(1)

Komisija je odlukom od 19. studenoga 2008. odobrila program pod nazivom „Mjere potpore za kreditne institucije u Grčkoj” („Program potpore grčkim bankama”) namijenjen osiguranju stabilnosti grčkog financijskog sustava. Programom potpore grčkim bankama omogućava se dodjeljivanje potpore u okviru njegovih triju mjera: mjere dokapitalizacije, mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica (1). U svibnju 2009. Grčka je dokapitalizirala grupaciju Alpha Bank („Banka”) u okviru mjere dokapitalizacije.

(2)

U uvodnoj izjavi 14. odluke od 19. studenoga 2008. navedeno je da će se Komisiji dostaviti plan restrukturiranja u pogledu korisnika te mjere dokapitalizacije.

(3)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 2. kolovoza 2010. dostavila plan za restrukturiranje u pogledu Banke. Komisija je evidentirala taj plan i njegove naknadne izmjene te dodatne informacije koje su dostavila grčka nadležna tijela kao predmet SA.30342 (PN 26/2010) i zatim predmet SA.32786 (2011/PN).

(4)

Banka je u više navrata ostvarivala korist od državnih jamstava za dužničke instrumente i zaduživanja izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama (2). Ostvarila je korist i od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država.

(5)

Grčki fond za financijsku stabilnost („GFFS”) Banci je 20. travnja 2012. dostavio pismo u kojem se obvezao na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke. GFFS je Banci 28. svibnja 2012. odobrio dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 900 milijuna EUR („prva dokapitalizacija za premošćivanje”).

(6)

Grčka nadležna tijela u svibnju 2012. dostavila su Komisiji pismo o preuzimanju obveze koje je Banci dostavio GFFS. Komisija je to evidentirala kao neprijavljenu potporu (predmet SA.34823 (2012/NN)) s obzirom na to da je mjera već bila provedena.

(7)

Komisija je 27. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak u pogledu prve dokapitalizacije za premošćivanje („Odluka o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha”) (3).

(8)

GFFS je 12. listopada 2012. Banci odobrio preuzimanje banke Emporiki od banke Crédit Agricole S.A. („Crédit Agricole”). Crédit Agricole i Banka potpisali su sporazum o kupoprodaji dionica 16. listopada 2012.

(9)

Prije toga grčka nadležna tijela obavijestila su službe Komisije o razvoju procesa i uvjetima mogućeg preuzimanja banke Emporiki.

(10)

Službe Komisije poslale su 23. studenoga 2012. dopis grčkim nadležnim tijelima, uključujući svoju privremenu procjenu preuzimanja.

(11)

GFFS je Banci u prosincu 2012. odobrio drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 042 milijuna EUR („druga dokapitalizacija za premošćivanje”). GFFS je Banci 21. prosinca 2012. isto tako dostavio pismo o preuzimanju obveze koja se odnosi na sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala Banke i u izdavanju konvertibilnih instrumenata kapitala, i to u ukupnom iznosu od 1 629 milijuna EUR (4). Grčka nadležna tijela o tim su mjerama obavijestila Komisiju 27. prosinca 2012. (5).

(12)

Banka je u svibnju 2013. objavila uspješan dovršetak izdanja prava na dionice u iznosu od 457,1 milijun EUR i raspodjele svih dionica ponuđenih u dodatnom privatnom plasmanu u iznosu od 92,9 milijuna EUR. GFFS je 3. lipnja 2013. pretvorio prvu i drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u vlasnički kapital i dokapitalizirao Banku s dodatnih 1 079 milijuna EUR („dokapitalizacija iz proljeća 2013.”).

(13)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 19. prosinca 2013. dostavila informacije o uvjetima dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(14)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 12. lipnja 2014. dostavila konačan plan restrukturiranja Banke („plan restrukturiranja”). Istog su datuma dostavila informacije o likvidnosnoj pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država. Navela su da namjeravaju nastaviti pružati Banci potporu za likvidnost te državna jamstva za dužničke instrumente i zaduživanje izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama (6).

(15)

Komisija je održala brojne sastanke i telekonferencije te razmijenila elektroničke poruke s predstavnicima grčkih nadležnih tijela i Banke.

(16)

Grčka prihvaća da se ova odluka iznimno donese samo na engleskom jeziku.

(17)

Grčka je 3. prosinca 2013. obavijestila Komisiju o očekivanoj sanaciji triju zadružnih banaka („tri zadružne banke”), odnosno Co-operative Bank of Dodecanese („banka Dodecanese”), Co-operative Bank of Evia („banka Evia”) i Co-operative Bank of Western Macedonia („banka Western Macedonia”).

(18)

Službe Komisije 4. prosinca 2013. zatražile su od Grčke da dostavi informacije o očekivanoj sanaciji triju zadružnih banaka.

(19)

Grčka je 5. prosinca 2013. službama Komisije dostavila zatražene informacije.

(20)

Grčka središnja banka 8. prosinca 2013. nastavila je sanaciju triju zadružnih banaka i prijenos odabranih obveza triju zadružnih banaka Banci.

(21)

Grčka je 17. prosinca 2013. prijavila državnu potporu navedenu u okvirnom planu sanacije triju zadružnih banaka.

(22)

Grčki realni bruto domaći proizvod („BDP”) smanjio se za 20 % od 2008. do 2012., kako je prikazano u tablici 1. Kao rezultat toga, grčke banke suočile su se s naglim rastom stope neplaćanja kredita odobrenih grčkom stanovništvu i trgovačkim društvima (7). Taj je razvoj negativno utjecao na rezultate imovine grčkih banaka i doveo do porasta potrebe za kapitalom.

Tablica 1.

Rast realnog BDP-a u Grčkoj, 2008.–2013.

(23)

Uz to, Grčka je u veljači 2012. provela razmjenu obveznica s privatnim sektorom poznatu pod nazivom Uključivanje privatnog sektora („program UPS-a”). Grčke banke bile su uključene u program UPS-a, tijekom kojeg je grčka vlada ponudila postojećim privatnim imateljima obveznica nove vrijednosne papire (uključujući nove grčke državne obveznice („GDO-ovi”), vrijednosne papire povezane s BDP-om i potvrde o plaćanju povezane s UPS-om koje je izdao Europski fond za financijsku stabilnosti („EFFS”) u zamjenu za postojeće grčke državne obveznice, uz nominalni popust od 53,5 % i duže rokove dospijeća (8). Grčka nadležna tijela objavila su rezultate te razmjene obveznica 9. ožujka 2012. (9). Razmjena je imateljima obveznica prouzročila znatne gubitke (koje je Grčka središnja banka procijenila na u prosjeku 78 % nominalne vrijednosti starih GDO-ova za grčke banke) i potrebe za kapitalom koji su retroaktivno uknjiženi u financijske izvještaje grčkih banaka za 2011.

Tablica 2.

Ukupni gubitci glavnih grčkih banaka koji proizlaze iz UPS-a (u milijunima EUR)

(24)

Budući da su grčke banke bile suočene sa znatnim manjkom kapitala kao posljedicom programa UPS-a i recesije koja još traje, za dokapitalizaciju tih banaka sredstva su osigurana Memorandumom o gospodarskoj i financijskoj politici („MGFP”) drugog programa prilagodbi za Grčku između grčke vlade, Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda („MMF”) i Europske središnje banke („ESB”) od 11. ožujka 2012. Grčka nadležna tijela procijenila su ukupne potrebe banke za dokapitalizacijom i troškove sanacije koji će se financirati u okviru tog programa na 50 milijardi EUR (11). Taj je iznos izračunan na temelju ispitivanja otpornosti na stres koje je Grčka središnja banka provela za razdoblje od prosinca 2011. do prosinca 2014. („ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.”) koje je provedeno na temelju projekcija gubitaka po kreditima koje je napravilo društvo Blackrock (12). Sredstva za dokapitalizaciju grčkih banaka dostupna su preko GFFS-a. U tablici 3. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke kako proizlazi iz ispitivanja otpornosti na stres iz 2012.

Tablica 3.

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.: potrebe za kapitalom glavnih grčkih banaka (u milijunima EUR)

(25)

Prema MGFP-u „banke koje podnose održive planove za prikupljanje kapitala dobit će priliku podnijeti zahtjev za javnu potporu i primiti je tako da se čuvaju poticaji privatnom sektoru za dokapitalizaciju i time na najmanju moguću mjeru smanjuje opterećenje za porezne obveznike” (13). Grčka središnja banka utvrdila je da su samo četiri najveće banke (Eurobank, Grčka središnja banka, banka Piraeus i banka Alpha) dostavile održive planove za prikupljanje kapitala (14). One su od GFFS-a primile prvu dokapitalizaciju za premošćivanje u svibnju 2012.

(26)

Domaći depoziti u bankama u Grčkoj smanjili su se za ukupno 37 % od kraja 2009. do lipnja 2012. zbog recesije i političke nesigurnosti. Te su banke morale plaćati veće kamate kako bi pokušale zadržati depozite. Troškovi depozita povećali su se, zbog čega se smanjila neto kamatna marža banaka. Budući da su grčke banke isključene iz financiranja na međubankovnom tržištu, postale su potpuno ovisne o financijskim sredstvima iz Eurosustava (15), od čega je velik dio bio u obliku likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država, a koju je odobrila Grčka središnja banka.

(27)

Grčka je 3. prosinca 2012. pokrenula program otkupa za nove GDO-ove dobivene od ulagatelja u okviru programa UPS-a po cijenama od 30,2 % do 40,1 % njihove nominalne vrijednosti (16). Grčke banke sudjelovale su u tom programu otkupa što je kristaliziralo dodatne gubitke u njihovim bilancama s obzirom na to da je većina računovodstvenog gubitka (tj. razlike između tržišne i nominalne vrijednosti) uknjiženog tijekom programa UPS-a postala konačna i nepovratna (17).

(28)

Četiri najveće grčke banke primile su od GFFS-a drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u prosincu 2012.

(29)

U proljeće 2013. dokapitalizacija za premošćivanje četiriju banaka pretvorena je u stalnu dokapitalizaciju u redovnim dionicama, pri čemu GFFS drži više od 80 % udjela u svakoj od četiri banke. Za banke koje su uspjele privući prethodno utvrđeni iznos privatnog kapitala (Banka, Piraeus Bank S.A. i National Bank of Greece S.A.) GFFS je dobio dionice bez glasačkih prava, a privatnim ulagateljima dodijeljeni su varanti na dionice GFFS-a.

(30)

U srpnju 2013. Grčka središnja banka angažirala je savjetnika za provođenje dijagnostičke studije o kreditnim portfeljima svih grčkih banaka. Taj je savjetnik izradio projekcije gubitaka po kreditu („PGK”) za sve domaće kreditne portfelje grčkih banaka te za kredite s grčkim rizikom u inozemnim podružnicama i društvima kćerima za razdoblje od tri i pol godine i za razdoblje cijelog trajanja kredita. Analizom su dobivene projekcije gubitaka po kreditu u dvama makroekonomskim scenarijima, osnovnom i negativnom. Grčka središnja banka procijenila je projekcije gubitaka po kreditu za inozemne kreditne portfelje upotrijebivši podatke dobivene od savjetnika.

(31)

Na temelju procjene projekcija gubitaka po kreditu koju je proveo Savjetnik Grčka središnja banka pokrenula je u jesen 2013. novo ispitivanje otpornosti na stres („ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.”) kako bi procijenila stabilnost kapitalne pozicije grčkih banaka u osnovnim i u negativnim uvjetima. Grčka središnja banka provela je procjenu potreba za kapitalom uz tehničku pomoć drugog savjetnika.

(32)

Ključni dijelovi procjene potreba za kapitalom u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. bile su: i. projekcije prognoze gubitaka po kreditu (18) za kreditne portfelje banaka na konsolidiranoj osnovi za grčki rizik i inozemni rizik, bez postojećih kreditnih pričuva; i ii. procijenjena operativna profitabilnost banaka za razdoblje od lipnja 2013. do prosinca 2016. na temelju konzervativne prilagodbe planova restrukturiranja koji su Grčkoj središnjoj banci dostavljeni tijekom četvrtog tromjesečja 2013. U tablici 4. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke na konsolidiranoj osnovi prema osnovnom scenariju za to ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.

Tablica 4.

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.: potrebe za kapitalom grčkih banaka na konsolidiranoj osnovi u osnovnom scenariju (u milijunima EUR)

(33)

Grčka središnja banka objavila je 6. ožujka 2014. rezultate ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. i zahtijevala od banaka da dostave svoje planove za prikupljanje kapitala do sredine travnja 2014. kako bi se obuhvatile potrebe za kapitalom u okviru osnovnog scenarija.

(34)

Od kraja ožujka 2013. do početka svibnja 2014. banke su nastavile povećavati kapital.

(35)

Banka pruža univerzalne bankarske usluge uglavnom u Grčkoj i u jugoistočnoj Europi (Cipru, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji) te u Ujedinjenoj Kraljevini. Ona nudi čitav raspon bankarskih i financijskih proizvoda i usluga stanovništvu i poduzećima. Banka posluje sa stanovništvom, poslovnim i privatnim subjektima, pruža usluge upravljanja imovinom, riznice i investicijskog bankarstva. Sjedište banke nalazi se u Grčkoj i njezine su dionice uvrštene na Atenskoj burzi. Banka je 30. rujna 2012. imala ukupno 17 119 zaposlenika, od kojih je oko trećina bila zaposlena u jugoistočnoj Europi i Ujedinjenoj Kraljevini, dok su preostale dvije trećine bile zaposlene u Grčkoj (22).

(36)

Banka je sudjelovala u programu UPS-a te razmijenila GDO-ove i kredite povezane s državom u nominalnom iznosu od 6 043 milijuna EUR. Njezin ukupni trošak povezan s UPS-om iznosio je oko 4 786 milijuna EUR prije oporezivanja i u potpunosti je knjižen u njezinim poslovnim knjigama za 2011. (23) Tijekom programa otkupa iz prosinca 2012. Banka je prodala nove GDO-ove koje je dobila u okviru UPS-a po cijeni znatno nižoj od njihove nominalne vrijednosti. Tom su prodajom stvoreni gubitci od novih GDO-ova.

(37)

Ključni podaci za Banku iz prosinca 2010., prosinca 2011., prosinca 2012. i prosinca 2013. (konsolidirani podaci) prikazani su u tablici 5.

Tablica 5.

Ključni podaci o banci Alpha za 2010., 2011., 2012. i 2013.

(38)

U tablici 5. prikazano je da je osim golemih gubitaka uknjiženih 2011. zbog programa UPS-a (4 786 milijuna EUR (25)) Banka pretrpjela pad prihoda (prouzročen, među ostalim, većim troškovima depozita) te visoke i sve veće gubitke od umanjenja vrijednosti u svojim kreditnim portfeljima u Grčkoj i u inozemstvu. U pogledu likvidnosti Banka je pretrpjela veliku štetu od odljeva depozita i njezin je omjer kredita i depozita dosegao 152 % 31. prosinca 2011. (26), dok je 34 % njezine bilance na taj datum financirao Eurosustav (27).

(39)

U okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. Grčka središnja banka procijenila je potrebe Banke za kapitalom na 262 milijuna EUR za osnovni scenarij.

(40)

U ožujku 2014. Banka je nastavila s povećanjem kapitala od 1,2 milijarde EUR kako bi pokrila potrebe za kapitalom navedene u uvodnoj izjavi 39. i otplatila povlaštene dionice koje drži Grčka u iznosu od 940 milijuna EUR (28). Za razliku od povećanja kapitala Eurobanke u travnju 2014., GFFS se nije obvezao unijeti kapital u okviru povećanja kapitala Banke u slučaju nedovoljne potražnje privatnih ulagatelja. Potonje povećanje kapitala ostvareno je u obliku ponude vlasničkog kapitala bez prava prvokupa (tj. povećanje kapitala s ukidanjem prava prvokupa dioničara) međunarodnim ulagateljima i javne ponude u Grčkoj. Cijena upisa određena je na 0,66 EUR po dionici.

(41)

Nakon povećanja kapitala Banka je 17. travnja 2014. objavila da je Grčkoj isplatila povlaštene dionice u ukupnom iznosu od 940 milijuna EUR.

(42)

Banka Emporiki osnovana je 1882.

(43)

U 2000. grupacija Crédit Agricole najprije je stekla udjel u banci Emporiki od 6,7 %. Banka Emporiki postala je društvo kći banke Crédit Agricole 2006. kad je ona stekla kontrolni udjel. U to vrijeme banka Crédit Agricole povećala je svoj udjel u banci Emporiki na 94,99 %.

(44)

Banka Emporiki poslovala je u svim bankarskim sektorima (poslovanje sa stanovništvom, poslovno bankarstvo) te u područjima investicijskog bankarstva, upravljanja portfeljom i općih financijskih usluga. Svoje usluge nudila je u Grčkoj preko svoje mreže od 323 podružnice i u inozemstvu preko svoje podružnice na Cipru te preko društava kćeri na Cipru, u Bugarskoj, Albaniji i Rumunjskoj. (29) Banka je 31. prosinca 2012. imala 4 230 zaposlenika.

(45)

Banka je sudjelovala u programu UPS-a te razmijenila GDO-ove i druge prihvatljive vrijednosne papire u nominalnom iznosu od 766 milijuna EUR. Kako je prikazano u tablici 2., njezin ukupni trošak povezan s UPS-om iznosio je oko 590 milijuna EUR prije oporezivanja i u potpunosti je knjižen u njezinim poslovnim knjigama za 2011. Kako je prikazano u tablici 3., potrebe banke Emporiki za kapitalom procijenjene su na 2 475 milijuna EUR i izračunane su na temelju ispitivanja otpornosti na stres iz 2012. koje je Grčka središnja banka provela za razdoblje od 31. prosinca 2011. do 31. prosinca 2014., a koje je provedeno na temelju prognoze gubitaka po kreditima koju je napravilo društvo Blackrock.

(46)

GFFS je 12. listopada 2012. odobrio Banci preuzimanje banke Emporiki od banke Crédit Agricole S.A.

(47)

Crédit Agricole i Banka potpisali su 16. listopada 2012.„Sporazum o kupoprodaji dionica od 16. listopada 2012. između banke Crédit Agricole S.A. i banke Alpha Bank S.A. u pogledu kupoprodaje banke Emporiki Bank of Greece S.A.” Nakon dovršetka financijske dubinske analize Crédit Agricole unio je kapital u ukupnom iznosu od 2 893 milijuna EUR, dok je u potpunosti upisao konvertibilne obveznice koje je izdala Banka u iznosu od 150 milijuna EUR (30). Banka je zatim trebala preuzeti u potpunosti dokapitaliziranu banku Emporiki za jedan euro. U skladu sa sporazumom o kupoprodaji Banka nije preuzela inozemna društva kćeri banke Emporiki, koja su ostala u okviru banke Crédit Agricole, osim ciparske podružnice banke Emporiki, koja je činila 0,5 milijardi EUR imovine i koja je bila dio imovine koju je Banka preuzela.

(48)

Nakon što je banku Emporiki dokapitalizirala banka Crédit Agricole, 31. prosinca 2012. njezina stopa adekvatnosti kapitala iznosila je 17,6 %, dok je stopa osnovnog kapitala iznosila 13,5 %.

(49)

Banka je 1. veljače 2013. objavila dovršetak prijenosa cjelokupnog temeljnog kapitala banke Emporiki Banci (31).

(50)

Ključni podaci za banku Emporiki iz prosinca 2010., prosinca 2011., prosinca 2012. i prosinca 2013. prikazani su u tablici 6.

Tablica 6.

Ključni podaci o banci Emporiki za 2010., 2011., 2012. i 2013.

(51)

Grčka središnja banka odlučila je 8. prosinca 2013. nastaviti sanaciju triju zadružnih banaka, banke Dodecanese, banke Evia i banke Western Macedonia.

(52)

Grčka središnja banka nastavila je postupak kupovine i preuzimanja (32) u kojem bi se svi depoziti, uključujući međubankovne depozite, te potraživanja i obveze prema Grčkom jamstvenom fondu za depozite i ulaganja prenijeli na stjecatelja, ali ne i krediti. Grčka središnja banka obratila se četirima sistemski značajnim bankama jer je, prema mišljenju Grčke središnje banke, depozite potrebno prenijeti u potpuno dokapitalizirane institucije. Samo su Banka i Eurobank 5. prosinca 2013. dostavili obvezujuće ponude. Grčka središnja banka smatrala je da ponuda Banke ima prednost. Banka je ponudila naknadu u iznosu od 2,1 % prenesenih depozita.

