5.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 139/1

(1)

Prema članku 22. stavku 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 340/2008 (2), naknade i pristojbe predviđene tom Uredbom podliježu godišnjoj reviziji s obzirom na stopu inflacije izmjerenu po Europskom indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat u skladu s Uredbom (EZ) br. 2494/95 (3).

(2)

Nakon godišnje revizije provedene 2014., te bi naknade trebalo prilagoditi u skladu s važećom prosječnom godišnjom stopom inflacije koju objavljuje Eurostat, a za 2013. je iznosila 1,5 %.

(3)

Prilagodba visine naknada i pristojbi određena je tako da je prihod dobiven iz tih naknada i pristojbi zajedno s ostalim izvorima prihoda Agencije u skladu s člankom 96. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 dovoljan za pokrivanje troškova pruženih usluga.

(4)

Upravni odbor Agencije trebao bi, u okviru ovlasti koje ima na temelju Uredbe (EZ) br. 1907/2006, nastaviti pratiti nastojanja Agencije u poboljšanju učinkovitosti kako bi se postigao najbolji omjer između uloženih sredstava i postignutih rezultata. Komisija bi trebala uzeti u obzir mišljenje Upravnog odbora pri sljedećoj reviziji naknada i pristojba Agencije u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 340/2008.

(5)

Uredbu (EZ) br. 340/2008 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Radi pravne sigurnosti ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na valjane zahtjeve koji su u obradi na dan stupanja na snagu ove Uredbe.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 133. Uredbe (EZ) br. 1907/2006,

5.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 139/12

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom Vijeća (EZ) br. 383/2009 (2), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 986/2012 (3), Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (žice i žice u strukovima PSC) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”).

(2)

Mjere su uvedene u obliku stope pristojbe ad valorem od 46,2 %, uz izuzetak trgovačkog društva Kiswire Qingdao, Ltd (0 %) te trgovačkih društava Ossen Innovation Materials Co. Joint Stock Company Ltd i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd (oba 31,1 %).

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (4) antidampinških mjera na snazi, Komisija je 7. veljače 2014. zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je podnio European Stress Information Service („ESIS”) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih žica i žica u strukovima PSC u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga i štete industriji Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 8. svibnja 2014. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (5) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz Kine, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se revizija na njih odnosi te predstavnike Kine. Zainteresiranim stranama pružena je prilika da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika iz Kine i nepovezanih uvoznika iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka tih zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(10)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju proizvodnje istovjetnog proizvoda. Taj se uzorak sastojao od pet proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku predstavljali su 64 % ukupne proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila nikakve primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen te se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(11)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Kine i nepovezanih uvoznika iz Unije, od tih se strana zatražilo da se jave i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, s obzirom na to da se ni jedna od tih strana nije javila, zaključilo se da nije potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti nastanka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije.

(13)

U tu je svrhu Komisija poslala upitnike svim stranama za koje se zna da se to na njih odnosi i svim drugim stranama koje su to zatražile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, odnosno poznatim proizvođačima izvoznicima iz Kine, poznatim proizvođačima u osam trećih zemalja tržišnoga gospodarstva za koje postoje naznake da se u njima proizvodi istovjetan proizvod, proizvođačima iz Unije u uzorku i poznatim korisnicima iz Unije.

(14)

Pet proizvođača iz Unije u uzorku i dvanaest dodatnih proizvođača dostavili su odgovore na upitnik. Jedan korisnik dostavio je odgovor na upitnik. Jedanaest korisnika i tri dobavljača dostavili su pisane podneske. Ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije odgovorio na upitnik. Proizvođači iz trećih zemalja tržišnoga gospodarstva dostavili su tri odgovora na upitnik.

(15)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(16)

Predmetni je proizvod neprekrivena ili neprevučena žica od nelegiranog čelika, žica od nelegiranog čelika pocinčana ili prevučena cinkom i žica u strukovima od nelegiranog čelika, neovisno o tome je li prekrivena ili prevučena ili ne, s najviše 18 žica, s masenim udjelom ugljika 0,6 % ili više, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, trenutačno razvrstana u oznake KN ex 7217 10 90, ex 7217 20 90, ex 7312 10 61, ex 7312 10 65 i ex 7312 10 69 i podrijetlom iz Kine. Galvanizirane (ali neprevučene nikakvim drugim materijalom) žice u strukovima koje se sastoje od sedam žica kojima je promjer središnje žice 3 % ili manje veći od promjera bilo koje od 6 preostalih žica, nisu obuhvaćene mjerama koje su trenutačno na snazi i nisu predmet ove revizije.

(17)

Predmetni proizvod uglavnom se rabi za armiranje betona u građevinskoj industriji, no upotrebljava se i u visećim elementima i ovješenim mostovima. Proizveden je od čeličnih žičanih šipki s visokim udjelom ugljika koje se čiste, izvlače, zagrijavaju i – u slučaju strukova – međusobno helikoidalno prepleću radi postizanja posebnih svojstava promjera, otpornosti i stabilnosti.

(18)

Ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da žice i žice u strukovima PSC koje proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji, žice koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u Južnoj Africi, koja je odabrana kao analogna zemlja, te žice koje se proizvode u Kini i mogu se prodavati u Uniji, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i istovjetnu osnovnu uporabu.

(19)

Stoga se ovi proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Kine.

(21)

Kina je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izvozila zanemarive količine predmetnog proizvoda. Stoga ne postoji vjerojatnost nastavka dampinga za Kinu. Procjena je bila ograničena na vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama.

(22)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., Komisija nije zaprimila nikakav odgovor od kineskih proizvođača izvoznika. Budući da proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali, ukupna analiza koja uključuje izračun dampinga temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Kineska su nadležna tijela u skladu s time obaviještena o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama.

(23)

Stoga je vjerojatnost ponavljanja dampinga procijenjena na temelju podataka u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera te ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i statistički podaci iz Kine i trećih zemalja) i industrijska izvješća.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe Kina se ne smatra zemljom tržišnoga gospodarstva. U početnom ispitnom postupku Turska je odabrana kao treća zemlja tržišnoga gospodarstva u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti („analogna zemlja”).

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka: i. predvidjela ponovni odabir Turske kao analogne zemlje u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, kao što je predložio podnositelj zahtjeva; ii. utvrdila ostale treće zemlje tržišnoga gospodarstva koje izvoze žice i žice u strukovima PSC u Uniju, a to su Brazil, Indija, Rusija, Južna Afrika, Južna Koreja i Tajland. Iz tih je zemalja 2013. uvezeno najviše žica i žica u strukovima PSC u Uniju (na temelju podataka Eurostata).

(26)

Komisija je ispitala proizvode li se i prodaju žice i žice u strukovima PSC u tim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva za koje postoje naznake da se u njima proizvode žice i žice u strukovima PSC. Komisija se javila proizvođačima i njihovim sektorskim udruženjima iz sedam zemalja u kojima se proizvodi čelik navedenih u obavijesti o pokretanju postupka i iz SAD-a.

(27)

Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od proizvođača iz Indije, Južne Afrike i Turske. Podnositelj zahtjeva podnio je prigovor na odabir Indije kao analogne zemlje tvrdeći da na njezino domaće tržište utječu državne subvencije u korist industrije čelika. Komisija nije zaprimila primjedbe od ostalih zainteresiranih strana.

(28)

Komisija je zaključila da je Južna Afrika najprimjerenija analogna zemlja u trenutačnoj reviziji na temelju sljedećih elemenata:

(29)

Uobičajena vrijednost određena je na temelju podataka koji su dobiveni od proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(30)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina domaće prodaje proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji reprezentativna. Domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima predstavljala je najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje žica i žica u strukovima PSC trećim zemljama upotrijebljenima u izračunu dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju navedenoga, ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača koji surađuje na domaćem tržištu u analognoj zemlji bila je reprezentativna.

