama LGD-a u skladu s člankom 181. stavkom 1. točkama (e) i (f) CRR-a.

190

NEKRETNINA

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iskazuju se vrijednosti u skladu s člankom 199. stavcima 2. do 4. CRR-a. Uključen je i najam nekretnine (vidjeti članak 199. stavak 7. CRR-a). Vidjeti i članak 229. CRR-a.

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iznos koji je potrebno iskazati procijenjena je tržišna vrijednost.

200

KOLATERAL U OBLIKU OSTALE MATERIJALNE IMOVINE

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iskazuju se vrijednosti u skladu s člankom 199. stavcima 6. i 8. CRR-a. Uključen je i najam imovine koja nije nekretnina (vidjeti članak 199. stavak 7. CRR-a). Vidjeti i članak 229. stavak 3. CRR-a.

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iznos koji je potrebno iskazati procijenjena je tržišna vrijednost kolaterala.

210

POTRAŽIVANJA

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iskazuju se vrijednosti u skladu s člankom 199. stavkom 5. i člankom 229. stavkom 2. CRR-a.

Ako se upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, iznos koji je potrebno iskazati procijenjena je tržišna vrijednost kolaterala.

220

PODLOŽNO TRETMANU DVOSTRUKOG STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA: NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

Jamstva i kreditne izvedenice kojima su obuhvaćene izloženosti koje podliježu tretmanu dvostrukog statusa neispunjavanja obveza u skladu s člankom 202. i člankom 217. stavkom 1. CRR-a. Vidjeti i stupce 040 ‚Jamstva’ i 050 ‚Kreditne izvedenice’.

230

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%)

U obzir se uzima cjelokupan utjecaj tehnika smanjenja kreditnog rizika na vrijednosti LGD-a kako je određeno u dijelu 3. glavi II. poglavljima 3. i 4. CRR-a. U slučaju izloženosti koje podliježu tretmanu dvostrukog statusa neispunjavanja obveza, LGD koji je potrebno iskazati odgovara LGD-u odabranom u skladu s člankom 161. stavkom 4. CRR-a.

Za izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u obzir se uzimaju odredbe članka 181. stavka 1. točke (h) CRR-a.

Definicija vrijednosti izloženosti iz stupca 110 upotrebljava se za izračun izloženošću ponderiranih prosjeka.

U obzir se uzimaju svi učinci (tako da se prag koji se primjenjuje na hipoteke uključuje u izvješćivanje).

Za institucije koje primjenjuju IRB pristup, ali ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, učinci smanjenja rizika financijskog kolaterala odražavaju se u E*, potpuno prilagođenoj vrijednosti izloženosti, a zatim u LGD* u skladu s člankom 228. stavkom 2. CRR-a.

Prosječni LGD ponderiran visinom izloženosti povezan sa svakim PD-om raspoređenim u ‚rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti’ proizlazi iz prosjeka bonitetnih LGD-ova raspoređenih u izloženosti tog PD-a raspoređenog u rejting-kategoriju/skup, ponderiranih odgovarajućom vrijednosti izloženosti iz stupca 110.

Ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a, u obzir se uzima članak 181. stavci 1. i 2. CRR-a.

U slučaju izloženosti koje podliježu tretmanu dvostrukog statusa neispunjavanja obveza, LGD koji je potrebno iskazati odgovara LGD-u odabranom u skladu s člankom 161. stavkom 4. CRR-a.

Izračun prosječnog LGD-a ponderiranog visinom izloženosti proizlazi iz parametara koji su stvarno upotrijebljeni u internom rejting-sustavu koji je odobrilo odgovarajuće nadležno tijelo.

Podaci se ne iskazuju za izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja iz članka 153. stavka 5.

Izloženost i odgovarajući LGD-ovi za velike regulirane subjekte financijskog sektora i neregulirane financijske subjekte ne uključuju se u izračun stupca 230, nego se uključuju samo u izračun stupca 240.

240

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%) ZA VELIKE SUBJEKTE FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANE FINANCIJSKE SUBJEKTE

Prosječni LGD ponderiran visinom izloženosti (%) za sve izloženosti definirane u skladu s člankom 142. stavcima 4 i 5. CRR-a na koje se primjenjuje viši koeficijent korelacije u skladu s člankom 153. stavkom 2. CRR-a.

250

PROSJEČNO DOSPIJEĆE PONDERIRANO IZNOSOM IZLOŽENOSTI (U DANIMA)

Iskazana vrijednost odražava članak 162. CRR-a. Vrijednost izloženosti (stupac 110) upotrebljava se za izračun izloženošću ponderiranih prosjeka. Prosječno dospijeće iskazuje se u danima.

Navedeni se podaci ne iskazuju za vrijednosti izloženosti za koje dospijeće nije element izračuna iznosa izloženosti ponderiranih rizikom. To znači da se ovaj stupac ne popunjava za kategoriju izloženosti ‚stanovništvo’.

255

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

Za središnje države i središnje banke, trgovačka društva i institucije vidjeti članak 153. stavke 1. i 3. CRR-a. Za stanovništvo vidjeti članak 154. stavak 1. CRR-a.

Pomoćni faktor za MSP-ove u skladu s člankom 501. CRR-a ne uzima se u obzir.

260

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

Za središnje države i središnje banke, trgovačka društva i institucije vidjeti članak 153. stavke 1. i 3. CRR-a. Za stanovništvo vidjeti članak 154. stavak 1. CRR-a.

Pomoćni faktor za MSP-ove u skladu s člankom 501. CRR-a uzima se u obzir.

270

OD ČEGA: VELIKI SUBJEKTI FINANCIJSKOG SEKTORA I NEREGULIRANI FINANCIJSKI SUBJEKTI

Raščlamba iznosa izloženosti ponderiranog rizikom nakon primjene pomoćnog faktora za MSP-ove za sve izloženosti definirane u skladu s člankom 142. stavcima 4. i 5. CRR-a na koje se primjenjuje viši koeficijent korelacije u skladu s člankom 153. stavkom 2. CRR-a.

280

IZNOS OČEKIVANOGA GUBITKA

Za definiciju očekivanoga gubitka vidjeti članak 5. stavak 3. CRR-a, a za izračun vidjeti članak 158. CRR-a. Izračun očekivanoga gubitka koji je potrebno iskazati temelji se na parametrima rizika koji su stvarno upotrijebljeni u internom rejting-sustavu koji je odobrilo odgovarajuće nadležno tijelo.

290

(–) VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

Iskazuju se vrijednosna usklađenja te specifični i opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik iz članka 159. CRR-a. Opće se rezervacije iskazuju raspoređivanjem iznosa na proporcionalnoj osnovi u skladu s očekivanim gubitkom različitih rejting-kategorija dužnika.

300

BROJ DUŽNIKA

Članak 172. stavci 1. i 2. CRR-a.

Za sve kategorije izloženosti, izuzev prema stanovništvu, institucija iskazuje broj pravnih subjekata/dužnika kojima se dodjeljuje zasebni rejting, bez obzira na broj različitih odobrenih kredita ili izloženosti.

U okviru kategorije izloženosti prema stanovništvu institucija iskazuje broj izloženosti koje se zasebno razvrstavaju u određenu rejting-kategoriju ili skup. Ako se primjenjuje članak 172. stavak 2. CRR-a, dužnik se može uzeti u obzir u više od jedne rejting-kategorije.

Budući da je predmet ovog stupca element strukture rejting-sustava, on se odnosi na originalnu izloženost prije konverzijskih faktora koja je raspoređena u svaku rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti, ne uzimajući u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika (posebno učinak ponovne raspodjele).


Redci

Upute

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

015

od čega: izloženosti koje podliježnu pomoćnom faktoru za MSP-ove

Ovdje se iskazuju samo izloženosti koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 501. CRR-a.

020-060

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

020

Bilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

Imovina iz članka 24. CRR-a koja nije uključena u neku drugu kategoriju.

Izloženosti, koje su bilančne stavke i koje su uključene kao transakcije financiranja vrijednosnih papira, izvedenice i transakcije s dugim rokom namire ili iz netiranja između različitih kategorija proizvoda, iskazuju se u redcima 040 – 060 te se, stoga, ne iskazuju u ovom retku.

Slobodne isporuke u skladu s člankom 379. stavkom 1. CRR-a (ako nisu odbijene) nisu bilančne stavke, ali se ipak iskazuju u ovom retku.

Izloženosti koje proizlaze iz imovine uplaćene središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 91. CRR-a i izloženosti jamstvenog fonda u skladu s člankom 4. točkom 89. CRR-a uključuju se ako nisu iskazane u retku 030.

030

Izvanbilančne stavke koje podliježu kreditnom riziku

Izvanbilančnim pozicijama obuhvaćene su stavke navedene u Prilogu I. CRR-a.

Izloženosti, koje su izvanbilančne stavke i koje su uključene kao transakcije financiranja vrijednosnih papira, izvedenice i transakcije s dugim rokom namire ili iz netiranja između različitih kategorija proizvoda, iskazuju se u redcima 040 – 060 te se, stoga, ne iskazuju u ovom retku.

Izloženosti koje proizlaze iz imovine uplaćene središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 4. točkom 91. CRR-a i izloženosti jamstvenog fonda u skladu s člankom 4. točkom 89. CRR-a uključuju se ako se smatraju izvanbilančnim stavkama.

040-060

Izloženosti/transakcije koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane

040

Transakcije financiranja vrijednosnih papira

Transakcije financiranja vrijednosnih papira, kako su definirane u stavku 17. dokumenta Bazelskog odbora ‚The Application of Basel II to Trading Activities and the Treatment of Double Default Effects’ uključuju: i. repo ugovore i obratne repo ugovore definirane u članku 4. stavku 82. CRR-a te transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane i ii. maržne kredite kako su definirani u članku 272. stavku 3. CRR-a.

Transakcije financiranja vrijednosnih papira, koje su uključene u netiranje između različitih kategorija proizvoda i stoga iskazane u retku 060 ne iskazuju se u ovom retku.

050

Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

Izvedenicama su obuhvaćeni ugovori navedeni u Prilogu II. CRR-a. Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire koje su uključene u netiranje između različitih kategorija proizvoda i stoga iskazane u retku 060 ne iskazuju se u ovom retku.

060

iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

Vidjeti upute za CR SA.

070

IZLOŽENOSTI RASPOREĐENE U REJTING-KATEGORIJE DUŽNIKA ILI SKUPOVE IZLOŽENOSTI: UKUPNO

Za izloženosti prema trgovačkim društvima, institucijama te središnjim državama i središnjim bankama vidjeti članak 142. stavak 1. točku 6. i članak 170. stavak 1. točku (c) CRR-a.

Za izloženosti prema stanovništvu vidjeti članak 170. stavak 3. točku (b) CRR-a. Za izloženosti koje proizlaze iz otkupljenih potraživanja vidjeti članak 166. stavak 6. CRR-a.

Izloženosti za razrjeđivački rizik otkupljenih potraživanja ne iskazuju se prema rejting-kategorijama dužnika ili skupovima izloženosti i iskazuju se u retku 180.

Ako institucija upotrebljava veliki broj rejting-kategorija ili skupova, s nadležnim tijelima može se dogovoriti iskazivanje smanjenog broja rejting-kategorija ili skupova.

Ne upotrebljava se rejting-skala. Umjesto toga, institucije određuju skalu koju će same upotrebljavati.

080

KRITERIJI RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA: UKUPNO

Članak 153. stavak 5. CRR-a To se primjenjuje samo na kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima, institucijama te središnjim državama i središnjim bankama.

090 – 150

RAŠČLAMBA PREMA PONDERIMA RIZIKA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S KRITERIJIMA RASPOREĐIVANJA SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA

120

od čega: u kategoriji 1

Članak 153. stavak 5. tablica 1. CRR-a.

160

ALTERNATIVNI TRETMAN: OSIGURANO NEKRETNINOM

Članak 193. stavci 1. i 2., članak 194. stavci 1. do 7. i članak 230. stavak 3. CRR-a.

170

IZLOŽENOSTI NA OSNOVI SLOBODNIH ISPORUKA ZA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA U SKLADU S ALTERNATIVNIM PRISTUPOM ILI 100 % I OSTALE IZLOŽENOSTI NA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

Izloženosti na osnovi slobodnih isporuka za koje se upotrebljava alternativni tretman iz članka 379. stavka 2. prvog podstavka, zadnje rečenice CRR-a ili za koje se primjenjuje ponder rizika 100 % u skladu s člankom 379. stavkom 2. zadnjim podstavkom CRR-a. Kreditne izvedenice bez rejtinga na osnovi ‚n-tog’ nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 153. stavka 8. CRR-a i sve ostale izloženosti na koje se primjenjuju ponderi rizika i koje nisu uključene u drugim redcima iskazuju se u ovom retku.

180

RAZRJEĐIVAČKI RIZIK: UKUPNA OTKUPLJENA POTRAŽIVANJA

Vidjeti članak 4. točku 53. CRR-a za definiciju razrjeđivačkog rizika. Za izračun pondera rizika za razrjeđivački rizik vidjeti članak 157. stavak 1. CRR-a.

U skladu s člankom 166. stavkom 6. CRR-a vrijednost izloženosti otkupljenih potraživanja preostali je iznos umanjen za iznose izloženosti ponderirane rizikom za razrjeđivački rizik prije smanjenja kreditnog rizika.

3.3.4   C 08.02 – Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i slobodne isporuke: IRB pristup kapitalnim zahtjevima (raščlamba prema rejting-kategorijama dužnika ili skupovima izloženosti (obrazac CR IRB 2)

Stupac

Upute

005

Rejting-kategorija dužnika (identifikator retka)

Ovo je identifikator retka koji je jedinstven za svaki redak pojedinog lista tablice. Navodi se numeričkim redom 1, 2, 3 itd.

010-300

Upute za svaki od ovih stupaca jednake su uputama za odgovarajuće brojevima označene stupce u tablici CR IRB 1.


Redak

Upute

010-001 – 010-NNN

Vrijednosti iskazane u ovim stupcima moraju se odrediti od najniže do najviše u skladu s PD-om raspoređenim u rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti. PD dužnika sa statusom neispunjavanja obveza iznosi 100 %. Izloženosti na koje se primjenjuje alternativni tretman za kolateral u obliku nekretnine (dostupan samo ako se ne upotrebljavaju vlastite procjene LGD-a) ne raspoređuju se u skladu s PD-om dužnika i ne iskazuju se u ovom obrascu.

3.4   KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: INFORMACIJE S GEOGRAFSKOM RAŠČLAMBOM (CR GB)

78.

Institucije koje ispunjavaju prag određen u članku 5. točki (a) podtočki 4. ove Uredbe dostavljaju informacije o matičnoj državi te o svakoj drugoj državi. Prag se primjenjuje samo na tablicu 1. i tablicu 2. Izloženosti prema nadnacionalnim organizacijama raspoređuju se na geografsko područje ‚ostale zemlje’.

79.

Pojam ‚boravište dužnika’ odnosi se na zemlju u kojoj je osnovan dužnik. Taj se koncept može primijeniti na osnovi neposrednog dužnika i krajnjeg rizika. Stoga se tehnikama smanjenja kreditnog rizika može promijeniti raspodjela izloženosti prema zemlji. Izloženosti prema nadnacionalnim organizacijama ne raspoređuju se na zemlju boravišta institucije, već na geografsko područje ‚Ostale zemlje’, neovisno o kategoriji izloženosti u koju se raspoređuje izloženost prema nadnacionalnim organizacijama.

80.

Podaci o ‚originalnoj izloženosti prije konverzijskih faktora’ iskazuju se uz upućivanja na zemlju boravišta neposrednog dužnika. Podaci o ‚vrijednosti izloženosti’ i ‚iznosima izloženosti ponderiranima rizikom’ iskazuju se prema zemlji boravišta krajnjeg dužnika.

3.4.1   C 09.01 – Geografska raščlamba izloženosti prema boravištu dužnika: izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom (CR GB 1)

3.4.1.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

jednaka definicija kao za stupac 010 obrasca CR SA

020

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

Originalna izloženost prije konverzijskih faktora za izloženosti koje su raspoređene kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’.

U navedenoj se ‚bilješci’ daju dodatne informacije o strukturi dužnika kategorije izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’. Izloženosti se iskazuju ako bi se dužnici iskazali da te izloženosti nisu raspoređene u kategorije izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’.

Ta je informacija ‚bilješka’ i stoga ne utječe na izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom kategorije izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ u skladu s člankom 112. točkom (j) CRR-a.

040

Zabilježeni novi statusi neispunjavanja obveza tijekom razdoblja

Iznos originalnih izloženosti koje su prenesene u kategoriju izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ tijekom 3-mjesečnog razdoblje od posljednjeg referentnog datuma izvješćivanja iskazuje se u odnosu na kategoriju izloženosti kojoj je dužnik originalno pripadao.

050

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 110. CRR-a

055

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 110. CRR-a

060

Otpisi

Otpisi uključuju smanjenja umanjene vrijednosti financijske imovine izravno priznate u dobiti ili gubitku [MSFI 7.B5.(d).(i)] i smanjenja iznosa ispravaka vrijednosti umanjene financijske imovine [MSFI 7.B5.(d).(ii)].

070

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik/otpisi za zabilježene nove statuse neispunjavanja obveza

zbroj ispravaka vrijednosti i otpisa za izloženosti koje su razvrstane kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’ tijekom 3-mjesečnog razdoblja od posljednjeg podnošenja podataka

075

Vrijednost izloženosti

jednaka definicija kao za stupac 200 obrasca CR SA

080

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

jednaka definicija kao za stupac 215 obrasca CR SA

090

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

jednaka definicija kao za stupac 220 obrasca CR SA


Redci

010

Središnje države ili središnje banke

Članak 112. točka (a) CRR-a.

020

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

Članak 112. točka (b) CRR-a.

030

Subjekti javnog sektora

Članak 112. točka (c) CRR-a.

040

Multilateralne razvojne banke

Članak 112. točka (d) CRR-a.

050

Međunarodne organizacije

Članak 112. točka (e) CRR-a.

060

Institucije

Članak 112. točka (f) CRR-a.

070

Trgovačka društva

Članak 112. točka (g) CRR-a.

075

od čega: MSP

jednaka definicija kao za redak 020 obrasca CR SA

080

Stanovništvo

Članak 112. točka (c) CRR-a.

085

od čega: MSP

jednaka definicija kao za redak 020 obrasca CR SA

090

Osigurane nekretninama

Članak 112. točka i. CRR-a.

095

od čega: MSP

jednaka definicija kao za redak 020 obrasca CR SA

100

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

Članak 112. točka (j) CRR-a.

110

Visokorizične stavke

Članak 112. točka (k) CRR-a.

120

Pokrivene obveznice

Članak 112. točka (l) CRR-a.

130

Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

Članak 112. točka (n) CRR-a.

140

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

članak 112. točka (o) CRR-a.

150

Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja;

Članak 112. točka (p) CRR-a.

160

Ostale izloženosti

Članak 112. točka (q) CRR-a.

3.4.2   C 09.02 – Geografska raščlamba izloženosti prema boravištu dužnika: Izloženosti u skladu s IRB pristupom (CR GB 2)

3.4.2.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

jednaka definicija kao za stupac 020 obrasca CR IRB od čega:

030

Od čega sa statusom neispunjavanja obveza

vrijednost originalne izloženosti za izloženosti koje su razvrstane kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’ u skladu s člankom 178. CRR-a

040

Zabilježeni novi statusi neispunjavanja obveza tijekom razdoblja

Iznos originalnih izloženosti koje su prenesene u kategoriju izloženosti ‚sa statusom neispunjavanja obveza’ tijekom 3-mjesečnog razdoblje od posljednjeg referentnog datuma izvješćivanja iskazuje se u odnosu na kategoriju izloženosti kojoj je dužnik originalno pripadao.

050

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 110. CRR-a

055

Specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik

ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 110. CRR-a

060

Otpisi

Otpisi uključuju smanjenja umanjene vrijednosti financijske imovine izravno priznate u dobiti ili gubitku [MSFI 7.B5.(d).(i)] i smanjenja iznosa ispravaka vrijednosti umanjene financijske imovine [MSFI 7.B5.(d).(ii)].

070

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik/otpisi za zabilježene nove statuse neispunjavanja obveza

zbroj ispravaka vrijednosti i otpisa za izloženosti koje su razvrstane kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’ tijekom 3-mjesečnog razdoblja od posljednjeg podnošenja podataka

080

INTERNI REJTING-SUSTAV/PD RASPOREĐEN U REJTING-KATEGORIJU DUŽNIKA ILI SKUP IZLOŽENOSTI (%)

jednaka definicija kao za stupac 010 obrasca CR IRB

090

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%)

jednaka definicija kao za stupac 230 obrasca CR IRB Primjenjuju se odredbe članka 181. stavka 1. točke (h) CRR-a.

Podaci se ne iskazuju za izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja iz članka 153. stavka 5.

100

od čega: sa statusom neispunjavanja obveza

LGD ponderiran visinom izloženosti za izloženosti koje su razvrstane kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’ u skladu s člankom 178. CRR-a

105

Vrijednost izloženosti

jednaka definicija kao za stupac 110 obrasca CR IRB

110

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

jednaka definicija kao za stupac 255 obrasca CR IRB

120

Od čega sa statusom neispunjavanja obveza

iznos izloženosti ponderiran rizikom za izloženosti koje su razvrstane kao ‚izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza’ u skladu s člankom 178. CRR-a

125

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIOM NAKON PRIMJENE POMOĆNOG FAKTORA ZA MSP-ove

jednaka definicija kao za stupac 260 obrasca CR IRB

130

IZNOS OČEKIVANOGA GUBITKA

jednaka definicija kao za stupac 280 obrasca CR IRB


Redci

010

središnje banke i središnje države

(članak 147. stavak 2. točka (a) CRR-a)

020

Institucije

(članak 147. stavak 2. točka (b) CRR-a)

030

Trgovačka društva

(sva trgovačka društva u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (c))

040

od čega: specijalizirano financiranje

(članak 147. stavak 8. točka (a) CRR-a)

Podaci se ne iskazuju za izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja iz članka 153. stavka 5.

050

od čega: MSP

(članak 147. stavak 2. točka (c) CRR-a)

060

Stanovništvo

sve izloženosti prema stanovništvu u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (d)

070

Stanovništvo – osigurano nekretninom

izloženosti obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) CRR-a koje su osigurane nekretninom

080

MSP

izloženosti prema stanovništvu obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) u vezi s člankom 153. stavkom 3. CRR-a koje su osigurane nekretninom

090

Osobe koje nisu MSP-ovi

izloženosti prema stanovništvu obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) CRR-a koje su osigurane nekretninom

100

Stanovništvo – kvalificirane obnovljive izloženosti

(članak 147. stavak 2. točka (d) u vezi s člankom 154. stavkom 4. CRR-a)

110

Ostale izloženosti prema stanovništvu

ostale izloženosti prema stanovništvu u skladu s člankom 147. stavkom 2. točkom (d) koje nisu iskazane u redcima 070 – 100

120

MSP

ostale izloženosti prema stanovništvu obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) u vezi s člankom 153. stavkom 3. CRR-a

130

Osobe koje nisu MSP-ovi

ostale izloženosti prema stanovništvu obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (d) CRR-a

140

Vlasnička ulaganja

ostale izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja obuhvaćene člankom 147. stavkom 2. točkom (e) CRR-a

3.4.3   C 09.03 – Geografska raščlamba relevantnih kreditnih izloženosti za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja specifičnog za instituciju (CR GB 3)

3.4.3.1   Opće napomene

81.

U skladu s člankom 128. točkom 7. u vezi s člankom 130. i člankom 140. stavkom 1. CRD-a stopa protucikličkog zaštitnog sloja je ‚ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja koje se primjenjuju u državama u kojima se nalaze relevantne kreditne izloženosti institucije’. Ponderirani prosjek izračunava se kako slijedi:

a)   brojnik: ukupni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik određeni u skladu s dijelom trećim, glavama II. i IV. CRR-a koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti na predmetnom državnom području.

b)   nazivnik: ukupni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti

82.

Ova se tablica provodi u cilju dobivanja više informacija o elementima protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za instituciju. Zahtijevane informacije odnose se na kapitalne zahtjeve za kreditne izloženosti, sekuritizacijske izloženosti i izloženosti iz knjige trgovanja relevantne za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za instituciju u skladu s člankom 140. CRD-a (relevantne kreditne izloženosti), određene u skladu s dijelom trećim glavama II. i IV. CRR-a.

83.

Informacije se iskazuju po zemljama. Podjelu kapitalnih zahtjeva relevantnih kreditnih izloženosti po zemljama trebalo bi izvršiti u skladu s odredbama regulatornih tehničkih standarda EBA-e o metodi za utvrđivanje geografskog položaja relevantnih kreditnih izloženosti EBA/RTS/2013/15. Prag određen u članku 5. točki (a) podtočki 4. ove Uredbe nije relevantan za izvješćivanje o ovoj raščlambi.

3.4.3.2   Upute za specifične pozicije

Redci

010

Kapitalni zahtjevi

Kapitalni zahtjevi za relevantne kreditne izloženosti, izloženosti iz knjige trgovanja i sekuritizacijske izloženosti u skladu s člankom 104. stavkom 4. CRD-a određeni u skladu s dijelom trećim glavom II. i IV. CRR-a

3.5   C 10.01 I C 10.02 – IZLOŽENOSTI NA OSNOVI VLASNIČKIH ULAGANJA U SKLADU S PRISTUPOM ZASNOVANIM NA INTERNIM REJTING-SUSTAVIMA (CR EQU IRB 1 I CR EQU IRB 2)

3.5.1   Opće napomene

84.

CR EQU IRB čine dva obrasca: U obrascu CR EQU IRB 1 daje se opći pregled izloženosti u skladu s IRB pristupom kategorije izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja i različite metode izračuna ukupnih iznosa izloženosti riziku. CR EQU IRB 2 sadržava raščlambu ukupnih izloženosti raspoređenih u rejting-kategorije dužnika u kontekstu PD/LGD pristupa. ‚CR EQU IRB’ odnosi se na obrasce ‚CR EQU IRB 1’ i ‚CR EQU IRB 2’, kako je primjenjivo, u sljedećim uputama.

85.

Obrazac CR EQU IRB sadržava informacije o izračunu iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik (članak 92. stavak 3. točka (a) CRR-a) u skladu s IRB metodom (dio treći, glava II. poglavlje 3 CRR-a) za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja iz članka 147. stavka 2. točke (e) CRR-a.

86.

U skladu s člankom 147. stavkom 6. CRR-a, sljedeće se izloženosti raspoređuju u kategoriju izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja:

a)

izloženosti koje nisu dužničke te predstavljaju podređeno rezidualno pravo na izdavateljevu imovinu ili prihod; ili

b)

dužničke izloženosti i drugi vrijednosni papiri, partnerstva, izvedenice ili drugi instrumenti čija je ekonomska bit slična izloženostima navedenima u točki (a).

87.

U obrascu CR EQU IRB iskazuju se i subjekti za zajednička ulaganja koji se tretiraju u skladu s jednostavnim pristupom ponderiranja iz članka 152. CRR-a.

88.

U skladu s člankom 151. stavkom 1. CRR-a, institucije dostavljaju obrazac CR EQU IRB ako primjenjuju jedan od tri pristupa iz članka 155. CRR-a:

—

jednostavni pristup ponderiranja,

—

PD/LGD pristup, ili

—

pristup internih modela.

Štoviše, institucije koje primjenjuju IRB pristup iskazuju u obrascu CR EQU IRB i iznose izloženosti ponderirane rizikom za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje podliježu tretmanu s fiksnim ponderom rizika (a da ih se pri tome ne tretira izričito u skladu s jednostavnim pristupom ponderiranja ili (privremeno ili stalno) izuzećem od primjene standardiziranog pristupa kreditnom riziku (npr. izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja na koje se primjenjuje ponder rizika 250 % u skladu s člankom 48. stavkom 4. CRR-a, odnosno ponder rizika 370 % u skladu s člankom 471. stavkom 2. CRR-a)).

89.

Sljedeća se potraživanja na osnovi vlasničkih ulaganja ne iskazuju u obrascu CR EQU IRB:

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u knjizi trgovanja (ako institucije nisu izuzete od izračuna kapitalnih zahtjeva za pozicije iz knjige trgovanja u skladu s člankom 94. CRR-a).

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje podliježu izuzeću od primjene standardiziranog pristupa (članak 150. CRR-a), uključujući:

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje se nastavljaju priznavati u skladu s člankom 495. stavkom 1. CRR-a,

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u subjekte čijim se kreditnim obvezama dodjeljuje ponder rizika 0 % u skladu sa standardiziranim pristupom, uključujući javno financirane subjekte kod kojih je moguća primjena pondera rizika 0 % (članak 150. stavak 1. točka (g) CRR-a),

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja prema zakonodavnim programima za promicanje posebnih sektora gospodarstva koji osiguravaju institucijama značajne subvencije za ulaganje te uključuju neki oblik državnog nadzora i ograničenja za kapitalna ulaganja (članak 150. stavak 1. točka (h) CRR-a),

—

izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u društva za pomoćne usluge čiji se iznosi izloženosti ponderirani rizikom mogu izračunati u skladu s tretmanom ‚ostale imovine’ (u skladu s člankom 155. stavkom 1. CRR-a),

—

potraživanja na osnovi vlasničkih ulaganja odbijena od regulatornog kapitala u skladu s člancima 46. i 48. CRR-a.

3.5.2   Upute za specifične pozicije (mogu se primijeniti na obrasce CR EQU IRB 1 i CR EQU IRB 2)

Stupci

005

REJTING-KATEGORIJA DUŽNIKA (IDENTIFIKATOR RETKA)

Rejting-kategorija dužnika je identifikator retka i jedinstvena je za svaki redak u tablici. Navodi se numeričkim redom 1, 2, 3 itd.

010

INTERNI REJTING-SUSTAV

PD RASPOREĐEN U REJTING-KATEGORIJU DUŽNIKA (%)

Institucije koje primjenjuju PD/LGD pristup iskazuju u stupcu 010 vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) izračunanu u skladu s odredbama iz članka 165. stavka 1. CRR-a.

PD raspoređen u rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti iskazuje se u skladu s minimalnim zahtjevima utvrđenima u dijelu trećem, glavi II. poglavlju 3. odjeljku 6. CRR-a. Za svaku pojedinu rejting-kategoriju ili skup iskazuje se PD raspoređen u specifičnu rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti. Svi iskazani parametri rizika izvode se iz parametara rizika upotrijebljenih u internom rejting-sustavu koji je odobrilo nadležno tijelo.

Za vrijednosti koje odgovaraju agregiranju rejting-kategorija dužnika ili skupova izloženosti (npr. ‚ukupne izloženosti’) dostavlja se ponderirani prosjek izloženosti PD-ova raspoređenih u rejting-kategorije dužnika ili skupove izloženosti uključen u agregiranje. Sve izloženosti, uključujući izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, potrebno je uzeti u obzir za potrebe izračuna izloženošću ponderiranog prosječnog PD-a. Za izračun izloženošću ponderiranog prosječnog PD-a, vrijednost izloženosti, uzimajući u obzir nematerijalnu kreditnu zaštitu (stupac 060), upotrebljava se za potrebe ponderiranja.

020

ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

U stupcu 020 institucije iskazuju vrijednost originalne izloženosti (prije konverzijskih faktora). U skladu s odredbama utvrđenima u članku 167. CRR-a, vrijednost izloženosti za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja računovodstvena je vrijednost preostala nakon primjene specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik. Vrijednost izloženosti za kategoriju izvanbilančnih izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja jest njihova nominalna vrijednost nakon specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.

U stupac 020 institucije uključuju i izvanbilančne stavke iz Priloga I. CRR-a raspoređene u kategoriju izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja (npr. ‚neuplaćeni dio djelomično uplaćenih dionica’).

Institucije koje primjenjuju jednostavni pristup ponderiranja ili PD/LGD pristup (iz članka 165. stavka 1.) uzimaju u obzir i odredbe o prijeboju iz članka 155. stavka 2.

030-040

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

JAMSTVA

KREDITNE IZVEDENICE

Bez obzira na pristup koji je prihvaćen za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, institucije mogu priznati nematerijalnu kreditnu zaštitu primljenu za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja (članak 155. stavci 2., 3. i 4. CRR-a). Institucije koje primjenjuju jednostavni pristup ponderiranja ili PD/LGD pristup u stupcima 030 i 040 iskazuju iznos nematerijalne kreditne zaštite u obliku jamstava (stupac 030) ili kreditnih izvedenica (stupac 040) priznate u skladu s metodama određenima u dijelu trećem, glavi II. poglavlju 4.

050

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

(–) UKUPNI ODLJEVI

U stupcu 050 institucije iskazuju dio originalne izloženosti prije konverzijskih faktora pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom priznatom u skladu s metodama određenima u dijelu trećem, glavi II. poglavlju 4. CRR-a.

060

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

Institucije koje primjenjuju jednostavni pristup ponderiranja ili PD/LGD pristup iskazuju u stupcu 060 vrijednosti izloženosti uzimajući u obzir učinke zamjene koji proizlaze iz nematerijalne kreditne zaštite (članak 155. stavci 2. i 3., članak 167. CRR-a).

Kao podsjetnik, u slučaju izvanbilančnih izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, vrijednost izloženosti jest nominalna vrijednost preostala nakon primjene specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik (članak 167. CRR-a).

070

PROSJEČNI LGD PONDERIRAN VISINOM IZLOŽENOSTI (%)

Institucije koje primjenjuju PD/LGD pristup iskazuju u stupcu 070 obrasca CR EQU IRB 2 izloženošću ponderirani prosjek LGD-ova raspoređenih u rejting-kategorije dužnika ili skupove izloženosti uključene u agregiranje; isto se primjenjuje za redak 020 obrasca CR EQU IRB. Vrijednost izloženosti, uzimajući u obzir nematerijalnu kreditnu zaštitu (stupac 060) upotrebljava se za izračun prosječnog LGD-a ponderiranog visinom izloženosti. Institucije uzimaju u obzir odredbe utvrđene u članku 165. stavku 2. CRR-a.

080

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM

Institucije iskazuju iznose izloženosti ponderirane rizikom u stupcu 080, izračunane u skladu s odredbama utvrđenima u članku 155. CRR-a.

Ako institucije koje primjenjuju PD/LGD pristup nemaju dovoljno informacija za uporabu definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 178. CRR-a, ponderu rizika dodjeljuje se faktor prilagodbe od 1,5 pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranih rizikom (članak 155. stavak 3. CRR-a.)

U pogledu ulaznog parametra M (efektivno dospijeće) u funkciji izračuna pondera rizika, efektivno dospijeće koje se dodjeljuje izloženostima na osnovi vlasničkih ulaganja iznosi 5 godina (članak 165. stavak 3. CRR-a).

090

BILJEŠKA: IZNOS OČEKIVANOGA GUBITKA

U stupcu 090 institucije iskazuju iznos očekivanoga gubitka za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja izračunan u skladu s člankom 158. stavcima 4., 7., 8. i 9. CRR-a.

90.

U skladu s člankom 155. CRR-a, institucije mogu primijeniti različite pristupe (jednostavni pristup ponderiranja, PD/LGD pristup ili pristup internih modela) na različite portfelje ako interno upotrebljavaju te različite pristupe. Institucije iskazuju u obrascu CR EQU IRB 1 i iznose izloženosti ponderirane rizikom za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje podliježu fiksnom tretmanu ponderiranom rizikom (a da ih se pri tome ne tretira izričito u skladu s jednostavnim pristupom ponderiranja ili (privremeno ili stalno) izuzećem od primjene standardiziranog pristupa kreditnom riziku).

Redci

CR EQU IRB 1 – redak 020

PD/LGD PRISTUP: UKUPNO

Institucije koje primjenjuju PD/LGD pristup (članak 155. stavak 3. CRR-a) iskazuju potrebne informacije u retku 020 obrasca CR EQU IRB 1.

CR EQU IRB 1 – redci 050 – 090

JEDNOSTAVNI PRISTUP PONDERIRANJA: UKUPNO

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S JEDNOSTAVNIM PRISTUPOM PONDERIRANJA PREMA PONDERIMA RIZIKA:

Institucije koje primjenjuju jednostavni pristup ponderiranja (članak 155. stavak 2. CRR-a) iskazuju potrebne informacije u skladu s karakteristikama odnosnih izloženosti u redcima 050 do 090.

CR EQU IRB 1 – redak 100

PRISTUP INTERNIH MODELA

Institucije koje primjenjuju pristup internih modela (članak 155. stavak 4.) iskazuju potrebne informacije u retku 100.

CR EQU IRB 1 – redak 110

IZLOŽENOSTI NA OSNOVI VLASNIČKIH ULAGANJA NA KOJE SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

Institucije koje primjenjuju IRB pristup iskazuju iznose izloženosti ponderirane rizikom za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje podliježu fiksnom tretmanu ponderiranom rizikom (a da ih se pri tome ne tretira izričito u skladu s jednostavnim pristupom ponderiranja ili (privremeno ili stalno) izuzećem od primjene standardiziranog pristupa kreditnom riziku). Na primjer,

—

–iznos izloženosti ponderiran rizikom za pozicije vlasničkih ulaganja u subjekte financijskog sektora koje se tretiraju u skladu s člankom 48. stavkom 4. CRR-a, te

—

pozicije vlasničkih ulaganja s ponderom rizika 370 % u skladu s člankom 471. stavkom 2. CRR-a

iskazuju se u retku 110.

CR EQU IRB 2

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI U SKLADU S PD/LGD PRISTUPOM PREMA REJTING-KATEGORIJAMA DUŽNIKA:

Institucije koje primjenjuju PD/LGD pristup (članak 155. stavak 3. CRR-a) iskazuju potrebne informacije u obrascu CR EQU IRB 2.

U slučaju kada institucije koje upotrebljavaju PD/LGD pristup primjenjuju jedinstveni rejting-sustav ili mogu izvješćivati u skladu s internom rejting-skalom, u obrascu CR EQU IRB 2 iskazuju rejting-kategorije ili skupove povezane s tim jedinstvenim rejting-sustavom/jedinstvenom rejting-skalom. U svim ostalim slučajevima različiti rejting-sustavi spajaju se i određuju u skladu sa sljedećim kriterijima: Rejting-kategorije dužnika ili skupovi izloženosti različitih rejting-sustava grupiraju se i određuju od nižeg PD-a raspoređenog u svaku rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti prema višem.

3.6   C 11.00 – RIZIK NAMIRE/ISPORUKE (CR SETT)

3.6.1   Opće napomene

91.

U ovom se obrascu zahtijevaju informacije o transakcijama iz knjige trgovanja i transakcijama iz knjige pozicijama kojima se ne trguje koje nisu namirene nakon datuma dospijeća te kapitalnim zahtjevima za rizik namire u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 378. CRR-a.

92.

U obrascu CR SETT institucije iskazuju informacije o riziku namire/isporuke u vezi s dužničkim i vlasničkim instrumentima, stranim valutama i robi koje drže u svojoj knjizi trgovanja ili knjizi pozicijama kojima se ne trguje.

93.

U skladu s člankom 378. CRR-a, repo transakcije, ugovori o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe u vezi s dužničkim instrumentima, vlasničkim, deviznim i robnim transakcijama ne podliježu riziku namire/isporuke. Međutim, potrebno je napomenuti da izvedenice i transakcije s dugim rokom namire koje nisu namirene nakon datuma dospijeća ipak podliježu kapitalnim zahtjevima za rizik namire/isporuke kako je određeno u članku 378. CRR-a.

94.

U slučaju nenamirenih transakcija nakon datuma dospijeća, institucije izračunavaju razliku u cijeni kojoj su izložene. To je razlika između ugovorene cijene namire za određeni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument i njezine sadašnje tržišne vrijednosti, u slučaju kada je ta razlika gubitak za instituciju.

95.

Institucije množe tu razliku odgovarajućim faktorom iz tablice 1. u članku 378. CRR-a kako bi se odredili odgovarajući kapitalni zahtjevi.

96.

U skladu s člankom 92. stavkom 4. točkom (b), kapitalni zahtjevi za rizik namire/isporuke množe se s 12,5 kako bi se izračunao iznos izloženosti riziku.

97.

Potrebno je napomenuti da kapitalni zahtjevi za slobodne isporuke iz članka 379. CRR-a nisu u opsegu obrasca CR SETT; potonji se iskazuju u obrascima za kreditni rizik (CR SA, CR IRB).

3.6.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

TRANSAKCIJE KOJE NISU NAMIRENE PO CIJENI NAMIRE

U skladu s člankom 378. CRR-a, institucija iskazuju u ovom stupcu 010 transakcije koje nisu namirene nakon datuma dospijeća po odgovarajućim dogovorenim cijenama namire.

Sve transakcije koje nisu namirene uključuju se u ovom stupcu 010, bez obzira na to jesu li na dobitku ili gubitku nakon datuma namire.

020

IZLOŽENOST NA OSNOVI RAZLIKE U CIJENI ZBOG TRANSAKCIJA KOJE NISU NAMIRENE

U skladu s člankom 378. CRR-a, institucije u stupcu 020 iskazuju razliku u cijeni između dogovorene cijene namire i njezine sadašnje tržišne vrijednosti za predmetni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument, u slučaju kada je ta razlika gubitak za instituciju.

Samo se transakcije s gubitkom koje nisu namirene nakon datuma namire iskazuju u stupcu 020

030

KAPITALNI ZAHTJEVI

Institucije iskazuju u stupcu 030 kapitalne zahtjeve izračunane u skladu s člankom 378. CRR-a.

040

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU NAMIRE

U skladu s člankom 92. stavkom 4. točkom (b) CRR-a, institucije množe svoje kapitalne zahtjeve iskazane u stupcu 030 s 12,5 kako bi dobile iznos izloženosti riziku namire.


Redci

010

Ukupne transakcije koje nisu namirene u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Institucije iskazuju u retku 010 agregirane informacije koje se odnose na rizik namire/isporuke iz knjige pozicija kojima se ne trguje (u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 378. CRR-a).

Institucije iskazuju u 010/010 agregirani zbroj transakcija koje nisu namirene nakon datuma dospijeća po odgovarajućim dogovorenim cijenama namire.

Institucije iskazuju u 010/020 agregirane informacije o izloženosti na osnovi razlike u cijeni zbog transakcija s gubitkom koje nisu namirene.

Institucije iskazuju u 010/030 agregirane kapitalne zahtjeve koji proizlaze iz utvrđivanja kapitalnih zahtjeva za transakcije koje nisu namirene množenjem ‚razlike u cijeni’ iskazane u stupcu 020 odgovarajućim faktorom temeljenim na broju radnih dana nakon datuma namire (kategorije iz tablice 1. u članku 378. CRR-a).

020 do 060

Transakcije koje nisu namirene do 4 dana (faktor 0 %)

Transakcije koje nisu namirene između 5 i 15 dana (faktor 8 %)

Transakcije koje nisu namirene između 16 i 30 dana (faktor 50 %)

Transakcije koje nisu namirene između 31 i 45 dana (faktor 75 %)

Transakcije koje nisu namirene 46 dana ili više (faktor 100 %)

Institucije iskazuju informacije koje se odnose na rizik namire/isporuke za knjigu pozicija kojima se ne trguje u skladu s kategorijama iz tablice 1. u članku 378. CRR-a u redcima 020 do 060.

Nikakvi kapitalni zahtjevi za rizik namire/isporuke nisu potrebni za transakcije koje nisu namirene manje od 5 radnih dana nakon datuma namire.

070

Ukupne transakcije koje nisu namirene u knjizi trgovanja

Institucije iskazuju u retku 070 agregirane informacije koje se odnose na rizik namire/isporuke iz knjige trgovanja (u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 378. CRR-a).

Institucije iskazuju u 070/010 agregirani zbroj transakcija koje nisu namirene nakon datuma dospijeća po odgovarajućim dogovorenim cijenama namire.

Institucije iskazuju u 070/020 agregirane informacije o izloženosti na osnovi razlike u cijeni zbog transakcija s gubitkom koje nisu namirene.

Institucije iskazuju u 070/030 agregirane kapitalne zahtjeve koji proizlaze iz utvrđivanja kapitalnih zahtjeva za transakcije koje nisu namirene množenjem ‚razlike u cijeni’ iskazane u stupcu 020 odgovarajućim faktorom temeljenim na broju radnih dana nakon datuma namire (kategorije iz tablice 1. u članku 378. CRR-a).

080 do 120

Transakcije koje nisu namirene do 4 dana (faktor 0 %)

Transakcije koje nisu namirene između 5 i 15 dana (faktor 8 %)

Transakcije koje nisu namirene između 16 i 30 dana (faktor 50 %)

Transakcije koje nisu namirene između 31 i 45 dana (faktor 75 %)

Transakcije koje nisu namirene 46 dana ili više (faktor 100 %)

Institucije iskazuju informacije koje se odnose na rizik namire/isporuke za knjigu trgovanja u skladu s kategorijama iz tablice 1. u članku 378. CRR-a u redcima 080 do 120.

Nikakvi kapitalni zahtjevi za rizik namire/isporuke nisu potrebni za transakcije koje nisu namirene manje od 5 radnih dana nakon datuma namire.

3.7   C 12.00 – KREDITNI RIZIK: SEKURITIZACIJA – STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SEC SA)

3.7.1   Opće napomene

98.

Informacije u ovom obrascu zahtijevaju se za sve sekuritizacije za koje je priznat prijenos značajnog rizika i u kojima je institucija koja izvješćuje uključena u sekuritizaciju koja se tretira u skladu sa standardiziranim pristupom. Informacije koje je potrebno iskazati ovise o ulozi institucije u sekuritizaciji. Kao takve, specifične izvještajne stavke mogu se primjenjivati na inicijatore, sponzore i investitore.

99.

U obrascu CR SEC SA prikupljaju se zajedničke informacije o tradicionalnim i sintetskim sekuritizacijama koje se drže u knjizi pozicija kojima se ne trguje, kako su definirane u članku 242. stavcima 10., odnosno 11. CRR-a.

3.7.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

UKUPAN IZNOS INICIRANIH SEKURITIZIRANIH IZLOŽENOSTI

Institucije inicijatori moraju iskazati preostali iznos na izvještajni datum svih trenutačnih sekuritiziranih izloženosti iniciranih u sekuritizacijskoj transakciji, bez obzira na to tko drži pozicije. Kao takve, iskazuju se bilančne sekuritizacijske pozicije (npr. obveznice, podređeni krediti) te izvanbilančne sekuritizacijske pozicije i izvedenice (npr. podređene kreditne linije, likvidnosne linije, kamatni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza itd.) koje su inicirane u sekuritizaciji.

U slučaju tradicionalnih sekuritizacija kada inicijator ne drži nijednu poziciju, inicijator ne uzima u obzir tu sekuritizaciju u izvješćivanju u obrascu CE SEC SA ili CR SEC IRB. U tu svrhu sekuritizacijske pozicije koje drži inicijator uključuju odredbe o prijevremenoj isplati pri sekuritizaciji obnovljivih izloženosti, kako su definirane u članku 242. stavku 12. CRR-a.

020-040

SINTETSKE SEKURITIZACIJE: KREDITNA ZAŠTITA SEKURITIZIRANIH IZLOŽENOSTI

U skladu s odredbama članaka 249. i 250. CRR-a, kreditna zaštita sekuritiziranih izloženosti iskazuje se kao da nema ročne neusklađenosti.

020

(–) MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA (CVA)

Detaljan postupak izračuna vrijednosti kolaterala korigirane korektivnim faktorom (CVA) za koju se očekuje da će se iskazati u ovom stupcu utvrđen je u članku 223. stavku 2. CRR-a.

030

(–) UKUPNI ODLJEVI: PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI NEMATERIJALNE KREDITNE ZAŠTITE (G*)

U skladu s općim pravilom za ‚priljeve’ i ‚odljeve’, iznosi koji se iskazuju u ovom stupcu pojavljuju se kao ‚priljevi’ u odgovarajućem obrascu za kreditni rizik (CR SA ili CR IRB) i kategoriji izloženosti relevantnoj za pružatelja zaštite (tj. treću stranu kojoj se tranša prenosi nematerijalnom kreditnom zaštitom).

Postupak izračuna ‚valutnog rizika’ – prilagođenog nominalnog iznosa kreditne zaštite (G*) utvrđen je u članku 233. stavku 3. CRR-a.

040

ZAMIŠLJENI ZADRŽANI ILI PONOVNO KUPLJENI IZNOS KREDITNE ZAŠTITE

Sve tranše koje su zadržane ili ponovno kupljene, npr. zadržane pozicije prvoga gubitka iskazuju se sa svojim nominalnim iznosom.

Učinak nadzornih korektivnih faktora u kreditnoj zaštiti ne uzima se u obzir pri izračunu zadržanog ili ponovno kupljenog iznosa kreditne zaštite.

050

SEKURITIZACIJSKE POZICIJE: ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Sekuritizacijske pozicije koje drži institucija koja izvješćuje, izračunane u skladu s člankom 246. stavkom 1. točkama (a), (c) i (e) i stavkom 2. CRR-a, bez primjene kreditnih konverzijskih faktora i bilo kakvih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik i rezervacija. Netiranje je relevantno samo u pogledu višestrukih ugovora o izvedenicama ponuđenih istom SSPN-u, uključenih u priznati sporazum o netiranju.

Vrijednosna usklađenja i rezervacije koje je potrebno iskazati u ovom stupcu odnose se samo na sekuritizacijske pozicije. Vrijednosna usklađenja sekuritizacijskih pozicija ne uzimaju se u obzir.

U slučaju klauzula o prijevremenoj isplati, institucija mora odrediti iznos ‚udjela inicijatora’, kako je definiran u članku 256. stavku 2. CRR-a.

U sintetskim sekuritizacijama pozicije koje drži inicijator u obliku bilančnih stavki i/ili udjela ulagatelja (prijevremena isplata) rezultat su agregiranja stupaca 010 do 040.

060

(–) VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

Vrijednosna usklađenja i rezervacije (članak 159. CRR-a) za gubitke po kreditu u skladu s računovodstvenim okvirom koji se primjenjuje na subjekt koji izvješćuje. Vrijednosna usklađenja uključuju svaki iznos priznat u dobiti ili gubitku za kreditne gubitke na osnovi financijske imovine od njihova početnog priznavanja u bilanci (uključujući gubitke na temelju kreditnog rizika financijske imovine mjerene po fer vrijednosti koji se ne odbijaju od vrijednosti izloženosti) uvećan za diskont povezan s izloženostima otkupljenima u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 166. stavkom 1. CRR-a. Rezervacije uključuju akumulirane iznose gubitaka po kreditu u izvanbilančnim stavkama.

070

IZLOŽENOST UMANJENA ZA VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

Sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 246. stavcima 1. i 2. bez primjene konverzijskih faktora

Ta je informacija povezana sa stupcem 040 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

080-110

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

Članak 4. točka 57. i dio treći, glava II. poglavlje 4. CRR-a

U ovoj skupini stupaca prikupljaju se informacije o tehnikama smanjenja kreditnog rizika kojima se smanjuje krediti rizik izloženosti zamjenom izloženosti (kako je navedeno u nastavku za priljeve i odljeve).

Vidjeti upute za CR SA (izvješćivanje o tehnikama smanjenja kreditnog rizika s učinkom zamjene).

080

(–) NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA: PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI (GA)

Nematerijalna kreditna zaštita definirana je u članku 4. točki 59. i uređena u članku 235. CRR-a.

Vidjeti upute za CR SA (izvješćivanje o tehnikama smanjenja kreditnog rizika s učinkom zamjene).

090

(–) MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

Materijalna kreditna zaštita definirana je u članku 4. točki 58. i uređena u člancima 195., 197. i 200. CRR-a.

Kreditni zapisi i bilančno netiranje u skladu s člancima 218. – 236.

Vidjeti upute za CR SA (izvješćivanje o tehnikama smanjenja kreditnog rizika s učinkom zamjene).

100-110

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA:

Iskazuju se i priljevi i odljevi u istoj kategoriji izloženosti te, prema potrebi, ponderima rizika ili rejting-kategoriji dužnika.

100

(–) UKUPNI ODLJEVI

Članak 222. stavak 3. i članak 235. stavci 1. i 2. CRR-a

Odljevi odgovaraju pokrivenom dijelu ‚izloženosti umanjene za vrijednosna usklađenja i rezervacije’ koji je odbijen od kategorije izloženosti dužnika i, prema potrebi, rejting-kategorije dužnika ili skupa izloženosti te naknadno raspoređen u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti.

Taj se iznos smatra priljevom u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, pondere rizika ili rejting-kategorije dužnika.

Navedena je informacija povezana sa stupcem 090 [(–) Ukupni odljevi] obrasca s ukupnim podacima CR SA.

110

UKUPNI PRILJEVI

Sekuritizacijske pozicije koje su dužnički vrijednosni papiri i priznati su financijski kolateral u skladu s člankom 197. stavkom 1. CRR-a i kada se upotrebljava jednostavna metoda financijskog kolaterala, iskazuju se kao priljevi u ovom stupcu.

Navedena je informacija povezana sa stupcem 100 (Ukupni priljevi) obrasca s ukupnim podacima CR SA.

120

NETO IZLOŽENOST NAKON PRIMJENE TEHNIKA SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINKOM ZAMJENE PONDERA RIZIČNOSTI NA IZLOŽENOST, A PRIJE PRIMJENE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Izloženost raspoređena u odgovarajući ponder rizika i kategoriju rizika nakon uzimanju o obzir odljeva i priljeva na temelju ‚tehnika smanjena rizika sa učincima zamjene na izloženost’.

Ta je informacija povezana sa stupcem 110 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

130

(–) TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA KOJE UTJEČU NA IZNOS IZLOŽENOSTI: PRILAGOĐENA VRIJEDNOST MATERIJALNE KREDITNE ZAŠTITE PREMA SLOŽENOJ METODI FINANCIJSKOG KOLATERALA (CVAM)

Ova stavka uključuje i kreditne zapise (članak 218. CRR-a).

Navedena je informacija povezana sa stupcima 120 i 130 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

140

POTPUNO PRILAGOĐENA VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI (E*)

sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 246. CRR-a, stoga bez primjene konverzijskih vrijednosti utvrđenih u članku 246. stavku 1. točki (c) CRR-a

Ta je informacija povezana sa stupcem 150 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

150-180

RAŠČLAMBA POTPUNO PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI (E*) IZVANBILANČNIH STAVKI U SKLADU S KONVERZIJSKIM FAKTORIMA

Člankom 246. stavkom 1. točkom (c) CRR-a predviđeno je da je vrijednost izloženosti izvanbilačne sekuritizacijske pozicije njezina nominalna vrijednost pomnožena konverzijskim faktorom. Ta konverzijska vrijednost iznosi 100 %, osim ako nije drukčije određeno.

Vidjeti stupce 160 do 190 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

Za potrebe izvješćivanja potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*) iskazuje se u skladu sa sljedeća četiri međusobno isključiva intervala konverzijskih faktora: 0 %, [0 %, 20 %], [20 %, [50 %] i [50 %, 100 %].

190

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 246. CRR-a

Ta je informacija povezana sa stupcem 200 obrasca s ukupnim podacima CR SA.

200

(–) VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI KOJA PREDSTAVLJA ODBITNU STAVKU OD REGULATORNOG KAPITALA

Člankom 258. CRR-a predviđa se da u slučaju sekuritizacijske pozicije na koju se primjenjuje ponder rizika od 1 250 %, institucija može, kao alternativu uključivanju pozicije u izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom, iskazati vrijednost izloženosti pozicije kao odbitnu stavku pri izračunu regulatornog kapitala.

210

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA KOJU SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

Vrijednost izloženosti umanjena za vrijednost izloženosti koja predstavlja odbitnu stavku od regulatornog kapitala.

220-320

RAŠČLAMBA VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI NA KOJU SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA PREMA PONDERIMA RIZIKA

220-260

S REJTINGOM

Člankom 242. stavkom 8. definirane su pozicije s rejtingom.

Vrijednosti izloženosti koje podliježu ponderima rizika raščlanjene su prema stupnjevima kreditne kvalitete kako je predviđeno za standardizirani pristup u članku 251. (tablici 1.) CRR-a.

270

1 250 % (BEZ REJTINGA)

Člankom 242. stavkom 7. definirane su pozicije bez rejtinga.

280

ODNOSNE IZLOŽENOSTI

Članci 253. i 254. i članak 256. stavak 5. CRR-a

Stupci za odnosne izloženosti sadržavaju sve slučajeve izloženosti bez rejtinga ako je ponder rizika dobiven iz odnosnog portfelja izloženosti (prosječni ponder rizika skupa izloženosti, najveći ponder rizika skupa izloženosti ili upotreba koncentracijskog omjera).

290

ODNOSNE IZLOŽENOSTI – OD ČEGA: DRUGI GUBITAK U PROGRAMU ABCP

Vrijednost izloženosti na koju se primjenjuje tretman sekuritizacijskih pozicija u tranši drugoga gubitka ili nadređenoj tranši u programu ABCP određena je u članku 254. CRR-a.

Člankom 242. stavkom 9. CRR-a definiran je program komercijalnih zapisa osiguranih imovinom (ABCP).

300

ODNOSNE IZLOŽENOSTI, OD ČEGA: PROSJEČNI PONDER RIZIKA (%)

Dostavlja se prosječni ponder rizika ponderiran vrijednošću izloženosti.

