(1)

Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Kyotski protokol”) stupio je na snagu 16. veljače 2005. i sadržava pravno obvezujuće obveze smanjenja emisija u prvom obvezujućem razdoblju, od 2008. do 2012., za stranke navedene u Dodatku B. Unija je odobrila Kyotski protokol Odlukom Vijeća 2002/358/EZ (1). Unija i njezine države članice ratificirale su Kyotski protokol te su se sporazumjele da će zajednički ispuniti svoje obveze u prvom obvezujućem razdoblju. Island je ratificirao Kyotski protokol 23. svibnja 2002.

(2)

Vijeće je na sastanku 15. prosinca 2009. pozdravilo zahtjev Islanda da svoje obveze iz drugog obvezujućeg razdoblja ispunjava zajednički s Unijom i njezinim državama članicama te je pozvalo Komisiju da dostavi preporuku za otvaranje potrebnih pregovora o sporazumu s Islandom u skladu s načelima i kriterijima utvrđenima u klimatskom i energetskom paketu Unije.

(3)

Na Konferenciji o klimi u Dohi u prosincu 2012. sve stranke Kyotskog protokola dogovorile su Izmjenu iz Dohe kojom se utvrđuje drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola koje počinje 1. siječnja 2013. i završava 31. prosinca 2020. Izmjenom iz Dohe mijenja se Dodatak B Kyotskom protokolu, utvrđuju se daljnje pravno obvezujuće obveze ublažavanja za stranke navedene u tom dodatku u drugom obvezujućem razdoblju te se mijenjaju i dodatno utvrđuju odredbe o provedbi obveza stranaka tijekom drugog obvezujućeg razdoblja.

(4)

Ciljevi za Uniju, njezine države članice i Island navedeni su u Izmjeni iz Dohe uz bilješku u kojoj je pojašnjeno da se ti ciljevi temelje na shvaćanju da će biti ispunjeni zajednički, u skladu s člankom 4. Kyotskog protokola. Unija, njezine države članice i Island objavili su poslije usvajanja Izmjene iz Dohe 8. prosinca 2012. i zajedničku izjavu u kojoj izražavaju svoju namjeru da zajednički ispune svoje obveze u drugom obvezujućem razdoblju. Izjava je dogovorena na ad hoc sastanku ministara EU-a u Dohi, a Vijeće ju je potvrdilo 17. prosinca 2012.

(5)

U toj su izjavi Unija, njezine države članice i Island izjavili, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Kyotskog protokola kojim se dopušta strankama da zajednički ispunjavaju svoje obveze iz članka 3. Kyotskog protokola, da će se članak 3. stavak 7.b Kyotskog protokola primjenjivati na zajedničku dodijeljenu kvotu na temelju sporazuma o zajedničkom ispunjavanju obveza Unije, njezinih država članica, Hrvatske i Islanda te da se neće primjenjivati pojedinačno na države članice, Hrvatsku ili Island.

(6)

Člankom 4. stavkom 1. Kyotskog protokola od stranaka koje se sporazume da će zajednički ispunjavati svoje obveze iz članka 3. Kyotskog protokola zahtijeva se da u tom sporazumu utvrde odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu svakoj od stranaka tog sporazuma. Člankom 4. stavkom 2. Kyotskog protokola od stranaka sporazuma o zajedničkom ispunjavanju obveza zahtijeva se da obavijeste tajništvo Kyotskog protokola o uvjetima tog sporazuma na dan polaganja svojih isprava o ratifikaciji ili odobrenju.

(7)

Vijeće je 17. prosinca 2013. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore o sporazumu o zajedničkom ispunjavanju obveza između Unije, njezinih država članica i Islanda.

(8)

Komisija je u ime Unije u pregovorima dogovorila Sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islanda, s druge strane, o sudjelovanju Islanda u zajedničkom ispunjavanju obveza Europske unije, njezinih država članica i Islanda u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Sporazum”).