(31)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz trećim zemljama upotrijebljenima u izračunu dampinga.

(32)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(33)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:

(34)

U ovom slučaju uobičajena je vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(35)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ako:

(36)

Za pojedinu vrstu proizvoda, ako nije utvrđena domaća prodaja na domaćem tržištu analogne zemlje, uobičajena se vrijednost određuje tako da se ponderiranom prosjeku troška proizvodnje istovjetnog proizvoda doda određeni iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe ovaj iznos temelji se na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji.

(38)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna se cijena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe trebala odrediti na temelju dostupnih činjenica.

(39)

Komisija je analizirala statističke podatke Eurostata. Uvezene količine proizvoda uvezenog iz Kine bile su vrlo ograničene te se stoga smatra da cijene tog proizvoda nisu reprezentativne.

(40)

Komisija je analizirala kineske statističke podatke o trgovini. Prema tim statističkim podacima predmetni je proizvod bio razvrstan pod oznake HS koje su obuhvaćale druge proizvode znatno veće vrijednosti poput proizvoda od nehrđajućeg čelika i čelične užadi. Komisija je stoga zaključila da se kineski statistički podaci o trgovini ne mogu upotrijebiti za određivanje vjerojatne izvozne cijene predmetnog proizvoda.

(41)

Komisija je odabrala najveće zemlje uvoznice kineskih proizvoda obuhvaćenih oznakama HS, uključujući predmetni proizvod (Brazil, Japan, Malezija, Južna Koreja, SAD i Vijetnam). Komisija je dalje ispitala mogu li se na temelju statističkih podataka o uvozu tih zemalja žice i žice u strukovima PSC odrediti kao predmetni proizvod te je utvrdila da su se takve žice i žice u strukovima PSC uvozile u znatnim količinama. Budući da su samo statistički podaci o trgovini nekih od tih zemalja ispunjavali ta dva kriterija, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju takvih statističkih podataka o uvozu iz Kine.

(42)

Usporedba uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju FOB-a u Kini.

(43)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. Gdje je to bilo primjenljivo, izvedene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, troškovima osiguranja, nepovratnom PDV-u, troškovima izvoza, rabatima i popustima.

(44)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 27,2 %.

(45)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, upotrijebljeni su sljedeći izvori:

(46)

Poznato je da je kineska industrija čelika bez sumnje najveća u svijetu. Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva Kina je 2013. ostvarila godišnju proizvodnju žica i žica u strukovima PSC od 2,5 do 3 milijuna tona te procijenjeni kapacitet od 4 do 5 milijuna tona. Od te količine proizvodnje od 1 do 1,5 milijuna tona izvezeno je u treće zemlje, a od 1 do 2 milijuna tona prodano je na domaćem tržištu. Uvoz žica i žica u strukovima PSC u Kinu bio je zanemariv. Neiskorišteni proizvodni kapacitet u Kini (od 1,5 do 2 milijuna tona) trostruko je veći od tržišta Unije.

(47)

Podnositelj zahtjeva procijenio je da proizvodni kapacitet za žice i žice u strukovima PSC u Kini uvelike premašuje 11 milijuna tona na godinu. Uz domaću i izvoznu prodaju koje iznose od 6 do 7 milijuna tona na godinu, ukupni neiskorišteni kapacitet premašio bi 4 milijuna tona.

(48)

U tom pogledu, prije uvođenja mjera uvoz iz Kine povećao se sedam puta u razdoblju od tri godine, dosegnuvši oko 87 000 tona (odnosno, 8,2 % potrošnje tijekom početnog ispitnog postupka, ali 17 % potrošnje tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(49)

Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će kineski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine žica i žica u strukovima na tržištu Unije.

(50)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, nalazi se temelje na dostupnim činjenicama. Procjena rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage temelji se na javno dostupnim izvorima.

(51)

Tržište Unije veoma je važno. U razdoblju ispitnog postupka revizije njegova je vrijednost iznosila oko 365 milijuna eura. Osim toga, u odnosu na prosječnu prodajnu cijenu industrije Unije, u ovom ispitnom postupku utvrđena je razina obaranja cijena kineskim izvozom u relevantne treće zemlje iz uvodne izjave 41. od 47 %. Te razlike u cijeni ukazuju na privlačnost tržišta Unije i sposobnost kineskih proizvođača da u slučaju stavljanja mjera izvan snage budu konkurentni s obzirom na cijenu.

(52)

Nakon objave zainteresirane su strane navele elemente koji uz cijene tržišta Unije dokazuju privlačnost tržišta Unije. Oni uključuju:

Ti elementi ukazuju na to da cijena nije jedini čimbenik koji Uniju čini privlačnim tržištem za kineske izvoznike.

(53)

Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine s manje privlačnih tržišta trećih zemalja na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(54)

Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Kini i privlačnosti tržišta Unije može se zaključiti da u slučaju isteka mjera na snazi postoji rizik od znatnog povećanja kineskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda.

(55)

Tijekom razmatranog razdoblja istovjetni je proizvod proizvodio 21 proizvođač iz Unije. To 21 trgovačko društvo predstavlja „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(56)

Komisija je odredila potrošnju u Uniji zbrajanjem količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz Kine i ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC (integrirana tarifa Europske unije).

(57)

Na temelju toga, potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(58)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Do smanjenja potražnje došlo je uglavnom u razdoblju od 2011. do 2012. te ono odražava opća kretanja u građevinskom sektoru u razdoblju nakon financijske krize.

(59)

Obujam i tržišni udio uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju podataka Eurostata.

(60)

Tržišni dio i obujam uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio Kine

(61)

Uvođenjem antidampinških mjera gotovo je zaustavljen uvoz iz Kine. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Kine bio je vrlo nizak. Smanjio se sa 676 tona u 2010. (0,1 % tržišta Unije) na 99 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(62)

Na temelju male količine prodaje predmetnog proizvoda iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu se mogli donijeti bitni zaključci.

(63)

Budući da se kineski trgovinski statistički podaci o kineskom izvozu na druga tržišta nisu mogli upotrijebiti (vidjeti uvodnu izjavu 40.), vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju statističkih podataka određenih trećih zemalja o uvozu PSC žica i žica u strukovima iz Kine (vidjeti uvodnu izjavu 41.).

(64)

Izvršena je usporedba cijena istovjetnog proizvoda koje proizvodi i prodaje industrija Unije i cijena PSC žica i žica u strukovima koje se proizvode u Kini i prodaju određenim trećim zemljama, prilagođenih CIF-u na granici Unije.

(65)

Usporedba cijena pokazala je znatnu vjerojatnu maržu obaranja cijena od 47 %.

(66)

Obujam, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(67)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja osim Kine zadržao je relativno stabilan tržišni udio od 4,6 % do 5,9 % tijekom razmatranog razdoblja. Više od polovice tog uvoza bilo je podrijetlom iz Tajlanda i Južne Afrike. Ostale zemlje izvoznice bile su Indija, Rusija i Ukrajina.

(68)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(69)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(70)

Proizvodnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Zbog stabilnosti tržišnog udjela industrije Unije proizvodnja je blisko pratila razvoj potrošnje predmetnog proizvoda na tržištu Unije.

(71)

Na to smanjenje količine proizvodnje industrija Unije reagirala je poduzevši znatan pothvat restrukturiranja. Restrukturiranje je tijekom razmatranog razdoblja dovelo do smanjenja proizvodnog kapaciteta od 18 %, koje je bilo veće od smanjenja potražnje.

(72)

Zbog toga se iskorištenost kapaciteta poboljšala sa 66 % na 70 % tijekom razmatranog razdoblja. No ona svejedno nije dosegla svoju optimalnu razinu, što ukazuje na daljnje postojanje viška kapaciteta u industriji Unije.

(73)

Količina prodaje industrije Unije i njezin tržišni udio u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Količina prodaje i tržišni udio

(74)

Količina prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu s razvojem potrošnje Unije.

