17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/1

(1)

U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) primjenjuje se, u odnosu na postupak i uvjete za odobravanje, na aktivne tvari za koje je odluka donesena u skladu s člankom 6. stavkom 3. te Direktive prije 14. lipnja 2011. Odlukom Komisije 2004/686/EZ (3) potvrđeno je da gama-cihalotrin ispunjuje uvjete iz članka 80. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ Ujedinjena Kraljevina primila je 4. studenoga 2003. od trgovačkog društva Cheminova A/S zahtjev za uvrštenje aktivne tvari gama-cihalotrin u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Odlukom 2004/686/EZ potvrđeno je da je dokumentacija „cjelovita” te se može smatrati da u načelu ispunjuje zahtjeve u pogledu podataka i informacija iz priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

(3)

Za tu su aktivnu tvar ocijenjeni učinci na zdravlje ljudi, zdravlje životinja te na okoliš u skladu s odredbama iz članka 6. stavaka 2. i 4. Direktive 91/414/EEZ za uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva. Imenovana država članica izvjestiteljica, Ujedinjena Kraljevina, dostavila je 25. siječnja 2008. nacrt izvješća o ocjeni. U skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe Komisije (EU) br. 188/2011 (4) od podnositelja zahtjeva zatražene su dodatne informacije. Ocjena dodatnih podataka koju je sastavila Ujedinjena Kraljevina dostavljena je u obliku dopuna nacrtu izvješća o ocjeni 13. rujna 2012.

(4)

Nacrt izvješća o ocjeni pregledale su države članice i Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”). Agencija je 4. veljače 2014. Komisiji dostavila svoj zaključak o ocjeni rizika od pesticida koji sadržavaju aktivnu tvar gama-cihalotrin (5). Taj su nacrt izvješća o ocjeni i zaključak Agencije pregledale države članice i Komisija u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te su ga finalizirale 10. listopada 2014. u obliku izvješća Komisije o pregledu za gama-cihalotrin.

(5)

Razna su ispitivanja pokazala kako se za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin može očekivati da načelno ispunjuju zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) i članku 5. stavku 3. Direktive 91/414/EEZ, posebno u pogledu uporaba koje su ispitane i iscrpno opisane u izvješću Komisije o pregledu. Stoga je primjereno odobriti gama-cihalotrin.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, postaviti određene uvjete i ograničenja. Posebno je primjereno zatražiti dodatne potvrdne informacije.

(7)

Prije izdavanja odobrenja državama članicama i zainteresiranim stranama treba omogućiti primjereno razdoblje za pripremu za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja.

(8)

Ne dovodeći u pitanje obveze predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009 koje proizlaze iz odobrenja i uzimajući u obzir posebnu situaciju nastalu prijelazom s Direktive 91/414/EEZ na Uredbu (EZ) br. 1107/2009, treba primijeniti sljedeće. Nakon izdavanja odobrenja državama članicama treba omogućiti šestomjesečno razdoblje za preispitivanje odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin. Države članice prema potrebi mijenjaju, zamjenjuju ili oduzimaju odobrenja. Odstupajući od tog roka, treba predvidjeti dulje razdoblje za dostavu i ocjenu cjelovite dokumentacije iz Priloga III., kako je utvrđeno u Direktivi 91/414/EEZ, za svako sredstvo za zaštitu bilja i svaku predviđenu uporabu u skladu s jedinstvenim načelima.

(9)

Iskustvo stečeno uvrštenjem aktivnih tvari ocijenjenih u okviru Uredbe Komisije (EEZ) br. 3600/92 (6) u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ pokazalo je da može doći do poteškoća u tumačenju obveza nositelja postojećih odobrenja u pogledu pristupa podacima. Stoga je, radi izbjegavanja daljnjih poteškoća, potrebno pojasniti obveze država članica, a posebno obvezu provjere ima li nositelj odobrenja pristup dokumentaciji koja ispunjava zahtjeve iz Priloga II. toj Direktivi. Tim se pojašnjenjem, međutim, državama članicama ili nositeljima odobrenja ne nameću nove obveze u odnosu na do sada donesene direktive o izmjeni Priloga I. toj Direktivi ili uredbe o odobravanju aktivnih tvari.

(10)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 treba na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (7).

(11)

Također je primjereno državama članicama dopustiti produženje privremenih odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin, kako bi im se omogućilo dovoljno vremena za ispunjivanje obveza propisanih u ovoj Uredbi u pogledu navedenih privremenih odobrenja.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

u slučaju da sredstvo sadržava gama-cihalotrin kao jedinu aktivnu tvar, prema potrebi mijenjaju ili oduzimaju odobrenje najkasnije do 30. rujna 2016.; ili

(b)

u slučaju da sredstvo sadržava gama-cihalotrin kao jednu od više aktivnih tvari, prema potrebi mijenjaju ili oduzimaju odobrenje do 30. rujna 2016. ili do datuma utvrđenog za izmjenu ili oduzimanje u odgovarajućem aktu ili aktima kojima su dotična tvar ili tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ ili kojima su dotična tvar ili tvari odobrene, ovisno o tome što je nastupilo kasnije.