310

PRISTUP INTERNE PROCJENE

Članak 109. stavak 1. i članak 259. stavak 3. CRR-a Vrijednost izloženosti sekuritizacijskih pozicija u skladu s pristupom interne procjene.

320

PRISTUP INTERNE PROCJENE: PROSJEČNI PONDER RIZIKA (%)

Dostavlja se prosječni ponder rizika ponderiran vrijednošću izloženosti.

330

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM

Ukupan iznos izloženosti ponderiran rizikom izračunava se u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 3. CRR-a, prije usklađenja zbog ročne neusklađenosti ili kršenja odredaba o dubinskoj analizi, i isključujući svaki iznos izloženosti ponderiran rizikom koji odgovara izloženostima koje su ponovno raspodijeljene preko odljeva u drugi obrazac.

340

OD ČEGA: SINTETSKE SEKURITIZACIJE

Za sintetske sekuritizacije u iznosu koji je potrebno iskazati u ovom stupcu zanemaruje se bilo kakva ročna neusklađenost.

350

UKUPAN UČINAK (USKLAĐENJE) ZBOG KRŠENJA ODREDABA O DUBINSKOJ ANALIZI

Člankom 14. stavkom 2., člankom 406. stavkom 2. i člankom 407. CRR-a zahtijeva se da kad god institucija nije ispunila određene zahtjeve iz članka 405., 406. ili 409. CRR-a, države članice osiguravaju da nadležna tijela određuju razmjerni dodatni ponder rizika od najmanje 250 % pondera rizika (s gornjom granicom od 1 250 %) koji bi se primjenjivao na relevantne sekuritizacijske pozicije u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 3. CRR-a. Taj dodatni ponder rizika može se osim institucijama ulagateljima odrediti i inicijatorima, sponzorima i izvornim zajmodavcima.

360

USKLAĐENJE IZNOSA IZLOŽENOSTI PONDERIRANOG RIZIKOM ZBOG ROČNIH NEUSKLAĐENOSTI

Za ročne neusklađenosti u sintetskim sekuritizacijama uključuje se RW*-RW(SP), kako je definiran u članku 250. CRR-a, izuzev u slučaju tranši na koje se primjenjuje ponder rizika 1 250 % kada iznos koji je potrebno iskazati iznosi nula. Potrebno je napomenuti da RW(SP) ne uključuje samo iznose izloženosti ponderirane rizikom iskazane u stupcu 330, nego i iznose izloženosti ponderirane rizikom koji odgovaraju izloženostima koje su ponovno raspodijeljene preko odljeva u drugi obrazac.

370-380

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM: PRIJE PRIMJENE GORNJE GRANICE/NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE

Ukupan iznos izloženosti ponderiran rizikom izračunan u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5., odjeljkom 3. CRR-a prije (stupac 370)/nakon (stupac 380) primjene ograničenja određenih u članku 252. – sekuritizacija stavki koje su trenutačno u statusu neispunjavanja obveza ili su povezane s visokorizičnim stavkama – ili članku 256. stavku 4. CRR-a – dodatni kapitalni zahtjevi pri sekuritizaciji obnovljivih izloženosti s odredbama o prijevremenoj isplati.

390

BILJEŠKA: IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM KOJI ODGOVARA ODLJEVIMA IZ SEKURITIZACIJE U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM U OSTALE KATEGORIJE IZLOŽENOSTI

Iznos izloženosti ponderiran rizikom koji proizlazi iz izloženosti koje su ponovno raspoređene na pružatelja smanjenja kreditnog rizika, i stoga se izračunava u odgovarajućem obrascu, koje se uzimaju u obzir pri izračunu gornje granice sekuritizacijskih pozicija.

100.

Obrazac CR SEC SA podijeljen je u tri velike skupine redaka u kojima se prikupljaju podaci o iniciranim/financiranim/zadržanim ili kupljenim izloženostima inicijatora, investitora i sponzora. Za svaki od njih informacije se raščlanjuju prema bilančnim stavkama i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama te prema sekuritizacijama i resekuritizacijama.

101.

Raščlanjuju se i ukupne izloženosti (na izvještajni datum) u skladu sa stupnjevima kreditne kvalitete koji se primjenjuju na početku (zadnja skupina redaka). Inicijatori, sponzori i investitori iskazuju te informacije.

Redci

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

Ukupne izloženosti odnose se na ukupan iznos preostalih sekuritizacija. U ovom su retku sažete sve informacije koje iskazuju inicijatori, sponzori i investitori u sljedećim redcima.

020

OD ČEGA: RESEKURITIZACIJE

ukupan iznos preostalih resekuritizacija u skladu s definicijama iz članka 4. stavka 1. točaka 63. i 64. CRR-a

030

INICIJATOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama te prijevremenoj isplati sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu inicijatora, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 13. CRR-a.

040-060

BILANČNE STAVKE

U članku 246. stavku 1. točki (a) CRR-a navodi se da je za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu sa standardiziranim pristupom, vrijednost izloženosti bilančne sekuritizacijske pozicije njezina računovodstvena vrijednost nakon primjene specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.

Bilančne stavke raščlanjene su prema sekuritizacijama (redak 050) i resekuritizacijama (redak 060).

070-090

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

U ovim redcima prikupljaju se informacije o izvanbilančnim stavkama i izvedenicama kao sekuritizacijskim pozicijama na koje se primjenjuje konverzijski faktor u skladu sa sekuritizacijskim okvirom. Vrijednost izloženosti izvanbilačne sekuritizacijske pozicije njezina je nominalna vrijednosti, umanjena za svaki specifični ispravak vrijednosti za kreditni rizik te sekuritizacijske pozicije i pomnožena konverzijskom vrijednosti od 100 %, osim ako nije drukčije određeno.

Vrijednost izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane izvedenog instrumenta navedenog u Prilogu II. CRR-a određuje se u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. CRR-a.

Za likvidnosne linije, kreditne linije i gotovinske predujmove servisera, institucije dostavljaju neiskorišteni iznos.

Za kamatne i valutne ugovore o razmjeni dostavljaju vrijednost izloženosti (u skladu s člankom 246. stavkom 1. CRR-a) kako je određena u obrascu s ukupnim podacima CR SA.

Izvanbilančne stavke i izvedenice raščlanjuju se prema sekuritizacijama (redak 080) i resekuritizacijama (redak 090) u skladu s tablicom 1. u članku 251. CRR-a.

100

PRIJEVREMENA ISPLATA

Ovaj se redak primjenjuje samo na inicijatore sa sekuritizacijama obnovljivih izloženosti koje sadržavaju odredbe o prijevremenoj odredbi, kako je navedeno u članku 242. stavcima 13. i 14. CRR-a.

110

INVESTITOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama te izvedenicama sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu investitora.

CRR-om nije predviđena izričita definicija investitora. Stoga se u ovom kontekstu podrazumijeva institucijom koja drži sekuritizacijsku poziciju u sekuritizacijskoj transakciji u kojoj nije ni inicijator ni sponzor.

120-140

BILANČNE STAVKE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija i resekuritizacija koji se primjenjuju za bilančne stavke za inicijatore.

150-170

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija i resekuritizacija koji se primjenjuju za izvanbilančne stavke i izvedenice za inicijatore.

180

SPONZOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu sponzora, kako je definiran u članku 4. točki 14. CRR-a. Ako sponzor i sekuritizira svoju imovinu, popunjava retke za inicijatora informacijama o vlastitoj sekuritiziranoj imovini.

190-210

BILANČNE STAVKE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija i resekuritizacija koji se primjenjuju za bilančne stavke za inicijatore.

220-240

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija i resekuritizacija koji se primjenjuju za izvanbilančne stavke i izvedenice za inicijatore.

250-290

RAŠČLAMBA PREOSTALIH POZICIJA PREMA STUPNJEVIMA KREDITNE KVALITETE NA POČETKU

U ovim se redcima prikupljaju informacije o preostalim pozicijama (na izvještajni datum) prema stupnjevima kreditne kvalitete (predviđenima za standardizirani pristup u članku 251. (tablica 1.) CRR-a) koji se primjenjuju na datum početka sekuritizacije (početak). U nedostatku tih informacije, iskazuju se najraniji dostupni podaci istovjetni stupnjevima kreditne kvalitete.

Ove je retke potrebno iskazivati samo za stupce 190 do 270 i stupce 330 do 340.

3.8   C 13.00 – KREDITNI RIZIK – SEKURITIZACIJE: PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA ZASNOVAN NA INTERNIM REJTING-SUSTAVIMA (CR SEC IRB)

3.8.1   Opće napomene

102.

Informacije u ovom obrascu zahtijevaju se za sve sekuritizacije za koje je priznat prijenos značajnog rizika i u kojima je institucija koja izvješćuje uključena u sekuritizaciju koja se tretira u skladu s pristupom zasnovanim na internim rejting-sustavima.

103.

Informacije koje je potrebno iskazati ovise o ulozi institucije u sekuritizaciji. Kao takve, specifične izvještajne stavke mogu se primjenjivati na inicijatore, sponzore i investitore.

104.

Obrazac CR SEC IRB ima jednak opseg kao CR SEC SA. U njemu se prikupljaju zajedničke informacije o tradicionalnim i sintetskim sekuritizacijama koje se drže u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

3.8.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

UKUPAN IZNOS INICIRANIH SEKURITIZIRANIH IZLOŽENOSTI

Za ukupne retke o bilančnim stavkama, iznos iskazan u ovom stupcu odgovara preostalom iznosu sekuritiziranih izloženosti na izvještajni datuma.

Vidjeti stupac 010 obrasca CR SEC SA.

020-040

SINTETSKE SEKURITIZACIJE: KREDITNA ZAŠTITA SEKURITIZIRANIH IZLOŽENOSTI

Članci 249. i 250. CRR-a

Ročne neusklađenosti ne uzimaju se u obzir u prilagođenoj vrijednosti tehnika smanjenja kreditnog rizika uključenih u strukturu sekuritizacije.

020

(–) MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA (CVA)

Detaljan postupak izračuna vrijednosti kolaterala korigirane korektivnim faktorom (CVA) za koju se očekuje da će se iskazati u ovom stupcu utvrđen je u članku 223. stavku 2. CRR-a.

030

(–) UKUPNI ODLJEVI: PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI NEMATERIJALNE KREDITNE ZAŠTITE (G*)

U skladu s općim pravilom za ‚priljeve’ i ‚odljeve’, iznosi koji se iskazuju u stupcu 030 obrasca CR SEC IRB pojavljuju se kao ‚priljevi’ u odgovarajućem obrascu za kreditni rizik (CR SA ili CR IRB) i kategoriji izloženosti relevantnoj za pružatelja zaštite (tj. treću stranu kojoj se tranša prenosi nematerijalnom kreditnom zaštitom).

Postupak izračuna ‚valutnog rizika’ – prilagođenog nominalnog iznosa kreditne zaštite (G*) utvrđen je u članku 233. stavku 3. CRR-a.

040

ZAMIŠLJENI ZADRŽANI ILI PONOVNO KUPLJENI IZNOS KREDITNE ZAŠTITE

Sve tranše koje su zadržane ili ponovno kupljene, npr. zadržane pozicije prvoga gubitka iskazuju se sa svojim nominalnim iznosom.

Učinak nadzornih korektivnih faktora u kreditnoj zaštiti ne uzima se u obzir pri izračunu zadržanog ili ponovno kupljenog iznosa kreditne zaštite.

050

SEKURITIZACIJSKE POZICIJE: ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Sekuritizacijske pozicije koje drži institucija koja izvješćuje, izračunane u skladu s člankom 246. stavkom 1. točkama (b), (d) i (e) i stavkom 2. CRR-a, bez primjene kreditnih konverzijskih faktora i ne uzimajući u obzir ispravke vrijednosti za kreditni rizik i rezervacije. Netiranje je relevantno samo u pogledu višestrukih ugovora o izvedenicama ponuđenih istom SSPN-u, uključenih u priznati sporazum o netiranju.

Vrijednosna usklađenja i rezervacije koje je potrebno iskazati u ovom stupcu odnose se samo na sekuritizacijske pozicije. Vrijednosna usklađenja sekuritizacijskih pozicija ne uzimaju se u obzir.

U slučaju klauzula o prijevremenoj isplati, institucije moraju odrediti iznos ‚udjela inicijatora’ kako je definiran u članku 256. stavku 2. CRR-a.

U sintetskim sekuritizacijama pozicije koje drži inicijator u obliku bilančnih stavki i/ili udjela ulagatelja (prijevremena isplata) rezultat su agregiranja stupaca 010 do 040.

060-090

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA S UČINCIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOST

Članak 4. stavak 1. točka 57. i dio treći glava II. poglavlje 4. CRR-a

U ovoj skupini stupaca prikupljaju se informacije o tehnikama smanjenja kreditnog rizika kojima se smanjuje krediti rizik izloženosti zamjenom izloženosti (kako je navedeno u nastavku za priljeve i odljeve).

060

(–) NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA: PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI (GA)

Nematerijalna kreditna zaštita definirana je u članku 4. stavku 1. točki 59. CRR-a.

U članku 236. CRR-a opisuje se postupak izračuna GA u slučaju potpune zaštite/djelomične zaštite — jednako pravo u redoslijedu naplate.

Navedena je informacija povezana sa stupcima 040 i 050 obrasca CR IRB.

070

(–) MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

Materijalna kreditna zaštita definirana je u članku 4. stavku 1. točki 58. CRR-a.

Budući da se jednostavna metoda financijskog kolaterala ne može primijeniti, u ovom se stupcu iskazuje samo materijalna kreditna zaštita u skladu s člankom 200. CRR-a.

Navedena je informacija povezana sa stupcem 060 obrasca CR IRB.

080-090

ZAMJENA IZLOŽENOSTI ZBOG SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA:

Iskazuju se i priljevi i odljevi u istoj kategoriji izloženosti te, prema potrebi, ponderima rizika ili rejting-kategoriji dužnika.

080

(–) UKUPNI ODLJEVI

Članak 236. CRR-a

Odljevi odgovaraju pokrivenom dijelu ‚izloženosti umanjene za vrijednosna usklađenja i rezervacije’ koji je odbijen od kategorije izloženosti dužnika i, prema potrebi, rejting-kategorije dužnika ili skupa izloženosti te naknadno raspoređen u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, rejting-kategoriju dužnika ili skup izloženosti.

Taj se iznos smatra priljevom u kategoriju izloženosti pružatelja zaštite i, prema potrebi, pondere rizika ili rejting-kategorije dužnika.

Navedena je informacija povezana sa stupcem 070 obrasca CR IRB.

090

UKUPNI PRILJEVI

Navedena je informacija povezana sa stupcem 080 obrasca CR IRB.

100

IZLOŽENOST NAKON UČINAKA ZAMJENE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA, A PRIJE PRIMJENE KONVERZIJSKIH FAKTORA

Izloženost raspoređena u odgovarajući ponder rizika i kategoriju rizika nakon uzimanja o obzir odljeva i priljeva na temelju ‚tehnika smanjena rizika sa učincima zamjene na izloženost’.

Navedena je informacija povezana sa stupcem 090 obrasca CR IRB.

110

(–) TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA KOJE UTJEČU NA IZNOS IZLOŽENOSTI: PRILAGOĐENA VRIJEDNOST MATERIJALNE KREDITNE ZAŠTITE PREMA SLOŽENOJ METODI FINANCIJSKOG KOLATERALA (CVAM)

Članci 218. do 222. CRR-a Ova stavka uključuje i kreditne zapise (članak 218. CRR-a).

120

POTPUNO PRILAGOĐENA VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI (E*)

sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 246. CRR-a, stoga bez primjene konverzijskih faktora utvrđenih u članku 246. stavku 1. točki (c) CRR-a

130-160

RAŠČLAMBA POTPUNO PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI (E*) IZVANBILANČNIH STAVKI U SKLADU S KONVERZIJSKIM FAKTORIMA

Člankom 246. stavkom 1. točkom (c) CRR-a predviđeno je da je vrijednost izloženosti izvanbilačne sekuritizacijske pozicije njezina nominalna vrijednost pomnožena konverzijskom vrijednosti. Ako nije drukčije određeno, ta konverzijska vrijednost iznosi 100 %.

U tom je pogledu člankom 4. stavkom 1. točkom 56. CRR-a definiran konverzijski faktor.

Za potrebe izvješćivanja potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*) iskazuje se u skladu sa sljedeća četiri međusobno isključiva intervala konverzijskih faktora: 0 %, (0 %, 20 %], (20 %, 50 %] i (50 %, 100 %].

170

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI

sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 246. CRR-a

Navedena je informacija povezana sa stupcem 110 obrasca CR IRB.

180

(–) VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI KOJA PREDSTAVLJA ODBITNU STAVKU OD REGULATORNOG KAPITALA

Člankom 266. stavkom 3. CRR-a predviđa se da u slučaju sekuritizacijske pozicije na koju se primjenjuje ponder rizika od 1 250 %, institucija može, kao alternativu uključivanju pozicije u izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom, iskazati vrijednost izloženosti pozicije kao odbitnu stavku pri izračunu regulatornog kapitala.

190

VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA KOJU SE PRIMJENJUJU PONDERI RIZIKA

200-320

METODA ZASNOVANA NA REJTINZIMA (STUPNJEVI KREDITNE KVALITETE)

Članak 261. CRR-a

Sekuritizacijske pozicije u skladu s IRB pristupom s izvedenim rejtingom u skladu s člankom 259. stavkom 2. CRR-a iskazuju se kao pozicije s rejtingom.

Vrijednosti izloženosti koje podliježu ponderima rizika raščlanjene su prema stupnjevima kreditne kvalitete kako je predviđeno za IRB pristup u članku 261. stavku 1. tablici 4. CRR-a.

330

METODA SUPERVIZORSKE FORMULE

Za metodu supervizorske formule vidjeti članak 262. CRR-a.

Ponder rizika za sekuritizacijsku poziciju veći je od 7 % ili pondera rizika koji je potrebno primijeniti u skladu s predviđenim formulama.

340

METODA SUPERVIZORSKE FORMULE: PROSJEČNI PONDER RIZIKA

Smanjenje kreditnog rizika za sekuritizacijske pozicije može se priznati u skladu s člankom 264. CRR-a. U tom slučaju institucija navodi ‚efektivni ponder rizika’ pozicije kada je primljena potpuna zaštita, a koji je utvrđen u skladu s člankom 264. stavkom 2. CRR-a (efektivni ponder rizika jednak je iznosu izloženosti ponderiranom rizikom pozicije podijeljenom s vrijednošću izloženosti pozicije i pomnoženom sa 100).

Ako pozicija uključuje djelomičnu zaštitu, institucija mora primijeniti metodu supervizorske formule upotrebom vrijednosti ‚T’ prilagođene u skladu s člankom 264. stavkom 3. CRR-a.

Ponderirani prosječni ponderi rizika iskazuju se u ovom stupcu.

350

ODNOSNE IZLOŽENOSTI

Stupci povezani s odnosnim izloženostima sadržavaju sve slučajeve izloženosti bez rejtinga ako je ponder rizika dobiven iz odnosnog portfelja izloženosti (najveći ponder rizika skupa izloženosti).

Člankom 263. stavcima 2. i 3. CRR-a predviđen je izniman tretman ako se Kirb ne može izračunati.

Neiskorišteni iznos likvidnosnih linija iskazuje se u stavci ‚Izvanbilančne stavke i izvedenice’.

Dokle god bi inicijator bio pod iznimnim tretmanom kada se Kirb ne može izračunati, stupac 350 bio bi pravi stupac za izvješćivanje o tretmanu ponderiranja rizikom koji se primjenjuje na vrijednost izloženosti likvidnosne linije koja podliježe tretmanu utvrđenom u članku 263. CRR-a.

Za prijevremene isplate vidjeti članak 256. stavak 5. i članak 265. CRR-a.

360

ODNOSNE IZLOŽENOSTI: PROSJEČNI PONDER RIZIKA

Dostavlja se prosječni ponder rizika ponderiran vrijednošću izloženosti.

370

PRISTUP INTERNE PROCJENE

Člankom 259. stavcima 3. i 4. CRR-a predviđen je ‚pristup interne procjene’ za pozicije u programima ABCP.

380

PRISTUP INTERNE PROCJENE: PROSJEČNI PONDER RIZIKA

Ponderirani prosječni ponderi rizika iskazuju se u ovom stupcu.

390

(–) SMANJENJE IZNOSA IZLOŽENOSTI PONDERIRANOG RIZIKOM ZBOG VRIJEDNOSNIH USKLAĐENJA I REZERVACIJA

Institucije koje primjenjuju IRB pristup postupaju u skladu s člankom 266. stavcima 1. (primjenjuje se samo za inicijatore, ako izloženost nije odbijena od regulatornog kapitala) i 2. CRR-a.

Vrijednosna usklađenja i rezervacije (članak 159. CRR-a) za gubitke po kreditu u skladu s računovodstvenim okvirom koji se primjenjuje na subjekt koji izvješćuje. Vrijednosna usklađenja uključuju svaki iznos priznat u dobiti ili gubitku za kreditne gubitke na osnovi financijske imovine od njihova početnog priznavanja u bilanci (uključujući gubitke na temelju kreditnog rizika financijske imovine mjerene po fer vrijednosti koji se ne odbijaju od vrijednosti izloženosti) uvećan za diskont povezan s izloženostima otkupljenima u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 166. stavkom 1. CRR-a. Rezervacije uključuju akumulirane iznose gubitaka po kreditu u izvanbilančnim stavkama.

400

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM

U skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 3. CRR-a, prije usklađenja zbog ročne neusklađenosti ili kršenja odredaba o dubinskoj analizi, i isključujući svaki iznos izloženosti ponderiran rizikom koji odgovara izloženostima koje su ponovno raspodijeljene preko odljeva u drugi obrazac.

410

IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM, OD ČEGA: SINTETSKE SEKURITIZACIJE

Za sintetske sekuritizacije s ročnim neusklađenostima, u iznosu koji je potrebno iskazati u ovom stupcu zanemaruje se bilo kakva ročna neusklađenost.

420

UKUPAN UČINAK (USKLAĐENJE) ZBOG KRŠENJA ODREDABA O DUBINSKOJ ANALIZI

Člankom 14. stavkom 2., člankom 406. stavkom 2. i člankom 407. CRR-a predviđeno je da kad god institucija nije ispunila određene zahtjeve, države članice osiguravaju da nadležna tijela određuju razmjerni dodatni ponder rizika od najmanje 250 % pondera rizika (s gornjom granicom od 1 250 %) koji bi se primjenjivao na relevantne sekuritizacijske pozicije u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 3. CRR-a.

430

USKLAĐENJE IZNOSA IZLOŽENOSTI PONDERIRANOG RIZIKOM ZBOG ROČNIH NEUSKLAĐENOSTI

Za ročne neusklađenosti u sintetskim sekuritizacijama uključuje se RW*-RW(SP), kako je definiran u članku 250. CRR-a, izuzev u slučaju tranši na koje se primjenjuje ponder rizika 1 250 % kada iznos koji je potrebno iskazati iznosi nula. Potrebno je napomenuti da RW(SP) ne uključuje samo iznose izloženosti ponderirane rizikom iskazane u stupcu 400, nego i iznose izloženosti ponderirane rizikom koji odgovaraju izloženostima koje su ponovno raspodijeljene preko odljeva u drugi obrazac.

U ovom se stupcu iskazuju negativne vrijednosti.

440-450

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM: PRIJE PRIMJENE GORNJE GRANICE/NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE

Ukupan iznos izloženosti ponderiran rizikom izračunan u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 3. CRR-a prije (stupac 440)/nakon (stupac 450) primjene ograničenja određenih u članku 260. CRR-a. Osim toga, potrebno je uzeti u obzir članak 265. CRR-a (dodatni kapitalni zahtjevi pri sekuritizaciji obnovljivih izloženosti s odredbama o prijevremenoj isplati).

460

BILJEŠKA: IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM KOJI ODGOVARA ODLJEVIMA IZ SEKURITIZACIJE U SKLADU S IRB PRISTUPOM U OSTALE KATEGORIJE IZLOŽENOSTI

Iznos izloženosti ponderiran rizikom koji proizlazi iz izloženosti koje su ponovno raspoređene na pružatelja smanjenja kreditnog rizika, i stoga se izračunava u odgovarajućem obrascu, koje se uzimaju u obzir pri izračunu gornje granice sekuritizacijskih pozicija.

105.

Obrazac CR SEC IRB podijeljen je u tri velike skupine redaka u kojima se prikupljaju podaci o iniciranim/financiranim/zadržanim ili kupljenim izloženostima inicijatora, investitora i sponzora. Za svaku od njih informacije se raščlanjuju prema bilančnim stavkama i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama te prema grupiranjima pondera rizika sekuritizacija i resekuritizacija.

106.

Raščlanjuju se i ukupne izloženosti (na izvještajni datum) u skladu sa stupnjevima kreditne kvalitete koji se primjenjuju na početku (zadnja skupina redaka). Inicijatori, sponzori i investitori iskazuju te informacije.

Redci

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

Ukupne izloženosti odnose se na ukupan iznos preostalih sekuritizacija. U ovom su retku sažete sve informacije koje iskazuju inicijatori, sponzori i investitori u sljedećim redcima.

020

OD ČEGA: RESEKURITIZACIJE

ukupan iznos preostalih resekuritizacija u skladu s definicijama iz članka 4. stavka 1. točaka 63. i 64. CRR-a

030

INICIJATOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama te prijevremenoj isplati sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu inicijatora, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 13. CRR-a.

040-090

BILANČNE STAVKE

U članku 246. stavku 1. točki (b) CRR-a navodi se da je za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s IRB pristupom, vrijednost izloženosti bilančne sekuritizacijske pozicije njezina računovodstvena vrijednost ne uzimajući u obzir primijenjene specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik.

Bilančne stavke raščlanjene su prema grupiranjima pondera rizika sekuritizacija (A-B-C), u redcima 050 – 070, i resekuritizacija (D-E), u redcima 080 – 090, kako je navedeno u članku 261. stavku 1. tablici 4. CRR-a.

100-150

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

U ovim redcima prikupljaju se informacije o izvanbilančnim stavkama i izvedenicama kao sekuritizacijskim pozicijama na koje se primjenjuje konverzijski faktor u skladu sa sekuritizacijskim okvirom. Vrijednost izloženosti izvanbilačne sekuritizacijske pozicije njezina je nominalna vrijednosti, umanjena za svaki specifični ispravak vrijednosti za kreditni rizik te sekuritizacijske pozicije i pomnožena konverzijskom faktorom od 100 %, osim ako nije drukčije određeno.

Izvanbilančne sekuritizacijske pozicije koje proizlaze iz izvedenog instrumenta navedenog u Prilogu II. CRR-a određuju se u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. CRR-a. Vrijednost izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane izvedenog instrumenta navedenog u Prilogu II. CRR-a određuje se u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. CRR-a.

Za likvidnosne linije, kreditne linije i gotovinske predujmove servisera, institucije dostavljaju neiskorišteni iznos.

Za kamatne i valutne ugovore o razmjeni dostavljaju vrijednost izloženosti (u skladu s člankom 246. stavkom 1. CRR-a) kako je određena u obrascu s ukupnim podacima CR SA.

Izvanbilančne stavke raščlanjene su prema grupiranjima pondera rizika sekuritizacija (A-B-C), u redcima 110 – 130, i resekuritizacija (D-E), u redcima 140 – 150, kako je navedeno u članku 261. stavku 1. tablici 4. CRR-a.

160

PRIJEVREMENA ISPLATA

Ovaj se redak primjenjuje samo na inicijatore sa sekuritizacijama obnovljivih izloženosti koje sadržavaju odredbe o prijevremenoj odredbi, kako je navedeno u članku 242. stavcima 13. i 14. CRR-a.

170

INVESTITOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama te izvedenicama sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu investitora.

CRR-om nije predviđena izričita definicija investitora. Stoga se u ovom kontekstu podrazumijeva institucijom koja drži sekuritizacijsku poziciju u sekuritizacijskoj transakciji u kojoj nije ni inicijator ni sponzor.

180-230

BILANČNE STAVKE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija (A-B-C) i resekuritizacija (D-E) koji se primjenjuju za bilančne stavke za inicijatore.

240-290

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija (A-B-C) i resekuritizacija (D-E) koji se primjenjuju za izvanbilančne stavke i izvedenice za inicijatore.

300

SPONZOR: UKUPNE IZLOŽENOSTI

U ovom su retku sažete informacije o bilančnim i izvanbilančnim stavkama i izvedenicama sekuritizacijskih pozicija kod kojih institucija ima ulogu sponzora, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 14. CRR-a. Ako sponzor i sekuritizira svoju imovinu, popunjava retke za inicijatora informacijama o vlastitoj sekuritiziranoj imovini.

310-360

BILANČNE STAVKE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija (A-B-C) i resekuritizacija (D-E) koji se primjenjuju za bilančne stavke i izvedenice za inicijatore.

370-420

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja sekuritizacija (A-B-C) i resekuritizacija (D-E) koji se primjenjuju za izvanbilančne stavke i izvedenice za inicijatore.

430-540

RAŠČLAMBA PREOSTALIH POZICIJA PREMA STUPNJEVIMA KREDITNE KVALITETE NA POČETKU

U ovim se redcima prikupljaju informacije o preostalim pozicijama (na izvještajni datum) prema stupnjevima kreditne kvalitete (predviđenima za IRB pristup u članku 261. tablici 4. CRR-a) koji se primjenjuju na datum početka sekuritizacije (početak). U nedostatku tih informacije, iskazuju se najraniji dostupni podaci istovjetni stupnjevima kreditne kvalitete.

Ove je retke potrebno iskazivati samo za stupce 170 do 320 i stupce 400 do 410.

3.9   C 14.00 – DETALJNE INFORMACIJE O SEKURITIZACIJAMA (SEC DETALJNIJI PODACI)

3.9.1   Opće napomene

107.

U ovom se obrascu prikupljaju informacije na osnovi transakcija (nasuprot agregiranih informacija iskazanih u obrascima CR SEC SA, CR SEC IRB, MKR SA SEC i MKR SA CTP) o svim sekuritizacijama u koje je uključena institucija koja izvješćuje. Zahtijevaju se glavna obilježja svake sekuritizacije, kao što su priroda odnosnog skupa i kapitalni zahtjevi.

108.

Ovaj je obrazac potrebno iskazati za sljedeće:

a.

sekuritizacije koje inicira/sponzorira institucija koja izvješćuje ako drži barem jednu poziciju u sekuritizaciji. To znači da, bez obzira na to postoji li prijenos značajnog rizika ili ne, institucije iskazuju informacije o svim pozicijama koje drže (u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili u knjizi trgovanja). Pozicije koje se drže uključuju pozicije zadržane u skladu s člankom 405. CRR-a.

b.

sekuritizacije koje je inicirala/sponzorirala institucija koja izvješćuje tijekom godine izvješćivanja (1), ako ne drži nikakve pozicije.

c.

sekuritizacije čiji su krajnji odnosni instrument financijske obveze koje je izdala institucija koja izvješćuje i koje je (djelomično) stekao subjekt za sekuritizaciju; taj odnosni instrument mogu biti pokrivene obveznice ili druge obveze i potrebno ga je utvrditi kao takvog u stupcu 160.

d.

pozicije koje se drže u sekuritizacijama ako institucija koja izvješćuje nije ni inicijator ni sponzor (tj. investitori i izvorni zajmodavci).

109.

Ovaj obrazac dostavljaju konsolidirane grupe i samostalne institucije (2) koje se nalaze u istoj zemlji u kojoj podliježu kapitalnim zahtjevima. Ako sekuritizacije uključuju više od jednog subjekta iste konsolidirane grupe, dostavlja se detaljna raščlamba prema pojedinom subjektu.

110.

Na temelju članka 406. stavka 1. CRR-a kojim je utvrđeno da institucije koje ulažu u sekuritizacijske pozicije stječu veliki broj informacija o njima kako bi postupale u skladu sa zahtjevima povezanima s dubinskom analizom, opseg izvješćivanja u obrascu primjenjuje se u ograničenoj mjeri na investitore. Posebno iskazuju stupce 010 – 040; 070-110; 160; 190; 290-400; 420-470.

111.

Institucije koje imaju ulogu izvornog zajmodavca (nemaju ulogu inicijatora ili sponzora u istoj sekuritizaciji) općenito izvješćuju u obrascu u istoj mjeri kao i investitori.

3.9.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

005

BROJ RETKA

Broj retka je identifikator retka i jedinstven je za svaki redak u tablici. Navodi se numeričkim redom 1, 2, 3 itd.

010

INTERNA OZNAKA

Interna (alfanumerička) oznaka koju institucije upotrebljavaju za utvrđivanje sekuritizacije. Interna oznaka povezuje se s identifikatorom sekuritizacije.

020

IDENTIFIKATOR SEKURITIZACIJE (oznaka/naziv)

Oznaka koja se upotrebljava za zakonski upis sekuritizacije ili, ako nije dostupna, naziv po kojem je sekuritizacija poznata na tržištu. Ako je dostupan međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN) (tj. za javne transakcije), u ovom se stupcu iskazuju znakovi koji su zajednički svim tranšama sekuritizacije.

030

IDENTIFIKATOR INICIJATORA (oznaka/naziv)

Oznaka koju je inicijatoru dalo nadzorno tijelo ili, ako nije dostupna, u ovom se stupcu iskazuje naziv same institucije.

U slučaju višestrukih (multi-seller) sekuritizacija svaki subjekt koji izvješćuje dostavlja identifikator svih subjekata unutar konsolidirane grupe koji su uključeni u transakciju (kao inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac). Kad god oznaka nije dostupna ili nije poznata subjektu koji izvješćuje, iskazuje se naziv institucije.

040

VRSTA SEKURITIZACIJE: (TRADICIONALNA/SINTETSKA)

Iskazuju se sljedeće kratice:

—

‚T’

za tradicionalnu;

—

‚S’

za sintetsku.

Definicije ‚tradicionalne sekuritizacije’ i ‚sintetske sekuritizacije’ navedene su u članku 242. stavcima 10. i 11. CRR-a.

050

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN: SEKURITIZIRANE IZLOŽENOSTI ZADRŽAVAJU SE U BILANCI ILI SE IZ NJE UKLANJAJU?

Inicijatori, sponzori i izvorni zajmodavci iskazuju jednu od sljedećih kratica:

—

‚K’

ako su potpuno priznate

—

‚P’

ako su se djelomično prestale priznavati

—

‚R’

ako su se potpuno prestale priznavati

—

‚N’

ako nije primjenjivo.

U ovom je stupcu sažet računovodstveni tretman transakcije.

U slučaju sintetskih sekuritizacija, inicijatori iskazuju da su sekuritizirane izloženosti uklonjene iz bilance.

U slučaju sekuritizacija obveza, inicijatori ne izvješćuju u ovom stupcu.

Opcija ‚P’ (djelomično uklonjene) iskazuje se ako je sekuritizirana imovina priznata u bilanci u opsegu kontinuiranog sudjelovanja subjekta koji izvješćuje kako je uređeno u MRS-u 39.30 – 35.

060

TRETMAN SOLVENTNOSTI: SEKURITIZACIJSKE POZICIJE PODLIJEŽU KAPITALNIM ZAHTJEVIMA?

Samo inicijatori iskazuju sljedeće kratice:

—

‚N’

ne podliježu kapitalnim zahtjevima;

—

‚B’

knjiga pozicija kojima se ne trguje;

—

‚T’

knjiga trgovanja;

—

‚A’

djelomično u obje knjige.

Članci 109., 243. i 244. CRR-a

U ovom je stupcu sažet tretman sekuritizacijske strukture inicijatora. Njime se ukazuje na to jesu li kapitalni zahtjevi izračunani u skladu sa sekuritiziranim izloženostima ili sekuritizacijskim pozicijama (knjiga pozicija kojima se ne trguje/knjiga trgovanja).

Ako se kapitalni zahtjevi temelje na sekuritiziranim izloženostima (jer ne predstavljaju prijenos značajnog rizika), izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik iskazuje se u obrascu CR SA, ako institucija upotrebljava standardizirani pristup, ili obrascu CR IRB, ako upotrebljava pristup zasnovan na internim rejting-sustavima.

U suprotnom slučaju, ako se kapitalni zahtjevi temelje na sekuritizacijskim pozicijama koje se drže u knjizi pozicija kojima se ne trguje (jer predstavljaju prijenos značajnog rizika), izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik iskazuje se u obrascu CR SEC SA ili obrascu CR SEC IRB. U slučaju sekuritizacijskih pozicija koje se drže u knjizi trgovanja, izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik iskazuje se u obrascu MKR SA TDI (standardizirani opći pozicijski rizik) i MKR SA SEC ili MKR SA CTP (standardizirani specifični pozicijski rizik) ili MKR IM (interni modeli).

U slučaju sekuritizacija obveza, inicijatori ne iskazuju ovaj stupac.

070

SEKURITIZACIJA ILI RESEKURITIZACIJA?

U skladu s definicijama ‚sekuritizacije’ i ‚resekuritizacije’ iz članka 4. stavka 1. točaka 61. i 62. do 64. CRR-a, iskazuje se vrsta odnosnog instrumenta upotrebom sljedećih kratica:

—

‚S’

za sekuritizaciju;

—

‚R’

za resekuritizaciju.

080-100

ZADRŽAVANJE

Članci 404. do 410. CRR-a

080

VRSTA PRIMIJENJENOG ZADRŽAVANJA

Za svaku iniciranu sekuritizacijsku strukturu iskazuje se relevantna vrsta zadržavanja neto ekonomskog udjela, kako je predviđeno u članku 405. CRR-a:

A

–

Vertikalni udjel (sekuritizacijske pozicije): ‚zadržavanje najmanje 5 % nominalne vrijednosti svih tranši prodanih ili prenesenih investitorima’.

V

–

Vertikalni udjel (sekuritizirane izloženosti): zadržavanje najmanje 5 % kreditnog rizika svih sekuritiziranih izloženosti, ako tako zadržani kreditni rizik povezan s tim sekuritiziranim izloženostima ima jednako pravo u redoslijedu naplate ili je podređen kreditnom kreditu koji je sekuritiziran u vezi s tim istim izloženostima.

B

–

Obnovljive izloženosti: ‚u slučaju sekuritizacije revolving izloženosti, zadržavanje udjela inicijatora u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti’.

C

–

Bilanca: ‚zadržavanje nasumice odabranih izloženosti u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti koje bi inače bile sekuritizirane u sekuritizaciji pod uvjetom da broj potencijalno sekuritiziranih izloženosti iznosi najmanje 100 na početku sekuritizacije’.

D

–

Prvi gubitak: ‚zadržavanje tranše prvoga gubitka te, prema potrebi, ostalih tranši istog ili još većeg profila rizičnosti od onih prenesenih ili prodanih investitorima koje ne dospijevaju prije onih prenesenih ili prodanih investitorima, tako da ukupan iznos koji se zadržava iznosi najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti’.

E

–

Izuzeće. Navedena se oznaka iskazuje za sekuritizacije na koje utječu odredbe iz članka 405. stavka 3. CRR-a.

N

–

Nije primjenjivo. Navedena se oznaka iskazuje za sekuritizacije na koje utječu odredbe iz članka 404. CRR-a.

U

–

Kršenje ili nepoznato. Navedena se oznaka iskazuje kada subjekt koji izvješćuje ne zna sa sigurnošću koja se vrsta zadržavanja primjenjuje ili u slučaju neusklađenosti.

090

% ZADRŽAVANJA NA IZVJEŠTAJNI DATUM

Zadržavanje značajnog neto ekonomskog udjela inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca sekuritizacije iznosi najmanje 5 % (na početku sekuritizacije).

Neovisno o članku 405. stavku 1. CRR-a, mjerenje zadržavanja obično se može tumačiti kao zadržavanje kada su izloženosti najprije sekuritizirane, a ne kada su najprije nastale (na primjer, ne kada su odnosni krediti najprije odobreni). Mjerenje zadržavanja na početku sekuritizacije znači da je 5 % postotak zadržavanja koji je potreban u trenutku kada je razina tog zadržavanja mjerena i kada je ispunjen zahtjev (na primjer, kada su izloženosti najprije sekuritizirane); dinamičko ponovo mjerenje i ponovno prilagođavanje zadržanog postotka tijekom cijelog trajanja transakcije nije potrebno.

Ovaj se stupac ne iskazuje ako su oznake ‚E’ (izuzeće) ili ‚N’ (nije primjenjivo) iskazane u stupcu 080 (Vrsta primijenjenog zadržavanja).

100

USKLAĐENOST SA ZAHTJEVOM ZA ZADRŽAVANJE?

Članak 405. stavak 1. CRR-a

Iskazuju se sljedeće kratice:

Y

–

Da;

N

–

Ne.

Ovaj se stupac ne iskazuje ako su oznake ‚E’ (izuzeće) ili ‚N’ (nije primjenjivo) iskazane u stupcu 080 (Vrsta primijenjenog zadržavanja).

110

ULOGA INSTITUCIJE: (INICIJATOR/SPONZOR/IZVORNI ZAJMODAVAC/INVESTITOR)

Iskazuju se sljedeće kratice:

—

‚O’

za inicijatora;

—

‚S’

za sponzora;

—

‚L’

za izvornog zajmodavca;

—

‚I’

za investitora.

Vidjeti definicije u članku 4. stavku 1. točki 13. (inicijator) i članku 4. stavku 1. točki 14. (sponzor) CRR-a. Pretpostavlja se da su investitori institucije na koje je primjenjuju odredbe iz članaka 406. i 407. CRR-a.

120-130

PROGRAMI KOJI NISU ABCP

Zbog svoje posebne prirode, jer sadržavaju nekoliko jedinstvenih sekuritizacijskih pozicija, programi ABCP (definirani u članku 242. stavku 9. CRR-a) izuzeti su iz izvješćivanja u stupcima 120 i 130.

120

POČETAK SEKURITIZACIJE (mm/gggg)

Mjesec i godina početka (granični ili završni datum skupa) sekuritizacije iskazuje se u sljedećem formatu: ‚mm/gggg’.

Za svaku sekuritizacijsku strukturu početak sekuritizacije ne može se promijeniti između izvještajnih datuma. U posebnom slučaju sekuritizacijskih struktura osiguranih otvorenim skupovima, početak sekuritizacije datum je prvog izdanja vrijednosnih papira.

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

130

UKUPAN IZNOS SEKURITIZIRANIH IZLOŽENOSTI NA POČETKU SEKURITIZACIJE

U ovom se stupcu iskazuje iznos (u skladu s konverzijskim faktorima prije originalne izloženosti) sekuritiziranog portfelja na početku sekuritizacije.

U slučaju sekuritizacijskih struktura osiguranih otvorenim skupovima, iskazuje se iznos koji se odnosi na početak sekuritizacije prvog izdanja vrijednosnih papira. U slučaju tradicionalnih sekuritizacija ne uključuje se nikakva druga imovina sekuritizacijskog skupa. U slučaju višestrukih sekuritizacijskih struktura (tj. s više inicijatora) iskazuje se samo iznos koji odgovara doprinosu subjekta koji izvješćuje u sekuritiziranom portfelju. U slučaju sekuritizacije obveza iskazuju se samo iznosi koje je izdao subjekt koji izvješćuje.

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

140-220

SEKURITIZIRANE IZLOŽENOSTI

U stupcima 140 do 220 od subjekta koji izvješćuje zahtijevaju se informacije o nekoliko značajki sekuritiziranog portfelja.

140

UKUPAN IZNOS

Institucija iskazuju vrijednost sekuritiziranog portfelja na izvještajni datum, tj. preostali iznos sekuritiziranih izloženosti. U slučaju tradicionalnih sekuritizacija ne uključuje se nikakva druga imovina sekuritizacijskog skupa. U slučaju višestrukih sekuritizacijskih struktura (tj. s više inicijatora) iskazuje se samo iznos koji odgovara doprinosu subjekta koji izvješćuje u sekuritiziranom portfelju. U slučaju sekuritizacijskih struktura osiguranih zatvorenim skupovima (tj. portfelj sekuritizirane imovine ne može se povećati nakon početka sekuritizacije) iznos će se postupno smanjivati.

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

150

UDJEL INSTITUCIJE (%)

Iskazuje se udjel institucije (u postotku s dvije decimale) u sekuritiziranom portfelju na izvještajni datum. Vrijednost koju je potrebno iskazati u ovom stupcu u pravilu iznosi 100 %, izuzev za višestruke sekuritizacijske strukture. U tom slučaju subjekt koji izvješćuje iskazuje trenutačan doprinos sekuritiziranom portfelju (istovjetan stupcu 140 u relativnom smislu).

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

160

VRSTA

U ovom se stupcu prikupljaju informacije o vrsti imovine (‚1’ do ‚8’) ili obveza (‚9’ i ‚10’) sekuritiziranog portfelja. Institucija mora iskazati jednu od sljedećih brojčanih oznaka:

1

–

stambene nekretnine;

2

–

poslovne nekretnine;

3

–

potraživanja po kreditnim karticama:

4

–

najam;

5

–

krediti trgovačkim društvima ili MSP-ovima (koji se tretiraju kao trgovačka društva);

6

–

potrošački krediti;

7

–

potraživanja od kupaca;

8

–

ostala imovina;

9

–

pokrivene obveznice;

10

–

ostale obveze.

Ako je skup sekuritiziranih izloženosti kombinacija prethodnih vrsta, institucija navodi najvažniju vrstu. U slučaju resekuritizacija institucija navodi krajnji odnosni skup imovine. Vrsta ‚10’ (ostale obveze) uključuje trezorske zapise i kreditne zapise.

Za sekuritizacijske strukture osigurane zatvorenim skupovima vrsta se ne može mijenjati između izvještajnih datuma.

170

PRIMIJENJENI PRISTUP (STANDARDIZIRANI/IRB/KOMBINACIJA)

U ovim se stupcu prikupljaju informacije o pristupu koji bi institucija na izvještajni datum primijenila na sekuritizirane izloženosti.

Iskazuju se sljedeće kratice:

—

‚S’

za standardizirani pristup;

—

‚I’

za pristup zasnovan na internim rejting-sustavima;

—

‚M’

za kombinaciju oba pristupa (standardizirani/IRB).

Ako se u okviru standardiziranog pristupa ‚P’ iskazuje u stupcu 050, tada se izračun kapitalnih zahtjeva iskazuje u obrascu CR SEC SA.

Ako se u okviru IRB pristupa ‚P’ iskazuje u stupcu 050, tada se izračun kapitalnih zahtjeva iskazuje u obrascu CR SEC IRB.

Ako se u okviru kombinacije standardiziranog i IRB pristupa ‚P’ iskazuje u stupcu 050, tada se izračun kapitalnih zahtjeva iskazuje u obrascima CR SEC SA i CR SEC IRB.

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji. Međutim, ovaj se stupac ne primjenjuje na sekuritizacije obveza. Sponzori ne iskazuju ovaj stupac.

180

BROJ IZLOŽENOSTI

Članak 261. stavak 1. CRR-a

Ovaj je obrazac obvezan samo za institucije koje upotrebljavaju IRB pristup sekuritizacijskim pozicijama (i, stoga, iskazuju ‚I’ u stupcu 170). Institucija iskazuje efektivni broj izloženosti.

Ovaj se stupac ne iskazuje u slučaju sekuritizacije obveza ili kada se kapitalni zahtjevi temelje na sekuritiziranim izloženostima (u slučaju sekuritizacije imovine). Ovaj se stupac ne popunjava kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji. Ovaj stupac ne popunjavaju investitori.

190

ZEMLJA

Iskazuje se oznaka (ISO 3166-1 alpha-2) matične države krajnjeg odnosnog instrumenta transakcije, tj. zemlje neposrednog dužnika originalnih sekuritiziranih izloženosti (odnosne izloženosti). Ako skup sekuritizacije čine različite zemlje, institucija navodi najvažniju zemlju. Ako nijedna zemlja ne prelazi prag od 20 % na temelju iznosa imovine/obveza, iskazuje se ‚OT’ (ostalo).

200

ELGD (%)

Prosječni gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, ponderiran visinom izloženosti (ELGD) iskazuju samo institucije koje primjenjuju metodu nadzorne formule (i, stoga, iskazuju ‚I’ u stupcu 170). ELGD se izračunava kako je navedeno u članku 262. stavku 1. CRR-a.

Ovaj se stupac ne iskazuje u slučaju sekuritizacije obveza ili kada se kapitalni zahtjevi temelje na sekuritiziranim izloženostima (u slučaju sekuritizacije imovine). Ovaj se stupac ne popunjava ni kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji. Sponzori ne iskazuju ovaj stupac.

210

(–) VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I REZERVACIJE

Vrijednosna usklađenja i rezervacije (članak 159. CRR-a) za gubitke po kreditu u skladu s računovodstvenim okvirom koji se primjenjuje na subjekt koji izvješćuje. Vrijednosna usklađenja uključuju svaki iznos priznat u dobiti ili gubitku za kreditne gubitke na osnovi financijske imovine od njihova početnog priznavanja u bilanci (uključujući gubitke na temelju kreditnog rizika financijske imovine mjerene po fer vrijednosti koji se ne odbijaju od vrijednosti izloženosti) uvećan za diskont povezan s izloženostima otkupljenima u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 166. stavkom 1. CRR-a. Rezervacije uključuju akumulirane iznose gubitaka po kreditu u izvanbilančnim stavkama.

U ovom se stupcu prikupljaju informacije o vrijednosnim usklađenjima i rezervacijama koje se primjenjuju na sekuritizirane izloženosti. Ovaj se stupac ne iskazuje u slučaju sekuritizacije obveza.

Navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

Sponzori ne iskazuju ovaj stupac.

220

KAPITALNI ZAHTJEVI PRIJE SEKURITIZACIJE (%)

U ovom se stupcu prikupljaju informacije o kapitalnim zahtjevima sekuritiziranog portfelja u slučaju da nije bilo sekuritizacije uvećani za očekivane gubitke povezane s tim rizicima(Kirb), kao postotak (s dvije decimale) ukupnih sekuritiziranih izloženosti na početku sekuritizacije. Kirb je definiran u članku 242. stavku 4. CRR-a.

Ovaj se stupac ne iskazuje u slučaju sekuritizacije obveza. U slučaju sekuritizacije imovine, navedena se informacija iskazuje čak i kada subjekt koji izvješćuje ne drži nikakve pozicije u sekuritizaciji.

Sponzori ne iskazuju ovaj stupac.

230-300

SEKURITIZACIJSKA STRUKTURA

U ovoj se skupini od šest stupaca prikupljaju informacije o strukturi sekuritizacije prema bilančnim/izvanbilančnim pozicijama, tranšama (nadređene/mezaninske/prvoga gubitka) i dospijeću.

U slučaju višestrukih sekuritizacija, za tranše prvoga gubitka iskazuje se samo iznos koji odgovara ili je pripisan instituciji koja izvješćuje.

230-250

BILANČNE STAVKE

U ovoj se skupini stupaca prikupljaju informacije o bilančnim stavkama raščlanjenima prema tranšama (nadređene/mezaninske/prvoga gubitka).

230

NADREĐENE TRANŠE

Sve tranše koje ne ispunjavaju uvjete kao mezaninske tranše ili tranše prvoga gubitka uključene su u ovu kategoriju.

240

MEZANINSKE TRANŠE

Vidjeti članak 243. stavak 3. (tradicionalne sekuritizacije) u članak 244. stavak 3. (sintetske sekuritizacije) CRR-a.

250

TRANŠE PRVOGA GUBITKA

Tranša prvoga gubitka definirana je u članku 242. stavku 15.

260-280

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

U ovom se skupu stupaca prikupljaju informacije o izvanbilančnim stavkama i izvedenicama raščlanjenima prema tranšama (nadređene/mezaninske/prvoga gubitka).

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja tranši koji se primjenjuju za bilančne stavke.

290

PRVI PREDVIDIVI DATUM PREKIDA

Vjerojatni datum prekida cijele sekuritizacije u svjetlu njezinih ugovornih odredbi i trenutačno očekivanih financijskih uvjeta. Općenito bi to bio raniji od sljedećih datuma:

i.

datuma kada bi se kupnja s ugrađenim otkupom (definirana u članku 242. stavku 2. CRR-a) mogla prvi put iskoristiti, uzimajući u obzir dospijeće odnosne izloženosti/odnosnih izloženosti te njihovu očekivanu stopu plaćenog predujma ili moguće aktivnosti povezane s ponovnim pregovaranjem;

ii.

datuma kada inicijator može prvi put iskoristiti bilo koju drugu opciju kupnje ugrađenu u ugovorne odredbe sekuritizacije, što bi dovelo do potpunog otkupa sekuritizacije.

Navodi se dan, mjesec i godina prvog predvidivog datuma prekida. Ako je podatak dostupan, navodi se točan dan; u protivnom se navodi prvi dan u mjesecu.

300

ZAKONSKI ROK KONAČNOG DOSPIJEĆA

Datum kada se cjelokupna glavnica i kamate sekuritizacije moraju zakonski otplatiti (na temelju dokumentacije o transakciji).

Navodi se dan, mjesec i godina zakonskog roka konačnog dospijeća. Ako je podatak dostupan, navodi se točan dan; u protivnom se navodi prvi dan u mjesecu.

310-400

SEKURITIZACIJSKE POZICIJE: ORIGINALNA IZLOŽENOST PRIJE KONVERZIJSKIH FAKTORA

U ovom se skupu stupaca prikupljaju informacije o sekuritizacijskim pozicijama prema bilančnim/izvanbilančnim pozicijama i tranšama (nadređene/mezaninske/prvoga gubitka) na izvještajni datum.

310-330

BILANČNE STAVKE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja tranši koji se primjenjuju za bilančne stavke.

340-360

IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

Ovdje se primjenjuju jednaki kriteriji raščlanjivanja tranši koji se primjenjuju za izvanbilančne stavke.

370-400

BILJEŠKE: IZVANBILANČNE STAVKE I IZVEDENICE

U ovom se skupu stupaca prikupljaju dodatne informacije o ukupnim izvanbilančnim stavkama i izvedenicama (koje su već iskazane u drukčijoj raščlambi u stupcima 340 – 360).

370

IZRAVNI KREDITNI SUPSTITUTI

Ovaj se stupac primjenjuje na sekuritizacijske pozicije koje drži inicijator i za koje se jamči izravnim kreditnim supstitutima.

U skladu s Prilogom I. CRR-a, sljedeće se izvanbilančne stavke visokog rizika smatraju izravnim kreditnim supstitutima:

—

jamstva koja imaju svojstvo kreditnih supstituta.

—

neopozivi standby akreditivi koji imaju svojstvo kreditnih supstituta.

380

IRS/CRS

IRS znači kamatni ugovori o razmjeni, dok CRS znači valutni ugovori o razmjeni. Te su izvedenice navedene u Prilogu II. CRR-a.

390

PRIZNATE LIKVIDNOSNE LINIJE

Likvidnosne linije, definirane u članku 242. stavku 3. CRR-a, moraju ispuniti šest uvjeta utvrđenih u članku 255. stavku 1. CRR-a kako bi se smatrale priznatima (bez obzira na to koju metodu institucija primjenjuje – standardizirani ili IRB pristup).

400

OSTALO (UKLJUČUJUĆI LIKVIDNOSNE LINIJE KOJE SE NE PRIZNAJU)

Ovaj je stupac posvećen preostalim izvanbilančnim stavkama kao što su likvidnosne linije koje se ne priznaju (tj. likvidnosne linije koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 255. stavka 1. CRR-a).

410

PRIJEVREMENA ISPLATA: PRIMIJENJENI KONVERZIJSKI FAKTOR

Člankom 242. stavkom 12. i člankom 256. stavkom 5. (standardizirani pristup) te člankom 265. stavkom 1. (IRB pristup) predviđen je niz konverzijskih faktora koje je potrebno primijeniti na iznos udjela investitora (kako bi se izračunali iznosi izloženosti ponderirani rizikom).

Ovaj se stupac primjenjuje na sekuritizacijske strukture s klauzulama o prijevremenoj isplati (tj. obnavljajuće sekuritizacije).

U skladu s člankom 256. stavkom 6. CRR-a, konverzijska vrijednost koju je potrebno primijeniti određena je razinom stvarnog tromjesečnog prosječnog viška raspona.

U slučaju sekuritizacija obveza, ovaj se stupac ne iskazuje. Navedena je informacija povezana s retkom 100 u obrascu CR SEC SA i retku 160 u obrascu CR SEC IRB.

420

(–) VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI KOJA PREDSTAVLJA ODBITNU STAVKU OD REGULATORNOG KAPITALA

Navedena je informacija usko povezana sa stupcem 200 u obrascu CR SEC SA i stupcem 180 u obrascu CR SEC IRB.

U ovom se stupcu iskazuje negativna vrijednost.

430

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM PRIJE PRIMJENE GORNJE GRANICE

U ovom se stupcu prikupljaju informacije o iznosu izloženosti ponderiranom rizikom prije primjene gornje granice koji se primjenjuje na sekuritizacijske pozicije (tj. u slučaju sekuritizacijskih struktura s prijenosom značajnog rizika). U slučaju sekuritizacijskih struktura bez prijenosa značajnog rizika (tj. iznosa izloženosti ponderiranog rizikom izračunanog prema sekuritiziranim izloženostima), u ovom se stupcu ne iskazuju nikakvi podaci.

U slučaju sekuritizacija obveza, ovaj se stupac ne iskazuje.