(75)

Tržišni udio industrije Unije ostao je uglavnom stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna cijena industrije Unije bila je 10 % niža od prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja tijekom posljednje tri godine razmatranog razdoblja, dok je prije uglavnom bila jednaka njoj.

(76)

Količina prodaje industrije Unije smanjila se u istom omjeru kao potrošnja u Uniji, što se izrazilo kao stabilan tržišni udio od 95,2 %.

(77)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(78)

Kao posljedica restrukturiranja industrije zaposlenost u industriji Unije znatno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja, sa 1 580 zaposlenika u 2010. godini na 1 267 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(79)

Produktivnost se povećala za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Do toga je došlo jer je pad zaposlenosti bio brži od smanjenja proizvodnje Unije.

(80)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječne prodajne cijene u Uniji

(81)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje u razdoblju od 2010. do 2011. i naknadno smanjenje u sljedećoj godini ponajprije je odražavalo povećanje cijene sirovina. Pad cijene koji je uslijedio povezan je s pritiskom na cijene proizašlim iz kombiniranog učinka pada potrošnje u Uniji i postojanja viška kapaciteta u industriji Unije.

(82)

Jedinični trošak proizvodnje smanjio se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako je prethodno navedeno, povećanje zabilježeno tijekom prve dvije godine bilo je uzrokovano povećanjem cijene sirovine. Zbog znatnog napora uloženog u restrukturiranje i poboljšanje iskorištenosti kapaciteta i produktivnosti, industrija je uspjela uravnotežiti troškove proizvodnje i prosječnu prodajnu cijenu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(83)

Prosječni troškovi rada u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni trošak rada po zaposleniku

(84)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 6 %. Osim učinka inflacije, to uglavnom ukazuje na koncentraciju pada zaposlenosti u zemljama s niskim troškovima plaća i na nastojanja da se poboljša produktivnost.

(85)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(86)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 8 %. Međutim one su i dalje činile stabilan i nizak postotak proizvodnje u Uniji.

(87)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(88)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Ukupna profitabilnost proizvođača u uzorku poboljšala se tijekom razmatranog razdoblja porastom od vrlo niske stope od – 3,2 % do praga isplativosti u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(89)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok razvijao se jednako kao i profitabilnost, uz stalno poboljšanje tijekom razmatranog razdoblja, sa znatnim porastom u posljednja tri razdoblja do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(90)

Ulaganja su se smanjila za 48 % tijekom razmatranog razdoblja. To su uglavnom bila ulaganja potrebna za održavanje.

(91)

Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan, ali se poboljšao od 2011. Razlika u postotcima uz druge financijske pokazatelje upućuje na nizak intenzitet kapitala industrije Unije i smanjenje neto imovine zbog ograničene razine ulaganja.

(92)

Uzimajući u obzir financijsko stanje industrije Unije u gospodarskom kontekstu koji karakterizira ograničen pristup financiranju, posebno za industrije povezane s građevinskim sektorom, mogućnost Unije za prikupljanje novog kapitala bila je vrlo ograničena.

(93)

Ispitnim je postupkom utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga sa znatnim maržama. Stoga se visina dampinške marže ne može smatrati zanemarivom.

(94)

Iako se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, prethodno ispitani makroekonomski pokazatelji upućuju na činjenicu da se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom stanju. Tako se količina proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 12 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 12 %, a zaposlenost se smanjila za 20 %. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije ostvarivala je gubitke. Stoga se nije mogao utvrditi potpuni oporavak od prethodnog dampinga te Komisija smatra da je industrija Unije i dalje u vrlo osjetljivom stanju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

(95)

Glavni pokazatelji štete ukazali su na negativna kretanja povezana s utjecajem krize u građevinskom sektoru. Tako su se potrošnja, količina proizvodnje i prodaja smanjile za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Međutim, mjerama se učinkovito pomoglo industriji Unije da prebrodi ovu krizu i izvede znatan pothvat restrukturiranja koji je rezultirao smanjenjem proizvodnog kapaciteta i radne snage.

(97)

Znakovi poboljšanja uočeni su tijekom posljednjih godina razmatranog razdoblja u prilikama kada je zabilježeno povećanje produktivnosti i iskorištenosti kapaciteta. Nadalje, iznos troškova proizvodnje približio se iznosu prosječne prodajne cijene.

(98)

Međutim, industrija Unije i dalje se nalazi u osjetljivom stanju. Iako se većina financijskih pokazatelja poboljšala, oni još nisu dosegli održivu razinu. Potrošnja i cijene i dalje su niske te ukazuju na postojanje stalnog viška kapaciteta u Uniji.

(99)

Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je zbog dampinškog uvoza iz Kine pretrpjela industrija Unije. Iako su se financijski pokazatelji poput profitabilnosti i povrata ulaganja tijekom razmatranog razdoblja poboljšali, oni su i dalje negativni. I novčani se tok poboljšao te je pokazao blago pozitivno kretanje. Stoga je jasno da se industrija Unije još nije potpuno oporavila od učinaka prethodnog dampinga te je i dalje u nestabilnom stanju zbog čega je vrlo osjetljiva na ponavljanje dampinškog uvoza.

(100)

Čak i ako se osjetljivo stanje industrije Unije kvalificira kao znatna šteta, ono se ne može pripisati uvozu iz Kine koji na tržištu Unije predstavlja tržišni udio manji od 1 %. Uz nedostatak pritiska na cijene iz Kine industrija Unije uspjela je održati svoj tržišni udio i smanjiti gubitke.

(101)

Stanje industrije Unije se poboljšalo, ali je i dalje osjetljivo. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja obujam kineskog uvoza bio je zanemariv. Pritom je, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 20. do 54., ispitnim postupkom utvrđeno da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako dođe do isteka mjera.

(102)

Komisija je procijenila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera koje su trenutačno na snazi, odnosno mogući utjecaj kineskog izvoza na tržište Unije i na industriju Unije, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(103)

Analiza je bila usredotočena na neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača izvoznika i kretanje njihovih cijena u pogledu izvoza u druge zemlje.

(104)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 46., ukupni neiskorišteni kapacitet za proizvodnju žica i žica u strukovima PSC u Kini procijenjen je na oko 1,7 milijuna tona u 2013. Taj iznos uvelike je premašio ukupnu potrošnju u Uniji tijekom istog razdoblja.

(105)

Može se zaključiti da će u slučaju stavljanja mjera izvan snage barem dio tog neiskorištenog kapaciteta vjerojatno biti usmjeren na tržište Unije.

(106)

U tom pogledu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 48., prije uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, uvoz iz Kine povećao se sedam puta tijekom tri godine. Dosegao je iznos od oko 87 000 tona, odnosno 8,2 % potrošnje u razdoblju početnog ispitnog postupka ili 17 % trenutačne potrošnje na tržištu Unije. To pokazuje da u nedostatku mjera kineski uvoz može brzo prodrijeti na tržište Unije.

(107)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., postoji vjerojatnost da kineske cijene uvoza bez antidampinške pristojbe znatno obore cijene industrije Unije (47 %). Zbog ove vrlo visoke moguće marže obaranja cijena koja se temelji na usporedbi cijena izvoza iz Kine u treće zemlje i cijena industrije Unije, za kineski je izvoz tržište Unije privlačnije od ostalih tržišta trećih zemalja. U slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoznici doista bi mogli proizvode izvoziti u Uniju po višim cijenama nego što ih izvoze u treće zemlje te pritom i dalje obarati cijene industrije Unije.

(108)

Na temelju toga, Komisija je zaključila da će u nedostatku mjera kineski proizvođači izvoznici vjerojatno povećati pritisak na cijene i svoj tržišni udio na tržištu Unije te tako prouzročiti znatnu štetu industriji Unije.