(9)

Kako bi se osiguralo da obveze Islanda u okviru zajedničkog ispunjavanja obveza budu utvrđene i primijenjene na nediskriminirajući način te istovjetno za Island i države članice, razina emisija za Island utvrđena je na način koji je u skladu s količinskom obvezom smanjenja emisija iz trećeg stupca Dodatka B Kyotskom protokolu, kako je izmijenjen Izmjenom iz Dohe, i sa zakonodavstvom Unije, uključujući klimatski i energetski paket iz 2009., te s načelima i kriterijima na kojima se temelje ciljevi iz tog zakonodavstva.

(10)

Sporazum bi trebalo potpisati u ime Unije, podložno njegovu kasnijem sklapanju,

(1)

Vijeće je 4. veljače 2011. donijelo Uredbu (EU) br. 101/2011.

(2)

Na temelju preispitivanja popisa iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 101/2011, unosi za tri osobe trebali bi se izmijeniti.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 101/2011 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 43/2014 (2) utvrđuju se kvote za 2014.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2014.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

(1)

Najveća dopuštena količina rezidua (NDK) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih primjeni u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima kod životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se upotrebljavaju u uzgoju životinja utvrđuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009.

(2)

Farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija s obzirom na NDK-ove u hrani životinjskog podrijetla utvrđeni su u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2).

(3)

Metilprednizolon je trenutačno uvršten u tablicu 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 kao dopuštena tvar u mišićima, masnom tkivu, jetri, bubrezima i mlijeku goveda.

(4)

Europskoj agenciji za lijekove podnesen je zahtjev za proširenje postojećeg unosa za metilprednizolon na kopitare.

(5)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 Europska agencija za lijekove razmatra mogućnost uporabe utvrđenih najvećih dopuštenih količina rezidua za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja, ili utvrđene najveće dopuštene količine rezidua za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta životinja za drugu vrstu životinja.

(6)

Odbor za veterinarsko-medicinske proizvode preporučio je utvrđivanje NDK-a za metilprednizolon za kopitare i ekstrapolaciju NDK-a za metilprednizolon u kravljem mlijeku na konjsko mlijeko.

(7)

Unos za metilprednizolon u tablici 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 stoga treba izmijeniti kako bi se uključio NDK za mišiće, masno tkivo, jetru, bubrege i mlijeko kopitara.

(8)

Zainteresiranim je stranama primjereno omogućiti razuman rok za poduzimanje eventualnih mjera u cilju usklađivanja s novim NDK-om.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

(1)

Najveća dopuštena količina rezidua (NDK) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih primjeni u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima kod životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se upotrebljavaju u uzgoju životinja utvrđuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009.

(2)

Farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija s obzirom na NDK-ove u hrani životinjskog podrijetla utvrđeni su u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2).

(3)

Gamitromicin je trenutačno uvršten u tablicu 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 kao dopuštena tvar u masnom tkivu, jetri i bubrezima goveda, isključujući životinje čije je mlijeko namijenjeno prehrani ljudi.

(4)

Europskoj agenciji za lijekove podnesen je zahtjev za produljenje postojećeg unosa za gamitromicin koji se koristi za svinje.

(5)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009, Europska agencija za lijekove razmatra mogućnost uporabe utvrđenih najvećih dopuštenih količina rezidua za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja, ili utvrđene najveće dopuštene količine rezidua za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta životinja za drugu vrstu životinja. Odbor za veterinarsko-medicinske proizvode zaključio je da se ekstrapolacija na druge vrste životinja namijenjene proizvodnji hrane za tu tvar ne podržava.

(6)

Unos za gamitromicin u tablici 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti kako bi uključivao NDK za svinje.

(7)

Primjereno je odrediti razuman rok u kojem će dionici poduzeti mjere koje bi mogle biti potrebne za usklađivanje s novoutvrđenim NDK-ovima.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

(1)

Najveća dopuštena količina rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih primjeni u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima kod životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se upotrebljavaju u uzgoju životinja utvrđuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009.

(2)

Farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija s obzirom na NDK-ove u hrani životinjskog podrijetla utvrđeni su u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2).

(3)

Doksiciklin je trenutačno uvršten u tablicu 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 kao dopuštena tvar za goveda, svinje i perad, primjenjiva na mišiće, jetru i bubrege goveda, ne uključujući životinje čije je mlijeko namijenjeno prehrani ljudi, te na mišiće, kožu i masno tkivo, jetru i bubrege svinja i peradi, ne uključujući životinje čija su jaja namijenjena prehrani ljudi.