(53)

Banka Dodecanese osnovana je 1994.

(54)

Grčka središnja banka zatražila je 22. srpnja 2013. od banke Dodecanese da ponovno uspostavi svoju stopu osnovnog kapitala. Banka Dodecanese nastavila je s povećanjem kapitala javnom ponudom svojih dionica. U skladu s prospektom stopa osnovnog kapitala banke Dodecanese, izračunana na temelju financijskih podataka te banke na dan 30. lipnja 2013., procijenjena je na 3,5 % te je stoga bila niža od minimalnih zahtjeva koji se odnose na adekvatnost kapitala, a koje je odredila Grčka središnja banka. Međutim, prikupljanjem kapitala nije se uspjelo privući ulagatelje u dovoljnoj mjeri.

(55)

Stoga je Grčka središnja banka 8. prosinca 2013. nastavila sanaciju banke Dodecanese. Dozvola banke Dodecanese povučena je i nad bankom je pokrenut postupak likvidacije (33). Odabrane obveze banke Dodecanese prenesene su na Banku (34). Prema mišljenju Grčke središnje banke (35) fer vrijednost prenesene imovine iznosila je oko 6 milijuna EUR, dok je fer vrijednost prenesenih obveza iznosila 255 milijuna EUR, pri čemu razlika čini manjak financijskih sredstava (36) u iznosu od 249 milijuna EUR. Manjak financijskih sredstava pokriven je iz GFFS-a u skladu s člankom 63.D stavkom 13. Zakona 3601/2007. U prosincu 2013. GFFS je isplatio dvije trećine ukupnog manjka financijskih sredstava, odnosno 166 milijuna EUR, u obliku obveznica EFFS-a te se obvezao da će preostali iznos od 83 milijuna EUR platiti nakon što se manjak financijskih sredstava konačno odredi. Grčka središnja banka odredila je 16. lipnja 2014. konačan manjak financijskih sredstava banke Dodecanese u iznosu od 258,5 milijuna EUR. GFFS će pokriti neisplaćeni dio manjka financijskih sredstava.

(56)

Banka Dodecanese imala je 30. rujna 2013. 132 zaposlenika i 11 podružnica. U okviru likvidacije Banka nije preuzela nijednu podružnicu banke Dodecanese, ali je navela da će i dalje biti fizički prisutna u područjima u kojima se mreža ne preklapa (odnosno na četirima otocima na kojima nema drugih banaka) uzimanjem u zajam četiriju malih podružnica kojima upravlja likvidator. Zaposlenici banke Dodecanese otpušteni su te je neke od njih Banka ponovno zaposlila.

(57)

Banka Evia osnovana je 1995.

(58)

Grčka središnja banka zatražila je 22. srpnja 2013. od banke Evia da ponovno uspostavi svoju stopu osnovnog kapitala. Banka Evia nastavila je s povećanjem kapitala javnom ponudom svojih dionica. U skladu s prospektom stopa osnovnog kapitala banke Evia, izračunana na temelju financijskih podataka te banke na dan 30. lipnja 2013., procijenjena je na 1,8 % te je stoga bila niža od minimalnih zahtjeva koji se odnose na adekvatnost kapitala, a koje je odredila Grčka središnja banka. Međutim, prikupljanjem kapitala nije se uspjelo privući ulagatelje u dovoljnoj mjeri.

(59)

Stoga je Grčka središnja banka 8. prosinca 2013. nastavila sanaciju banke Evia. Dozvola banke Evia povučena je i nad bankom je pokrenut postupak likvidacije (37). Odabrane obveze banke Evia prenesene su na Banku (38). Prema mišljenju Grčke središnje banke (39) fer vrijednost prenesene imovine iznosila je 2 milijuna EUR, dok je fer vrijednost prenesenih obveza iznosila 98 milijuna EUR, pri čemu razlika čini manjak financijskih sredstava u iznosu od 96 milijuna EUR. Manjak financijskih sredstava pokriven je iz GFFS-a u skladu s člankom 63.D stavkom 13. Zakona 3601/2007. U prosincu 2013. GFFS je isplatio dvije trećine ukupnog manjka financijskih sredstava, odnosno 64 milijuna EUR, u obliku obveznica EFFS-a te se obvezao da će preostali iznos od 32 milijuna EUR platiti nakon što se manjak financijskih sredstava konačno odredi. Grčka središnja banka odredila je 16. lipnja 2014. konačan manjak financijskih sredstava banke Evia u iznosu od 105 milijuna EUR. GFFS će pokriti neisplaćeni dio manjka financijskih sredstava.

Banka Evia imala je 30. rujna 2013. 59 zaposlenika i 4 podružnice. Banka nije preuzela nijednu podružnicu banke Evia. Zaposlenici banke Evia otpušteni su te je neke od njih Banka ponovno zaposlila.

(60)

Razvojna kreditna zadruga prefekture Kozani osnovana je 1995. Zadruga je 2008. poslovala pod novim nazivom „Cooperative Bank of Western Macedonia”.

(61)

Grčka središnja banka zatražila je 22. srpnja 2013. od banke Western Macedonia da ponovno uspostavi svoju stopu osnovnog kapitala. Banka Western Macedonia nastavila je s povećanjem kapitala javnom ponudom svojih dionica. U skladu s prospektom stopa osnovnog kapitala banke Western Macedonia, izračunana na temelju financijskih podataka te banke na dan 30. rujna 2013., procijenjena je na 11 % te je stoga bila niža od minimalnih zahtjeva koji se odnose na adekvatnost kapitala, a koje je odredila Grčka središnja banka. Međutim, prikupljanjem kapitala nije se uspjelo privući ulagatelje u dovoljnoj mjeri.

(62)

Stoga je Grčka središnja banka 8. prosinca 2013. nastavila sanaciju banke Western Macedonia. Dozvola banke Western Macedonia povučena je i nad bankom je pokrenut postupak likvidacije (40). Odabrane obveze banke Western Macedonia prenesene su na Banku (41). Prema mišljenju Grčke središnje banke (42) fer vrijednost prenesene imovine iznosila je 2 milijuna EUR, dok je fer vrijednost prenesenih obveza iznosila 84 milijuna EUR, pri čemu razlika čini manjak financijskih sredstava u iznosu od 82 milijuna EUR. Manjak financijskih sredstava pokriven je iz GFFS-a u skladu s člankom 63.D stavkom 13. Zakona 3601/2007. U prosincu 2013. GFFS je isplatio dvije trećine ukupnog manjka financijskih sredstava, odnosno 55 milijuna EUR, u obliku obveznica EFFS-a te se obvezao da će preostali iznos od 27 milijuna EUR platiti nakon što se manjak financijskih sredstava konačno odredi.

(63)

Banka Western Macedonia imala je 30. rujna 2013. 36 zaposlenika i 3 podružnice. Banka nije preuzela nijednu podružnicu banke Western Macedonia. Zaposlenici banke Western Macedonia otpušteni su te je neke od njih Banka ponovno zaposlila.

(64)

Ključni podaci o trima zadružnim bankama prikazani su u tablici 7.

Tablica 7.

Ključni podaci o trima zadružnim bankama (u milijunima EUR)

(65)

Citibank International osnovan je 1812. Citibank je osnovan u Grčkoj 1964., prije svega za potrebe pomorskog i poslovnog sektora. Citibank Greece počeo se 1980. širiti na poslovanje sa stanovništvom. Citibank Greece trenutačno posluje u segmentu poslovanja sa stanovništvom i u segmentu poslovnog bankarstva te u zemlji ima mrežu od 20 poslovnica.

(66)

GFFS je 29. svibnja 2014. od Banke dobio zahtjev za odobrenje preuzimanja banke Citibank Greece, uključujući Diners Club Greece („Diners”) (43).

(67)

Banka je izjavila da namjerava kupiti aktivnosti banke Citibank Greece, uključujući potrošačke kredite (za ukupan neto iznos od 442 milijuna EUR i 1 115 milijuna EUR loših kredita koji su u potpunosti otpisani), depozite klijenata (u ukupnom iznosu od 1 067 milijuna EUR), imovinu pod upravljanjem (1 186 milijuna EUR), podružnice za poslovanje sa stanovništvom, mrežu bankomata (44) i zaposlenike (45). Nadalje, Banka je izjavila da namjerava kupiti 100 % redovnih dionica Dinersa.

(68)

Cijena je određena na 2 milijuna EUR.

(69)

GFFS je 5. lipnja 2014. Banci odobrio preuzimanje banke Citibank Greece.

(70)

Banka je primila nekoliko oblika potpore u okviru programa potpore grčkim bankama, mjere dokapitalizacije, mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica.

(71)

Banka je ostvarila te i dalje ostvaruje korist od potpore u okviru mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica. Ta će se potpora u ovoj Odluci navoditi kao „mjera L1”. Jamstva odobrena Banci 30. studenoga 2011. iznosila su oko 14,0 milijardi EUR. Banka je 30. rujna 2011. primila zajmove u obliku državnih obveznica u iznosu od 1,6 milijardi EUR (46).

(72)

U okviru plana restrukturiranja Banke koji su grčka nadležna tijela dostavila Komisiji 12. lipnja 2014., grčka nadležna tijela obavijestila su o svojoj namjeri da nastave odobravati jamstva i izdavati zajmove u državnim obveznicama u okviru programa potpore grčkim bankama tijekom razdoblja restrukturiranja.

(73)

Banka je u svibnju 2009. primila dokapitalizaciju od 940 milijuna EUR (mjera A) u okviru mjere dokapitalizacije programa potpore grčkim bankama. Ta je dokapitalizacija iznosila oko 2 % rizikom ponderirane imovine (47) („RWA”) kojom je Banka raspolagala u to vrijeme.

(74)

Dokapitalizacija je bila u obliku povlaštenih dionica koje je upisala Grčka, s kuponom od 10 % i dospijećem od pet godina.

(75)

Banka je 17. travnja 2014. isplatila povlaštene dionice, kako je opisano u uvodnoj izjavi 41.

(76)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama iznimna je mjera kojom se solventnim financijskim institucijama suočenima s privremenim problemima u pogledu likvidnosti omogućava primanje financijskih sredstava iz Eurosustava, pri čemu ta operacija nije dio jedinstvene monetarne politike. Kamatna stopa koju financijska institucija plaća za likvidnosnu pomoć iznosi […] (*1) baznih bodova više od kamate koju plaća Središnjoj banci za redovno refinanciranje.

(77)

Grčka središnja banka nadležna je za program likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama, što znači da sve troškove i rizike koji proizlaze iz pružanja te pomoći snosi Grčka središnja banka. Grčka je Grčkoj središnjoj banci odobrila državno jamstvo koje se primjenjuje na ukupni iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama koji je odobrila Grčka središnja banka (48). Donošenjem članka 50. stavka 7. Zakona 3943/2011, kojim je izmijenjen članak 65. stavak 1. Zakona 2362/1995, ministru financija omogućeno je odobravanje jamstava u ime države Grčkoj središnjoj banci kako bi se zaštitila potraživanja Grčke središnje banke prema kreditnim institucijama. Banke koje ostvaruju korist od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama moraju državi plaćati naknadu za jamstvo u vrijednosti […] baznih bodova.

(78)

Banka je 31. prosinca 2011. ostvarila korist od 6,7 milijardi EUR likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država (49), dok je od 31. prosinca 2012. Banka od te pomoći ostvarila korist od 23,6 milijardi EUR (50).

(79)

Banka je od 2012. ostvarila korist od niza mjera potpore u obliku kapitala koje je dodijelio GFFS. U tablici 8. prikazan je pregled tih mjera potpore.

Tablica 8.

Mjere potpore u obliku kapitala odobrene Banci preko GFFS-a

(80)

U uvodnim izjavama 14. do 32. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha (51) naveden je detaljan opis prve dokapitalizacije za premošćivanje iz svibnja 2012. (mjera B1). Kontekst i glavna obilježja te mjere objašnjeni su u ovom odjeljku.

(81)

GFFS je 20. travnja 2012. Banci dostavio dopis u kojem se obvezao na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke iznosom od najviše 1,9 milijarde EUR.

(82)

U okviru mjere B1 GFFS je 28. svibnja 2012. Banci prenio obveznice EFFS-a u iznosu od 1,9 milijardi EUR u skladu s odredbama o dokapitalizacijama za premošćivanje iz Zakona 3864/2010 o uspostavi GFFS-a („Zakon o GFFS-u”). Obveznice EFFS-a prenesene Banci bile su obveznice EFFS-a s promjenjivom kamatnom stopom s rokom dospijeća od šest i deset godina i datumom izdavanja 19. travnja 2012. Komisija je u uvodnoj izjavi 48. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha utvrdila da je „dokapitalizacija za premošćivanje zaključena 28. svibnja 2012. provedba obveze preuzete u pismu o preuzimanju obveze te stoga predstavlja nastavak iste potpore”. Grčka središnja banka izračunala je i iznose iz pisma o preuzimanju obveze i iznose iz prve dokapitalizacije za premošćivanje kako bi osigurala da je Banka ostvarila ukupnu stopu kapitala od 8 % na dan 31. prosinca 2011., datum retroaktivnog knjiženja dokapitalizacije za premošćivanje u poslovne knjige Banke. Kako je vidljivo iz tablice 3., mjerom B1 obuhvaćen je tek ograničen dio ukupnih potreba za kapitalom utvrđenih u ispitivanju otpornosti na stres iz 2012. Banka je trebala prikupiti dodatni kapital u okviru budućeg povećanja kapitala, a dokapitalizacija za premošćivanje bila je namijenjena samo očuvanju prihvatljivosti Banke za financiranje koje osigurava ESB do provedbe tog povećanja kapitala.

(83)

Za razdoblje od datuma prve dokapitalizacije za premošćivanje do datuma konverzije prve dokapitalizacije za premošćivanje u redovne dionice i druge konvertibilne financijske instrumente, u sporazumu između Banke i GFFS-a prije upisa propisano je da će Banka GFFS-u platiti godišnju naknadu u iznosu od 1 % nominalne vrijednosti obveznica EFFS-a te da se sve isplate kupona i kamate obračunane na obveznice EFFS-a za to razdoblje smatraju dodatnim unosom kapitala GFFS-a u Banku (52).

(84)

Banka je u jesen 2012. uknjižila dodatne gubitke. Njezin se kapital stoga ponovno smanjio na razinu ispod minimalnih kapitalnih zahtjeva za prihvatljivost za financiranje koje osigurava ESB.

(85)

Kao posljedica toga došlo je do potrebe za drugom dokapitalizacijom za premošćivanje. GFFS je 21. prosinca 2012. proveo drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 042 milijuna EUR (mjera B2), koji je ponovno isplaćen prijenosom obveznica EFFS-a Banci.

(86)

Uz drugu dokapitalizaciju za premošćivanje, GFFS je Banci 21. prosinca 2012. dostavio pismo o preuzimanju obveze u pogledu sudjelovanja u povećanju temeljnog kapitala Banke i u izdavanju konvertibilnih instrumenata, i to u ukupnom iznosu od 1 629 milijuna EUR (mjera B3).

(87)

Ukupan iznos dviju dokapitalizacija za premošćivanje (mjere B1 i B2) i dodatnog iznosa na koji se obvezao u prosincu 2012. (mjera B3) značio je da se GFFS obvezao namiriti ukupne potrebe za kapitalom utvrđene u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2012. (4 571 milijuna EUR (53)).

(88)

Na glavnoj skupštini dioničara Banke od 16. travnja 2013. odobreno je povećanje temeljnog kapitala Banke. Banka je 1. svibnja 2013. objavila punu provedbu ponude prava u iznosu od 457 milijuna EUR i pokretanje privatnog plasmana u iznosu od najviše 93 milijuna EUR po cijeni od 0,44 EUR po novoj dionici (54).

(89)

Banka je 3. lipnja 2013. objavila dovršetak izdavanja prava na dionice i punu raspodjelu dionica ponuđenih u privatnom plasmanu (55). Ukupno sudjelovanje privatnih ulagatelja u povećanju temeljnog kapitala Banke stoga je dosegnulo 550 milijuna EUR.

(90)

Istog je datuma Banka objavila i da će GFFS upisati 9 138 636 364 dionica po cijeni od 0,44 EUR po dionici. Kao rezultat toga, dokapitalizacijom iz proljeća 2013. GFFS je u Banku unio kapital u ukupnom iznosu od 4 021 milijun EUR u obliku redovnih dionica (mjera B4). Navedeni je iznos jednak zbroju mjera B1, B2 i B3 nakon odbitka iznosa ulaganja privatnih ulagatelja. Na temelju dionica koje drži, GFFS ima ograničeno glasačko pravo jer privatni ulagatelji u povećanju kapitala ukupno čine 12 %. U Zakonu o GFFS-u navedeno je da će privatni ulagatelji zadržati kontrolu nad Bankom ako unesu više od 10 % kapitala koji je Banci potreban. Međutim, GFFS zadržava puna glasačka prava u donošenju ključnih korporativnih odluka.

(91)

Povećanjem temeljnog kapitala Banke (mjera B4) prva i druga dokapitalizacija za premošćivanje (mjere B1 i B2) pretvorene su u trajnu dokapitalizaciju te je djelomično provedena obveza u pogledu odobravanja dodatne potpore u obliku kapitala (mjera B3).

(92)

Cijena novih dionica utvrđena je na 50 % prosječne cijene dionica, ponderirane s obzirom na opseg trgovanja, tijekom 50 dana trgovanja prije određivanja cijene Kao rezultat spajanja dionica (eng. reverse stock split) (56) koje je dogovoreno na izvanrednoj glavnoj skupštini dioničara 16. travnja 2012. (57) cijena novih dionica određena je na 0,44 EUR po dionici.

(93)

Odmah nakon dokapitalizacije iz proljeća 2013. GFFS je postao većinski dioničar Banke s udjelom od 83,66 % (58). GFFS je izdao 1 233 503 482 varanta i odobrio privatnim ulagateljima jedan varant za svaku upisanu dionicu bez naknade (59). Na temelju svakog varanta daje se pravo na kupnju 7,40 dionica GFFS-a u odabranim razdobljima i po odabranim izvršnim cijenama. Datum prvog izvršenja bio je 10. prosinca 2013. te se nakon toga varanti mogu izvršiti dvaput godišnje do 10. prosinca 2017. Izvršna cijena jednaka je cijeni upisa od 0,44 EUR uvećanoj za godišnju kamatnu stopu (4 % za prvu godinu, 5 % za drugu godinu, 6 % za treću godinu, 7 % za četvrtu godinu i zatim 8 % efektivno za posljednjih šest mjeseci) (60).

(94)

U Zakonu o GFFS-u, kako je izmijenjen 2014., navodi se da se samo izvršne cijene varanata mogu prilagoditi u slučaju izdavanja prava na dionice. Osim toga, svaka prilagodba izvršit će se ex post i samo do iznosa realiziranih prihoda od prodaje prava prvokupa GFFS-a. Prilagodba nije predviđena u slučaju povećanja temeljnog kapitala bez prava prvokupa.

(95)

Kako je već navedeno u odjeljku 2.2.2., Grčka središnja banke procijenila je manjak financijskih sredstava banke Dodecanese na 249 milijuna EUR, banke Evia na 96 milijuna EUR i banke Western Macedonia na 82 milijuna EUR. Stoga je ukupni iznos manjka financijskih sredstava procijenjen na 427 milijuna EUR. Taj je manjak pokrio GFFS koji je Banci dodijelio obveznice EFFS-a u odgovarajućem iznosu.

(96)

Grčka je 12. lipnja 2014. dostavila plan restrukturiranja Banke u kojem je objašnjeno na koji način Banka, kao spojeni subjekt nastao preuzimanjem banke Emporiki i depozita triju zadružnih banaka, namjerava ponovno uspostaviti svoju dugoročnu održivost.

(97)

U okviru plana restrukturiranja Banka će se usredotočiti na svoje osnovne bankarske djelatnosti u Grčkoj. Iako je njezino inozemno poslovanje činilo više od 20 % ukupne imovine u prosincu 2009. i 15 % ukupne imovine u lipnju 2013. (61), taj bi se udjel krajem 2018. trebao smanjiti na oko […] (62).