(109)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka, odnosno procjenu neiskorištenog kapaciteta kineskih proizvođača izvoznika i očekivane razine cijena kineskog uvoza, smatra se da bi ukidanje mjera vjerojatno dovelo do ponavljanja štete i dodatno pogoršalo osjetljivo stanje industrije Unije zbog vjerojatnog povećanja kineskog uvoza po dampinškim cijenama i obaranja prodajnih cijena industrije Unije.

(110)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo u interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, u koje se ubraja interes industrije Unije, uvoznika, dobavljača i korisnika.

(111)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe.

(112)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključcima o ponavljanju dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

(113)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da postoji vjerojatnost ponavljanja znatne štete u slučaju isteka mjera protiv kineskog uvoza.

(114)

Ako se mjere zadrže, očekuje se da će industrija Unije moći u potpunosti provesti restrukturiranje i postupno poboljšati svoju profitabilnost.

(115)

Komisija je stoga zaključila da bi zadržavanje mjera protiv Kine na snazi bilo u interesu industrije Unije.

(116)

Ni jedan uvoznik/trgovac nije se javio nakon objave obavijesti o pokretanju postupka.

(117)

Iako se ne može isključiti mogućnost da bi uvođenje mjera moglo imati negativan učinak na njihove aktivnosti, uvoznici ne ovise o Kini i mogu nabavljati žice i žice u strukovima PSC od drugih zemalja dobavljača poput Tajlanda i Južne Afrike.

(118)

Mjere su podržala tri dobavljača, od kojih su dva proizvođači žičanih šipki te su povezani s podnositeljem zahtjeva. Treće trgovačko društvo industriji Unije dostavlja maziva za izvlačenje žice i kemikalije.

(119)

Žičane šipke koje se prodaju industriji Unije predstavljaju mali udio u prometu sektora te se stoga smatra da stavljanje mjera izvan snage ne bi imalo znatan učinak na dobavljače. No, bez obzira na to, zadržavanje mjera u interesu je industrije Unije.

(120)

U ovom ispitnom postupku potporu mjerama izrazilo je dvanaest korisnika, uključujući jedno trgovačko društvo s velikom količinom kupovine istovjetnog proizvoda.

(121)

Ni jedan korisnik nije u potpunosti odgovorio na naš upitnik. Međutim, početnim se ispitnim postupkom utvrdilo da žice i žice u strukovima PSC predstavljaju 5 % troškova proizvodnje i manje od 1 % troškova njihovih krajnjih kupaca.

(122)

Budući da se mjere ne primjenjuju na druge zemlje osim Kine, korisnici imaju pristup alternativnim izvorima opskrbe. Osim toga, najveći proizvođači iz Unije imaju slične tržišne udjele, čime se održava visoka razina unutarnjeg tržišnog natjecanja.

(123)

Korisnici koji su se javili izrazili su zabrinutost da bi stavljanje mjera izvan snage moglo destabilizirati industriju Unije i tako utjecati na pouzdanost njihovog lanca opskrbe. Oni sigurnost opskrbe smatraju važnijom od mogućih smanjenja troškova.

(124)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera protiv Kine.

(125)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da treba zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (žice i žice u strukovima PSC) podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 383/2009.

(126)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na one koji se posebno spominju, ne može imati koristi od tih stopa i podložan je stopi carine koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(127)

Trgovačko društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo trgovačkog društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva trgovačkog društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, u Službenom listu Europske unije objavit će se obavijest o promjeni naziva.

(128)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,

5.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 139/30

(1)

Uredbom (EU) br. 513/2013 (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Europsku uniju („Unija”) kristalnih silicijskih fotonaponskih modula („moduli”) i ključnih elemenata (tj. ćelija i pločica) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Skupina proizvođača izvoznika ovlastila je Kinesku gospodarsku komoru za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) da u njihovo ime predloži Komisiji preuzimanje obveze u vezi s cijenom, što su i učinili. Iz uvjeta te preuzete obveze u vezi s cijenom jasno je da je riječ o skupu pojedinačnih preuzetih obveza u vezi s cijenom za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika koji, zbog praktičnosti upravljanja, koordinira CCME.

(3)

Odlukom 2013/423/EU (4) Komisija je prihvatila tu preuzetu obvezu u vezi s cijenom u pogledu privremene antidampinške pristojbe. Uredbom (EU) br. 748/2013 (5) Komisija je izmijenila Uredbu (EU) br. 513/2013 radi uvođenja potrebnih tehničkih izmjena zbog prihvaćanja preuzete obveze u pogledu privremene antidampinške pristojbe.

(4)

Provedbenom uredbom (EU) br. 1238/2013 (6) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju modula i ćelija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a („predmetni proizvodi”). Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 (7) Vijeće je uvelo i konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju.

(5)

Po obavijesti koju je dostavila skupina proizvođača izvoznika („proizvođači izvoznici”) zajedno s CCCME-om o izmijenjenoj inačici preuzete obveze u vezi s cijenom, Provedbenom odlukom 2013/707/EU (8) Komisija je potvrdila prihvaćanje preuzete obveze u vezi s cijenom kako je izmijenjena („preuzeta obveza”) za vrijeme primjene konačnih mjera. U Prilogu toj Odluci navedeni su proizvođači izvoznici za koje je prihvaćena preuzeta obveza, uključujući:

(6)

Provedbenom odlukom 2014/657/EU (9) Komisija je prihvatila prijedlog skupine proizvođača izvoznika i CCCME-a za pojašnjenja u pogledu provedbe preuzete obveze za predmetni proizvod obuhvaćen preuzetom obvezom, to jest module i ćelije podrijetlom ili poslane iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 8541 40 90 (oznake TARIC 8541409021, 8541409029, 8541409031 i 8541409039), koje proizvode proizvođači izvoznici („obuhvaćeni proizvod”). Antidampinške i kompenzacijske pristojbe iz uvodne izjave 4., kao i preuzeta obveza, zajednički se nazivaju „mjere”.

(7)

Proizvođači izvoznici složili su se, među ostalim, da neće prodavati obuhvaćeni proizvod prvom nezavisnom kupcu u Uniji po cijeni nižoj od određene najniže uvozne cijene, u okviru povezane godišnje razine uvoza u Uniju utvrđene preuzetom obvezom.

(8)

Preuzetom obvezom također se objašnjava, u popisu koji nije konačan, što čini kršenje preuzete obveze. Taj popis posebno uključuje sklapanje kompenzacijskih dogovora s kupcima i davanje obmanjujućih izjava o podrijetlu predmetnog proizvoda ili identitetu izvoznika.

(9)

Proizvođači izvoznici također su se obvezali da, osim obuhvaćenog proizvoda, neće istim kupcima kojima prodaju obuhvaćeni proizvod prodavati druge proizvode, koje proizvode ili njima trguju, u opsegu većem od utvrđenog malog postotka ukupne prodajne vrijednosti obuhvaćenog proizvoda („ograničenje usporedne prodaje”).

(10)

Na temelju preuzete obveze proizvođači izvoznici dužni su Komisiji svaka tri mjeseca dostaviti detaljne podatke o svakoj izvoznoj prodaji i daljnjoj prodaji u Uniju („tromjesečna izvješća”). Time se podrazumijeva da podatci dostavljeni u tim tromjesečnim izvješćima moraju biti potpuni i točni te da su prijavljene transakcije potpuno u skladu s uvjetima preuzete obveze.

(11)

Kako bi se osiguralo poštovanje preuzete obveze, proizvođači izvoznici također su se obvezali dopustiti posjete svojim prostorima radi provjere točnosti i potpunosti podataka dostavljenih Komisiji u tromjesečnim izvješćima i pružiti sve podatke koje Komisija smatra potrebnima.

(12)

Preuzetom obvezom određuje se i da Komisija može povući svoje prihvaćanje preuzete obveze u svakom trenutku tijekom razdoblja primjene ako se pokaže da praćenje i provedba nisu izvedivi.