440

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERIRAN RIZIKOM NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE

U ovom se stupcu prikupljaju informacije o iznosu izloženosti ponderiranom rizikom nakon primjene gornje granice koji se primjenjuje na sekuritizacijske pozicije (tj. u slučaju sekuritizacijskih struktura s prijenosom značajnog rizika). U slučaju sekuritizacijskih struktura bez prijenosa značajnog rizika (tj. kapitalnih zahtjeva izračunanih prema sekuritiziranim izloženostima), u ovom se stupcu ne iskazuju nikakvi podaci.

U slučaju sekuritizacija obveza, ovaj se stupac ne iskazuje.

450-510

SEKURITIZACIJSKE POZICIJE – KNJIGA TRGOVANJA

450

KORELACIJSKI PORTFELJ NAMIJENJEN TRGOVANJU ILI KORELACIJSKI PORTFELJ KOJI NIJE NAMIJENJEN TRGOVANJU?

Iskazuju se sljedeće kratice:

C

–

korelacijski portfelj namijenjen trgovanju (CTP);

N

–

korelacijski portfelj koji nije namijenjen trgovanju

460-470

NETO POZICIJE – DUGE/KRATKE

Vidjeti stupce 050/060 obrasca MKR SA SEC, odnosno MKR SA CTP.

480

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI (STANDARDIZIRANI PRISTUP) – SPECIFIČNI RIZIK

Vidjeti stupac 610 obrasca MKR SA SEC, odnosno stupac 450 obrasca MKR SA CTP.

4.   OBRASCI ZA OPERATIVNI RIZIK

4.1   C 16.00 – OPERATIVNI RIZIK (OPR)

4.1.1   Opće napomene

112.

U ovom se obrascu nalaze informacije o izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s člancima 312. do 324. CRR-a za operativni rizik u skladu s jednostavnim pristupom, standardiziranim pristupom, alternativnim standardiziranim pristupom i naprednim pristupima. Institucija ne može istodobno primijeniti standardizirani i alternativni standardizirani pristup za poslovne linije poslovanja sa stanovništvom ili poslovnog bankarstva na pojedinačnoj razini.

113.

Institucije koje upotrebljavaju jednostavni pristup, standardizirani i/ili alternativni standardizirani izračunavaju svoje kapitalne zahtjeve na temelju informacija na kraju financijske godine. Kada nisu dostupni revidirani podaci, institucije se mogu koristiti poslovnim procjenama. Ako se upotrebljavaju revidirani podaci, institucije iskazuju revidirane podatke koji bi trebali ostati nepromijenjeni. Odstupanja od tog načela ‚nepromijenjenih podataka’ moguća su, na primjer, ako se tijekom tog razdoblja ostvare iznimne okolnosti, kao što su nedavna preuzimanja ili otuđivanja subjekata ili aktivnosti.

114.

Kada institucija može dokazati svom nadležnom tijelu da bi zbog iznimnih okolnosti – kao što je spajanje odnosno pripajanje ili otuđivanje subjekata ili aktivnosti – primjena trogodišnjeg prosjeka za izračun relevantnog pokazatelja dovela do pristrane procjene kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, nadležno tijelo može odobriti instituciji izmjenu izračuna tako da uzme u obzir takve događaje. Nadležno tijelo može, na vlastitu inicijativu, i zahtijevati da institucija izmijeni svoj izračun. Kada institucija posluje kraće od tri godine, ona može primjenjivati procjene budućeg poslovanja pri izračunu relevantnog pokazatelja, pod uvjetom da počne upotrebljavati povijesne podatke čim postanu raspoloživi.

115.

U ovom su obrascu po stupcima predstavljene informacije za tri posljednje godine o iznosu relevantnog pokazatelja bankarskih aktivnosti koje podliježu operativnom riziku i iznosu kredita i predujmova (potonji se primjenjuje samo u slučaju alternativnog standardiziranog pristupa). Zatim se iskazuju informacije o kapitalnom zahtjevu za operativni rizik. Ako je primjenjivo, potrebno je detaljno navesti koji dio tog iznosa podliježe alokacijskom mehanizmu. U pogledu naprednih pristupa, dodane su bilješke kako bi se iskazali detalji učinka očekivanoga gubitka, diversifikacije i tehnika smanjenja na kapitalni zahtjev za operativni rizik.

116.

Informacije su po redcima predstavljene prema metodi izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik s detaljnijim podacima o poslovnim linijama za standardizirani i alternativni standardizirani pristup.

117.

Ovaj obrazac podnose sve institucije na koje se primjenjuje kapitalni zahtjev za operativni rizik.

4.1.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 030

RELEVANTNI POKAZATELJ

Institucije koje upotrebljavaju relevantni pokazatelj za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik (jednostavni, standardizirani i alternativni standardizirani pristup) iskazuju relevantni pokazatelj za odgovarajuće godine u stupcima 010 do 030. Nadalje, u slučaju kombinirane primjene različitih pristupa iz članka 314. CRR-a, institucije iskazuju, za potrebe dostavljanja informacija, i relevantni pokazatelj za aktivnosti koje podliježu naprednim pristupima. To je slučaj i za sve ostale banke koje primjenjuju napredne pristupe.

U nastavku se pojam ‚relevantni pokazatelj’ odnosi na ‚zbroj elemenata’ na kraju financijske godine, kako je definiran u članku 316. stavku 1. tablici 1. CRR-a.

Ako institucija ima podatke za manje od 3 godine o dostupnom ‚relevantnom pokazatelju’, dostupni povijesni podaci (revidirani podaci) raspoređuju se prema prioritetu u odgovarajuće stupce u tablici. Ako su, na primjer, povijesni podaci dostupni samo za jednu godinu, iskazuju se u stupcu 030. Ako se čini razumnim, procjene budućeg poslovanja zatim se uključuju stupac 020 (procjena sljedeće godine) i stupac 010 (procjena godine +2).

Nadalje, ako povijesni podaci o ‚relevantnom pokazatelju’ nisu dostupni, institucija se može koristiti procjenama budućeg poslovanja.

040 – 060

KREDITI I PREDUJMOVI (U SLUČAJU PRIMJENE ALTERNATIVNOG STANDARDIZIRANOG PRISTUPA)

Ovi se stupci upotrebljavaju za iskazivanje iznosa kredita i predujmova za poslovne linije ‚poslovno bankarstvo’ i ‚poslovanje sa stanovništvo’ iz članka 319. stavka 1. točke (b) CRR-a. Navedeni se iznosi upotrebljavaju za izračun alternativnog relevantnog pokazatelja koji dovodi do kapitalnih zahtjeva koji odgovaraju aktivnostima na koje se primjenjuje alternativni standardizirane pristup (članak 319. stavak 1. točka (a) CRR-a).

Za poslovnu liniju ‚poslovno bankarstvo’ uključuju se i vrijednosni papiri koji se drže u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

070

KAPITALNI ZAHTJEV

Kapitalni zahtjev izračunava se u skladu s primijenjenim pristupom u skladu s člancima 312. do 324. CRR-a. Nastali iznos iskazuje se u stupcu 070.

071

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI OPERATIVNOM RIZIKU

Članak 92. stavak 4. CRR-a CRR-a Kapitalni zahtjevi u stupcu 070 pomnoženi s 12,5

080

OD ČEGA: NA TEMELJU ALOKACIJSKOG MEHANIZMA

Članak 18. stavak 1. CRR-a (povezan s uključivanjem u primjenu iz članka 312. stavka 2. CRR-a) o metodologiji upotrijebljenoj za raspodjelu kapitala za operativni rizik između različitih subjekata u grupi te podataka namjeravaju li se i na koji način učinci diversifikacije uključiti u sustav mjerenja rizika koji upotrebljavaju matična kreditna institucija iz EU-a i njezina društva kćeri ili zajednički društva kćeri matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a.

090 – 120

BILJEŠKE U SKLADU S NAPREDNIM PRISTUPIMA KOJE JE POTREBNO ISKAZATI AKO JE PRIMJENJIVO

090

KAPITALNI ZAHTJEV PRIJE SMANJENJA ZBOG OČEKIVANOGA GUBITKA, DIVERSIFIKACIJE I TEHNIKA SMANJENJA RIZIKA

Kapitalni zahtjev iskazan u stupcu 090 zahtjev je iz stupca 070, ali izračunan prije uzimanja u obzir učinaka smanjenja zbog očekivanoga gubitka, diversifikacije i tehnika smanjenja rizika (vidjeti u nastavku).

100

(–) SMANJENJE KAPITALNIH ZAHTJEVA ZBOG OČEKIVANOGA GUBITKA OBUHVAĆENOG U POSLOVNIM PRAKSAMA

U stupcu 100 iskazuje se smanjenje kapitalnih zahtjeva zbog očekivanoga gubitka obuhvaćenog u internim poslovnim praksama (iz članka 322. stavka 2. CRR-a).

110

(–) SMANJENJE KAPITALNIH ZAHTJEVA ZBOG DIVERSIFIKACIJE

Učinak diversifikacije iz stupca 110 razlika je između zbroja kapitalnih zahtjeva izračunanih zasebno za svaku kategoriju operativnog rizika (tj. situacija ‚potpune zavisnosti’) i diversificiranog kapitalnog zahtjeva izračunanog uzimanjem u obzir korelacija i zavisnosti (tj. uz pretpostavku zavisnosti koje nije ‚potpuna zavisnost’ među kategorijama rizika). Situacija ‚potpune zavisnosti’ pojavljuje se u ‚slučaju neispunjavanja obveza’, tj. kada institucija ne upotrebljava strukturu izričitih korelacija među kategorijama rizika, pa se stoga kapital u skladu s naprednim pristupom izračunava kao zbroj pojedinačnih mjera operativnog rizika za odabrane kategorije rizika. U ovom se slučaju pretpostavlja da korelacija među kategorijama rizika iznosi 100 %, a vrijednost u stupcu potrebno je staviti na nulu. S druge strane, kada institucija izračunava strukturu izričitih korelacija među kategorijama rizika, mora uključiti u ovaj stupac razliku između kapitala u skladu s naprednim pristupom koji proizlazi iz ‚standardnog slučaja’ i onog koji je dobiven nakon primjene strukture korelacija među kategorijama rizika. Vrijednost odražava ‚kapacitet diversifikacije’ modela naprednog pristupa, tj. sposobnost modela da se njime obuhvati neistovremeno pojavljivanje ozbiljnih štetnih događaja povezanih s operativnim rizikom. U stupcu 110 potrebno je iskazati iznos za koji pretpostavljena struktura korelacije smanjuje kapital u skladu s naprednim pristupom u odnosu na pretpostavku od 100 %.

120

(–) SMANJENJE KAPITALNOG ZAHTJEVA ZBOG TEHNIKA SMANJENJA RIZIKA (OSIGURANJE I DRUGI MEHANIZMI ZA PRIJENOS RIZIKA)

U stupcu 120 iskazuje se učinak osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika u skladu s člankom 323. stavcima 1. do 5. CRR-a.


Redci

010

BANKARSKE AKTIVNOSTI KOJE PODLIJEŽU JEDNOSTAVNOM PRISTUPU

U ovom se retku iskazuju iznosi koji odgovaraju aktivnostima koje podliježu jednostavnom pristupu u cilju izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik (članci 315. i 316. CRR-a).

020

BANKARSKE AKTIVNOSTI KOJE PODLIJEŽU STANDARDIZIRANOM/ALTERNATIVNOM STANDARDIZIRANOM PRISTUPU

Iskazuje se kapitalni zahtjev izračunan u skladu sa standardiziranim i alternativnim standardiziranim pristupom (članci 317. do 319. CRR-a).

030 – 100

PODLOŽNO STANDARDIZIRANOM PRISTUPU

U slučaju primjene standardiziranog pristupa, relevantni pokazatelj za svaku odnosnu godinu raspoređuje se u retke 030 do 100 među poslovne linije definirane u članku 317. tablici 2. CRR-a. Raspoređivanje aktivnosti u poslovne linije u skladu je s načelima opisanima u članku 318. CRR-a.

110 – 120

PODLOŽNO ALTERNATIVNOM STANDARDIZIRANOM PRISTUPU

Institucije koje primjenjuju alternativni standardizirani pristup (članak 319. CRR-a) za odnosne godine iskazuju relevantni pokazatelj zasebno za svaku poslovnu liniju u redcima 030 do 050 i 080 do 100 te u redcima 110 i 120 za poslovne linije ‚poslovno bankarstvo’ i ‚poslovanje sa stanovništvom’.

U redcima 110 i 120 iskazuje se iznos relevantnog pokazatelja aktivnosti koje podliježu alternativnom standardiziranom pristupu, pri čemu se razlikuju aktivnosti koje odgovaraju poslovnoj liniji ‚poslovno bankarstvo’ i aktivnosti koje odgovaraju poslovnoj liniji ‚poslovanje sa stanovništvom’ (članak 319. CRR-a). Mogu postojati i iznosi za retke koji odgovaraju ‚poslovnom bankarstvu’ i ‚poslovanju sa stanovništvom’ u skladu sa standardiziranim pristupom (redci 060 i 070) te u skladu s alternativnim standardiziranim pristupom u redcima 110 i 120 (npr. ako se na društvo kćer primjenjuje standardizirani pristup, a na matični subjekt alternativni standardizirani pristup).

130

BANKARSKE AKTIVNOSTI KOJE PODLIJEŽU NAPREDNIM PRISTUPIMA

Iskazuju se relevantni podaci za institucije koje podliježu naprednim pristupima (članak 312. stavak 2. i članci 321. do 323. CRR-a).

U slučaju kombinirane primjene različitih pristupa kako je navedeno u članku 314. CRR-a, iskazuju se informacije o relevantnom pokazatelju za aktivnosti koje podliježu naprednim pristupima. To je slučaj i za sve ostale banke koje primjenjuju napredne pristupe.

4.2   C 17.00 – OPERATIVNI RIZIK: GUBICI I NAKNADE PREMA POSLOVNIM LINIJAMA I VRSTI DOGAĐAJA U PRETHODNOJ GODINI (OPR DETALJNIJI PODACI)

4.2.1   Opće napomene

118.

U ovom su obrascu sažete informacije o bruto gubicima i povratima gubitaka koje je institucija zabilježila u prethodnoj godini, prema vrstama događaja i poslovnim linijama.

119.

‚Bruto gubitak’ znači gubitak koji proizlazi iz događaja ili vrste događaja povezane s operativnim rizikom – kako je navedeno u članku 322. stavku 3. točki (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 – prije bilo kakvog povrata, ne dovodeći u pitanje 122.

120.

‚Povrat’ znači neovisni događaj povezan s izvornim gubitkom od operativnog rizika koji je vremenski odvojen i pri kojem se financijska sredstva ili priljevi ekonomskih koristi primaju od prvih ili trećih strana, poput osiguravatelja i drugih osoba.

121.

‚Štetni događaji s brzim povratom’ znači događaji povezani s operativnim rizikom koji dovode do gubitaka za koje je povrat ostvaren, djelomično ili u cijelosti, u roku od pet radnih dana. U slučaju štetnog događaja s brzim povratom u definiciju bruto gubitka uključuje se samo dio gubitka za koji povrat nije ostvaren u cijelosti (tj. gubitak umanjen za djelomični brzi povrat). Posljedično, štetni događaji koji dovode do gubitaka za koje je povrat ostvaren u cijelosti u roku od pet radnih dana ne uključuju se u definiciju bruto gubitka ni u izvješćivanje o detaljnim podacima OPR.

122.

‚Računovodstveni datum’ znači datum kada su gubitak ili rezerva/pričuva prvi put priznati u računu dobiti i gubitka u odnosu na gubitak od operativnog rizika. Taj datum logično slijedi nakon ‚datuma događaja’ (tj. datuma nastanka ili početka događaja povezanog s operativnim rizikom) i ‚datuma otkrića’ (tj. datuma kada je institucija saznala za događaj povezan s operativnim rizikom).

123.

Broj događaja je broj događaja povezanih s operativnim rizikom koji su prvi put iskazani u izvještajnom razdoblju.

124.

Ukupan iznos gubitka jest algebarski zbroj sljedećih elemenata:

i.

iznosi bruto gubitka koji se odnose na događaje povezane s operativnim rizikom koji su ‚prvi put iskazani’ u izvještajnom razdoblju (npr. izravne naknade, pričuve, namire);

ii.

iznosi bruto gubitka koji se odnose na pozitivna usklađenja gubitka tijekom izvještajnog razdoblja (npr. povećanje pričuva, povezani štetni događaji, dodatne namire) za događaje povezane s operativnim rizikom koji su ‚prvi put iskazani’ u prethodnim izvještajnim razdobljima i

iii.

iznosi bruto gubitka koji se odnose na negativna usklađenja gubitka tijekom izvještajnog razdoblja – zbog smanjenja pričuva – za događaje povezane s operativnim rizikom koji su ‚prvi put iskazani’ u prethodnim izvještajnim razdobljima.

125.

Broj događaja obično uključuje i događaje koji su prvi put iskazani u prethodnim izvještajnim razdobljima, a koji još nisu navedeni u prethodnim nadzornim izvješćima. Ukupni iznos gubitaka obično uključuje i elemente iz stavka 124. koji se odnose na prethodna izvještajna razdoblja, a koji još nisu navedeni u prethodnim nadzornim izvješćima.

126.

Najviši pojedinačni gubitak je najveći pojedinačni iznos iz stavka 124. točke i. ili ii.

127.

Zbroj pet najvećih gubitaka je zbroj pet najvećih iznosa iz stavka 124. točke i. ili ii.

128.

Ukupan povrat gubitka je zbroj svih povrata iskazanih u izvještajnom razdoblju koji se odnose na događaje povezane s operativnim rizikom koji su prvi put iskazani u izvještajnom razdoblju ili u prethodnim izvještajnim razdobljima.

129.

Vrijednosti iz lipnja pojedine godine privremene su vrijednosti, a o konačnim se vrijednostima izvješćuje u prosincu. Prema tome, vrijednosti iz lipnja odnose se na referentno razdoblje od šest mjeseci (tj. od 1.1. do 30.6. kalendarske godine), a vrijednosti iz prosinca na referentno razdoblje od dvanaest mjeseci (tj. od 1.1. do 31.12. kalendarske godine).

130.

Informacije se iskazuju raspoređivanjem gubitaka i povrata iznad internih pragova među poslovnim linijama (kako su definirane u članku 317. tablici 2. CRR-a, uključujući dodatnu poslovnu liniju ‚poslovne stavke’ iz članka 322. stavka 3. točke (b) CRR-a) i vrstama događaja (kako su definirane u članku 324. CRR-a), pri čemu se gubici koji odgovaraju jednom događaju mogu rasporediti među nekoliko poslovnih linija.

131.

U stupcima se iskazuju različite vrste događaja i ukupni iznosi za svaku poslovnu liniju, zajedno s bilješkom koja pokazuje najniži interni prag koji je primijenjen pri prikupljanju podataka o gubicima, pri čemu se u svakoj poslovnoj liniji iskazuje najniži i najviši prag ako postoji više pragova.

132.

U redcima se iskazuju poslovne linije, a u okviru svake poslovne linije informacije o broju događaja, ukupnom iznosu gubitka, najvišem pojedinačnom gubitku, zbroju pet najvećih gubitaka te ukupnom povratu gubitka.

133.

Za ukupne poslovne linije zahtijevaju se i podaci o broju događaja i ukupnom iznosu gubitka u okviru određenih raspona koji se temelje na unaprijed utvrđenim pragovima (10 000, 20 000, 100 000 i 1 000 000). Pragovi su utvrđeni u eurima, a uključeni su u svrhu usporedbe iskazanih gubitaka među institucijama; stoga ne moraju nužno biti povezani s minimalnim pragovima gubitka upotrijebljenima za interno prikupljanje podataka o gubicima, koji se iskazuju u drugom dijelu obrasca.

134.

Ako se algebarskim zbrojem elemenata ukupnog iznosa gubitka, kako je navedeno u stavku 124., utvrdi negativna vrijednost za određene kombinacije poslovnih linija/vrsta događaja, u odgovarajućim se ćelijama navodi vrijednost 0.

135.

Ovaj obrazac iskazuju institucije koje primjenjuju napredne pristupe ili standardizirani/alternativni standardizirani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva.

136.

Za provjeru uvjeta predviđenih člankom 5. stavkom (b) točkom 2. podtočkom (b) institucije upotrebljavaju ‚zbroj pojedinačnih ukupnih bilanci svih institucija u istoj državi članici’ na temelju najnovijih statističkih podataka koji su dostupni na web-stranici EBA-e za objavu nadzornih podataka.

137.

Institucije koje podliježu članku 5. stavku (b) točki 2. podtočki (b) ove Uredbe mogu iskazati samo sljedeće informacije o zbroju svih vrsta događaja (stupac 080) iz obrasca s detaljnijim podacima OPR:

(a)

broj događaja (redak 910);

(b)

ukupan iznos gubitka (redak 920);

(c)

najviši pojedinačni gubitak (redak 930);

(d)

zbroj pet najvećih gubitaka (redak 940) i

(e)

ukupan povrat gubitka (redak 950).

4.2.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010-070

VRSTE DOGAĐAJA

Institucije iskazuju gubitke u odgovarajućim stupcima 010 do 070 prema vrstama događaja kako su definirani u članku 324. CRR-a.

Institucije koje izračunavaju kapitalni zahtjev u skladu sa standardiziranim ili alternativnim standardiziranim pristupom mogu iskazati gubitke za koje vrsta događaja nije utvrđena u stupcu 080.

080

UKUPNE VRSTE DOGAĐAJA

Za svaku poslovnu liniju institucije u stupcu 080 iskazuju ukupan ‚broj događaja’, ‚ukupan iznos gubitka’ u ukupnom iznosu i ‚ukupan povrat gubitka’ u ukupnom iznosu kao jednostavno agregiranje broja štetnih događaja, ukupnih iznosa bruto gubitka i ukupnih iznosa povrata gubitka iskazanih u stupcima od 010 do 070. ‚Najviši pojedinačni gubitak’ u stupcu 080 najviši je iznos ‚najviših pojedinačnih bruto gubitaka’ iskazanih u stupcima 010 do 070. Za zbroj pet najvećih gubitaka, u stupcu 080 iskazuje se zbroj pet najvećih gubitaka u okviru jedne poslovne linije.

090 – 100

BILJEŠKA: PRAG PRIMIJENJEN U PRIKUPLJANJU PODATAKA

Institucije iskazuju u stupcima 090 i 100 minimalne pragove gubitka za prikupljanje internih podataka o gubicima u skladu s člankom 322. stavkom 3. točkom (c) zadnjom rečenicom CRR-a. Ako institucija primjenjuje samo jedan prag za svaku poslovnu liniju, popunjava se samo stupac 090. Ako postoje različiti pragovi koji se primjenjuju u istoj regulatornoj poslovnoj liniji, tada se popunjava i najviši primjenjivi prag (stupac 100).


Redci

010 – 850

POSLOVNE LINIJE: KORPORATIVNO FINANCIRANJE, TRGOVANJE I PRODAJA, BROKERSKI POSLOVI SA STANOVNIŠTVOM, POSLOVNO BANKARSTVO, POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM, PLAĆANJA I NAMIRE, AGENCIJSKE USLUGE, UPRAVLJANJE IMOVINOM, POSLOVNE STAVKE

Za svaku poslovnu liniju definiranu u članku 317. stavku 4. tablici 2. CRR-a, uključujući dodatnu poslovnu liniju ‚poslovne stavke’ iz članka 322. stavka 3. točke (b) CRR-a, i za svaku vrstu događaja institucija iskazuje, u skladu s internim pragovima, sljedeće informacije: broj događaja, ukupan iznos gubitka, najviši pojedinačni gubitak, zbroj pet najvećih gubitaka i ukupan povrat gubitka. Za štetni događaj koji utječe na više poslovnih linija ‚ukupan iznos gubitka’ raspoređuje se na sve pogođene poslovne linije.

910 – 950

UKUPNE POSLOVNE LINIJE

Za svaku vrstu događaja (stupac 010 do 080) potrebno je iskazati sljedeće informacije (članak 322. stavak 3. točke (b), (c) i (e) CRR-a o ukupnim poslovnim linijama (redci 910 do 950)):

—   Broj događaja (redak 910): iskazuje se broj događaja iznad internog praga prema vrsti događaja za ukupne poslovne linije. Navedena vrijednost može biti manja od agregiranja broja događaja prema poslovnim linijama jer se događaji s višestrukim utjecajima (utjecaji na različite poslovne linije) smatraju jednim.

—   Broj događaja. Od čega ≥ 10 000 i < 20 000, ≥ 20 000 i < 100 000, ≥ 100 000 i < 1 000 000, ≥ 1 000 000 (redci 911 do 914): iskazuje se broj internih događaja uključenih u raspone definirane u odgovarajućim redcima.

—   Ukupan iznos gubitka (redak 920): ukupan je iznos gubitka jednostavno agregiranje ukupnog iznosa gubitka za svaku poslovnu liniju.

—   Ukupan iznos gubitka, od čega ≥ 10 000 i < 20 000, ≥ 20 000 i < 100 000, ≥ 100 000 i < 1 000 000, ≥ 1 000 000 (redci 921 do 924): navodi se ukupan iznos gubitka uključen u raspone definirane u odgovarajućim redcima.

—   Najviši pojedinačni gubitak (redak 930): najviši pojedinačni gubitak najviši je gubitak iznad internog praga za svaku vrstu događaja i među svim poslovnim linijama. Navedene vrijednosti mogu biti veće od najvećeg pojedinačnog gubitka u svakoj poslovnoj liniji ako događaj utječe na različite poslovne linije.

—   Zbroj pet najvećih gubitaka (redak 940): iskazuje se zbroj pet najvećih bruto gubitaka za svaku vrstu događaja i među svim poslovnim linijama. Navedeni zbroj može biti viši od najvišeg zbroja pet najvećih gubitaka zabilježenih u svakoj poslovnoj liniji. Navedeni zbroj potrebno je iskazati bez obzira na broj gubitaka.

—   Ukupan povrat gubitka (redak 950): ukupan povrat gubitka jednostavno je agregiranje ukupnog povrata gubitka za svaku poslovnu liniju.

910-950/080

UKUPNE POSLOVNE LINIJE – UKUPNE VRSTE DOGAĐAJA

—   Broj događaja: za svaki redak od 910 do 914 broj događaja jednak je horizontalnom agregiranju broja događaja u odgovarajućem retku jer se u tim vrijednostima događaji koji utječu na različite poslovne linije već smatraju jednim događajem. Broj u retku 910 nije nužno jednak vertikalnom agregiranju broja događaja koji su uključeni u stupcu 080 jer jedan događaj može istodobno utjecati na različite poslovne linije.

—   Ukupan iznos gubitka: za svaki redak od 920 do 924 ukupan iznos gubitka jednak je horizontalnom agregiranju ukupnih iznosa gubitka prema vrsti događaja u odgovarajućem retku. Ukupan iznos gubitka u retku 920 jednak je vertikalnom agregiranju ukupnih iznosa gubitka prema poslovnim linijama u stupcu 080.

—   Najviši pojedinačni gubitak: kako je prethodno navedeno, ako događaj utječe na različite poslovne linije, iznos ‚najvišeg pojedinačnoga gubitka’ u ‚ukupnim poslovnim linijama’ za navedenu konkretnu vrstu događaja može biti viši od iznosa ‚najvišeg pojedinačnoga gubitka’ u svakoj poslovnoj liniji. Stoga je iznos u toj ćeliji jednak najvišem iznosu među vrijednostima ‚najvišeg pojedinačnoga gubitka’ u ‚ukupnim poslovnim linijama’, koji ne mora nužno biti jednak najvišoj vrijednosti ‚najvišeg pojedinačnoga gubitka’ među poslovnim linijama u stupcu 080.

—   Zbroj pet najvećih gubitaka: jednak je zbroju pet najvećih gubitaka u cijeloj matrici, što znači da ne mora nužno biti jednak ni najvišoj vrijednosti ‚zbroja pet najvećih gubitaka’ u ‚ukupnim poslovnim linijama’ ni najvišoj vrijednosti ‚zbroja pet najvećih gubitaka’ u stupcu 080.

—   Ukupan povrat gubitka: jednak je horizontalnom agregiranju ukupnih povrata gubitka prema vrsti događaja u retku 950 i vertikalnom agregiranju ukupnih povrata gubitka prema poslovnim linijama u stupcu 080.

5.   OBRASCI ZA TRŽIŠNI RIZIK

138.

Navedene se upute odnose na obrasce za izvješćivanje o izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu sa standardiziranim pristupom za valutni rizik (MKR SA FX), robni rizik (MKS SA COM), kamatni rizik (MKS SA TDI, MKR SA SEC, MKR SA CTP) i rizik vlasničkih instrumenata (MKS SA EQU). Osim toga, upute za obrazac za izvješćivanje o izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s pristupom internih modela (MKR IM) uključene su u ovom dijelu.

139.

Pozicijski rizik za dužnički ili vlasnički instrument dijeli se u dvije komponente radi izračuna kapitalnog zahtjeva povezanog s njim. Prva komponenta je specifični rizik – koji obuhvaća rizik promjene cijene spomenutog instrumenta radi faktora povezanih s izdavateljem ili, kad je riječ o izvedenicama, izdavateljem odnosnog instrumenta. Druga komponenta obuhvaća opći rizik – to je rizik promjene cijene instrumenta zbog (kad je riječ dužničkim instrumentima ili izvedenicama dužničkih instrumenata kojima se trguje) promjene razine kamatnih stopa ili (kad je riječ o vlasničkim instrumentima ili izvedenicama vlasničkih instrumenata) općih kretanja na tržištu vlasničkih instrumenata koja nisu povezana s posebnim karakteristikama pojedinih vrijednosnih papira. Opći tretman specifičnih instrumenata i postupaka netiranja naveden je u člancima 326. do 333. CRR-a.

5.1   C 18.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP POZICIJSKIM RIZICIMA DUŽNIČKIH INSTRUMENATA KOJIMA SE TRGUJE (MKR SA TDI)

5.1.1   Opće napomene

140.

Ovim su obrascem obuhvaćene pozicije i povezani kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike dužničkih instrumenata kojima se trguje u skladu sa standardiziranim pristupom (članak 102. i članak 105. stavak 1. CRR-a). Različiti rizici i metode dostupni u skladu s CRR-om raspoređeni su u redcima. Specifični rizik povezan s izloženostima uključenima u obrasce MKR SA SEC i MKR SA CTP potrebno je iskazati samo u obrascu s ukupnim podacima MKR SA TDI. Kapitalni zahtjevi iskazani u navedenim obrascima prenose se u ćeliju {325;060} (sekuritizacije) odnosno {330;060} (korelacijski portfelj namijenjen trgovanju).

141.

Obrazac je potrebno popuniti zasebno za ‚ukupne podatke’, uključujući prethodno definirani popis sljedećih valuta: EUR, ALL, BGN, CZK, DKK, EGP, GBP, HRK, HUF, ISK, JPY, LTL, MKD, NOK, PLN, RON, RUB, RSD, SEK, CHF, TRY, UAH, USD i jedan preostali obrazac za sve ostale valute.

5.1.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 020

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članak 102. i članak 105. stavak 1. CRR-a To su bruto pozicije koje nisu netirane instrumentima, ali isključujući pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje su upisane ili su predmet potpokroviteljstva trećih strana (članak 345. druga rečenica CRR-a). Za razliku između dugih i kratkih pozicija, koja se primjenjuje i na te bruto pozicije, vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

030 – 040

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članci 327. do 329. i 334. CRR-a. Za razliku između dugih i kratkih pozicija vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

050

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

Neto pozicije koje, u skladu s različitim pristupima koji se razmatraju u dijelu 3. glavi IV. poglavlju 2. CRR-a dobivaju kapitalni zahtjev.

060

KAPITALNI ZAHTJEVI

Kapitalni zahtjev za sve relevantne pozicije u skladu s dijelom 3. glavom IV. poglavljem 2. CRR-a

070

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a. Rezultat množenja kapitalnih zahtjeva s 12,5.


Redci

010 – 350

DUŽNIČKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE U KNJIZI TRGOVANJA

Pozicije u dužničkim instrumentima kojima se trguje u knjizi trgovanja i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi za pozicijski rizik u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (b) podtočkom i. CRR-a i dijelom 3. glavom IV. poglavljem 2. CRR-a iskazuju se ovisno o kategoriji rizika, dospijeću i korištenom pristupu.

011

OPĆI RIZIK

012

Izvedenice

Izvedenice uključene u izračun kamatnog rizika pozicija iz knjige trgovanja, uzimajući u obzir članke 328. do 331. ako su primjenjivi.

013

Ostala imovina i obveze

Instrumenti osim izvedenica uključeni u izračun kamatnog rizika pozicija iz knjige trgovanja.

020-200

PRISTUP KOJI SE TEMELJI NA DOSPIJEĆU

Pozicije u dužničkim instrumentima kojima se trguje koje podliježu pristupu koji se temelji na dospijeću u skladu s člankom 339. stavcima 1. do 8. CRR-a i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima iz članka 339. stavka 9. CRR-a. Pozicije se dijele prema zonama 1, 2 i 3, a one prema dospijeću instrumenata.

210 – 240

OPĆI RIZIK PRISTUP KOJI SE TEMELJI NA TRAJANJU

Pozicije u dužničkim instrumentima kojima se trguje koje podliježu pristupu koji se temelji na trajanju u skladu s člankom 340. stavcima 1. do 6. CRR-a i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima iz članka 340. stavka 7. CRR-a. Pozicija se dijeli prema zonama 1, 2 i 3.

250

SPECIFIČNI RIZIK

Zbroj iznosa iskazanih u redcima 251, 325 i 330

Pozicije u dužničkim instrumentima kojima se trguje koje podliježu kapitalnom zahtjevu za specifični rizik i odgovarajućem kapitalnom zahtjevu u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (b), člankom 335., člankom 336. stavcima 1. do 3., člancima 337. i 338. CRR-a. Potrebno je uzeti u obzir i članak 327. stavak 1. zadnju rečenicu CRR-a.

251 – 321

Kapitalni zahtjev za dužničke instrumente koji nisu predmet sekuritizacije

zbroj iznosa iskazanih u redcima 260 do 321

Kapitalni zahtjev za kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza koje nisu dobile vanjski rejting potrebno je izračunati zbrajanjem pondera rizika referentnih subjekata (članak 332. stavak 1. točka (e) stavci 1. i 2. CRR-a – ‚odnosne izloženosti’). Kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza koje nisu dobile vanjski rejting (članak 332. stavak 1. točka (e) stavak 3. CRR-a) iskazuju se zasebno u liniji 321.

Iskazivanje pozicija koje podliježu članku 336. stavku 3. CRR-a:

Postoji poseban tretman za obveznice koje ispunjavaju uvjete za ponder rizika od 10 % u knjizi pozicija kojima se ne trguje u skladu s člankom 129. stavkom 3. CRR-a (pokrivene obveznice). Specifični kapitalni zahtjevi su polovina su postotka druge kategorije u tablici 1. iz članka 336. CRR-a. Te pozicije potrebno je rasporediti u retke 280 – 300 u skladu s preostalim rokom do konačnog dospijeća.

Ako je opći rizik kamatnih pozicija zaštićen kreditnom izvedenicom, primjenjuju se članci 346. i 347.

325

Kapitalni zahtjev za sekuritizacijske instrumente

Ukupni kapitalni zahtjevi iskazani u stupcu 610 obrasca MKR SA SEC. Iskazuje se samo razina obrasca s ukupnim podacima MKR SA TDI.

330

Kapitalni zahtjev za korelacijski portfelj namijenjen trgovanju

Ukupni kapitalni zahtjevi iskazani u stupcu 450 obrasca MKR SA CTP. Iskazuje se samo razina obrasca s ukupnim podacima MKR SA TDI.

340

POSEBAN PRISTUP POZICIJSKOM RIZIKU ZA CIU

Članci 348. do 350. CRR-a Primjenjuje se kada se pozicije u CIU-u ili odnosnim instrumentima ne tretiraju u skladu s metodama iz dijela 3. glave IV. poglavlja 5. CRR-a. Uključuje, ako je to slučaj, učinke primjenjivih gornjih granica u kapitalnim zahtjevima.

Ako se primjenjuje poseban pristup u skladu s člankom 348. rečenicom 1. CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati jest 32 % neto pozicije predmetne izloženosti CIU-a. Ako se primjenjuje poseban pristup u skladu s člankom 348. rečenicom 2. CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati jest 32 % neto pozicije relevantne izloženosti CIU-a ili razlika između 40 % navedene neto pozicije i kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz valutnog rizika povezanog s navedenom izloženosti CIU-a, ovisno o tome što je niže.

350 – 390

DODATNI ZAHTJEVI ZA OPCIJE (RIZICI OSIM DELTA-RIZIKA)

Članak 329. stavak 3. CRR-a

Dodatni zahtjevi za opcije povezani s rizicima osim delta-rizika iskazuju se u metodi koja se upotrebljava za njihov izračun.

5.2   C 19.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP SPECIFIČNOM RIZIKU U SEKURITIZACIJAMA (MKR SA SEC)

5.2.1   Opće napomene

142.

U ovom se obrascu zahtijevaju informacije o pozicijama (sve/neto i duge/kratke) i povezanim kapitalnim zahtjevima za komponentu specifičnog rizika u pozicijskom riziku u sekuritizacijama/resekuritizacijama koji se drže u knjizi trgovanja (nisu priznati za korelacijski portfelj namijenjen trgovanju) u skladu sa standardiziranim pristupom.

143.

U obrascu MKR SA SEC određeni su kapitalni zahtjevi samo za specifični rizik sekuritizacijskih pozicija u skladu s člankom 335. u vezi s člankom 337. CRR-a. Ako su sekuritizacijske pozicije iz knjige trgovanja zaštićene kreditnim izvedenicama, primjenjuju se članci 346. i 347. CRR-a. Postoji samo jedan obrazac za sve pozicije iz knjige trgovanja, bez obzira na činjenicu upotrebljava li institucija standardizirani pristup ili pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za određivanje pondera rizika za svaku poziciju u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. CRR-a. Kapitalni zahtjevi za opći rizik tih pozicija iskazuju se u obrascima MKR SA TDI i MKR IM.

144.

Pozicije koje dobivaju ponder rizika 1 250 % mogu se, kao alternativa, odbiti od redovnog osnovnog kapitala (vidjeti članak 243. stavak 1. točku (b), članak 244. stavak 1. točku (b) i članak 258. CRR-a). Ako je to slučaj, navedene je pozicije potrebno iskazati u retku 460 obrasca CA1.

5.2.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 020

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članak 102. i članak 105. stavak 1. CRR-a u vezi s člankom 337. CRR-a (sekuritizacijske pozicije). Za razliku između dugih i kratkih pozicija, koja se primjenjuje i na te bruto pozicije, vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

030 – 040

(–) POZICIJE KOJE ČINE ODBITNU STAVKU OD REGULATORNOG KAPITALA (DUGE I KRATKE)

Članak 258. CRR-a

050 – 060

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članci 327. do 329. i 334. CRR-a. Za razliku između dugih i kratkih pozicija vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

070 – 520

RAŠČLAMBA NETO POZICIJA PREMA PONDERIMA RIZIKA

Članak 251. (tablica 1.) i članak 261. stavak 1. (tablica 4.) CRR-a. Duge i kratke pozicije potrebno je raščlaniti zasebno.

230-240 i 460-470

1 250 %

Članak 251. (tablica 1.) i članak 261. stavak 1. (tablica 4.) CRR-a.

250-260 i 480-490

METODA SUPERVIZORSKE FORMULE

Članak 337. stavak 2. CRR-a u vezi s člankom 262. CRR-a

Ovi se stupci iskazuju ako institucija upotrebljava alternativnu metodu supervizorske formule kojom su kapitalni zahtjevi određeni kao funkcija karakteristika skupa kolaterala i ugovornih svojstava tranše.

270 i 500

ODNOSNE IZLOŽENOSTI

Standardizirani pristup: Članci 253. i 254. i članak 256. stavak 5. CRR-a. Stupci za odnosne izloženosti sadržavaju sve slučajeve izloženosti bez rejtinga ako je ponder rizika dobiven iz odnosnog portfelja izloženosti (prosječni ponder rizika skupa izloženosti, najveći ponder rizika skupa izloženosti ili upotreba koncentracijskog omjera).

IRB pristup: Članak 263. stavci 2. i 3. CRR-a. Za prijevremene isplate vidjeti članak 265. stavak 1. i članak 256. stavak 5. CRR-a.

280-290/510-520

PRISTUP INTERNE PROCJENE

Članak 109. stavak 1. rečenica 2. i članak 259. stavci 3. i 4. CRR-a

Ovi se stupci iskazuju ako institucija upotrebljava pristup interne procjene za određivanje kapitalnih zahtjeva za likvidnosne linije i kreditne zahtjeve koje banke (uključujući banke treće strane) odobravaju ABCP jedinicama. Pristup interne procjene, temeljen na metodologijama VIPKR-a, primjenjuje se samo na izloženosti prema ABCP jedinicama koje na početku imaju interni rejting jednak investicijskom rangu.

530 – 540

UKUPAN UČINAK (USKLAĐENJE) ZBOG KRŠENJA ODREDABA O DUBINSKOJ ANALIZI

Članak 337. stavak 3. CRR-a u vezi s člankom 407. CRR-a Članak 14. stavak 2. CRR-a

550 – 570

PRIJE PRIMJENE GORNJE GRANICE – PONDERIRANE NETO DUGE/KRATKE POZICIJE I ZBROJ PONDERIRANIH NETO DUGIH I KRATKIH POZICIJA

Članak 337. CRR-a, ne uzimajući u obzir diskrecijsko pravo iz članka 335. CRR-a kojim se instituciji omogućava ograničenje proizvoda pondera i neto pozicije na najviši mogući iznos gubitka povezan s rizikom nastanka statusa neispunjavanja obveza

580 – 600

NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE – PONDERIRANE NETO DUGE/KRATKE POZICIJE I ZBROJ PONDERIRANIH NETO DUGIH I KRATKIH POZICIJA

Članak 337. CRR-a, uzimajući u obzir diskrecijsko pravo iz članka 335. CRR-a

610

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI

U skladu s člankom 337. stavkom 4. CRR-a, tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 31. prosinca 2014., institucija odvojeno zbraja svoje ponderirane neto duge pozicije (stupac 580) i svoje ponderirane neto kratke pozicije (stupac 590). Veći od navedena dva zbroja (nakon primjene gornje granice) predstavlja kapitalni zahtjev. U skladu s člankom 337. stavkom 4. CRR-a, od 2015. nadalje institucija zbraja svoje ponderirane neto pozicije, neovisno o tome jesu li duge ili kratke (stupac 600) kako bi izračunala kapitalne zahtjeve.


Redci

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

Ukupan iznos preostalih sekuritizacija (koje se drže u knjizi trgovanja) koji iskazuje institucija koja ima ulogu/uloge inicijatora i/ili investitora i/ili sponzora.

040,070 i 100

SEKURITIZACIJE

Članak 4. stavci 61. i 62. CRR-a

020,050, 080 i 110

RESEKURITIZACIJE

Članak 4. stavak 63. CRR-a

030-050

INICIJATOR

Članak 4. stavak 13. CRR-a

060-080

INVESTITOR

Kreditna institucija koja drži sekuritizacijske pozicije u sekuritizacijskoj transakciji u kojoj nije ni inicijator ni sponzor.

090-110

SPONZOR

Članak 4. stavak 14. CRR-a Ako sponzor i sekuritizira svoju imovinu, popunjava retke za inicijatora informacijama o vlastitoj sekuritiziranoj imovini.

120-210

RAŠČLAMBA UKUPNOG ZBROJA PONDERIRANIH NETO DUGIH I NETO KRATKIH POZICIJA PREMA VRSTI ODNOSNE IMOVINE

Članak 337. stavak 4. zadnja rečenica CRR-a

Raščlamba odnosne imovine u skladu je s klasifikacijom koja se upotrebljava u obrascu s detaljnijim podacima SEC(stupac ‚vrsta’):

—

–

1

–

stambene nekretnine;

—

–

2

–

poslovne nekretnine;

—

–

3

–

potraživanja po kreditnim karticama;

—

–

4

–

najam;

—

–

5

–

krediti trgovačkim društvima ili MSP-ovima (koji se tretiraju kao trgovačka društva);

—

–

6

–

potrošački krediti;

—

–

7

–

potraživanja od kupaca;

—

–

8

–

ostala imovina;

—

–

9

–

pokrivene obveznice;

—

–

10

–

ostale obveze.

Ako skup čine različite vrste imovine, za svaku sekuritizaciju institucija razmatra najvažniju vrstu.

5.3   C 20.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP SPECIFIČNOM RIZIKU ZA POZICIJE RASPOREĐENE U KORELACIJSKI PORTFELJ NAMIJENJEN TRGOVANJU (MKR SA CTP)

5.3.1   Opće napomene

145.

U ovom se obrascu zahtijevaju informacije o pozicijama korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju (koje čine sekuritizacije, kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza i ostale pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju uključene u skladu s člankom 338. stavkom 3.) i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima u skladu sa standardiziranim pristupom.

146.

U obrascu MKR SA CTP određeni su kapitalni zahtjevi samo za specifični rizik pozicija raspoređenih u korelacijski portfelj namijenjen trgovanju u skladu s člankom 335. u vezi s člankom 338. stavcima 2. i 3. CRR-a. Ako su pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju iz knjige trgovanja zaštićene kreditnim izvedenicama, primjenjuju se članci 346. i 347. CRR-a. Postoji samo jedan obrazac za sve pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju iz knjige trgovanja, bez obzira na činjenicu upotrebljava li institucija standardizirani pristup ili pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za određivanje pondera rizika za svaku poziciju u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 5. CRR-a. Kapitalni zahtjevi za opći rizik tih pozicija iskazuju se u obrascima MKR SA TDI i MKR IM.

147.

Ovom su strukturom obrasca razdvojene sekuritizacijske pozicije, kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza i ostale pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju. Kao rezultat toga, sekuritizacijske pozicije uvijek se iskazuju u redcima 030, 060 ili 090 (ovisno o ulozi institucije u sekuritizaciji). Kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza uvijek se iskazuju u liniji 110. ‚Ostale pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju’ nisu ni sekuritizacijske poziciji ni kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza (vidjeti definiciju u članku 338. stavku 3. CRR-a), nego su izričito ‚povezane’ (radi zaštite) s jednom od te dvije pozicije. Zbog toga su raspoređene ili pod stavku ‚sekuritizacija’ ili pod stavku ‚kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza’.

148.

Pozicije koje dobivaju ponder rizika 1 250 % mogu se, kao alternativa, odbiti od redovnog osnovnog kapitala (vidjeti članak 243. stavak 1. točku (b), članak 244. stavak 1. točku (b) i članak 258. CRR-a). Ako je to slučaj, navedene je pozicije potrebno iskazati u retku 460 obrasca CA1.

5.3.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 020

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članak 102. i članak 105. stavak 1. CRR-a u vezi s pozicijama koje su raspoređene u korelacijski portfelj namijenjen trgovanju u skladu s člankom 338. stavcima 2. i 3. CRR-a. Za razliku između dugih i kratkih pozicija, koja se primjenjuje i na te bruto pozicije, vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

030 – 040

(–) POZICIJE KOJE ČINE ODBITNU STAVKU OD REGULATORNOG KAPITALA (DUGE I KRATKE)

Članak 258. CRR-a

050 – 060

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članci 327. do 329. i 334. CRR-a. Za razliku između dugih i kratkih pozicija vidjeti članak 328. stavak 2. CRR-a.

070 – 400

RAŠČLAMBA NETO POZICIJA PREMA PONDERIMA RIZIKA (STANDARDIZIRANI I IRB PRISTUP)

Članak 251. (tablica 1.) i članak 261. stavak 1. (tablica 4.) CRR-a.

160 i 330

OSTALO

Ostali ponderi rizika koji nisu izričito navedeni u prethodnim stupcima

Za kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza samo one kojima nije dodijeljen vanjski rejting. Kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza kojima je dodijeljen vanjski rejting potrebno je iskazati u obrascu MKR SA TDI (redak 321) ili – ako su uključene u korelacijski portfelj namijenjen trgovanju – raspoređuju se u stupac odgovarajućeg pondera rizika.

170-180 i 360-370

1 250 %

Članak 251. (tablica 1.) i članak 261. stavak 1. (tablica 4.) CRR-a.

190-200 i 340-350

METODA SUPERVIZORSKE FORMULE

Članak 337. stavak 2. CRR-a u vezi s člankom 262. CRR-a

210/380

ODNOSNE IZLOŽENOSTI

Standardizirani pristup: Članci 253. i 254. i članak 256. stavak 5. CRR-a. Stupci za odnosne izloženosti sadržavaju sve slučajeve izloženosti bez rejtinga ako je ponder rizika dobiven iz odnosnog portfelja izloženosti (prosječni ponder rizika skupa izloženosti, najveći ponder rizika skupa izloženosti ili upotreba koncentracijskog omjera).

IRB pristup: Članak 263. stavci 2. i 3. CRR-a. Za prijevremene isplate vidjeti članak 265. stavak 1. i članak 256. stavak 5. CRR-a.

220 – 230 i 390 – 400

PRISTUP INTERNE PROCJENE

Članak 259. stavci 3. i 4. CRR-a

410-420

PRIJE PRIMJENE GORNJE GRANICE – PONDERIRANE NETO DUGE/KRATKE POZICIJE

Članak 338. CRR-a, ne uzimajući u obzir diskrecijsko pravo iz članka 335. CRR-a

430 – 440

NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE – PONDERIRANE NETO DUGE/KRATKE POZICIJE

Članak 338. CRR-a, uzimajući u obzir diskrecijsko pravo iz članka 335.

450

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI

Ukupni kapitalni zahtjevi određuju se kao i. zahtjev za specifični rizik koji bi se primjenjivao samo na neto duge pozicije (stupac 430) ili ii. zahtjev za specifični rizik koji bi se primjenjivao samo na neto kratke pozicije (stupac 440), ovisno o tome koji je veći.


Redci

010

UKUPNE IZLOŽENOSTI

Ukupni iznos preostalih pozicija (koje se drže u korelacijskom portfelju namijenjenom trgovanju) koji iskazuje institucija koja ima ulogu/uloge inicijatora, investitora ili sponzora

020-040

INICIJATOR

Članak 4. stavak 13. CRR-a

050-070

INVESTITOR

Kreditna institucija koja drži sekuritizacijske pozicije u sekuritizacijskoj transakciji u kojoj nije ni inicijator ni sponzor.

080-100

SPONZOR

Članak 4. stavak 14. CRR-a Ako sponzor i sekuritizira svoju imovinu, popunjava retke za inicijatora informacijama o vlastitoj sekuritiziranoj imovini.

030, 060 i 090

SEKURITIZACIJE

Korelacijski portfelj namijenjen trgovanju sadržava sekuritizacije, kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza i moguće ostale pozicije za zaštitu koje ispunjavaju kriterije iz članka 338. stavaka 2. i 3. CRR-a

Izvedenice sekuritizacijskih izloženosti kojima se osigurava proporcionalan udio te pozicije za zaštitu pozicija korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju uključuju se u redak ‚Ostale pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju’.

110

KREDITNE IZVEDENICE NA OSNOVI N-TOG NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

Kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza koje su zaštićene kreditnim izvedenicama na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s člankom 347. CRR-a iskazuju se ovdje.

Inicijator, investitor i sponzor pozicija ne ispunjavaju uvjere za kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kao posljedica toga, kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza ne mogu se raščlaniti kao sekuritizacijske pozicije..

040, 070, 100 i 120

OSTALE POZICIJE KORELACIJSKOG PORTFELJA NAMIJENJENOG TRGOVANJU

Uključene su pozicije u sljedećem:

—

izvedenicama sekuritizacijskih izloženosti kojima se osigurava proporcionalan udio te pozicija za zaštitu pozicija korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju koje se uključuje se u redak ‚Ostale pozicije korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju’;

—

pozicijama korelacijskog portfelja namijenjenog trgovanju koje su zaštićene kreditnim izvedenicama u skladu s člankom 346. CRR-a;

—

ostalim pozicijama koje ispunjavaju uvjete iz članka 338. stavka 3. CRR-a.

5.4   C 21.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP POZICIJSKOM RIZIKU U VLASNIČKIM INSTRUMENTIMA (MKR SA EQU)

5.4.1   Opće napomene

149.

U ovom se obrascu zahtijevaju informacije o pozicijama i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima za pozicijski rizik u vlasničkim instrumentima koji se drže u knjizi trgovanja i tretiraju se u skladu sa standardiziranim pristupom.

150.

Obrazac je potrebno popuniti zasebno za ‚ukupne podatke’, uključujući stalan prethodno definirani popis sljedećih tržišta: Bugarske, Hrvatske, Češke, Danske, Egipta, Mađarske, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Poljske, Rumunjske, Švedske, Ujedinjene Kraljevine, Albanije, Japana, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Ruske Federacije, Srbije, Švicarske, Turske, Ukrajine, SAD-a, europodručja uključujući jedan preostali obrazac za sva ostala tržišta. Za potrebe iskazivanja zahtjeva pojam ‚tržište’ čita se kao ‚zemlja’.

5.4.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 020

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članak 102. i članak 105. stavak 1. CRR-a To su bruto pozicije koje nisu netirane instrumentima, ali isključujući pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje su upisane ili su predmet potpokroviteljstva trećih strana (članak 345. druga rečenica CRR-a).

030 – 040

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članci 327., 329., 332., 341. i 345. CRR-a

050

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

Neto pozicije koje, u skladu s različitim pristupima koji se razmatraju u dijelu 3. glavi IV. poglavlju 2. CRR-a dobivaju kapitalni zahtjev. Kapitalni zahtjev potrebno je izračunati za svako nacionalno tržište zasebno.

060

KAPITALNI ZAHTJEVI

Kapitalni zahtjev za sve relevantne pozicije u skladu s dijelom 3. glavom IV. poglavljem 2. CRR-a

070

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a. Rezultat množenja kapitalnih zahtjeva s 12,5.


Redci

010 – 130

VLASNIČKI INSTRUMENTI U KNJIZI TRGOVANJA

Kapitalni zahtjevi za pozicijski rizik u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (b) podtočkom i. CRR-a i dijelom 3. glavom IV. poglavljem 2. odjeljkom 3.

020 – 040

CRR-a OPĆI RIZIK

Pozicije u vlasničkim instrumentima koje podliježu općem riziku (članak 343. CRR-a) i njihov odgovarajući kapitalni zahtjev u skladu s dijelom 3. glavom IV. poglavljem 2. odjeljkom 3. CRR-a.

Obje su raščlambe (021/022 te 030/040) raščlamba povezana sa svim pozicijama koje podliježu općem riziku.

U redcima 021 i 022 zahtijevaju se informacije o raščlambi prema instrumentima. Samo se raščlamba u redcima 030 i 040 upotrebljava kao osnova za izračun kapitalnih zahtjeva.

021

Izvedenice

Izvedenice uključene u izračun rizika vlasničkih instrumenata za pozicije iz knjige trgovanja, uzimajući u obzir članke 329. i 332. ako su primjenjivi

022

Ostala imovina i obveze

Instrumenti osim izvedenica uključeni u izračun rizika vlasničkih instrumenata za pozicije iz knjige trgovanja

030

Široko diversificirane budućnosnice na osnovi dioničkog indeksa kojima se trguje na burzi i koje podliježu posebnom pristupu

Široko diversificirane budućnosnice na osnovi dioničkog indeksa kojima se trguje na burzi i koje podliježu posebnom pristupu u skladu s člankom 344. stavcima 1. i 4. CRR-a. Te pozicije podliježu samo općem riziku i, u skladu s tim, ne smiju se iskazivati u retku 050.

040

Ostali vlasnički instrumenti koji nisu široko diversificirane budućnosnice na osnovi dioničkog indeksa kojima se trguje na burzi

Ostale pozicije u vlasničkim instrumentima koje podliježu specifičnom riziku i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima u skladu s člankom 343. i člankom 344. stavkom 3. CRR-a

050

SPECIFIČNI RIZIK

Pozicije u vlasničkim instrumentima koje podliježu specifičnom riziku i odgovarajućem kapitalnom zahtjevu u skladu s člankom 342. i člankom 344. stavkom 4.

080

POSEBAN PRISTUP POZICIJSKOM RIZIKU ZA CIU

U CRR-u te pozicije nisu izričito raspoređene u kamatni rizik ili rizik vlasničkih instrumenata. Za potrebe izvješćivanje te se pozicije iskazuju u obrascu MKR SA EQU.

Pozicije u CIU-u ako se kapitalni zahtjevi izračunavaju u skladu s člankom 348. stavkom 1. CRR-a. Primjenjuje se kada se pozicije u CIU-u ili odnosnim instrumentima ne tretiraju u skladu s metodama iz dijela 3. glave IV. poglavlja 5. CRR-a (upućivanje na poglavlje ‚Primjena internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva’).

Ako se primjenjuje poseban pristup u skladu s člankom 348. stavkom 1. rečenicom 1. CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati jest 32 % neto pozicije predmetne izloženosti CIU-a. Ako se primjenjuje poseban pristup u skladu s člankom 348. stavkom 1. rečenicom 2. CRR-a, iznos koji je potrebno iskazati jest 32 % neto pozicije relevantne izloženosti CIU-a ili razlika između 40 % navedene neto pozicije i kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz valutnog rizika povezanog s navedenom izloženosti CIU-a, ovisno o tome što je niže.