(98)

Glavni je prioritet Banke ponovno uspostaviti profitabilno i održivo bankarsko poslovanje u Grčkoj. U tu svrhu plan restrukturiranja uključuje niz mjera kojima se namjeravaju poboljšati operativna učinkovitost i neto kamatna marža Banke te mjere kojima se poboljšavaju njezina kapitalna pozicija i struktura bilance.

(99)

U pogledu operativne učinkovitosti Banka je već započela s opsežnim programom racionalizacije davno prije preuzimanja banke Emporiki i triju zadružnih banaka. Od 31. prosinca 2010. do 30. rujna 2012. Banka je smanjila svoju fizičku prisutnost u Grčkoj. Broj svojih podružnica smanjila je s 458 u 2010. na 426 u 2012. (63), a smanjila je i radnu snagu u bankarskim i nebankarskim djelatnostima u Grčkoj za nekoliko stotina zaposlenika tijekom istog razdoblja (64).

(100)

Od prosinca 2012. do prosinca 2017. Banka planira dodatno smanjiti broj podružnica u Grčkoj sa 739 na […]. Broj zaposlenika u bankarskim i nebankarskim djelatnostima u Grčkoj smanjit će se s 11 435 na […] (65).

(101)

Povećanje učinkovitosti u smislu podružnica i zaposlenika pomoći će smanjenju ukupnog troška poslovanja Banke u Grčkoj za […] % s 1 345 milijuna EUR na pro-forma osnovi u 2012. na […] milijuna u 2017. (66). Posljedično, očekivani omjer troškova i prihoda bankarskog poslovanja u Grčkoj smanjit će se na manje od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja.

(102)

U planu restrukturiranja opisano je i na koji će način Banka smanjiti svoje troškove financiranja, što je presudno za ponovnu uspostavu održivosti. Banka očekuje da će moći plaćati niže kamatne stope na svoje depozite na temelju stabilnijeg okruženja i posebno na temelju predviđene stabilizacije i oporavka grčkog gospodarstva, za koje se očekuje da će se ponovno poboljšati od 2014. nadalje. Očekuje se da će se u Grčkoj smanjiti kamate na depozite (prosjek oročenih depozita, depozita po viđenju i stopa štednje). To će se smanjenje uglavnom postići plaćanjem znatno nižih stopa na oročene depozite. Slično tome, oslanjanje Banke na likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država i šire financiranje iz Eurosustava smanjit će se s 32 % njezine ukupne imovine u 2012. na […] % u 2017. (67).

(103)

U planu restrukturiranja predviđeno je i da će Banka ojačati svoju bilancu. Njezin omjer kredita i depozita u Grčkoj smanjit će se na […] % u 2018. (smanjenje sa 131 % u 2012. (68)), dok će se njezina adekvatnost kapitala i dalje poboljšavati.

(104)

Još je jedan od prioriteta Banke upravljanje lošim kreditima. Banka će poboljšati svoje kreditne postupke u pogledu davanja novih kredita (bolja pokrivenost kolaterala, smanjena ograničenja) i upravljanja lošim kreditima. Omjer loših kredita dosegnut će […] % u 2014., a zatim će se početi smanjivati, uz očekivanu stopu od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja (69). Trošak rizika (umanjenja) smanjit će se na pro-forma osnovi s 2 799 milijuna EUR u 2012. (tj. uključujući banku Emporiki) na […] milijuna EUR u 2018. (70) kao posljedica oporavka grčkoga gospodarstva.

(105)

Poboljšanje operativne učinkovitosti, povećanje neto kamatne marže i smanjenje troška rizika Banci će omogućiti Banci da od 2015. bude profitabilna u Grčkoj. […]. Njezin povrat na kapital u Grčkoj dosegnut će […] % 2018. (71).

(106)

Banka je već počela razduživati i restrukturirati svoju međunarodnu mrežu. Svoje ukrajinsko društvo kći prodala je u kolovozu 2013. Broj podružnica u jugoistočnoj Europi smanjen je sa 622 u 2009. na 488 u 2012. (72).

(107)

Banka će nastaviti restrukturirati i razduživati svoju međunarodnu mrežu. Banka namjerava ograničiti veličinu svoje međunarodne imovina na […] milijarde EUR. Kako bi ispunila taj cilj, Banka će razmotriti kombiniranje otuđenja ili razduživanja svojeg portfelja. Planirana veličina međunarodne imovine Banke predstavlja smanjenje njezine inozemne imovine za […] % na dan 31. prosinca 2012. […].

(108)

U planu restrukturiranja istaknuta je potreba za smanjenjem ovisnosti inozemnih društava kćeri o grčkom matičnom društvu u pogledu likvidnosnih pozicija. Financiranje inozemnih društava kćeri unutar grupe smanjit će se s 4 172 milijuna EUR na […] milijuna EUR od 2013. do 2017. (73).

(109)

Kako bi poboljšala profitabilnost svojeg poslovanja u inozemstvu, Banka planira provesti program znatnog smanjenja troškova u međunarodnoj mreži, uz smanjenje broja podružnica i zaposlenika. Na primjer, u […] će se zatvoriti […] od […] podružnica, dok će se broj zaposlenika smanjiti za […] (-[…]) od 2012. do 2018. (74).

(110)

Kao rezultat toga, povrat na kapital dosegnut će […] (75).

(111)

Banka je uspješno prikupila znatan iznos kapitala na tržištu i time smanjila iznos državne potpore koji joj je potreban.

(112)

Banka je najprije 2009. prikupila privatni kapital izdavanjem prava na dionice u iznosu od 986 milijuna EUR (76). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 89., Banka je uspjela prikupiti i kapital od privatnih ulagatelja u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013. Osim toga, udjeli prethodno postojećih dioničara znatno su razvodnjeni zbog dokapitalizacije iz proljeća 2013. s obzirom na to da je GFFS dobio 83,66 % dionica Banke nakon dokapitalizacija iz proljeća 2013., nakon čega je prethodno postojećim dioničarima preostalo samo 4,9 % udjela. Od 2008. nisu isplaćene dividende u novcu.

(113)

Banka je u ožujku 2014. na tržištu prikupila 1,2 milijarde EUR kapitala kako bi pokrila potrebe za dodatnim kapitalom i otplatila povlaštene dionice koje drži Grčka. Navedene nove dionice izdane su po višoj cijeni po dionici od one koju je platio GFFS u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(114)

Banka je 20. travnja 2012. ponudila otkup vrijednosnih papira prvog reda po cijeni od 40 %, vrijednosnih papira višeg drugog reda po kupovnoj cijeni od 60 % odnosno vrijednosnih papira nižeg drugog reda po kupovnoj cijeni od 60 % njihove nominalne vrijednosti u novcu. Ta je otkupna cijena određena na temelju tržišne vrijednosti instrumenata i sadržavala je premiju od najviše deset postotnih bodova koja je dodana kao poticaj ulagateljima da sudjeluju u otkupu. Banka je 7. svibnja 2012. objavila rezultate otkupa (77). Ukupno sudjelovanje dosegnulo je 66 %, uz ukupan kapitalni dobitak od 333 milijuna EUR. Banka je 19. travnja 2013. objavila još jednu mjeru upravljanja pasivom u pogledu preostalog nominalnog iznosa od 316 milijuna EUR. Banka je ponudila otkup vrijednosnih papira prvog reda po cijeni od 35 %, vrijednosnih papira višeg drugog reda po kupovnoj cijeni od 55 % odnosno vrijednosnih papira nižeg drugog reda po kupovnoj cijeni od 55 % njihove nominalne vrijednosti u novcu. Otkupna cijena određena je na temelju tržišne vrijednosti instrumenata i sadržavala je premiju od najviše deset postotnih bodova koja je dodana kao poticaj ulagateljima da sudjeluju u otkupu. Stopa prihvaćenosti iznosila je 58 %, a kapitalni dobitak 103 milijuna EUR.

(115)

Kao rezultat dvaju otkupa, preostali iznos podređenog i hibridnog duga smanjio se s 985 milijuna EUR na 134 milijuna EUR.

(116)

Grčka se 12. lipnja 2014. obvezala da će Banka i njezina povezana društva provesti plan restrukturiranja dostavljen istog datuma te je preuzela dodatne obveze u pogledu provedbe plana restrukturiranja. Navedene dodatne preuzete obveze, koje su navedene u Prilogu, sažete su u ovom odjeljku.

(117)

Grčka se najprije obvezala da će Banka restrukturirati svoje komercijalno poslovanje u Grčkoj ograničavanjem najvećeg broja podružnica i zaposlenika te najvišeg iznosa ukupnih troškova s kojima će se uskladiti do 31. prosinca 2017. (78).

(118)

Grčka se obvezala i da će Banka smanjiti trošak depozita prikupljenih u Grčkoj i uskladiti se s najvećim omjerom neto kredita i depozita do 31. prosinca 2017. (79).

(119)

U pogledu inozemnih društava kćeri Banke Grčka se obvezala da Banka neće pružiti dodatnu kapitalnu potporu osim ako su ispunjeni prethodno utvrđeni uvjeti. Grčka se obvezala i da će Banka znatno razdužiti svoju međunarodnu imovinu do 30. lipnja 2018. (80).

(120)

Grčka se obvezala da će Banka otuđiti niz vrijednosnih papira i smanjiti veličinu svojeg portfelja privatnog kapitala. Uz to, Banka neće kupovati špekulativne vrijednosne papire, uz ograničen broj iznimaka (81).

(121)

Grčka je preuzela niz obveza u pogledu korporativnog upravljanja Banke. Obvezala se da će ograničiti naknade zaposlenicima i upraviteljima Banke, da će uskladiti Banku s grčkim zakonima u pogledu korporativnog upravljanja i uspostaviti učinkovitu i primjerenu organizacijsku strukturu (82).

(122)

Osim toga, Grčka se obvezala da će Banka provoditi kreditnu politiku visoke kvalitete kako bi osigurala da su odluke o odobravanju i restrukturiranju kredita usmjerene na povećanje održivosti i profitabilnosti Banke na najveću moguću razinu. Grčka se obvezala da će Banka poštovati visoke standarde u pogledu praćenja kreditnog rizika te restrukturiranja kredita (83).

(123)

Niz preuzetih obveza odnosi se na poslovanje Banke s povezanim dužnicima. Tim se preuzetim obvezama namjerava osigurati da Banka ne odstupa od razborite bankarske prakse pri odobravanju ili restrukturiranju kredita svojim zaposlenicima, upraviteljima i dioničarima te javnim subjektima, političkim strankama i medijskim društvima (84).

(124)

Konačno, Grčka se obvezala da će Banka postupati u skladu s ograničenjima određenih oblika ponašanja, kao što su zabrana isplate dividendi i kupona, zabrana preuzimanja i zabrana oglašavanja državne potpore (85).

(125)

Te će preuzete obveze do 31. prosinca 2018. pratiti povjerenik za praćenje.

(126)

Neovisno o tome, Grčka je navela da će zatražiti odobrenje Komisije prije nego što varante otkupi Banka ili državni subjekt, uključujući GFFS (86).

(127)

Komisija je 27. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak kako bi provjerila jesu li ispunjeni uvjeti iz Komunikacije o bankarstvu iz 2008. (87) u pogledu primjerenosti, nužnosti i razmjernosti prve dokapitalizacije za premošćivanje koju je u korist Banke proveo GFFS (mjera B1).

(128)

U pogledu primjerenosti te mjere, s obzirom na to da je potpora pristigla nakon prethodne dokapitalizacije i potpore za likvidnost i uzimajući u obzir dugo razdoblje sanacije, Komisija je izrazila sumnje da je Banka poduzela sve moguće radnje kako bi izbjegla buduće potrebe za potporom (88). Uz to, Komisiji nije bilo jasno tko će upravljati Bankom nakon što se prva dokapitalizacija za premošćivanje zamijeni trajnom dokapitalizacijom (89) s obzirom na to da bi Bankom mogla početi upravljati država ili manjinski privatni vlasnici. Komisija je napomenula da bi htjela osigurati da se kvaliteta upravljanja Bankom i posebno njezin postupak davanja kredita ne pogoršaju ni u jednom od tih dvaju slučajeva.

(129)

U pogledu nužnosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u uvodnoj izjavi 66. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je izrazila sumnju u pogledu toga jesu li bile poduzete sve moguće mjere kako bi se izbjegla buduća potreba Banke za potporom. Štoviše, s obzirom na to da trajanje razdoblja dokapitalizacije za premošćivanje nije bilo točno određeno, Komisija nije mogla zaključiti je li ono bilo dostatno i u skladu s načelima naknade i podjele obveza u okviru pravila za državne potpore. Nadalje, s obzirom na to da uvjeti konverzije prve dokapitalizacije za premošćivanje u trajnu dokapitalizaciju nisu bili poznati u vrijeme donošenja Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha, Komisija ih nije mogla procijeniti.

(130)

U pogledu razmjernosti mjere Komisija je izrazila sumnje u pogledu dostatnosti zaštite (zabrane oglašavanja državne potpore, zabrane isplate kupona i dividendi, zabrane opcija kupnje i zabrane otkupa kako je opisano u uvodnoj izjavi 71. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha) u pogledu prve dokapitalizacije za premošćivanje. Nadalje, u uvodnoj izjavi 72. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je navela da bi zbog nedostatka pravila kojima se sprječava da GFFS koordinira četiri najveće grčke banke (odnosno Banku, Eurobanku, National Bank of Greece i banku Piraeus) i zbog nedostatka primjerene zaštite kako bi se izbjeglo dijeljenje poslovno osjetljivih informacija moglo doći do narušavanja tržišnog natjecanja. Stoga je Komisija predložila imenovanje povjerenika za praćenje koji bi bio fizički prisutan u Banci.

(131)

Komisija je 30. kolovoza 2012. primila primjedbe Banke o Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha.

(132)

U pogledu primjerenosti mjere Banka je napomenula da je sistemski značajna u Grčkoj i na bankarskim tržištima na kojima posluje. Dodala je i da je njezin poslovni model održiv te da je to dokazano tijekom njezine duge i značajne povijesti.

(133)

Banka je primijetila i da su oba vala dokapitalizacije bila nusproizvod sve lošijega gospodarskog okruženja i da su dodatne mjere potpore bile rezultat produbljivanja financijske krize. Navela je da je do sada primila razmjerno najmanju državnu potporu uzimajući u obzir velike grčke banke. Banka je napomenula da će se u pogledu provjere jesu li sve moguće mjere odmah poduzete kako bi se izbjegla buduća dodatna potreba Banke za potporom u planu restrukturiranja detaljno opisati mjere podjele obveza koje su već provedene, koje su u tijeku i koje su planirane. Osim toga, Banka je primijetila da se tim mjerama osigurava da su obuhvaćeni svi sudionici na tržištu. Njima bi se, zajedno sa snažnom poslovnom bazom i pouzdanošću postupka procjene kapitala, dodatno osigurala adekvatnost kapitala Banke, ponovno uspostavljanje održivosti i konačan prestanak primanja državne potpore.

(134)

Štoviše, Banka je podržala jasne uvjete trajne dokapitalizacije kojima bi se u potpunosti trebali odražavati razlozi zbog kojih joj je bila potrebna državna potpora. Napomenula je dokapitalizacijom obuhvaćen gubitak kapitala proizašao iz njezina sudjelovanja u programu UPS-a, što je bilo iznimno neobično i nepredviđeno. Podržala je stajalište da nije poduzela prekomjeran rizik u preuzimanju državnog duga u skladu grčkim i europskim standardima. Navela je da bi bez UPS-a izbjegla potrebu za dokapitalizacijom 2012. i da bi mogla otplatiti povlaštene dionice u skladu s njihovim ugovornim uvjetima. Štoviše, napomenula je da je čak i nakon zabilježenih znatnih gubitaka kapitala kao rezultat sudjelovanja Banke u UPS-u još uvijek imala pozitivnu neto vrijednost imovine.

(135)

Banka je dodala da njezino poslovanje ima vrlo čvrste temelje i da je iznimno proaktivna u provedbi mjera kako bi uspješno prošla iznimno stresno razdoblje. Napomenula je da od početka krize nije bila uključena ni u kakve agresivne poslovne politike ili neprimjereno preuzimanje rizika te se usredotočila na upravljanje kreditnim rizikom, rješavala je neravnoteže u svojem profilu financiranja urednim razduživanjem te je aktivno upravljala svojom bazom troškova racionaliziranjem operativne platforme i optimiziranjem rashoda za nabavu.

(136)

Štoviše, naglasila je znatnu podjelu obveza među sudionicima na tržištu. Istaknula je i da službeni sektor na raspolaganju ima znatne mjere zaštite kako bi spriječio dokapitalizirane banke u prekomjernom preuzimanju rizika i pažljivo nadzirao ispravnu provedbu planova restrukturiranja, kao što je imenovanje predstavnika Ministarstva financija i GFFS-a u upravni odbor i odgovarajuće pododbore Banke. Naglasila je i da će GFFS nadzirati provedbu plana restrukturiranja i da će se privremena obustava glasačkih prava GFFS-a ukinuti u slučaju značajnog propusta.

(137)

Zbog toga je Banka smatrala da bi se strukturom i uvjetima trajne dokapitalizacije trebali osigurati snažni poticaji postojećim i novim dioničarima za sudjelovanje u predstojećim povećanjima kapitala.

(138)

U pogledu nužnosti mjere Banka je napomenula da je mjerom potpore obuhvaćen manjak kapitala prouzročen UPS-om tako da je banka ispunila minimalnu stopu adekvatnosti kapitala koju je uvela Grčka središnja banka, nastavila imati pristup aktivnostima refinanciranja ESB-a te će moći pružati podršku svojim klijentima i grčkom gospodarstvu u teškim vremenima.

(139)

U pogledu razmjernosti mjere Banka je izjavila da ne namjerava upotrebljavati potporu za narušavanje tržišnog natjecanja. Naglasila je i da nije sudjelovala ni u kakvim agresivnim poslovnim politikama otkad je primila državnu potporu. Osim toga, napomenula je da je, s obzirom na to da su sve velike grčke banke primile potporu i da se potražnja inozemnih sudionika na grčkom tržištu za grčkim rizikom smanjivala, mogućnost da neki primatelj potpore naruši tržišno natjecanje na štetu subjekta koji nije primio potporu smanjena na najmanju moguću mjeru.

(140)

Komisija je 3. siječnja 2013. primila primjedbe banke iz Grčke o Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha. Iz te su grčke banke primijetili da je dokapitalizacija grčkih banaka koju je proveo GFFS u načelu predstavljala pozitivan korak ka zdravijem i održivijem bankarskom sustavu te nije iskazala primjedbe na dokapitalizaciju Banke.

(141)

Međutim, iako su izrazili svoju punu potporu načelu dokapitalizacije grčkih banaka koju provodi GFFS, iz te su grčke banke objasnili da se u cilju što manjeg narušavanja tržišnog natjecanja i izbjegavanja diskriminacije očekivalo da će dokapitalizacija koju provodi GFFS biti otvorena svim bankama koje posluju u Grčkoj u sličnim okolnostima.

(142)

Grčka je 5. rujna 2012. dostavila primjedbe koje su pripremili Grčka središnja banka i GFFS u vezi s Odlukom o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha.

(143)

U pogledu primjerenosti prve dokapitalizacije za premošćivanje Grčka središnja banka napomenula je da je prva dokapitalizacija za premošćivanje privremena jer će se postupak dokapitalizacije zaključiti povećanjima temeljnog kapitala koje će provesti četiri predmetne banke.

(144)

U Grčkoj središnjoj banci primijećeno je i da je dokapitalizacija najvećih grčkih banaka dio dugoročnijeg restrukturiranja grčkog bankarskog sektora. Napomenuto je da se u slučajevima u kojima banka treba ostati u privatnom vlasništvu uprava najvjerojatnije neće mijenjati, dok u slučaju u kojem banka treba ostati u državnom vlasništvu (odnosno, u vlasništvu GFFS-a) GFFS može imenovati novu upravu koju će, u svakom slučaju, morati procijeniti Grčka središnja banka. Iz Grčke središnje banke napomenuli su da oni neprekidno procjenjuju okvir korporativnog upravljanja, adekvatnost uprave i profil rizičnosti svake banke kako bi se osiguralo da se ne poduzima pretjerani rizik. Istaknuli su i da je GFFS već imenovao predstavnike u Upravnom odboru dokapitaliziranih banaka.