(13)

Preuzetom obvezom određuje se i da se prihvaćanje preuzete obveze od strane Komisije temelji na povjerenju, a svaki postupak koji bi naštetio odnosu povjerenja uspostavljenom s Komisijom opravdan je razlog za povlačenje prihvaćanja preuzete obveze.

(14)

Pri praćenju poštovanja preuzete obveze Komisija je provjerila podatke koje su podnijeli proizvođači izvoznici, a koji se odnose na preuzetu obvezu. Nalazi navedeni u uvodnim izjavama 15. do 32. u nastavku odnose se na probleme utvrđene za proizvođače izvoznike Canadian Solar, ET Solar i ReneSola, koji Komisiju obvezuju da povuče prihvaćanje preuzete obveze za ta tri proizvođača izvoznika.

(15)

Canadian Solar dao je nekim kupcima određene povlastice koje nisu bile navedene u njegovim tromjesečnim izvješćima. Komisija je analizirala te neprijavljene povlastice i zaključila da je Canadian Solar prekršio svoju obvezu izvješćivanja u skladu s preuzetom obvezom.

(16)

Daljnjom analizom neprijavljenih povlastica zaključilo se da je Canadian Solar također prekršio obvezu poštovanja najniže uvozne cijene zbog toga što su odbitkom tih povlastica od prodajne cijene u transakcijama s dotičnim kupcima te cijene snižene ispod razine najniže uvozne cijene.

(17)

Canadian Solar također je istim kupcima u istoj kalendarskoj godini usporedno prodavao module obuhvaćene preuzetom obvezom i one koji to nisu. To se odvijalo usporednom prodajom istom kupcu u velikim razmjerima, s jedne strane, modula koji su u Uniju uvezeni bez primjene mjera i potom skladišteni (višestrukim kanalima), i, s druge strane, obuhvaćenog proizvoda. Tom je prodajom znatno prekoračeno ograničenje usporedne prodaje utvrđeno preuzetom obvezom. Time je Canadian Solar prekršio to ograničenje.

(18)

Osim toga, Komisija je analizirala implikacije takve strukture trgovine i zaključila da postoji velik rizik međusobne kompenzacije kad se istim kupcima prodaju proizvodi obuhvaćeni preuzetom obvezom i oni koji to nisu, a osobito kad se prodaja odvija u takvim znatnim količinama.

(19)

Canadian Solar u svojem se poslovnom modelu koristio i jednim nepovezanim proizvođačem originalne opreme. Taj je proizvođač originalne opreme sklapao module za Canadian Solar u trećoj zemlji, navodno upotrebom ćelija iz druge treće zemlje. Uvoz modula u Uniju od navedenog proizvođača originalne opreme koji vrši proizvođač izvoznik Canadian Solar ne podliježe preuzetoj obvezi jer je preuzetom obvezom obuhvaćena samo izravna prodaja iz NRK-a u Uniju. Navedeni uvoz i prodaja, kao i proizvođač originalne opreme, stoga nisu predmet praćenja Komisije.

(20)

Komisija je analizirala implikacije takve strukture trgovine s obzirom na izvedivost preuzete obveze. Komisija je zaključila da je opseg proizvodnje tog proizvođača originalne opreme ograničen, ali je zbog njega praćenje preuzete obveze proizvođača izvoznika Canadian Solar neizvedivo u praksi.

(21)

ET Solar prodavao je proizvod obuhvaćen preuzetom obvezom kao dio prodaje čitavih solarnih elektrana. Uvoz obuhvaćenog proizvoda u Uniju naveden je u tromjesečnim izvješćima proizvođača izvoznika ET Solar, ali nije bila navedena ni jedna prodaja modula za solarne elektrane ili kao dio solarnih elektrana. Međutim, u okviru preuzete obveze ET Solar bio je obvezan izvijestiti o toj prodaji. Pri prodaji solarne elektrane ET Solar prodavao je skup robe i usluga: module instalirane u elektrani, ostalu opremu potrebnu za elektranu te uslugu gradnje elektrane i njezina priključivanja na mrežu.

(22)

Nadalje, prodaja čitavih solarnih elektrana čini usporednu prodaju istim kupcima proizvoda obuhvaćenog preuzetom obvezom i proizvoda i usluga koji to nisu. Tom je prodajom znatno prekoračeno ograničenje usporedne prodaje utvrđeno preuzetom obvezom. Time je ET Solar prekršio to ograničenje.

(23)

Osim toga, Komisija je analizirala implikacije takve strukture trgovine i zaključila da postoji velik rizik međusobne kompenzacije kad se istim kupcima prodaje proizvod obuhvaćen preuzetom obvezom i proizvodi i usluge koji to nisu, a osobito kad se prodaja odvija u takvim znatnim količinama.

(24)

Osim toga, ET Solar ne može dokazati da je poštovao najnižu uvoznu cijenu u prodaji čitavih solarnih elektrana zbog toga što ne postoji prodajna cijena za same module jer kupac plaća samo ukupnu cijenu za instalaciju, te nije dostavljena nikakva daljnja pouzdana raščlamba cijene za module, drugu opremu i usluge.

(25)

Konačno, Komisija je analizirala implikacije takve strukture trgovine i također zaključila da to čini praćenje preuzete obveze proizvođača izvoznika ET Solar neizvedivim.

(26)

Uz upotrebu vlastitih proizvodnih kapaciteta u NRK-u, u svojem poslovnom modelu ReneSola oslanja se i na široku mrežu nepovezanih proizvođača originalne opreme u trećim zemljama i u Uniji koji za njih sklapaju module. Ti proizvođači originalne opreme upotrebljavaju ćelije različitog podrijetla, uključujući one podrijetlom ili poslane iz NRK-a. Te se ćelije u nizu slučajeva uvoze u treće zemlje i u Uniju preko povezanih trgovačkih društava sa sjedištem u različitim trećim zemljama.

(27)

Uvoz modula od tih proizvođača originalne opreme u treće zemlje i prodaja modula koje proizvođač originalne opreme sklapa u Uniji ne podliježu preuzetoj obvezi jer se preuzetom obvezom dopušta samo izravna prodaja iz NRK-a u Uniju. Navedeni uvoz i prodaja, kao i proizvođači originalne opreme, stoga nisu predmet praćenja Komisije.

(28)

Komisija je analizirala implikacije takve strukture trgovine i zaključila da to čini praćenje obveze koju je preuzeo proizvođač izvoznik ReneSola neizvedivim.

(29)

Nadalje, proizvođač izvoznik ReneSola u tromjesečnim izvješćima dostavio je obmanjujuće podatke o transakcijama s povezanim uvoznikom u Uniji. Evidencija o transakcijama povezanog uvoznika pregledana u terenskoj inspekciji ne podudara se s izvoznom prodajom o kojoj je ReneSola izvijestio Komisiju u okviru preuzete obveze. Daljnjom provjerom utvrdilo se da ReneSola nije prijavio otkazivanja i modifikacije velikog broja pošiljki tom povezanom uvozniku.

(30)

Komisija je analizirala te nedosljednosti između izvještaja u okviru preuzete obveze koje je dostavio ReneSola i stvarnih prodajnih transakcija i zaključila da je ReneSola prekršio svoju obvezu izvješćivanja u okviru preuzete obveze.

(31)

Nalazi kršenja preuzete obveze i njezina neizvedivost, ustanovljeni za proizvođače izvoznike Canadian Solar, ET Solar i ReneSola, zahtijevaju povlačenje prihvaćanja preuzete obveze za ta tri proizvođača izvoznika u skladu s člankom 8. stavkom 7. i člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe, člankom 13. stavkom 7. i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe i u skladu s uvjetima preuzete obveze.