Ako se primjenjuju specifične metode iz članka 350. CRR-a, iskazivanje tih pozicija u skladu je s odnosnim ulaganjima. Kao posljedica toga, te bi se pozicije iskazivalo u relevantnim redcima obrasca MKR SA TDI ili MKR SA EQU.

090 – 130

DODATNI ZAHTJEVI ZA OPCIJE (RIZICI OSIM DELTA-RIZIKA)

Članak 329. stavci 2. i 3. CRR-a

Dodatni zahtjevi za opcije povezani s rizicima osim delta-rizika iskazuju se u metodi koja se upotrebljava za njihov izračun.

5.5   C 22.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUP VALUTNOM RIZIKU (MKR SA FX)

5.5.1   Opće napomene

151.

Institucije iskazuju informacije o pozicijama u svakoj valuti (uključujući izvještajnu valutu) i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima za valute koje se tretiraju u skladu sa standardiziranim pristupom. Pozicija se izračunava za svaku valutu (uključujući euro), zlato i pozicije u CIU-u. Stupci 100 do 470 ovog obrasca iskazuju se čak i ako institucije nisu obvezne izračunavati kapitalne zahtjeve za valutni rizik u skladu s člankom 351. CRR-a.

152.

Bilješke uz obrazac popunjavaju se zasebno za sve valute država članica Europske unije i sljedeće valute: USD, CHF, JPY, RUB, TRY, AUD, CAD, RSD, ALL, UAH, MKD, EGP, ARS, BRL, MXN, HKD, ICK, TWD, NZD, NOK, SGD, KRW, CNY i sve ostale valute.

5.5.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

020-030

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Bruto pozicije na osnovi imovine, iznosi koji će biti plaćeni i slične stavke iz članka 352. stavka 1. CRR-a U skladu s člankom 352. stavkom 2., podložno odobrenju nadležnih tijela, ne iskazuju se pozicije koje je institucija zauzela s ciljem zaštite od negativnih učinaka promjene tečaja na svoje omjere u skladu s člankom 92. stavkom 1. i pozicije koje se odnose na stavke koje su već izuzete iz izračuna regulatornog kapitala.

040-050

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Članak 352. stavci 3. i 4. prva i druga rečenica i članak 353. CRR-a

Neto pozicije izračunavaju se za svaku valutu te, u skladu s tim, mogu postojati istovremene duge i kratke pozicije.

060-080

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

Članak 352. stavak 4. treća rečenica i članci 353. i 354. CRR-a

060-070

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU (DUGE I KRATKE)

Duge i kratke pozicije za svaku valutu izračunavaju se odbijanjem ukupnih kratkih pozicija od ukupnih dugih pozicija.

Neto duge pozicije za svaki posao u nekoj valuti dodaju se kako bi se dobile neto duge pozicije u toj valuti.

Neto kratke pozicije za svaki posao u nekoj valuti dodaju se kako bi se dobile neto kratke pozicije u toj valuti.

Neusklađene pozicije dodaju se pozicijama koje podliježu kapitalnim zahtjevima za ostale valute (redak 030 u stupcu 060 ili 070), ovisno o njihovom kratkom ili dugom aranžmanu.

080

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU (USKLAĐENE)

Usklađene pozicije za visokokorelirane valute

 

KAPITALNI ZAHTJEV ZA RIZIK (%)

Kako je definirano u člancima 351. i 354., kapitalni zahtjevi za rizik iskazuju se u postotku.

090

KAPITALNI ZAHTJEVI

Kapitalni zahtjev za sve relevantne pozicije u skladu s dijelom 3. glavom IV. poglavljem 3. CRR-a

100

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a. Rezultat množenja kapitalnih zahtjeva s 12,5.


Redci

010

UKUPNE POZICIJE U NEIZVJEŠTAJNIM VALUTAMA

Pozicije u neizvještajnim valutama i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (c) podtočkom i. i člankom 352. stavcima 2. i 4. CRR-a (radi preračunavanja u izvještajnu valutu)

020

VISOKOKORELIRANE VALUTE

pozicije i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi za valute iz članka 354. CRR-a

030

SVE OSTALE VALUTE (uključujući CIU-e koji se tretiraju kao različite valute)

Pozicije i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi za valute koje podliježu općem postupku iz članka 351. i članka 352. stavaka 2. i 4. CRR-a

Iskazivanje CIU-a koji se tretiraju kao zasebne valute u skladu s člankom 353. CRR-a:

Postoje dva različita tretmana CIU-a koji se tretiraju kao zasebne valute radi izračuna kapitalnih zahtjeva:

1.

izmijenjena metoda pozicija u zlatu ako smjer ulaganja CIU-a nije dostupan (navedeni se CIU-i dodaju ukupnim neto valutnim pozicijama institucije)

2.

ako je smjer ulaganja CIU-a dostupan, navedeni se CIU-i dodaju ukupnoj otvorenoj valutnoj poziciji (dugoj ili kratkoj, ovisno o smjeru CIU-a)

Iskazivanje navedenih CIU-a na odgovarajući način slijedi izračun kapitalnih zahtjeva.

040

ZLATO

Pozicije i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi za valute koje podliježu općem postupku iz članka 351. i članka 352. stavaka 2. i 4. CRR-a

050 – 090

DODATNI ZAHTJEVI ZA OPCIJE (RIZICI OSIM DELTA-RIZIKA)

Članak 352. stavci 5. i 6. CRR-a

Dodatni zahtjevi za opcije povezani s rizicima osim delta-rizika iskazuju se u metodi koja se upotrebljava za njihov izračun.

100-120

Raščlamba ukupnih pozicija (uključujući izvještajnu valutu) prema vrstama izloženosti

Ukupne pozicije raščlanjuju se prema izvedenicama, ostaloj imovini i obvezama te izvanbilančnim stavkama.

100

Ostala imovina i obveze osim izvanbilančnih stavki i izvedenica

Pozicije koje nisu uključene u redak 110 ili 120 uključuju se ovdje.

110

Izvanbilančne stavke

Stavke uključene u Prilog I. CRR-a, osim stavki uključenih kao transakcije financiranja vrijednosnih papira i transakcije s dugim rokom namire ili iz netiranja između različitih kategorija proizvoda

120

Izvedenice

Pozicije vrednovane u skladu s člankom 352. CRR-a

130-480

BILJEŠKE: DEVIZNE POZICIJE

Bilješke uz obrazac popunjavaju se zasebno za sve valute država članica Europske unije i sljedeće valute: USD, CHF, JPY, RUB, TRY, AUD, CAD, RSD, ALL, UAH, MKD, EGP, ARS, BRL, MXN, HKD, ICK, TWD, NZD, NOK, SGD, KRW, CNY i sve ostale valute.

5.6   C 23.00 – TRŽIŠNI RIZIK: STANDARDIZIRANI PRISTUPI ROBI (MKR SA COM)

5.6.1   Opće napomene

153.

U ovom se obrascu zahtijevaju informacije o pozicijama u robi i odgovarajućim kapitalnim zahtjevima koje se tretiraju u skladu sa standardiziranim pristupom.

5.6.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

010 – 020

SVE POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Bruto dugim/kratkim pozicijama smatraju se pozicije u istoj robi u skladu s člankom 357. stavcima 1. i 4. CRR-a (vidjeti i članak 359. stavak 1. CRR-a).

030 – 040

NETO POZICIJE (DUGE I KRATKE)

Kako su definirane u članku 357. stavku 3. CRR-a

050

POZICIJE KOJE PODLIJEŽU KAPITALNOM ZAHTJEVU

Neto pozicije koje, u skladu s različitim pristupima koji se razmatraju u dijelu 3. glavi IV. poglavlju 4. CRR-a dobivaju kapitalni zahtjev.

060

KAPITALNI ZAHTJEVI

Kapitalni zahtjev za sve relevantne pozicije u skladu s dijelom 3. glavom IV. poglavljem 4. CRR-a

070

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a. Rezultat množenja kapitalnih zahtjeva s 12,5.


Redci

010

UKUPNE POZICIJE U ROBI

Pozicije u robi i njihovi odgovarajući kapitalni zahtjevi za tržišni rizik u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkom (c) podtočkom iii. CRR-a i dijelom 3. glavom IV. poglavljem 4. CRR-a

020 – 060

POZICIJE PREMA KATEGORIJI ROBE

Za potrebe izvješćivanja roba se raspoređuje u četiri glavne skupine robe iz tablice 2. u članku 361. CRR-a.

070

PRISTUP LJESTVICE DOSPIJEĆA

Pozicije u robi koje podliježu pristupu ljestvici dospijeća iz članka 359. CRR-a

080

PROŠIRENI PRISTUP LJESTVICE DOSPIJEĆA

pozicije u robi koje podliježu proširenom pristupu ljestvici dospijeća iz članka 361. CRR-a

090

POJEDNOSTAVLJENI PRISTUP

Pozicije u robi koje podliježu pojednostavljenom pristupu iz članka 360. CRR-a

100-140

DODATNI ZAHTJEVI ZA OPCIJE (RIZICI OSIM DELTA-RIZIKA)

Članak 358. stavak 4. CRR-a

Dodatni zahtjevi za opcije povezani s rizicima osim delta-rizika iskazuju se u metodi koja se upotrebljava za njihov izračun.

5.7   C 24.00 – INTERNI MODEL ZA TRŽIŠNI RIZIK (MKR IM)

5.7.1   Opće napomene

154.

Ovaj obrazac sadržava raščlambu vrijednosti VaR i VaR u stresnim uvjetima (sVaR) prema različitim tržišnim rizicima (za dužničke, vlasničke, valutne i robne instrumente) i ostale informacije koje su relevantne za izračun kapitalnih zahtjeva.

155.

Općenito, izvješćivanje ovisi o strukturi modela institucija, odnosno iskazuju li vrijednosti za opći i specifični rizik zasebno ili zajedno. Isto vrijedi za raščlanjivanje vrijednosti VaR/VaR u stresnim uvjetima u kategorije rizika (kamatni rizik, rizik vlasničkih instrumenata, robni rizik i valutni rizik). Institucija može odustati od iskazivanja prethodno navedenog raščlanjivanja ako dokaže da bi iskazivanje tih vrijednosti bilo preveliko opterećenje.

5.7.2   Upute za specifične pozicije

Stupci

030-040

VaR

Najveći mogući gubitak koji bi proizišao iz promjene cijene uz danu vjerojatnost tijekom određenog razdoblja

030

Multiplikacijski faktor (mc) × prosjek vrijednosti VaR za prethodnih 60 radnih dana (VaRavg)

članak 364. stavak 1. točka (a) podtočka ii. i članak 365. stavak 1. CRR-a

040

Prethodni dan VaR (VaRt-1)

Članak 364. stavak 1. točka (a) podtočka i. i članak 365. stavak 1. CRR-a

050-060

VaR u stresnim uvjetima

najveći mogući gubitak koji bi proizišao iz promjene cijene uz danu vjerojatnost tijekom određenog razdoblja dobiven primjenom ulaznih parametara koji su kalibrirani za povijesne podatke neprekinutog 12-mjesečnog razdoblja značajnog financijskog stresa vezano u portfelj institucije

050

Multiplikacijski faktor (ms) × prosjek za prethodnih 60 radnih dana (SVaRavg)

članak 364. stavak 1. točka (b) podtočka ii. i članak 365. stavak 1. CRR-a

060

Najnoviji raspoloživi iznos (SVaRt-1)

Članak 364. stavak 1. točka (b) podtočka i. i članak 365. stavak 1. CRR-a

070-080

KAPITALNI ZAHTJEV ZA DODATNI RIZIK NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA I MIGRACIJSKI RIZIK

Najveći mogući gubitak koji bi proizišao iz promjene cijene povezane s dodatnim rizikom nastanka statusa neispunjavanja obveza i migracijskim rizikom izračunatima u skladu s člankom 364. stavkom 2. točkom (b) u vezi s dijelom trećim, glavom IV. poglavljem 5. odjeljkom 4. CRR-a

070

Prosječna vrijednost u prethodnih 12 tjedana

Članak 364. stavak 2. točka (b) podtočka ii. u vezi s dijelom trećim, glavom IV. poglavljem 5. odjeljkom 4. CRR-a

080

Najnovija vrijednost

Članak 364. stavak 2. točka (b) podtočka i. u vezi s dijelom trećim, glavom IV. poglavljem 5. odjeljkom 4. CRR-a

090-110

KAPITALNI ZAHTJEV ZA SVE CJENOVNE RIZIKE ZA KORELACIJSKI PORTFELJ NAMIJENJEN TRGOVANJU

090

PRAG

Članak 364. stavak 3. točka (c) CRR-a

= 8 % kapitalnog zahtjeva koji bi se izračunao u skladu s člankom 338. stavkom 1. CRR-a za sve pozicije uključene u kapitalni zahtjev za ‚sve cjenovne rizike’.

100-110

PROSJEČNA VRIJEDNOST U PRETHODNIH 12 TJEDANA I NAJNOVIJA VRIJEDNOST

Članak 364. stavak 3. točka (b)

110

NAJNOVIJA VRIJEDNOST

Članak 364. stavak 3. točka (a)

120

KAPITALNI ZAHTJEVI

kapitalni zahtjevi iz članka 364. CRR-a za sve faktore rizika, uzimajući u obzir učinke korelacije, ako je primjenjivo, uvećane za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik te sve cjenovne rizike za korelacijski portfelj namijenjen trgovanju, ali isključujući sekuritizacijske kapitalne zahtjeve za sekuritizaciju i kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s člankom 364. stavkom 2. CRR-a

130

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a. Rezultat množenja kapitalnih zahtjeva s 12,5.

140

Broj prekoračenja (za prethodnih 250 radnih dana)

Iz članka 366. CRR-a.

150-160

Multiplikacijski faktor za VaR (mc) i multiplikacijski faktor za SVaR (ms)

Iz članka 366. CRR-a.

170 – 180

PRETPOSTAVLJENI ZAHTJEV ZA PRAG KORELACIJSKOG PORTFELJA NAMIJENJENOG TRGOVANJU – PONDERIRANE NETO DUGE/KRATKE POZICIJE NAKON PRIMJENE GORNJE GRANICE

Iznosi koji su iskazani i služe kao osnova za izračun kapitalnog zahtjeva za prag za sve cjenovne rizike u skladu s člankom 364. stavkom 3. točkom (c) CRR-a, uzimajući u obzir diskrecijsko pravo iz članka 335. CRR-a prema kojem institucija može ograničiti proizvod ponderiranja i neto pozicije na najviši mogući iznos gubitka povezan s rizikom nastanka statusa neispunjavanja obveza.


Redci

010

UKUPNE POZICIJE

Ukupne pozicije odgovaraju dijelu pozicijskog, valutnog i robnog rizika iz članka 363. stavka 1. CRR-a koji je povezan s faktorima rizika iz članka 367. stavka 2. CRR-a.

U pogledu stupaca 030 do 060 (VaR i VaR u stresnim uvjetima), vrijednosti u retku s ukupnim podacima nisu jednake raščlanjivanju vrijednosti VaR/VaR u stresnim uvjetima na relevantne komponente rizika. Stoga raščlanjivanje pripada bilješkama.

020

DUŽNIČKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE

Dužnički instrumenti kojima se trguje odgovaraju dijelu pozicijskog rizika iz članka 363. stavka 1. CRR-a koji je povezan s faktorima kamatnog rizika iz članka 367. stavka 2. CRR-a

030

DUŽNIČKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE – OPĆI RIZIK

Opći rizik definiran u članku 362. CRR-a

040

DUŽNIČKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE – SPECIFIČNI RIZIK

Specifični rizik definiran u članku 362. CRR-a

050

VLASNIČKI INSTRUMENTI

Vlasnički instrumenti odgovaraju dijelu pozicijskog rizika iz članka 363. stavka 1. CRR-a koji je povezan s faktorima rizika vlasničkih instrumenata iz članka 367. stavka 2. CRR-a.

060

VLASNIČKI INSTRUMENTI – OPĆI RIZIK

Opći rizik definiran u članku 362. CRR-a

070

VLASNIČKI INSTRUMENTI – SPECIFIČNI RIZIK

Specifični rizik definiran u članku 362. CRR-a

080

VALUTNI RIZIK

Članak 363. stavak 1. i članak 367. stavak 2. CRR-a

090

ROBNI RIZIK

Članak 363. stavak 1. i članak 367. stavak 2. CRR-a

100

UKUPAN IZNOS ZA OPĆI RIZIK

Tržišni rizik do kojeg su dovela opća kretanja na tržištu dužničkih instrumenata kojima se trguje, vlasničkih instrumenata, valuta i robe. VaR za opći rizik svih faktora rizika (uzimajući u obzir učinke korelacije ako je primjenjivo).

110

UKUPAN IZNOS ZA SPECIFIČNI RIZIK

Komponenta specifičnog rizika dužničkih instrumenata kojima se trguje i vlasničkih instrumenata. VaR za specifični rizik vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata kojima se trguje iz knjige trgovanja (uzimajući u obzir učinke korelacije ako je primjenjivo).

5.8   C 25.00 – RIZIK PRILAGODBE KREDITNOM VREDNOVANJU (CVA)

5.8.1   Upute za specifične pozicije

Stupci

010

Vrijednost izloženosti

Članak 271. CRR-a u skladu s člankom 382. CRR-a

ukupan EAD iz svih transakcija koje podliježu zahtjevu za CVA rizik

020

od čega: OTC izvedenice

Članak 271. CRR-a u skladu s člankom 382. stavkom 1. CRR-a

Dio ukupne izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane isključivo na osnovi OTC izvedenica. Informacije se ne zahtijevaju od institucija koje primjenjuju metodu internog modela i koje drže OTC izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira u istom skupu za netiranje.

030

od čega: TRANSAKCIJE FINANCIRANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Članak 271. CRR-a u skladu s člankom 382. stavkom 2. CRR-a

Dio ukupne izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane isključivo na osnovi transakcija financiranja vrijednosnih papira. Informacije se ne zahtijevaju od institucija koje primjenjuju metodu internog modela i koje drže OTC izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira u istom skupu za netiranje.

040

MULTIPLIKACIJSKI FAKTOR (mc) × PROSJEK ZA PRETHODNIH 60 RADNIH DANA (VaRavg)

Članak 383. CRR-a u skladu s člankom 363. stavkom 1. točkom (d) CRR-a

Izračun vrijednosti VaR temelji se na internim modelima za tržišni rizik.

050

PRETHODNI DAN (VaRt-1)

Vidjeti upute za stupac 040.

060

MULTIPLIKACIJSKI FAKTOR (ms) × PROSJEK ZA PRETHODNIH 60 RADNIH DANA (SVaRavg)

Vidjeti upute za stupac 040.

070

NAJNOVIJI RASPOLOŽIVI IZNOS (SVaRt-1)

Vidjeti upute za stupac 040.

080

KAPITALNI ZAHTJEVI

Članak 92. stavak 3. točka (d) CRR-a

Kapitalni zahtjevi za CVA rizik izračunani odabranom metodom

090

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

Članak 92. stavak 4. točka (b) CRR-a

Kapitalni zahtjevi pomnoženi s 12,5

 

Bilješke

100

Broj drugih ugovornih strana

Članak 382. CRR-a

Broj drugih ugovornih strana uključenih u izračun kapitalnih zahtjeva za CVA rizik

Druge ugovorne strane su podgrupa dužnika. Postoje samo u slučaju transakcija izvedenicama ili transakcija financiranja vrijednosnih papira u kojima su samo druga ugovorna strana.

110

od čega: zamjenska vrijednost upotrijebljena je za određivanje kreditne marže

Broj drugih ugovornih strana kada je kreditna marža određena upotrebom zamjenske vrijednosti umjesto izravno zabilježenih tržišnih podataka

120

OBRAČUNATI CVA

Računovodstvene odredbe na osnovi smanjene kreditne sposobnosti drugih ugovornih strana povezanih s izvedenicama

130

UGOVOR O RAZMJENI NA OSNOVI NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA JEDNOG SUBJEKTA

Članak 386. stavak 1. točka (a) CRR-a

Ukupni zamišljeni iznosi ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza jednog subjekta koji se upotrebljavaju kao zaštita za CVA rizik

140

INDEKSI UGOVORA O RAZMJENI NA OSNOVI NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

Članak 386. stavak 1. točka (b) CRR-a

Ukupni zamišljeni iznosi indeksa ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza koji se upotrebljavaju kao zaštita za CVA rizik


Redci

010

Ukupan CVA rizik

Zbroj redaka 020 – 040, prema potrebi

020

U skladu s naprednom metodom

Napredna metoda za CVA rizik kako je propisana člankom 383. CRR-a

030

U skladu sa standardiziranom metodom

Standardizirana metoda za CVA rizik kako je propisana člankom 384. CRR-a

040

Na temelju metode originalne izloženosti

Iznosi koji podliježu primjeni članka 385. CRR-a”

(1)  Podaci koji se zahtijevaju od institucija u ovom obrascu iskazuju se na akumuliranoj osnovi za kalendarsku godinu ili godinu izvješćivanja (tj. od 1. siječnja tekuće godine).

(2)  ‚Samostalne institucije’ nisu dio grupe niti se konsolidiraju u istoj zemlji u kojoj podliježu kapitalnim zahtjevima.

PRILOG III

1.   Bilanca [Izvješće o financijskom položaju]

1.3.   Vlasnički instrumenti

 

Upućivanja

Raščlamba u tablici

Knjigovodstvena vrijednost

010

010

Kapital

MRS 1.54(r), članak 22. BAD-a

46

 

020

Uplaćeni kapital

MRS 1.78(e)

 

 

030

Neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje

MRS 1.78(e); Prilog V. dio 2.14.

 

 

040

Premija na dionice

MRS 1.78(e); članak 4. stavak 1. točka 124. CRR-a

46

 

050

Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala

Prilog V. dio 2.15-16.

46

 

060

Komponenta vlasničkih instrumenata složenih financijskih instrumenata

MRS 32.28-29; Prilog V. dio 2.15.

 

 

070

Ostali izdani vlasnički instrumenti Prilog V. dio 2.16.

Prilog V. dio 2.16.

 

 

080

Ostali vlasnički udjeli

MSFI 2.10; Prilog V. dio 2.17.

 

 

090

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

članak 4. stavak 1. točka 100. CRR-a

46

 

095

Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak

MRS 1.82 A(a)

 

 

100

Materijalna imovina

MRS 16.39-41

 

 

110

Nematerijalna imovina

MRS 38.85-87

 

 

120

Aktuarski dobici ili (–) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca

MRS 1.7

 

 

122

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

MSFI 5.38 UP primjer 12.

 

 

124

Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

MRS 1.82(h); MRS 28.11

 

 

128

Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak

MRS 1.82 A(a)

 

 

130

Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]

MRS 39.102(a)

 

 

140

Zamjena strane valute

MRS 21.52(b); MRS 21.32, 38-49

 

 

150

Zaštita izvedenica. Zaštite novčanog toka [efektivni udjel]

MSFI 7.23(c); MRS 39.95-101

 

 

160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

MSFI 7.20(a)(ii); MRS 39.55(b)

 

 

170

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

MSFI 5.38 UP primjer 12.

 

 

180

Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

MRS 1.82(h); MRS 28.11

 

 

190

Zadržane dobiti

članak 4. stavak 1. točka 123. CRR-a

 

 

200

Revalorizacijske rezerve

MSFI 1.30, D5-D8; Prilog V. dio 2.18.

 

 

210

Ostale rezerve

MRS 1.54; MRS 1.78(e)

 

 

220

Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

MRS 28.11; Prilog V. dio 2.19.

 

 

230

Ostalo

Prilog V. dio 2.19.

 

 

240

(–) Trezorske dionice

MRS 1.79(a)(vi); MRS 32.33-34, VP 14, VP 36; Prilog V. dio 2.20.

46

 

250

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

MRS 27.28; MRS 1.81B (b)(ii)

2

 

260

(–) Dividende tijekom poslovne godine

MRS 32.35

 

 

270

Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli

MRS 27.4; MRS 1.54(q); MRS 27.27

 

 

280

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

MRS 27.27-28; članak 4. stavak 1. točka 100. CRR-a

46

 

290

Ostale stavke

MRS 27.27-28

46

 

300

UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI

MRS 1.9(c), UP 6

46

 

310

UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI I UKUPNE OBVEZE

MRS 1.IG6

 

 

16.   Raščlamba odabranih stavki računa dobiti i gubitka

16.1.   Kamatni prihod i rashodi prema instrumentu i sektoru druge ugovorne strane

 

Tekuće razdoblje

 

Upućivanja

Prihodi

Rashodi

Prilog V. dio 2.95

Prilog V. dio 2.95

010

020

010

Izvedenice – trgovanje

MRS 39.9; Prilog V. dio 2.96

 

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26

 

 

030

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

040

Ukupne države

Prilog V. dio 1.35.(b)

 

 

050

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

060

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

070

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

080

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27

 

 

090

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

100

Ukupne države

Prilog V. dio 1.35.(b)

 

 

110

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

120

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

130

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

140

Kućanstva

Prilog V. dio 1.35.(f)

 

 

150

Ostala imovina

Prilog V. dio 1.51

 

 

160

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.;

 

 

170

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

180

Ukupne države

Prilog V. dio 1.35.(b)

 

 

190

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

200

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

210

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

220

Kućanstva

Prilog V. dio 1.35.(f)

 

 

230

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31

 

 

240

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

250

Izvedenice – računovodstvo zaštite, kamatni rizik

Prilog V. dio 2.95

 

 

260

Prilog V. dio 2.10.

Prilog V. dio 2.10

 

 

270

KAMATE

MRS 18.35(b); MRS 1.97

 

 

16.2.   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu

 

Upućivanja

Tekuće razdoblje

010

010

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26

 

030

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27

 

040

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.;

 

050

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31

 

060

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO PRESTANKU PRIZNAVANJA FINANCIJSKE IMOVINE I FINANCIJSKIH OBVEZA KOJE NISU MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI KORZ DOBIT ILI GUBITAK, NETO

MSFI 7.20(a)(v-vii); MRS 39.55(a)

 

16.3.   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja prema instrumentu

 

Upućivanja

Tekuće razdoblje

 

010

010

Izvedenice

MRS 39.9

 

020

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

030

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26

 

040

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27

 

050

Kratke pozicije

MRS 39 VP 15(b)

 

060

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.;

 

070

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31

 

080

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

090

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJE SE DRŽE RADI TRGOVANJA, NETO

MSFI 7.20(a)(i)

 

16.4.   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja prema riziku

 

Upućivanja

Tekuće razdoblje

 

010

010

Kamatni instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(a)

 

020

Vlasnički instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(b)

 

030

Trgovanje devizama i izvedenice povezane s devizama i zlatom

Prilog V. dio 2.99.(c)

 

040

Instrumenti kreditnog rizika i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(d)

 

050

Izvedenice povezane s robom

Prilog V. dio 2.99.(e)

 

060

Ostalo

Prilog V. dio 2.99.(f)

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJE SE DRŽE RADI TRGOVANJA, NETO

MSFI 7.20(a)(i)

 

16.5.   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu Osnova:

 

Upućivanja

Tekuće razdoblje

Akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika

 

Prilog V. dio 2.100

010

020

010

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26

 

 

030

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27

 

 

040

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.;

 

 

050

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31

 

 

060

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK, NETO

MSFI 7.20(a)(i)

 

 

16.6.   Dobici ili gubici od računovodstva zaštite

 

Upućivanja

Tekuće razdoblje

010

010

Promjene fer vrijednosti instrumenta zaštite [uključujući ukidanje]

MSFI 7.24(a)(i)

 

020

Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki koje se pripisuju zaštićenom riziku

MSFI 7.24(a)(ii)

 

030

Neefektivnost u dobiti ili gubitku od zaštita novčanog toka

MSFI 7.24(b)

 

040

Neefektivnost u dobiti ili gubitku od zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje

MSFI 7.24(c)

 

050

DOBICI ILI (-) GUBICI OD RAČUNOVODSTVA ZAŠTITE, NETO

MSFI 7.24

 

16.7.   Umanjenje vrijednosti po financijskoj i nefinancijskoj imovini

 

Tekuće razdoblje

 

 

Upućivanja

Dodavanja

Prilog V. dio 2.102

Ukidanja

Prilog V. dio 2.102

Ukupno

Akumulirano umanjenje vrijednosti

010

020

030

040

010

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

MSFI 7.20(e)

 

 

 

 

020

Financijska imovina mjerena po trošku

MSFI 7.20(e); MRS 39.66

 

 

 

 

030

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

MSFI 7.20(e); MRS 39.67-70

 

 

 

 

040

Krediti i potraživanja

MSFI 7.20(e); MRS 39.63-65

 

 

 

 

050

Ulaganja koja se drže do dospijeća

MSFI 7.20(e); MRS 39.63-65

 

 

 

 

060

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

MRS 28.40-43

 

 

 

 

070

Društva kćeri

MSFI 10 Dodatak A

 

 

 

 

080

Zajednički pothvati

MRS 28.3

 

 

 

 

090

Pridružena društva

MRS 28.3

 

 

 

 

100

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini

MRS 36.126(a),(b)

 

 

 

 

110

Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 16.73(e)(v-vi)

 

 

 

 

120

Ulaganja u nekretnine

MRS 40.79(d)(v)

 

 

 

 

130

Goodwill

MRS 36.10b; MRS 36.88-99, 124; MSFI 3 Dodatak B67.(d)(v)

 

 

 

 

140

Ostala nematerijalna imovina

MRS 38.118(e)(iv)(v)

 

 

 

 

145

Ostalo

MRS 36.126(a),(b)

 

 

 

 

150

UKUPNO

 

 

 

 

 

160

Kamatni prihod po obračunatoj financijskoj imovini kojoj je umanjena vrijednost

MSFI 7.20(d); MRS 39.VP 93

 

 

 

 

20.   Geografska raščlamba

20.1.   Geografska raščlamba imovine prema mjestu poslovanja

 

Upućivanja

Knjigovodstvena vrijednost

Domaće poslovanje

Strano poslovanje

Prilog V. dio 2.107

Prilog V. dio 2.107

010

020

010

Novčana sredstva, novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju

MRS 1.54 (i)

 

 

020

Novac u blagajni

Prilog V. dio 2.1

 

 

030

Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama

Prilog V. dio 2.2

 

 

040

Ostali depoziti po viđenju

Prilog V. dio 2.3

 

 

050

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja

MSFI 7.8(a)(ii); MRS 39.9, VP 14

 

 

060

Izvedenice

MRS 39.9

 

 

070

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

 

080

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

090

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

100

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

MSFI 7.8(a)(i); MRS 39.9

 

 

110

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

 

120

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

130

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

140

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

MSFI 7.8(d); MRS 39.9

 

 

150

Vlasnički instrumenti

MRS 32.11

 

 

160

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

170

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

180

Krediti i potraživanja

MSFI 7.8(c); MRS 39.9, AG16, AG26; Prilog V. dio 1.16

 

 

190

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

200

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

210

Ulaganja koja se drže do dospijeća

MSFI 7.8(b); MRS 39.9, AG16, AG26

 

 

220

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

230

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

240

Izvedenice – računovodstvo zaštite

MSFI 7.22(b); MRS 39.9

 

 

250

Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika

MRS 39.89A(a)

 

 

260

Materijalna imovina

 

 

 

270

Nematerijalna imovina

MRS 1.54(c); članak 4. stavak 1. točka 115. CRR-a

 

 

280

Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

MRS 1.54(e); Prilog V. dio 2.4

 

 

290

Porezna imovina

MRS 1.54(n-o)

 

 

300

Ostala imovina

Prilog V. dio 2.5

 

 

310

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

MRS 1.54(j); MSFI 5.38

 

 

320

IMOVINA

MRS 1.9(a), UP 6

 

 

46.   Izvješće o promjenama vlasničkih instrumenata

Izvori promjena vlasničkog instrumentia

Upućivanja

Kapital

Premija na dionice

Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala

Ostali vlasnički udjeli

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

Zadržane dobiti

Revalorizacijske rezerve

MRS 1.106, 54(r)

MRS 1.106, 78(e)

MRS 1.106, Prilog V. dio 2.15-16.

MRS 1.106; Prilog V. dio 2.17

MRS 1.106

članak 4. stavak 1. točka 123. CRR-a

MSFI 1.30, D5-D8

010

020

030

040

050

060

070

010

Početno stanje [prije prepravljanja]

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Učinak ispravaka pogrešaka

MRS 1.106.(b); MRS 8.42

 

 

 

 

 

 

 

030

Učinci promjena računovodstvenih politika

MRS 1.106.(b); MRS 1.IG6; MRS 8.22

 

 

 

 

 

 

 

040

Početno stanje [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izdavanje redovnih dionica

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

060

Izdavanje povlaštenih dionica

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

070

Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

080

Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

090

Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

100

Redukcija kapitala

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

110

Dividende

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.35; MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

120

Kupnja trezorskih dionica

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

130

Prodaja ili poništenje trezorskih dionica

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

140

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

150

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

160

Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

170

Povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

180

Plaćanja temeljena na dionicama

MRS 1.106.(d).(iii); MSFI 2.10

 

 

 

 

 

 

 

190

Drugo povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d)

 

 

 

 

 

 

 

200

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

MRS 1.106.(d).(i)-(ii); MRS 1.81A.(c); MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

210

Završna [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 


Izvori promjena vlasničkog instrumentia

Upućivanja

Ostale rezerve

(-) Trezorske dionice

Dobit ili (-) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

(-) Dividende tijekom poslovne godine

Manjinski udjeli

Ukupno

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

Ostale stavke

MRS 1.106, 54(c)

MRS 1.106; MRS 32.34, 33; Prilog V. dio 2.20

MRS 1.106(a), 83(a)(ii)

MRS 1.106; MRS 32.35

MRS 1.54(q), 106(a); MRS 27.27-28

MRS 1.54(q), 106(a); MRS 27.27-28

MRS 1.9(c), IG6

080

090

100

110

120

130

140

010

Početno stanje [prije prepravljanja]

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Učinak ispravaka pogrešaka

MRS 1.106.(b); MRS 8.42

 

 

 

 

 

 

 

030

Učinci promjena računovodstvenih politika

MRS 1.106.(b); MRS 1.IG6; MRS 8.22

 

 

 

 

 

 

 

040

Početno stanje [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izdavanje redovnih dionica

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

060

Izdavanje povlaštenih dionica

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

070

Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

080

Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

090

Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

100

Redukcija kapitala

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

110

Dividende

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.35; MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

120

Kupnja trezorskih dionica

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

130

Prodaja ili poništenje trezorskih dionica

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

140

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

150

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

160

Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

170

Povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

180

Plaćanja temeljena na dionicama

MRS 1.106.(d).(iii); MSFI 2.10

 

 

 

 

 

 

 

190

Drugo povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata

MRS 1.106.(d)

 

 

 

 

 

 

 

200

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

MRS 1.106.(d).(i)-(ii); MRS 1.81A.(c); MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

210

Završna [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG IV

1.   Bilanca [Izvješće o financijskom položaju]

1.3.   Vlasnički instrumenti

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Raščlamba u tablici

Knjigovodstvena vrijednost

010

010

Kapital

članak 4. BAD-a Imovina 9.; članak 4. stavak 22. BAD-a

MRS 1.54(r), članak 22. BAD-a

46

 

020

Uplaćeni kapital

članak 4. BAD-a Obveze 9.

MRS 1.78(e)

 

 

030

Neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje

članak 4. BAD-a Obveze 9.

MRS 1.78(e); Prilog V. dio 2.14.

 

 

040

Premija na dionice

članak 4. BAD-a Obveze 10.; članak 4. stavak 124. CRR-a

MRS 1.78(e); članak 4. stavak 124. CRR-a

46

 

050

Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala

Prilog V. dio 2.15-16.

Prilog V. dio 2.15-16.

46

 

060

Komponenta vlasničkih instrumenata složenih financijskih instrumenata

4. direktiva članak 42.a stavak 5.a; Prilog V. dio 2.15.

MRS 32.28-29; Prilog V. dio 2.15.

 

 

070

Ostali izdani vlasnički instrumenti Prilog V. dio 2.16.

Prilog V. dio 2.16.

Prilog V. dio 2.16.

 

 

080

Ostali vlasnički udjeli

Prilog V. dio 2.17.

MSFI 2.10; Prilog V. dio 2.17.

 

 

090

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

članak 4. stavak 100. CRR-a

članak 4. stavak 100. CRR-a

46

 

095

Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak

 

MRS 1.82 A(a)

 

 

100

Materijalna imovina

 

MRS 16.39-41

 

 

110

Nematerijalna imovina

 

MRS 38.85-87

 

 

120

Aktuarski dobici ili (-) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca

 

MRS 1.7

 

 

122

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

 

MSFI 5.38 UP primjer 12.

 

 

124

Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

 

MRS 1.82(h); MRS 28.11

 

 

128

Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak

 

MRS 1.82 A(b)

 

 

130

Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a

MRS 39.102(a)

 

 

140

Zamjena strane valute

članak 39. stavak 6. BAD-a

MRS 21.52(b); MRS 21.32, 38-49

 

 

150

Zaštita izvedenica. Zaštite novčanog toka [efektivni udjel]

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a

MSFI 7.23(c); MRS 39.95-101

 

 

160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a

MSFI 7.20(a)(ii); MRS 39.55(b)

 

 

170

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

 

MSFI 5.38 UP primjer 12.

 

 

180

Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

 

MRS 1.82(h); MRS 28.11

 

 

190

Zadržane dobiti

članak 4. BAD-a Obveze 13.; članak 4. stavak 123. CRR-a

članak 4. stavak 123. CRR-a

 

 

200

Revalorizacijske rezerve

članak 4. BAD-a Obveze 12.

MSFI 1.30, D5-D8; Prilog V. dio 2.18.

 

 

201

Materijalna imovina

4. direktiva članak 33. stavak 1. točka (c)

 

 

 

202

Vlasnički instrumenti

4. direktiva članak 33. stavak 1. točka (c)

 

 

 

203

Dužnički vrijednosni papiri

4. direktiva članak 33. stavak 1. točka (c)

 

 

 

204

Ostalo

4. direktiva članak 33. stavak 1. točka (c)

 

 

 

205

Rezerve fer vrijednosti

4. direktiva članak 42.a stavak 1.

 

 

 

206

Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje

4. direktiva članak 42.a stavak 1.; članak 42.c stavak 1. točka (b)

 

 

 

207

Zaštita izvedenica. Zaštite novčanog toka

4. direktiva članak 42.a stavak 1.; članak 42.c stavak 1. točka (a); članak 30. stavak (a) CRR-a

 

 

 

208

Zaštita izvedenica. Ostale zaštite

4. direktiva članak 42.a stavak 1.; članak 42.c stavak 1. točka (a)

 

 

 

209

Nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti prema vlasničkim instrumentima

4. direktiva članak 42.a stavak 1.; članak 42.c stavak 2.

 

 

 

210

Ostale rezerve

članak 4. BAD-a Obveze 11-13.

MRS 1.54; MRS 1.78(e)

 

 

215

Rezerve za opće bankovne rizike [ako se iskazuju u vlasničkim instrumentima]

članak 38.1. BAD-a članak 4. stavak 112. CRR-a Prilog V. dio 1.38.

 

 

 

220

Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

4. direktiva članak 59.4.; Prilog V. dio 2.19.

MRS 28.11; Prilog V. dio 2.19.

 

 

230

Ostalo

Prilog V. dio 2.19.

Prilog V. dio 2.19.

 

 

235

Prve konsolidacijske razlike

7. direktiva članak 19. stavak 1. točka (c)

 

 

 

240

(-) Trezorske dionice

4. direktiva Imovina C (III)(7), D (III)(2); Prilog V. dio 2.20.

MRS 1.79(a)(vi); MRS 32.33-34, VP 14, VP 36; Prilog V. dio 2.20.

46

 

250

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

članak 4. BAD-a Obveze 14.

MRS 27.28; MRS 1.81 B (b) (ii)

2

 

260

(-) Dividende tijekom poslovne godine

članak 26. stavak 2.b CRR-a

MRS 32.35

 

 

270

Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli

7. direktiva članak 21.

MRS 27.4; MRS 1.54(q); MRS 27.27

 

 

280

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

članak 4. stavak 100. CRR-a

MRS 27.27-28; članak 4. stavak 100. CRR-a

46

 

290

Ostale stavke

 

MRS 27.27-28

46

 

300

UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI

 

MRS 1.9(c), UP 6

46

 

310

UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI I UKUPNE OBVEZE

članak 4. BAD-a Obveze

MRS 1.IG6

 

 

16.   Raščlamba odabranih stavki računa dobiti i gubitka

16.1.   Kamatni prihod i rashodi prema instrumentu i sektoru druge ugovorne strane

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

Prihodi

Rashodi

Prilog V. dio 2.95.

Prilog V. dio 2.95.

010

020

010

Izvedenice – trgovanje

Prilog II; Prilog V. dio 2.96.

MRS 39.9; Prilog V. dio 2.96.

 

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

Prilog V. dio 1.26.

 

 

030

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

040

Ukupne države

Prilog V dio 1.35.(b)

Prilog V dio 1.35.(b)

 

 

050

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

060

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

070

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

080

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

Prilog V. dio 1.27.

 

 

090

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

100

Ukupne države

Prilog V dio 1.35.(b)

Prilog V dio 1.35.(b)

 

 

110

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

120

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

130

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

140

Kućanstva

Prilog V. dio 1.35.(f)

Prilog V. dio 1.35.(f)

 

 

150

Ostala imovina

Prilog V. dio 1.51.

Prilog V. dio 1.51.

 

 

160

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

 

170

Središnje banke

Prilog V. dio 1.35.(a)

Prilog V. dio 1.35.(a)

 

 

180

Ukupne države

Prilog V dio 1.35.(b)

Prilog V dio 1.35.(b)

 

 

190

Kreditne institucije

Prilog V. dio 1.35.(c)

Prilog V. dio 1.35.(c)

 

 

200

Ostala financijska društva

Prilog V. dio 1.35.(d)

Prilog V. dio 1.35.(d)

 

 

210

Nefinancijska društva

Prilog V. dio 1.35.(e)

Prilog V. dio 1.35.(e)

 

 

220

Kućanstva

Prilog V. dio 1.35.(f)

Prilog V. dio 1.35.(f)

 

 

230

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

Prilog V. dio 1.31.

 

 

240

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

250

Izvedenice –računovodstvo zaštite, kamatni rizik

Prilog V. dio 2.95.

Prilog V. dio 2.95.

 

 

260

Prilog V. dio 2.10.

Prilog V. dio 2.10.

Prilog V. dio 2.10.

 

 

270

KAMATE

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 1., 2.

MRS 18.35(b); MRS 1.97

 

 

16.2.   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

010

010

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

Prilog V. dio 1.26.

 

030

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

Prilog V. dio 1.27.

 

040

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

050

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

Prilog V. dio 1.31.

 

060

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

Prilog V. dio 1.32-34.

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO PRESTANKU PRIZNAVANJA FINANCIJSKE IMOVINE I FINANCIJSKIH OBVEZA KOJE NISU MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI KORZ DOBIT ILI GUBITAK, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

MSFI 7.20(a)(v-vii); MRS 39.55(a)

 

16.3.   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja prema instrumentu

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

010

010

Izvedenice

Prilog II. CRR-u

MRS 39.9

 

020

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

030

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

Prilog V. dio 1.26.

 

040

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

Prilog V. dio 1.27.

 

050

Kratke pozicije

 

MRS 39 VP 15(b)

 

060

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

070

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

Prilog V. dio 1.31.

 

080

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

Prilog V. dio 1.32-34.

 

090

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJE SE DRŽE RADI TRGOVANJA, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

MSFI 7.20(a)(i)

 

100

Izvedenice

Prilog II. CRR-u

 

 

110

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

120

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

 

 

130

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

 

 

140

Kratke pozicije

 

 

 

150

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

 

160

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

 

 

170

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

180

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJIMA SE TRGUJE, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

 

 

16.4.   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja prema riziku Osnova:

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

010

010

Kamatni instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(a)

Prilog V. dio 2.99.(a)

 

020

Vlasnički instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V dio 2.99.(b)

Prilog V dio 2.99.(b)

 

030

Trgovanje devizama i izvedenice povezane s devizama i zlatom

Prilog V. dio 2.99.(c)

Prilog V. dio 2.99.(c)

 

040

Instrumenti kreditnog rizika i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(d)

Prilog V. dio 2.99.(d)

 

050

Izvedenice povezane s robom

Prilog V. dio 2.99.(e)

Prilog V. dio 2.99.(e)

 

060

Ostalo

Prilog V. dio 2.99.(f)

Prilog V. dio 2.99.(f)

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJE SE DRŽE RADI TRGOVANJA, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

MSFI 7.20(a)(i)

 

080

Kamatni instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(a)

 

 

090

Vlasnički instrumenti i povezane izvedenice

Prilog V dio 2.99.(b)

 

 

100

Trgovanje devizama i izvedenice povezane s devizama i zlatom

Prilog V. dio 2.99.(c)

 

 

110

Instrumenti kreditnog rizika i povezane izvedenice

Prilog V. dio 2.99.(d)

 

 

120

Izvedenice povezane s robom

Prilog V. dio 2.99.(e)

 

 

130

Ostalo

Prilog V. dio 2.99.(f)

 

 

140

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJIMA SE TRGUJE, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

 

 

16.5.   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu Osnova:

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

Promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika

 

Prilog V. dio 2.100.

010

020

010

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

 

020

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

Prilog V. dio 1.26.

 

 

030

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

Prilog V. dio 1.27.

 

 

040

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

 

050

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

Prilog V. dio 1.31.

 

 

060

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

070

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

MSFI 7.20(a)(i)

 

 

080

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

 

090

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.26.

 

 

 

100

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.27.

 

 

 

110

Depoziti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.9.

 

 

 

120

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.31.

 

 

 

130

Ostale financijske obveze

Prilog V. dio 1.32-34.

 

 

 

140

DOBICI ILI (-) GUBICI PO FINANCIJSKOJ IMOVINI I FINANCIJSKIM OBVEZAMA KOJIMA SE NE TRGUJE, NETO

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 6.

 

 

 

16.6.   Dobici ili gubici od računovodstva zaštite

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

010

010

Promjene fer vrijednosti instrumenta zaštite [uključujući ukidanje]

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a)

MSFI 7.24(a)(i)

 

020

Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki koje se pripisuju zaštićenom riziku

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a)

MSFI 7.24(a)(ii)

 

030

Neefektivnost u dobiti ili gubitku od zaštita novčanog toka

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a)

MSFI 7.24 (b)

 

040

Neefektivnost u dobiti ili gubitku od zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a)

MSFI 7.24(c)

 

050

DOBICI ILI (-) GUBICI OD RAČUNOVODSTVA ZAŠTITE, NETO

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a)

MSFI 7.24

 

16.7.   Umanjenje vrijednosti po financijskoj i nefinancijskoj imovini

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Tekuće razdoblje

 

Dodavanja

Prilog V. dio 2.102.

Ukidanja

Prilog V. dio 2.102.

Ukupno

Akumulirano umanjenje vrijednosti

010

020

030

040

010

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

članak 35-37. BAD-a

MSFI 7.20(e)

 

 

 

 

020

Financijska imovina mjerena po trošku

 

MSFI 7.20(e); MRS 39.66

 

 

 

 

030

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

 

MSFI 7.20(e); MRS 39.67-70

 

 

 

 

040

Krediti i potraživanja

 

MSFI 7.20(e); MRS 39.63-65

 

 

 

 

050

Ulaganja koja se drže do dospijeća

 

MSFI 7.20(e); MRS 39.63-65

 

 

 

 

060

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 13-14.

MRS 28.40-43

 

 

 

 

070

Društva kćeri

 

MSFI 10 Dodatak A

 

 

 

 

080

Zajednički pothvati

 

MRS 28.3

 

 

 

 

090

Pridružena društva

4. direktiva članak 17.

MRS 28.3

 

 

 

 

100

Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini

 

MRS 36.126(a),(b)

 

 

 

 

110

Nekretnine, postrojenja i oprema

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 9.

MRS 16.73(e)(v-vi)

 

 

 

 

120

Ulaganja u nekretnine

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 9.

MRS 40.79(d)(v)

 

 

 

 

130

Goodwill

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 9.

MRS 36.10b; MRS 36.88-99, 124; MSFI 3 Dodatak B67.(d)(v)

 

 

 

 

140

Ostala nematerijalna imovina

članak 27. BAD-a Okomiti prikaz 9.

MRS 38.118(e)(iv)(v)

 

 

 

 

145

Ostalo

 

MRS 36.126(a),(b)

 

 

 

 

150

UKUPNO

 

 

 

 

 

 

160

Kamatni prihod po obračunatoj financijskoj imovini kojoj je umanjena vrijednost

 

MSFI 7.20(d); MRS 39.VP 93

 

 

 

 

20.   Geografska raščlamba

20.1.   Geografska raščlamba imovine prema mjestu poslovanja

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

Knjigovodstvena vrijednost

Domaće poslovanje

Strano poslovanje

Prilog V. dio 2.107.

Prilog V. dio 2.107.

010

020

010

Novčana sredstva, novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju

Članak 4. BAD-a Imovina 1.

MRS 1.54 (i)

 

 

020

Novac u blagajni

Prilog V. dio 2.1.

Prilog V. dio 2.1.

 

 

030

Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama

Članak 13. stavak 2. BAD-a; Prilog V. dio 2.2.

Prilog V. dio 2.2.

 

 

040

Ostali depoziti po viđenju

 

Prilog V. dio 2.3.

 

 

050

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; MRS 39.9

MSFI 7.8(a)(ii); MRS 39.9, VP 14

 

 

060

Izvedenice

Prilog II. CRR-u

MRS 39.9

 

 

070

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

 

080

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

090

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

091

Financijska imovina za trgovanje

Prilog V. dio 1.15.

 

 

 

092

Izvedenice

Prilog II; Prilog V. dio 1.15.

 

 

 

093

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

 

094

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

 

095

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

 

100

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; MRS 39.9

MSFI 7.8(a)(i); MRS 39.9

 

 

110

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

 

120

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

130

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

140

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; MRS 39.9

MSFI 7.8(d); MRS 39.9

 

 

150

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

MRS 32.11

 

 

160

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

170

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

171

Nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 4.

 

 

 

172

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

 

173

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

 

174

Kredit i predujmovi

4. direktiva članak 42.a stavak 1., stavak 4. točka (b); Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

 

175

Nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti prema vlasničkim instrumentima

4. direktiva članak 42.a stavak 1.; članak 42.c stavak 2.

 

 

 

176

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

 

177

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

 

178

Kredit i predujmovi

4. direktiva članak 42.a stavak 1., stavak 4. točka (b); Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

 

180

Krediti i potraživanja

4. direktiva članak 42.a stavak 4. točka (b), 5.a; MRS 39.9

MSFI 7.8(c); MRS 39.9, AG16, AG26; Prilog V. dio 1.16.

 

 

190

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

200

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

210

Ulaganja koja se drže do dospijeća

4. direktiva članak 42.a stavak 4. točka (a), 5.a; MRS 39.9

MSFI 7.8(b); MRS 39.9, AG16, AG26

 

 

220

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

230

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

231

Dužnički instrumenti kojima se ne trguje mjereni po troškovnoj metodi

članak 37.1. BAD-a članak 42.a stavak 4. točka (b) BAD-a; Prilog V. dio 1.16. BAD-u

 

 

 

232

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

 

233

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

 

234

Ostala nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje

članak 35-37. BAD-a; Prilog V. dio 1.17.

 

 

 

235

Vlasnički instrumenti

Uredba ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2.4-5.

 

 

 

236

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1.24., 26.

 

 

 

237

Krediti i predujmovi

Prilog V. dio 1.24., 27.

 

 

 

240

Izvedenice – računovodstvo zaštite

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a; članak 42.c stavak 1. točka (a); MRS 39.9; Prilog V. dio 1.19.

MSFI 7.22(b); MRS 39.9

 

 

250

Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika

4. direktiva članak 42.a stavak 5., 5.a; MRS 39.89A (a)

MRS 39.89A(a)

 

 

260

Materijalna imovina

Članak 4. BAD-a Imovina 10.

 

 

 

270

Nematerijalna imovina

članak 4. BAD-a Imovina 9.; članak 4. točka 115. CRR-a

MRS 1.54(c); članak 4. točka 115. CRR-a

 

 

280

Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

članak 4. BAD-a Imovina 7-8.; članak 17. 4. direktive; Prilog V. dio 2.4.

MRS 1.54(e); Prilog V. dio 2.4.

 

 

290

Porezna imovina

 

MRS 1.54(n-o)

 

 

300

Ostala imovina

Prilog V. dio 2.5.

Prilog V. dio 2.5.

 

 

310

Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

 

MRS 1.54(j); MSFI 5.38

 

 

320

IMOVINA

članak 4. BAD-a Imovina

MRS 1.9(a), UP 6

 

 

46.   Izvješće o promjenama vlasničkih instrumenata

Izvori promjena vlasničkog instrumentia

 

 

Kapital

Premija na dionice

Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala

Ostali vlasnički udjeli

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

Zadržane dobiti

Revalorizacijske rezerve

Rezerve fer vrijednosti

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

MRS 1.106, 54(r);

MRS 1.106, 78(e)

MRS 1.106, Prilog V. dio 2.15-16.

MRS 1.106; Prilog V. dio 2.17.

MRS 1.106

članak 4. stavak 123. CRR-a

MSFI 1.30, D5-D8

 

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

članak 4. BAD-a Imovina 9.; članak 4. stavak 22. BAD-a

članak 4. BAD-a Obveze 10.; članak 4. stavak 124. CRR-a

Prilog V. dio 2.15-17.

Prilog V. dio 2.17.

4. direktiva članak 42.a stavak 1., 5.a

članak 4. BAD-a Obveze 13.; članak 4. stavak 123. CRR-a

 

članak 4. BAD-a Obveze 12.

010

020

030

040

050

060

070

075

010

Početno stanje [prije prepravljanja]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Učinak ispravaka pogrešaka

 

MRS 1.106.(b); MRS 8.42

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Učinci promjena računovodstvenih politika

 

MRS 1.106.(b); MRS 1.IG6; MRS 8.22

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Početno stanje [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izdavanje redovnih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

060

Izdavanje povlaštenih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

070

Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

080

Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

100

Redukcija kapitala

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Dividende

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.35; MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

 

120

Kupnja trezorskih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

 

130

Prodaja ili poništenje trezorskih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

 

140

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

150

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

160

Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

170

Povećanje vlasničkih instrumenata ili (-) smanjenje kao posljedica poslovnih kombinacija

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

180

Plaćanja temeljena na dionicama

 

MRS 1.106.(d).(iii); MSFI 2.10

 

 

 

 

 

 

 

 

190

Drugo povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d)

 

 

 

 

 

 

 

 

200

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

 

MRS 1.106.(d) (i)-(ii); MRS 1.81A.(c); MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

 

210

Završna [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Izvori promjena vlasničkog instrumentia

 

 

Ostale rezerve

Prve konsolidacijske razlike

(-) Trezorske dionice

Dobit ili (-) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

(-) Dividende tijekom poslovne godine

Manjinski udjeli

Ukupno

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti

Ostale stavke

MSFI u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

MRS 1.106, 54(c)

 

MRS 1.106; MRS 32.34, 33; Prilog V. dio 2.20.

MRS 1.106(a), 83(a)(ii)

MRS 1.106; MRS 32.35

MRS 1.54(q), 106(a) MRS 27.27-28

MRS 1.54(q), 106(a) MRS 27.27-28

MRS 1.9(c), IG6

Nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a

 

7. direktiva članak 19. stavak 1. točka (c)

4. direktiva Imovina C (III)(7), D (III)(2); Prilog V. dio 2.20.

članak 4. BAD-a Obveze 14.

članak 26. stavak 2.b CRR-a

7. direktiva članak 21.

7. direktiva članak 21.

 

080

085

090

100

110

120

130

140

010

Početno stanje [prije prepravljanja]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

020

Učinak ispravaka pogrešaka

 

MRS 1.106.(b); MRS 8.42

 

 

 

 

 

 

 

 

030

Učinci promjena računovodstvenih politika

 

MRS 1.106.(b); MRS 1.IG6; MRS 8.22

 

 

 

 

 

 

 

 

040

Početno stanje [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

050

Izdavanje redovnih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

060

Izdavanje povlaštenih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

070

Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

080

Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

090

Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

100

Redukcija kapitala

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

110

Dividende

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.35; MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

 

120

Kupnja trezorskih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

 

130

Prodaja ili poništenje trezorskih dionica

 

MRS 1.106.(d).(iii); MRS 32.33

 

 

 

 

 

 

 

 

140

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

150

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

160

Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

170

Povećanje vlasničkih instrumenata ili (-) smanjenje kao posljedica poslovnih kombinacija

 

MRS 1.106.(d).(iii)

 

 

 

 

 

 

 

 

180

Plaćanja temeljena na dionicama

 

MRS 1.106.(d).(iii); MSFI 2.10

 

 

 

 

 

 

 

 

190

Drugo povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata

 

MRS 1.106.(d)

 

 

 

 

 

 

 

 

200

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

 

MRS 1.106.(d) (i)-(ii); MRS 1.81A.(c); MRS 1.IG6

 

 

 

 

 

 

 

 

210

Završna [tekuće razdoblje]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG V.

„PRILOG V.