(4)

Europskoj agenciji za lijekove podnesen je zahtjev za proširenje postojećeg unosa za doksiciklin na kuniće.

(5)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 Europska agencija za lijekove razmatra mogućnost uporabe utvrđenih najvećih dopuštenih količina rezidua za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja, ili utvrđene najveće dopuštene količine rezidua za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta životinja za drugu vrstu životinja. Odbor za veterinarsko-medicinske proizvode preporučio je utvrđivanje NDK-a za doksiciklin za kuniće i ekstrapolaciju NDK-ova za doksiciklin koji se odnose na goveda, svinje, perad i kuniće na sve vrste životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane.

(6)

Unos za doksiciklin u tablici 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 stoga treba izmijeniti kako bi se uključio MRL za sve vrste životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, primjenjiv na mišiće, masno tkivo, jetru i bubrege, ne uključujući životinje čiji su mlijeko i jaja namijenjeni prehrani ljudi.

(7)

Zainteresiranim je stranama primjereno omogućiti razuman rok za poduzimanje eventualnih mjera u cilju usklađivanja s novim NDK-om.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

(1)

Najveća dopuštena količina rezidua (NDK) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima za životinje koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se upotrebljavaju u uzgoju životinja utvrđuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009.

(2)

Farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija s obzirom na NDK-ove u hrani životinjskog podrijetla utvrđeni su u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2).

(3)

Tulatromicin je trenutačno uvršten u tablicu 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 kao dopuštena tvar za goveda i svinje, primjenjiva na mišiće, masno tkivo (kožu i masno tkivo za svinje), jetru i bubrege, ne uključujući životinje čije je mlijeko namijenjeno prehrani ljudi. Privremeni NDK za tu tvar utvrđen za goveda i svinje istječe 1. siječnja 2015.

(4)

Europskoj agenciji za lijekove podnesen je zahtjev za produljenje postojećeg unosa za ovce primjenjiv na mišiće, masno tkivo, jetru i bubrege.

(5)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009, Europska agencija za lijekove razmatra mogućnost uporabe utvrđene najveće dopuštene količine rezidua za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja, ili utvrđenu najveću dopuštenu količinu rezidua za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta životinja za drugu vrstu životinja. Odbor za veterinarsko-medicinske proizvode preporučio je produljenje NDK-a za ovce i ekstrapolaciju NDK-ova s ovaca na koze.

(6)

Unos za tulatromicin u tablici 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti kako bi uključivao NDK za ovce i koze.

(7)

Zainteresiranim je stranama primjereno omogućiti razuman rok za poduzimanje eventualnih mjera u cilju usklađivanja s novim NDK-om.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

(1)

Člankom 2. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1918/2006 (2) utvrđena su mjesečna ograničenja količine maslinovog ulja za koje se mogu izdati uvozne dozvole u okviru ukupnog opsega kvote iz stavka 1. tog članka.

(2)

Kako bi se olakšala trgovina maslinovim uljem između Unije i Tunisa za tekuću godinu proizvodnje, potrebno je odstupati od Uredbe (EZ) br. 1918/2006 i odobriti različita mjesečna ograničenja za razdoblje od 1. veljače 2015. do 31. listopada 2015. ne dovodeći u pitanje ukupni opseg carinske kvote utvrđen člankom 2. stavkom 1. te Uredbe.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

—

do 9 000 tona mjesečno za veljaču i ožujak, i

—

do 8 000 tona mjesečno od travnja do listopada.

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (1) („Sporazum”) potpisan je 6. listopada 2010.

(2)

Sporazum se, na temelju svojeg članka 15.10. stavka 5., privremeno primjenjuje od 1. srpnja 2011. do dovršetka postupaka za njegovo zaključenje.

(3)

Člankom 15.1. Sporazuma osniva se Odbor za trgovinu čija je zadaća, među ostalim, pobrinuti se da Sporazum uredno djeluje i nadzirati rad svih specijaliziranih odbora.

(4)

U skladu s člankom 15.2. Sporazuma, specijalizirani odbori osnivaju se pod pokroviteljstvom Odbora za trgovinu. Jedan od tih specijaliziranih odbora je, u skladu s člankom 2.16. Sporazuma, Odbor za trgovinu robom.