(32)

Osim toga, Komisija je analizirala implikacije postupaka proizvođača izvoznika Canadian Solar, ET Solar i ReneSola navedenih u uvodnim izjavama 15. do 30. za odnos povjerenja uspostavljen s Komisijom pri prihvaćanju preuzete obveze. Komisija je zaključila da je kombinacija tih postupaka naštetila odnosu povjerenja s tim trima proizvođačima izvoznicima. Stoga i taj niz kršenja opravdava povlačenje prihvaćanja preuzete obveze u odnosu na ta tri proizvođača izvoznika u skladu s uvjetima preuzete obveze.

(33)

Preuzetom obvezom određeno je da svako kršenje od strane pojedinačnog proizvođača izvoznika ne dovodi automatski do povlačenja prihvaćanja preuzete obveze za sve proizvođače izvoznike. U takvom slučaju Komisija procjenjuje utjecaj tog određenog kršenja na izvedivost preuzete obveze u pogledu svih proizvođača izvoznika i CCCME-a.

(34)

U skladu s tim Komisija je procijenila utjecaj kršenja od strane proizvođača izvoznika Canadian Solar, ET Solar i ReneSola na izvedivost preuzete obveze u pogledu svih proizvođača izvoznika i CCCME-a.

(35)

Odgovornost za ta kršenja isključivo je na dotičnim trima proizvođačima izvoznicima; praćenjem i provjerama nisu otkrivena nikakva sustavna kršenja kod većeg broja proizvođača izvoznika ili CCCME-a.

(36)

Stoga Komisija zaključuje da nema utjecaja na ukupno funkcioniranje preuzete obveze i da nema temelja za povlačenje prihvaćanja preuzete obveze za sve proizvođače izvoznike i CCCME.

(37)

Zainteresiranim strankama omogućeno je da budu saslušane te da iznesu primjedbe u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe. Canadian Solar, ET Solar i ReneSola iznijeli su primjedbe te su saslušani. U saslušanjima je sudjelovao i CCCME. Primjedbe je podnijela udruga koja zastupa uvoznike i korisnike obuhvaćenog proizvoda i udruga koja zastupa proizvođače solarnih modula i ćelija u Uniji.

(38)

Canadian Solar osporavao je tvrdnju da nije prijavio određene povlastice koje je omogućio nekolicini kupaca te da je time prekršio najnižu uvoznu cijenu. Tvrdi da iz tri razloga navedena u nastavku nije imao obvezu prijaviti te povlastice.

(39)

Prvo, navodi da su navedene povlastice dio prodajnih, općih i administrativnih troškova njegova kineskog subjekta i da prodajni, opći i administrativni troškovi („POA”) ne mogu u isto vrijeme predstavljati povlasticu za kupce obuhvaćenog proizvoda. Te bi se kategorije međusobno isključivale.

(40)

Drugo, navodi da bi na temelju smjernica koje su izdale službe Komisije trebalo prijaviti i oduzeti od prodajne cijene kao povlastice samo one povlastice koje su platila povezana poduzeća u Uniji.

(41)

Treće, navodi da u svakom slučaju ti troškovi ne čine povlasticu za kupce obuhvaćenog proizvoda jer plaćanja odgovaraju tržišnoj vrijednosti pruženih usluga.

(42)

Komisija odbacuje te tvrdnje s obzirom na to da je Canadian Solar imao obvezu izvijestiti o svim povlasticama koje je pružio kupcima, a to nije učinio. Za to navodi razloge u nastavku.

(43)

Prvo, u preuzetoj obvezi ne spominje se izuzeće za povlastice klasificirane kao POA. U stvarnosti, opći i administrativni troškovi mogu u isto vrijeme biti povlastica za kupca ako kupac prima plaćanje troška klasificiranog kao POA.

(44)

Drugo, tvrdnja proizvođača izvoznika Canadian Solar polazi od pretpostavke da plaćanja zaista odgovaraju tržišnoj vrijednosti pruženih usluga. Canadian Solar nije u tom smislu pružio dostatne dokaze. Nadalje, čak i kada bi odgovarali tržišnoj vrijednosti, quod non, to ne znači da tako klasificirana plaćanja ne omogućuju prednost primatelju, u ovom slučaju klijentu proizvođača izvoznika Canadian Solar, kada postoji jasna poveznica između kupnje usluge i prodaje obuhvaćenog proizvoda.

(45)

Treće, upućivanje proizvođača izvoznika Canadian Solar na smjernice službi Komisije izvan je konteksta. Suprotno mišljenju proizvođača izvoznika Canadian Solar, ti troškovi predstavljaju povlastice za kupce. Činjenica da se spominju kao povlastice samo u odgovoru na pitanje koje se odnosi na povezana poduzeća u Uniji ne može činiti temelj a contrario kojim bi se isključila mogućnost da takvi troškovi koje je platio kineski subjekt predstavljaju povlastice. Nije ekonomski ili pravno opravdano u slučaju takvih troškova kineskog subjekta postupati na način različit od postupanja u slučaju iste vrste troškova povezanih poduzeća u Uniji.

(46)

Četvrto, smjernice službi Komisije sadržavaju izjavu o ograničenju odgovornosti u kojoj se navodi da one ne obvezuju Komisiju te da odgovori u smjernicama koje su izdale službe Komisije nisu prilagođeni pojedinačnim slučajevima i temelje se na ograničenim informacijama. Iz navedenih razloga te smjernice ne obvezuju Komisiju.

(47)

Komisija stoga ustraje u svojem zaključku da je Canadian Solar prekršio obvezu izvješćivanja u skladu s preuzetom obvezom te obvezu poštovanja najniže uvozne cijene zbog toga što su odbitkom tih povlastica od prodajne cijene u transakcijama s dotičnim kupcima te cijene snižene ispod razine najniže uvozne cijene.

(48)

Canadian Solar također je branio svoju usporednu prodaju istim kupcima proizvoda obuhvaćenih preuzetom obvezom i onih koji to nisu iznad ograničenja usporedne prodaje utvrđenog preuzetom obvezom.

(49)

Canadian Solar tvrdi da je odmah nakon stupanja na snagu preuzete obveze prvo prodavao svoje zalihe proizvoda koji uglavnom potječu iz NRK-a, a koji su uvezeni i carinjeni bez primjene mjera i potom skladišteni. Tek nakon što su te zalihe iscrpljene, Canadian Solar prodavao je proizvode obuhvaćene preuzetom obvezom istim kupcima.

(50)

Canadian Solar nadalje navodi da kupcima koji su kupovali module proizvođača originalne opreme proizvedene u trećim zemljama ili poslane iz trećih zemalja nikada nisu prodavani proizvodi obuhvaćeni preuzetom obvezom.

(51)

Nadalje, Canadian Solar upućuje na smjernice koje je izdao CCCME, a na temelju kojih ćelije i moduli koji nisu obuhvaćeni preuzetom obvezom ne čine „bilo koju drugu vrstu proizvoda koji je poduzeće proizvelo ili kojim trguje”. Tvrdi da su službe Komisije tek u poruci e-pošte od 12. prosinca 2013. objasnile da to nije točno.

(52)

Konačno, Canadian Solar tvrdi da je njegova prodaja proizvoda koji su uvezeni i carinjeni bez primjene mjera te nakon toga skladišteni isključena iz preuzete obveze, da su prodavali module koji nisu obuhvaćeni preuzetom obvezom po cijeni sličnoj najnižoj uvoznoj cijeni i da su se prvo riješili zaliha i tek onda prodavali obuhvaćene proizvode. Iz tih razloga smatraju da ne postoji rizik međusobne kompenzacije.

(53)

Komisija ne može prihvatiti te argumente. Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 46. smjernice na koje upućuje Canadian Solar ne mogu obvezivati Komisiju. Iz teksta i opće strukture preuzete obveze jasno je da proizvođač izvoznik ne može istom kupcu prodavati ćelije i module obuhvaćene preuzetom obvezom i ćelije i module koji nisu obuhvaćeni preuzetom obvezom iznad ograničenja usporedne prodaje utvrđenog preuzetom obvezom.