IZVJEŠĆIVANJE O FINANCIJSKIM INFORMACIJAMA

Sadržaj

OPĆE UPUTE 224

1.

 Upućivanja 224

2.

 Pravilo 225

3.

 Konsolidacija 226

4.

 Računovodstveni portfelji 226

4.1

 Imovina 226

4.2

 Obveze 227

5.

 Financijski instrumenti 227

5.1

 Financijska imovina 227

5.2

 Financijske obveze 228

6.

 Raščlamba prema drugoj ugovornoj strani 228
UPUTE ZA OBRASCE 229

1.

 Bilanca 229

1.1

 Imovina (1.1.) 229

1.2

 Obveze (1.2.) 229

1.3

 Vlasnički instrumenti (1.3.) 230

2.

 Račun dobiti ili gubitka (2.) 230

3.

 Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti (3.) 232

4.

 Raščlamba financijske imovine prema instrumentu i prema sektoru druge ugovorne strane (4.) 232

5.

 Raščlamba kredita i predujmova prema proizvodu (5.) 232

6.

 Raščlamba kredita i predujmova nefinancijskim društvima prema šiframa djelatnosti NACE (6.) 233

7.

 Financijska imovina koja podliježe umanjenju vrijednosti koja je dospjela ili umanjena (7.) 234

8.

 Raščlamba financijskih obveza (8.) 234

9.

 Obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze (9.) 234

10.

 Izvedenice (10. i 11.) 236

10.1

 Klasifikacija izvedenica prema vrsti rizika 236

10.2

 Iznosi koje treba iskazati za izvedenice 237

10.3

 Izvedenice klasificirane kao ‚ekonomske zaštite’ 238

10.4

 Raščlamba izvedenica prema sektoru druge ugovorne strane 238

11.

 Kretanje ispravaka vrijednosti za kreditne gubitke i umanjenje vrijednosti vlasničkih instrumenata (12.) 239

12.

 Primljeni kolateral i jamstva (13.) 239

12.1

 Raščlamba kredita i predujmova prema kolateralu i jamstvima (13.1.) 239

12.2

 Kolateral dobiven u posjed tijekom razdoblja (u posjedu na izvještajni datum) (13.2.) 239

12.3

 Kolateral dobiven u posjed (materijalna imovina) kumulativno (13.3.) 240

13.

 Hijerarhija fer vrijednosti: Financijski instrumenti po fer vrijednosti (14.) 240

14.

 Prestanak priznavanja i financijske obveze povezane s prenesenom financijskom imovinom (15.) 240

15.

 Raščlamba odabranih stavki računa dobiti i gubitka (16.) 241

15.1

 Kamatni prihodi i rashodi prema instrumentu i sektoru druge ugovorne strane (16.1.) 241

15.2

 Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu (16.2.) 241

15.3

 Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja prema instrumentu (16.3.) 241

15.4

 Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja prema riziku (16.4.) 241

15.5

 Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti u dobiti ili gubitku prema instrumentu (16.5.) 242

15.6

 Dobici ili gubici od računovodstva zaštite (16.6.) 242

15.7

 Umanjenje vrijednosti po financijskoj i nefinancijskoj imovini (16.7.) 242

16.

 Usklađivanje između računovodstvenog opsega konsolidacije i opsega konsolidacije CRR-a (17.) 242

17.

 Geografska raščlamba (20.) 242

18.

 Materijalna i nematerijalna imovina: imovina koja podliježe operativnom najmu (21.) 243

19.

 Upravljanje imovinom, skrbništvo i ostale servisne funkcije (22.) 243

19.1

 Prihodi i rashodi od naknada i provizija prema djelatnosti (22.1.) 243

19.2

 Imovina uključena u pružanje usluga (22.2.) 244

20.

 Udjeli u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima (30.) 245

21.

 Povezane strane (31) 245

21.1

 Povezane strane: dugovanja i potraživanja (31.1.) 245

21.2

 Povezane strane: rashodi i prihodi od transakcija s tim stranama (31.2.) 245

22.

 Grupna struktura (40.) 246

22.1

 Grupna struktura: ‚subjekt-po-subjekt’ (40.1.) 246

22.2

 Grupna struktura: ‚instrument-po-instrument’ (40.2.) 247

23.

 Fer vrijednost (41.) 247

23.1

 Hijerarhija fer vrijednosti: financijski instrumenti po amortiziranom trošku (41.1.) 247

23.2

 Upotreba opcije fer vrijednosti (41.2.) 247

23.3

 Hibridni financijski instrumenti neiskazani po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (41.3.) 247

24.

 Materijalna i nematerijalna imovina: knjigovodstvena vrijednost prema metodi mjerenja (42.) 247

25.

 Rezervacije (43.) 247

26.

 Planovi pod pokroviteljstvom poslodavca i pogodnosti zaposlenika (44.) 248

26.1

 Komponente neto imovine i obveza plana pod pokroviteljstvom poslodavca (44.1.) 248

26.2

 Kretanja obveza pod pokroviteljstvom poslodavca (44.2.) 248

26.3

 Bilješke [povezane s rashodima za zaposlenike] (44.3.) 248

27.

 Raščlamba odabranih stavki računa dobiti i gubitka (45.) 248

27.1

 Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine osim imovine koja se drži radi trgovanja (45.2.) 248

27.2

 Ostali prihodi i rashodi iz poslovanja (45.3.) 248

28.

 Izvješće o promjenama vlasničkih instrumenata (46.) 249

29.

 Neprihodujuće izloženosti (18.) 249

30.

 Restrukturirane izloženosti (19.) 251
RASPOREĐIVANJE KATEGORIJA IZLOŽENOSTI I SEKTORA DRUGE UGOVORNE STRANE 255

DIO 1.

OPĆE UPUTE

1.   UPUĆIVANJA

1.

U ovom se Prilogu navode dodatne upute za obrasce financijskog izvješćivanja iz priloga III. i IV. ovoj Uredbi. Ovim se Prilogom dopunjuju upute sadržane u obliku upućivanja u obrascima u prilozima III. i IV.

2.

Točke podataka utvrđene u obrascima sastavljaju se u skladu s pravilima o priznavanju, prijeboju i vrednovanju mjerodavnog računovodstvenog okvira kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 77. Uredbe (EU) br. 575/2013 (‚CRR’).

3.

Institucije podnose samo one dijelove obrazaca koji se odnose na:

(a)

imovinu, obveze, vlasničke instrumente, prihode i rashode koje institucija priznaje;

(b)

izvanbilančne izloženosti i djelatnosti u koje je institucija uključena;

(c)

transakcije koje institucija obavlja;

(d)

pravila o vrednovanju, uključujući metode za procjenu ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, koja institucija primjenjuje.

4.

Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)   ‚Uredba o MRS-u’: Uredba (EZ) br. 1606/2002;

(b)   ‚MRS’ ili ‚MSFI’: ‚međunarodni računovodstveni standardi’ kako su definirani u članku 2. Uredbe o MRS-u koje je donijela Komisija;

(c)   ‚Uredba ESB-a o BSI-ju’ ili ‚ESB/2008/32’: Uredba (EZ) br. 25/2009 Europske središnje banke (1);

(d)   ‚Uredba o NACE-u’: Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (2);

(e)   ‚BAD’: Direktiva Vijeća 86/635/EEZ (3);

(f)   ‚4. direktiva’: Četvrta direktiva Vijeća 78/660/EEZ (4);

(g)   ‚nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela’: nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela razvijena na temelju BAD-a;

(h)   ‚MSP’: mikro, mala i srednja poduzeća definirana u Preporuci Komisije C(2003)1422 (5);

(i)   ‚Oznaka ISIN’: međunarodni jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje vrijednosnim papirima, a sastoji se od 12 alfanumeričkih znakova kojima se izdanje vrijednosnih papira jedinstveno identificira;

(j)   ‚oznaka LEI’: globalni identifikator pravnih osoba koji se dodjeljuje subjektima, a kojim se strana u financijskoj transakciji jedinstveno identificira.

2.   PRAVILO

5.

Za potrebe priloga III. i IV. sivo osjenčana točka podataka znači da ona nije zatražena ili da izvješćivanje o njoj nije moguće. U Prilogu IV. redak ili stupac s crno osjenčanim upućivanjima znači da odgovarajuće točke podataka ne bi trebale podnijeti one institucije koje primjenjuju pravnu osnovu iz tog retka ili stupca.

6.

Obrascima iz priloga III. i IV. obuhvaćena su implicitna pravila validacije koja su u samim obrascima definirana upotrebom pravila.

7.

Upotreba zagrada u oznaci stavke u obrascu znači da tu stavku treba oduzeti kako bi se dobio ukupan iznos, ali to ne znači da se ta stavka iskazuje kao negativna vrijednost.

8.

Stavke koje se iskazuju kao negativna vrijednost navode se pri ispunjavanju obrazaca tako da se ispred njihove oznake navede ‚(-)’, poput stavke ‚(-) Trezorske dionice’.

9.

U ‚obrascu s točkama podataka’ (‚DPM’) za obrasce izvješćivanja o financijskim informacijama iz priloga III. i IV. svaka točka podataka (ćelija) ima ‚osnovnu stavku’ kojoj se pripisuje ‚potraživanje/dugovanje’. Na taj se način osigurava da svi subjekti koji izvješćuju o točkama podataka primjenjuju ‚znakovno pravilo’ te omogućava poznavanje atributa ‚potraživanje/dugovanje’ koji se odnosi na svaku točku podataka.

10.

U shematskom pogledu to pravilo funkcionira kao u tablici 1.

Tablica 1.

Pravilo o potraživanju/dugovanju, pozitivne i negativne oznake

Element

Potraživanje/dugovanje

Saldo/kretanje

Iskazani iznos

Imovina

Dugovanje

Saldo imovine

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Povećanje imovine

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Negativni saldo imovine

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Smanjenje imovine

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Rashodi

Saldo rashoda

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Povećanje rashoda

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Negativni saldo (uključujući ukidanja) rashoda

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Smanjenje rashoda

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Obveze

Potraživanje

Saldo obveza

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Povećanje obveza

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Negativni saldo obveza

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Smanjenje obveza

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Vlasnički instrumenti

Saldo vlasničkih instrumenata

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Povećanje vlasničkih instrumenata

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Negativni saldo vlasničkih instrumenata

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Smanjenje vlasničkih instrumenata

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Prihodi

Saldo prihoda

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Povećanje prihoda

Pozitivan (‚Uobičajen’, nije potrebna oznaka)

Negativni saldo (uključujući ukidanja) prihoda

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

Smanjenje prihoda

Negativan (Potrebna oznaka minus ‚–’)

3.   KONSOLIDACIJA

11.

Osim ako je ovim Prilogom drukčije utvrđeno, obrasci financijskog izvješćivanja sastavljaju se s pomoću bonitetnog opsega konsolidacije u skladu s dijelom 1., glavom II., poglavljem 2., odjeljkom 2. CRR-a. Institucije izvješćuju o svojim društvima kćerima i zajedničkim pothvatima s pomoću jednakih metoda kao i kod bonitetne konsolidacije:

(a)

institucijama se može dopustiti ili se od njih može zatražiti primjena metode udjela na ulaganja u osiguravateljna i nefinancijska društva kćeri u skladu s člankom 18. stavkom 5. CRR-a;

(b)

institucijama se može dopustiti upotreba metode proporcionalne konsolidacije za financijska društva kćeri u skladu s člankom 18. stavkom 2. CRR-a;

(c)

od institucija se može zatražiti upotreba metode proporcionalne konsolidacije za ulaganja u zajedničke pothvate u skladu s člankom 18. stavkom 4. CRR-a.

4.   RAČUNOVODSTVENI PORTFELJI

4.1   Imovina

12.

‚Računovodstveni portfelji’ znači financijski instrumenti agregirani prema pravilima o vrednovanju. U te kumulative nisu uključena ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, salda potraživanja po viđenju klasificiranih kao ‚Novčana sredstva i novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju’, kao ni oni financijski instrumenti klasificirani kao ‚Namijenjeni za prodaju’ navedeni u stavkama ‚Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju’ i ‚Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju’.

13.

Za financijsku imovinu upotrebljavaju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja:

(a)

‚financijska imovina koja se drži radi trgovanja’;

(b)

‚financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’:

(c)

‚financijska imovina raspoloživa za prodaju’;

(d)

‚krediti i potraživanja’;

(e)

‚ulaganja koja se drže do dospijeća’.

14.

Za financijsku imovinu upotrebljavaju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela:

(a)

‚financijska imovina kojom se trguje’;

(b)

‚nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’;

(c)

‚nederivacijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti prema vlasničkim instrumentima’;

(d)

‚dužnički instrumenti kojima se ne trguje mjereni po troškovnoj metodi’; i

(e)

‚ostala nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje’.

15.

‚Financijska imovina kojom se trguje’ ima jednako značenje kao i na temelju mjerodavnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a. Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, izvedenice koje se ne drže radi računovodstva zaštite iskazuju se u ovoj stavci bez obzira na primijenjenu metodu mjerenja tih ugovora. Institucije navode ugovore o izvedenicama u bilanci samo kad se oni priznaju u skladu s mjerodavnim računovodstvenim okvirom.

16.

Kod financijske imovine ‚troškovnim metodama’ obuhvaćena su pravila o vrednovanju prema kojima se mjeri financijska imovina po trošku uvećanom za obračunate kamate umanjenom za gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

17.

Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, stavkom ‚Ostala nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje’ obuhvaćena je financijska imovina koja nije kvalificirana za uključivanje u ostale računovodstvene portfelje. Tim računovodstvenim portfeljem, između ostalog, obuhvaćena je financijska imovina mjerena po nižem iznosu pri početnom priznavanju ili fer vrijednosti (takozvana ‚niža vrijednost od troška ili tržišne vrijednosti’ ili ‚LOCOM’).

18.

Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a institucije kojima je dopuštena ili od kojih se zatraži primjena određenih pravila o vrednovanju za financijske instrumente u MSFI-ju podnose mjerodavne računovodstvene portfelje u mjeri u kojoj se oni primjenjuju.

19.

Stavkom ‚Izvedenice – računovodstvo zaštite’ obuhvaćene su izvedenice koje se drže radi računovodstva zaštite na temelju mjerodavnog računovodstvenog okvira.

4.2   Obveze

20.

Za financijske obveze upotrebljavaju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja:

(a)

‚financijske obveze koje se drže radi trgovanja’;

(b)

‚financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’;

(c)

‚financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku’.

21.

Za financijske obveze upotrebljavaju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela:

(a)

‚financijske obveze kojima se trguje’; i

(b)

‚nederivacijske financijske obveze kojima se ne trguje mjerene po troškovnoj metodi’.

22.

Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela institucije kojima je dopuštena ili od kojih se zatraži primjena određenih pravila o vrednovanju za financijske instrumente u MSFI-ju podnose mjerodavne računovodstvene portfelje u mjeri u kojoj se oni primjenjuju.

23.

Stavkom ‚Izvedenice – računovodstvo zaštite’ na temelju MSFI-ja i nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, obuhvaćene su izvedenice koje se drže radi računovodstva zaštite na temelju mjerodavnog računovodstvenog okvira.

5.   FINANCIJSKI INSTRUMENTI

5.1   Financijska imovina

24.

Knjigovodstvena vrijednost znači iznos koji treba iskazati u bilanci na strani imovine. Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine uključuje obračunate kamate.

25.

Financijska imovina raspodjeljuje se na sljedeće kategorije instrumenata: ‚novac u blagajni’, ‚izvedenice’, ‚vlasnički instrumenti’, ‚dužnički vrijednosni papiri’ i ‚kredit i predujmovi’.

26.

‚Dužnički vrijednosni papiri’ jesu dužnički instrumenti koje drži institucija izdani kao vrijednosni papiri koji nisu krediti u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju.

27.

‚Krediti i predujmovi’ jesu dužnički instrumenti koje drži institucija koji nisu vrijednosni papiri. Ovom su stavkom obuhvaćeni ‚krediti’ u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju, kao i predujmovi koji se ne mogu klasificirati kao ‚krediti’ u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju. ‚Predujmovi koji nisu krediti’ dodatno se opisuju u dijelu 1. stavku 41. točki (g) ovog Priloga. Posljedično, stavkom ‚dužnički instrumenti’ obuhvaćeni su ‚krediti i predujmovi’ i ‚dužnički vrijednosni papiri’.

5.2   Financijske obveze

28.

Knjigovodstvena vrijednost znači iznos koji treba iskazati u bilanci na strani obveza. Knjigovodstvena vrijednost financijskih obveza uključuje obračunate kamate.

29.

Financijske obveze raspodjeljuju se na sljedeće kategorije instrumenata: ‚izvedenice’, ‚kratke pozicije’, ‚depoziti’, ‚izdani dužnički vrijednosni papiri’ i ‚ostale financijske obveze’.

30.

‚Depoziti’ se definiraju na jednaki način kao i u Uredbi ESB-a o BSI-ju.

31.

‚Izdani dužnički vrijednosni papiri’ jesu dužnički instrumenti koje institucija izdaje kao vrijednosne papire koji nisu depoziti u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju.

32.

‚Ostale financijske obveze’ uključuju financijske obveze osim izvedenica, kratkih pozicija, depozita i izdanih dužničkih vrijednosnih papira.

33.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih računovodstvenih načela, ‚Ostale financijske obveze’ mogu uključivati financijska jamstva ako su mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [MRS 39.47(a)] ili po početno priznatom iznosu umanjenom za kumulativnu amortizaciju [MRS 39.47(c)(ii)]. Obveze po kreditima iskazuju se kao ‚Ostale financijske obveze’ ako su iskazane kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [MRS 39.4(a)] ili kad su obveze davanja kredita po kamatnoj stopi ispod tržišne [MRS 39.4(b), 47(d)]. Rezervacije koje proizlaze iz tih ugovora [MRS 39.47(c)(i), (d)(i)] iskazuju se kao rezervacije za stavku ‚Preuzete obveze i jamstva’.

34.

‚Ostale financijske obveze’ mogu uključivati i dividende koje treba isplatiti, dugovanja za privremene i prijelazne stavke te dugovanja za buduće namire transakcija vrijednosnim papirima ili devizama (dugovanja za transakcije priznate prije datuma plaćanja). Raščlamba prema drugoj ugovornoj strani

6.   RAŠČLAMBA PREMA DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI

35.

Ako je potrebna raščlamba prema drugoj ugovornoj strani, upotrebljavaju se sljedeći sektori druge ugovorne strane:

(a)

središnje banke;

(b)

ukupne države: središnje države, područne ili regionalne samouprave i lokalne samouprave, uključujući administrativna tijela i neprofitna društva, ali ne uključujući javna trgovačka društva i privatna trgovačka društva u vlasništvu navedenih tijela koja se bave komercijalnom djelatnošću (koja se iskazuju pod stavkom ‚nefinancijska društva’); fondove socijalne sigurnosti; te međunarodne organizacije poput Europske zajednice, Međunarodnog monetarnog fonda i Banke za međunarodne namire;

(c)

kreditne institucije: institucije obuhvaćene definicijom u članku 4. stavku 1. točki 1. CRR-a (‚društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun’) i multilateralne razvojne banke;

(d)

ostala financijska društva: sva financijska društva i kvazi-društva osim kreditnih institucija poput investicijskih društava, investicijskih fondova, osiguravateljskih društava, mirovinskih fondova, subjekata za zajednička ulaganja i klirinških kuća, kao i preostali financijski posrednici i popratne financijske djelatnosti;

(e)

nefinancijska društva: društva i kvazi-društva koja se ne bave financijskim posredovanjem nego u pravilu proizvodnjom tržišne robe i pružanjem nefinancijskih usluga u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju;

(f)

kućanstva: pojedinci ili skupine pojedinaca kao potrošači i proizvođači robe i pružatelji nefinancijskih usluga isključivo za vlastitu krajnju potrošnju te kao proizvođači tržišne robe i pružatelji nefinancijskih i financijskih usluga uz uvjet da njihove djelatnosti nisu djelatnosti kvazi-društava. Obuhvaćene su neprofitne institucije koje pružaju usluge kućanstvima i koje se u pravilu bave proizvodnjom netržišne robe i pružanjem usluga namijenjenih posebnim skupinama kućanstava.

36.

Dodjela sektora druge ugovorne strane temelji se isključivo na vrsti neposredne druge strane. Klasifikacija zajedničkih izloženosti više dužnika obavlja se na temelju obilježja dužnika koji je bio relevantniji ili odlučniji pri odobravanju izloženosti institucije. Između ostalih klasifikacija, distribuciju zajedničkih izloženosti prema sektoru druge ugovorne strane, zemlji boravišta i šiframa NACE treba temeljiti na obilježjima relevantnijeg i odlučnijeg dužnika.

DIO 2.

UPUTE ZA OBRASCE

1.   BILANCA

1.1   Imovina (1.1.)

1.

‚Novac u blagajni’ uključuje nacionalne i strane novčanice i kovanice u optjecaju koje se uobičajeno koriste za plaćanja.

2.

‚Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama’ uključuju salda potraživanja po viđenju u središnjima bankama.

3.

‚Ostali depoziti po viđenju’ uključuju salda potraživanja po viđenju u kreditnim institucijama.

4.

‚Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’ uključuju ulaganja u pridružena društva, zajedničke pothvate i društva kćeri koji nisu u potpunosti ili razmjerno konsolidirani. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja opravdana metodom udjela uključuje povezani goodwill.

5.

Imovina koja nije financijska imovina i koja se zbog svoje prirode ne može klasificirati u posebne stavke u bilanci iskazuje se kao ‚Ostala imovina’. Ostala imovina može uključivati zlato, srebro i ostale robe čak i kad se drže s namjerom trgovanja.

6.

‚Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju’ ima jednako značenje kao i u MSFI-ju 5.

1.2   Obveze (1.2.)

7.

Rezervacije za stavku ‚Mirovine i ostale obveze pod pokroviteljstvom poslodavca nakon zaposlenja’ uključuju iznos neto obveza pod pokroviteljstvom poslodavca.

8.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih računovodstvenih načela, rezervacije za stavku ‚Ostale dugoročne pogodnosti zaposlenika’ uključuju iznos deficita u dugoročnim planovima pogodnosti zaposlenika navedene u MRS-u 19.153. Obračunati rashodi od kratkoročnih pogodnosti zaposlenika [MRS 19.11(a)], planova doprinosa pod pokroviteljstvom poslodavca [MRS 19.51(a)] i pogodnosti kod prestanka radnog odnosa [MRS 19.169(a)] uključeni su u stavku ‚Ostale obveze’.

9.

‚Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev’ uključuje instrumente kapitala koje izdaje institucija koji ne ispunjavaju kriterije za klasifikaciju u vlasničke instrumente. U ovu stavku institucije uključuju udjele u zadrugama koji ne ispunjavaju kriterije za klasifikaciju u vlasničke instrumente.

10.

Obveze koje nisu financijske obveze i koje se zbog svoje prirode ne mogu klasificirati u posebne stavke u bilanci iskazuju se kao ‚Ostale obveze’.

11.

‚Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju’ imaju jednako značenje kao i u MSFI-ju 5.

12.

‚Rezerve za opće bankovne rizike’ jesu iznosi koji su dodijeljeni u skladu s člankom 38. BAD-a. Ako su priznate, rezerve se pojavljuju odvojeno kao obveze pod stavkom ‚rezervacije’ ili unutar vlasničkih instrumenata pod stavkom ‚ostale rezerve’.

1.3   Vlasnički instrumenti (1.3.)

13.

Na temelju MSFI-ja i odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, vlasnički instrumenti jesu financijski instrumenti kojima su obuhvaćeni ugovori na temelju područja primjene MRS-a 32.

14.

‚Neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje’ uključuje knjigovodstvenu vrijednost kapitala koji izdaje institucija za koji ulagači nisu izvršili plaćanje na referentni datum.

15.

‚Komponenta vlasničkih instrumenata složenih financijskih instrumenata’ uključuje komponentu vlasničkih instrumenata složenih financijskih instrumenata (odnosno financijske instrumente kojima su obuhvaćene komponente vlasničkih instrumenata i obveza) koje institucija izdaje odvojenih u skladu s mjerodavnim računovodstvenim okvirom (uključujući složene financijske instrumente s višestruko ugrađene izvedenice čije su vrijednosti međuovisne).

16.

‚Ostali izdani vlasnički instrumenti’ uključuju vlasničke instrumente koji su financijski instrumenti osim ‚Kapitala’ i ‚Komponente vlasničkih instrumenata složenih financijskih instrumenata’.

17.

‚Ostali vlasnički instrumenti’ uključuju sve vlasničke instrumente koji nisu financijski instrumenti uključujući, između ostalog, transakcije plaćanja vlasničke namire na temelju udjela [MSFI 2.10].

18.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela stavka ‚Revalorizacijske rezerve’ uključuje iznos rezervi zbog prve primjene MRS-a ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih načela koje nisu oslobođene za druge vrste rezervi.

19.

‚Ostale rezerve’ dijele se na ‚Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’ i ‚Ostalo’. ‚Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’ uključuju akumulirani iznos prihoda i rashoda od navedenih ulaganja kroz dobit ili gubitak ranijih godina. ‚Ostalo’ uključuje rezerve koje nisu posebno iskazane u ostalim stavkama te mogu uključivati zakonske rezerve i obvezne rezerve.

20.

‚Trezorske dionice’ uključuju sve financijske instrumente koji imaju obilježja vlastitih vlasničkih instrumenata koje je institucija ponovno stekla.

2.   RAČUN DOBITI ILI GUBITKA (2.)

21.

Kamatni prihodi i kamatni rashodi od financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja i od financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se odvojeno od ostalih dobitaka i gubitaka pod stavkama ‚kamatni prihodi’ i ‚kamatni rashodi’ (‚čista cijena’) ili kao dio gubitaka ili dobitaka od tih kategorija instrumenata (‚prljava cijena’).

22.

Institucije iskazuju sljedeće stavke raščlanjene prema računovodstvenim portfeljima:

(a)

‚Kamatni prihodi’;

(b)

‚Kamatni rashodi’;

(c)

‚Prihodi od dividende’;

(d)

‚Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto’;

(e)

‚Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’.

23.

‚Kamatni prihod’. Izvedenice – računovodstvo zaštite, kamatni rizik ‚i’ Kamatni rashodi. ‚Izvedenice – računovodstvo zaštite, kamatni rizik’ uključuju iznose povezane s izvedenicama klasificiranima u kategoriju ‚računovodstvo zaštite’ kojom je obuhvaćen kamatni rizik. Oni se iskazuju kao kamatni prihodi i rashodi na bruto osnovi kako bi se predočili točni kamatni prihodi i rashodi od zaštićenih stavki s kojima su povezani.

24.

Iznose povezane s izvedenicama klasificiranima u kategoriji ‚držanje radi trgovanja’ koji su instrumenti zaštite s ekonomskog, ali ne i računovodstvenog stajališta, moguće je iskazati kao kamatne prihode i rashode kako bi se predočili točni kamatni prihodi i rashodi od zaštićenih financijskih instrumenata. Ti se iznosi navode kao dio stavki ‚Kamatni prihodi. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja’ i ‚Kamatni rashodi. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja’.

25.

‚Kamatni prihodi – ostala imovina’ uključuju iznose kamatnih prihoda koji nisu navedeni u ostalim stavkama. Ovom stavkom mogu biti obuhvaćeni kamatni prihodi povezani s novčanim sredstvima i novčanim potraživanjima i obvezama u središnjim bankama i ostalim depozitima po viđenju te s dugotrajnom imovinom i grupama za otuđenje klasificiranima kao namijenjenima za prodaju te neto kamatni prihodi od neto imovine pod pokroviteljstvom poslodavca.

26.

‚Kamatni prihodi – ostale obveze’ uključuju iznose kamatnih rashoda koji nisu navedeni u ostalim stavkama. Ova stavka može uključivati kamatne rashode povezane s obvezama uključenima u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju, rashode nastale zbog povećanja knjigovodstvene vrijednosti rezervacije zbog proteka vremena ili neto kamatne rashode od neto obveza pod pokroviteljstvom poslodavca.

27.

‚Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti’ uključuje dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupa za otuđenje klasificiranih kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti.

28.

Prihodi od dividende od financijske imovine koja se drži radi trgovanja i od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se kao ‚prihodi od dividende’ odvojeno od ostalih gubitaka i dobitaka iz tih kategorija ili kao dio dobitaka ili gubitaka iz tih kategorija instrumenata. Prihodi od dividendi od društava kćeri, pridruženih društava i zajedničkih pothvata koji su izvan opsega konsolidacije iskazuju se pod stavkom ‚Udjel dobiti ili (–) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’, a u skladu s MRS-om 28.10 knjigovodstvena vrijednost ulaganja umanjuje se za ona obračunana primjenom metode udjela. Na temelju MSFI-ja, dobici ili gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva iskazuju se pod stavkom ‚Udjel dobiti ili (–) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’.

29.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela umanjenje vrijednosti stavke ‚Financijska imovina po trošku’ uključuje gubitke zbog umanjenja vrijednosti zbog primjene pravila o umanjenju vrijednosti iz MRS-a 39.66.

30.

Pod stavkom ‚Dobici ili (-) gubici od računovodstva zaštite, neto’ institucije iskazuju promjene fer vrijednosti instrumenata zaštite i zaštićenih stavki, uključujući rezultat neefektivnost zaštita novčanog toka i zaštita neto ulaganja u strano poslovanje.

3.   IZVJEŠĆE O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (3.)

31.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela stavke ‚Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane’ i ‚Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili (-) gubitak’ [MRS 1.91 (b), IG6] iskazuju se kao odvojene stavke.

4.   RAŠČLAMBA FINANCIJSKE IMOVINE PREMA INSTRUMENTU I PREMA SEKTORU DRUGE UGOVORNE STRANE (4.)

32.

Financijska imovina raščlanjuje se prema instrumentu i – prema potrebi – prema drugoj ugovornoj strani.

33.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, vlasnički instrumenti iskazuju se u posebnoj raščlambi (‚od čega’) kako bi se utvrdili samo instrumenti mjereni po trošku i posebni sektori druge ugovorne strane. Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, vlasnički instrumenti iskazuju se u posebnoj raščlambi (‚od čega’) kako bi se utvrdili samo nekotirani i posebni sektori druge ugovorne strane.

34.

Pod stavkom ‚Financijska imovina raspoloživa za prodaju’ institucije iskazuju fer vrijednost imovine kojoj je umanjena vrijednost, odnosno imovine kojoj nije umanjena vrijednost, i kumulativni iznos gubitaka zbog umanjenja vrijednosti priznatih u dobiti ili gubitku na izvještajni datum. Zbroj fer vrijednosti imovine kojoj nije umanjena vrijednost i fer vrijednosti imovine kojoj je umanjena vrijednost jest knjigovodstvena vrijednost te imovine.

35.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela za financijsku imovinu klasificiranu kao ‚Krediti i potraživanja’ ili kao ‚Držanje do dospijeća’ iskazuje se bruto knjigovodstvena vrijednost imovine kojoj nije umanjena vrijednost i imovine kojoj je umanjena vrijednost. Ispravci vrijednosti raščlanjuju se na stavke ‚Specifični ispravci vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjeni pojedinačno’, ‚Specifični ispravci vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjeni skupno’ i ‚Skupni ispravci vrijednosti za nastale, ali neevidentirane gubitke’. Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, za financijsku imovinu klasificiranu kao ‚Nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje mjerena troškovnom metodom’ iskazuje se bruto knjigovodstvena vrijednost imovine kojoj nije umanjena vrijednost i imovine kojoj je umanjena vrijednost.

36.

‚Specifični ispravci vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjeni pojedinačno’ uključuju kumulativni iznos umanjenja vrijednosti povezanog s financijskom imovinom koja je pojedinačno procijenjena.

37.

‚Specifični ispravci vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjeni skupno’ uključuju kumulativni iznos skupnog umanjenja vrijednosti izračunanog na beznačajnim kreditima čija se vrijednost pojedinačno umanjuje i za koje institucija odluči upotrijebiti statistički pristup (portfeljna osnova). Tim se pristupom ne onemogućava pojedinačna procjena umanjenja vrijednosti kredita koji su pojedinačno beznačajni i njihovo iskazivanje kao specifičnih ispravaka vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjenih pojedinačno.

38.

‚Skupni ispravci vrijednosti za nastale, ali neevidentirane gubitke’ uključuju kumulativni iznos skupnog umanjenja vrijednosti na pojedinačnoj osnovi financijske imovine kojoj nije umanjena vrijednost. Na ‚ispravke vrijednosti za nastale, ali neevidentirane gubitke’ mogu se primijeniti MRS 39.59(f), AG87 i AG90.

39.

Zbroj imovine kojoj nije umanjena vrijednost i imovine kojoj je umanjena vrijednost umanjen za sve ispravke vrijednosti jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti.

40.

Obrazac 4.5. uključuje knjigovodstvenu vrijednost stavaka ‚Krediti i predujmovi’ i ‚Dužnički vrijednosni papiri’ koji su obuhvaćeni definicijom ‚podređenog dugovanja’ iz stavka 54. ovog dijela.

5.   RAŠČLAMBA KREDITA I PREDUJMOVA PREMA PROIZVODU (5.)

41.

‚Knjigovodstvena vrijednost’ kredita i predujmova iskazuje se prema vrsti proizvoda umanjena za ispravke vrijednosti zbog umanjenja. Salda potraživanja po viđenju klasificirana kao ‚Novčana sredstva i novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju’ isto se tako iskazuju u tom obrascu neovisno o ‚računovodstvenom portfelju’ u kojem se nalaze te se dodjeljuju sljedećim proizvodima:

(a)

‚Okvirni krediti po poslovnim i tekućim računima’ uključuju salda potraživanja po viđenju (na poziv), okvirne kredite, tekuće račune i slična salda koja mogu uključivati kredite koji su za dužnika prekonoćni depoziti, neovisno o njihovom pravnom obliku. Ta stavka isto tako uključuje ‚prekoračenja’ koja su salda na teret tekućeg računa.

(b)

‚Dugovanje po kreditnoj kartici’ uključuje kredit odobren putem debitnih kartica s odgodom plaćanja ili putem kreditnih kartica [Uredba ESB-a o BSI-ju].

(c)

‚Potraživanja od kupaca’ uključuju kredite drugim dužnicima na temelju faktura ili drugih dokumenata na temelju kojih je moguće ostvariti prihod od transakcija za prodaju roba ili pružanje usluga. Ta stavka uključuje sve transakcije faktoringa (s regresom i bez njega).

(d)

‚Financijski najmovi’ uključuju knjigovodstvenu vrijednost potraživanja po financijskom najmu. Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela ‚potraživanja po financijskom najmu’ utvrđena su u MRS-u 17.

(e)

‚Obratni repo krediti’ uključuju sredstva odobrena u zamjenu za vrijednosne papire kupljene na temelju repo ugovora ili pozajmljena na temelju ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira.

(f)

‚Ostali dugoročni krediti’ uključuju salda dugovanja s ugovorno fiksnim dospijećima ili termine koji nisu uključeni u ostale stavke.

(g)

‚Predujmovi koji nisu krediti’ uključuju predujmove koji je u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju nemoguće klasificirati kao ‚kredite’. Ta stavka uključuje, između ostalog, bruto iznose potraživanja privremenih stavki (poput sredstava za koja se očekuje ulaganje, prijenos ili namira) i prijelaznih stavki (poput čekova i ostalih oblika plaćanja koji su poslani na naplatu).

(h)

‚Hipotekarni krediti [krediti s nekretninom kao kolateralom]’ uključuju kredite koji su formalno osigurani nekretninom kao kolateralom neovisno o svojem omjeru kredita i kolaterala (koji se često naziva ‚tržišnom vrijednošću kolaterala’).

i.

‚Ostali krediti s kolateralom’ uključuju kredite koji su formalno osigurani kolateralom, neovisno o svojem omjeru kredita i kolaterala (takozvana ‚tržišna vrijednost kolaterala’) osim ‚kredita s nekretninom kao kolateralom’, ‚financijskih najmova’ i ‚obratnih repo kredita’. Taj kolateral uključuje zaloge na vrijednosnim papirima, novac i ostale kolaterale.

(j)

‚Kredit za potrošnju’ uključuje kredite odobrene uglavnom za osobnu potrošnju roba i usluga [Uredba ESB-a o BSI-ju].

(k)

‚Kreditiranje kupnje stana ili kuće’ uključuje kredite odobrene kućanstvima za potrebe ulaganja u stanove ili kuće za vlastito stanovanje ili iznajmljivanje, uključujući gradnju i preuređenje [Uredba ESB-a o BSI-ju].

(l)

‚Krediti za financiranje projekata’ uključuju kredite koji se vraćaju isključivo iz prihoda projekata koji su njima financirani.

6.   RAŠČLAMBA KREDITA I PREDUJMOVA NEFINANCIJSKIM DRUŠTVIMA PREMA ŠIFRAMA DJELATNOSTI NACE (6.)

42.

Bruto knjigovodstvena vrijednost kredita i predujmova nefinancijskim društvima klasificira se prema sektoru gospodarskih djelatnosti s pomoću šifri iz Uredbe o NACE-u (‚šifre djelatnosti NACE’) na temelju osnovne djelatnosti druge ugovorne strane.

43.

Klasifikacija zajedničkih izloženosti više dužnika obavlja se u skladu s dijelom 1. stavkom 36.

44.

Izvješćivanje o šiframa djelatnosti NACE obavlja se uz prvu razinu disagregacije (prema ‚odjeljku’).

45.

Kod dužničkih instrumenata po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostale sveobuhvatne dobiti ‚bruto knjigovodstvena vrijednost’ znači knjigovodstvena vrijednost umanjena za ‚akumulirano umanjenje vrijednosti’. Kod dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ‚bruto knjigovodstvena vrijednost’ znači knjigovodstvena vrijednost umanjena za ‚akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika’.

46.

‚Akumulirano umanjenje vrijednosti’ iskazuje se za financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostale sveobuhvatne dobiti. Iznosi ‚akumuliranih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika’ iskazuju se za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. ‚Akumulirano umanjenje vrijednosti’ uključuje specifične ispravke vrijednosti za financijsku imovinu, procijenjene pojedinačno i skupno, kako su definirani u stavcima 36. i 37., kao i ‚Skupne ispravke vrijednosti za nastale, ali neevidentirane gubitke’ kako su definirani u stavku 38, ali ne uključuje ‚Akumulirane otpise’ kako su definirani u stavku 49.

7.   FINANCIJSKA IMOVINA KOJA PODLIJEŽE UMANJENJU VRIJEDNOSTI KOJA JE DOSPJELA ILI UMANJENA (7.)

47.

Dužnički instrumenti koji su dospjeli, ali im vrijednost nije umanjena na referentni izvještajni datum iskazuju se u računovodstvenim portfeljima koji podliježu umanjenju vrijednosti. U skladu s MSFI-jem ili odgovarajućim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima ti se računovodstveni portfelji sastoje od kategorija ‚Raspoloživo za prodaju’, ‚Krediti i potraživanja’ i ‚Držanje do dospijeća’. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a ti se računovodstveni portfelji sastoje i od kategorija ‚Dužnički instrumenti kojima se ne trguje mjereni troškovnom metodom’ i ‚Ostala nederivacijska financijska imovina kojom se ne trguje’.

48.

Imovinu se kvalificira kao dospjelu kad druge ugovorne strane ne izvrše plaćanje u ugovorenom roku. Takva se imovina iskazuje u punom iznosu i raščlanjuje u skladu s brojem dana od najstarijeg dospjelog obroka. Analiza dospjelih iznosa ne uključuje nikakvu imovinu kojoj je umanjena vrijednost. Knjigovodstvenu vrijednost imovine kojoj je umanjena vrijednost iskazuje se odvojeno od dospjele imovine.

49.

Stupac ‚Akumulirani otpisi’ uključuje kumulativni iznos glavnice i dospjelih kamata svih dužničkih instrumenata koje institucija više ne priznaje jer ih smatra nenaplativima, neovisno o portfelju u koji su uključeni. Ti se iznosi iskazuju do potpunog nestanka svih prava institucije (zbog isteka roka zastare, otpusta ili drugih uzroka) ili do povrata.

50.

‚Otpisi’ mogu biti posljedica smanjenja knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine izravno priznate u dobiti ili gubitku, kao i smanjenja iznosa konta ispravka vrijednosti zbog kreditnih gubitaka povezanih s knjigovodstvenom vrijednošću financijske imovine.

8.   RAŠČLAMBA FINANCIJSKIH OBVEZA (8.)

51.

S obzirom da to da su ‚Depoziti’ definirani jednako kao u Uredbi ESB-a o BSI-ju, regulirani štedni depoziti klasificiraju se u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju i raspoređuju prema drugoj ugovornoj strani. Točnije, neprenosivi štedni depoziti po viđenju, koji, iako zakonski otkupivi na zahtjev, podliježu znatnim penalima i ograničenjima te se imaju odlike vrlo bliske prekonoćnim depozitima, klasificirani su kao depoziti otkupivi uz najavu.

52.

‚Izdani dužnički vrijednosni papiri’ disagregiraju se u sljedeće vrste proizvoda:

(a)

‚Certifikati o depozitima’ jesu vrijednosni papiri na temelju kojih imatelji mogu povlačiti sredstva s računa;

(b)

‚Vrijednosni papiri osigurani imovinom’ u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 61. CRR-a;

(c)

‚Pokrivene obveznice’ u skladu s člankom 129. stavkom 1. CRR-a;

(d)

‚Hibridni ugovori’ uključuju ugovore s ugrađenim izvedenicama;

(e)

‚Ostali izdani dužnički vrijednosni papiri’ uključuju dužničke vrijednosne papire koji nisu evidentirani u prethodnim redcima te se dijele na konvertibilne i nekonvertibilne instrumente.

53.

Izdane ‚podređene financijske obveze’ tretiraju se na jednak način kao i ostale nastale financijske obveze. Podređene obveze izdane u obliku vrijednosnih papira klasificiraju se kao ‚Izdani dužnički vrijednosni papiri’, dok se podređene obveze u obliku depozita klasificiraju kao ‚Depoziti’.

54.

Obrazac 8.2. uključuje knjigovodstvenu vrijednost stavaka ‚Depoziti’ i ‚Izdani dužnički vrijednosni papiri’ koji su u skladu s definicijom podređenog dugovanja klasificiranog prema računovodstvenim portfeljima. Instrumenti ‚podređenog dugovanja’ za instituciju koja ih izdaje predstavljaju sporedna potraživanja koja se mogu izvršiti tek nakon što se podmire sva potraživanja višeg statusa [Uredba ESB-a o BSI-ju].

9.   OBVEZE PO KREDITIMA, FINANCIJSKA JAMSTVA I OSTALE PREUZETE OBVEZE (9.)

55.

Izvanbilančne izloženosti uključuju izvanbilančne stavke navedene u Prilogu I. CRR-u. Izvanbilančne izloženosti raščlanjuju se na preuzete obveze po kreditima, preuzeta financijska jamstva i ostale preuzete obveze.

56.

Informacije o preuzetim obvezama po kreditima, financijskim jamstvima i ostalim preuzetim i primljenim obvezama uključuju opozive i neopozive preuzete obveze.

57.

‚Preuzete obveze po kreditima’ jesu čvrste obveze izdavanja kredita na temelju ranije utvrđenih uvjeta, osim izvedenica jer se one mogu podmiriti neto u novcu ili isporukom ili izdavanjem drugog financijskog instrumenta. Sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u klasificirane su kao ‚Preuzete obveze po kreditima’:

(a)

‚ugovori o terminskom depozitu’.

(b)

‚neiskorištene kreditne linije’ koje se sastoje od sporazuma o ‚kreditiranju’ ili o izdavanju ‚akcepata’ na temelju ranije utvrđenih uvjeta.

58.

‚Financijska jamstva’ jesu ugovori kojima se od izdavatelja zahtijeva izvršavanje određenih plaćanja kao naknade imatelju za nastali gubitak jer određeni dužnik nije u roku izvršio plaćanje u skladu s izvornim ili promijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta. Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela ti su ugovori u skladu definicijom ugovora o financijskom jamstvu iz MRS-a 39.9 i MSFI-ja 4.A. Sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u klasificirane su kao ‚financijska jamstva’:

(a)

‚Jamstva koja imaju svojstvo kreditnih supstituta’;

(b)

‚Kreditne izvedenice’ koje su u skladu s definicijom financijskog jamstva;

(c)

‚Neopozivi standby akreditivi koji imaju svojstvo kreditnih supstituta’;

59.

‚Ostale preuzete obveze’ uključuju sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u:

(a)

‚Neuplaćeni dio djelomično uplaćenih dionica i ostalih vrijednosnih papira’;

(b)

‚Izdani ili potvrđeni dokumentarni akreditivi’;

(c)

Izvanbilančne stavke financiranja trgovine;

(d)

‚Dokumentarni akreditivi u kojima odnosna pošiljka služi kao kolateral i ostale transakcije koje se automatski likvidiraju’;

(e)

‚Jamstva i osiguranja’ (uključujući jamstva za sudjelovanje u javnom nadmetanju i dobro izvršenje) i ‚jamstva koja nemaju svojstvo kreditnih supstituta’;

(f)

‚Jamstva za plaćanje isporučene robe, jamstva za plaćanje carinskog i poreznog duga’;

(g)

Izdanja kratkoročnih obveznica i obnovljive obveze s osnove pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa;

(h)

‚Neiskorištene kreditne linije’ koje se sastoje od sporazuma o ‚kreditiranju’ ili o izdavanju ‚akcepata’ bez ranije utvrđenih uvjeta;

(i)

‚Neiskorištene kreditne linije’ koje se sastoje od sporazuma o ‚otkupu vrijednosnih papira’ ili o ‚izdavanju jamstava’;

(j)

‚Neiskorištene kreditne linije za jamstva za sudjelovanje u javnom nadmetanju i za dobro izvršenje’;

(k)

‚Ostale izvanbilančne stavke’ iz Priloga I. CRR-u.

60.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela sljedeće se stavke priznaju u bilanci i zato ih ne treba iskazati kao izvanbilančne izloženosti:

(a)

‚Kreditne izvedenice’ koje nisu u skladu s definicijom financijskih jamstava kao ‚derivata’ na temelju MRS-a 39;

(b)

‚Akcepti’ su obveze institucije da po dospijeću plati nominalni iznos mjenice i u pravilu se odnose na prodaju robe. Zato su oni u bilanci klasificirani kao ‚potraživanja od kupaca’;

(c)

‚Indosamenti mjenica’ koji ne ispunjavaju kriterije za prestanak priznavanja na temelju MRS-a 39;

(d)

‚Transakcije koje daju pravo na regres’ koje ne ispunjavaju kriterije za prestanak priznavanja na temelju MRS-a 39;

(e)

‚Imovina kupljena na temelju ugovora o izravnoj terminskoj kupnji’ na temelju MRS-a 39 smatra se ‚derivatima’;

(f)

‚Ugovori o prodaji i ponovnoj kupnji imovine prema definiciji iz članka 12. stavaka 3. i 5. Direktive 86/635/EEZ’. Prema tim ugovorima primatelj prijenosa ima mogućnost, ali ne i obvezu, vratiti imovinu po unaprijed dogovorenoj cijeni na utvrđeni datum (ili datum koji treba utvrditi). Stoga su ti ugovori u skladu s definicijom derivata iz MSF-a 39.9.

61.

Stavka ‚od čega: u statusu neispunjavanja obveza’ uključuje nominalni iznos tih preuzetih obveza po kreditima, financijskih jamstava i ostalih preuzetih obveza čija druga ugovorna strana ne ispunjava obveze u skladu s člankom 178. CRR-a.

62.

Kod izvanbilančnih izloženosti ‚Nominalni iznos’ jest iznos koji najbolje predstavlja najvišu izloženost institucije kreditnom riziku bez uzimanja u obzir primljenih kolaterala ili ostalih kreditnih poboljšanja. Točnije, nominalni iznos preuzetih financijskih jamstava jest najviši iznos koji bi subjekt mogao platiti u slučaju aktiviranja jamstva. Nominalni iznos preuzetih obveza po kreditima jest neiskorišteni iznos koji se institucija obvezala pozajmiti. Nominalni iznosi jesu vrijednosti izloženosti prije primjene konverzijskih faktora i tehnika smanjenja kreditnog rizika.

63.

U obrascu 9.2. nominalni iznos primljenih obveza po kreditima jest ukupni neiskorišteni iznos koji se druga ugovorna strana obvezala pozajmiti instituciji. Nominalni iznos ostalih primljenih obveza jest ukupni iznos na koji se obvezala druga strana u transakciji. Kod primljenih financijskih jamstava ‚najviši iznos jamstva koji se može razmatrati’ jest najviši iznos koji bi druga ugovorna strana mogla platiti u slučaju aktiviranja jamstva. Ako je primljeno financijsko jamstvo izdalo više davatelja jamstva, iznos jamstva iskazuje se samo jednom u ovom obrascu; iznos jamstva raspodjeljuje se davatelju jamstva koji je relevantniji za smanjenje kreditnog rizika.

10.   IZVEDENICE (10. I 11.)

64.

Knjigovodstvena vrijednosti i zamišljeni iznos izvedenica koje se drže radi trgovanja i izvedenica koje se drže radi računovodstva zaštite iskazuju se raščlanjeni prema vrsti odnosnog rizika, vrsti tržišta (OTC i organizirana tržišta) i prema vrsti proizvoda.

65.

Institucije iskazuju izvedenice koje se drže radi računovodstva zaštite raščlanjene prema vrsti zaštite.

66.

Izvedenice uključene u hibridne instrumente koje su odvojene od osnovnog ugovora iskazuju se u obrascima 10. i 11. u skladu s vrstom izvedenice. U tim se obrascima ne navodi iznos osnovnog ugovora. Međutim, ako je hibridni instrument mjeren po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ugovor se u cijelosti navodi u kategoriji ‚Držanje radi trgovanja’ ili ‚Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’ (te se zato ugrađene izvedenice ne iskazuju u obrascima 10. i 11.)

10.1   Klasifikacija izvedenica prema vrsti rizika

67.

Sve su izvedenice klasificirane u sljedeće kategorije rizika:

(a)   Kamate: Kamatne izvedenice jesu ugovori povezani s kamatonosnim financijskim instrumentom čiji su novčani tokovi određeni vezanjem uz kamatne stope ili druge kamatne ugovore poput opcija po budućnosnicama za otkup trezorskih zapisa. Ova je kategorija ograničena na one transakcije kod kojih su sve strane izložene kamati samo jedne valute. Zato nisu uključeni ugovori o razmjeni jedne strane valute ili više njih poput međuvalutnih razmjena i valutnih opcija te ostalih ugovora čije je prevladavajuća rizična karakteristika valutni rizik, koje treba iskazati kao valutne ugovore. Kamatni ugovori uključuju kamatne forvarde, jednovalutne kamatne razmjene, kamatne budućnosnice, kamatne opcije (uključujući najviše i najniže vrijednosti, ograničavajuće vrijednosti i prolazne vrijednosti), opcije kamatne razmjene i kamatne varante.

(b)   Vlasnički instrumenti: Vlasničke izvedenice jesu ugovori s povratom ili dijelom njihovog povrata povezani s cijenom određenih vlasničkih instrumenata ili s indeksom cijena vlasničkih instrumenata.

(c)   Devize i zlato: Te izvedenice uključuju ugovore o razmjeni valuta na terminskom tržištu i izloženost prema zlatu. Njima su zato obuhvaćeni ugovori o izravnoj terminskoj kupnji, razmjene deviza, razmjene valuta (uključujući međuvalutne kamatne razmjene), valutne budućnosnice, opcije valutne razmjene i valutni varanti. Devizne izvedenice uključuju sve transakcije koje uključuju izloženost više valuta, bilo da je riječ o kamatnim stopama ili valutnim tečajevima. Ugovori o zlatu uključuju sve transakcije koje uključuju izloženost toj robi.

(d)   Kredit: Kreditne izvedenice jesu ugovori koji nisu u skladu s definicijom financijskih jamstava i kod kojih je isplata prvenstveno povezana s nekom mjerom kreditne sposobnosti određenog referentnog kredita. Ugovorima se uređuje razmjena plaćanja kod koje je najmanje jedna od dvije strane određena prinosom referentnog kredita. Isplate se mogu aktivirati zbog brojnih događaja, uključujući neispunjavanje obveza, smanjenje rejtinga ili određenu promjenu kreditnog raspona referentne imovine.

(e)   Roba: Te su izvedenice ugovori s povratom ili dijelom njihovog povrata povezani s cijenom ili indeksom cijena robe poput plemenitih metala (osim zlata), nafte, drva ili poljoprivrednih proizvoda.

(f)   Ostalo: Te su izvedenice svi ostali ugovori o izvedenicama koji ne uključuju izloženost valutnom i kamatnom riziku, riziku vlasničkih instrumenata, robnom ili kreditnom riziku, poput klimatskih izvedenica ili osigurateljnih izvedenica.

68.

Ako je izvedenica pod utjecajem više vrsta odnosnog rizika, instrument se raspoređuje u najosjetljiviju vrstu rizika. Kod izvedenica s višestrukom izloženošću u slučaju dvojbe transakcije se raspoređuju u skladu sa sljedećim redoslijedom po važnosti:

(a)   Roba: U ovoj se kategoriji iskazuju sve transakcije s izvedenicama koje uključuju robu ili indeks izloženosti robe, bez obzira na to uključuju li zajedničku izloženost u robi i bilo koju drugu kategoriju rizika koja može uključivati razmjenu valuta, kamate ili vlasnički kapital, ili ne.

(b)   Vlasnički instrumenti: Uz iznimku ugovora sa zajedničkom izloženošću robi i vlasničkim instrumentima, koji se iskazuju kao roba, u kategoriji vlasničkih instrumenata iskazuju se sve transakcije s izvedenicama uz poveznicu s prinosom vlasničkih instrumenata ili indeksa vlasničkih instrumenata. U ovu kategoriju treba uključiti transakcije s vlasničkim instrumentima s izloženošću razmjeni valuta ili kamatnim stopama.

(c)   Devize i zlato: Ovom su kategorijom obuhvaćene sve transakcije s izvedenicama (osim transakcija koje su već iskazane u kategorijama robe ili vlasničkih instrumenata) s izloženošću više valuta, bez obzira na to pripadaju li kamatonosnim financijskim instrumentima ili valutnim tečajevima.

10.2   Iznosi koje treba iskazati za izvedenice

69.

‚Knjigovodstvena vrijednost’ za sve izvedenice (za zaštitu ili trgovanje) jest fer vrijednost. Izvedenice s pozitivnom fer vrijednošću (većom od nule) jesu ‚financijska imovina’, dok su izvedenice s negativnom fer vrijednošću (manjom od nule) ‚financijske obveze’. ‚Knjigovodstvena vrijednost’ iskazuje se odvojeno za izvedenice s pozitivnom fer vrijednošću (‚financijska imovina’) i za izvedenice s negativnom fer vrijednošću (‚financijske obveze’). Na datum početnog priznavanja izvedenica je klasificirana kao ‚financijska imovina’ ili ‚financijske obveze’ u skladu sa svojom početnom fer vrijednošću. Nakon početnog priznavanja, ovisno o povećanjima ili smanjenjima fer vrijednosti izvedenice, uvjeti razmjene mogu za instituciju postati povoljni (i izvedenica je klasificirana kao ‚financijska imovina’) ili nepovoljni (izvedenica je klasificirana kao ‚financijska obveza’).

70.

‚Zamišljeni iznos’ jest bruto nominalni iznos svih zaključenih i još nepodmirenih transakcija na referentni datum. Točnije, kod utvrđivanja zamišljenog iznosa uzima se u obzir sljedeće:

(a)

Kod ugovora s varijabilnim nominalnim ili zamišljenim iznosima glavnice, osnova za izvješćivanje jesu nominalni ili zamišljeni iznosi glavnice na referentni datum.

(b)

Zamišljeni iznos koji treba iskazati za ugovor o izvedenicama s komponentom multiplikatora jest ugovorni efektivni zamišljeni iznos ili nominalna vrijednost.

(c)

Razmjene: Zamišljeni iznos razmjene jest odnosni iznos glavnice na kojem se temelji razmjena kamata, valuta ili drugih prihoda ili rashoda.

(d)

Ugovori o vlasničkim instrumentima i robi: Zamišljeni iznos koji treba iskazati za ugovor o vlasničkim instrumentima ili robi jest količina robe ili proizvoda vlasničkih instrumenata za koju su sklopljeni ugovori o prodaji ili kupnji pomnožena s ugovornom jediničnom cijenom. Zamišljeni iznos koji treba iskazati za ugovore o robi s višestrukim razmjenama glavnice jest ugovorni iznos pomnožen s brojem preostalih razmjena glavnice prema ugovoru.

(e)

Kreditne izvedenice: Ugovorni iznos koji treba iskazati za kreditne izvedenice jest nominalna vrijednost odgovarajućeg referentnog kredita.

(f)

Digitalne opcije imaju unaprijed određenu isplatu koja može biti novčani iznos ili broj ugovora odnosnog instrumenta. Zamišljeni iznos digitalnih opcija definiran je kao unaprijed određeni novčani iznos ili fer vrijednost odnosnog instrumenta na referentni datum.

71.

Stupac ‚Zamišljeni iznos’ izvedenica uključuje za svaku stavku zbroj zamišljenih iznosa svih ugovora u kojima je institucija druga ugovorna strana, neovisno o tome smatraju li se izvedenice imovinom ili obvezama na prednjoj strani bilance. Svi zamišljeni iznosi iskazuju se neovisno o tome je li fer vrijednost izvedenica pozitivna, negativna ili jednaka nuli. Netiranje zamišljenih iznosa nije dopušteno.