(5)

Na temelju točke 2. Dodatka 2-A-1 uz Sporazum, Koreja može za upravljanje i provedbu tarifnih kvota za mlijeko i vrhnje, maslac, med i naranče podrijetlom iz Unije na temelju Sporazuma rabiti dražbeni sustav. Uvjete dražbenog sustava treba utvrditi zajedničkim sporazumom stranaka u okviru Odbora za trgovinu robom.

(6)

Na temelju točke 3. Dodatka 2-A-1 uz Sporazum, Koreja može upotrijebiti sustav izdavanja dozvola za upravljanje određenim tarifnim kvotama i njihovu provedbu. Stranke se u okviru Odbora za trgovinu robom dogovaraju o politici i postupcima koji se tiču sustava dozvola, uključujući i podobnost za dobivanje količina tarifnih kvota, te o svim promjenama politike ili postupaka.

(7)

Potrebno je utvrditi stajalište koje će se zauzeti u ime Unije u Odboru za trgovinu robom u pogledu pravila o upravljanju tarifnim kvotama.

(8)

Zajednička će se odluka donijeti razmjenom nota između Unije i Koreje koju u ime Unije potpisuje predstavnik Komisije.

(9)

Stajalište Unije u okviru Odbora o trgovini robom trebalo bi se stoga temeljiti na nacrtu Odluke Odbora za trgovinu robom priloženom ovoj Odluci,

(1)

Dopisom evidentiranim pri Glavnom tajništvu Komisije 13. veljače 2014. Rumunjska je zatražila odobrenje za produljenje primjene mjere odstupanja od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ kako bi nastavila ograničavati pravo na odbitak za izdatke povezane s određenim motornim cestovnim vozilima koja se ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe. Dopisom evidentiranim pri Komisiji 15. rujna 2014. Rumunjska je dopunila svoj zahtjev izvješćem o primjeni Provedbene odluke Vijeća 2012/232/EU (2).

(2)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisom od 12. studenoga 2014. obavijestila druge države članice o zahtjevu Rumunjske. Dopisom od 13. studenoga 2014. Komisija je obavijestila Rumunjsku da ima sve informacije koje smatra potrebnima za razmatranje zahtjeva.

(3)

Člankom 168. Direktive 2006/112/EZ poreznom se obvezniku dopušta odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) obračunatog za isporuku robe i usluga koje je primio u onoj mjeri u kojoj su ta roba i usluge upotrijebljeni za potrebe njegovih oporezovanih transakcija. Članak 26. stavak 1. točka (a) te direktive sadržava zahtjev za obračun PDV-a kada se imovina određenog poslovanja koristi u privatne svrhe poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika ili, općenitije, za svrhe koje nisu poslovnog karaktera.

(4)

Provedbenom odlukom 2012/232/EU Rumunjskoj je dopuštena primjena mjere odstupanja na temelju članka 395. stavka 1. Direktive 2006/112/EZ kako bi ograničila na 50 % pravo na odbitak ulaznog PDV-a za kupovine, nabavke unutar EU-a, uvoz, najam i zakup motornih vozila i PDV-a na troškove povezane s takvim vozilima, uključujući gorivo, kada se vozila ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe.

(5)

Provedbena odluka 2012/232/EU prestala je važiti 31. prosinca 2014.

(6)

Kako bi se osigurala nesmetana primjena mjere odstupanja, primjereno je da se ova Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2015.

(7)

U skladu s člankom 4. stavkom 2. drugim podstavkom Provedbene odluke 2012/232/EU Rumunjska je Komisiji dostavila izvješće o provedbi te Odluke, uključujući pregled ograničenja postotka koje se primjenjuje na pravo na odbitak. Kao i u odstupanju koje je dosad bilo na snazi, Rumunjska i dalje smatra da je stopa od 50 % opravdana.

(8)

Smatra se da će odstupanje imati samo zanemariv učinak na sveukupni prikupljeni prihod od poreza u fazi konačne potrošnje i neće imati negativan učinak na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a. Rumunjskoj bi stoga trebalo odobriti primjenu mjere u ograničenom razdoblju do 31. prosinca 2017.