(54)

To se odnosi i na situacije kada su moduli uvezeni i carinjeni bez primjene mjera i nakon toga skladišteni. U slučaju usporedne prodaje modula rizik međusobne kompenzacije čak je veći nego u slučaju usporedne prodaje bilo kojeg drugog proizvoda.

(55)

Komisija nije dužna dokazati postojanje međusobne kompenzacije već samo pokazati da postoji rizik međusobne kompenzacije od strane određenog proizvođača izvoznika. Namjera je odredaba preuzete obveze spriječiti mogućnost međusobne kompenzacije jer je nemoguće pratiti po kojoj se cijeni prodaju proizvodi koji nisu obuhvaćeni preuzetom obvezom. Konačno, porukom e-pošte od 12. prosinca 2013. nije stvorena nova pravna situacija već je samo potvrđen tekst preuzete obveze.

(56)

Canadian Solar potvrdio je u svojem podnesku nakon saslušanja da je 2013. prodavao module, koji su uvezeni i carinjeni bez primjene mjera i nakon toga skladišteni, istim kupcima kojima je iste godine prodavao predmetni proizvod, i da je vrijednost prethodne prodaje veća od marginalne. U pogledu argumenta da je proizvođač izvoznik Canadian Solar prvo prodavao te module, a tek onda obuhvaćeni proizvod, Komisija napominje da preuzeta obveza ne sadržava ni jednu iznimku na temelju redoslijeda prodaje. Stoga Komisija odbacuje tu tvrdnju.

(57)

Canadian Solar naveo je i da je uvozio i dalje prodavao ograničene količine modula proizvođača originalne opreme nakon stupanja na snagu preuzete obveze te da je u međuvremenu prestao kupovati te proizvode za tržište Unije.

(58)

Proizvođač izvoznik Canadian Solar čak je potvrdio da je strategija proizvođača originalne opreme razvijena kako bi se njegov poslovni model prilagodio preuzetoj obvezi jer su moduli proizvođača originalne opreme upotrijebljeni za prodaju modula u sklopovima, gdje je vrijednost drugih proizvoda u sklopu veća od ograničenja usporedne prodaje utvrđenog preuzetom obvezom.

(59)

Osim toga, Canadian Solar izjavio je da nije prodavao module proizvođača originalne opreme kupcima koji su kupovali module obuhvaćene preuzetom obvezom. Konačno, Canadian Solar tvrdi da se preuzetom obvezom ne zabranjuje izričito prodaja modula proizvođača originalne opreme.

(60)

Komisija odbacuje te tvrdnje. Iako se u okviru preuzete obveze doista ne spominje izričito prodaja modula proizvođača originalne opreme, takva prodaja nije obuhvaćena preuzetom obvezom, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19. Stoga prodaja koju provodi proizvođač originalne opreme nije predmet praćenja Komisije.

(61)

Nadalje, u preuzetoj obvezi jasno se navodi da promjena u strukturi trgovine s Unijom, kojoj je jedino ekonomsko opravdanje izbjegavanje mjera trgovinske zaštite, predstavlja kršenje preuzete obveze.

(62)

U tom su pogledu uvoz i daljnja prodaja modula proizvođača originalne opreme u Uniji od strane proizvođača izvoznika Canadian Solar predstavljali promjenu u strukturi trgovine, osmišljenu u cilju prilagođavanja strukture trgovine kako bi se zaobišli uvjeti preuzete obveze.

(63)

Osim toga, Osnovna antidampinška uredba i Osnovna antisubvencijska uredba ne sadržavaju zahtjev za minimalni postotak prodaje u procjeni kršenja preuzete obveze.

(64)

Stoga Komisija ustraje u svojoj tvrdnji da je, iako ograničena opsega, prodaja modula proizvođača originalne opreme učinila praćenje preuzete obveze proizvođača izvoznika Canadian Solar neizvedivim te povrh toga predstavlja kršenje preuzete obveze jer je njome promijenjena struktura trgovine proizvođača izvoznika Canadian Solar.

(65)

Naposljetku, Canadian Solar tvrdi da se uvijek pridržavao važećih pravila i poduzeo sve razumne korake za ispravno tumačenje i provedbu preuzete obveze. Osobito naglašava da su on sam i njegov pravni zastupnik Komisiji i CCCME-u uputili više od 50 zahtjeva tražeći objašnjenje o pridržavanju preuzete obveze od strane proizvođača izvoznika Canadian Solar, te da su se uvijek pridržavali preporuka koje su im dostavljene.

(66)

Dostavljene primjedbe proizvođača izvoznika Canadian Solar ne mijenjaju ukupnu procjenu da je zbirnim nalazima za Canadian Solar nanesena šteta odnosu povjerenja s Komisijom u pogledu neizvedivosti preuzete obveze proizvođača izvoznika Canadian Solar, te je stoga opravdano povlačenje. Doista, poslovna strategija proizvođača izvoznika Canadian Solar bila je namijenjena smanjenju praktičnog obujma njegovih obveza u okviru preuzete obveze na najmanju mjeru, neovisno o svrsi preuzete obveze i potrebi da se zadrži odnos povjerenja.

(67)

Proizvođač izvoznik ET Solar objasnio je tijekom saslušanja da nije prijavio prodaju obuhvaćenog proizvoda kada je ta prodaja bila dio solarne elektrane. Nadalje, objasnio je da su se mnogi slučajevi prodaje nakon stupanja na snagu preuzete obveze odnosili na module koji su carinjeni (ali ne i prodavani) bez primjene mjera. Objasnio je i pogrešku u formatiranju i još jedan manji ispravak. Na temelju navedenog, razlika između prodaje u poslovnim knjigama poduzeća i prijavljene prodaje mogla bi se smatrati marginalnom.

(68)

ET Solar potvrdio je istom prilikom da je propustio Komisiji prijaviti te navodno marginalne količine prodaje i da su znatne količine solarnih modula carinjene bez primjene mjera, ali nisu prodane prije stupanja na snagu preuzete obveze. Nije dano objašnjenje o tome je li prodaja izvršena istim kupcima kojima je poslije prodavan obuhvaćeni proizvod.

(69)

ET Solar izjavio je i da prodaja solarnih elektrana nije zabranjena u sklopu preuzete obveze s obzirom na to da su to složeni, integrirani proizvodi koji bi se trebali promatrati kao jedna jedinica te da kao takvi nisu obuhvaćeni definicijom „obuhvaćenog proizvoda”.

(70)

Stoga ET Solar smatra da ograničenje usporedne prodaje „drugih proizvoda” utvrđeno u sklopu preuzete obveze nije primjenjivo na prodaju solarnih elektrana te da o takvoj prodaji nije potrebno izvijestiti. U isto je vrijeme potvrdio da su prijavljene transakcije unutar grupe koje rezultiraju uvozom obuhvaćenog proizvoda u Uniju.

(71)

Komisija odbacuje te tvrdnje proizvođača izvoznika ET Solar iz razloga navedenih u nastavku.

(72)

Opseg povrede nije relevantan. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., Osnovnom antidampinškom uredbom i Osnovnom antisubvencijskom uredbom ne postavlja se zahtjev za minimalni postotak prodaje u procjeni kršenja preuzete obveze.

(73)

Nadalje, navodno marginalne količine navedene u uvodnoj izjavi 67. nisu zanemarive već odgovaraju znatnoj količini od nekoliko punih kontejnera. Osim toga, ET Solar nije mogao isključiti mogućnost da su znatne količine solarnih modula, koje su carinjene bez primjene mjera, prodane istim kupcima koji su kupili i obuhvaćeni proizvod; stoga je u objašnjenjima proizvođača izvoznika ET Solar vidljivo da su prekršena i pravila o riziku međusobne kompenzacije.