72.

‚Zamišljeni iznos’ iskazuje se pod stavkama ‚ukupno’ i ‚od čega: prodano’ za stavke: ‚OTC opcije’, ‚Opcije organiziranog tržišta’, ‚Roba’ i ‚Ostalo’. Stavka ‚od čega: prodano’ uključuje zamišljene iznose (fiksna cijena) ugovora prema kojima druge ugovorne strane (imatelji opcija) institucije (prodavatelj opcije) imaju pravo realizirati opciju, a za stavke povezane s izvedenicama kreditnog rizika zamišljene iznose ugovora prema kojima je institucija (prodavatelj zaštite) prodala (pruža) zaštitu svojim drugim ugovornim stranama (kupci zaštite).

10.3   Izvedenice klasificirane kao ‚ekonomske zaštite’

73.

Izvedenice koje nisu učinkoviti zaštitni instrumenti u skladu s MRS-om 39 treba uključiti u portfelj ‚držanje radi trgovanja’. To se odnosi i na izvedenice koje se drže radi zaštite, a koje nisu u skladu sa zahtjevima iz MRS-a 39 za učinkovite zaštitne instrumente, kao i na izvedenice povezane s nekotiranim vlasničkim instrumentima čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti.

74.

Izvedenice koje se ‚drže radi trgovanja’ koje su u skladu s definicijom ‚ekonomskih zaštita’ iskazuju se odvojeno za svaku vrstu rizika. Stavka ‚ekonomske zaštite’ uključuje izvedenice klasificirane kao ‚držanje radi trgovanja’, ali one nisu dio knjige trgovanja kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 86. CRR-a. Ova stavka ne uključuje izvedenice za trgovanje za vlastiti račun.

10.4   Raščlamba izvedenica prema sektoru druge ugovorne strane

75.

Knjigovodstvena vrijednost i ukupni zamišljeni iznos izvedenica koje se drže radi trgovanja i izvedenica koje se drže radi računovodstva zaštite kojima se trguje na OTC tržištu iskazuju se prema drugoj ugovornoj strani s pomoću sljedećih kategorija:

(a)

‚kreditne institucije’;

(b)

‚ostala financijska društva’; te

(c)

‚ostatak’ koji uključuje sve ostale druge ugovorne strane.

76.

Sve OTC izvedenice, bez obzira na vrstu rizika s kojom su povezane, raščlanjuju se prema tim drugim ugovornim stranama. Raščlamba prema drugoj ugovornoj strani izvedenica kreditnog rizika odnosi se na sektor u koji je raspoređena druga ugovorna strana institucije (kupac ili prodavatelj zaštite).

11.   KRETANJE ISPRAVAKA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE I UMANJENJE VRIJEDNOSTI VLASNIČKIH INSTRUMENATA (12.)

77.

‚Povećanja zbog iznosa rezerviranih za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja’ iskazuju se ako je, za glavnu kategoriju imovine ili za drugu ugovornu stranu, priznavanje neto rashoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti za razdoblje, odnosno ako za predmetnu kategoriju ili drugu ugovornu stranu povećanja umanjenja vrijednosti za razdoblje premaše smanjenja. ‚Smanjenja zbog iznosa ukinutih rezervacija za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja’ iskazuju se ako je, za glavnu kategoriju imovine ili za drugu ugovornu stranu, priznavanje neto prihoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti za razdoblje; odnosno ako za predmetnu kategoriju ili drugu ugovornu stranu smanjenja umanjenja vrijednosti za razdoblje premaše povećanja.

78.

Prema objašnjenju iz stavka 50. ovog dijela ‚otpise’ je moguće izvršiti priznavanjem smanjenja iznosa financijske imovine izravno u računu dobiti ili gubitka (bez upotrebe konta ispravka vrijednosti) ili smanjenjem iznosa konta ispravka vrijednosti povezanih s financijskom imovinom. ‚Smanjenja zbog iznosa povezanih s ispravcima vrijednosti’ znači smanjenja akumuliranog iznosa ispravaka vrijednosti zbog ‚otpisa’ izvršenih tijekom razdoblja zato što se povezani dužnički instrumenti smatraju nenaplativima. ‚Vrijednosna usklađenja koja se evidentiraju izravno u račun dobiti i gubitka’ jesu izravni ‚otpisi’ tijekom razdoblja iznosa povezane financijske imovine.

12.   PRIMLJENI KOLATERAL I JAMSTVA (13.)

12.1   Raščlamba kredita i predujmova prema kolateralu i jamstvima (13.1.)

79.

Zalozi i jamstva kojima su osigurani krediti i predujmovi iskazuju se prema vrsti zaloga: hipotekarni krediti i ostali krediti s kolateralom, te prema financijskim jamstvima. Krediti i predujmovi raščlanjuju se prema drugim ugovornim stranama.

80.

U obrascu 13.1. iskazuje se ‚najviši iznos kolaterala ili jamstva koji se može razmatrati’. Zbroj iznosa financijskog jamstva i/ili kolaterala naveden u povezanim stupcima obrasca 13.1. ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost povezanog kredita.

81.

Za iskazivanje kredita i predujmova prema vrsti zaloga upotrebljavaju se sljedeće definicije:

(a)

pod stavkom ‚Hipotekarni krediti [krediti s nekretninom kao kolateralom]’, stavka ‚Osigurano stambenim nekretninama’ uključuje kredite osigurane stambenim nekretninama, a stavka ‚Osigurano poslovnim nekretninama’ kredite osigurane poslovnim nekretninama; u oba slučaja kako su definirani u CRR-u;

(b)

pod stavkom ‚Ostali krediti s kolateralom’, stavka ‚Gotovina [izdani dužnički instrumenti]’ uključuje zaloge na depozitima u instituciji ili dužničke vrijednosne papire koje je izdala institucija, a stavka ‚Ostatak’ uključuje zaloge na drugim vrijednosnim papirima ili imovini. U tom slučaju izraz institucija odnosi se na instituciju koja daje dužnički vrijednosni papir koji se upotrebljava kao kolateral (i koja je njegov izdavatelj) i koja prima kredit i predujam, a ne na instituciju koja izvješćuje, koja u ovom slučaju prima kolateral i odobrava kredit i predujam;

(c)

‚Primljena financijska jamstva’ uključuju ugovore kojima se od izdavatelja zahtijeva izvršavanje određenih plaćanja kao naknade instituciji za nastali gubitak jer određeni dužnik nije u roku izvršio plaćanje u skladu s izvornim ili promijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta.

82.

Kod kredita i predujmova koji su istodobno osigurani s pomoću više vrsta kolaterala ili jamstava ‚najviši iznos kolaterala/jamstva koji se može razmatrati’ raspoređuje se prema svojoj kvaliteti počevši od najkvalitetnijeg.

12.2   Kolateral dobiven u posjed tijekom razdoblja (u posjedu na izvještajni datum) (13.2.)

83.

Ovaj obrazac uključuje knjigovodstvenu vrijednost kolaterala koji je stečen od početka do kraja referentnog razdoblja i koji se i dalje priznaje u bilanci na referentni datum.

12.3   Kolateral dobiven u posjed (materijalna imovina) kumulativno (13.3.)

84.

‚Ovršni postupak [materijalna imovina]’ jest kumulativna knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine stečene preuzimanjem kolaterala koji se i dalje priznaje u bilanci na referentni datum, osim imovine klasificirane kao ‚Nekretnine, postrojenja i oprema’.

13.   HIJERARHIJA FER VRIJEDNOSTI: FINANCIJSKI INSTRUMENTI PO FER VRIJEDNOSTI (14.)

85.

Institucije iskazuju vrijednost financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti u skladu s hijerarhijom navedenom u MSFI-ju 13.72.

86.

‚Promjena fer vrijednosti za razdoblje’ uključuje dobitke ili gubitke od mjerenja tijekom razdoblja instrumenata koji još uvijek postoje na izvještajni datum. Ti dobici i gubiti iskazuju se kao za uključivanje u račun dobiti ili gubitka. Zato se iznosi iskazuju prije oporezivanja.

87.

‚Akumulirana promjena fer vrijednosti prije oporezivanja’ uključuje iznos gubitaka ili dobitaka od mjerenja instrumenata akumuliran od početnog priznavanja do referentnog datuma.

14.   PRESTANAK PRIZNAVANJA I FINANCIJSKE OBVEZE POVEZANE S PRENESENOM FINANCIJSKOM IMOVINOM (15.)

88.

Obrazac 15. sadržava informacije o prenesenoj financijskoj imovini koja djelomično ili u cijelosti nije kvalificirana za prestanak priznavanja i financijsku imovinu koja se u potpunosti prestala priznavati za koju institucija zadržava prava servisiranja.

89.

Povezane obveze iskazuju se prema portfelju u kojem je povezana prenesena financijska imovina navedena na strani imovine, a ne prema portfelju u kojem je ona navedena na strani obveza.

90.

Stupac ‚Iznosi koje se prestalo priznavati zbog kapitalnih zahtjeva’ uključuje knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine priznate u računovodstvene svrhe, ali koja se prestala priznavati u bonitetne svrhe jer ju institucija tretira kao sekuritizacijske pozicije zbog kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 109. CRR-a s obzirom na to da je značajan kreditni rizik prenesen u skladu s člancima 243. i 244. CRR-a.

91.

‚Repo ugovori’ jesu transakcije u kojima institucija prima novac u zamjenu za financijsku imovinu koja se prodaje po određenoj cijeni na temelju preuzete obveze da ponovno kupi istu (ili identičnu) imovinu po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Transakcije koje uključuju privremeni prijenos zlata na temelju gotovinskog kolaterala također se smatraju ‚repo ugovorima’. Iznosi koje institucija primi u zamjenu za financijsku imovinu prenesenu trećoj strani (‚privremeni stjecatelj’) klasificiraju se pod stavku ‚repo ugovori’ ako postoji obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo opcija za nju. Repo ugovori uključuju i operacije vrste repo koje mogu uključivati:

(a)

iznose primljene u zamjenu za vrijednosne papire koji su privremeno preneseni trećoj strani u obliku pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog kolaterala;

(b)

iznose primljene u zamjenu za vrijednosne papire koji su privremeno preneseni trećoj strani u obliku ugovora o prodaji i ponovnom otkupu.

92.

‚Repo ugovori’ i ‚obratni repo ugovori’ uključuju novac koji institucija primi ili pozajmi.

93.

Kod sekuritizacijske transakcije, ako se prenesena financijska imovina prestaje priznavati, institucije iskazuju nastale dobitke (gubitke) prema stavci u računu dobiti i gubitka koja odgovara ‚računovodstvenim portfeljima’ u kojima je financijska imovina bila navedena prije prestanka priznavanja.

15.   RAŠČLAMBA ODABRANIH STAVKI RAČUNA DOBITI I GUBITKA (16.)

94.

Za odabrane stavke računa dobiti i gubitka iskazuju se dodatne raščlambe dobitaka (ili prihoda) i gubitaka (ili rashoda).

15.1   Kamatni prihodi i rashodi prema instrumentu i sektoru druge ugovorne strane (16.1.)

95.

Kamate se raščlanjuju prema kamatnom prihodu po financijskoj i ostaloj imovini i kamatnim rashodima po financijskim i ostalim obvezama. Kamatni prihodi po financijskoj imovini uključuju prihode po izvedenicama koje se drže radi trgovanja, dužničkim vrijednosnim papirima te kreditima i predujmovima. Kamatni rashodi po financijskim obvezama uključuju rashode po izvedenicama koje se drže radi trgovanja, depozitima, izdanim dužničkim vrijednosnim papirima te ostalim financijskim obvezama. Za potrebe obrasca 16.1. kratke pozicije razmatraju se u okviru ostalih financijskih obveza. U obzir se uzimaju svi instrumenti u raznim portfeljima, osim instrumenata navedenih pod stavkama ‚Izvedenice – računovodstvo zaštite’ koji se ne upotrebljavaju za zaštitu od kamatnog rizika.

96.

Kamate na izvedenice koje se drže radi trgovanja uključuju iznose povezane s izvedenicama koje se drže radi trgovanja koje su kvalificirane kao ‚ekonomske zaštite’ koje su uključene kao kamatni prihodi ili rashodi radi korekcije prihoda i rashoda zaštićenih financijskih instrumenata s ekonomskog, ali ne i računovodstvenog stajališta.

15.2   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak prema instrumentu (16.2.)

97.

Dobici i gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak raščlanjuju se prema vrsti financijskog instrumenta i prema računovodstvenom portfelju. Za svaku se stavku iskazuje neto realizirani dobitak ili gubitak od transakcije koja se prestala priznavati. Neto iznos predstavlja razliku između realiziranih dobitaka i realiziranih gubitaka.

15.3   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja prema instrumentu (16.3.)

98.

Dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja raščlanjuju se prema vrsti instrumenta. Svaka stavka raščlambe jest neto realizirani i nerealizirani iznos (dobici umanjeni za gubitke) financijskog instrumenta.

15.4   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja prema riziku (16.4.)

99.

Dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja raščlanjuju se i prema vrsti rizika. Svaka stavka raščlambe jest neto realizirani i nerealizirani iznos (dobici umanjeni za gubitke) odnosnog rizika (kamate, vlasnički instrumenti, razmjena valuta, kredit, roba i ostalo) povezanog s izloženošću, uključujući povezane izvedenice. Dobici i gubici po tečajnim razlikama navedeni su pod stavkom pod kojom je naveden ostatak dobitaka i gubitaka po konvertiranom instrumentu. Dobici i gubici po imovini i obvezama koje nisu izvedenice navode se kako slijedi:

(a)

kamatni instrumenti: uključujući trgovanje kreditima i predujmovima, depozitima i dužničkim vrijednosnim papirima (koji se drže ili izdaju);

(b)

vlasnički instrumenti: uključujući trgovanje dionicama, kvotama UCITS-a i ostalim vlasničkim instrumentima;

(c)

trgovanje valutama: uključujući ekskluzivno trgovanje na stranim burzama;

(d)

instrumenti kreditnog rizika: uključujući trgovanje kreditnim zapisima;

(e)

roba: ovom su stavkom obuhvaćene samo izvedenice zato što se roba kojom se namjerava trgovati iskazuje pod stavkom ‚Ostala imovina’, a ne pod stavkom ‚Financijska imovina koja se drži radi trgovanja’;

(f)

ostalo: uključujući trgovanje financijskim instrumentima koji se ne mogu klasificirati u ostale raščlambe.

15.5   Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti u dobiti ili gubitku prema instrumentu (16.5.)

100.

Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak raščlanjuju se prema vrsti instrumenta. Institucije iskazuju neto realizirani i nerealizirani iznos promjene fer vrijednosti tijekom razdoblja zbog promjena kreditnog rizika (vlastiti kreditni rizik dužnika ili izdavatelja).

15.6   Dobici ili gubici od računovodstva zaštite (16.6.)

101.

Dobici i gubici od računovodstva zaštite raščlanjuju se prema vrsti računovodstva zaštite: zaštita fer vrijednosti, zaštita novčanog toka i zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje. Dobici i gubici povezani sa zaštitom fer vrijednosti raščlanjuju se prema zaštitnom instrumentu i zaštićenoj stavci.

15.7   Umanjenje vrijednosti po financijskoj i nefinancijskoj imovini (16.7.)

102.

‚Dodavanja’ se iskazuju ako je za računovodstveni portfelj ili glavnu kategoriju imovine priznavanje neto rashoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti tijekom razdoblja. ‚Ukidanja’ se iskazuju ako je za računovodstveni portfelj ili glavnu kategoriju imovine priznavanje neto prihoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti tijekom razdoblja.

16.   USKLAĐIVANJE IZMEĐU RAČUNOVODSTVENOG OPSEGA KONSOLIDACIJE I OPSEGA KONSOLIDACIJE CRR-A (17.)

103.

‚Računovodstveni opseg konsolidacije’ uključuje knjigovodstvenu vrijednost imovine, obveza i vlasničkih instrumenata, kao i nominalne iznose izvanbilančnih izloženosti sastavljenih s pomoću računovodstvenog opsega konsolidacije, odnosno uključivanjem u konsolidaciju društava za osiguranje i nefinancijskih društava.

104.

Stavka ‚Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’ u ovom obrascu ne uključuje društva kćeri s obzirom na to da su računovodstvenim opsegom konsolidacije sva društva kćeri u potpunosti konsolidirana.

105.

‚Imovina koja je predmet ugovora o reosiguranju i osiguranju’ uključuje imovinu koja je predmet ustupljenog reosiguranja, kao i, ako postoji, imovinu povezanu s izdanim ugovorima o osiguranju i reosiguranju.

106.

‚Obveze koje su predmet ugovora o osiguranju i reosiguranju’ uključuju obveze na temelju izdanih ugovora o osiguranju i reosiguranju.

17.   GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA (20.)

107.

Obrazac 20. podnosi se ako institucija premaši prag opisan u članku 5.1. stavku (a) točki iv. U geografskoj raščlambi prema mjestu poslovanja u obrascima 20.1. do 20.3. razlikuju se ‚domaće poslovanje’ i ‚strano poslovanje’. ‚Mjesto poslovanja’ znači nadležnost osnivanja pravnog subjekta koji je priznao odgovarajuću imovinu ili odgovarajuće obveze. U slučaju podružnica riječ je o nadležnosti boravišta. U tu svrhu ‚domaće’ uključuje poslovanje priznato u državi članici gdje se institucija nalazi.

108.

U obrascima 20.4. do 20.7. nalaze se informacije prema zemlji boravišta neposredne druge ugovorne strane. Navedena raščlamba uključuje izloženosti ili obveze s rezidentima u svakoj stranoj zemlji u kojoj institucija ima izloženosti. Izloženosti ili obveze prema nadnacionalnim organizacijama ne raspoređuju se na zemlju boravišta institucije, već na geografsko područje ‚Ostale zemlje’.

109.

U obrascu 20.4. ‚bruto knjigovodstvena vrijednost’ dužničkih instrumenata iskazuje se kako je definirano u stavku 45. dijela 2. Kod izvedenica i vlasničkih instrumenata iznos koji treba iskazati jest knjigovodstvena vrijednost. Stavka ‚od čega: neprihodujući’ krediti i predujmovi iskazuje se kako je definirano u stavcima 145. do 157. ovog Priloga. Restrukturiranje duga uključuje sve ‚ugovore o dugu’ za potrebe obrasca 19. na koje se primjenjuju mjere restrukturiranja kako je definirano u stavcima 163. do 179. ovog Priloga. Obrazac 20.7. podnosi se uz klasifikaciju prema šiframa djelatnosti NACE prema zemljama. Šifre djelatnosti NACE iskazuju se uz prvu razinu disagregacije (prema ‚odjeljku’).

18.   MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA: IMOVINA KOJA PODLIJEŽE OPERATIVNOM NAJMU (21.)

110.

U svrhu izračuna praga iz članka 9. stavka (e), materijalna imovina koju je institucija dala u najam (najmodavac) trećim stranama prema sporazumima koji su kvalificirani kao operativni najmovi u skladu s mjerodavnim računovodstvenim okvirom, dijeli se s ukupnom materijalnom imovinom.

111.

Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, imovina koju je institucija dala u operativni najam (kao najmodavac) trećim stranama iskazuje se raščlanjena prema metodi mjerenja.

19.   UPRAVLJANJE IMOVINOM, SKRBNIŠTVO I OSTALE SERVISNE FUNKCIJE (22.)

112.

U svrhu izračuna praga iz članka 9. stavka (f) iznos ‚neto prihoda od naknada i provizija’ apsolutna je vrijednost razlike između ‚prihoda od naknada i provizija’ i ‚rashoda od naknada i provizija’. U istu je svrhu iznos ‚neto kamata’ apsolutna vrijednost između ‚kamatnih prihoda’ i ‚kamatnih rashoda’.

19.1   Prihodi i rashodi od naknada i provizija prema djelatnosti (22.1.)

113.

Prihodi i rashodi od naknada i provizija iskazuju se prema vrsti djelatnosti. Na temelju MSFI-ja ili odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela u ovom se obrascu navode prihodi i rashodi od naknada i provizija osim:

(a)

iznosa uzetih u obzir kod izračuna efektivnih kamata financijskih instrumenata [MSFI 7.20.(c)], te

(b)

iznosa proizašlih iz financijskih instrumenata koji su mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [MSFI 7.20.(c).(i)].

114.

Ne iskazuju se troškovi transakcije koji se izravno pripisuju stjecanju ili izdavanju financijskih instrumenata koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Oni čine dio početne vrijednosti stjecanja/izdavanja tih instrumenata te se amortiziraju u dobit ili gubitak tijekom svojeg preostalog trajanja upotrebom efektivne kamatne stope [vidjeti MRS 39.43].

115.

Troškovi transakcije koji se izravno pripisuju stjecanju ili izdavanju financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak navode se kao dio stavaka ‚Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto’ ili ‚Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto’. Oni nisu dio početne vrijednosti stjecanja ili izdavanja tih instrumenata te se odmah priznaju u dobit ili gubitak.

116.

Institucije iskazuju prihode i rashode od naknada i provizija u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)

‚Vrijednosni papiri. Izdanja’ uključuju naknade i provizije od sudjelovanja u odobravanju ili izdavanju vrijednosnih papira koje institucija nije odobrila niti izdala;

(b)

‚Vrijednosni papiri. Nalozi za prijenos’ uključuju naknade i provizije od primanja, prijenosa i izvršavanja naloga za prodaju ili kupnju vrijednosnih papira u ime klijenata;

(c)

‚Vrijednosni papiri. Ostalo’ uključuju naknade i provizije od ostalih usluga koje pruža institucija povezanih s vrijednosnim papirima koje ona nije odobrila niti izdala;

(d)

‚Kliring i namira’ uključuje prihode (rashode) od naknada i provizija koje institucija ostvaruje (ima) kod sudjelovanja u instrumentima druge ugovorne strane, kliringa i namire;

(e)

Stavke ‚Upravljanje imovinom’, ‚Skrbništvo’, ‚Centralne administrativne usluge za subjekte za zajednička ulaganja’, ‚Fiducijarne transakcije’, ‚Usluge naplate’ uključuju prihode (rashode) od naknada i provizija koje institucija ostvaruje (ima) kod pružanja tih usluga;

(f)

‚Strukturirane financije’ uključuju naknade i provizije od sudjelovanja u odobravanju ili izdavanju financijskih instrumenata osim vrijednosnih papira koje institucija odobrava ili izdaje;

(g)

‚Servisne naknade od sekuritizacijskih aktivnosti’ uključuju na prihodnoj strani prihode od naknada i provizija koje institucija ostvaruje od usluga servisiranja kredita, a na rashodnoj strani, rashode od naknada i provizija koje instituciji naplaćuju pružatelji kreditnih usluga;

(h)

‚Preuzete obveze po kreditima’ i ‚Preuzeta financijska jamstva’ uključuju iznos, priznat kao prihodi tijekom razdoblja, amortizacije naknada i provizija za te djelatnosti koji je prvotno bio priznat kao ‚ostale financijske obveze’;

(i)

‚Primljene obveze po kreditima’ i ‚Primljena financijska jamstva’ uključuju rashode od naknada i provizija koje institucija priznaje kao posljedicu troška koji je naplatila druga ugovorna strana koja je preuzela obvezu po kreditima ili financijsko jamstvo;

(j)

‚Ostalo’ uključuje ostatak prihoda (rashoda) od naknada i provizija koje institucija ostvaruje (ima) poput onih koji proizlaze iz ‚ostalih preuzetih obveza’, iz usluga razmjene valuta (poput razmjene novčanica ili kovanica u stranoj valuti) ili iz pružanja (primanja) ostalih savjeta i usluga na osnovi naknada.

19.2   Imovina uključena u pružanje usluga (22.2.)

117.

Poslovanje povezano s upravljanjem imovinom, skrbničkim funkcijama i ostalim uslugama koje pruža institucija iskazuje se s pomoću sljedećih definicija:

(a)

‚Upravljanje imovinom’ odnosi se na imovinu koja pripada izravno klijentima kojom upravlja institucija. ‚Upravljanje imovinom’ iskazuje se prema vrsti klijenta: subjekti za zajednička ulaganja, mirovinski fondovi, portfelji klijenata kojima se upravlja na diskrecijskoj osnovi i ostali instrumenti ulaganja;

(b)

‚Skrbnička imovina’ odnosi se na usluge pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata koje pruža institucija i usluge povezane sa skrbništvom poput upravljanja novčanim sredstvima i kolateralom. ‚Skrbnička imovina’ iskazuje se prema vrsti klijenata za koje institucija drži imovinu kojom se pravi razlika između subjekata za zajednička ulaganja i ostalih. Stavka ‚od čega: povjerena ostalim subjektima’ odnosi se na iznos imovine uključene u skrbničku imovinu za koju je institucija prepustila efektivno skrbništvo drugim subjektima;

(c)

Stavka ‚Centralne administrativne usluge za zajednička ulaganja’ odnosi se na administrativne usluge koje institucija pruža subjektima za zajednička ulaganja. One, između ostalog, uključuju usluge agenta za prijenos, sastavljanja računovodstvene dokumentacije, pripreme prospekata, financijskih izvještaja i sve ostale dokumentacije namijenjene ulagačima, vođenja korespondencije dostavljanjem financijskih izvještaja i sve ostale dokumentacije namijenjene ulagačima, vođenja izdanja i otkupa te registra ulagača te izračuna neto vrijednosti imovine;

(d)

‚Fiducijarne transakcije’ odnose se na aktivnosti u kojima institucija djeluje u vlastito ime, ali za račun i po riziku svojih klijenata. Institucija često kod fiducijarnih transakcija pruža usluge poput upravljanja skrbničkom imovinom strukturiranom subjektu ili upravljanja portfeljima na diskrecijskoj osnovi. Sve fiducijarne transakcije iskazuju se isključivo pod ovom stavkom bez obzira na to pruža li institucija dodatno ostale usluge;

(e)

‚Usluge naplate’ odnose se na naplatu u ime klijenata iznosa od dužničkih instrumenata koji nisu priznati u bilanci institucije niti ih je ona odobrila;

(f)

‚Distribuirani resursi klijenata kojima se ne upravlja’ odnose se na proizvode koje izdaju subjekti izvan grupe koje je institucija distribuirala svojim trenutačnim klijentima. Ova se stavka iskazuje prema vrsti proizvoda;

(g)

‚Iznos imovine uključene u pružanje usluga’ uključuje iznos imovine u odnosu na koju institucija djeluje s pomoću fer vrijednosti. Mogu se koristiti druge osnove mjerenja, uključujući nominalnu vrijednost, ako fer vrijednost nije dostupna. U slučajevima u kojima institucija pruža usluge subjektima poput subjekata za zajednička ulaganja, mirovinskih fondova, predmetnu imovinu moguće je iskazati po vrijednosti po kojoj je ti subjekti iskazuju u vlastitim bilancama. Iskazani iznosi, prema potrebi, uključuju obračunate kamate.

20.   UDJELI U NEKONSOLIDIRANIM STRUKTURIRANIM SUBJEKTIMA (30.)

118.

‚Povučena likvidnosna potpora’ znači zbroj knjigovodstvene vrijednosti kredita i predujmova odobrenih nekonsolidiranim strukturiranim subjektima i knjigovodstvene vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali nekonsolidirani strukturirani subjekti.

21.   POVEZANE STRANE (31)

119.

Institucije iskazuju iznose i/ili transakcije povezane s bilancom i izvanbilančnim izloženostima ako je povezana strana druga ugovorna strana.

120.

Uklanjaju se transakcije i stanje iskorištenih iznosa unutar grupe. Pod stavkom ‚Društva kćeri i ostali subjekti iste grupe’ institucije navode stanja i transakcije s društvima kćerima koji nisu uklonjeni zato što društva kćeri nisu u potpunosti konsolidirana bonitetnim opsegom konsolidacije u skladu s člankom 19. CRR-a, zato što su društva kćeri isključena iz opsega bonitetne konsolidacije jer nisu značajna ili zato što su, kad je riječ o institucijama koje su dio veće grupe, društva kćeri krajnjeg matičnog društva, a ne institucije. Pod stavkom ‚Pridružena društva i zajednički pothvati’ institucije iskazuju dijelove stanja i transakcija sa zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima grupe kojoj subjekt pripada koji nisu uklonjeni kod primjene proporcionalne konsolidacije ili metode udjela.

21.1   Povezane strane: dugovanja i potraživanja (31.1.)

121.

Pod stavkom ‚Obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale primljene obveze’ iznos koji se iskazuje jest zbroj ‚nominalnog iznosa’ primljenih obveza po kreditima, ‚najvišeg iznosa kolaterala/jamstva koji se može razmatrati’ primljenih financijskih jamstava i ‚nominalnog iznosa’ ostalih primljenih obveza.

21.2   Povezane strane: rashodi i prihodi od transakcija s tim stranama (31.2.)

122.

‚Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine’ uključuju sve dobitke i gubitke po prestanku priznavanja nefinancijske imovine od transakcija s povezanim stranama. Ovom su stavkom obuhvaćeni dobici i gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine od transakcija s povezanim stranama koji su dio sljedećih stavaka ‚Računa dobiti i gubitka’:

(a)

‚Dobici ili gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva’;

(b)

‚Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine osim imovine namijenjene za prodaju’;

(c)

‚Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti’; te

(d)

‚Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti’.

22.   GRUPNA STRUKTURA (40.)

123.

Institucije dostavljaju detaljne informacije o društvima kćerima, zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima na izvještajni datum. Iskazuju se sva društva kćeri bez obzira na djelatnost koju obavljaju. Vrijednosni papiri klasificirani kao ‚financijska imovina koja se drži radi trgovanja’, ‚financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak’, ‚financijska imovina raspoloživa za prodaju’ i trezorske dionice, tj. vlastite dionice u vlasništvu institucije koja izvješćuje, isključeni su iz područja primjene ovog obrasca.

22.1   Grupna struktura: ‚subjekt-po-subjekt’ (40.1.)

124.

Sljedeće informacije iskazuju se na osnovi ‚subjekt-po-subjekt’:

(a)

‚Oznaka LEI’ uključuje oznaku LEI subjekta u koji se ulaže.

(b)

‚Oznaka subjekta’ uključuje identifikacijsku oznaku subjekta u koji se ulaže. Oznaka subjekta je identifikator retka koji je jedinstven za svaki redak u obrascu 40.1.

(c)

‚Naziv subjekta’ uključuje naziv subjekta u koji se ulaže.

(d)

‚Datum unosa’ znači datum kad je subjekt u koji se ulaže postao dijelom unutar ‚opsega grupe’.

(e)

‚Temeljni kapital’ znači ukupni iznos kapitala koji je izdao subjekt u koji se ulaže na referentni datum.

(f)

‚Vlasnički instrumenti subjekta u koji se ulaže’, ‚Ukupna imovina subjekta u koji se ulaže’ i ‚Dobit ili (gubitak) subjekta u koji se ulaže’ uključuju iznose tih stavki u posljednjem financijskom izvještaju subjekta u koji se ulaže.

(g)

‚Boravište subjekta u koji se ulaže’ znači zemlja boravišta subjekta u koji se ulaže.

(h)

‚Sektor subjekta u koji se ulaže’ znači sektor druge ugovorne strane kako je definiran u stavku 35. dijela 1.

(i)

‚Šifra djelatnosti NACE’ navodi se na temelju osnovne djelatnosti subjekta u koji se ulaže. Za nefinancijska društva šifre djelatnosti NACE iskazuju se uz prvu razinu disagregacije (prema ‚odjeljku’), dok se za financijska društva šifre djelatnosti NACE iskazuju na dvije razine (prema ‚skupini’).

(j)

‚Akumulirani vlasnički udjel (%)’ jest postotak vlasničkih instrumenata koje institucija drži od referentnog datuma.

(k)

‚Glasačka prava (%)’ znači postotak glasačkih prava povezanih s vlasničkim instrumentima koje institucija drži od referentnog datuma.

(l)

‚Grupna struktura [odnos]’ predstavlja odnos između matičnog društva i subjekta u koji se ulaže (društvo kći, zajednički pothvat ili pridruženo društvo).

(m)

‚Računovodstveni tretman [računovodstvena grupa]’ predstavlja računovodstveni tretman s računovodstvenim opsegom konsolidacije (potpuna konsolidacija, proporcionalna konsolidacija, metoda udjela ili drugo).

(n)

‚Računovodstveni tretman [grupa CRR-a]’ predstavlja računovodstveni tretman s opsegom konsolidacije CRR-a (potpuna konsolidacija, proporcionalna konsolidacija, metoda udjela ili drugo).

(o)

‚Knjigovodstvena vrijednost’ znači iznosi iskazani u bilanci institucije za subjekte u koje se ulaže koji nisu u potpunosti niti proporcionalno konsolidirani.

(p)

‚Trošak akvizicije’ znači iznos koji su platili ulagači.

(q)

‚Veza goodwilla sa subjektom u koji se ulaže’ znači iznos goodwilla iskazan u konsolidiranoj bilanci institucije za subjekt u koji se ulaže pod stavkama ‚Goodwill’ ili ‚Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i povezana društva’.

(r)

‚Fer vrijednost ulaganja za koja postoje ponude cijena’ znači cijena na referentni datum i ona se navodi samo ako su instrumenti kotirani.

22.2   Grupna struktura: ‚instrument-po-instrument’ (40.2.)

125.

Sljedeće informacije iskazuju se na osnovi ‚instrument-po-instrument’:

(a)

‚Oznaka vrijednosnog papira’ uključuje oznaku ISIN vrijednosnog papira. Kod vrijednosnih papira bez dodijeljene oznake ISIN ona uključuje drugu oznaku koja predstavlja jedinstvenu identifikaciju vrijednosnog papira. ‚Oznaka vrijednosnog papira’ i ‚Oznaka holdinga’ čine složeni identifikator retka koji je jedinstven za svaki redak u obrascu 40.2.

(b)

‚Oznaka holdinga’ jest identifikacijska oznaka subjekta unutar grupe koji drži ulaganje.

(c)

‚Oznaka subjekta’, ‚Akumulirani vlasnički udjel (%)’, ‚Knjigovodstvena vrijednost’ i ‚Trošak akvizicije’ definirani su iznad. Iznosi odgovaraju vrijednosnom papiru koji drži povezano holding društvo.

23.   FER VRIJEDNOST (41.)

23.1   Hijerarhija fer vrijednosti: financijski instrumenti po amortiziranom trošku (41.1.)

126.

U ovom se obrascu iskazuju informacije o fer vrijednosti financijskih instrumenata mjerenih po amortiziranom trošku s pomoću hijerarhije iz MSFI-ja 7.27A.

23.2   Upotreba opcije fer vrijednosti (41.2.)

127.

U ovom se obrascu iskazuje upotreba opcije fer vrijednosti za financijsku imovinu i financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. ‚Hibridni ugovori’ uključuju knjigovodstvenu vrijednost hibridnih financijskih instrumenata klasificiranih u cijelosti u te računovodstvene portfelje, odnosno cjelovite hibridne instrumente koji nisu odvojeni.

23.3   Hibridni financijski instrumenti neiskazani po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (41.3.)

128.

U ovom se obrascu iskazuju informacije o hibridnim financijskim instrumentima osim hibridnih ugovora mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak na temelju ‚opcije fer vrijednosti’ koji se iskazuju u obrascu 41.2.

129.

‚Držanje radi trgovanja’ uključuje knjigovodstvenu vrijednost hibridnih financijskih instrumenata klasificiranih u cijelosti kao ‚financijska imovina koja se drži radi trgovanja’ ili ‚financijske obveze koje se drže radi trgovanja’, odnosno cjelovite hibridne instrumente koji nisu odvojeni.

130.

Ostali reci uključuju knjigovodstvenu vrijednost osnovnih ugovora koji su odvojeni od ugrađenih izvedenica u skladu s mjerodavnim računovodstvenim okvirom. Knjigovodstvene vrijednosti ugrađenih izvedenica odvojenih od tih osnovnih ugovora iskazuju se u obrascima 10. i 11. u skladu s mjerodavnim računovodstvenim okvirom.

24.   MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA: KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST PREMA METODI MJERENJA (42.)

131.

Stavke ‚Nekretnine, postrojenja i oprema’, ‚Ulaganje u nekretnine’ i ‚Ostala materijalna imovina’ iskazuju se prema kriterijima za njihovo mjerenje.

132.

‚Ostala nematerijalna imovina’ uključuje svu ostalu nematerijalnu imovinu osim goodwilla.

25.   REZERVACIJE (43.)

133.

U ovom se obrascu navodi usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti stavke ‚Rezervacije’ na početku i na kraju razdoblja prema vrsti kretanja.

26.   PLANOVI POD POKROVITELJSTVOM POSLODAVCA I POGODNOSTI ZAPOSLENIKA (44.)

134.

Ovim su obrascima obuhvaćeni akumulirani podaci o svim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca institucije. Ako postoji više planova pod pokroviteljstvom poslodavca, iskazuje se agregirani iznos svih planova.

26.1   Komponente neto imovine i obveza plana pod pokroviteljstvom poslodavca (44.1.)

135.

Pod stavkom ‚Komponente neto imovine i obveza plana pod pokroviteljstvom poslodavca’ iskazuju se usklađivanje akumulirane sadašnje vrijednosti svih neto obveza pod pokroviteljstvom poslodavca (imovine), kao i prava na naknadu [MRS 19.140 (a), (b)].

136.

‚Neto imovina pod pokroviteljstvom poslodavca’ uključuje, u slučaju viška, iznose viška koji se priznaju u bilanci s obzirom na to da nisu pod utjecajem ograničenja utvrđenih MRS-om 19.63. Iznos ove stavke i iznos priznat u bilješci ‚Fer vrijednost prava na naknadu priznatih kao imovina’ uključeni su u stavku bilance ‚Ostala imovina’.

26.2   Kretanja obveza pod pokroviteljstvom poslodavca (44.2.)

137.

‚Kretanja obveza pod pokroviteljstvom poslodavca’ predstavljaju usklađivanje početnog i završnog stanja akumulirane sadašnje vrijednosti svih obveza pod pokroviteljstvom poslodavca institucije. Učinci različitih elemenata navedenih u MRS-u 19.141 tijekom razdoblja navode se zasebno.

138.

Iznos stavke ‚Završno stanje [sadašnja vrijednost]’ u obrascu za kretanja obveza po pokroviteljstvom poslodavca jednak je stavci ‚Sadašnja vrijednost obveza pod pokroviteljstvom poslodavca’.

26.3   Bilješke [povezane s rashodima za zaposlenike] (44.3.)

139.

Za iskazivanje bilješki povezanih s rashodima za zaposlenike upotrebljavaju se sljedeće definicije:

(a)

‚Mirovina i slični rashodi’ uključuju iznos priznat u razdoblju kao rashodi za zaposlenike za sve obveze nakon zaposlenja (planovi doprinosa i pogodnosti pod pokroviteljstvom poslodavca) i doprinose za fondove socijalne sigurnosti.

(b)

‚Plaćanja temeljena na dionicama’ uključuju iznos priznat u razdoblju kao rashodi za zaposlenike za plaćanja temeljena na dionicama.

27.   RAŠČLAMBA ODABRANIH STAVKI RAČUNA DOBITI I GUBITKA (45.)

27.1   Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine osim imovine koja se drži radi trgovanja (45.2.)

140.

Dobici i gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine osim imovine koja se drži radi trgovanja raščlanjuju se prema vrsti imovine. Svaka stavka uključuje dobitak ili gubitak po imovini (poput nekretnina, softvera, hardvera, zlata, ulaganja) koja se prestala priznavati.

27.2   Ostali prihodi i rashodi iz poslovanja (45.3.)

141.

Ostali prihodi i rashodi iz poslovanja raščlanjuju se prema sljedećim stavkama: usklađenja fer vrijednosti materijalne imovine mjerene s pomoću modela fer vrijednosti; prihodi od najma i izravni rashodi iz poslovanja od ulaganja u nekretnine; prihodi i rashodi iz operativnih najmova osim ulaganja u nekretnine te ostali prihodi i rashodi iz poslovanja

142.

‚Operativni najmovi osim ulaganja u nekretnine’ uključuju u stupcu ‚prihodi’ ostvarene povrate, a u stupcu ‚rashodi’ troškove koje je institucija imala kao najmodavac u aktivnostima operativnog najma osim aktivnosti s imovinom klasificiranom kao ulaganje u nekretnine. Troškovi koje institucija ima kao najmoprimac iskazuju se pod stavkom ‚Ostali administrativni rashodi’.

143.

Dobici ili gubici od ponovnih mjerenja ulaganja u plemenite metale i ostalu robu mjerena po fer vrijednosti umanjeni za trošak prodaje iskazuju se pod stavkama uključenima u stavku ‚Ostali prihodi iz poslovanja. Ostalo’ ili ‚Ostali rashodi iz poslovanja. Ostalo’

28.   IZVJEŠĆE O PROMJENAMA VLASNIČKIH INSTRUMENATA (46.)

144.

U izvješću o promjenama vlasničkih instrumenata navodi se usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku (početno stanje) i na kraju razdoblja (završno stanje) za svaku komponentu vlasničkih instrumenata.

29.   NEPRIHODUJUĆE IZLOŽENOSTI (18.)

145.

Za potrebe obrasca 18. neprihodujuće izloženosti su izloženosti koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)

značajne izloženosti koje su dospjele više od 90 dana;

(b)

ocjenjuje se da nije vjerojatno da će dužnik u cijelosti otplatiti svoje kreditne obveze bez realizacije naplate iz kolaterala, neovisno o postojanju dospjelih iznosa ili broju dana od dospijeća.

146.

Raspoređivanje u kategoriju neprihodujućih izloženosti primjenjuje se neovisno o klasifikaciji izloženosti kao izloženosti u statusu neispunjavanja obveza za regulatorne potrebe u skladu s člankom 178. CRR-a ili kao izloženosti s umanjenom vrijednošću za računovodstvene potrebe u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

147.

Izloženosti za koje se smatra da je nastupio status neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a i izloženosti za koje je utvrđeno da im je vrijednost umanjena u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom uvijek se smatraju neprihodujućim izloženostima. Izloženosti sa ‚skupnim ispravcima vrijednosti za nastale, ali neevidentirane gubitke’ iz stavka 38. ovog Priloga ne smatraju se neprihodujućim izloženostima, osim ako ispunjavaju kriterije za neprihodujuće izloženosti.

148.

Izloženosti se raspoređuju u kategorije u punom iznosu, ne uzimajući u obzir postojanje kolaterala. Značajnost se ocjenjuje u skladu s člankom 178. CRR-a.

149.

Za potrebe obrasca 18. ‚izloženosti’ uključuju sve dužničke instrumente (krediti i predujmovi, koji uključuju novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju, te dužnički vrijednosni papiri) i izvanbilančne izloženosti, osim onih koje se drže radi trgovanja. Izvanbilančne izloženosti sastoje se od sljedećih opozivih i neopozivih stavki:

(a)

preuzete obveze po kreditima;

(b)

preuzeta financijska jamstva;

(c)

ostale preuzete obveze.

Izloženosti uključuju dugotrajnu imovinu i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5.

150.

Za potrebe obrasca 18. izloženost je ‚dospjela’ ako bilo koji iznos glavnice, kamata ili naknade nije plaćen na dan kada je dospio.

151.

Za potrebe obrasca 18. ‚dužnik’ znači dužnik u smislu članka 178. CRR-a.

152.

Obveza se smatra neprihodujućom izloženošću u nominalnom iznosu ako bi u slučaju povlačenja ili drugog korištenja dovela do izloženosti kod kojih bi postojala opasnost da ne budu u cijelosti otplaćene bez realizacije naplate iz kolaterala.

153.

Preuzeta financijska jamstva smatraju se neprihodujućim izloženostima u nominalnom iznosu ako postoji opasnost da bi druga ugovorna strana (‚primatelj jamstva’) mogla aktivirati financijsko jamstvo, osobito u slučaju kada odnosna izloženost koja je obuhvaćena jamstvom ispunjava kriterije za neprihodujuće izloženosti iz stavka 145. Ako je primatelj jamstva u zakašnjenju u odnosu na iznos iz ugovora o financijskom jamstvu, institucija koja izvješćuje ocjenjuje ispunjava li potraživanje koje iz toga proizlazi kriterije za neprihodujuće izloženosti.

154.

Izloženosti koje se klasificiraju kao neprihodujuće u skladu sa stavkom 145. raspoređuju se u kategoriju neprihodujućih izloženosti na pojedinačnoj osnovi (‚na osnovi transakcije’) ili u kategoriju neprihodujućih izloženosti u odnosu na ukupnu izloženost prema danom dužniku (‚na osnovi dužnika’). Pri raspoređivanju neprihodujućih izloženosti u kategorije na pojedinačnoj osnovi ili prema danom dužniku primjenjuju se sljedeći pristupi za raspoređivanje u kategorije prema vrsti neprihodujuće izloženosti:

(a)

za neprihodujuće izloženosti koje su klasificirane kao izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a primjenjuje se pristup za raspoređivanje u kategorije iz članka 178.;

(b)

za izloženosti koje su klasificirane kao neprihodujuće zbog umanjenja vrijednosti u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom primjenjuju se kriteriji priznavanja za umanjenje vrijednosti u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

(c)

za ostale neprihodujuće izloženosti koje nisu klasificirane kao izloženosti u statusu neispunjavanja obveza ni kao izloženosti s umanjenom vrijednošću primjenjuju se odredbe članka 178. CRR-a za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza.

155.

Ako institucija ima bilančne izloženosti prema dužniku koje su dospjele više od 90 dana i bruto knjigovodstvena vrijednost dospjelih izloženosti čini više od 20 % bruto knjigovodstvene vrijednosti svih bilančnih izloženosti prema tom dužniku, sve bilančne i izvanbilančne izloženosti prema tom dužniku smatraju se neprihodujućima. Ako dužnik pripada grupi, razmatra se je li potrebno i izloženosti prema ostalim subjektima iz te grupe tretirati kao neprihodujuće, ako se već ne tretiraju kao izloženosti s umanjenom vrijednošću ili u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a, osim izloženosti na koje utječu zasebni sporovi koji nisu povezani sa solventnošću druge ugovorne strane.

156.

Smatra se da su izloženosti prestale biti neprihodujuće kada se ispune svi sljedeći uvjeti:

(a)

izloženost ispunjava izlazne kriterije koje institucija koja izvješćuje primjenjuje za prestanak klasifikacije u kategoriju izloženosti s umanjenom vrijednošću i u statusu neispunjavanja obveza;

(b)

položaj dužnika poboljšao se u tolikoj mjeri da je vjerojatna potpuna otplata u skladu s izvornim ili, kada je primjenjivo, promijenjenim uvjetima;

(c)

dužnik nema iznosa dospjelih više od 90 dana.

Izloženost ostaje klasificirana kao neprihodujuća dok god se ne ispune ti uvjeti čak i ako je izloženost već ispunila kriterije koje institucija koja izvješćuje primjenjuje za prestanak klasifikacije u kategoriju izloženosti s umanjenom vrijednošću i u statusu neispunjavanja obveza u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom odnosno člankom 178. CRR-a.

Klasifikacijom neprihodujuće izloženosti kao dugotrajne imovine namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 ne prekida se njezina klasifikacija kao neprihodujuće izloženosti jer je dugotrajna imovina namijenjena za prodaju obuhvaćena definicijom neprihodujućih izloženosti.

157.

U slučaju neprihodujućih izloženosti s mjerama restrukturiranja (6) smatra se da su te izloženosti prestale biti neprihodujuće ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

izloženosti se ne smatraju izloženostima s umanjenom vrijednošću ili u statusu neispunjavanja obveza;

(b)

prošla je jedna godina od kada su primijenjene mjere restrukturiranja;

(c)

nakon primjene mjera restrukturiranja nema zakašnjenja po dospjelim iznosima niti dvojbi u pogledu pune otplate izloženosti u skladu s uvjetima nakon restrukturiranja. Nepostojanje dvojbi utvrđuje se nakon analize financijskog položaja dužnika koju provodi institucija. Može se smatrati da dvojbe više ne postoje ako je dužnik redovitim uplatama u skladu s uvjetima nakon restrukturiranja platio ukupni iznos koji odgovora prethodno dospjelom iznosu (ako je bilo dospjelih iznosa) ili otpisanom iznosu (ako nije bilo dospjelih iznosa) u okviru mjera restrukturiranja ili ako je dužnik na drugi način dokazao svoju sposobnost ispunjavanja uvjeta nakon restrukturiranja.

Ti posebni izlazni uvjeti primjenjuju se dodatno uz kriterije koje institucije koje izvješćuju primjenjuje na izloženosti s umanjenom vrijednošću i u statusu neispunjavanja obveza u skladu s računovodstvenim okvirom odnosno člankom 178. CRR-a.

158.

Dospjele izloženosti iskazuju se zasebno u punom iznosu u okviru kategorija ‚prihodujuće’ i ‚neprihodujuće’. Prihodujuće izloženosti dospjele manje od 90 dana iskazuju se zasebno u punom iznosu.

159.

Neprihodujuće izloženosti raščlanjuju se po vremenskim rasponima dospijeća. Izloženosti koje nisu dospjele ili su dospjele 90 dana ili manje, ali su ipak utvrđene kao neprihodujuće zbog vjerojatnosti nepotpune otplate iskazuju se u posebnom stupcu. Izloženosti koje sadržavaju i dospjele iznose i vjerojatnost nepotpune otplate raspoređuju se po vremenskim rasponima dospijeća u skladu s brojem dana od dospijeća.

Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju iskazuju se u retku 070 te u redcima 080 i 100 obrasca 18.

Neprihodujuće izloženosti klasificirane kao namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 ne iskazuju se u obrascu 18.

160.

Sljedeće se izloženosti utvrđuju u zasebnim stupcima:

(a)

izloženosti koje se smatraju izloženostima kojima je vrijednost umanjena u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, osim ako je riječ o izloženostima s nastalim, ali neevidentiranim gubicima;

(b)

izloženosti za koje se smatra da je nastupio status neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a.

161.

Iznosi ‚akumuliranog umanjenja vrijednosti’ i ‚akumuliranih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika’ iskazuju se u skladu sa stavkom 46. ‚Akumulirano umanjenje vrijednosti’ znači smanjenje knjigovodstvene vrijednosti izloženosti izravno ili upotrebnom konta ispravka vrijednosti. Akumulirano umanjenje vrijednosti iskazano za neprihodujuće izloženosti ne sadržava nastale, ali neevidentirane gubitke. Nastali, ali neevidentirani gubici iskazuju se u akumuliranom umanjenju vrijednosti prihodujućih izloženosti. ‚Akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika’ iskazuju se za izloženosti po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

162.

Informacije o primljenom kolateralu i primljenim financijskim jamstvima za neprihodujuće izloženosti iskazuju se zasebno. Iznosi koji se iskazuju za primljeni kolateral i primljena financijska jamstva izračunavaju se u skladu sa stavcima 79. do 82. Stoga se zbroj iznosa iskazanih za kolateral i financijska jamstva ograničava na knjigovodstvenu vrijednost povezane izloženosti.

30.   RESTRUKTURIRANE IZLOŽENOSTI (19.)

163.

Za potrebe obrasca 19. restrukturirane izloženosti su ugovori o dugu po kojima su primijenjene mjere restrukturiranja. Mjere restrukturiranja sastoje se od ustupaka prema dužniku koji ima ili će imati poteškoće pri ispunjavanju svojih obveza plaćanja (‚financijske poteškoće’).

164.

Za potrebe obrasca 19. ustupak se odnosi na bilo koju od sljedećih mjera:

(a)

izmjena ranijih uvjeta ugovora za koje se smatra da ih dužnik ne može ispuniti zbog financijskih poteškoća (‚problematični dug’) koje dovode do gubitka njegove sposobnosti servisiranja duga i koji ne bi bili odobreni da dužnik nema financijske poteškoće;

(b)

potpuno ili djelomično refinanciranje problematičnog ugovora o dugu koje ne bi bilo odobreno da dužnik nema financijske poteškoće.

Ustupak može značiti gubitak za zajmodavca.

165.

Dokaz o ustupku uključuje sljedeće:

(a)

razliku u korist dužnika između izmijenjenih uvjeta ugovora i ranijih uvjeta ugovora;

(b)

uvrštenje povoljnijih uvjeta u izmijenjeni ugovor u odnosu na uvjete koje bi mogli postići drugi dužnici sa sličnim profilom rizičnosti u isto vrijeme kod iste institucije.

166.

Primjena ugovornih odredaba koje dužniku pružaju mogućnost promjene uvjeta ugovora (‚ugrađene ugovorne odredbe o restrukturiranju’) tretira se kao ustupak kada institucija odobri primjenu tih odredaba i zaključi da dužnik ima financijske poteškoće.

167.

‚Refinanciranje’ znači korištenje ugovora o dugu radi osiguravanja potpune ili djelomične isplate drugih ugovora o dugu čije postojeće uvjete dužnik nije u mogućnosti ispuniti.

168.

Za potrebe obrasca 19. izraz ‚dužnik’ uključuje sve fizičke i pravne osobe u dužnikovoj grupi koji su obuhvaćeni računovodstvenim opsegom konsolidacije.

169.

Za potrebe obrasca 19. izraz ‚dug’ uključuje kredite i predujmove (koji uključuju novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju), dužničke vrijednosne papire te opozive i neopozive preuzete obveze po kreditima, ali ne uključuje izloženosti koje se drže radi trgovanja. ‚Dug’ uključuje dugotrajnu imovinu i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5.

170.

Za potrebe obrasca 19. ‚izloženost’ ima isto značenje kao ‚dug’ u stavku 169.

171.

Za potrebe obrasca 19. ‚institucija’ znači institucija koja je primijenila mjere restrukturiranja.

172.

Smatra se da su izloženosti restrukturirane ako je učinjen ustupak, neovisno o tome ima li dospjelih iznosa i neovisno o klasifikaciji izloženosti kao izloženosti s umanjenom vrijednošću u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom ili kao izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a. Izloženosti se ne tretiraju kao restrukturirane ako dužnik nije u financijskim poteškoćama. Unatoč tome, sljedeće se mjere tretiraju kao mjere restrukturiranja:

(a)

izmijenjeni ugovor koji je prije izmjene klasificiran kao neprihodujući ili bi bio klasificiran kao neprihodujući da nije bilo izmjene;

(b)

izmjena ugovora uključuje potpuno ili djelomično poništenje duga otpisom;

(c)

institucija odobrava primjenu ugrađenih ugovornih odredaba o restrukturiranju za dužnika koji je neprihodujući ili bi se smatrao neprihodujućim bez primjene tih ugovornih odredaba;

(d)

istodobno kada mu je institucija odobrila dodatni dug, ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanja glavnice ili kamata po drugom ugovoru s institucijom koji je bio neprihodujući ili bi bio klasificiran kao neprihodujući da nije izvršeno refinanciranje.

173.

Izmjena koja uključuje otplate preuzimanjem kolaterala tretira se kao mjera restrukturiranja ako ta izmjena predstavlja ustupak.

174.

Smatra se da postoji oboriva pretpostavka da je došlo do restrukturiranja u sljedećim slučajevima:

(a)

izmijenjeni je ugovor bio u cijelosti ili djelomično dospio više do 30 dana (a da nije bio neprihodujući) najmanje jedanput tijekom tri mjeseca prije izmjene ili bi bio više od 30 dana dospio, djelomično ili u cijelosti, da nije bilo izmjene;

(b)

istodobno kada mu je institucija odobrila dodatni dug, ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanja glavnice ili kamata po drugom ugovoru s institucijom koji je najmanje jedanput tijekom tri mjeseca prije refinanciranja bio više od 30 dana dospio, djelomično ili u cijelosti;

(c)

institucija odobrava primjenu ugrađenih ugovornih odredaba o restrukturiranju dužnicima čija su plaćanja dospjela 30 dana ili bi bila dospjela 30 dana bez primjene tih ugovornih odredaba.

175.

Financijske poteškoće ocjenjuju se na razini dužnika kako je navedeno u stavku 168. Samo izloženosti na koje su primijenjene mjere restrukturiranja utvrđuju se kao restrukturirane izloženosti.

176.

Restrukturirane izloženosti navode se kao dio kategorije neprihodujućih izloženosti ili kategorije prihodujućih izloženosti u skladu sa stavcima 145. – 162. i 177. – 179. Klasifikacija u kategoriju restrukturiranih izloženosti prestaje kada se ispune svi sljedeći uvjeti:

(a)

restrukturirana izloženost smatra se prihodujućom, također i u slučaju ako je reklasificirana iz kategorije neprihodujućih izloženosti nakon što je analiza financijskog položaja dužnika pokazala da više ne ispunjava uvjete da se tretira kao neprihodujući;

(b)

isteklo je probno razdoblje od najmanje dvije godine od dana kada se restrukturirana izloženost počela smatrati prihodujućom;

(c)

barem u jednoj polovici probnog razdoblja izvršena su redovita plaćanja koja ukupno čine više od beznačajnog iznosa glavnice ili kamata;

(d)

na kraju probnog razdoblja ni jedna izloženost prema dužniku nije dospjela više od 30 dana.

177.