(9)

Ako Rumunjska zatraži dodatno produljenje mjere odstupanja nakon 2017., Komisiji je potrebno najkasnije do 31. ožujka 2017. dostaviti novo izvješće zajedno sa zahtjevom za produljenje,

(1)

Vijeće je 31. siječnja 2011. donijelo Odluku 2011/72/ZVSP (1).

(2)

Mjere ograničavanja utvrđene u Odluci 2011/72/ZVSP primjenjuju se do 31. siječnja 2015. Na temelju preispitivanja te Odluke, te mjere ograničavanja trebalo bi produljiti do 31. siječnja 2016. Unose za tri osobe treba izmijeniti.

(3)

Odluku 2011/72/ZVSP trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način,

1.

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

2.

Prilog se mijenja kako je određeno u Prilogu ovoj Odluci.

(1)

Proizvođač Robert Bosch GmbH („podnositelj zahtjeva”) podnio je 2. prosinca 2013. i 6. svibnja 2014. sljedeća dva zahtjeva za odobrenje učinkovitih alternatora proizvođača Robert Bosch GmbH kao inovativne tehnologije:

(2)

Potpunost dvaju zahtjeva ocijenjena je u skladu s člankom 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 725/2011 (2). Komisija je ustanovila da izvornom zahtjevu nedostaju neke relevantne informacije koje se odnose na inovativnu tehnologiju br. 1 te je od podnositelja zahtjeva zatražila da dopuni zahtjev. Podnositelj zahtjeva dostavio je informacije 6. svibnja 2014. Ustanovljeno je da su oba zahtjeva potpuna i razdoblje kojim Komisija raspolaže za njihovu ocjenu započelo je na dan nakon datuma službenog primitka zahtjeva, tj. 7. svibnja 2014. u oba slučaja.

(3)

Oba zahtjeva ocijenjena su u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009, Provedbenom uredbom (EU) br. 725/2011 i Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 (Tehničke smjernice) (3).

(4)

Zahtjev br. 1 odnosi se na visokoučinkoviti alternator s visokoučinkovitim diodama (HED) proizvođača Robert Bosch GmbH. U visokoučinkovitim alternatorima s visokoučinkovitim diodama (HED) upotrebljavaju se optimalna konstrukcija sastavnih dijelova i visokoučinkovite diode. Osim nove tehnologije visokoučinkovitih dioda (HED), alternator podnositelja zahtjeva ima veću učinkovitost u usporedbi s osnovnim alternatorom zbog smanjenja gubitaka željeza statora optimizacijom čelika i laminiranja, optimizacijom duljine željeza statora i poprečnog presjeka zuba, optimizacijom zračnog raspora između rotora i statora i optimizacijom komore kandžastih polova rotora te optimizacijom faznog otpora. Ta se tehnologija stoga razlikuje od drugih učinkovitih alternatora koji su Provedbenom odlukom Komisije 2013/341/EU (4) i Provedbenom odlukom Komisije 2014/465/EU (5) odobreni kao ekološka inovacija.

(5)

Zahtjev br. 2 odnosi se na visokoučinkoviti alternator sa sinkronim aktivnim ispravljanjem (SAR) proizvođača Robert Bosch GmbH. Taj alternator ima učinkovitost od najmanje 78 %. Glavno je povećanje učinkovitosti postignuto uvođenjem aktivnog ispravljanja pomoću modula MOSFET, tj. uporabom tehnologije metal-oksidnog poluvodičkog tranzistora s efektom polja. Osim toga, visokoučinkoviti alternator podnositelja sa sinkronim aktivnim ispravljanjem (SAR) ima veću učinkovitost u usporedbi s osnovnim alternatorom zbog smanjenja gubitaka željeza statora optimizacijom čelika i laminiranja, optimizacijom duljine željeza statora i poprečnog presjeka zuba, optimizacijom zračnog raspora između rotora i statora i optimizacijom komore kandžastih polova rotora te optimizacijom faznog otpora. Ta se tehnologija stoga razlikuje od drugih učinkovitih alternatora koji su Provedbenom odlukom 2013/341/EU i Provedbenom odlukom 2014/465/EU odobreni kao ekološka inovacija te od visokoučinkovitog alternatora s visokoučinkovitim diodama (HED) iz zahtjeva br. 1.