(74)

Solarne elektrane koje je prodavao ET Solar sastoje se uglavnom od modula uvezenih u sklopu preuzete obveze. U skladu s preuzetom obvezom ET Solar bio je dužan izvijestiti o prodaji tih modula. Nadalje, preuzetom obvezom jasno se utvrđuje, bez iznimke, da se istom kupcu smiju prodavati „drugi proizvodi” samo unutar ograničenja usporedne prodaje radi izbjegavanja međusobne kompenzacije.

(75)

Stoga Komisija ustraje u svojem zaključku da je ET Solar prekršio preuzetu obvezu prodajom modula solarnim elektranama i neizvješćivanjem o toj prodaji. Slijedom toga Komisija ustraje i na zaključcima o kršenju najniže uvozne cijene i neizvedivosti preuzete obveze proizvođača izvoznika ET Solar.

(76)

ReneSola izjavio je da njegov poslovni model, u sklopu kojeg proizvodi module uporabom vlastitih proizvodnih kapaciteta u NRK-u te široke mreže nepovezanih proizvođača originalne opreme u trećim zemljama i u Uniji, nije nov te da je bio u uporabi prije stupanja na snagu preuzete obveze. ReneSola tvrdi da takav poslovni model nije bio izričito zabranjen do studenoga 2014.

(77)

ReneSola izjavio je i da je spreman obvezati se da neće na tržištu Unije prodavati module koje su proizveli njegovi proizvođači originalne opreme u trećim zemljama.

(78)

ReneSola iskazao je, međutim, interes za uporabu proizvodnje proizvođača originalne opreme u Uniji za prodaju na tržištu Unije. ReneSola ponudio je pojednostavnjenje svojeg poslovnog modela kako bi se praćenje preuzete obveze učinilo izvedivim.

(79)

Kako bi se izbjegla moguća međusobna kompenzacija, ReneSola ponudio je razviti „unutarnji zaštitni mehanizam” kojim bi se zabranila prodaja iz različitih izvora istom trgovačkom društvu, trgovačkim društvima u istoj grupi ili prodaja za vlastite projekte. ReneSola ponudio je i osigurati da njegovi proizvođači originalne opreme u Uniji surađuju s Komisijom.

(80)

Komisija odbacuje te tvrdnje iz razloga navedenih u nastavku.

(81)

Praćenje tako raširenog poslovnog modela proizvođača originalne opreme i dalje je neizvedivo, kao što je već objašnjeno u uvodnim izjavama 26. do 28. Unatoč obvezama koje nudi ReneSola, uporaba proizvođača originalne opreme u Uniji učinila bi praćenje preuzete obveze neizvedivim. Djelatnosti proizvođača originalne opreme, čak i u Uniji, nisu obuhvaćene područjem primjene preuzete obveze te time ni praćenjem koje provodi Komisija.

(82)

Tvrdnja proizvođača izvoznika ReneSola o uspostavljanju „unutarnjeg zaštitnog mehanizma” nije potkrijepljena nikakvim dokazima ni dodatnim objašnjenjima. Osim toga, objašnjenje dano u studenome 2014. ne podrazumijeva da zbog raširene uporabe proizvođača originalne opreme od strane proizvođača izvoznika ReneSola praćenje preuzete obveze i ranije nije bilo neizvedivo. To pokazuje činjenica da ReneSola ne osporava da se proizvođači originalne opreme u trećim zemljama pri proizvodnji barem djelomično koriste ćelijama podrijetlom iz NRK-a, što se može vidjeti u podacima prije provjere koje je podnio ReneSola. Nije izvedivo praćenjem utvrditi da u Uniju nisu isporučeni moduli koji sadržavaju te ćelije.

(83)

ReneSola dostavio je i dodatne informacije o pošiljci za koju je u tromjesečnim izvješćima naveo obmanjujuće podatke. ReneSola izjavio je da to nije bilo namjerno te da je posljedica pogrešnog tumačenja preuzete obveze te mogućeg nemara. ReneSola izjavio je i da je provedba preuzete obveze složena jer postoje odvojene obveze izvješćivanja za certifikate i za račune na temelju preuzete obveze te da je u postupak izvješćivanja i ispravljanja uključeno više strana.

(84)

Komisija odbacuje tu tvrdnju iz sljedećih razloga.

(85)

ReneSola nije ispravio informacije (otkazivanje i modifikacija pošiljki) iz svojih tromjesečnih izvješća, što je vidljivo iz evidencije o transakcijama njegova povezanog uvoznika. Stoga tromjesečna izvješća proizvođača izvoznika ReneSola ne odražavaju stvarne prodajne transakcije.

(86)

ReneSola obavijestio je CCCME o znatnoj razlici između dostavljene količine i mjerodavnog certifikata na temelju preuzete obveze te zatražio preporuku za ispravljanje stanja tek nakon posjeta radi provjere na licu mjesta od strane Komisije.

(87)

Stoga Komisija ustraje u procjeni da je ReneSola prekršio preuzetu obvezu nepotpunim i netočnim izvješćivanjem o prodaji.

(88)

Jedna zainteresirana strana zatražila je od Komisije povlačenje prihvaćanja preuzete obveze za tri proizvođača izvoznika s retroaktivnim učinkom od datuma prvog dokumentiranog kršenja ili barem od početka provjere, kako bi se nadoknadila šteta za proračun Unije nastala navodnim izbjegavanjem uvoznih carina.

(89)

Komisija odbacuje taj zahtjev jer nema temelja za poništenje računa na temelju preuzete obveze izdanih od strane triju proizvođača izvoznika do dana stupanja na snagu ove Uredbe, a time ni temelja za retroaktivnu naplatu carina.

(90)

Druga zainteresirana strana zatražila je od Komisije da omogući prijelazno razdoblje prije početka primjene antidampinških i kompenzacijskih pristojbi kako bi se uvoznicima omogućilo da u razumnom roku provedu ili otkažu postojeće ugovorne aranžmane te pronađu druge dobavljače.

(91)

Komisija odbacuje taj zahtjev jer se u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe u slučaju povlačenja prihvaćanja preuzete obveze automatski primjenjuju antidampinške i kompenzacijske pristojbe te nema pravne podloge za prijelazno razdoblje.

(92)

Osim toga, uvoznik je odgovoran za plaćanje uvoznih carina, kao i za ispravnost dokumenata koje dostavlja carinskim tijelima. Unija ne može snositi negativne posljedice protupravnih radnji njegovih ugovornih partnera. Mogućnost povlačenja preuzete obveze u vezi s cijenom trgovinski je rizik svojstven uvoznom poslovanju.

(93)

Unatoč prethodno navedenim podnescima Komisija ustraje u svojim nalazima o kršenju preuzete obveze i njezinoj neizvedivosti za proizvođače izvoznike Canadian Solar, ET Solar i ReneSola. Komisija ustraje i u zaključku da su radnje proizvođača izvoznika Canadian Solar, ET Solar i ReneSola navedene u uvodnim izjavama 15. do 32. zajedno naštetile odnosu povjerenja sa svakim od tih triju proizvođača izvoznika.

(94)

Stoga već i to opravdava povlačenje prihvaćanja preuzete obveze za ta tri proizvođača izvoznika u skladu s uvjetima preuzete obveze.

(95)

Stoga, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe, člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe te u skladu s uvjetima preuzete obveze, Komisija je zaključila da se povlači prihvaćanje preuzete obveze za proizvođače izvoznike Canadian Solar, ET Solar i ReneSola.

(96)

Sukladno tomu, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe, konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013 i konačna kompenzacijska pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 automatski se primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom ili poslanog iz NRK-a koji su proizveli Canadian Solar (dodatna oznaka TARIC: B805), ET Solar (dodatna oznaka TARIC: B819) i ReneSola (dodatna oznaka TARIC: B921) od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(97)

U informativne svrhe u tablici u Prilogu ovoj Uredbi navedeni su proizvođači izvoznici za koje prihvaćanje preuzete obveze Provedbenom odlukom Komisije 2014/657/EU nije ugroženo,

5.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 139/46

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,