Ako uvjeti iz stavka 176. nisu ispunjeni na kraju probnog razdoblja, izloženost se nastavlja utvrđivati kao prihodujuća restrukturirana izloženost u probnom razdoblju dok se ne ispune svi uvjeti. Uvjeti se ocjenjuju barem tromjesečno. Restrukturirane izloženosti klasificirane kao dugotrajna imovina namijenjena za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 nastavljaju se klasificirati kao restrukturirane izloženosti jer je dugotrajna imovina namijenjena za prodaju obuhvaćena definicijom restrukturiranih izloženosti.

178.

Restrukturirana izloženost može se smatrati prihodujućom od datuma početka primjene mjera restrukturiranja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

restrukturiranje nije dovelo do klasifikacije izloženosti kao neprihodujuće;

(b)

izloženost se nije smatrala neprihodujućom izloženošću na dan kada su odobrene mjere restrukturiranja.

179.

Ako se na prihodujuću restrukturiranu izloženost u probnom razdoblju koja je reklasificirana iz kategorije neprihodujućih izloženosti primjenjuju dodatne mjere restrukturiranja ili ako bude dospjela više od 30 dana, ona se klasificira kao neprihodujuća.

180.

‚Prihodujuće izloženosti s mjerama restrukturiranja’ (prihodujuće restrukturirane izloženosti) sastoje se od restrukturiranih izloženosti koje ne ispunjavaju kriterije za neprihodujuće izloženosti i navode se u kategoriji prihodujućih izloženosti. Prihodujuće restrukturirane izloženosti u probnom su razdoblju u skladu sa stavkom 176. čak i kada se primjenjuje stavak 178. Restrukturirane izloženosti u probnom razdoblju koje su reklasificirane iz kategorije neprihodujućih izloženosti iskazuju se zasebno u okviru prihodujućih izloženosti s mjerama restrukturiranja u stupcu ‚od čega: prihodujuće restrukturirane izloženosti u probnom razdoblju’.

‚Neprihodujuće izloženosti s mjerama restrukturiranja’ (neprihodujuće restrukturirane izloženosti) sastoje se od restrukturiranih izloženosti koje ispunjavaju kriterije za neprihodujuće izloženosti i navode se u kategoriji neprihodujućih izloženosti. Te neprihodujuće restrukturirane izloženosti uključuju sljedeće:

(a)

izloženosti koje su postale neprihodujuće zbog primjene mjera restrukturiranja;

(b)

izloženosti koje su bile neprihodujuće prije odobrenja mjera restrukturiranja;

(c)

restrukturirane izloženosti koje su reklasificirane iz kategorije prihodujućih izloženosti, uključujući izloženosti reklasificirane primjenom stavka 179.

Ako se mjere restrukturiranja proširuju na neprihodujuće izloženosti, iznos tih restrukturiranih izloženosti zasebno se utvrđuje u stupcu ‚od čega: restrukturiranje neprihodujućih izloženosti’.

Restrukturirane izloženosti klasificirane kao novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju iskazuju se u retku 070 te u redcima 080 i 100 obrasca 19.

Restrukturirane izloženosti klasificirane kao namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 ne iskazuju se u obrascu 19.

181.

Stupac ‚Refinanciranje’ sadržava bruto knjigovodstvenu vrijednost novog ugovora (‚refinanciranje duga’) odobrenog u okviru transakcije refinanciranja koja ispunjava uvjete za mjeru restrukturiranja i bruto knjigovodstvenu vrijednost starog otplaćenog ugovora koja još nije podmirena.

182.

Restrukturirane izloženosti koje sadržavaju i izmjene i refinanciranje raspoređuju se u stupac ‚Instrumenti s izmjenama uvjeta’ ili stupac ‚Refinanciranje’, ovisno o tome koja mjera ima najviše utjecaja na novčane tokove. Refinanciranje od strane skupa banaka iskazuje se u stupcu ‚Refinanciranje’ u ukupnom iznosu refinanciranja duga koji je odobrila institucija koja izvješćuje ili u preostalom iznosu refinanciranog duga prema instituciji koja izvješćuje. Preoblikovanje više dugova u jedan novi dug iskazuje se kao izmjena, osim ako transakcija refinanciranja ima veći utjecaj na novčane tokove. Ako u slučaju restrukturiranja izmjenom uvjeta problematične izloženosti dođe do prestanka njezina priznavanja i priznavanja nove izloženosti, ta nova izloženost tretira se kao restrukturirani dug.

183.

Akumulirano umanjenje vrijednosti i akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika iskazuju se u skladu sa stavkom 46. ‚Akumulirano umanjenje vrijednosti’ znači smanjenje knjigovodstvene vrijednosti izloženosti izravno ili upotrebnom konta ispravka vrijednosti. Iznos ‚akumuliranog umanjenja vrijednosti’ koji se iskazuje u stupcu ‚po neprihodujućim izloženostima s mjerama restrukturiranja’ za neprihodujuće izloženosti ne sadržava nastale, ali neevidentirane gubitke. Nastali, ali neevidentirani gubici iskazuju se u stupcu ‚po prihodujućim izloženostima s mjerama restrukturiranja’. ‚Akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika’ iskazuju se za izloženosti po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

DIO 3.

RASPOREĐIVANJE KATEGORIJA IZLOŽENOSTI I SEKTORA DRUGE UGOVORNE STRANE

1.

Sljedećim se tablicama raspoređuju kategorije izloženosti za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s CRR-om u sektore druge ugovorne strane iz tablica za financijsko izvješćivanje.

Tablica 2.

Standardizirani pristup

Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom (članak 112. CRR-a)

Sektori druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja

Napomene

(a)

Središnje države ili središnje banke

(1)

Središnje banke

(2)

Ukupne države

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(b)

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

(2)

Ukupne države

 

(c)

Subjekti javnog sektora

(2)

Ukupne države

 

(d)

Multilateralne razvojne banke

(3)

Kreditne institucije

 

(e)

Međunarodne organizacije

(2)

Ukupne države

 

(f)

Institucije (odnosno, kreditne institucije i investicijska društva)

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(g)

Trgovačka društva

(2)

Ukupne države

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

 

(h)

Maloprodaja

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(i)

Osigurano nekretninama

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane.

(j)

U statusu neispunjavanja obveza

(1)

Središnje banke

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane.

(ja)

Visokorizične stavke

(1)

Središnje banke

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane.

(k)

Pokrivene obveznice

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(l)

Sekuritizacijske pozicije

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti treba dodijeliti sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s odnosnim rizikom sekuritizacije. Kod financijskog izvješćivanja, ako se sekuritizirane pozicije i dalje priznaju u bilanci, sektori druge ugovorne strane jesu sektori neposrednih drugih ugovornih strana tih pozicija.

(m)

Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane.

(n)

Subjekti za zajednička ulaganja

Vlasnički instrumenti

Ulaganja u investicijski fond kod financijskog izvješćivanja klasificirana su kao vlasnički instrumenti bez obzira na to je li pregled dopušten CRR-om.

(o)

Vlasnički instrumenti

Vlasnički instrumenti

Kod financijskog izvješćivanja vlasnički instrumenti odvojeni su kao instrumenti u različitih kategorijama financijske imovine

(p)

Ostale stavke

Razne stavke u bilanci

Kod financijskog izvješćivanja ostale stavke moguće je navesti u različitim kategorijama imovine.


Tablica 3.

Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB pristup)

Kategorije izloženosti u skladu s IRB pristupom (članak 147. CRR-a)

Sektori druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja

Napomene

(a)

Središnje države i središnje banke

(1)

Središnje banke

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(b)

Institucije (odnosno kreditne institucije i investicijska društva, kao i neke ukupne države i multilateralne banke)

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(c)

Trgovačka društva

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(d)

Maloprodaja

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s vrstom neposredne druge strane

(e)

Vlasnički instrumenti

Vlasnički instrumenti

Kod financijskog izvješćivanja vlasnički instrumenti odvojeni su kao instrumenti u različitih kategorijama financijske imovine

(f)

Sekuritizacijske pozicije

(2)

Ukupne države

(3)

Kreditne institucije

(4)

Ostala financijska društva

(5)

Nefinancijska društva

(6)

Kućanstva

Te izloženosti dodjeljuju se sektorima druge ugovorne strane financijskog izvješćivanja u skladu s odnosnim rizikom sekuritizacijskih pozicija. Kod financijskog izvješćivanja, ako se sekuritizirane pozicije i dalje priznaju u bilanci, sektori druge ugovorne strane jesu sektori neposrednih drugih ugovornih strana tih pozicija

(g)

Ostalo

Razne stavke u bilanci

Kod financijskog izvješćivanja ostale stavke moguće je navesti u različitim kategorijama imovine.”

(1)  Uredba (EZ) br. 25/2009 Europske središnje banke od 19. prosinca 2008. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (preinačeno) ESB/2008/32 (SL L 15, 20.1.2009., str. 14.).

(2)  Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31.12.1986., str. 1.).

(4)  Četvrta direktiva Vijeća od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (SL L 222, 14.8.1978., str. 11.).

(5)  Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (C(2003)1422) (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(6)  Neprihodujuće izloženosti s mjerama restrukturiranja odnose se na izloženosti iz stavka 180.

PRILOG VI.

„PRILOG IX.

UPUTE ZA IZVJEŠĆIVANJE O VELIKIM IZLOŽENOSTIMA I KONCENTRACIJSKOM RIZIKU

Sadržaj

DIO I.: OPĆE UPUTE 259

1.

 Struktura i pravila 259
DIO II.: UPUTE POVEZANE S POJEDINIM OBRASCEM 259

1.

 Opseg i razina izvješćivanja LE 259

2.

 Struktura obrasca LE 260

3.

 Definicije i opće upute za potrebe izvješćivanja LE 260

4.

 C 26.00 – Obrazac ograničenja LE 261

4.1

 Upute za specifične retke 261

5.

 C 27.00 – Podaci o drugoj ugovornoj strani (obrazac LE1) 262

5.1

 Upute za specifične stupce 262

6.

 C 28.00 – Izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje i u knjizi trgovanja (obrazac LE2) 264

6.1

 Upute za specifične stupce 264

7.

 C 29.00 – Podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (LE3) 269

7.1

 Upute za specifične stupce 269

8.

 C 30.00 – Razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora (obrazac LE4) 270

8.1

 Upute za specifične stupce 270

9.

 C 31.00 – Razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora: podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (obrazac LE5) 271

9.1

 Upute za specifične stupce 271

DIO I.: OPĆE UPUTE

1.   Struktura i pravila

1.

Izvještajni okvir za velike izloženosti (Large Exposures, ‚LE’) sastoji se od šest obrazaca koji uključuju sljedeće informacije:

(a)

ograničenja velikih izloženosti

(b)

podaci o drugoj ugovornoj strani (obrazac LE1)

(c)

izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje i u knjizi trgovanja (obrazac LE2)

(d)

podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (obrazac LE3)

(e)

razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora (obrazac LE4)

(f)

razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora: podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (obrazac LE5).

2.

Upute uključuju pravnu osnovu te detaljne informacije o podacima koji se iskazuju u svakom pojedinom obrascu.

3.

Pri upućivanju na stupce, retke i ćelije obrazaca, upute i pravila o validaciji slijede pravilo označivanja iz stavaka u nastavku.

4.

U uputama i pravilima o validaciji obično se upotrebljava sljedeće pravilo: {obrazac;redak;stupac}. Znak zvjezdice upotrebljava se kako bi se izrazilo da je validacija izvršena za sve iskazane retke.

5.

U slučaju validacija u okviru obrasca pri kojima se upotrebljavaju samo točke podataka tog obrasca, bilješkama se ne upućuje na obrazac: {redak;stupac}.

6.

ABS(Vrijednost): apsolutna vrijednost bez predznaka. Svaki iznos kojim se povećavaju izloženosti iskazuje se kao pozitivna vrijednost. Nasuprot tome, svaki iznos kojim se umanjuju izloženosti iskazuje se kao negativna vrijednost. Ako negativan predznak (–) prethodi oznaci stavke, za tu se stavku ne iskazuje pozitivna vrijednost.

DIO II.: UPUTE POVEZANE S POJEDINIM OBRASCEM

U ovom Prilogu upute koje se odnose na izvješćivanje o velikim izloženostima primjenjuju se i na izvješćivanje o značajnim izloženostima u skladu s člancima 9. i 11. te u skladu s opsegom definiranim u tim člancima.

1.   Opseg i razina izvješćivanja LE

1.

Za izvješćivanje informacija o velikim izloženostima prema osobama ili grupama povezanih osoba u skladu s člankom 394. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 (‚CRR’) na pojedinačnoj osnovi, institucije se koriste obrascima LE1, LE2 i LE3.

2.

Za izvješćivanje informacija o velikim izloženostima prema osobama ili grupama povezanih osoba u skladu s člankom 394. stavkom 1. CRR-a na konsolidiranoj osnovi, matične institucije u državi članici koriste se obrascima LE1, LE2 i LE3.

3.

Iskazuje se svaka velika izloženost definirana u skladu s člankom 392. CRR-a, uključujući velike izloženosti koje se ne uzimaju u obzir u pogledu pridržavanja ograničenja velikih izloženosti iz članka 395. CRR-a.

4.

Za izvješćivanje informacija o 20 najvećih izloženosti prema osobama ili grupama povezanih osoba u skladu s posljednjom rečenicom članka 394. stavka 1. CRR-a na konsolidiranoj osnovi, matične institucije u državi članici koje podliježu dijelu trećem glavi II. poglavlju 3. CRR-a koriste se obrascima LE1, LE2 i LE3. Vrijednost izloženosti koja se dobiva oduzimanjem iznosa iz stupca 320 (‚Izuzeti iznosi’) obrasca LE2 od iznosa iz stupca 210 (‚Ukupno’) tog istog obrasca jest iznos koji se upotrebljava za utvrđivanje tih 20 najvećih izloženosti.

5.

Za izvješćivanje informacija o deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora u skladu s člankom 394. stavkom 2. točkama od (a) do (d) CRR-a na konsolidiranoj osnovi, matične institucije u državi članici koriste se obrascima LE1, LE2 i LE3. Za izvješćivanje o ročnoj strukturi tih izloženosti u skladu s člankom 394. stavkom 2. točkom (e) CRR-a, matične institucije u državi članici koriste se obrascima LE4 i LE5. Vrijednost izloženosti izračunata u stupcu 210 (‚Ukupno’) obrasca LE2 jest iznos koji se upotrebljava za utvrđivanje tih 20 najvećih izloženosti.

6.

Podaci o velikim izloženostima i relevantnim najvećim izloženostima prema grupama povezanih osoba i pojedinačnim osobama koje ne pripadaju grupi povezanih osoba iskazuju se u obrascu LE2 (u kojem se grupa povezanih osoba iskazuje kao jedna izloženost).

7.

U obrascu LE3 institucije iskazuju podatke o izloženostima prema pojedinačnim osobama koje pripadaju grupama povezanih osoba koje se iskazuju u obrascu LE2. Izloženost prema pojedinačnoj osobi iskazana u obrascu LE2 ne smije se iskazati i u obrascu LE3.

2.   Struktura obrasca LE

8.

U stupcima obrasca LE1 navode se informacije povezane s podacima o pojedinačnim osobama ili grupama povezanih osoba prema kojima institucija ima izloženost.

9.

U stupcima obrazaca LE2 i LE3 navode se sljedeće skupine informacija:

(a)

vrijednost izloženosti prije primjene izuzeća i prije uzimanja u obzir učinka tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući izravnu i neizravnu izloženost i dodatne izloženosti koje proizlaze iz transakcija gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini;

(b)

učinak izuzeća i tehnika smanjenja kreditnog rizika;

(c)

vrijednost izloženosti nakon primjene izuzeća i nakon uzimanja u obzir učinka smanjenja kreditnog rizika izračunata za potrebe članka 395. stavka 1. CRR-a.

10.

U stupcima obrazaca LE4 i LE5 navode se informacije o razdobljima dospijeća u koje se raspoređuju očekivani iznosi koji dospijevaju deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora.

3.   Definicije i opće upute za potrebe izvješćivanja LE

11.

‚Grupa povezanih osoba’ definirana je člankom 4. stavkom 1. točkom 39. CRR-a.

12.

‚Neregulirani subjekti financijskog sektora’ definirani su člankom 142. stavkom 1. točkom 5. CRR-a.

13.

‚Institucije’ su definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 3. CRR-a.

14.

Iskazuju se izloženosti prema ‚građanskopravnim udrugama’. Nadalje, institucije dodaju iznose kredita građanskopravne udruge dugu svakog partnera. Izloženosti prema građanskopravnim udrugama s kvotama dijele se ili raspoređuju partnerima u skladu s njihovim kvotama. Pojedine konstrukcije (npr. zajednički računi, nasljedničke zajednice, krediti preko posrednika) koje u stvarnosti djeluju kao građanskopravne udruge iskazuju se poput njih.

15.

Imovina i izvanbilančne stavke upotrebljavaju se bez pondera rizika ili stupnjeva rizika u skladu s člankom 389. CRR-a. Kreditni konverzijski faktori ne primjenjuju se na izvanbilančne stavke.

16.

‚Izloženosti’ su definirane člankom 389. CRR-a.

(a)

bilo koju imovinu ili izvanbilančnu stavku u knjizi pozicija kojima se ne trguje i u knjizi trgovanja uključujući stavke iz članka 400. CRR-a, ali isključujući stavke na koje se primjenjuje članak 390. stavak 6. točke od (a) do (d) CRR-a.

(b)

‚neizravne izloženosti’ su izloženosti koje se raspoređuju davatelju jamstva ili izdavatelju kolaterala a ne neposrednom dužniku u skladu s člankom 403. CRR-a. Ovdje navedene definicije ne smiju se ni na koji način razlikovati od definicija u osnovnom aktu.]

Izloženosti prema grupama povezanih osoba izračunavaju se u skladu s člankom 390. stavkom 5.

17.

Dopušta se primjena ‚sporazuma o netiranju’ na učinke vrijednosti izloženosti velikih izloženosti iz članka 390. stavka 1., 2. i 3. CRR-a. Vrijednost izloženosti izvedenog instrumenta iz Priloga II. CRR-u utvrđuje se u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. CRR-a, uzimajući u obzir učinke ugovora o obnovi i ostalih sporazuma o netiranju za potrebe tih metoda u skladu s dijelom trećim, glavom II. poglavljem 6. CRR-a. Vrijednost izloženosti repo transakcije, transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcija s dugim rokom namire i maržnih kredita može se odrediti u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 4. ili poglavljem 6. CRR-a. U skladu s člankom 296. CRR-a, vrijednost izloženosti jedne pravne obveze koja proizlazi iz sporazuma o netiranju između različitih kategorija proizvoda s drugom ugovornom stranom izvještajne institucije iskazuje se u obrascu LE kao ‚ostale preuzete obveze’.

18.

‚Vrijednost izloženosti’ izračunava se u skladu s člankom 390. CRR-a.

19.

Učinak pune ili djelomične primjene izuzeća i priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika (CRM) za potrebe izračuna izloženosti za potrebe članka 395. stavka 1. opisan je u člancima 399. do 403. CRR-a.

20.

Obratni repo ugovori koji podliježu izvješćivanju o velikim izloženostima iskazuju se u skladu s člankom 402. stavkom 3. CRR-a. Pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji iz članka 402. stavka 3. CRR-a, institucija iskazuje velike izloženosti prema svakoj trećoj osobi u iznosu potraživanja koje druga ugovorna strana u transakciji ima od te treće osobe a ne u iznosu izloženosti prema drugoj ugovornoj strani.

4.   C 26.00 – Obrazac ograničenja LE

4.1   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Tijela koja nisu institucije

Članak 395. stavak 1., članak 458. stavak 2. točka (d) podtočka ii., članak 458. stavak 10. i članak 459. točka (b) CRR-a.

Iskazuje se iznos ograničenja koje se primjenjuje na druge ugovorne strane osim institucija. Taj iznos iznosi 25 % priznatog kapitala koji se iskazuje u retku 226 obrasca 4. Priloga I., osim ako se primjenjuje restriktivniji postotak zbog primjene nacionalnih mjera u skladu s člankom 458. CRR-a ili delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 459. točkom (b) CRR-a.

020

Institucije

Članak 395. stavak 1., članak 458. stavak 2. točka (d) podtočka ii., članak 458. stavak 10. i članak 459. točka (b) CRR-a.

Iskazuje se iznos ograničenja koje se primjenjuje na druge ugovorne strane koje su institucije. U skladu s člankom 395. stavkom 1. CRR-a, taj iznos iznosi kako slijedi:

—

ako 25 % priznatog kapitala iznosi više od 150 milijuna EUR (ili više od nekog drugog iznosa manjeg od 150 milijuna EUR koje je nadležno tijelo odredilo kao ograničenje u skladu s člankom 395. stavkom 1. trećim podstavkom CRR-a, iskazuje se 25 % priznatog kapitala,

—

ako je 150 milijuna EUR (ili manje ograničenje koje utvrdi nadležno tijelo u skladu s člankom 395. stavkom 1. trećim podstavkom CRR-a) više od 25 % priznatog kapitala institucije, iskazuje se 150 milijuna EUR (ili manje ograničenje koje utvrdi nadležno tijelo). Ako institucija utvrdi manji iznos ograničenja u smislu svojeg priznatog kapitala, propisan člankom 395. stavkom 1. drugim podstavkom, iskazuje se to ograničenje.

Ta ograničenja mogu biti stroža u slučaju primjene nacionalnih mjera u skladu s člankom 395. stavkom 6. ili člankom 458. CRR-a ili delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 459. točkom (b) CRR-a.

030

Institucije u %

Članak 395. stavak 1. i članak 459. točka (a) CRR-a.

Iznos koji se iskazuje jest apsolutni limit (iskazan u retku 020) izražen u postotku priznatog kapitala.

5.   C 27.00 – Podaci o drugoj ugovornoj strani (obrazac LE1)

5.1   Upute za specifične stupce

Stupac

Pravna osnova i upute

010 – 070

Podaci o drugoj ugovornoj strani:

Institucije dostavljaju podatke o svakoj drugoj ugovornoj strani za koju se dostavljaju informacije u bilo kojem od obrazaca C 28.00 do C 31.00. Podaci o grupi povezanih osoba ne iskazuju se osim ako u nacionalnom izvještajnom sustavu postoji jedinstveni kod grupe povezanih osoba.

U skladu s člankom 394. stavkom 1. točkom (a) CRR-a, institucije dostavljaju podatke o drugoj ugovornoj strani prema kojoj imaju veliku izloženost u skladu s definicijom iz članka 392. CRR-a.

U skladu s člankom 394. stavkom 2. točkom (a) CRR-a, institucije dostavljaju podatke o drugoj ugovornoj strani prema kojoj imaju najveće izloženosti (u slučajevima kada je druga ugovorna strana institucija ili neregulirani subjekt financijskog sektora).

010

Kod

Kod je identifikator retka i mora biti jedinstven za svaki redak u tablici.

Kod se upotrebljava za identifikaciju pojedinačne druge ugovorne strane. Međutim, svrha ovog stupca jest povezati podatke o drugoj ugovornoj strani u C 27.00 s izloženostima iskazanima u C 28.00 do C 31.00. Kôd grupe povezanih osoba ne iskazuje se, osim ako u nacionalnom izvještajnom sustavu postoji jedinstveni kod grupe povezanih osoba. Kodovi se upotrebljavaju dosljedno cijelo vrijeme.

Sastav koda ovisi o nacionalnom izvještajnom sustavu ako ne postoji jedinstveni sustav kodificiranja u Uniji.

020

Naziv

Naziv je jednak nazivu grupe uvijek kada se iskazuje grupa povezanih osoba. U svim ostalim slučajevima naziv odgovara pojedinačnoj drugoj ugovornoj strani.

Za grupu povezanih osoba, naziv koji se navodi jest naziv matičnog društva ili, u slučaju kada grupa povezanih osoba nema matično društvo, navodi se trgovački naziv grupe.

030

Kôd LEI

Identifikacijski kod pravnog subjekta druge ugovorne strane.

040

Boravište druge ugovorne strane

Upotrebljava se kôd ISO 3166-1-alpha-2 države u kojoj je druga ugovorna strana osnovana (uključujući pseudo kodove ISO za međunarodne organizacije iz posljednjeg izdanja dokumenta Eurostata pod nazivom ‚Balance of Payments Vademecum’)

Za grupe povezanih osoba, boravište se ne iskazuje.

050

Sektor druge ugovorne strane

Svakoj drugoj ugovornoj strani dodjeljuje se jedan sektor na temelju kategorija gospodarskih sektora u skladu s FINREP-om:

i. središnje banke; ii. opće države; iii. kreditne institucije; iv. ostala financijska društva; v. nefinancijska društva; vi. kućanstva.

Za grupe povezanih osoba, boravište se ne iskazuje.

060

Šifra djelatnosti NACE

Za gospodarski sektor, upotrebljavaju se šifre djelatnosti NACE (Nomenclature statistique des activités économiques dans l'Union européenne = Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti Europske unije).

Ovaj stupac primjenjuje se samo na druge ugovorne strane ‚Ostala financijska društva’ i ‚Nefinancijska društva’. Šifre djelatnosti NACE upotrebljavaju se za ‚Nefinancijska društva’ s podacima jedne razine (npr. ‚F – Građevinarstvo’) a za ‚Ostala financijska društva’ s podacima dvije razine, koji pružaju zasebne informacije o osigurateljnim aktivnostima (npr. ‚K65 – Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja’).

Klasifikacija gospodarskih sektora ‚Ostala financijska društva’ i ‚Nefinancijska društva’ obavlja se na temelju raščlambe drugih ugovornih strana u skladu s FINREP-om.

Za grupe povezanih osoba, šifra djelatnosti NACE ne iskazuje se.

070

Vrsta druge ugovorne strane

Članak 394. stavak 2. CRR-a

Vrsta druge ugovorne strane deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora određuje se s pomoću ‚I’ za institucije ili ‚U’ za neregulirane subjekte financijskog sektora.

6.   C 28.00 – Izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje i u knjizi trgovanja (obrazac LE2)

6.1   Upute za specifične stupce

Stupac

Pravna osnova i upute

010

Kod

Za grupu povezanih osoba, ako je dostupan jedinstveni kod na nacionalnoj razini, taj se kod iskazuje kao kôd grupe povezanih osoba. Ako ne postoji jedinstveni kod na nacionalnoj razini, kod koji se iskazuje jest kôd matičnog društva u C 27.00.

U slučajevima kada grupa povezanih osoba nema matično društvo, kod koji se iskazuje jest kôd pojedinačnog subjekta koji institucija smatra najznačajnijim unutar grupe povezanih osoba. U svakom drugom slučaju kod odgovara pojedinačnoj drugoj ugovornoj strani.

Kodovi se upotrebljavaju dosljedno cijelo vrijeme.

Sastav koda ovisi o nacionalnom izvještajnom sustavu ako ne postoji jedinstveni sustav kodificiranja u EU-u.

020

Grupa ili pojedinac

Institucija navodi ‚1’ za izvješćivanje o izloženostima prema pojedinačnim osobama ili ‚2’ za izvješćivanje o izloženostima prema grupi povezanih osoba.

030

Transakcije gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini

Članak 390. stavak 7. CRR-a

U skladu s daljnjim tehničkim specifikacijama nadležnih nacionalnih tijela, kada institucija ima izloženosti prema drugoj ugovornoj strani za koju se iskazuju podaci na temelju transakcije u kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini, navodi se ekvivalent odgovoru ‚Da’; u suprotnom slučaju navodi se ekvivalent odgovoru ‚Ne’.

040 – 180

Originalne izloženosti

Članak 24., 389., 390. i 392. CRR-a.

U ovoj skupini stupaca, institucija iskazuje originalne izloženosti izravnih izloženosti, neizravne izloženosti i dodatne izloženosti koje proizlaze iz transakcija u kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini.

U skladu s člankom 389. CRR-a, imovina i izvanbilančne stavke upotrebljavaju se bez pondera rizika ili stupnjeva rizika. Kreditni konverzijski faktori ne primjenjuju se na izvanbilančne stavke.

Ovi stupci sadržavaju originalnu izloženost, odnosno vrijednost izloženosti bez uzimanja u obzir vrijednosnih usklađenja i rezervacija koje se odbijaju u stupcu 210.

Definicija i izračun vrijednosti izloženosti navode se u člancima 389. i 390. CRR-a. Vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki provodi se u skladu s računovodstvenim okvirom koji se primjenjuje na instituciju, u skladu s člankom 24. CRR-a.

Izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala a koje nisu izloženosti u skladu s člankom 390. stavkom 6. točkom (e), uključuju se u te stupce. Te se izloženosti odbijaju u stupcu 200.

Izloženosti iz točaka od (a) do (d) članka 390. stavka 6. CRR-a ne uključuju se u te stupce.

Originalne izloženosti uključuju sve stavke imovine i izvanbilančne stavke u skladu s člankom 400. CRR-a. Izuzeci se odbijaju za potrebe članka 395. stavka 1. CRR-a u stupcu 320.

Uključuju se izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja.

Za raščlambu izloženosti u financijskim instrumentima, kada različite izloženosti koje proizlaze iz sporazuma o netiranju čine jednu izloženost, potonja se dodjeljuje financijskom instrumentu koji je jednak glavnoj imovini uključenoj u sporazum o netiranju (vidjeti i uvodni dio).

040

Ukupna originalna izloženost

Institucija iskazuje zbroj izravnih izloženosti i neizravnih izloženosti te dodatne izloženosti koje proizlaze iz izloženosti transakcijama u kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini.

050

Od čega: sa statusom neispunjavanja obveza

Članak 178. CRR-a.

Institucija iskazuje onaj dio ukupne originalne izloženosti koji je jednak izloženostima sa statusom neispunjavanja obveza.

060 – 110

Izravne izloženosti

Izravne izloženosti znači izloženosti prema neposrednom dužniku.

060

Dužnički instrumenti

Uredba (EZ) br. 25/2009 (‚ESB/2008/32’) Prilog II. dio 2. tablica, kategorije 2. i 3.

Dužnički instrumenti uključuju dužničke vrijednosne papire, kredite i predujmove.

Instrumenti uključeni u ovom stupcu su oni koji ispunjavaju uvjete za ‚kredite s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu/iznad jedne godine i do i uključujući pet godina/iznad pet godina’, ili za ‚vrijednosne papire osim dionica’, u skladu s ESB/2008/32.

Repo transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane (transakcije financiranja vrijednosnih papira) i maržni krediti uključuju se u ovom stupcu.

070

Vlasnički instrumenti

ESB/2008/32 Prilog 2. dio 2. tablica, kategorije 4 i 5.

Instrumenti uključeni u ovom stupcu su oni koji ispunjavaju uvjete za ‚Dionice i ostale udjele’ ili za ‚Dionice/udjele u novčanim fondovima’ u skladu s ESB/2008/32.

080

Izvedenice

Članak 272. stavak 2. i Prilog II. CRR-a.

Instrumenti koji se iskazuju u ovom stupcu uključuju izvedenice iz Priloga II. CRR-u i transakcije s dugim rokom namire iz članka 272. stavka 2. CRR-a.

Kreditne izvedenice koje podliježu kreditnom riziku druge ugovorne strane uključuju se u ovom stupcu.

090-110

Izvanbilančne stavke

Prilog I. CRR-u.

Vrijednost koja se iskazuje u ovim stupcima jest nominalna vrijednost prije svakog umanjenja za specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik i bez primjene konverzijskih faktora.

090

Preuzete obveze po kreditima

Prilog I. točke 1.(c) i (h), 2.(b)(ii), 3.(b)(i) i 4.(a) CRR-a.

Preuzete obveze po kreditima su čvrste obveze pružanja kredita pod prethodno definiranim uvjetima osim onih koji su izvedenice jer se one mogu namiriti u neto gotovinskom iznosu ili isporukom ili izdavanjem drugog financijskog instrumenta.

100

Financijska jamstva

Prilog I., točke 1.(a), (b) i (f) CRR-a

Financijska jamstva su ugovori prema kojima su izdavatelji dužni izvršiti određena plaćanja kako bi imatelju nadoknadili gubitak koji je nastao zbog toga što određeni dužnik nije izvršio plaćanje po dospijeću u skladu s izvornim ili izmijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta. Kreditni derivati koji nisu uključeni u stupac ‚izvedenice’ iskazuju se u ovom stupcu.

110

Ostale preuzete obveze

Ostale preuzete obveze su stavke iz Priloga I. CRR-u koje nisu uključene u prethodne kategorije. Vrijednost izloženosti jedne pravne obveze koja proizlazi iz sporazuma o netiranju između različitih kategorija proizvoda s drugom ugovornom stranom institucije iskazuje se u ovom stupcu.

120 – 180

Neizravne izloženosti

Članak 403. CRR-a.

U skladu s člankom 403. CRR-a, kreditna institucija može se koristiti metodom supstitucije ako za izloženost prema klijentu jamči treća osoba, ili ako je ona osigurana kolateralom koji je izdala treća strana.

U ovoj skupini stupaca institucija iskazuje iznose izravnih izloženosti koje se preraspoređuju jamcu ili izdavatelju kolaterala pod uvjetom da bi njemu bio dodijeljen jednak ili niži ponder rizika od pondera rizika koji bi bio primijenjen na treću stranu u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. CRR-a. Zaštićena referentna originalna izloženost (izravna izloženost) odbija se od izloženosti prema izvornom dužniku iz stupca ‚Priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika’. Indirektna izloženost povećava izloženost prema jamcu ili izdavatelju kolaterala s pomoću metode supstitucije. To se primjenjuje i na jamstva dana unutar grupe povezanih klijenata.

Institucija iskazuje izvorni iznos neizravnih izloženosti u stupcu koji odgovara vrsti izravne izloženosti koja je osigurana jamstvom ili kolateralom kao na primjer kada je izravna izloženost osigurana jamstvom dužnički instrument, iznos ‚Neizravne izloženosti’ koji se dodjeljuje jamcu iskazuje se u stupcu ‚Dužnički instrumenti’.

Izloženosti koje proizlaze iz kreditnih zapisa također se iskazuju u ovoj skupini stupaca, u skladu s člankom 399. CRR-a.

120

Dužnički instrumenti

Vidjeti stupac 060.

130

Vlasnički instrumenti

Vidjeti stupac 070.

140

Izvedenice

Vidjeti stupac 080.

150 – 170

Izvanbilančne stavke

Vrijednost koja se iskazuje u ovim stupcima jest nominalna vrijednost prije svakog umanjenja za specifične ispravke vrijednosti i primjene konverzijskih faktora.

150

Preuzete obveze po kreditima

Vidjeti stupac 090.

160

Financijska jamstva

Vidjeti stupac 100.

170

Ostale preuzete obveze

Vidjeti stupac 110.

180

Dodatne izloženosti koje proizlaze iz transakcija gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini

Članak 390. stavak 7. CRR-a.

Dodatne izloženosti koje proizlaze iz transakcija gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini.

190

(–) Vrijednosna usklađenja i rezervacije

Članci 34., 24., 110. i 111. CRR-a.

Vrijednosna usklađenja i rezervacije koji su uključeni u odgovarajući računovodstveni okvir (Direktiva 86/635/EEZ) ili Uredba (EZ) br. 1606/2002) koji utječu na vrednovanje izloženosti u skladu s člankom 24. i člankom 110. CRR-a.

Vrijednosna usklađenja i rezervacije za bruto izloženost iz stupca 040 iskazuju se u ovom stupcu.

200

(–) Izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala

Članak 390. stavak 6. točka (e) CRR-a.

Iskazuju se izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala a koje se uključuju u različite stupce Ukupne originalne izloženosti.

210 – 230

Vrijednost izloženosti prije primjene izuzeća i CRM-a

Članak 394. 1. točka (b) CRR-a.

Institucije iskazuju vrijednost izloženosti prije uzimanja u obzir učinka smanjenja kreditnog rizika, ako je to primjenjivo.

210

Ukupno

Vrijednost izloženosti koja se treba iskazati u ovom stupcu jest iznos koji se upotrebljava za utvrđivanje je li izloženost velika izloženost u skladu s definicijom iz članka 392. CRR-a.

To uključuje originalnu izloženost nakon što se oduzmu vrijednosna usklađenja i rezervacije i iznos izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala.

220

Od čega: knjiga pozicija kojima se ne trguje

Iznos knjiga pozicija kojima se ne trguje iz ukupne izloženosti prije primjene izuzeća i CRM-a.

230

% priznatog kapitala

Članak 4. stavak 1. točka 71. podtočka (b) i članak 395. CRR-a.

Iznos koji se iskazuje jest postotak vrijednosti izloženosti prije primjene izuzeća i CRM-a povezanog s priznatim kapitalom institucije, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 71. podtočki (b) CRR-a.

240 – 310

(–) Priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika (CRM)

Članak 399. i 401. do 403. CRR-a.

Tehnike CRM-a kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 57. CRR-a.

Za potrebe ovog izvješćivanja, tehnike CRM-a iz dijela trećeg glave II. poglavlja 3. i 4. CRR-a upotrebljavaju se u skladu s člancima 401. do 403. CRR-a.

Tehnike CRM-a mogu imati tri različita učinka u režimu LE: učinak zamjene, materijalna kreditna zaštita osim učinka zamjene, i tretman nekretnina.

240-290

(–) Učinak zamjene priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika

Članak 403. CRR-a.

Iznos materijalne i nematerijalne kreditne zaštite koji se iskazuje u ovim stupcima odgovara izloženostima za koje jamči treća osoba, ili koje su osigurane kolateralom koji je izdala treća osoba, ako institucija odluči tretirati tu izloženost kao izloženost prema jamcu ili izdavatelju kolaterala.

240

(–) Dužnički instrumenti

Vidjeti stupac 060.

250

(–) Vlasnički instrumenti

Vidjeti stupac 070.

260

(–) Izvedenice

Vidjeti stupac 080.

270-290

(–) Izvanbilančne stavke

Vrijednost koja se iskazuje u ovim stupcima jest vrijednost bez primjene konverzijskih faktora.

270

(–) Preuzete obveze po kreditima

Vidjeti stupac 090.

280

(–) Financijska jamstva

Vidjeti stupac 100.

290

(–) Ostale preuzete obveze

Vidjeti stupac 110.

300

(–) Materijalna kreditna zaštita osim učinka zamjene

Članak 401. CRR-a.

Institucija iskazuje iznose materijalne kreditne zaštite, kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 58. CRR-a, koji se odbijaju od vrijednosti izloženosti zbog primjene članka 401. CRR-a.

310

(–) Nekretnina

Članak 402. CRR-a.

Institucija iskazuje iznose odbijene od vrijednosti izloženosti zbog primjene članka 402. CRR-a.

320

(–) Izuzeti iznosi

Članak 400. CRR-a.

Institucije iskazuju iznose izuzete iz režima LE.

330 – 350

Vrijednost izloženosti nakon primjene izuzeća i CRM-a

Članak 394. 1. točka (d) CRR-a.

Institucija iskazuje vrijednost izloženosti nakon uzimanja u obzir učinka izuzeća i primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika izračunatu za potrebe članka 395. stavka 1. CRR-a.

330

Ukupno

U ovom se stupcu uključuje iznos koji treba uzeti u obzir radi usklađenja s ograničenjem velikih izloženosti iz članka 395. CRR-a.

340

Od čega: knjiga pozicija kojima se ne trguje

Institucija iskazuje ukupnu izloženost nakon primjene izuzeća i nakon uzimanja u obzir učinka CRM-a koji pripada knjizi pozicija kojima se ne trguje.

350

% priznatog kapitala

Institucija iskazuje postotak vrijednosti izloženosti nakon primjene izuzeća i CRM-a povezanih s priznatim kapitalom institucije kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 71. podtočki (b) CRR-a.

7.   C 29.00 – Podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (LE3)

7.1   Upute za specifične stupce

Stupac

Pravna osnova i upute

010 – 360

U obrascu LE3 institucija iskazuje podatke o pojedinačnim osobama koji pripadaju grupama povezanih osoba koje su uključene u redcima obrasca LE2.

010

Kod

Stupci 010 i 020 složeni su identifikator retka i zajedno moraju biti jedinstveni za svaki redak u tablici.

Iskazuje se kôd pojedinačne druge ugovorne strane koja pripada grupama povezanih osoba.

020

Kod grupe

Stupci 010 i 020 složeni su identifikator retka i zajedno moraju biti jedinstveni za svaki redak u tablici.

Ako je dostupan jedinstveni kod grupe povezanih osoba na nacionalnoj razini, iskazuje se taj kod. Ako ne postoji jedinstveni kod na nacionalnoj razini, kod koji se iskazuje jest kôd koji se upotrebljava za izvještavanje o izloženostima grupi povezanih osoba u C 28.00 (LE2).

Ako osoba pripada nekolicini grupa povezanih osoba, ona se iskazuje kao član svih grupa povezanih osoba.

030

Transakcije gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini

Vidjeti stupac 030 obrasca LE2.

040

Vrsta povezanosti

Vrsta povezanosti između pojedinačnog subjekta i grupe povezanih osoba označuje se s pomoću:

 

‚a’ u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. podtočke (a) CRR-a (kontrola); ili

 

‚b’ u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. podtočke (b) CRR-a (međupovezanost).

050 – 360

Kada se financijski instrumenti iz obrasca LE2 pružaju cijeloj grupi povezanih osoba oni se raspoređuju pojedinačnim drugim ugovornim stranama u obrascu LE3 u skladu s poslovnim kriterijem institucije.

Ostale upute jednake su onima za obrazac LE2.

8.   C 30.00 – Razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora (obrazac LE4)

8.1   Upute za specifične stupce

Stupac

Pravna osnova i upute

010

Kod

Kod je identifikator retka i mora biti jedinstven za svaki redak u tablici.

Vidjeti stupac 010 obrasca LE1.

020 – 250

Razdoblja dospijeća izloženosti

Članak 394. stavak 2. točka (e) CRR-a

Institucija iskazuje ove informacije za deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora.

Razdoblja dospijeća definiraju se s pomoću mjesečnih intervala unutar jedne godine, tromjesečnih intervala od jedne do tri godine i s pomoću većih intervala od tri godine nadalje.

Vrijednost svake izloženosti prije primjene izuzeća i CRM-a (stupac 210 obrasca LE2) iskazuje se s cijelim nepodmirenim iznosom u odgovarajućem razdoblju dospijeća očekivanog preostalog roka do dospijeća. U slučaju nekoliko odvojenih odnosa koji čine izloženost osobi svaki od tih dijelova izloženosti iskazuje se s cijelim nepodmirenim iznosom u odgovarajućem razdoblju dospijeća očekivanog preostalog roka do dospijeća. Instrumenti bez fiksnog dospijeća, poput vlasničkih instrumenata, uključuju se u stupac ‚nedefinirano dospijeće’.

Očekivano dospijeće izloženosti iskazuje se i za izravne i neizravne izloženosti.

Za izravne izloženosti, pri raspodjeli očekivanih iznosa vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata i izvedenica u različita razdoblja dospijeća iz ovog obrasca, upotrebljavaju se upute iz obrasca za ljestvicu dospijeća iz dodatnih likvidnosnih nadzornih izvješća (vidjeti savjetodavni dokument CP18 objavljen 23.5.2013.).

U slučaju izvanbilančnih stavki, pri raspodjeli očekivanih iznosa u razdoblja dospijeća upotrebljava se dospijeće odnosnog rizika. Drugim riječima, za ugovore o terminskim depozitima to znači ročnu strukturu depozita; za financijska jamstva, ročnu strukturu odnosne financijske imovine; za neiskorištene kreditne linije, ročnu strukturu kredita; i za ostale preuzete obveze, ročnu strukturu preuzete obveze.

U slučaju neizravnih izloženosti, raspodjela u razdoblja dospijeća temelji se na dospijeću operacija osiguranih jamstvom koje stvaraju izravnu izloženost.

9.   C 31.00 – Razdoblja dospijeća deset najvećih izloženosti prema institucijama i deset najvećih izloženosti prema nereguliranim subjektima financijskog sektora: podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (obrazac LE5)

9.1   Upute za specifične stupce

Stupac

Pravna osnova i upute

010-260

U obrascu LE5 institucija iskazuje podatke o pojedinačnim drugim ugovornim stranama koji pripadaju grupama povezanih osoba koje su uključene u redcima obrasca LE4.

010

Kod

Stupci 010 i 020 složeni su identifikator retka i zajedno moraju biti jedinstveni za svaki redak u tablici.

Vidjeti stupac 010 obrasca LE3.

020

Kod grupe

Stupci 010 i 020 složeni su identifikator retka i zajedno moraju biti jedinstveni za svaki redak u tablici.

Vidjeti stupac 020 obrasca LE3.

030 – 260

Razdoblja dospijeća izloženosti

Vidjeti stupce 020 – 250 obrasca LE4.”

PRILOG VII.

„PRILOG XVII.

IZVJEŠĆIVANJE O OPTEREĆENJU IMOVINE

Sadržaj

OPĆE UPUTE 273

1.

 STRUKTURA I PRAVILA 273

1.1

 STRUKTURA 273

1.2

 RAČUNOVODSTVENI STANDARD 274

1.3

 PRAVILO OZNAČIVANJA BROJEVIMA 274

1.4

 PRAVILO O PREDZNAKU 274

1.5

 RAZINA PRIMJENE 274

1.6

 PROPORCIONALNOST 274

1.7

 DEFINICIJA OPTEREĆENJA 275
UPUTE POVEZANE S POJEDINIM OBRASCEM 275

2.

 DIO A: PREGLED OPTEREĆENJA 275

2.1

 OBRAZAC: AE-ASS. IMOVINA INSTITUCIJE KOJA IZVJEŠĆUJE 276

2.1.1

 OPĆE NAPOMENE 276

2.1.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 278

2.1.3

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 279

2.2

 OBRAZAC: AE-COL. KOLATERAL KOJI JE INSTITUCIJA KOJA IZVJEŠĆUJE PRIMILA 281

2.2.1

 OPĆE NAPOMENE 281

2.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 281

2.2.3

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 283

2.3

 OBRAZAC: AE-NPL. VLASTITE POKRIVENE OBVEZNICE I IZDANI NEZALOŽENI VRIJEDNOSNI PAPIRI OSIGURANI IMOVINOM 284

2.3.1

 OPĆE NAPOMENE 284

2.3.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 284

2.3.3

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 285

2.4

 OBRAZAC: AE-SOU. IZVORI OPTEREĆENJA 285

2.4.1

 OPĆE NAPOMENE 285

2.4.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 285

2.4.3

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 287

3.

 DIO B: PODACI O DOSPIJEĆU 288

3.1

 OPĆE NAPOMENE 288

3.2

 OBRAZAC: AE-MAT. PODACI O DOSPIJEĆU 288

3.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 288

3.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 289

4.

 DIO C: POTENCIJALNO OPTEREĆENJE 290

4.1

 OPĆE NAPOMENE 290

4.1.1

 SCENARIJ A: SMANJENJE OPTEREĆENE IMOVINE ZA 30 % 290

4.1.2

 SCENARIJ B: DEPRECIJACIJA ZNAČAJNIH VALUTA ZA 10 % 290

4.2

 OBRAZAC: AE-CONT. POTENCIJALNO OPTEREĆENJE 291

4.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 291

4.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 291

5.

 DIO D: POKRIVENE OBVEZNICE 291

5.1

 OPĆE NAPOMENE 291

5.2

 OBRAZAC: AE-CB. IZDAVANJE POKRIVENIH OBVEZNICA 292

5.2.1

 UPUTE ZA Z-OS 292

5.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 292

5.2.3

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 292

6.

 DIO E: NAPREDNI PODACI: 295

6.1

 OPĆE NAPOMENE 295

6.2

 OBRAZAC: AE-ADV1. NAPREDNI OBRAZAC ZA IMOVINU INSTITUCIJE KOJA IZVJEŠĆUJE 295

6.2.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 295

6.2.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 297

6.3

 OBRAZAC: AE-ADV2. NAPREDNI OBRAZAC ZA KOLATERALE KOJI JE PRIMILA INSTITUCIJA KOJA IZVJEŠĆUJE 298

6.3.1

 UPUTE ZA SPECIFIČNE RETKE 298

6.3.2

 UPUTE ZA SPECIFIČNE STUPCE 299

OPĆE UPUTE

1.   STRUKTURA I PRAVILA

1.1   Struktura

1.

Okvir se sastoji od pet setova obrazaca, odnosno ukupno devet obrazaca, u skladu sa sljedećom shemom:

(a)

Dio A: Pregled opterećenja:

—

Obrazac AE-ASS. Imovina institucije koja izvješćuje

—

Obrazac AE-COL. Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila

—

AE-NPL. Vlastite pokrivene obveznice i izdani nezaloženi vrijednosni papiri osigurani imovinom

—

AE-SOU. Izvori opterećenja

(b)

Dio B: Podaci o dospijeću:

—

Obrazac AE-MAT. Podaci o dospijeću

(c)

Dio C: Potencijalno opterećenje

—

Obrazac AE-CONT. Potencijalno opterećenje

(d)

Dio D: Pokrivene obveznice

—

Obrazac AE-CB. Izdavanje pokrivenih obveznica

(e)

Dio E: Napredni podaci:

—

Obrazac AE-ADV-1. Napredni obrazac za imovinu institucije koja izvješćuje

—

Obrazac AE-ADV-2. Napredni obrazac za kolaterale koji je primila institucija koja izvješćuje

2.

Za svaki je obrazac navedena pravna osnova te dodatni detaljni podaci o općenitijim aspektima izvješćivanja.

1.2   Računovodstveni standard

3.

Institucije knjigovodstveni iznos izvješćuju u skladu s računovodstvenim okvirom kojim se koriste za izvješćivanje o financijskim informacijama u skladu s člancima 9. do 11. Institucije koje nisu dužne izvješćivati o financijskim informacijama primjenjuju svoj odnosni računovodstveni okvir.

4.

Za potrebe ovog Priloga ‚MRS’ i ‚MSFI’ upućuju na međunarodne računovodstvene standarde kako su definirani u članku 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002. Za institucije koje izvješćuju u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI), uvrštena su upućivanja na relevantne MSFI-je.

1.3   Pravilo označivanja brojevima

5.

U ovim uputama upotrebljava se sljedeći opći zapis za upućivanje na stupce, retke i ćelije u obrascu: {Obrazac; Redak; Stupac}. Znak zvjezdice upotrebljava se kako bi se izrazilo da se validacija primjenjuje na cijeli redak ili stupac. Primjerice {AE-ASS; *; upućuje na točku podataka u bilo kojem retku stupca 2 u obrascu AE-ASS.

6.

Ako je riječ o validaciji u okviru obrasca, sljedećim zapisom se upućuje na točke podataka iz tog obrasca: {Redak; Stupac}.

1.4   Pravilo o predznaku

7.

U obrascima u Prilogu XVI. poštuju se pravila o predznaku opisana u Prilogu V. dijelu I. stavcima 9. i 10.

1.5   Razina primjene

8.

Razina primjene izvješćivanja o opterećenju imovine usklađena je s izvješćivanjem o kapitalnim zahtjevima u skladu s člankom 99. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 575/2013 (CRR). Stoga institucije koje ne podliježu bonitetnim zahtjevima u skladu s člankom 7. CRR-a nisu dužne izvješćivati o opterećenju imovine.

1.6   Proporcionalnost

9.

Za potrebe članka 16.a stavka 2. točke (b) razina opterećenja imovine izračunava se na sljedeći način:

—

Knjigovodstveni iznos opterećene imovine i kolaterala = {AE-ASS;010;010}+{AE-COL;130;010}.

—

Ukupna imovina i kolaterali = {AE-ASS;010;010} + {AE-ASS;010;060}+{AE-COL;130;010}+{AE-COL;130;040}.

—

Omjer opterećenja imovine = (knjigovodstveni iznos opterećene imovine i kolaterala)/(ukupna imovina i kolaterali)

10.

Za potrebe članka 16.a stavka 2. točke (a) zbroj ukupne imovine izračunava se na sljedeći način:

—

Ukupna imovina = {AE-ASS;010;010} + {AE-ASS;010;060}

1.7   Definicija opterećenja

11.

Za potrebe ovog Priloga i Priloga XVI. smatra se da je imovina opterećena ako je dana u zalog ili ako je predmet bilo kakvog aranžmana radi osiguranja, osiguranja kolateralom ili kreditnog poboljšanja bilo koje transakcije iz koje se ta imovina ne može slobodno povući.

Važno je napomenuti da treba smatrati opterećenom imovinu danu u zalog koja podliježe bilo kakvim ograničenjima povlačenja, primjerice imovinu za čije je povlačenje ili zamjenu drugom imovinom potrebna prethodna suglasnost. Definicija se ne temelji na izričitoj pravnoj definiciji, kao što je prijenos vlasništva, nego na ekonomskim načelima, jer se pravni okviri u tom smislu mogu razlikovati od zemlje do zemlje. Definicija je međutim tijesno povezana s ugovornim uvjetima. EBA smatra da su definicijom obuhvaćene sljedeće vrste ugovora (popis nije konačan):

—

osigurane transakcije financiranja, uključujući repo ugovore, pozajmljivanje vrijednosnih papira i drugi oblici osiguranog kreditiranja;

—

razni ugovori o kolateralu, primjerice kolateral plasiran za tržišnu vrijednost transakcija s izvedenicama;

—

osigurana financijska jamstva. Ako nema prepreke za povlačenje kolaterala za neiskorišteni dio jamstva, kao što je prethodna suglasnost, treba napomenuti da se raspoređuje samo iskorišteni iznos (na proporcionalnoj osnovi);

—

kolaterali dani sustavima poravnanja, središnjim drugim ugovornim stranama i drugim infrastrukturnim institucijama kao uvjet za pristupanje usluzi. Navedeno uključuje jamstvene fondove i inicijalne marže;

—

linije središnje banke. Unaprijed utvrđene pozicije imovine ne treba smatrati opterećenima, osim ako središnja banka ne dopušta povlačenje bilo koje plasirane imovine bez prethodne suglasnosti. Što se tiče neiskorištenih financijskih jamstava, neiskorišteni dio, odnosno iznos koji nadilazi minimalni zahtjev središnje banke, treba proporcionalno rasporediti na imovinu plasiranu u središnjoj banci;

—

odnosna imovina iz sekuritizacijskih struktura, ako se financijska imovina nije prestala priznavati kao financijska imovina institucije. Imovina koja se odnosi na zadržane vrijednosne papire ne računa se kao opterećena imovina, osim ako su ti vrijednosni papiri dani kao zalog ili na bilo koji način pruženi kao kolateral radi osiguranja transakcije;

—

imovina u skupovima za pokriće iskorištena za izdavanje pokrivenih obveznica. Imovina koja se odnosi na pokrivene obveznice računa se kao opterećena imovina, osim u određenim situacijama kada institucija drži odgovarajuće pokrivene obveznice (‚izdane vlastite obveznice’);

—

opće je pravilo da imovinu plasiranu u linije koje nisu iskorištene i koja se može slobodno povući ne treba smatrati opterećenom.

UPUTE POVEZANE S POJEDINIM OBRASCEM

2.   DIO A: PREGLED OPTEREĆENJA

12.

U obrascima za pregled opterećenja razlikuje se imovina upotrijebljena kao potpora financiranju ili za potrebe kolaterala na datum bilance (‚vrijeme opterećenja’) od imovine koja se može iskoristiti za potrebe potencijalnog financiranja.

13.

U obrascu pregleda, iznos opterećene i neopterećene imovine institucije koja izvješćuje prikazuje se u tablici, po proizvodima. Ista se raščlamba primjenjuje i na primljeni kolateral i izdane vlastite dužničke vrijednosne papire, osim pokrivenih obveznica i sekuritizacija.

2.1   Obrazac: AE-ASS. Imovina institucije koja izvješćuje

2.1.1   Opće napomene

14.

U ovom su stavku određene upute koje se odnose na osnovne vrste transakcija bitnih za popunjavanje obrazaca o opterećenju imovine.

Sve transakcije kojima se uvećava razina opterećenja institucije imaju dva aspekta o kojima se neovisno izvješćuje u obrascima o opterećenju imovine. Takve se transakcije iskazuju kao izvor opterećenja i kao opterećena imovina ili kolateral.

U primjerima u nastavku opisano je kako se izvješćuje o nekoj vrsti transakcije u ovom dijelu, ali ista pravila primjenjuju se i na druge obrasce o opterećenju imovine.

(a)   Osigurani depozit

Osigurani depozit iskazuje se kako slijedi:

i.

knjigovodstveni iznos depozita upisuje se kao izvor opterećenja u {AE-SOU; r070; c010};

ii.

ako je kolateral imovina institucije koja izvješćuje: njezin knjigovodstveni iznos iskazuje se u {AE-ASS; *; c010} i {AE-SOU; r070; c030}; njezina fer vrijednost iskazuje se u {AE-ASS; *; c040};

iii.

ako je institucija koja izvješćuje primila kolateral: njegova fer vrijednost iskazuje se u {AE-COL; *; c010}, {AE-SOU; r070; c030} i {AE-SOU; r070; c040}.