(145)

U pogledu nužnosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u Grčkoj središnjoj banci primijećeno je da je dokapitalizacija banke bila ograničena kako bi se osiguralo ispunjenje minimalnih kapitalnih zahtjeva (8 %) koji su tada bili primjenjivi. Navedeno je i da je razlog dugotrajnom razdoblju prije dokapitalizacija bilo izrazito pogoršanje poslovnog okruženja u Grčkoj i učinak programa UPS-a, složenost cijelog projekta i potreba za maksimalnim povećanjem sudjelovanja privatnih ulagatelja u povećanjima temeljenog kapitala.

(146)

U pogledu razmjernosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u Grčkoj središnjoj banci istaknuli su da je potpuna provedba plana restrukturiranja koji će se dostaviti Komisiji zaštićena činjenicom da će obustava prava glasa GFFS-a biti ukinuta ako se plan restrukturiranja bitno prekrši. U Grčkoj središnjoj banci isto su tako primijetili da razlog poteškoća Banke nije bila preniska procjena rizika koju je izvršila uprava Banke ili agresivne poslovne mjere.

(147)

U pogledu primjerenosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, kako bi se riješilo pitanje mogućeg uplitanja države u slučaju da država osigura velike iznose državne potpore preko GFFS-a i GFFS ima puna glasačka prava, iz GFFS-a su izjavili da se banke koje financira GFFS ne smatraju javnim subjektima ili subjektima koje nadzire država i da njih neće nadzirati država nakon što ih GFFS trajno dokapitalizira. GFFS je istaknuo da je ona potpuno neovisan privatnopravni subjekt s autonomijom u odlučivanju. Banka ne podliježe nadzoru države, u skladu s člankom 16.C stavkom 2. Zakona o GFFS-u, u skladu s kojim kreditne institucije kojima je GFFS osigurao potporu u obliku kapitala nisu dio šireg javnog sektora. Uputio je i na upravljačku strukturu GFFS-a.

(148)

U pogledu intervencija GFFS-a u upravu Banke, u GFFS-u su napomenuli da će poštovati autonomiju Banke te da se neće uplitati u njezino svakodnevno upravljanje s obzirom na to da je njegova uloga ograničena na način utvrđen u Zakonu o GFFS-u. Naveli su da neće biti uplitanja države ili usklađivanja i da će odluke Banke u pogledu postupka kreditiranja (između ostalog o kolateralu, određivanju cijena i solventnosti dužnika) biti donesene na temelju komercijalnih kriterija.

(149)

U GFFS-u su naglasili da je u Zakonu o GFFS-u i sporazumu prije upisa sadržana primjerena zaštita kako bi se postojeće privatne dioničare spriječilo u prekomjernom preuzimanju rizika. Ukazali su na sljedeće: i. predstavnici GFFS-a imenuju se kao neovisni članovi bez izvršnih funkcija u Upravnom odboru Banke i sudjeluju u pododborima; ii. GFFS provodi dubinsku analizu u Banci; i iii. nakon završne dokapitalizacije njegova glasačka prava bit će ograničena sve dok Banka postupa u skladu s uvjetima plana restrukturiranja.

(150)

U GFFS-u su izjavili da su na snazi primjerene mjere kako bi se osiguralo da banke u kojima GFFS sudjeluje međusobno ne dijele poslovno osjetljive informacije. One uključuju imenovanje raznih predstavnika GFFS-a u te banke, mandate upućene onim predstavnicima koji posebno štite od protoka informacija od jednog do drugog predstavnika i jasne interne upute tim predstavnicima da ne prenose poslovno osjetljive informacije o bankama. Štoviše, u GFFS-u su izjavili da se ne koriste svojim pravima povezanima s bankama na način kojim se može spriječiti, ograničiti, narušiti ili znatno smanjiti ili ometati učinkovito tržišno natjecanje. Konačno, u GFFS-u su istaknuli da članovi njegova Upravnog odbora i njegovi zaposlenici podliježu strogim pravilima o povjerljivosti i fiducijarnim obvezama te ih obvezuju odredbe povezane s čuvanjem poslovne tajne u odnosu na njihove poslove.

(151)

Komisija najprije mora procijeniti čini li državna potpora povezana s sanacijom triju zadružnih banka (odnosno financiranje manjka financijskih sredstava čime je omogućen prijenos depozita, uključujući međubankovne obveze, te potraživanja i obveze prema GJFDU-u) državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Prema toj odredbi državna potpora jest svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama.

(152)

Komisija će započeti procjenom jesu li mogući korisnici iskoristili prednost: i. zadružne banke i „djelatnosti” koje mogu biti prenesene Banci; i ii. Banka.

(153)

U pogledu zadružnih banaka Komisija napominje da je nad bankama Dodecanese, Evia i Western Macedonia pokrenut postupak likvidacije i da su njihove dozvole za rad povučene. One, stoga, više neće obavljati ekonomske djelatnosti na bankarskom tržištu.

(154)

Državna potpora, odnosno financiranje manjka financijskih sredstava, činila bi potporu za prenesena potraživanja i obveze u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora samo ako one zajedno čine poduzetnika. Konceptom poduzetnika obuhvaćen je svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni oblik i način na koji se financira. Svaka djelatnost koja čini ponudu dobara ili usluga na određenom tržištu smatra se ekonomskom djelatnošću. Stoga, kako bi se zaključilo je li riječ o potpori poduzetniku, potrebno je procijeniti je li prijenosom potraživanja i obveza obuhvaćen prijenos ekonomske djelatnosti.

(155)

Kako je navedeno u odjeljku 2.2.2., nakon sanacije zadružnih banaka Banci su preneseni samo depoziti, međubankovne obveze te potraživanja i obveze prema GJFDU-u. Navedene tri zadružne banke ukupno imaju 227 zaposlenika i 18 podružnica. Potrebno je napomenuti da nije postojao automatski prijenos podružnica, ugovora o radu ili kredita između triju zadružnih banaka i Banke. Stoga se na temelju činjenice da krediti nisu preneseni Banci, nego su ih tri zadružne banke zadržale u okviru postupka likvidacije, činjenice da nijedna podružnica nije prenesena te izostanka automatskog prijenosa ugovora o radu može (90) zaključiti da nije postojao prijenos ekonomske djelatnosti. Prenesene obveze (odnosno depoziti) ne mogu se smatrati korisnikom državne potpore jer ne čine „poduzetnika”.

(156)

Zaključno, nad navedenim trima postojećim pravnim subjektima pokrenuta je likvidacija i više ne obavljaju bankarske djelatnosti. Istodobno prenesena imovina i obveze ne čine gospodarsku djelatnost.

(157)

Stoga se zaključuje da se obveznicama EFFS-a koje je GFFS dodijelio Banci za pokriće manjka financijskih sredstava za potrebe preuzete imovine i obveza triju zadružnih banaka ne omogućuje nastavak njihovih gospodarskih djelatnosti. Stoga potpora GFFS-a ne čini potporu likvidiranim subjektima ili potporu za prenesenu imovinu i obveze.

(158)

U pogledu toga uključuje li prodaja imovine i obveza triju zadružnih banaka državnu potporu Banci, Komisija mora procijeniti jesu li ispunjeni određeni zahtjevi, a posebno: i. je li postupak prodaje javan, bezuvjetan i nediskriminirajući; ii. odvija li se prodaja prema tržišnim uvjetima; i iii. je li država postigla najveću prodajnu cijenu za uključenu imovinu i obveze (91).

(159)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., Grčka središnja banka obratila se samo četirima sistemski značajnim grčkim bankama kako bi na dražbi prodala odabranu imovinu i obveze triju zadružnih banaka jer je smatrala da je depozite potrebno prenijeti u potpunosti dokapitalizirane institucije. Samo su Banka i Eurobank dostavili obvezujuće ponude. Banka Alpha odabrana je kao najbolji ponuditelj u konkurentnom postupku nadmetanja koji je organiziralo tijelo nadležno za sanaciju, a u kojem se u obzir uzela predložena cijena te mogućnost nesmetanog i brzog preuzimanja i integriranja kupljenih depozita.

(160)

Paket za prodaju sadržavao je samo depozite bez infrastrukture. Kupac je stoga mogla biti samo banka koja ima infrastrukturu i mrežu poslovnica u Grčkoj kako bi mogla pružati usluge deponentima.

(161)

Budući da Komisija nema razloga smatrati da se prodaja nije odvijala prema tržišnim uvjetima, zaključuje da se potpora Banci može isključiti u skladu s točkom 80. Komunikacije o bankarstvu iz 2013., točkom 20. Komunikacije o restrukturiranju i praksom odlučivanja Komisije (92).

(162)

Državnom se potporom uključenom u prodaju triju zadružnih banaka ne stavlja nijedna gospodarska djelatnost ili poduzetnik u povoljniji položaj. Stoga mjera ne čini potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(163)

Komisija mora utvrditi postojanje državne potpore Banci u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(164)

Komisija je već utvrdila u odlukama kojima se odobrava i produžuje Program potpore grčkim bankama (93) da potpora za likvidnost dodijeljena u okviru tog programa čini potporu. Buduće potpore za likvidnost dodijeljene u okviru tog programa isto bi tako činile potporu.

(165)

Komisija je već utvrdila u Odluci o Programu potpore grčkim bankama od 19. studenoga 2008. da će dokapitalizacije koje će se dodijeliti u okviru mjere dokapitalizacije činiti potporu. Banka je primila 940 milijuna EUR u obliku povlaštenih dionica koje predstavljaju 2 % rizikom ponderirane imovine Banke na taj dan.

(166)

U točki 51. Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Komisija je objasnila da osiguravanje sredstava središnjih banaka financijskim institucijama ne čini potporu ako su ispunjena četiri kumulativna uvjeta u pogledu solventnosti financijske ustanove, osiguranja kredita, kamatne stope naplaćene financijskoj instituciji i nepostojanja protujamstava države. Budući da likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država i koja je pružena Banci nije u skladu s ta četiri kumulativna uvjeta, ponajprije jer ima državno jamstvo i dodjeljuje se zajedno s drugim mjerama potpore, ona čini potporu.

(167)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 107. stavku 1. Ugovora. Kao prvo, s obzirom na to da ova mjera uključuje državno jamstvo u korist Grčke središnje banke, sve gubitke snosit će država. Stoga ova mjera uključuje državna sredstva. U okviru likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama bankama se omogućuje dobivanje sredstava u vrijeme kad one nemaju pristup međubankovnim tržištima financiranja i redovnim aktivnostima refinanciranja iz Eurosustava. Stoga se na temelju likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Banci odobrava prednost. S obzirom na to da je likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama ograničena na bankarski sektor, ta je mjera selektivna. S obzirom na to da se na temelju likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Banci omogućuje nastavak poslovanja na tržištu i sprječava je u nepodmirivanju obveza i napuštanju tržišta, njome se narušava tržišno natjecanje. Budući da je Banka aktivna u drugim državama članicama i da financijske institucije iz drugih država članica posluju ili bi mogle biti zainteresirane za poslovanje u Grčkoj, prednost dana Banci utječe na trgovinu među državama članicama.

(168)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država (mjera L2) čini državu potporu. Iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država razlikovao se tijekom vremena. Na dan 31. prosinca 2012. iznosio je oko 23,6 milijardi EUR.

(169)

U odjeljku 5.1. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je već zaključila da prva dokapitalizacija za premošćivanje čini državnu potporu. Primljeni kapital iznosio je 1,9 milijardi EUR.

(170)

Mjera B2 provedena je s pomoću sredstava iz GFFS-a koja su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha, uključivala državna sredstva.

(171)

U pogledu postojanja prednosti, mjerom B2 povećala se stopa kapitala Banke na razinu kojom se omogućilo daljnje funkcioniranje na tržištu i pristup financiranju iz Eurosustava. Nadalje, naknada mjere B2 sastojala se od obračunanih kamata na obveznice EFFS-a i dodatne provizije od 1 %. Budući da je naknada očigledno niža od naknade sličnih instrumenata kapitala na tržištu, Banka zasigurno ne bi mogla prikupiti taj kapital po takvim uvjetima na tržištu. Stoga je mjerom B2 Banci dana prednost na temelju odobrenih državnih sredstava. Budući da je mjera dostupna samo Banci, ona je po svojoj prirodi selektivna.

(172)

Kao rezultat mjere B2, ojačan je položaj Banke jer su Banci osigurana financijska sredstva potrebna za nastavak ispunjavanja kapitalnih zahtjeva, dovodeći na taj način do narušavanja tržišnog natjecanja. Budući da je Banka aktivna na ostalim bankarskim tržištima Europske unije i da financijske institucije iz drugih država članica posluju u Grčkoj, mjera B2 vjerojatno će utjecati na trgovinu među državama članicama.

(173)

Komisija smatra da mjera B2 čini državnu potporu. Nacionalna tijela prijavila su je kao potporu. Primljeni kapital iznosio je 1 042 milijuna EUR.

(174)

Mjerom B3 GFFS se obvezao osigurati dodatni kapital nužan za završavanje dokapitalizacije Banke do iznosa koji je zatražila Grčka središnja banka u okviru testiranja otpornosti na stres u 2012. GFFS svoja sredstva dobiva od države. Stoga Komisija zaključuje da se dopisom preuzimaju obveze u pogledu državnih sredstava. Okolnosti u kojima GFFS može dodijeliti potporu financijskim institucijama precizno su određene i ograničene zakonom. Shodno tome, upotreba tih državnih sredstava pripisiva je državi. GFFS obvezao se da će osigurati 1 629 milijuna EUR dodatnog kapitala.

(175)

Dopisom o preuzimanju obveze Banci je dodijeljena prednost jer su iz Banke uvjerili deponente da će Banka moći prikupiti cjelokupni iznos kapitala koji je morala prikupiti, odnosno da će GFFS osigurati kapital ako ga Banka ne uspije prikupiti na tržištu. Tom se preuzetom obvezom isto tako olakšalo prikupljanje privatnog kapitala na tržištu jer je ulagateljima zajamčeno da će GFFS osigurati kapital ako Banka ne bude mogla pronaći dio kapitala na tržištu. Nijedan se ulagatelj ne bi obvezao unijeti kapital prije nego što je upoznat s uvjetima dokapitalizacije, a u to vrijeme Banka nije imala pristup tržištu kapitala. Navedena je prednost selektivna jer nije bila dodijeljena svim bankama koje posluju u Grčkoj.

(176)

Budući da je Banka aktivna na ostalim bankarskim tržištima Europske unije i da financijske institucije iz drugih država članica posluju u Grčkoj, mjera B3 vjerojatno će isto tako utjecati na trgovinu među državama članicama i narušiti tržišno natjecanje.

(177)

Mjera B3 stoga čini potporu i kao državnu potporu prijavile su je grčka nadležna tijela 27. prosinca 2012.

(178)

Sudjelovanje GFFS-a u dokapitalizaciji iz proljeća 2013. (mjera B4) konverzija je prve i druge dokapitalizacije za premošćivanje (mjere B1 i B2) i djelomična provedba pisma o preuzimanju obveze (mjera B3) u trajnu dokapitalizaciju od 4 021 milijuna EUR u redovnim dionicama. Činjenica da se nije morao cijeli iznos kapitala za koji je preuzeta obveza u okviru mjere B3 stvarno unijeti posljedica je prikupljanja kapitala od 550 milijuna EUR od privatnih ulagatelja. Budući da je mjera B4 konverzija potpore koja je već dodijeljena, ona i dalje uključuje državna sredstva, ali se njome ne povećava nominalni iznos potpore. Međutim, njome se povećava prednost Banci (a stoga i narušavanje tržišnog natjecanja) jer se radi o trajnoj dokapitalizaciji, a ne privremenoj dokapitalizaciji kao što je slučaj s mjerama B1 i B2. U usporedbi s mjerom B3, koja je samo obveza, a ne stvarna dokapitalizacija, mjerom B4 povećana je adekvatnost kapitala Banke i stoga se njome osigurava veća prednost.

(179)

Komisija napominje da takva potpora nije bila dodijeljena svim bankama koje posluju u Grčkoj. Stoga je prednost koja je odobrena Banci selektivna. U pogledu narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu Komisija primjerice napominje da se potporom Banci omogućio nastavak poslovanja u drugim državama članicama. Likvidacija Banke dovela bi do okončanja poslovanja u inozemstvu likvidacijom tih djelatnosti ili njihovom prodajom. Stoga se mjerom narušava tržišno natjecanje i njome se utječe na trgovinu među državama članicama. Mjera čini državnu potporu.

(180)

Mjere B1, B2, B3 i B4 čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Državna potpora u okviru mjera B1, B2, B3 i B4 iznosi 4 571 milijuna EUR. Kako je navedeno u odjeljku 7.1.3.4., samo je dio iznosa za koji je preuzeta obveza u prosincu 2012. (mjera B3) pretvoren u stvaran unos kapitala (mjera B4). Državna potpora koja je stvarno isplaćena stoga je iznosila samo 4 021 milijun EUR.

(181)

U točki 31. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da Komisija, osim apsolutnog iznosa potpore, u obzir mora uzeti potporu „povezanu s rizikom ponderiranom imovinom banke”. Mjere B1, B2, B3 i B4 dodijeljene su tijekom razdoblja od jedne godine, od travnja 2012. do svibnja 2013. Tijekom tog razdoblja promijenila se rizikom ponderirana imovina Banke koja se povećala nakon preuzimanja banke Emporiki. Stoga se postavlja pitanje koju je razinu rizikom ponderirane imovine potrebno primijeniti, a posebno je li potrebno državnu potporu procijeniti s obzirom na rizikom ponderiranu imovinu koja je postojala na početku razdoblja ili na kraju razdoblja. Mjerama B1, B2, B3 i B4 cilj je pokriti potrebu za kapitalom koju je utvrdila Grčka središnja banka u ožujku 2012. (ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.). Drugim riječima, potrebe za kapitalom koje su tim mjerama državne potpore pokrivene već su postojale u ožujku 2012. Komisija stoga smatra da bi iznos potpore uključen u mjere B1, B2, B3 i B4 trebalo usporediti s rizikom ponderiranom imovinom Banke na dan 31. ožujka 2012. Činjenica da je Banka preuzela banku Emporiki znatno nakon ožujka 2012. ne bi trebala dovesti do smanjena omjera „potpore prema rizikom ponderiranoj imovini”. Naime, potpora nema manje narušavajući učinak jer je Banka izvršila preuzimanja kojim se povećava rizikom ponderirana imovina. Osim toga, podsjetila je da od ožujka 2012. do dokapitalizacije iz proljeća 2013. Grčka središnja banka nije uzela u obzir preuzimanja koja su provele grčke banke kako bi prilagodile svoje potrebe za kapitalom – prema gore ili prema dolje. Tim se elementom dalje dokazuje da su mjere B1, B2, B3 i B4 bile mjere potpore povezane s opsegom imovine Banke kakav je postojao na dan 31. ožujka 2012.

(182)

Prva i druga dokapitalizacija za premošćivanje i pismo o preuzimaju obveze zajedno su iznosili 4 571 milijuna EUR. Taj iznos predstavlja 10,3 % rizikom ponderirane imovine Banke na dan 31. ožujka 2012. (94).

(183)

Budući da je Banka uspjela privući privatni kapital, stvaran kapital koji je GFFS unio u Banku iznosio je samo 4 021 milijuna EUR, što predstavlja 9,1 % rizikom ponderirane imovine Banke na dan 31. ožujka 2012.

(184)

Mjere A, B1, B2, B3 i B4 čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(185)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora Komisiju se ovlašćuje da utvrdi spojivost potpore s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”.

(186)

Komisija priznaje da globalna financijska kriza može stvoriti ozbiljne poremećaje u gospodarstvu države članice i da se mjerama za potporu banaka taj poremećaj može ispraviti. To je potvrđeno Komunikacijom o bankarstvu iz 2008., Komunikacijom o dokapitalizaciji i Komunikacijom o restrukturiranju. Komisija i dalje smatra da su zahtjevi za državnu potporu koji se moraju odobriti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora ispunjeni s obzirom na ponovno pojavljivanje stresnih uvjeta na financijskim tržištima. Komisija je to potvrdila donošenjem Komunikacije o produženju iz 2011. (95) i Komunikacije o bankarstvu iz 2013.

(187)

U pogledu grčkog gospodarstva u svojim odlukama o odobravanju i produljenju Programa potpore grčkim bankama te u svojim odobrenjima mjera državne potpore koju je Grčka dodijelila pojedinačnim bankama (96), Komisija je potvrdila da postoji prijetnja ozbiljnog narušavanja u grčkom gospodarstvu i da je državna potpora bankama primjerena za ispravljanje tog poremećaja. Stoga bi pravna osnova za procjenu mjera potpore trebao biti članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora.