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/6

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1101/2014 (2) predviđaju se izmjene oznaka KN za mliječne proizvode iz poglavlja 4. s učinkom od 1. siječnja 2015.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2535/2001 (3) utvrđuju se detaljna pravila u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i otvaranja carinskih kvota. Kako bi se uključile izmjene oznaka KN za mliječne proizvode, potrebno je ažurirati priloge I., II. i VII.a toj Uredbi.

(3)

Članak 4. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 2535/2001 odnosi se na oznake KN koje se brišu s učinkom od 1. siječnja 2015. Osim toga, Prilogom 3., koji se odnosi na povlastice za sireve, Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima (4), odobrenim Odlukom 2002/309/EZ, Euratom Vijeća i Komisije (5), predviđa se potpuna liberalizacija dvostrane trgovine sirevima od 2007. Stoga je ta odredba zastarjela i potrebno ju je izbrisati.

(4)

Članak 19.a stavak 1. točka (c) i članak 19.a stavak 4. točka (c) koji se odnose na Prilog VII.a dio 3. Uredbe (EZ) br. 2535/2001 i članak 20. stavak 1. točka (a) podtočka ii. koja se odnosi na Prilog II. dio C te Uredbe tiču se carinske kvote za sir i povlaštenog uvoza u primjeni Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Južne Afrike, s druge strane (6), koji je odobren Odlukom Vijeća 2004/441/EZ (7). Te se odredbe odnose na oznake KN koje se brišu s učinkom od 1. siječnja 2015. Budući da su odgovarajuća razdoblja kvote i ukidanja uvozne carine istekla, primjereno je te odredbe izbrisati.

(5)

Uredbu (EZ) br. 2535/2001 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

1.

U članku 4. briše se stavak 2.

2.

U članku 19.a brišu se stavak 1. točka (c) i stavak 4. točka (c).

3.

U članku 20. briše se stavak 1. točka (a) podtočka ii.

4.

Prilog I. izmjenjuje se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

5.

Prilog II. izmjenjuje se kako slijedi:

6.

Prilog VII.a izmjenjuje se kako slijedi:

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/13

(1)

Ruska vlada uvela je 7. kolovoza 2014. zabranu uvoza određenih proizvoda iz EU-a u Rusiju, uključujući mlijeko i mliječne proizvode. Ta je zabrana rezultirala tržišnim poremećajima i znatnim padom cijena zbog toga što je važno izvozno tržište iznenada postalo nedostupno.

(2)

Člankom 12. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 predviđeno je da javna intervencija za maslac i obrano mlijeko u prahu bude na raspolaganju od 1. ožujka do 30. rujna.

(3)

Stoga je nastala situacija u kojoj se uobičajene mjere na raspolaganju u skladu Uredbom (EU) br. 1308/2013 čine nedostatnima za uklanjanje tržišnog poremećaja.

(4)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 949/2014 (2) razdoblje javne intervencije za maslac i obrano mlijeko u prahu produljeno je do 31. prosinca 2014.

(5)

Cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu u Uniji dodatno su se smanjile, a pritisak na snižavanje cijena vjerojatno će se nastaviti.

(6)

Radi odgovora na stanje mogućeg daljnjeg smanjenja cijena i pogoršanja tržišnih poremećaja, ključno je da javna intervencija bude na raspolaganju i nakon 31. prosinca 2014.

(7)

Stoga je primjereno odrediti 1. siječnja kao početak razdoblja interventnog otkupa za maslac i obrano mlijeko u prahu u 2015.

(8)

Kako bi se ostvario neposredni učinak na tržište i pridonijelo stabilizaciji cijena, privremena mjera predviđena ovom Uredbom trebala bi stupiti na snagu dan nakon njezine objave,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/15

(1)

Provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 947/2014 (4) i (EU) br. 948/2014 (5) otvoreno je privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu s obzirom na tešku tržišnu situaciju koja je uglavnom rezultat zabrane uvoza mliječnih proizvoda iz Unije u Rusiju koju je donijela ruska vlada.

(2)

Tim je uredbama propisano da se zahtjeve za potporu može predavati do 31. prosinca 2014.

(3)

Cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu u Uniji dodatno su se smanjile i čini se da će nastaviti padati.

(4)

S obzirom na trenutačnu tržišnu situaciju primjereno je produljiti programe potpore za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/17

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 815/2008 (3) Kabo Verdeu odobreno je odstupanje od pravila o podrijetlu koja su utvrđena Uredbom (EEZ) br. 2454/93. Provedbenom Uredbom (EU) br. 439/2011 (4) Komisija je Kabo Verdeu odobrila novo odstupanje od tih pravila podrijetla. Posljednje odstupanje istječe 31. prosinca 2014.