(6)

Komisija je ustanovila da informacije dostavljene u oba zahtjeva pokazuju kako su ispunjeni uvjeti i kriteriji iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 te članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(7)

Podnositelj zahtjeva dokazao je da oba visokoučinkovita alternatora kakva su opisana u ovom zahtjevu nisu ugrađena u više od 3 % novih osobnih automobila registriranih u referentnoj godini 2009.

(8)

Kako bi se ustanovilo koliku će uštedu CO2 ta inovativna tehnologija omogućiti kada bude ugrađena u vozilo, potrebno je definirati standardno vozilo u odnosu na koje će se uspoređivati učinkovitost vozila opremljenog inovativnom tehnologijom, kao što je određeno člancima 5. i 8. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Komisija smatra da je primjereno da se alternator s učinkovitošću od 67 % uzme u obzir kao prikladna osnovna tehnologija u slučaju da se inovativna tehnologija ugrađuje u novu vrstu vozila. Ako se učinkoviti alternatori proizvođača Robert Bosch GmbH ugrađuju u postojeći tip vozila, osnovna tehnologija trebala bi biti alternator najnovije verzije tog tipa vozila koja je stavljena na tržište.

(9)

Podnositelj zahtjeva dostavio je u oba zahtjeva metodologiju za ispitivanje smanjenja emisija CO2 u koju su uključene formule koje su u skladu s formulama opisanima u Tehničkim smjernicama za pojednostavljeni pristup u pogledu učinkovitih alternatora. Komisija smatra da će se metodologijom ispitivanja osigurati rezultati ispitivanja koji su provjerljivi, ponovljivi i usporedivi i da je sposobna na realističan način dokazati da su koristi inovativne tehnologije u vezi s emisijama CO2 snažno statistički značajne u skladu s člankom 6. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(10)

Komisija napominje da su metodologija ispitivanja podnositelja zahtjeva i formule za izračun uštede CO2 u oba slučaja u svim aspektima istovjetne metodologiji utvrđenoj u Prilogu Provedbenoj odluci 2013/341/EU. Shodno tome Komisija smatra da bi se metodologija navedena u Provedbenoj odluci 2013/341/EU trebala upotrebljavati za određivanje smanjenja emisija CO2 zahvaljujući upotrebi visokoučinkovitog alternatora s visokoučinkovitim diodama (HED) proizvođača Robert Bosch GmbH i visokoučinkovitog alternatora sa sinkronim aktivnim ispravljanjem (SAR) proizvođača Robert Bosch GmbH.

(11)

Na temelju toga Komisija smatra da je podnositelj zahtjeva na zadovoljavajući način pokazao da smanjenje emisije koje se postiže inovativnom tehnologijom iznosi najmanje 1 g CO2/km.

(12)

Komisija napominje da se uštede obiju inovativnih tehnologija mogu djelomično dokazati u standardiziranom ispitnom ciklusu i da bi stoga konačnu ukupnu uštedu koju treba potvrditi trebalo utvrditi u skladu s člankom 8. stavkom 2. drugim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(13)

Komisija je utvrdila da je izvješće o provjeri, kojim se potkrepljuju rezultati navedeni u zahtjevima, izradilo neovisno ovlašteno tijelo TÜV SÜD Industrie Service GmbH.

(14)

Na temelju toga Komisija zaključuje da nema primjedbi u vezi s odobrenjem obiju predmetnih inovativnih tehnologija.

(15)

Za potrebe utvrđivanja opće oznake ekološke inovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s Prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) treba odrediti pojedinačne oznake koje će se upotrebljavati za inovativnu tehnologiju odobrenu u skladu s ovom Provedbenom odlukom.

(16)

Svi proizvođači koji žele imati koristi od smanjenja svojih prosječnih specifičnih emisija CO2 kako bi zadovoljili svoj specifični cilj u pogledu emisija pomoću ušteda CO2 korištenjem inovativne tehnologije odobrene ovom Provedbenom odlukom trebali bi se u svojem zahtjevu za certifikat o EZ homologaciji za predmetna vozila u skladu s člankom 11. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011 pozvati na ovu Odluku,