(188)

Tijekom financijske krize Komisija je izradila kriterije spojivosti za različite vrste mjera potpora. Načela za procjenu mjera potpora prvobitno su bila utvrđena u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008.

(189)

U skladu s točkom 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008., kako bi potpora bila spojiva s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti:

(190)

Smjernice za mjere dokapitalizacije mogu se pronaći u Komunikaciji o dokapitalizaciji i Komunikaciji o produženju iz 2011.

(191)

Komunikacijom o restrukturiranju definira se pristup koji je Komisija donijela u pogledu procjene planova restrukturiranja, ponajprije potreba za ponovnim uspostavljanjem održivosti, kako bi se osigurao odgovarajući doprinos korisnika i ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(192)

Okvir je dopunjen Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. koja se primjenjuje na mjere potpore prijavljene nakon 31. srpnja 2013.

(193)

Potpora za likvidnost koju je Banka već primila konačno je odobrena sukcesivnim odlukama kojima se odobravaju mjere u okviru Programa potpore grčkim bankama te njegovim izmjenama i produženjima (97). Sve buduće potpore za likvidnost za Banku morat će se dodijeliti u okviru programa koji je Komisija propisno odobrila. Uvjete takve potpore morat će odobriti Komisija prije nego što potpora bude dodijeljena te se stoga ne moraju dodatno ocjenjivati u ovoj odluci.

(194)

Dokapitalizacija dodijeljena u 2009. u obliku povlaštenih dionica (mjera A) dodijeljena je u okviru mjere dokapitalizacije odobrene 2008. kao dio Programa potpore grčkim bankama u skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008. Stoga se ne mora ponovno procjenjivati u okviru Komunikacije o bankarstvu iz 2008., nego samo u okviru Komunikacije o restrukturiranju.

(195)

Spojivost likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država (mjera L2) najprije je potrebno procijeniti na temelju Komunikacije o bankarstvu iz 2008. i Komunikacije o produženju iz 2011. Sve likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koje jamči država dodijeljene nakon 1. kolovoza 2013. obuhvaćene su Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(196)

Spojivost dokapitalizacija koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4), ponajprije u pogledu naknade, najprije je potrebno procijeniti na temelju Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikacije o produženju iz 2011. U Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je izrazila dvojbe u pogledu spojivosti mjere B1 s tim komunikacijama. Budući da su one bile provedene prije 31. srpnja 2013., te mjere nisu obuhvaćene Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. Spojivost dokapitalizacija koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) isto bi tako trebalo procijeniti na temelju Komunikacije o restrukturiranju.

(197)

Kako bi potpora bila spojiva s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti: primjerenosti, nužnosti i razmjernosti.

(198)

Budući da su grčke banke bile isključene s međubankovnih tržišta te su postale potpuno ovisne o financiranju iz središnje banke, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., i kako Banka nije mogla pozajmiti dovoljan iznos sredstava u okviru redovnih aktivnosti refinanciranja, Banci je bila potrebna likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država kako bi bila dovoljno likvidna i čime bi se spriječilo njezino neizvršavanje obveza. Komisija mjeru L2 smatra primjerenim mehanizmom za otklanjanje ozbiljnih poremećaja do kojih bi došlo neizvršavanjem obveza Banke.

(199)

Budući da likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država uključuje relativno visok trošak financiranja za Banku, Banka ima dovoljno poticaja da se za razvoj svojih djelatnosti ne oslanja na taj izvor financiranja. Banka je morala platiti kamatnu stopu od […] baznih bodova više od redovnih aktivnosti refinanciranja iz Eurosustava. Uz to, Banka je državi morala platiti naknadu za jamstvo od […] baznih bodova. Posljedično je ukupni trošak likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država za Banku puno viši od uobičajenih troškova refinanciranja iz ESB-a. Točnije, razlika između prije spomenutog i potonjeg viša je od razine naknade za jamstvo koja je zatražena Komunikacijom o produženju iz 2011. Posljedično se ukupna naknada koju je država naplatila može smatrati dovoljnom. Iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Grčka središnja banka i ESB redovito preispituju na temelju stvarnih potreba Banke. Oni pažljivo nadziru njezinu upotrebu i osiguravaju da se ona ograniči na najmanju potrebnu mjeru. Stoga se mjerom L2 Banci ne osigurava višak likvidnosti koji se mogao upotrijebiti za financiranje aktivnosti kojima se narušava tržišno natjecanje. Ograničena je na najmanji potreban iznos.

(200)

Tom detaljnom kontrolom upotrebe likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država i redovitom provjerom ograničenosti njezine upotrebe na najmanju moguću mjeru isto se tako osigurava da je ta likvidnost razmjerna i da ne dovodi do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja. Osim toga, Komisija napominje da se Grčka obvezala da će Banka provesti mjere restrukturiranja čime će smanjiti svoju ovisnost o financiranju iz središnje banke i da će Banka postupati u skladu s ograničenjima određenih oblika ponašanja, kako je analizirano u odjeljku 7.6. Tim se čimbenicima osigurava da će oslanjanje na potporu za likvidnost prestati u najkraćem mogućem roku i da je ta potpora razmjerna.

(201)

Mjera L2 stoga je spojiva s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008. i Komunikacijom o produženju iz 2011. Budući da Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. nisu uvedeni dodatni preduvjeti u pogledu jamstava, mjera L2 spojiva je i s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(202)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 189. i u skladu s točkom 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008., kako bi potpora bila spojiva s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti (98): primjerenosti, nužnosti i razmjernosti.

(203)

Komunikacijom o dokapitalizaciji i Komunikacijom o produženju iz 2011. dodatno se razrađuje razina naknade potrebna za dokapitalizacije koje provodi država.

(204)

U pogledu primjerenosti dokapitalizacija koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) Komisija ih smatra primjerenima jer Banci omogućuju ispunjavanja kapitalnih zahtjeva. Bez dokapitalizacija koje je proveo GFFS Banka ne bi mogla nastaviti svoje poslovanje i izgubila bi pristup aktivnostima refinanciranja iz Eurosustava.

(205)

U tom je smislu Komisija napomenula u Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha da je Banka jedna od najvećih bankovnih institucija u Grčkoj u pogledu kreditiranja i prikupljanja depozita. Kao takva, Banka je sistemski značajna banka za Grčku. Posljedično, nepodmirivanje obveza Banke stvorilo bi ozbiljne poremećaje u grčkom gospodarstvu. U okolnostima koje su tada prevladavale financijske institucije u Grčkoj imale su poteškoća u pristupanju financiranju. Zbog nedostatka financiranja ograničena je njihova sposobnost osiguravanja kredita grčkom gospodarstvu. U tom bi kontekstu poremećaj u gospodarstva bio ozbiljniji zbog nepodmirenih obveza Banke. Nadalje, do mjera B1, B2, B3 i B4 došlo je uglavnom zbog programa UPS-a, izvanrednog i nepredvidivog događaja, a ne kao rezultat lošeg upravljanja ili pretjeranog preuzimanja rizika u Banci. Mjere su stoga uglavnom usmjerene na rezultate programa UPS-a te se njima pridonosi održavanju financijske stabilnosti u Grčkoj.

(206)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je izrazila sumnje u to jesu li odmah poduzete sve moguće mjere kako bi se u budućnosti izbjegla ponovna potreba Banke za potporom. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 121. i 122. ove Odluke, Grčka se obvezala provesti niz mjera povezanih s korporativnim upravljanjem i komercijalnim poslovanjem Banke. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 99. i 106., Banka je isto tako u znatnoj mjeri restrukturirala svoje aktivnosti, a mnoga su smanjenja troškova već provedena. Stoga su sumnje Komisije ublažene.

(207)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha Komisija je isto tako izrazila sumnje u pogledu postojanja dovoljnih zaštitnih mjera u slučaju da Banka dođe pod kontrolu države ili u slučaju da privatni dioničari zadrže kontrolu dok bi država imala većinski udjel. Preuzetim obvezama opisanima u uvodnim izjavama 121. i 122. ove Odluke osigurava se da će se kreditno poslovanje Banke voditi na komercijalnoj osnovi, a da će svakodnevno poslovanje biti zaštićeno od uplitanja države. Okvirom odnosa dogovorenim između GFFS-a i Banke isto se tako osigurava da su interesi države kao glavnog dioničara zaštićeni od pretjeranog rizika koji bi preuzela uprava Banke.

(208)

Na taj se način mjerama B1, B2, B3 i B4 osigurava održavanje financijske stabilnosti u Grčkoj. Poduzimaju se znatne mjere kako bi se budući gubitci sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se osiguralo da djelatnosti Banke nisu ugrožene neprimjerenim upravljanjem. Na temelju toga Komisija smatra mjere B1, B2, B3 i B4 primjerenima.

(209)

U skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008., mjera potpore mora u svom iznosu i obliku biti nužna za postizanje svojeg cilja. Time se podrazumijeva da dokapitalizacija mora biti u najmanjem mogućem iznosu potrebnom za postizanje tog cilja.

(210)

Grčka središnja banka izračunala je iznos potpore u obliku kapitala u okviru ispitivanja otpornosti na stres kako bi se osiguralo da osnovni kapital ostane iznad određene razine tijekom razdoblja 2012.–2014., kako je prikazano u tablici 3. Stoga Banci nije osigurala višak kapitala. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 206., poduzete su mjere u cilju smanjenja rizika da će Banka trebati dodatnu potporu u budućnosti.

(211)

U pogledu naknada za prvu i drugu dokapitalizaciju za premošćivanje (mjere B1 i B2) Komisija podsjeća da su one dodijeljene u svibnju 2012. i prosincu 2012. te plaćene u naravi u obliku obveznica EFFS-a. GFFS je od datuma isplate tih obveznica EFFS-a do datuma dokapitalizacije iz proljeća 2013. primio kao naknadu obračunane kamate na obveznice EFFS-a uvećane za proviziju od 1 % (99). Kako je naglašeno u Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha, ta je naknada niža od raspona od 7 % do 9 % kako je definirano u Komunikaciji o dokapitalizaciji. Međutim, razdoblje niske naknade bilo je ograničeno na jednu godinu za mjeru B1 i na pet mjeseci za mjeru B2 (tj. do konverzije dokapitalizacije za premošćivanje u standardnu dokapitalizaciju u redovnim dionicama, odnosno mjere B4). Iako prva i druga dokapitalizacija nisu pokrenule razvodnjavanje udjela postojećih dioničara, dokapitalizacijom iz proljeća 2013., koja se odnosila na konverziju prve i druge dokapitalizacije za premošćivanje, u velikoj su mjeri razvodnjeni udjeli tih dioničara u vlasničkom kapitalu Banke jer su pali na 4,9 %. Tada je prekinuta izvanredna situacija koja je prevladavala od datuma prve dokapitalizacije za premošćivanje. Stoga su ublažene sumnje koje su izražene u Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha.

(212)

Nadalje, s obzirom na netipičan izvor poteškoća Banke, odnosno gubitke koji su uglavnom proizašli iz otpisa duga u korist države (programa UPS-a i otkupa duga kojima se državi osigurava znatna prednost, tj. smanjenje duga) i posljedica produljene recesije na njezinu domaćem tržištu, Komisija može prihvatiti to privremeno odstupanje od standardnih zahtjeva u pogledu naknade koji su određeni u Komunikaciji o dokapitalizaciji (100).

(213)

Mjera B3 odnosila se na preuzetu obvezu u pogledu osiguranja kapitala. Navedena obveza preuzeta u prosincu 2012. provedena je u okviru stvarne dokapitalizacije od svibnja do lipnja 2013., samo pet mjeseci kasnije. Zbog tog razloga i zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 212. prihvaća se da nikakva naknada nije plaćena za tu preuzetu obvezu.

(214)

U pogledu mjere B4, u skladu s točkom 8. Komunikacije o produženju iz 2011., dokapitalizacije je potrebno upisati uz dovoljan popust na cijenu dionice prilagođenu za učinak razvodnjavanja kako bi se dalo razumno osiguranje da je država primila odgovarajuću naknadu. Iako tom dokapitalizacijom nije predviđen znatan popust na cijenu dionice prilagođenu za učinak razvodnjavanja, de facto je bilo nemoguće ostvariti znatan popust na teoretsku cijenu bez prava upisa (101). Prije dokapitalizacije iz proljeća 2013. tržišna kapitalizacija Banke iznosila je samo nekoliko stotina milijuna eura. U tim se okolnostima postavlja pitanje je li postojeće dioničare trebalo u potpunosti istisnuti. Komisija napominje da je cijena izdanja određena uz popust od 50 % u odnosu na prosječnu tržišnu cijenu tijekom pedeset dana koji su prethodili određivanju cijene izdanja. Komisija napominje i da je razvodnjavanje udjela postojećih dioničara bilo veliko jer su nakon dokapitalizacije držali samo 4,9 % vlasničkih udjela u Banci. Stoga bi primjena dodatnog popusta na tržišnu cijenu imala mali utjecaj na naknadu GFFS-a. S obzirom na specifičnu situaciju grčkih banaka koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 212. i činjenicu da potreba za potporom proizlazi iz otpisa duga u korist države, Komisija smatra da je cijena izdanja dionica koje je upisala država dovoljno niska.

(215)

Osim toga, GFFS je izdao varante i odobrio jedan varant za svaku novu dionicu koju je upisao privatni ulagatelj koji je sudjelovao u dokapitalizaciji iz proljeća 2013. GFFS je te varante odobrio bez naknade. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 93., svaki varant uključuje pravo na kupnju 7,40 dionica GFFS-a u odabranim razdobljima i po odabranim izvršnim cijenama. Izvršna cijena jednaka je GFFS-ovoj cijeni upisa uvećanoj za godišnju kumulativnu maržu (4 % za prvu godinu, 5 % za drugu godinu, 6 % za treću godinu, 7 % za četvrtu godinu i zatim 8 % efektivno za posljednjih šest mjeseci). Naknada koju je primio GFFS za dionice koje su u njegovu vlasništvu de facto je ograničena tim razinama. Ta je naknada niža od raspona od 7 % do 9 % kako je definirano u Komunikaciji o dokapitalizaciji. Međutim, budući da su ti varanti bili ključan čimbenik uspješnog izdavanja prava na dionice i privatnog plasmana koje je Banka pokrenula prije dokapitalizacije iz proljeća 2013., Komisija smatra da je njima smanjen iznos potpore za 550 milijuna EUR. Zbog niske stope kapitala Banke prije dokapitalizacije i velike nesigurnosti koja je prevladavala u to vrijeme, na temelju tada dostupnih simulacija pokazalo se da bez varanata privatni ulagatelji ne bi ostvarili dostatan povrat i ne bi sudjelovali. Zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 205. i 212., s obzirom na to da bi GFFS primio minimalnu pozitivnu naknadu da se varanti izvrše i da je cilj MGFP-a bio privući privatne ulagatelje kako bi neke banke ostale pod upravom privatnih osoba te kako bi se izbjegle situacije u kojima bi cijeli bankarski sektor bio pod nadzorom GFFS-a, Komisija može prihvatiti to odstupanje od standardnih zahtjeva u pogledu naknade koji su određeni u Komunikaciji o dokapitalizaciji. Prihvaćanje se temelji i na činjenici da u Zakonu o GFFS-u, kako je izmijenjen u ožujku 2014., nije predviđena prilagodba varanata u slučaju povećanja temeljnog kapitala bez prava prvokupa i da se u slučaju izdavanja prava na dionice samo izvršna cijena varanta može prilagoditi te da se prilagodba može izvršiti samo ex post i samo do iznosa realiziranih prihoda od prodaje prava prvokupa GFFS-a. Štoviše, obvezom koju je Grčka preuzela u pogledu traženja odobrenja Komisije prije otkupa varanata koje je izdao GFFS Komisiji će se omogućiti da osigura da se budućim otkupima naknada GFFS-a dodatno ne smanji i da se poveća naknada imatelja varanata.

(216)

U pogledu činjenice da su dionice GFFS-a bez glasačkih prava Komisija podsjeća da potreba za potporom ne proizlazi uglavnom iz prekomjernog preuzimanja rizika. Osim toga, cilj MGFP-a bio je zadržati neke banke pod upravom privatnih osoba. Štoviše, na temelju okvira odnosa i automatskog ponovnog uvođenja glasačkih prava u slučaju neprovođenja plana restrukturiranja osiguravaju se zaštitne mjere od budućeg prekomjernog preuzimanja rizika privatnih upravitelja. Konačno, UPS i otkup iz prosinca 2012. čine neku vrstu naknada državi jer je njezin dug prema Banci smanjen za nekoliko milijardi eura. Zbog svega navedenog Komisija može prihvatiti da GFFS primi dionice bez glasačkih prava. Komisija stoga zaključuje da je mjera B4 bila nužna.

Zaključno, mjere B1, B2, B3 i B4 potrebne su kao potpora za sanaciju s obzirom na njihov iznos i oblik.

(217)

Komisija napominje da je Banka primila vrlo velik iznos državne potpore. Ta situacija stoga može dovesti do ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Grčka se obvezala provesti niz mjera kojima je cilj smanjiti negativne učinke prelijevanja. Točnije, preuzetim obvezama osigurava se da će se poslovanje Banke i dalje voditi na komercijalnoj osnovi, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 121. i 122., a Grčka se obvezala i provesti zabranu preuzimanja te niz otuđenja, kako je opisano u uvodnim izjavama 123. do 124. Ograničenja narušavanja tržišnog natjecanja dodatno će se procijeniti u odjeljku 7.6.

(218)

U Banci je imenovan i povjerenik za praćenje koji će pratiti ispravnu provedbu preuzetih obveza u pogledu korporativnog upravljanja i komercijalnog poslovanja. Time će se izbjeći štetna promjena poslovne prakse Banke čime će se smanjiti mogući negativni učinci prelijevanja.

(219)

Konačno, novi sveobuhvatni plan restrukturiranja dostavljen je Komisiji 12. lipnja 2014. Taj će se plan restrukturiranja procijeniti u odjeljku 7.6.

(220)

Zaključno, ublažene su sumnje izražene u Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha. Mjere B1, B2, B3 i B4 razmjerne su u kontekstu točke 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008.

(221)

Stoga se zaključuje da su dokapitalizacije koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) primjerene, nužne i razmjerne u kontekstu točke 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikacije o produženju iz 2011.

(222)

U točki 23. Komunikacije o restrukturiranju objašnjava se da se preuzimanja poduzetnika koja provode potpomognute banke ne može financirati preko državne potpore, osim ako je to nužno za ponovno uspostavljanje održivosti poduzetnika. Nadalje, u točkama 40. i 41. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da banke ne bi trebale upotrebljavati državnu potporu za preuzimanje konkurentskih poduzeća, osim ako je preuzimanje dio konsolidacije koja je potrebna za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti ili osiguranje učinkovitog tržišnog natjecanja. Osim toga, preuzimanjima se može ugroziti ili otežati ponovno uspostavljanje održivosti. Komisija stoga mora procijeniti mogu li preuzimanja koja je provela Banka biti u skladu s Komunikacijom o restrukturiranju.

(223)

U pogledu profitabilnosti poslovanja preuzimanjem banke Emporiki poboljšat će se ponovno uspostavljanje održivosti Banke jer se spajanjem dviju banaka na istom zemljopisnom tržištu Banci omogućuje ostvarivanje suvislih sinergija, na primjer u obliku smanjenja broja zaposlenika, zatvaranja podružnica i sniženih općih troškova. Banka stječe klijente i depozite, dok istodobno znatno snižava troškove distribucije i zatvara znatan broj podružnica spojenog subjekta uz racionaliziranje službi u sjedištu.

(224)

U pogledu likvidnosnih pozicija preuzimanje je imalo pozitivan učinak na Banku. Omjer kredita i depozita preuzetog subjekta iznosio je oko 115 %, puno manje od vrlo visokog omjera kredita i depozita Banke (102). Time se stoga znatno pridonosi poboljšanju omjera kredita i depozita Banke.