(b)   Repo ugovori/usklađeni repo ugovori

Repo ugovor iskazuje se kako slijedi:

i.

knjigovodstveni iznos repo ugovora upisuje se kao izvor opterećenja u {AE-SOU; r050; c010}

ii.

kolateral u repo ugovoru treba prikazati:

iii.

ako je kolateral imovina institucije koja izvješćuje: njezin knjigovodstveni iznos iskazuje se u {AE-ASS; *; c010} i {AE-SOU; r050; c030}; njezina fer vrijednost iskazuje se u {AE-ASS; *; c040};

iv.

ako je institucija koja izvješćuje primila kolateral u prethodnom obratnom repo ugovoru (usklađeni repo ugovor), njegova fer vrijednost iskazuje se u {AE-COL; *; c010}, {AE-SOU; r050; c030} i u {AE-SOU; r050; c040}.

(c)   Financiranje središnje banke

S obzirom na to da je osigurano financiranje središnje banke samo specifičan slučaj osiguranog depozita ili repo transakcije u kojoj je središnja banka druga ugovorna strana, primjenjuju se prethodno navedena pravila pod i) i ii).

Za poslove u kojima nije moguće utvrditi specifični kolateral za svaki posao jer su kolaterali u objedinjeni u skupu, raščlamba kolaterala mora se izvršiti na proporcionalnoj osnovi, na temelju sastava skupa kolaterala.

Unaprijed utvrđene pozicije imovine u središnjim bankama nisu opterećena imovina, osim ako središnja banka ne dopušta povlačenje bilo koje plasirane imovine bez prethodne suglasnosti. Što se tiče neiskorištenih financijskih jamstava, neiskorišteni dio, odnosno iznos koji nadilazi minimalni zahtjev središnje banke, proporcionalno se raspoređuje na imovinu plasiranu u središnjoj banci.

(d)   Pozajmljivanje vrijednosnih papira

Na pozajmljivanje vrijednosnih papira s gotovinskim kolateralom primjenjuju se pravila za repo ugovore/usklađene repo ugovore.

Pozajmljivanje vrijednosnih papira bez gotovinskog kolaterala iskazuje se na sljedeći način:

i.

fer vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira iskazuje se kao izvor opterećenja u {AE-SOU; r150; c010}. Kada vjerovnik za pozajmljene vrijednosne papire u zamjenu ne primi nikakve vrijednosne papire, nego naknadu, u {AE-SOU; r150; c010} iskazuje se nula;

ii.

ako su pozajmljeni vrijednosni papiri koji služe kao kolateral imovina institucije koja izvješćuje: njihov knjigovodstveni iznos iskazuje se u {AE-ASS; *; c010} i {AE-SOU; r150; c030}; njihova fer vrijednost iskazuje se u {AE-ASS; *; c040};

iii.

ako je institucija koja izvješćuje primila pozajmljene vrijednosne papire kao kolateral, njihova fer vrijednost iskazuje se u {AE-COL; *; c010}, {AE-SOU; r150; c030} i {AE-SOU; r150; c040}.

(e)   Izvedenice (obveze)

Osigurane izvedenice koje imaju negativnu fer vrijednost iskazuju se na sljedeći način:

i.

knjigovodstveni iznos izvedenice upisuje se kao izvor opterećenja u {AE-SOU; r020; c010};

ii.

kolateral (inicijalne marže potrebne za otvaranje pozicije i svaki kolateral plasiran za tržišnu vrijednost transakcija s izvedenicama) iskazuje se na sljedeći način:

i.

ako je imovina institucije koja izvješćuje: njegov knjigovodstveni iznos iskazuje se u {AE-ASS; *; c010} i {AE-SOU; r020; c030}; njezina fer vrijednost iskazuje se u {AE-ASS; *; c040};

ii.

ako je kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, njegova fer vrijednost iskazuje se u {AE-COL; *; c010}, {AE-SOU; r020; c030} i {AE-SOU; r020; c040}.

(f)   Pokrivene obveznice

Pokrivene obveznice su za ukupno izvješćivanje o opterećenju imovine instrumenti iz članka 52. stavka 4. prvog podstavka Direktive 2009/65/EU, bez obzira imaju li ti instrumenti pravni oblik vrijednosnog papira ili nemaju.

Nema posebnih pravila o pokrivenim obveznicama ako nema zadržavanja dijela vrijednosnih papira koje je izdala institucija koja izvješćuje.

U slučaju zadržavanja dijela izdanja te kako bi se izbjeglo dvostruko uračunavanje, primjenjuje se postupak predložen u nastavku:

i.

ako vlastite pokrivene obveznice nisu založene, iznos skupa za pokriće kojim su osigurani ti zadržani vrijednosni papiri koji još nisu založeni iskazuje se u obrascima AE-ASS kao neopterećena imovina. Dodatne informacije o zadržanim pokrivenim obveznicama koje još nisu založene (odnosna imovina, fer vrijednost i ispunjavanje uvjeta u vezi s onima koje se mogu opteretiti te nominalni iznos onih koje se ne mogu opteretiti) iskazuju se u obrascu AE-NPL;

ii.

ako su vlastite pokrivene obveznice založene, tada se iznos skupa za pokriće kojim su osigurani ti zadržani vrijednosni papiri koji još nisu založeni iskazuje u obrascu AE-ASS kao opterećena imovina.

U tablici u nastavku određeno je kako se izvješćuje izdavanje pokrivenih obveznica od 100 EUR, od čega je 15 % zadržano i nije založeno, a 10 % je zadržano i založeno kao kolateral u repo transakciji sa središnjom bankom od 11 EUR, kada skup za pokriće obuhvaća neosigurane kredite i knjigovodstveni iznos kredita iznosi 150 EUR.

SOURCES OF ENCUMBRANCE

Type

Amount

Cells

Loans encumbered

Cells

Covered bonds

75% (100) = 75

{AE-Sources, r110, c010}

75% (150) = 112,5

{AE-Assets, r100, c10}

{AE-Sources, r110, c030}

Central bank funding

11

{AE-Sources, r060, c010}

10% (150) = 15

{AE-Assets, r100, c10}

{AE-Sources, r060, c030}

NON ENCUMBRANCE

Type

Amount

Cells

Non-encumbered loans

Cells

Own covered bonds retained

15% 100 = 15

{AE-Not pledged, r010, c040}

15% (150) = 22,5

{AE-Assets, r100, c60}

{AE-Not pledged, r020, c010}

(g)   Sekuritizacije

Sekuritizacije su dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koje potječu iz transakcije sekuritizacije prema definiciji iz članka 4. točke 61. CRR-a.

Na sekuritizacije koja ostanu u bilanci (nisu se prestale priznavati) primjenjuju se pravila o pokrivenim obveznicama.

Kada se radi o sekuritizacijama koje su se prestale priznavati nema opterećenja ako institucija drži neke vrijednosne papire. Navedeni vrijednosni papiri pojavit će se, kao i svaki drugi vrijednosni papir koji je izdala treća strana, u knjizi trgovanja ili knjizi pozicija kojima se ne trguje izvještajnih institucija.

2.1.2   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Imovina institucije koja izvješćuje

MRS 1.9 (a), Smjernice za primjenu (IG) 6

Ukupna imovina institucije koja izvješćuje evidentirana u njezinoj bilanci.

020

Okvirni krediti

MRS 1.54 i.

Uključuje iznose potraživanja na zahtjev središnjih banaka i drugih institucija. Novac u blagajni, odnosno držanje novčanica i kovanog novca u nacionalnoj i inozemnim valutama koje su u optjecaju i uobičajeno se koriste u platnom prometu uključeno je u redak ‚ostala imovina’.

030

Vlasnički instrumenti

Vlasnički instrumenti koje institucija koja izvješćuje drži kako je definirano u MRS-u 32.1.

040

Dužnički vrijednosni papiri

Prilog V. dio 1. stavak 26.

Dužnički instrumenti koje drži institucija koja izvješćuje izdani kao vrijednosni papiri koji nisu krediti u skladu s Uredbom Europske središnje banke o bilanci.

050

od čega: pokrivene obveznice

Dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koji su obveznice iz članka 52. stavka 4. prvog podstavka Direktive 2009/65/EZ.

060

od čega: sekuritizacije

Dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koji su sekuritizacije prema definiciji iz članka 4. točke 61. CRR-a.

070

od čega: izdanje općih država

Dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koje su izdale ukupne države

080

od čega: izdanje financijskih društava

Dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koje su izdala financijska društva prema definiciji iz Priloga V. dijela I. stavka 35. točaka (c) i (d).

090

od čega: izdanje nefinancijskih društava

Dužnički vrijednosni papiri koje drži institucija koja izvješćuje, koje su izdala nefinancijska društva prema definiciji iz Priloga V. dijela I. stavka 35. točke (e).

100

Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita

Krediti i predujmovi, odnosno dužnički instrumenti koje drži institucija koja izvješćuje, koji nisu vrijednosni papiri, osim iznosa potraživanja na zahtjev.

110

od čega: krediti osigurani nekretninama

Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita koji su krediti osigurani nekretninama u skladu s Prilogom V. dijelom 2. stavkom 41. točkom (h).

120

Ostala imovina

Ostala imovina institucije koja izvješćuje upisana u bilancu, osim one navedene u prethodnim redcima različite od vlastitih dužničkih vrijednosnih papira i vlastitih dužničkih vlasničkih instrumenata koje institucija koja nije obveznik primjene međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ne može prestati priznavati u bilanci. U tom se slučaju vlastiti dužnički instrumenti uključuju u redak 240 obrasca AE-COL, a vlastiti vlasnički instrumenti isključuju se iz izvješćivanja o opterećenju imovine.

2.1.3   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Knjigovodstveni iznos opterećene imovine

Knjigovodstveni iznos imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koja je opterećena u skladu s definicijom opterećenja imovine. Knjigovodstveni iznos znači iznos iskazan na strani imovine u bilanci.

020

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Knjigovodstveni iznos opterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koju je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

030

od čega priznata imovina središnje banke

Knjigovodstveni iznos opterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje koja je priznata za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. Institucije koje izvješćuju koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

040

Fer vrijednost opterećene imovine

MSFI 13 i članak 8. Direktive 2013/34/EU Europskog Parlamenta i Vijeća (1) za institucije koje nisu obveznici primjene međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.

Fer vrijednost dužničkih vrijednosnih papira koje drži institucija koja izvješćuje, koji su opterećeni u skladu s definicijom opterećenja imovine. Fer vrijednost financijskog instrumenta jest cijena koja bi bila postignuta pri prodaji imovine ili plaćena pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja. (Vidjeti MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti.)

050

od čega priznata imovina središnje banke

Fer vrijednost opterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koja je priznata za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

060

Knjigovodstveni iznos neopterećene imovine

Knjigovodstveni iznos imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koja nije opterećena u skladu s definicijom opterećenja imovine. Knjigovodstveni iznos znači iznos iskazan na strani imovine u bilanci.

070

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Knjigovodstveni iznos neopterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koju je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

080

od čega priznata imovina središnje banke

Knjigovodstveni iznos neopterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje, koja je priznata za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

090

Fer vrijednost neopterećene imovine

MSFI 13 i članak 8. Direktive 2013/34/EU za institucije koje nisu obveznici primjene međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.

Fer vrijednost dužničkih vrijednosnih papira koje drži institucija koja izvješćuje, koji nisi opterećeni u skladu s definicijom opterećenja imovine. Fer vrijednost financijskog instrumenta jest cijena koja bi bila postignuta pri prodaji imovine ili plaćena pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja. (Vidjeti MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti.)

100

od čega priznata imovina središnje banke

Fer vrijednost neopterećenih dužničkih vrijednosnih papira koje drži institucija koja izvješćuje, koji su priznati za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

2.2   Obrazac: AE-COL. Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila

2.2.1   Opće napomene

15.

Za kolaterale koje je institucija koja izvješćuje primila i izdane vlastite dužničke vrijednosne papire različite od vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom, kategorija ‚neopterećene’ imovine podijeljena je na imovinu ‚koja se može opteretiti’, ili se može potencijalno opteretiti, i imovinu ‚koja se ne može opteretiti’.

16.

Imovina je imovina ‚koja se ne može opteretiti’ kada je primljena kao kolateral i instituciji koja izvješćuje nije dopušteno prodati je ili ponovno založiti kao kolateral, osim u slučaju neispunjavanja obveza vlasnika kolaterala. Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri različiti od vlastitih pokrivenih obveznica ili sekuritizacija ne mogu se opteretiti kada postoji bilo kakvo ograničenje u smislu izdavanja radi prodaje ili ponovnog davanja u zalog vlasničkih papira koji se drže.

17.

Za potrebe izvješćivanja o opterećenju imovine, vrijednosni papiri pozajmljeni uz naknadu bez gotovinskog ili bezgotovinskog kolaterala iskazuju se kao primljeni kolaterali.

2.2.2   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

130

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila

Sve kategorije kolaterala koje je institucija koja izvješćuje primila.

140

Okvirni krediti

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća okvirne kredite. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 020 obrasca AE-ASS.)

150

Vlasnički instrumenti

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća vlasničke instrumente. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 030 obrasca AE-ASS.)

160

Dužnički vrijednosni papiri

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća dužničke vrijednosne papire. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 040 obrasca AE-ASS.)

170

od čega: pokrivene obveznice

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća pokrivene obveznice. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 050 obrasca AE-ASS.)

180

od čega: sekuritizacije

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća sekuritizacije. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 060 obrasca AE-ASS.)

190

od čega: izdanje općih država

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća dužničke vrijednosne papire koje su izdale ukupne države. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 070 obrasca AE-ASS.)

200

od čega: izdanje financijskih društava

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća dužničke vrijednosne papire koje su izdala financijske društva. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 080 obrasca AE-ASS.)

210

od čega: izdanje nefinancijskih društava

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća dužničke vrijednosne papire koje su izdala nefinancijske društva. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 090 obrasca AE-ASS.)

220

Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća kredite i predujmove različite od okvirnih kredita. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 100 obrasca AE-ASS.)

230

Ostali primljeni kolaterali

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji obuhvaća ostalu imovinu. (Vidjeti pravnu osnovu i upute za redak 120 obrasca AE-ASS.)

240

Vlastiti izdani dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri koje je institucija koja izvješćuje zadržala, a koji nisu izdane vlastite pokrivene obveznice ili izdane vlastite sekuritizacije. S obzirom na to da zadržani ili otkupljeni vlastiti dužnički vrijednosni papiri, u skladu s MRS-om 39.42., umanjuju povezane financijske obveze, ovi vrijednosni papiri nisu uključeni u kategoriju imovine institucije koja izvješćuje (redak 010 obrasca AE-ASS). U ovaj se redak uključuju vlastiti dužnički vrijednosni papiri koje institucije koje nisu obveznici primjene međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ne mogu prestati priznavati u bilanci.

U ovoj se kategoriji ne izvješćuju izdane vlastite pokrivene obveznice ili izdane vlastite sekuritizacije jer se na te slučajeve primjenjuju drugačija pravila kako bi se izbjeglo dvostruko uračunavanje:

(a)

Ako su vlastiti dužnički vrijednosni papiri založeni, tada se iznos skupa za pokriće/odnosne imovine kojima su osigurani ti zadržani i založeni vrijednosni papiri iskazuje u obrascu AE-ASS kao opterećena imovina.

(b)

Ako vlastiti dužnički vrijednosni papiri nisu još založeni, tada se iznos skupa za pokriće/odnosne imovine kojima su osigurani ti zadržani vrijednosni papiri koji još nisu založeni iskazuje u obrascu AE-ASS kao neopterećena imovina. Dodatne informacije o ovoj drugoj vrsti vlastitih dužničkih vrijednosnih papira koji još nisu založeni (odnosna imovina, fer vrijednost i prihvatljivost imovine koja se može opteretiti te nominalni iznos imovine koja se ne može opteretiti) iskazuju se u obrascu AE-NPL.

250

UKUPNO IMOVINA, PRIMLJENI KOLATERALI I IZDANI VLASTITI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Sva imovina koju je institucija koja izvješćuje iskazala u svojoj bilanci, sve kategorije kolaterala koje je institucija koja izvješćuje primila i izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri koje je institucija koja izvješćuje zadržala, a koja nije u obliku izdanih vlastitih pokrivenih obveznica ili izdanih vlastitih sekuritizacija.

2.2.3   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Fer vrijednost primljenog opterećenog kolaterala ili vlastitih izdanih dužničkih vrijednosnih papira

Fer vrijednost primljenih kolaterala ili vlastitih dužničkih vrijednosnih papira koje drži/koje je zadržala institucija koja izvješćuje, koji su opterećeni u skladu s definicijom opterećenja imovine.

Fer vrijednost financijskog instrumenta jest cijena koja bi bila postignuta pri prodaji imovine ili plaćena pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja. (Vidjeti MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti.)

020

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Fer vrijednost primljenih opterećenih kolaterala ili vlastitih dužničkih vrijednosnih papira koje drži/koje je zadržala institucija koja izvješćuje, koje je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u opseg bonitetne konsolidacije.

030

od čega priznata imovina središnje banke

Fer vrijednost primljenih opterećenih kolaterala ili vlastitih dužničkih vrijednosnih papira koje drži/koje je zadržala institucija koja izvješćuje, koji su priznati za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

040

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili vlastitih izdanih dužničkih vrijednosnih papira koji mogu biti opterećeni

Fer vrijednost kolaterala koji je institucija koja izvješćuje primila, koji je neopterećen, ali se može opteretiti, budući da je instituciji koja izvješćuje dopušteno prodati ga ili ponovno založiti ako vlasnik kolaterala nije u statusu neispunjavanja obveza. Ona uključuje i fer vrijednost izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, osim vlastitih pokrivenih obveznica ili sekuritizacija koje su neopterećene, ali se mogu opteretiti.

050

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, osim vlastitih pokrivenih obveznica ili vrijednosnih papira osiguranih imovinom koji se mogu opteretiti, koje je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u opseg bonitetne konsolidacije.

060

od čega priznata imovina središnje banke

Fer vrijednost primljenih kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, osim pokrivenih obveznica ili sekuritizacija koje mogu biti opterećene, koji su priznati za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

070

Nominalni iznos primljenog kolaterala ili vlastitih izdanih dužničkih vrijednosnih papira koji ne mogu biti opterećeni

Nominalni iznos primljenih kolaterala koji drži institucija koja izvješćuje, koji su neopterećeni i ne mogu se opteretiti. On uključuje i nominalni iznos izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, osim vlastitih pokrivenih obveznica ili sekuritizacija koje je institucija koja izvješćuje zadržala, koji su neopterećeni i ne mogu se opteretiti.

2.3   Obrazac: AE-NPL. Vlastite pokrivene obveznice i izdani nezaloženi vrijednosni papiri osigurani imovinom

2.3.1   Opće napomene

18.

Kako bi se izbjeglo dvostruko uračunavanje, na vlastite pokrivene obveznice i sekuritizacije koje je izdala i zadržala institucija koja izvješćuje primjenjuje se sljedeće pravilo:

(a)

Ako su ti vrijednosni papiri založeni, iznos skupa za pokriće/odnosne imovine kojima su osigurani iskazuje se u obrascu AE-ASS kao opterećena imovina. Izvor financiranja u slučaju davanja u zalog vlastitih pokrivenih obveznica i sekuritizacija nova je transakcija u kojoj se vrijednosni papiri daju kao zalog (financiranje središnje banke ili druga vrsta osiguranog financiranja) i nije izvorno izdavanje pokrivenih obveznica ili sekuritizacija.

(b)

Ako ti vrijednosni papiri još nisu založeni, iznos skupa za pokriće/odnosne imovine kojima su ti vrijednosni papiri osigurani iskazuje se u obrascu AE-ASS kao neopterećena imovina.

2.3.2   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Vlastite pokrivene obveznice i izdani nezaloženi vrijednosni papiri osigurani imovinom

Vlastite pokrivene obveznice i izdane sekuritizacije koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koji nisu opterećeni.

020

Zadržane izdane pokrivene obveznice

Vlastite izdane pokrivene obveznice koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koje nisu opterećene.

030

Zadržane izdane sekuritizacije

Vlastite izdane sekuritizacije koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koje nisu opterećene.

040

Nadređene

Nadređene tranše izdanih vlastitih sekuritizacija koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koje nisu opterećene. Vidjeti članak 4. točku 67. CRR-a.

050

Mezaninske

Mezaninske tranše izdanih vlastitih sekuritizacija koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koje nisu opterećene. Mezaninskim tranšama smatraju se sve tranše koje nisu nadređene tranše, odnosno zadnje za apsorpciju gubitka ili tranše prvoga gubitka. Vidjeti članak 4. točku 67. CRR-a.

060

Prvi gubitak

Tranše prvoga gubitka izdanih vlastitih sekuritizacija koje je institucija koja izvješćuje zadržala i koje nisu opterećene. Vidjeti članak 4. točku 67. CRR-a.

2.3.3   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Knjigovodstveni iznos odnosnog skupa imovine

Knjigovodstveni iznos skupa za pokriće/odnosne imovine kojima su osigurane vlastite pokrivene obveznice i vlastite zadržane sekuritizacije koje još nisu založene.

020

Fer vrijednost izdanih dužničkih vrijednosnih papira koji mogu biti opterećeni

Fer vrijednost vlastitih pokrivenih obveznica i vlastitih zadržanih sekuritizacija koje su neopterećene, ali se mogu opteretiti.

030

od čega priznata imovina središnje banke

Fer vrijednost vlastitih pokrivenih obveznica i vlastitih zadržanih sekuritizacija koje ispunjavaju svaki od sljedećih uvjeta:

i.

nisu opterećene;

ii.

mogu se opteretiti;

iii.

priznate su za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup.

institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

040

Nominalni iznos izdanih dužničkih vrijednosnih papira koji ne mogu biti opterećeni

Nominalni iznos vlastitih pokrivenih obveznica i vlastitih zadržanih sekuritizacija koje su neopterećene i ne mogu se opteretiti.

2.4   Obrazac: AE-SOU. Izvori opterećenja

2.4.1   Opće napomene

19.

U ovom obrascu navode se podaci o značajnosti raznih izvora opterećenja za izvještajnu instituciju, uključujući one bez povezanog financiranja, kao preuzetih obveza po kreditima ili primljenih financijskih jamstava i pozajmljivanja vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom.

20.

Ukupni iznosi imovine i primljenih kolaterala u obrascima AE-ASS i AE-COL u skladu su sa sljedećim pravilom validacije: {AE-SOU; r170; c030} = {AE-ASS; r010; c010} + {AE-COL; r130; c010} + {AE-COL; r240; c010}.

2.4.2   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Knjigovodstveni iznos odabranih financijskih obveza

Knjigovodstveni iznos odabranih osiguranih financijskih obveza institucije koja izvješćuje, ako te obveze ne proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

020

Izvedenice

Knjigovodstveni iznos osiguranih izvedenica institucije koja izvješćuje koje su financijske obveze, odnosno imaju negativnu fer vrijednost, ako te izvedenice proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

030

od čega: OTC izvedenice

Knjigovodstveni iznos osiguranih izvedenica institucije koja izvješćuje koje su financijske obveze, kojima se trguje kao OTC izvedenicama, ako te izvedenice proizvode opterećenje imovine.

040

Depoziti

Knjigovodstveni iznos osiguranih depozita institucije koja izvješćuje, ako ti depoziti proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

050

Repo ugovori

Knjigovodstveni iznos repo ugovora institucije koja izvješćuje, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

Repo ugovori su transakcije u kojima institucija koja izvješćuje prima gotovinu u zamjenu za financijsku imovinu prodanu po određenoj cijeni uz preuzimanje obveze otkupa iste (ili istovjetne) imovine po određenoj cijeni na određeni budući datum. Sljedeće varijante repo poslova trebaju se izvješćivati kao repo ugovori: – iznosi primljeni u zamjenu za vrijednosne papire privremeno prenesene na treću stranu u obliku pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog kolaterala i – iznosi primljeni u zamjenu za vrijednosne papire privremeno prenesene na treću stranu u obliku ugovora o prodaji/otkupu.

060

od čega: središnje banke

Knjigovodstveni iznos repo ugovora institucije koja izvješćuje sa središnjim bankama, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

070

Osigurani depoziti osim repo ugovora

Knjigovodstveni iznos osiguranih depozita, osim repo ugovora institucije koja izvješćuje, ako ti depoziti proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

080

od čega: središnje banke

Knjigovodstveni iznos osiguranih depozita, osim repo ugovora institucije koja izvješćuje sa središnjim bankama, ako ti depoziti proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

090

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Knjigovodstveni iznos dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala institucija koja izvješćuje, ako ti izdani vrijednosni papiri proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

Zadržani dio bilo kojeg izdanja podliježe posebnom postupku određenom u dijelu A stavku 15. točki vi., tako da se u ovu kategoriju uključi samo postotak dužničkih vrijednosnih papira plasiranih izvan subjekata u grupi.

100

od čega: izdane pokrivene obveznice

Knjigovodstveni iznos pokrivenih obveznica koje je kao imovinu kreirala institucija koja izvješćuje, ako ti izdani vrijednosni papiri proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

110

od čega: izdane sekuritizacije

Knjigovodstveni iznos sekuritizacija koje je izdala institucija koja izvješćuje, ako ti izdani vrijednosni papiri proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

120

Ostali izvori opterećenja

Iznos osiguranih transakcija institucije koja izvješćuje, osim financijskih obveza, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

130

Nominalni iznos primljenih preuzetih obveza po kreditima

Nominalni iznos preuzetih obveza po kreditima koje je primila institucija koja izvješćuje, ako te preuzete obveze proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

140

Nominalni iznos primljenih financijskih jamstava

Nominalni iznos financijskih jamstava koje je primila institucija koja izvješćuje, ako ta jamstva proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

150

Fer vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom

Fer vrijednost vrijednosnih papira koje je pozajmila institucija koja izvješćuje bez gotovinskog kolaterala, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

160

Ostalo

Iznos osiguranih transakcija institucije koja izvješćuje, osim financijskih obveza, koje nisu obuhvaćene prethodno navedenim stavkama, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

170

UKUPNI IZVORI OPTEREĆENJA

Iznos svih osiguranih transakcija institucije koja izvješćuje, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

2.4.3   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam

Iznos usklađenih financijskih obveza, potencijalnih obveza (primljene preuzete obveze po kreditima i primljena financijska jamstva) i pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

Iskazuje se knjigovodstveni iznos financijskih obveza, nominalni iznos potencijalnih obveza te fer vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom.

020

od čega: od drugih subjekata u grupi

Iznos usklađenih financijskih obveza, potencijalnih obveza (primljene preuzete obveze po kreditima i primljena financijska jamstva) i pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom, ako je druga ugovorna strana bilo koji drugi subjekt koji je uključen u opseg bonitetne konsolidacije i ako transakcija proizvodi opterećenje imovine za izvještajnu instituciju.

Za pravila koja se primjenjuju na vrste iznosa, vidjeti upute za stupac 010.

030

Imovina, primljeni kolateral i vlastiti izdani dužnički vrijednosni papiri, osim pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom

Iznos imovine, primljenih kolaterala i izdanih vlastitih vrijednosnih papira, osim pokrivenih obveznica i sekuritizacija, koji su opterećeni zbog različite vrste transakcija navedenih u redcima.

Kako bi se osigurala dosljednost s kriterijima u obrascima AE-ASS i AE-COL, iskazuje se knjigovodstveni iznos imovine institucije koja izvješćuje upisane u bilanci te fer vrijednost ponovno upotrijebljenog primljenog kolaterala i opterećenih izdanih vlastitih vrijednosnih papira, osim pokrivenih obveznica i sekuritizacija.

040

od čega: primljeni ponovno upotrijebljeni kolateral

Fer vrijednost primljenih kolaterala koji su ponovo upotrijebljeni/opterećeni zbog različite vrste transakcija navedenih u redcima.

050

Od čega: vlastiti opterećeni dužnički vrijednosni papiri

Fer vrijednost izdanih vlastitih vrijednosnih papira, osim pokrivenih obveznica i sekuritizacija, koji su opterećeni zbog različite vrste transakcija navedenih u redcima.

3.   DIO B: PODACI O DOSPIJEĆU

3.1   Opće napomene

21.

U obrascu sadržanom u dijelu B prikazuje se opći pregled iznosa opterećene imovine i primljenih ponovno upotrijebljenih kolaterala koji su obuhvaćeni definiranim intervalima preostalog roka do dospijeća usklađenih obveza.

3.2   Obrazac: AE-MAT. Podaci o dospijeću

3.2.1   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Opterećena imovina

Za potrebe ovog obrasca, opterećena imovina uključuje sve navedeno:

(a)

imovinu institucije koja izvješćuje (vidjeti upute za redak 010 obrasca AE-ASS) iskazanu u knjigovodstvenom iznosu;

(b)

izdane vlastite dužničke vrijednosne papire, osim pokrivenih obveznica ili sekuritizacija (vidjeti uputu za redak 240 obrasca AE-COL), iskazane po fer vrijednosti.

Navedeni se iznosi raspoređuju na razdoblja preostalog roka do dospijeća navedena u stupcima u skladu s preostalim rokom do dospijeća izvora opterećenja (usklađena obveza, potencijalan obveza ili transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira).

020

Ponovno upotrijebljeni primljeni kolateral (strana primanja)

Vidjeti upute za redak 130 obrasca AE-COL i stupac 040 obrasca AE-SOU.

Iznosi se iskazuju po fer vrijednosti i raspoređuju na razdoblja preostalog roka do dospijeća navedena u stupcima u skladu s preostalim rokom do dospijeća transakcije zbog koje je subjekt primio kolateral koji se ponovno upotrebljava (strana primanja).

030

Ponovno upotrijebljeni primljeni kolateral (strana ponovne upotrebe)

Vidjeti upute za redak 130 obrasca AE-COL i stupac 040 obrasca AE-SOU.

Iznosi se iskazuju po fer vrijednosti i raspoređuju na razdoblja preostalog roka do dospijeća navedena u stupcima u skladu s preostalim rokom do dospijeća izvora opterećenja (strana ponovne upotrebe): usklađena obveza, potencijalna obveza ili transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira.

3.2.2   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Bez ugovorenog dospijeća

Na zahtjev, bez određenog datuma dospijeća

020

Prekonoćno

Datum dospijeća za 1 dan ili ranije

030

> 1 dan <= 1 tjedan

Dospijeće duže od jednog dana, a kraće ili jednako tjedan dana

040

> 1 tjedan <= 2 tjedna

Dospijeće duže od tjedna, a kraće ili jednako dva tjedna

050

> 2 tjedna <= 1 mjesec

Dospijeće duže od dva tjedna, a kraće ili jednako mjesec dana

060

> 1 mjesec <= 3 mjeseca

Dospijeće duže od mjesec dana, a kraće ili jednako tri mjeseca

070

> 3 mjeseca <= 6 mjeseci

Dospijeće duže od tri mjeseca, a kraće ili jednako šest mjeseci

080

> 6 mjeseci <= 1 godina

Dospijeće duže od šest mjeseci, a kraće ili jednako godinu dana

090

> 1 godina <= 2 godine

Dospijeće duže od godinu dana, a kraće ili jednako dvije godine

100

> 2 godine <= 3 godine

Dospijeće duže od dvije godine, a kraće ili jednako tri godine

110

3 godine <= 5 godina

Dospijeće duže od tri godine, a kraće ili jednako pet godina

120

5 godina <= 10 godina

Dospijeće duže od pet godina, a kraće ili jednako deset godina

130

> 10 godina

Dospijeće duže od deset godina

4.   DIO C: POTENCIJALNO OPTEREĆENJE

4.1   Opće napomene

22.

Institucije su u ovom obrascu dužne izračunati razinu opterećenja imovine u nekoliko stresnih scenarija.

23.

Potencijalno opterećenje odnosi se na dodatnu imovinu koju bi trebalo opteretiti kada su izvještajne institucije izložene negativnim kretanjima zbog vanjskog događaja koji nije pod kontrolom izvještajne institucije (uključujući pogoršanje kvalitete, smanjenje fer vrijednosti opterećene imovine ili opći gubitak povjerenja). U tim slučajevima izvještajna će institucija zbog već postojećih transakcija trebati opteretiti dodatnu imovinu. Dodatni iznos opterećene imovine ne uključuje učinak transakcija zaštite institucije u odnosu na događaje opisane u prethodno navedenim scenarijima.

24.

O ovaj su obrazac uključena sljedeća dva scenarija za izvješćivanje o potencijalnom opterećenju, koji su detaljnije određeni u odjeljcima 4.1.1. i 4.1.2. Informacije o kojima se izvješćuje razumne su procjene institucije na temelju najboljih raspoloživih informacija.

a.

Smanjenje fer vrijednosti opterećene imovine za 30 %. Ovim je scenarijem obuhvaćena samo promjena odnosne fer vrijednosti imovine i ni jedna druga promjena koja bi mogla utjecati na njezin knjigovodstveni iznos, kao pozitivne ili negativne tečajne razlike ili moguće smanjenje vrijednosti. Izvještajna bi institucija tada mogla biti prisiljena založiti više kolaterala kako bi održala konstantnu vrijednost kolaterala.

b.

10-postotna deprecijacija svake valute u kojoj su ukupne obveze institucije jednake ili prelaze 5 % ukupnih obveza institucije.

25.

Scenariji se izvješćuju zasebno, kao što se zasebno izvješćuje deprecijacija značajnih valuta neovisno o deprecijaciji drugih značajnih valuta. Prema tome, institucije ne uzimaju u obzir uzajamni odnos scenarija.

4.1.1   Scenarij A: Smanjenje opterećene imovine za 30 %

26.

Pretpostavlja se da je došlo do smanjenja vrijednosti ukupne opterećene imovine za 30 %. Što se tiče potrebe za dodatnim kolateralom nastale uslijed takvoga smanjenja, vodi se računa o postojećim razinama visoke kolateraliziranosti, tako da se održi minimalna razina kolateraliziranosti. Pritom se također vodi računa o ugovornim uvjetima u ugovorima i sporazumima na koje to utječe, uključujući pokretače praga.

27.

Uključuju se samo ugovori i sporazumi u kojima postoji pravna obveza ponude dodatnih kolaterala. Navedeno obuhvaća izdanja pokrivenih obveznica, ako postoji pravni uvjet da se zaštite minimalne razine visoke kolateraliziranosti, ali ne i uvjet da se održe postojeće razine rejtinga pokrivene obveznice.

4.1.2   Scenarij B: Deprecijacija značajnih valuta za 10 %

28.

Valuta je značajna valuta ako su ukupne obveze institucije u toj valuti jednake ili prelaze 5 % ukupnih obveza institucije.

29.

Pri izračunu 10-postotne deprecijacije vodi se računa o promjenama kako na strani imovine tako i na strani obveza, a posebno o neusklađenosti imovine i obveza. Na primjer, repo transakcija u američkim dolarima na temelju imovine u američkim dolarima ne uzrokuje dodatno opterećenje, dok repo transakcija u američkim dolarima na temelju imovine u eurima uzrokuje dodatno opterećenje.

30.

Ovim su izračunom obuhvaćene sve transakcije s međuvalutnim elementom.

4.2   Obrazac: AE-CONT. Potencijalno opterećenje

4.2.1   Upute za specifične retke

31.

Vidjeti upute za specifične stupce obrasca AE-SOU u točki 1.5.1. Obrazac AE-CONT ne razlikuje se sadržajem stupaca od obrasca AE-SOU.

4.2.2   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam

Iste upute i podaci kao za stupac 010 u obrascu AE-SOU.

Iznos usklađenih financijskih obveza, potencijalnih obveza (primljene preuzete obveze po kreditima i primljena financijska jamstva) i pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

Kako je navedeno za svaki redak u obrascu, iskazuje se knjigovodstveni iznos financijskih obveza, nominalni iznos potencijalnih obveza te fer vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira s bezgotovinskim kolateralom.

020

A.   Dodatni iznos opterećene imovine

Dodatni iznos imovine koja bi mogla postati opterećena slijedom pravnih, regulatornih ili ugovornih odredaba, do čega bi moglo doći u slučaju scenarija A.

Slijedom uputa određenih u dijelu A ovog Priloga, iskazuju se knjigovodstveni iznosi imovine institucije koja izvješćuje, odnosno fer vrijednost ako se radi o primljenom kolateralu. Iznosi iznad neopterećene imovine i kolaterala institucije iskazuju se po fer vrijednosti.

030

B.   Dodatni iznos opterećene imovine Značajna valuta 1

Dodatni iznos imovine koja bi mogla postati opterećena slijedom pravnih, regulatornih ili ugovornih odredaba, do čega bi moglo doći u slučaju deprecijacije značajne valute broj 1 u scenariju B.

Vidjeti pravila za vrste iznosa u retku 020.

040

B.   Dodatni iznos opterećene imovine Značajna valuta 2

Dodatni iznos imovine koja bi mogla postati opterećena slijedom pravnih, regulatornih ili ugovornih odredaba, do čega bi moglo doći u slučaju deprecijacije značajne valute broj 2 u scenariju B.

Vidjeti pravila za vrste iznosa u retku 020.

5.   DIO D: POKRIVENE OBVEZNICE

5.1   Opće napomene

32.

U ovom se obrascu iskazuju podaci za sve pokrivene obveznice koje je izdala institucija koja izvješćuje koje udovoljavaju pravilima o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS). Pokrivene obveznice koje udovoljavaju pravilima o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) su obveznice iz članka 52. stavka 4. prvog podstavka Direktive 2009/65/EZ. To su pokrivene obveznice koje je izdala institucija koja izvješćuje ako institucija koja izvješćuje u odnosu na pokrivene obveznice podliježe posebnom zakonski reguliranom javnom nadzoru radi zaštite imatelja obveznica te ako se iznosi od izdavanja takvih obveznica u skladu sa zakonskim propisima trebaju ulagati u imovinu kojom se u cijelom razdoblju valjanosti obveznica mogu pokriti potraživanja povezana s obveznicama i koja bi se, u slučaju neispunjavanja obveza izdavatelja, na osnovi prvenstva u redoslijedu naplate mogla upotrijebiti za otplatu glavnice i nedospjelih obračunatih kamata.

33.

Pokrivene obveznice koje je izdala institucija koja izvješćuje ili koje su izdane u njezino ime i koje nisu pokrivene obveznice koje su u skladu s pravilima o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) ne izvješćuju se u obrascima AE-CB.

34.

Izvješćivanje se temelji na zakonskom režimu za pokrivene obveznice, odnosno pravnom okviru koji se primjenjuje na program pokrivenih obveznica.

5.2   Obrazac: AE-CB. Izdavanje pokrivenih obveznica

5.2.1   Upute za z-os

z-os

Pravna osnova i upute

010

Identifikator skupa za pokriće (otvoreni)

Identifikator skupa za pokriće sastoji se od naziva ili nedvosmislene kratice subjekta izdavatelja skupa za pokriće te oznaku skupa za pokriće koji je pojedinačno predmet relevantnih mjera zaštite pokrivenih obveznica.

5.2.2   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010

Nominalni iznos

Nominalni iznos zbroj je potraživanja za glavnicu i kamate, određen u skladu s pravilima odgovarajućeg zakonskog režima za pokrivene obveznice, koja se primjenjuju za određivanje dostatne pokrivenosti.

020

Sadašnja vrijednost (ugovor o razmjeni)/Tržišna vrijednost

Sadašnja vrijednost (ugovor o razmjeni) zbroj je potraživanja za glavnicu i kamate, diskontirana pomoću nerizične krivulje prinosa za određenu valutu, određena u skladu s relevantnim pravilima zakonskog režima za pokrivene obveznice koja se primjenjuju za određivanje dostatne pokrivenosti.

U stupcima 080 i 210 koji se odnose na pozicije izvedenica u skupu za pokriće, iskazuje se tržišna vrijednost.

030

Vrijednost specifične imovine

Vrijednost specifične imovine jest ekonomska vrijednost imovine u skupu za pokriće, koja se može opisati kao fer vrijednost u skladu s MSFI 13, tržišna vrijednost procijenjena temeljem izvršenih transakcija na likvidnim tržištima, ili sadašnja vrijednost kojom bi se diskontirali budući novčani tokovi imovine pomoću krivulje kamatne stope imovine.

040

Knjigovodstveni iznos

Knjigovodstveni iznos obveze po pokrivenim obveznicama ili imovine iz skupa za pokriće jest računovodstvena vrijednost kod izdavatelja pokrivene obveznice.

5.2.3   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Usklađenost s člankom 129. CRR-a? [DA/NE]

Institucije određuju ispunjava li skup za pokriće zahtjeve utvrđene u članku 129. CRR-a kako bi se na njega mogao primjenjivati povlašteni tretman utvrđen u članku 129. stavcima 4. i 5. navedene Uredbe.

012

Ako je odgovor DA, navesti osnovnu kategoriju imovine uključene u skup za pokriće

Ako se na skup za pokriće može primjenjivati povlašteni tretman utvrđen u članku 129. stavcima 4. i 5. CRR-a (odgovor DA u stupcu 011), u ovoj se ćeliji navodi osnovna kategorija imovine uključene u skup za pokriće. U tu se svrhu primjenjuje klasifikacija iz članka 129. stavka 1. navedene Uredbe, te se odgovarajuće navode kodovi ‚a’, ‚b’, ‚c’, ‚d’, ‚e’, ‚f’ i ‚g’. Kod ‚h’ koristit će se kada osnovna kategorija imovine uključene u skup za pokriće ne pripada ni u jednu prethodnu kategoriju.

020-140

Obveze po pokrivenim obveznicama

Obveze po pokrivenim obveznicama jesu obveze subjekta koji je izdavatelj, nastale izdavanjem pokrivenih obveznica i šire se na sve pozicije kako su definirane odnosnim zakonskim režimom za pokrivene obveznice koje su predmet relevantnih mjera zaštite pokrivenih obveznica (navedeno može, primjerice, uključivati vrijednosne papire koji su u optjecaju, kao i pozicije drugih ugovornih strana izdavatelja pokrivenih obveznica u pozicijama u izvedenicama koje, iz perspektive izdavatelja pokrivenih obveznica, imaju negativnu tržišnu vrijednost povezanu sa skupom za pokriće i tretiraju se kao obveze po pokrivenim obveznicama u skladu s relevantnim zakonskim režimom za pokrivene obveznice).

020

Izvještajni datum

Iznosi pokrivenih obveznica, isključujući pozicije u izvedenicama, u skladu s različitim rasponima budućih datuma.

030

+ 6 mjeseci

Datum ‚+ 6 mjeseci’ jest datum 6 mjeseci nakon izvještajnog referentnog datuma. Iznosi se iskazuju uz pretpostavku da neće biti promjena u vezi s obvezama po pokrivenim obveznicama u odnosu na izvještajni referentni datum, osim za amortizaciju. U nedostatku fiksnog otplatnog plana, za preostale iznose na buduće datume, dosljedno se koristi očekivano dospijeće.

040-070

+ 12 mjeseci – + 10 godina

Kao za ‚+ 6 mjeseci’ (stupac 030) za odnosni datum nakon izvještajnog referentnog datuma.

080

Pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće koje imaju negativnu tržišnu vrijednost

Neto negativna tržišna vrijednost pozicija u izvedenicama u skupu za pokriće koje, iz perspektive izdavatelja pokrivenih obveznica, imaju neto negativnu tržišnu vrijednost. Pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće jesu takve pozicije u izvedenicama koje su, u skladu s relevantnim zakonskim režimom za pokrivene obveznice, bile uključene u skup za pokriće i predmet su odnosnih mjera zaštite pokrivenih obveznica utoliko što je za takve pozicije u izvedenicama koje imaju negativnu tržišnu vrijednost potrebno pokriće prihvatljivom imovinom u skupu za pokriće.

Neto pozitivna tržišna vrijednost iskazuje se samo za izvještajni referentni datum.

090-140

Vanjski kreditni rejting pokrivene obveznice

Navode se podaci o vanjskim kreditnim rejtinzima odnosne pokrivene obveznice, kakvi postoje na izvještajni datum, ako ih ima.

090

Agencija za kreditni rejting 1

Ako na izvještajni datum postoji kreditni rejting barem jedne agencije za kreditni rejting, ovdje se navodi naziv jedne od tih agencija za kreditni rejting. Ako na izvještajni datum postoji kreditni rejting više od tri agencije za kreditni rejting, tri agencije za kreditni rejting kojima se dostavljaju podaci odabiru se na osnovi njihova položaja na tržištu.

100

Kreditni rejting 1

Kreditni rejting pokrivenih obveznica koji je dodijelila agencija za kreditni rejting iskazan u stupcu 090 na izvještajni referentni datum. Ako postoji dugoročni i kratkoročni kreditni rejting dodijeljen od iste agencije za kreditni rejting, izvješćuje se dugoročni kreditni rejting. Iskazani kreditni rejting uključuje sve parametre.

110, 130

Agencija za kreditni rejting 2 i agencija za kreditni rejting 3

Kao i za agenciju za kreditni rejting 1 (stupac 090), za daljnje agencije za kreditni rejting koje su dodijelile kreditne rejtinge pokrivenim obveznicama od izvještajnog referentnog datuma.

120, 140

Kreditni rejting 2 i kreditni rejting 3

Kao i za agenciju za kreditni rejting 1 (stupac 100), za daljnje agencije za kreditni rejting 2 i 3 koje su dodijelile kreditne rejtinge pokrivenim obveznicama od izvještajnog referentnog datuma.

150-250

Skup za pokriće

Skup za pokriće obuhvaća sve pozicije, uključujući pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće, iz perspektive izdavatelja pokrivenih obveznica, koje imaju neto pozitivnu tržišnu vrijednost, koje su predmet odnosnih mjera zaštite pokrivenih obveznica.

150

Izvještajni datum

Iznosi imovine uključene u skup za pokriće, isključujući pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće. Ovaj iznos uključuje uvjete minimalne visoke kolateraliziranosti, te svaku dodatnu visoku kolateraliziranost koja je iznad minimalne, u mjeri u kojoj su predmet odnosnih mjera zaštite pokrivenih obveznica.

160

+ 6 mjeseci

Izvještajni datum ‚+ 6 mjeseci’ jest datum 6 mjeseci nakon izvještajnog referentnog datuma. Iznosi se iskazuju uz pretpostavku da neće biti promjena u vezi sa skupom za pokriće u odnosu na izvještajni referentni datum, osim za amortizaciju. U nedostatku fiksnog otplatnog plana, za preostale iznose na buduće datume, dosljedno se koristi očekivano dospijeće.

170-200

+ 12 mjeseci – + 10 godina

Kao za ‚+ 6 mjeseci’ (stupac 160) za odnosni datum nakon izvještajnog referentnog datuma.

210

Pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće koje imaju neto pozitivnu tržišnu vrijednost

Neto pozitivna tržišna vrijednost pozicija u izvedenicama u skupu za pokriće koje, iz perspektive izdavatelja pokrivenih obveznica, imaju neto pozitivnu tržišnu vrijednost. Pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće jesu takve neto pozicije u izvedenicama koje su, u skladu s relevantnim zakonskim režimom za pokrivene obveznice, bile uključene u skup za pokriće i predmet su odnosnih mjera zaštite pokrivenih obveznica utoliko što je za takve pozicije u izvedenicama koje imaju pozitivnu tržišnu vrijednost ne bi bile dijelom opće stečajne mase izdavatelja pokrivenih obveznica.

Neto pozitivna tržišna vrijednost iskazuje se samo za izvještajni datum.

220-250

Iznos skupa za pokriće koji nadilazi minimalne zahtjeve za pokriće

Iznosi skupa za pokriće, uključujući pozicije u izvedenicama u skupu za pokriće koje imaju neto pozitivnu tržišnu vrijednost, iznad uvjeta minimalne pokrivenosti (visoka kolateraliziranost).

220

Prema relevantnom zakonskom režimu za pokrivene obveznice

Iznosi visoke kolateraliziranosti u odnosu na minimalno pokriće potrebno u skladu s relevantnim zakonskim režimom za pokrivene obveznice.

230-250

Prema metodologiji agencija za kreditni rejting radi održanja trenutačnog vanjskog kreditnog rejtinga pokrivene obveznice

Iznosi visoke kolateraliziranosti u odnosu na razinu koja bi, u skladu s informacijama o odnosnoj metodologiji agencije za kreditni rejting dostupnim izdavatelju pokrivenih obveznica, bila minimalno potrebna za potporu postojećem kreditnom rejtingu koji je objavila odnosna agencija za kreditni rejting.

230

Agencija za kreditni rejting 1

Iznosi visoke kolateraliziranosti u odnosu na razinu koja bi, u skladu s informacijama o odnosnoj metodologiji agencije za kreditni rejting 1 (stupac 090) dostupnim izdavatelju pokrivenih obveznica, bila minimalno potrebna za potporu kreditnom rejtingu 1 (stupac 100).

240-250

Agencija za kreditni rejting 2 i agencija za kreditni rejting 3

Upute za agenciju za kreditni rejting 1 (stupac 230) primjenjuju se i na agenciju za kreditni rejting 2 (stupac 110) i agenciju za kreditni rejting 3 (stupac 130).

6.   DIO E: NAPREDNI PODACI

6.1   Opće napomene

35.

U dijelu E prati se ista struktura kao i u obrascima za pregled opterećenja u dijelu A, s time što su drugačiji obrasci za opterećenje imovine institucije koja izvješćuje i za primljene kolaterale: AE-ADV1, odnosno AE-ADV2. Slijedom toga, usklađene obveze odgovaraju obvezama koje su osigurane opterećenom imovinom te ne treba postojati odnos ‚jedan na jedan’.

6.2   Obrazac: AE-ADV1. Napredni obrazac za imovinu institucije koja izvješćuje

6.2.1   Upute za specifične retke

Redci

Pravna osnova i upute

010-020

Financiranje središnje banke (svih vrsta, uključujući repo ugovore)

Sve vrste obveza institucije koja izvješćuje u kojima je druga ugovorna strana u transakciji središnja banka.

Unaprijed utvrđene pozicije imovine u središnjim bankama ne tretiraju se kao opterećena imovina, osim ako središnja banka ne dopušta povlačenje bilo koje plasirane imovine bez prethodne suglasnosti. Što se tiče neiskorištenih financijskih jamstava, neiskorišteni dio, odnosno iznos koji nadilazi minimalni zahtjev središnje banke, proporcionalno se raspoređuje na imovinu plasiranu u središnjoj banci.

030-040

Izvedenice kojima se trguje na burzi

Knjigovodstveni iznos osiguranih izvedenica institucije koja izvješćuje koje su financijske obveze, ako su to izvedenice uvrštene ili kojima se trguje na priznatoj ili određenoj investicijskoj burzi i ako proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

050-060

OTC izvedenice

Knjigovodstveni iznos osiguranih izvedenica institucije koja izvješćuje koje su financijske obveze, ako su to OTC izvedenice i ako proizvode opterećenje imovine za tu instituciju. (Ista uputa u retku 030 u obrascu AE-SOU.)

070-080

Repo ugovori

Knjigovodstveni iznos repo ugovora institucije koja izvješćuje u kojima druga ugovorna strana u transakciji nije središnja banka, ako ti depoziti proizvode opterećenje imovine za tu instituciju. Kod repo ugovora između tri ugovorne strane treba primijeniti isti postupak kao za repo ugovore, ako te transakcije proizvode opterećenje imovine za izvještajnu instituciju.

090-100

Osigurani depoziti osim repo ugovora

Knjigovodstveni iznos osiguranih depozita, osim repo ugovora institucije koja izvješćuje u kojima druga ugovorna strana u transakciji nije središnja banka, ako ti depoziti proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

110-120

Vrijednosni papiri izdani u obliku pokrivenih obveznica

Vidjeti upute u retku 100 obrasca AE-SOU.

130-140

Izdane sekuritizacije

Vidjeti upute u retku 110 obrasca AE-SOU.

150-160

Izdani dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

Knjigovodstveni iznos dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala institucija koja izvješćuje, osim pokrivenih obveznica i sekuritizacija, ako ti izdani vrijednosni papiri proizvode opterećenje imovine za tu instituciju.

U slučaju da je institucija koja izvješćuje zadržala neke izdane dužničke vrijednosne papire, ili od datuma izdavanja ili nakon toga, slijedom otkupa, u ovu stavku ne treba uključiti te zadržane vrijednosne papire. Osim toga, za potrebe ovog obrasca kolateral koji im je dodijeljen treba klasificirati kao neopterećen.

170-180

Ostali izvori opterećenja

Vidjeti upute u retku 120 obrasca AE-SOU.

190

Ukupna opterećena imovina

Za svaku vrstu imovine navedene u redcima obrasca AE-ADV1, knjigovodstveni iznos opterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje.

200

od čega: priznata imovina središnje banke

Za svaku vrstu imovine navedene u redcima obrasca AE-ADV1, knjigovodstveni iznos opterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje i koja je priznata za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

210

Ukupna neopterećena imovina

Za svaku vrstu imovine navedene u redcima obrasca AE-ADV1, knjigovodstveni iznos neopterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje. Knjigovodstveni iznos znači iznos iskazan na strani imovine u bilanci.

220

od čega: središnja banka

Za svaku vrstu imovine navedene u redcima obrasca AE-ADV1, knjigovodstveni iznos neopterećene imovine koju drži institucija koja izvješćuje i koja je priznata za poslove s onim središnjim bankama kojima institucija koja izvješćuje ima pristup. institucije koja izvješćuje koje ne mogu sa sigurnošću utvrditi priznati kolateral kod središnje banke za neku stavku, na primjer u područjima sudske nadležnosti u kojima nema jasne definicije priznate imovine središnje banke za repo ugovore ili u kojima nema pristupa trajno funkcionalnom tržištu repo ugovora središnjih banaka, ne moraju izvješćivati o iznosu te stavke, odnosno mogu polje za izvješćivanje ostaviti nepopunjeno.

230

Opterećena + neopterećena imovina

Za svaku vrstu imovine navedene u redcima obrasca AE-ADV1, knjigovodstveni iznos imovine koju drži institucija koja izvješćuje.

6.2.2   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Okvirni krediti

Vidjeti upute za redak 020 obrasca AE-ASS.

020

Vlasnički instrumenti

Vidjeti upute za redak 030 obrasca AE-ASS.

030

Ukupno

Vidjeti upute za redak 040 obrasca AE-ASS.

040

od čega: pokrivene obveznice

Vidjeti upute za redak 050 obrasca AE-ASS.

050

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Pokrivene obveznice kako su opisane u uputama za redak 050 obrasca AE-ASS koje je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

060

od čega: sekuritizacije

Vidjeti upute za redak 060 obrasca AE-ASS.

070

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Sekuritizacije kako su opisane u uputama za redak 060 obrasca AE-ASS koje je izdao bilo koji subjekt koji je uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

080

od čega: izdanje općih država

Vidjeti upute za redak 070 obrasca AE-ASS.

090

od čega: izdanje financijskih društava

Vidjeti upute za redak 080 obrasca AE-ASS.

100

od čega: izdanje nefinancijskih društava

Vidjeti upute za redak 090 obrasca AE-ASS.

110

Središnje banke i opće države

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita središnjim bankama ili općim državama.

120

Financijska društva

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita financijskim društvima.

130

Nefinancijska društva

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita nefinancijskim društvima.

140

od čega: krediti osigurani nekretninama

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita osiguranih nekretninama danih nefinancijskim društvima.

150

Kućanstva

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita kućanstvima.

160

od čega: krediti osigurani nekretninama

Krediti i predujmovi, osim okvirnih kredita osiguranih nekretninama danih kućanstvima.

170

Ostala imovina

Vidjeti uputu za redak 120 obrasca AE-ASS.

180

Ukupno

Vidjeti uputu za redak 010 obrasca AE-ASS.

6.3   Obrazac: AE-ADV2. Napredni obrazac za kolaterale koji je primila institucija koja izvješćuje

6.3.1   Upute za specifične retke

36.

Vidjeti točku 6.2.1. jer su upute slične za oba obrasca.

6.3.2   Upute za specifične stupce

Stupci

Pravna osnova i upute

010

Okvirni krediti

Vidjeti upute za redak 140 obrasca AE-COL.

020

Vlasnički instrumenti

Vidjeti upute za redak 150 obrasca AE-COL.

030

Ukupno

Vidjeti upute za redak 160 obrasca AE-COL.

040

od čega: pokrivene obveznice

Vidjeti upute u retku 170 obrasca AE-COL.

050

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su pokrivene obveznice koje je izdao bilo koji subjekt uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

060

od čega: sekuritizacije

Vidjeti upute za redak 180 obrasca AE-COL.

070

od čega: izdanje drugih subjekata u grupi

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su sekuritizacije koje je izdao bilo koji subjekt uključen u bonitetni opseg konsolidacije.

080

od čega: izdanje općih država

Vidjeti upute za redak 190 obrasca AE-COL.

090

od čega: izdanje financijskih društava

Vidjeti upute za redak 200 obrasca AE-COL.

100

od čega: izdanje nefinancijskih društava

Vidjeti upute u za redak 210 obrasca AE-COL.

110

Središnje banke i opće države

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita središnjim bankama ili općim državama.

120

Financijska društva

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita financijskim društvima.

130

Nefinancijska društva

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita nefinancijskim društvima.

140

od čega: krediti osigurani nekretninama

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita osiguranih nekretninama danih nefinancijskim društvima.

150

Kućanstva

Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita kućanstvima.

160

od čega: krediti osigurani nekretninama

Kolaterali koje je institucija koja izvješćuje primila, koji su krediti i predujmovi osim okvirnih kredita osiguranih nekretninama danih kućanstvima.

170

Ostala imovina

Vidjeti upute za redak 230 obrasca AE-COL.

180

Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

Vidjeti upute za redak 240 obrasca AE-COL.

190

Ukupno

Vidjeti upute za retke 130 i 140 obrasca AE-COL.”

(1)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).