(225)

Sa statičkog je stajališta transakcija imala i pozitivan utjecaj na stopu kapitala Banke jer Banka preuzima visoko kapitaliziranu banku uz naknadu od jednog eura. Na dan 31. ožujka 2012.pro forma stopa adekvatnosti kapitala spojenog subjekta iznosila je 11,8 %, dok je stopa adekvatnosti kapitala Banke iznosila samo 8,8 %. Slično tome, pro forma stopa osnovnog kapitala spojenog subjekta iznosila je 11,1 %, dok je stopa osnovnog kapitala Banke iznosila 7,9 %. Velikim kapitalom banke Emporiki osigurava se zaštita od budućih gubitaka koji bi se mogli realizirati u okviru ispitivanja otpornosti na stres, kako je prikazano u tablici 3. U okviru statičkog zapažanja povećanja stope kapitala Banke precijenjen je pozitivan učinak na njezinu dugoročnu kapitalnu poziciju. Preuzimanjem se stoga pozitivno utječe na ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke.

(226)

U skladu s točkom 23. Komunikacije o restrukturiranju potporu za restrukturiranje ne bi trebalo upotrebljavati za preuzimanje drugih društava, nego samo za pokrivanje troškova restrukturiranja koji su potrebni za ponovno uspostavljanje održivosti Banke. U tom slučaju, iako preuzimanje pozitivno utječe na održivost Banke, ono nije nužno za njezinu održivost u smislu točke 23. Komunikacije o restrukturiranju.

(227)

Banka je za kupnju banke Emporiki platila naknadu od samo jednog eura. Stoga se kupovna cijena nije financirala iz državne potpore. Navedena činjenica upućuje i na to da plaćanjem kupovne cijene za Banku nije nastala potreba za kapitalom. Osim toga, banka Emporiki adekvatno je kapitalizirana (odnosno do razine potrebne u skladu s ispitivanjem otpornosti na stres iz 2012. prikazanim u tablici 3.). Samim preuzimanjem Banka vjerojatno neće imati novu potrebu za kapitalom u budućnosti.

(228)

Zaključno, zbog neuobičajenih uvjeta (kupnja u potpunosti kapitalizirane banke po cijeni od 1 EUR kako bi se ispunili zahtjevi ispitivanja otpornosti na stres) preuzimanje banke Emporiki iznimno nije u suprotnosti sa zahtjevom za smanjenje potpore na najmanju moguću mjeru.

(229)

U skladu s točkama 39. i 40. Komunikacije o restrukturiranju državnu potporu ne bi se smjelo upotrebljavati na štetu društava koja ne primaju potporu, a posebno u svrhu preuzimanja konkurentskih poduzeća. Osim toga, u točki 41. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da se preuzimanja mogu odobriti ako su dio konsolidacije koja je potrebna za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti ili osiguranje učinkovitog tržišnog natjecanja. U tim okolnostima postupak preuzimanja trebao bi biti pošten te bi se preuzimanjem trebali osigurati uvjeti učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

(230)

U skladu s pregledom održivosti poslovanja koji je proveo vanjski savjetnik početkom 2012. Grčka središnja banka banku Emporiki nije smatrala samostalno održivom. Stvarala je velike gubitke za banku Crédit Agricole koja ju je stoga htjela prodati. Da prodaja nije bila moguća, banka Crédit Agricole razmatrala bi način njezina prestanka poslovanja. Transakcija se stoga može smatrati dijelom konsolidacije koja je potrebna za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti na način opisan u točki 41. Komunikacije o restrukturiranju.

(231)

Nijedan ponuditelj koji ne prima potporu nije podnio valjanu ponudu za preuzimanje banke Emporiki, a postupak prodaje bio je javan, transparentan i nediskriminirajući. Banka stoga nije provela istiskivanje ponuditelja koji ne prima potporu. Budući da je preuzimanje odobrilo grčko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja, ishodom postupka prodaje ne ugrožavaju se uvjeti učinkovitog tržišnog natjecanja u Grčkoj.

(232)

Nadalje, potreba Banke za potporom ne proizlazi iz lošeg upravljanja ili neprimjerenog preuzimanja rizika. Konačno, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 227., nikakva državna potpora nije upotrijebljena za financiranje tog preuzimanja (kupnje banke koja je kapitalizirana do razine potrebne za prolazak ispitivanja otpornosti na stres koje provodi Grčka središnja banka po cijeni od 1 EUR).

(233)

S obzirom na to može se zaključiti da je preuzimanje banke Emporiki u skladu s odjeljkom 4. Komunikacije o restrukturiranju.

(234)

S obzirom na jedinstveno stanje grčkih banaka i specifičnosti preuzimanja banke Emporiki, zaključuje se da je navedeno preuzimanje u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o restrukturiranju.

(235)

Preuzimanjem odabrane imovine i obveza triju zadružnih banaka poboljšat će se održivost Banke.

(236)

Točnije, uključivanjem depozita triju zadružnih banaka u bilancu Banke poboljšan je njezin profil likvidnosti. Omjer neto kredita i depozita banke Alpha Bank S.A. smanjen je za otprilike 1,5 % te je smanjeno i oslanjanje banke Alpha Bank S.A. na Eurosustav.

(237)

Nadalje, na temelju preuzimanja Banka je mogla povećati svoje prihode širenjem svoje baze klijenata u nekoliko zemljopisnih područja. Banka nije preuzela nikakvu skupu infrastrukturu ili skupu mrežu podružnica. Osim toga, Banka nije preuzela nikakve kredite. Stoga nije povećala svoj rizik ili kapitalne zahtjeve.

(238)

U skladu s točkom 23. Komunikacije o restrukturiranju potporu za restrukturiranje ne bi trebalo upotrebljavati za preuzimanje drugih društava, nego samo za pokrivanje troškova restrukturiranja koji su potrebni za ponovno uspostavljanje održivosti Banke. U tom slučaju, iako preuzimanje pozitivno utječe na održivost Banke, ono nije nužno za njezinu održivost u smislu točke 23. Komunikacije o restrukturiranju.

(239)

Naknada koju je Banka platila za preuzimanje prenesene imovine i obveza svih triju zadružnih banaka određena je na 2,1 % vrijednosti prenesenih depozita te je iznosila oko 9 milijuna EUR, što je činilo 0,01 % ukupne bilance Banke u vrijeme preuzimanja. Stoga se može smatrati da je navedena naknada vrlo mala. Osim toga, Banka je već prikupila 550 milijuna EUR privatnog kapitala tijekom dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(240)

Zaključuje se da je cijena preuzimanja prenesene imovine i obveza (uglavnom depozita) triju zadružnih banaka bila tako niska da nije onemogućila ograničavanje potpore na najmanju potrebnu mjeru.

(241)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 229., u skladu s točkama 39. i 40. Komunikacije o restrukturiranju državnu potporu ne bi se smjelo upotrebljavati na štetu društava koja ne primaju potporu, a posebno u svrhu preuzimanja konkurentskih poduzeća, osim u posebnim okolnostima.

(242)

Grčka središnja banka smatrala je da tri zadružne banke nisu održive i da je donošenje mjera sanacije nužno za zadržavanje financijske stabilnosti. Preuzimanja se stoga mogu smatrati dijelom procesa konsolidacije koji je potreban za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti na način opisan u točki 41. Komunikacije o restrukturiranju.

(243)

Osim toga, nijedan ponuditelj koji ne prima potporu nije podnio valjanu ponudu za preuzimanje imovine i obveza triju zadružnih banaka, a jedinu preostalu ponudu dostavila je banka koja je primila još veću potporu. Štoviše, preuzeta imovina i obveze bile su male i njima se nije promijenila struktura tržišta (103).

(244)

Zaključno, Komisija smatra da je na temelju tih iznimnih okolnosti opravdano odobriti preuzimanja u skladu s točkom 41. Komunikacije o restrukturiranju.

(245)

Uzimajući u obzir posebnosti preuzimanja odabrane imovine i obveza triju zadružnih banaka, zaključuje se da su navedena preuzimanja u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o restrukturiranju.

(246)

Preuzimanjem banke Citibank Greece, uključujući Diners, poboljšat će se dugoročna održivost Banke. Banka je preuzela banku čiji su krediti u velikoj mjeri pokriveni rezerviranjima. Osim toga, neto kreditni portfelj znatno je manji od preuzetih depozita.

(247)

Uključivanjem depozita banke Citibank Greece u bilancu Banke poboljšat će se profil Banke u pogledu financiranja u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju, dok će se istodobno povećati profitabilnost Banke.

(248)

Nadalje, preuzimanjem će Banka poboljšati svoju franšizu i mogućnosti u pogledu prikupljanja depozita, čime će postići uravnotežen i održiv poslovni model.

(249)

Konačno, očekivanim znatnim sinergijama – u pogledu središnjih službi, usluga IT-a i operativnih troškova – pridonijet će se dugoročnoj održivosti Banke.

(250)

Preuzimanjem se stoga pozitivno utječe na ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke.

(251)

U skladu s točkom 23. Komunikacije o restrukturiranju potporu za restrukturiranje ne bi trebalo upotrebljavati za preuzimanje drugih društava, nego samo za pokrivanje troškova restrukturiranja koji su potrebni za ponovno uspostavljanje održivosti Banke. U tom slučaju, iako preuzimanje pozitivno utječe na održivost Banke, ono nije nužno za njezinu održivost u smislu točke 23. Komunikacije o restrukturiranju.

(252)

Banka je platila samo naknadu od 2 milijuna EUR (104) za kupnju banke Citibank i Dinersa.

(253)

Preuzeti portfelj uključuje velik broj kredita koji su u potpunosti otpisani. Vrednovanjem tog novog portfelja kredita mogla bi se nadoknaditi ograničena potreba za kapitalom koja proizlazi iz njihova uključivanja u bilancu Banke.

(254)

Osim toga, Banka je prikupila 1,2 milijarde EUR privatnog kapitala po cijeni po dionici višoj od cijene po dionici po kojoj je GFFS upisao dionice u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(255)

U tim posebnim okolnostima ne može se tvrditi da se preuzimanje financiralo iz državne potpore. Preuzimanjem se neće povećati potreba za potporom ili smanjiti naknada za postojeću potporu.

(256)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 241., državnu potporu ne bi se smjelo upotrebljavati na štetu društava koja ne primaju potporu, a posebno u svrhu preuzimanja konkurentskih poduzeća.

(257)

Kupovna cijena plaćena za banku Citibank Greece bila je iznimno niska te je Banka prikupila velik iznos privatnog kapitala po visokoj cijeni po dionici. Stoga se ne može smatrati da je potpora upotrijebljena za financiranje tog preuzimanja.

(258)

Osim toga, budući da nijedan ponuditelj koji ne prima potporu nije podnio ponudu za preuzimanje djelatnosti koje je preuzela Banka, nije provedeno istiskivanje ulagatelja koji ne primaju potporu.

(259)

Zaključno, s obzirom na elemente navedene u uvodnim izjavama 257. i 258. preuzimanje nije obuhvaćeno zabranom iz točaka 39. i 40. Komunikacije o restrukturiranju. Osim toga, Komisija podsjeća da potreba Banke za potporom ne proizlazi iz lošeg upravljanja ili neprimjerenog preuzimanja rizika.

(260)

S obzirom na jedinstveno stanje Banke (105) i specifičnosti preuzimanja banke Citibank Greece, zaključuje se da je preuzimanje u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o restrukturiranju.

(261)

Kako je navedeno u odjeljcima 2.1.1. i 2.1.2., poteškoće s kojima se Banka susrela uglavnom proizlaze iz grčke dužničke krize i duboke recesije u Grčkoj i južnoj Europi. U pogledu prvog čimbenika grčka vlada izgubila je pristup financijskim tržištima i konačno je pregovorima morala dogovoriti sporazum s domaćim i međunarodnim vjerovnicima, program UPS-a, što je dovelo do korekcije potraživanja prema državi za 53,3 %. Osim toga, 31,5 % potraživanja zamijenjeno je za nove grčke državne obveznice s nižim kamatnim stopama i dužim dospijećima. U prosincu 2012. država je od grčkih banaka otkupila te nove grčke državne obveznice po cijeni od 30,2 % do 40,1 % njihove nominalne vrijednosti i na taj način kristalizirala dodatni gubitak grčkih banaka. Osim utjecaja programa UPS-a i otkupa duga na njezinu kapitalnu poziciju, Banka je zabilježila i velike odljeve depozita od 2010. do sredine 2012. zbog rizika da bi Grčka mogla izaći iz europodručja kao posljedica neodrživog javnog duga i gospodarske recesije.

(262)

Mjere B1, B2, B3 i B4 iznose 4 571 milijun EUR, što je manje od iznosa gubitka knjiženog nakon programa UPS-a (4 786 milijuna EUR). U tom slučaju, i ako poteškoće prije svega ne dovedu do prekomjernog preuzimanja rizika, u točki 14. Komunikacije o produženju iz 2011. navodi se da će Komisija ublažiti svoje zahtjeve.

(263)

Najveći dio potreba za kapitalom proizlazi iz redovne izloženosti financijske institucije riziku njezine matične zemlje. Navedena je činjenica istaknuta i u uvodnim izjavama 58. i 69. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha. Komisija primjećuje i da je izloženost Banke grčkom državnom dugu bila manja od izloženosti drugih velikih grčkih banaka tako da se ne može smatrati da je nakupila prekomjernu izloženost državnom dugu. Zbog toga Banka ima manju potrebu za rješavanjem pitanja moralnog hazarda u svojem planu restrukturiranja od drugih potpomognutih financijskih institucija koje su nagomilale prekomjerne rizike. Budući da mjere potpore imaju manji učinak narušavanja, mjere poduzete u cilju ograničenja narušavanja stoga je potrebno razmjerno ublažiti. S obzirom na to da program UPS-a i otkup duga čine otpis duga u korist države, naknada države pri dokapitalizaciji banaka može biti niža.

(264)

Međutim, s obzirom na to da se grčko gospodarstvo od 2008. smanjilo za otprilike 25 % i da je Banka preuzela manje održivu banku u obliku banke Emporiki, Banka mora prilagoditi svoju organizaciju, strukturu troškova i poslovnu mrežu tom novom okruženju kako bi ponovno uspostavila profitabilnost. Stoga, neovisno o izostanku pitanja moralnog hazarda, Banka mora racionalizirati svoje poslovanje u Grčkoj kako bi osigurala dugoročnu održivost.

(265)

Drugi važan izvor gubitaka za Banku bili su krediti koje je odobrila grčkom stanovništvu i poslovnim subjektima. Komisija smatra da su navedeni gubitci uglavnom posljedica smanjenja BDP-a zbog iznimno duge i produljene recesije od otprilike 25 % tijekom pet godina, a ne rizičnog kreditiranja koje je odobrila Banka. Kao rezultat toga, potporom dodijeljenom za pokriće tih gubitaka ne stvara se moralni hazard, što se događa ako se potporom banka štiti od posljedica prošlih rizičnih aktivnosti. Potpora stoga ima manje narušavajući učinak (106).

(266)

Međutim, dio potreba Banke za kapitalom i gubitaka po kreditima proizlazi iz nekih međunarodnih društava kćeri. Na primjer, 2012. djelatnostima na Cipru, u Rumunjskoj, Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj stvoreni su gubitci, dok se djelatnostima u Albaniji samo došlo do točke pokrića. Ispitivanjem otpornosti na stres provedenim 2012. radi određivanja potreba Banke za kapitalom pokazalo se da su projekcije gubitaka po inozemnim kreditima iznosile 921 milijun EUR u osnovnom scenariju i 1 201 milijun EUR u nepovoljnom scenariju. Osim toga, inozemnom imovinom smanjivala se likvidnost jer je financiranje unutar grupe iznosilo nekoliko milijardi eura.

(267)

Zaključno, budući da je među četirima najvećim grčkim bankama Banka držala najmanje grčkih državnih obveznica u vrijeme UPS-a i da je gubitak proizašao iz UPS-a bio veći od potpore primljene u okviru mjera B, B2, B3 i B4, može se zaključiti da su većina gubitaka i potpora za kapitalom obuhvaćeni točkom 14. Komunikacije o produženju iz 2011. kojom se Komisiji omogućuje ublažavanje njezinih zahtjeva. Dio potrebe za potporom proizlazi iz grčkih gubitaka po kreditima zbog iznimno duboke i duge recesije, a ne zbog rizičnog kreditiranja. Takvom se potporom ne stvara moralni hazard i stoga ona ima manje narušavajući učinak.

(268)

Konačno, ograničeni dio potpore za kapitalom proizlazi iz vlastitog rizika koji Banka preuzima u pogledu svojih inozemnih društava kćeri.

(269)

Planom restrukturiranja mora se osigurati da financijska institucija može ponovno uspostaviti svoju dugoročnu održivost do kraja razdoblja restrukturiranja (odjeljak 2. Komunikacije o restrukturiranju). U ovom slučaju razdoblje restrukturiranja definirano je kao razdoblje od datuma donošenja ove Odluke do 31. prosinca 2018.

(270)

U skladu s točkama 9., 10. i 11. Komunikacije o restrukturiranju Grčka je dostavila sveobuhvatan i detaljan plan restrukturiranja u kojem se nalaze potpune informacije o poslovnom modelu Banke. U planu su utvrđeni i razlozi poteškoća s kojima se Banka susrela te mjere poduzete u cilju rješavanja svih pitanja održivosti s kojima se suočila. Točnije, u planu restrukturiranja opisana je strategija koja je odabrana za očuvanje učinkovitosti poslovanja Banke i rješavanje visoke razine loših kredita, njezine osjetljive likvidnosne i kapitalne pozicije te njezinih inozemnih poslovnih jedinica koje su se posljednjih godina oslanjale na svoje matično društvo radi financiranja i kapitala.

(271)

U pogledu likvidnosti i oslanjanja Banke na financiranje iz Eurosustava u okviru plana restrukturiranja predviđen je ograničen rast bilance u Grčkoj, dok bi depozitna osnova ponovno trebala rasti. Oslanjanje na likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država, koje je već zabilježilo pad, nastavit će se smanjivati, čime će se Banci pomoći da smanji svoj trošak financiranja.

(272)

Preuzetom obvezom u pogledu omjera kredita i depozita navedenom u uvodnoj izjavi 118. osigurat će se održivost strukture bilance Banke do kraja razdoblja restrukturiranja. Prodajom vrijednosnih papira i drugih sporednih djelatnosti poboljšat će se likvidnosna pozicija Banke. Budući da je likvidnosna pozicija Banke još uvijek pod pritiskom, Komisija može prihvatiti zahtjev grčkih nadležnih tijela da se odobri pružanje likvidnosti Banci u okviru mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica iz Programa potpore grčkim bankama te u okviru likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država.

(273)

Kako bi snizila svoje troškove financiranja, Grčka je preuzela i obvezu da će Banka nastaviti smanjivati kamatne stope koje plaća na depozite u Grčkoj, kako je opisano u uvodnoj izjavi 118. To smanjenje troška depozita bit će ključno u poboljšanju profitabilnosti Banke prije rezerviranja.

(274)

Od početka krize Banka je počela racionalizirati svoju poslovnu mrežu u Grčkoj smanjenjem broja podružnica i zaposlenika (107). Do 2017. ukupni će se troškovi Banke smanjiti za dodatnih […] % u odnosu na 2013. Kako bi postigla taj cilj, Grčka se obvezala da će Banka u Grčkoj smanjiti broj svojih podružnica na […] i zaposlenika na […] do 31. prosinca 2017., uz najviše ukupne troškove (108) u Grčkoj od […] milijuna EUR. Očekivani omjer troškova i prihoda bit će manji od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja. Komisija smatra da se planom restrukturiranja zadržava učinkovitost Banke u novom tržišnom okruženju.

(275)

Rješavanje loših kredita drugo je ključno područje jer su oni 31. prosinca 2013. činili 32,4 % portfelja (109). Banka planira poboljšati svoju kreditnu politiku (ograničenja, pokrivenost kolaterala) i usmjeriti se na osnovne djelatnosti kako bi svoje gubitke smanjila na najmanju moguću mjeru. Grčka se obvezala i da će Banka poštovati visoke standarde u pogledu svoje kreditne politike kako bi upravljala rizicima i povećala vrijednost za Banku u svakoj fazi kreditnog postupka, kako je opisano u uvodnoj izjavi 122.

(276)

Drugi je važan element upravljanje Bankom jer je GFFS vlasnik 69,9 % (110) dionica Banke nakon povećanja temeljnog kapitala iz 2014., ali s ograničenim glasačkim pravima. Osim toga, neki privatni ulagatelji pod čijom je Banka kontrolom vlasnici su i varanata te bi stoga ostvarili punu korist u slučaju da se cijena dionica naglo poveća tijekom razdoblja restrukturiranja. Budući da bi u takvoj situaciji moglo doći do moralnog hazarda, Banka i GFFS dogovorili su 2013. poseban okvir odnosa. Tim se sporazumom štiti svakodnevno poslovanje Banke od uplitanja njezinih velikih dioničara, pri čemu se istodobno osigurava da GFFS može nadzirati provedbu plana restrukturiranja i odgovarajućim savjetovanjem spriječiti upravu Banke u preuzimanju prekomjernog rizika. Banka se obvezala i pažljivo nadzirati svoju izloženost prema povezanim dužnicima. Komisija napominje činjenicu da GFFS ponovno dobiva glasačka prava ako Banka ne provodi svoj plan restrukturiranja.

(277)

Zbog nekih međunarodnih djelatnosti Banke u prošlosti su smanjeni kapital, likvidnost i profitabilnost Banke, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 266.

(278)

U planu restrukturiranja očekuje se da će se Banka i dalje ponovno usredotočiti na domaće tržište. Banka je već prodala svoje neprofitabilno društvo kći u Ukrajini. Pokrenula je i racionalizaciju ostalih društava kćeri kako bi ojačala postupak preuzimanja zajmova i smanjila manjak financiranja društava kćeri. Banka planira daljnju racionalizaciju svoje mreže u zadržanim društvima kćerima, kako je opisano u uvodnoj izjavi 109.

(279)

Ukupan iznos inozemne imovine najmanje će se smanjiti za dodatnih […] % do 31. prosinca 2017. (u odnosu na 31. prosinca 2012.).

(280)

Ukupna profitabilnost međunarodnih djelatnosti ponovo će se uspostaviti od […] nadalje.

(281)

Stoga Komisija smatra da će Banka u dostatnoj mjeri restrukturirati i smanjiti inozemne poslovne jedinice kako bi izbjegla izloženost dodatnim potrebama za kapitalom i manjak likvidnosti u budućnosti. Preuzetom obvezom opisanom u uvodnoj izjavi 119. kojom se onemogućuje unos velikih iznosa kapitala u međunarodna društva kćeri Banke osigurava se i da inozemna društva kćeri ne predstavljaju prijetnju kapitalu ili likvidnosti.

(282)

Osnovni scenarij opisan u odjeljku 2.4. pokazuje da će na kraju razdoblja restrukturiranja Banka moći ostvariti povrat kojim će joj se omogućiti pokrivanje svih troškova i odgovarajući povrat na kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti. Istodobno se očekuje da će kapitalna pozicija Banke ostati na zadovoljavajućoj razini.

(283)

Konačno, Komisija uzima u obzir negativan scenarij opisan u planu restrukturiranja Banke koji su dostavila grčka nadležna tijela. Taj negativan scenarij temelji se na nizu pretpostavki koje su dogovorene s GFFS-om. Komisija uzima u obzir dulju i dublju recesiju te jaču deflaciju cijena nekretnina (111). Plan restrukturiranja pokazuje da je Banka u stanju podnijeti razumnu količinu stresa jer u negativnom scenariju Banka ostaje profitabilna i dobro kapitalizirana na kraju razdoblja restrukturiranja.

(284)

Iznos dodatnog kapitala koji je prikupljen 2014., odnosno 1,2 milijarde EUR, dovoljan je za svladavanje osnovnog scenarija u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. u razdoblju restrukturiranja i za otplatu povlaštenih dionica, što je Banka učinila u travnju 2014. (112) Banka će Grčkoj središnjoj banci dostaviti i mogući plan kapitala s mjerama koje će se provesti ako se gospodarsko okruženje dodatno pogorša. Komisija podsjeća da je u procjeni potreba za kapitalom u skladu s osnovnim scenarijem Grčka središnja banka već uvela nekoliko prilagodbi koje su dovele do povećanja potreba za kapitalom u usporedbi s potrebama za kapitalom koje je Banka procijenila u vlastitom osnovnom scenariju. Komisija stoga smatra da potrebe za kapitalom iz osnovnog scenarija koje je procijenila Grčka središnja banka podrazumijevaju određenu razinu stresa. Kako bi zaključila da je Banka održiva, Komisija ne zahtjeva da Banka unaprijed ima dovoljno kapitala kako bi pokrenula potrebe za kapitalom u stresnim uvjetima koje je procijenila Grčka središnja banka jer potonja procijenjena razina predstavlja visoku razinu stresa i jer prikupljanje kapitala u ožujku 2014. pokazuje da je Banka ponovno dobila pristup tržištima kapitala.

(285)

Osim toga, pozitivno je što Banka neće dodatno ulagati u špekulativne papire, što će pomoći očuvanju njezine kapitalne i likvidnosne pozicije.

(286)

Stoga se zaključuje da je Banka poduzela dostatne mjere kako bi ponovno uspostavila vlastitu dugoročnu održivost.

(287)

Kako je navedeno u Komunikaciji o restrukturiranju, banke i njihovi dionici trebaju pridonijeti restrukturiranju u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se osiguralo da je potpora ograničena na najmanju potrebnu mjeru. Stoga bi banke trebale upotrebljavati vlastita sredstva za financiranje restrukturiranja, na primjer prodajom imovine, dok bi dionici trebali apsorbirati gubitke banke ako je to moguće.

(288)

Banka je već otuđila neke manje inozemne poslovne jedinice (Ukrajina) i razdužila dio svojeg portfelja kako bi poboljšala svoju adekvatnost kapitala i likvidnosnu poziciju. Na primjer, Banka je razdužila 1,9 milijardi EUR inozemne imovine od 2009. do 2013. (113).

(289)

U planu restrukturiranja predviđena je prodaja dodatne imovine u jugoistočnoj Europi, kako je opisano u uvodnoj izjavi 107. Uzimajući u obzir razduživanje i otuđenja koja su već provedena Banka će nakon provedbe tih preuzetih obveza znatno smanjiti svoju geografsku prisutnost u jugoistočnoj Europi. Osim toga, smanjenjem međunarodne imovine Banke znatno će se smanjiti mogući rizik da će potpora biti potrebna u budućnosti. Time se stoga pomaže smanjiti iznos potpore na najmanju moguću mjeru.

(290)

Banka je 2007. prodala svoje djelatnosti povezane s osiguranjem. Stoga nema znatnu djelatnost na tom tržištu koju bi mogla prodati u cilju stvaranja prihoda.

(291)

Kako bi ograničila svoje potrebe za kapitalom, Banka neće upotrebljavati kapital kako bi podržala ili povećala svoja inozemna društva kćeri, kako je opisano u uvodnoj izjavi 119. Osim toga, u obvezama koje je preuzela Grčka navodi se da Banka neće izvršiti daljnja preuzimanja.

(292)

Banka sudjeluje i u programu sveobuhvatnog smanjenja troškova, kako je navedeno u odjeljku 2.4.2. Njezini troškovi dodatno će se snižavati do 2017. Smanjen je broj njezinih zaposlenika te u smanjene i plaće. Osim toga, Grčka se obvezala ograničiti naknade upraviteljima Banke, […].

(293)

Udjeli prijašnjih dioničara Banke razvodnjeni su izdavanjem prava na dionice provedenim 2009. (114) te ponovno dokapitalizacijom koju je proveo GFFS (mjera B4) i prikupljanjem privatnog kapitala u 2013. i ožujku 2014. Na primjer, udjel koji su držali dioničari Banke, koji su u to vrijeme uključivali ulagatelje koji su unijeli novac 2009., smanjen je sa 100 % prije dokapitalizacije iz proljeća 2013. na samo 4,9 % nakon te dokapitalizacije. Osim toga, Banka nije isplatila nikakve dividende u novcu od 2008. Osim te podjele obveze među prijašnjim dioničarima, Banka je od početka krize 2008. prikupila znatan iznos privatnog kapitala, odnosno 986 milijuna EUR u 2009., 550 milijuna EUR u 2013. i 1 200 milijuna EUR u 2014.

(294)

Imatelji podređenog duga Banke pridonijeli su plaćanju troškova restrukturiranja Banke. Banka je u nekoliko navrata provela upravljanje pasivom kako bi prikupila kapital. Ukupan iznos razmijenjenih obveza iznosio je 828 milijuna EUR, uz kapitalni dobitak od 436 milijuna EUR, kako je opisano u uvodnoj izjavi 114.

(295)

Još uvijek nepodmireni instrumenti podliježu zabrani isplate kupona navedenoj u uvodnoj izjavi 124. Stoga Komisija smatra da je odgovarajuća podjela obveza među privatnim ulagateljima Banke u hibridni kapital osigurana i da su u tom pogledu ispunjeni zahtjevi iz Komunikacije o restrukturiranju.

(296)

U usporedbi s ukupnom primljenom dokapitalizacijom koju je provela država, vlastiti doprinos i podjela obveza, posebno u obliku prodaje imovine i smanjenja kreditnog portfelja, znatno su manji od onih koje bi Komisija inače smatrala dostatnima. Smanjenje se odnosi samo na inozemne djelatnosti (115) koje čine ograničeni dio Banke (116); restrukturiranjem nije predviđeno smanjenje portfelja kredita i depozita u Grčkoj. Međutim, s obzirom na elemente opisane u odjeljku 7.6.1., a posebno na činjenicu da je banka Alpha dobila najmanju potporu među velikim grčkim bankama te da je potpora prihvatljiva za izuzeće iz točke 14. Komunikacije o produženju iz 2011., u skladu s kojom Komisija može prihvatiti manji vlastiti doprinos i podjelu obveza, može se smatrati da su planom restrukturiranja predviđene dostatne mjere u pogledu vlastitog doprinosa i podjele obveza.

(297)

U Komunikaciji o restrukturiranju zahtijeva se da se planom restrukturiranja predlože mjere kojima se ograničuju narušavanja tržišnog natjecanja i osigurava konkurentan bankarski sektor. Štoviše, navedenim je mjerama potrebno obuhvatiti i pitanja moralnog hazarda te osigurati da se državna potpora ne upotrebljava za financiranje ponašanja koje je u suprotnosti s tržišnim natjecanjem.

(298)

U točki 31. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da pri procjeni iznosa potpore i nastalih narušavanja tržišnog natjecanja Komisija mora uzeti u obzir apsolutni i relativni iznos primljene državne potpore te stupanj podjele obveza i položaj financijske institucije na tržištu nakon restrukturiranja. U tom pogledu Komisija podsjeća da je Banka od države primila potporu u obliku kapitala koja je činila 12 % njezine rizikom ponderirane imovine (117). Osim toga, Banka je primila jamstva za likvidnost koja su 30. studenoga 2011. iznosila 14 milijardi EUR i kredite u obliku državnih obveznica u iznosu od 1,6 milijardi EUR 30. rujna 2011., što je zajedno predstavljalo 25 % bilance Banke na taj datum. Osim toga, banka je primila likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država. Mjere za ograničenje mogućih narušavanja tržišnog natjecanja stoga su opravdane s obzirom na velik iznos potpore. Uz to, tržišni je udjel Banke u Grčkoj velik, s tržišnim udjelima od 15 % za kredite i 13 % za depozite na dan 31. prosinca 2012. Preuzimanjem banke Emporiki i, u znatno manjoj mjeri, triju zadružnih banaka te djelatnosti banke Citibank u Grčkoj povećani su tržišni udjeli Banke. Nakon preuzimanja banke Emporiki tržišni udjeli Banke u pogledu depozita u Grčkoj činili su 30. lipnja 2013. 21 %, dok je njezin tržišni udjel u pogledu hipoteka na stambene nekretnine iznosio 23 %, u pogledu potrošačkih kredita 20 % i u pogledu kredita poduzećima 21 % (118). Nakon preuzimanja djelatnosti banke Citibank u Grčkoj tržišni udjel Banke u pogledu depozita povećao se za manje od 1 %.

(299)

Komisija podsjeća na to da su poteškoće Banke uglavnom proizišle iz vanjskih šokova, kao što je grčka dužnička kriza i produljena recesija koja je zaustavila razvoj grčkoga gospodarstva od 2008., kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 69. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Alpha. Potreba za rješavanjem pitanja moralnog hazarda smanjena je jer Banka nije preuzela prekomjerne rizike. Kako je obrazloženo u odjeljku 7.6.1. ove Odluke, učinak narušavanja mjera potpore niži je od tih čimbenika, kao što je i potreba za mjerama kojima će se ograničiti narušavanja tržišnog natjecanja. Zbog toga Komisija iznimno može prihvatiti da, unatoč visokom iznosu otpore i velikom tržišnom udjelu, planom restrukturiranja nije predviđeno smanjenje bilance i kredita u Grčkoj.

(300)

Međutim, Komisija napominje da je dokapitalizacijama koje je provela država Banci omogućen nastavak bankarskog poslovanja na inozemnim tržištima.

(301)

U tom pogledu Komisija napominje da će Banka, osim što se već razdužila i restrukturira, dodatno restrukturirati i razdužiti svoju inozemnu imovinu do 30. lipnja 2018. (119) te ispuniti obvezu u pogledu neupotrebljavanja potpore za financiranje rasta tih djelatnosti. Potpora se stoga neće upotrebljavati za narušavanje tržišnog natjecanja na tim stranim tržištima.

(302)

Grčka se obvezala poštovati i zabranu preuzimanja, pobrinuvši se da Banka primljenu državnu potporu neće upotrijebiti za preuzimanje novog poduzeća. Navedenom se zabranom bolje osigurava da se potpora upotrebljava isključivo kao potpora ponovnom uspostavljanju održivosti grčkog bankarskog poslovanja, a ne za rast, na primjer, na inozemnim tržištima.

(303)

Preuzetom obvezom u pogledu smanjenja potpore plaćene na grčke depozite s neodrživo visokih razina isto se tako osigurava da se potpora neće upotrebljavati za financiranje neodrživih strategija prikupljanja depozita kojima se narušava tržišno natjecanje na grčkom tržištu. Slično tome, preuzetom obvezom u pogledu provedbe strožih smjernica za određivanje cijene novih kredita, na temelju odgovarajuće procjene kreditnog rizika, spriječit će se Banku da ne narušava tržišno natjecanje na grčkom tržištu upotrebom neprimjerenih strategija određivanja cijena kredita klijentima.

(304)

Uzimajući u obzir specifičnu situaciju opisanu u odjeljku 7.6.1. i mjere predviđene u planu restrukturiranja, Komisija smatra da su one dostatna zaštita za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(305)

U skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju potrebna su redovita izvješća kako bi se Komisiji omogućilo da provjeri provodi li se plan restrukturiranja na odgovarajući način. Kako je navedeno u obvezama koje je Grčka preuzela (120), ona će osigurati da povjerenik za praćenje, kojeg je Banka već imenovala uz odobrenje Komisije, do kraja razdoblja restrukturiranja, odnosno do 31. prosinca 2018., prati obveze koje je Grčka preuzela u pogledu restrukturiranja poslovanja u Grčkoj i inozemstvu te korporativnog upravljanja i komercijalnog poslovanja. Stoga se može zaključiti da će se provedba plana restrukturiranja primjereno pratiti.

(306)

Zaključeno je da je Grčka nezakonito provela mjere potpore B1, B2, B3 i B4 suprotno članku 108. stavku 3. Ugovora jer su provedene prije službene odobrenja Komisije. Međutim, Komisija smatra da je plan restrukturiranja, zajedno s preuzetim obvezama iz Priloga kojima se osigurava ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke, dovoljan u pogledu podjele obveza i vlastitog doprinosa te da je prikladan i razmjeran kako bi se njime nadoknadili učinci narušavanja tržišnog natjecanja mjera potpore koje su ispitane u ovoj Odluci. Dostavljenim planom restrukturiranja i preuzetim obvezama ispunjuju se kriteriji iz Komunikacije o restrukturiranju te se mjere potpore stoga mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem,

(1)

Komisija je odlukom od 19. studenoga 2008. odobrila program pod nazivom „Mjere potpore za kreditne institucije u Grčkoj” („Program potpore grčkim bankama”) namijenjen osiguranju stabilnosti grčkoga financijskog sustava. Programom potpore grčkim bankama omogućava se dodjeljivanje potpore u okviru njegovih triju mjera: mjere dokapitalizacije, mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica (2). U svibnju 2009. Grčka je dokapitalizirala banku Piraeus („Banka” (3)) u okviru mjere dokapitalizacije.

(2)

U uvodnoj izjavi 14. Odluke od 19. studenoga 2008. navedeno je da će se Komisiji dostaviti plan za restrukturiranje u pogledu korisnika te mjere dokapitalizacije.

(3)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 23. srpnja 2010. dostavila plan za restrukturiranje. Komisija je registrirala taj plan i njegove naknadne izmjene te dodatne informacije koje su dostavila grčka nadležna tijela kao predmet SA.30342 (PN 26/2010) i zatim predmet SA.32787 (2011/PN).

(4)

Banka je u više navrata ostvarivala korist od državnih jamstava i zaduživanja izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama (4). Ostvarila je korist i od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država.

(5)

Grčki fond za financijsku stabilnost („GFFS”) Banci je 20. travnja 2012. dostavio pismo u kojem se obvezao na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke. GFFS je Banci 28. svibnja 2012. odobrio dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 4 700 milijuna EUR („prva dokapitalizacija za premošćivanje”).

(6)

Grčka nadležna tijela 10. svibnja 2012. Komisiji su službeno dostavila pismo o preuzimanju obveze koje je Banci dostavio GFFS. Komisija je to evidentirala kao neprijavljenu potporu (predmet SA.34826 (2012/NN)) s obzirom na to da je mjera već bila provedena.

(7)

Komisija je 27. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak u pogledu prve dokapitalizacije za premošćivanje („Odluka o pokretanju postupka u pogledu banke Piraeus”) (5).

(8)

GFFS je Banci u prosincu 2012. odobrio drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 553 milijuna EUR („druga dokapitalizacija za premošćivanje”). GFFS je Banci 21. prosinca 2012. isto tako dostavio pismo o preuzimanju obveze koja se odnosi na sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala Banke i u izdavanju konvertibilnih instrumenata kapitala koji će se izdati, i to u ukupnom iznosu od 1 082 milijuna EUR (6). Grčka nadležna tijela o tim su mjerama obavijestila Komisiju 20. prosinca 2012. (7)

(9)

U rujnu 2012. Banka je objavila svoju namjeru da od banke Société Générale S.A. („Société Générale”) preuzme banku Geniki. Tijekom rujna i listopada Komisija je održala brojne telekonferencije te razmijenila elektroničke poruke s predstavnicima grčkih nadležnih tijela i Banke glede preuzimanja banke Geniki.

(10)

Banka je 19. listopada 2012. s bankom Société Générale potpisala ugovor o kupnji dionica glede preuzimanja ukupnog udjela banke Société Générale (99,08 %) u banci Geniki.

(11)

Službe Komisije poslale su 12. prosinca 2012. Grčkoj dopis koji je sadržavao preliminarnu procjenu preuzimanja banke Geniki.

(12)

Banka je 26. veljače 2013. obavijestila Komisiju o svojim namjerama da preuzme Millennium Bank Greece S.A („MBG”). Komisija je održala nekoliko telekonferencija te razmijenila elektroničke poruke s grčkim nadležnim tijelima i Bankom glede preuzimanja MBG-a.

(13)

Službe Komisije poslale su 25. ožujka 2013. Grčkoj dopis koji je sadržavao preliminarnu procjenu preuzimanja MBG-a.

(14)

Banka je 22. travnja 2013. objavila da je postigla dogovor s bankom Millennium Banco Comercial Portugues („BCP”) glede preuzimanja čitavog temeljnog kapitala MBG-a i sudjelovanju BCP-a u budućem povećanju kapitala banke Piraeus.

(15)

GFFS je 3. lipnja 2013. djelomično pretvorio prvu i drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u vlasnički kapital u ukupnom iznosu od 5 891 milijun EUR. GFFS je u Banku uložio i dodatni iznos od 1 094 milijuna EUR kako se obvezao kada je Banka preuzela veći dio Poljoprivredne banke Grčke („ATE”) i grčkih podružnica triju ciparskih banaka (vidjeti odjeljak 1.2.). Pored toga, privatni su ulagači uložili 1 444 milijuna EUR. Ukupna dokapitalizacija iznosila je 8 429 milijuna EUR i naziva se „dokapitalizacija iz proljeća 2013.”

(16)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 19. prosinca 2013. dostavila informacije o uvjetima dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(17)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 25. lipnja 2014. dostavila konačni plan restrukturiranja Banke („plan restrukturiranja”). Istog su datuma dostavila informacije o likvidnosnoj potpori u izvanrednim situacijama za koju jamči država. Navela su da žele nastaviti pružati Banci taj oblik likvidnosne potpore te državna jamstva za dužničke instrumente i zaduživanje izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama.

(18)

Tijekom upravnog postupka Komisija je održala brojne sastanke i telekonferencije te razmijenila elektroničke poruke s predstavnicima grčkih nadležnih tijela i Banke.

(19)

Grčka prihvaća da se ova odluka iznimno donese samo na engleskom jeziku.

(20)

Grčka je u travnju 2011. dokapitalizirala banku ATE s 1 445 milijuna EUR (taj je iznos uključivao 675 milijuna EUR koji su prvobitno dodijeljeni u okviru grčkog Programa dokapitalizacije). Osim toga, banka ATE primila je i likvidnosnu potporu u iznosu od 6 103 milijuna EUR. Komisija je odlukom od 23. svibnja 2011. odobrila te mjere utemeljene na planu restrukturiranja banke ATE („Odluka o restrukturiranju banke ATE”) (8).

(21)

Grčka je 29. prosinca 2011. sudjelovala u izdavanju prava na kapital banke ATE u iznosu od 290 milijuna EUR.

(22)

Grčka je 22. ožujka 2012. dostavila izvješće Središnje banke Grčke u kojemu se predlaže rješavanje banke ATE kroz postupak kupovine i pripajanja (9) odabrane imovine i obveza banke ATE („Prenesene djelatnosti banke ATE”), dok bi se preostala imovina i obveze riješile putem loše banke.

(23)

Banka je u srpnju 2012. objavila preuzimanje većeg dijela banke ATE za koju je pokrenut postupak likvidacije.

(24)

GFFS je tada preuzeo obvezu da pokrije potrebe Banke za kapitalom koje proisteknu iz preuzete imovine. Grčka središnja banka zaključila je 27. siječnja 2013. da kapital potreban u regulatorne svrhe kao rezultat preuzimanja Prenesenih djelatnosti banke ATE iznosi 570 milijuna EUR koje će osigurati GFFS.

(25)

Komisija je Odlukom od 3. svibnja 2013. (10) („Odluka o likvidaciji banke ATE”) zaključila da mjere potpore koje su dodijeljene u trenutku prijenosa Prenesenih djelatnosti banke ATE nisu državna potpora Banci nego Prenesenim djelatnostima banke ATE. Štoviše, Komisija je zaključila da će potpora biti spojiva s unutarnjim tržištem ako plan restrukturiranja Banke, koji sada uključuje Prenesene djelatnosti banke ATE omogući da se ponovno uspostavi njezina dugoročna održivost.

(26)

GFFS je u lipnju 2013. u Banku unio 570 milijuna EUR u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013. (11).

(27)

Nakon izvanrednog sastanka Euroskupine (12) održanog 15. ožujka 2013., ciparska nadležna tijela i Europska unija, Međunarodni monetarni fond („MMF”) i Europska središnja banka („ESB”) postigli su politički dogovor o politici povezanoj s budućim makroekonomskim programom prilagodbe. Najprije, dogovoreno je, između ostalog, da će poslovanje triju ciparskih banaka biti preneseno na neku grčku banku.

(28)

Banka i ostale grčke banke izrazile su zanimanje za preuzimanje poslovanja te tri ciparske banke u Grčkoj.

(29)

GFFS je 22. ožujka 2013. dao svoj pristanak da Banka da ponudu za preuzimanje grčkih podružnica, depozita i kredita triju ciparskih banaka. Ponuda Banke bila je uvjetovana time da GFFS Banci osigura kapital iznosom jednak cijeni plaćenoj za kapital preuzetog poduzeća.

(30)

Grčka nadležna tijela i GFFS redovito su obavješćivali službe Komisije o napretku postupka i uvjetima preuzimanja.

(31)

Banka je 26. ožujka 2013. sa svakom od triju ciparskih banaka potpisala ugovor o prodaji i prijenosu njihovih djelatnosti u Grčkoj (depoziti, krediti i mreža podružnica).

(32)

Kao što je dogovoreno u ožujku 2013. GFFS je u Banku unio 524 milijuna EUR kapitala (13) kako bi odgovorio na potrebe za kapitalom koje su proistekle iz preuzimanja te imovine.

(33)

Grčki realni bruto domaći proizvod („BDP”) smanjio se za 20 % od 2008. do 2012., kako je prikazano u tablici 1. Posljedica toga za grčke banke bio je nagao porast stope neplaćanja kredita odobrenih grčkom stanovništvu i trgovačkim društvima (14). Taj je razvoj negativno utjecao na rezultate imovine grčkih banaka i doveo do porasta potrebe za kapitalom.

Tablica 1.

Rast realnog BDP-a u Grčkoj, 2008. –2013.

(34)

Osim toga, Grčka je u veljači 2012. provela razmjenu obveznica s privatnim sektorom poznatu pod nazivom Uključivanje privatnog sektora („program UPS-a”). Grčke banke bile su uključene u program UPS-a, tijekom kojeg je grčka vlada postojećim privatnim imateljima obveznica ponudila nove vrijednosne papire (uključujući nove grčke državne obveznice („GDO-ove”), vrijednosne papire povezane s BDP-om i potvrde o plaćanju povezane s UPS-om koje je izdao Europski fond za financijsku stabilnosti („EFFS”) u zamjenu za postojeće grčke državne obveznice, uz nominalni popust od 53,5 % i duže rokove dospijeća (15). Grčka nadležna tijela objavila su rezultate te razmjene obveznica 9. ožujka 2012. (16). Razmjena je prouzročila značajne gubitke za imatelje obveznica (koje je Grčka središnja banka procijenila na u prosjeku 78 % nominalne vrijednosti starih GDO-ova za grčke banke) i potrebe za kapitalom koji su retroaktivno uknjiženi u financijske izvještaje grčkih banaka za 2011. Ukupni gubici glavnih grčkih banaka koji proizlaze iz UPS-a prikazani su u Tablici 2.

Tablica 2.

Ukupni gubici glavnih grčkih banaka koji proizlaze iz UPS-a (u milijunima EUR)

(35)

Budući da su grčke banke bile suočene sa znatnim manjkom kapitala, što je bila posljedica programa UPS-a i recesije koja još traje, za dokapitalizaciju tih banaka sredstva su osigurana Memorandumom o gospodarskoj i financijskoj politici („MGFP”) drugog programa prilagodbi za Grčku između grčke vlade, Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda („MMF”) i Europske središnje banke („ESB”) od 11. ožujka 2012. Grčka nadležna tijela procijenila su ukupne potrebe banke za dokapitalizacijom i troškove rješavanja koji će se financirati u okviru tog programa na 50 milijardi EUR (17). Taj je iznos izračunan na temelju ispitivanja otpornosti na stres koje je Grčka središnja banka provela za razdoblje od prosinca 2011. do prosinca 2014. („ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.”) koje je provedeno na temelju prognoze gubitaka po kreditima koju je provelo društvo Blackrock (18). Sredstva za dokapitalizaciju grčkih banaka dostupna su preko GFFS-a. U tablici 3. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke kako proizlazi iz ispitivanja otpornosti na stres iz 2012.

Tablica 3.

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.: Potrebe za kapitalom glavnih grčkih banaka (u milijunima EUR)

(36)

Prema MGFP-u iz ožujka 2012., „banke koje podnose održive planove za prikupljanje kapitala dobit će priliku podnijeti zahtjev za javnu potporu i primiti je tako da se čuvaju poticaji privatnom sektoru za dokapitalizaciju i time na najmanju moguću mjeru smanjuje opterećenje za poreznike” (19). Grčka središnja banka utvrdila je da su samo četiri najveće banke podnijele održive planove za prikupljanje kapitala (Eurobank, Nacionalna banka Grčke, Banka i banka Alpha) (20). One su od GFFS-a primile prvu dokapitalizaciju u svibnju 2012.

(37)

Domaći depoziti u bankama u Grčkoj smanjili su se za ukupno 37 % od kraja 2009. do lipnja 2012. zbog recesije i političke nesigurnosti. Te su banke morale plaćati veće kamate kako bi pokušale zadržati depozite. Troškovi depozita povećali su se, zbog čega se smanjila neto kamatna marža banaka. Budući da su grčke banke isključene iz financiranja na međubankovnom tržištu, postale su potpuno ovisne o financijskim sredstvima iz Eurosustava (21), od čega je velik dio bio u obliku likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država i koju je odobrila Grčka središnja banka.

(38)

Grčka je 3. prosinca 2012. pokrenula program otkupa za nove GDO-ove dobivene u okviru programa UPS-a po cijenama od 30,2 % do 40,1 % njihove nominalne vrijednosti (22). Grčke banke sudjelovale su u tom programu otkupa što je stvorilo dodatne gubitke u njihovim bilancama s obzirom na to da je računovodstveni gubitak (tj. razlika između tržišne i nominalne vrijednosti) uknjižen za te nove GDO-ove tijekom programa UPS-a postao konačan i nepovratan (23).

(39)

Četiri najveće grčke banke primile su od GFFS-a drugu dokapitalizaciju u prosincu 2012.

(40)

U proljeće 2013. dokapitalizacija za premošćivanje te četiri banke pretvorena je u trajnu dokapitalizaciju u redovnim dionicama, pri čemu je GFFS držao više od 80 % vlasničkih udjela u svakoj od te četiri banke. Za banke koje su uspjele privući prethodno utvrđen iznos privatnog kapitala (Banka, banka Alpha i Nacionalna banka Grčke) GFFS je primio dionice bez prava glasa, a privatnim su ulagačima dodijeljena jamstva na dionice GFFS-a.

(41)

U srpnju 2013. Grčka središnja banka angažirala je savjetnika za provođenje dijagnostičke studije o kreditnim portfeljima svih grčkih banaka. Taj je savjetnik izradio projekcije gubitaka po kreditu („PGK”) za sve domaće kreditne portfelje grčkih banaka te za kredite s grčkim rizikom u inozemnim podružnicama i društvima kćerima za razdoblje od tri i pol godine i za razdoblje cijelog trajanja kredita. Analizom su dobivene prognoze gubitaka po kreditu u dvama makroekonomskim scenarijima, osnovnom i negativnom. Prognoze gubitaka po kreditu za inozemne kreditne portfelje Grčka središnja banka procijenila je upotrijebivši podatke dobivene od savjetnika.

(42)

Na temelju savjetnikove procjene PGK-a Grčka središnja banka pokrenula je u jesen 2013. novo ispitivanje otpornosti na stres („ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.”) kako bi procijenila stabilnost kapitalne pozicije grčkih banaka u osnovnim i u negativnim uvjetima. Grčka središnja banka provela je procjenu potreba za kapitalom uz tehničku pomoć drugog savjetnika.

(43)

Ključni dijelovi procjene potreba za kapitalom u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. bile su i. procjene prognoze gubitaka po kreditu (24) za kreditne portfelje banaka na konsolidiranoj osnovi za grčki rizik i inozemni rizik, bez postojećih kreditnih pričuva, i ii. procijenjena operativna profitabilnost banaka za razdoblje od lipnja 2013. do prosinca 2016. na temelju konzervativne prilagodbe planova restrukturiranja koji su Grčkoj središnjoj banci dostavljeni tijekom četvrtog tromjesečja 2013. U tablici 4. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke na konsolidiranoj osnovi u osnovnom scenariju za to ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.

Tablica 4.

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.: potrebe za kapitalom grčkih banaka na konsolidiranoj osnovi u osnovnom scenariju (u milijunima EUR)

(44)

Grčka središnja banka objavila je 6. ožujka 2014. rezultate ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. i zahtijevala od banaka da dostave svoje planove za prikupljanje kapitala do sredine travnja 2014. kako bi se obuhvatile potrebe za kapitalom u okviru osnovnog scenarija.

(45)

Banke su nastavile s povećanjem kapitala u razdoblju između kraja ožujka i početka svibnja 2014.

(46)

Banka pruža univerzalne bankarske usluge uglavnom u Grčkoj te središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (Rumunjska, Bugarska, Srbija, Albanija, Ukrajina i Cipar). Ona nudi čitav raspon bankarskih i financijskih proizvoda i usluga stanovništvu i poduzećima. Posluje sa stanovništvom, poslovnim i privatnim subjektima, pruža usluge upravljanja imovinom, riznice i investicijskog bankarstva. Sjedište Banke nalazi se u Grčkoj i njezine su dionice uvrštene na Atenskoj burzi. Banka je na dan 30. prosinca 2012. imala ukupno 18 597 zaposlenika (28).

(47)

Banka je sudjelovala u programu UPS-a te razmijenila GDO-ove i kredite povezane s državom u nominalnom iznosu od 7,7 milijardi EUR. Njezin ukupni trošak povezan s UPS-om iznosio je oko 5 911 milijuna EUR prije oporezivanja i u potpunosti je knjižen u njezinim poslovnim knjigama za 2011. (29) Tijekom programa otkupa iz prosinca 2012. Banka je prodala nove GDO-ove koje je dobila u okviru UPS-a po cijeni znatno nižoj od njihove nominalne vrijednosti. Tom su prodajom stvoreni gubitci od novih GDO-ova.

(48)

Ključni podaci za Banku iz prosinca 2010., prosinca 2011., prosinca 2012. i prosinca 2013. (konsolidirani podaci) prikazani su u tablici 5.

Tablica 5.

Ključni podaci o banci Piraeus za 2010., 2011., 2012. i 2013.

(49)

U tablici 5. prikazano je da je, osim golemih gubitaka uknjiženih 2011. zbog programa UPS-a (5 911 milijuna EUR (31)), Banka pretrpjela pad prihoda (prouzročen, među ostalim, većim troškom depozita) i sve veće gubitke od umanjenja vrijednosti u svojim kreditnim portfeljima u Grčkoj i u inozemstvu do sredine 2012. U pogledu likvidnosti Banka je pretrpjela veliku štetu od odljeva depozita. Stanje se donekle popravilo nakon što je Banka počela s preuzimanjima u srpnju 2012.

(50)

U okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. Grčka središnja banka procijenila je potrebe Banke za kapitalom na 465 milijuna EUR za osnovni scenarij.

(51)

Banka je u ožujku 2014. pokrenula povećanje kapitala od 1 752 milijuna EUR kako bi pokrila potrebe za kapitalom spomenute u uvodnoj izjavi 50. i otplatila 940 milijuna EUR u povlaštenim dionicama koje je držala Grčka (32). Za razliku od povećanja kapitala Eurobanke iz travnja 2014. GFFS nije obvezao Banku da unese kapital u okviru povećanja kapitala u slučaju nedostatne potražnje privatnih ulagatelja. Povećanje kapitala Banke postignuto je kroz ponudu vlasničkog kapitala bez prava prvokupa (tj. povećanje kapitala s ukidanjem prava prvokupa) međunarodnim ulagateljima i javnu ponudu u Grčkoj. Utvrđena je cijena upisa od 1,7 EUR po dionici.

(52)

Banka je nakon povećanja kapitala 22. svibnja 2014. objavila da je Grčkoj isplatila povlaštene dionice u ukupnom iznosu od 750 milijuna EUR (33).

(53)

Grčka je 1929. osnovala banku ATE kao neprofitnu organizaciju. Do ranih 1990.-ih banka ATE bila je specijalizirana financijska institucija koja je podupirala razvoj poljoprivrednog sektora u ime grčke države. To je društvo u prosincu 2000. uvršteno na Atensku burzu. Dana 14. studenog 2011. Grčka je bila glavni dioničar banke ATE s udjelom od 89,9 %.

(54)

Banka ATE djelovala je u svim bankarskim djelatnostima, sa stanovništvom i poslovnim subjektima, pružala je financijske usluge poput djelatnosti osiguranja i lizinga te je stekla velike udjele u društvima koja posluju u nefinancijskim sektorima, uključujući industriju proizvodnje šećera i mljekarsku industriju.

(55)

U srpnju 2012. banka ATE pružala je svoje usluge kroz mrežu od 468 podružnica i imala je 5 024 zaposlenika. Njezini ukupni depoziti u srpnju 2012. iznosili su 14,9 milijardi EUR za ukupnu imovinu od 21,8 milijardi EUR (34).

(56)

Banka ATE je od 2006. svoje usluge pružala i izvan Grčke s udjelom od 74 % u banci ATE Rumunjska i udjelom od 20,3 % redovnih dionica i 25 % povlaštenih dionica u banci AIKBanka Srbija.

(57)

Teškoće banke ATE nastale su prije grčke dužničke krize uglavnom kao rezultat slabe kvalitete imovine i tradicionalno niske profitabilnosti uslijed umanjenja vrijednosti. Nadalje, grčka dužnička kriza utjecala je na sve grčke banke, uključujući ATE, i to na dva načina: i. gubitak pristupa Grčke međunarodnim tržištima duga značajno je utjecao na likvidnost grčkih banaka i ii. kvaliteta imovine pala je, a umanjenje vrijednosti je poraslo.

(58)

Grčka je u travnju 2011. dokapitalizirala banku ATE s 1 445 milijuna EUR (taj je iznos uključivao 675 milijuna EUR koji su prvobitno dodijeljeni u okviru grčke mjere dokapitalizacije). Osim toga, banka ATE primila je i likvidnosnu potporu u iznosu od 6 103 milijuna EUR. Komisija je odobrila te mjere u Odluci o restrukturiranju banke ATE.

(59)

Unatoč tome, u drugoj polovici 2011. situacija u pogledu kapitala u banci ATE pogoršala se, uglavnom zbog njezina sudjelovanja u programu UPS-a. Kako je prikazano u tablici 2. njezin ukupni trošak povezan s UPS-om iznosio je oko 4 329 milijuna EUR prije oporezivanja i u potpunosti je knjižen u njezinim poslovnim knjigama za 2011. Kako je prikazano u tablici 3., potrebe za kapitalom Prenesenih djelatnosti banke ATE procijenjene su na 4 920 milijuna EUR.

(60)

Grčka je 22. ožujka 2012. dostavila izvješće Središnje banke Grčke u kojemu se predlaže rješavanje banke ATE kroz postupak kupovine i pripajanja Prenesenih djelatnosti banke ATE, dok bi se preostala imovina i obveze riješile putem loše banke. Banka i još jedna velika grčka banka GFFS-u dostavile su neobvezujuće ponude. Upravni odbor GFFS-a odobrio je ponudu Banke 26. srpnja 2012.

(61)

Središnja banka Grčke pokrenula je prijenos Prenesenih djelatnosti banke ATE na Banku (35)27. srpnja 2012.

(62)

Kako su prenesene djelatnosti banke ATE sadržavale manje imovine po fer vrijednosti od obveza, u skladu s odlukom Središnje banke Grčke od 28. siječnja 2013. GFFS je morao nadoknaditi razliku između prenesene imovine i prenesenih obveza, odnosno manjak financijskih sredstava. Središnja banka Grčke zaključila je na temelju rezultata revizije da manjak financijskih sredstava iznosi 7 471 milijun EUR, a GFFS je Banci dodijelio obveznice Europskog fonda za financijsku stabilnost („obveznice EFFS-a”) u vrijednosti od 7 471 milijun EUR.

(63)

Osim toga, GFFS se obvezao da će Banci osigurati kapital kako bi se Prenesene djelatnosti banke ATE dokapitalizirale za do 9 %. Prvobitno je iznos određen na 500 milijuna EUR, ali je konačni iznos utvrđen na 570 milijuna EUR. GFFS je u Banku unio konačni iznos za redovne dionice u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(64)

Banka je preuzela Prenesene djelatnosti banke ATE za kupoprodajnu cijenu od 95 milijuna EUR.

(65)

Banka Geniki osnovana je 1937. Banka Geniki pružala je financijske usluge stanovništvu i poslovnim subjektima te je pružala usluge na tržištima kapitala. Banka Société Générale 2004. preuzela je većinski paket dionica u banci Geniki. Banka Geniki poslovala je u 104 podružnice, a 31. prosinca 2012. imala je 1 391 zaposlenika (36). Ukupna imovina iznosila je 2,6 milijardi EUR, ukupni neto krediti iznosili su 1,9 milijardi EUR, a depoziti oko 2 milijarde EUR (37).