(2)

Dopisom od 4. lipnja 2014. Kabo Verde dostavio je zahtjev za produženje tog odstupanja na neodređeno vremensko razdoblje od 1. siječnja 2015. do isteka Protokola (koji će biti objavljen) između Europske unije i Republike Kabo Verdea kojim se utvrđuju ribolovne mogućnosti i financijski doprinos predviđen Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između dviju strana koji je trenutačno na snazi ili do datuma početka primjene pravila o podrijetlu u okviru budućeg sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Unije i Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država, ovisno o tome što nastupi kasnije. Taj se zahtjev odnosi na godišnju količinu od 2 500 tona za pripremljene ili konzervirane filete skuše i 875 tona za pripremljene ili konzervirane filete frigate tune ili frigate skuše.

(3)

Od 2008. ukupne godišnje količine koje su odobrene Kabo Verdeu na temelju odstupanja pridonijele su u znatnoj mjeri poboljšanju stanja u sektoru prerade ribe u Kabo Verdeu. Te su količine u određenoj mjeri pridonijele i ponovnom oživljavanju flote Kabo Verdea za mali ribolov, što je od izrazite važnosti za tu državu. Međutim, kako bi se u potpunosti oživjela ribolovna flota Kabo Verdea do predviđene razine, potrebno je industriji za preradu ribe u Kabo Verdeu nastaviti pružati dovoljno sirovina s podrijetlom.

(4)

Zahtjev pokazuje da bi se bez tog odstupanja izrazito negativno utjecalo na sposobnost industrije za preradu ribe Kabo Verdea da nastavi izvoziti u Uniju, što bi moglo pogoršati daljnji razvoj ribolovne flote Kabo Verdea za mali pelagijski ribolov.

(5)

Potrebno je dodatno vrijeme kako bi se konsolidirali rezultati koje je Kabo Verde već postigao u svojim naporima da ponovno oživi lokalnu ribolovnu flotu. Odstupanje bi Kabo Verdeu trebalo omogućiti dovoljno vremena da se pripremi za usklađivanje s pravilima za stjecanje povlaštenog podrijetla.

(6)

Uzimajući u obzir privremenu prirodu odobrenih odstupanja u pogledu određenja pojma proizvoda s podrijetlom, nije moguće odobriti odstupanje na neodređeno vremensko razdoblje kako je Kabo Verde zatražio. Umjesto toga, odstupanje bi se trebalo odobriti na razdoblje od dvije godine u pogledu godišnjih količina od 2 500 tona za pripremljene ili konzervirane filete skuše i 875 tona za pripremljene ili konzervirane filete frigate tune ili frigate skuše, kako bi se Kabo Verdeu omogućilo da postigne usklađenost s pravilima.

(7)

Provedbenu uredbu (EU) br. 439/2011 potrebno je u skladu s time izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Odstupanje predviđeno člankom 1. primjenjuje se na proizvode izvezene iz Kabo Verdea koji su prijavljeni za puštanje u slobodni promet u Uniji ako su ispunjeni uvjeti iz članka 74. Uredbe (EEZ) br. 2454/93, tijekom razdoblja od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. i 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., do količina navedenih u Prilogu.”

2.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/20

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/22

(1)

Člankom 10. Direktive 2014/40/EU propisuje se da svako jedinično pakiranje i svako vanjsko pakiranje duhanskih proizvoda za pušenje na sebi mora imati kombinirana zdravstvena upozorenja, osim ako su izuzeti u skladu s člankom 11. Kombinirana zdravstvena upozorenja moraju sadržavati, među ostalim, jedno tekstno upozorenje iz Priloga I. i odgovarajuću fotografiju u boji iz zbirke fotografija u Prilogu II. toj Direktivi.

(2)

Isto tako, Direktivom 2014/40/EU Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje delegiranih akata kako bi se u Prilogu II. uspostavila i prilagodila zbirka fotografija, uzimajući u obzir znanstveni razvoj i tržišna kretanja.

(3)

Stoga Prilog II. Direktivi 2014/40/EU treba izmijeniti na odgovarajući način,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/28

(1)

U skladu s Protokolom o prijelaznim odredbama koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, akti institucija, tijelâ, uredâ i agencija Unije doneseni prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu zadržavaju svoje pravne učinke dok se ne stave izvan snage, ponište ili izmijene provedbom Ugovorâ.

(2)

U skladu s tim, članak 25. Odluke 2008/615/PUP primjenjiv je te Vijeće mora jednoglasno odlučiti o tome jesu li države članice provele odredbe poglavlja 6. navedene odluke.

(3)

Člankom 20. Odluke 2008/616/PUP predviđeno je da se odluke iz članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP donose na osnovi izvješća o ocjeni koje se temelji na upitniku. U vezi s automatiziranom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP, izvješće o ocjeni treba se temeljiti na ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(4)

U skladu s poglavljem 4. točkom 1.1. Priloga Odluci 2008/616/PUP, upitnik koji sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća odnosi se na svaku automatiziranu razmjenu podataka i država članica mora ga popuniti čim smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka.

(5)

Latvija je ispunila upitnik o zaštiti podataka i upitnik o razmjeni daktiloskopskih podataka.

(6)

Latvija je provela uspješan pokus s Austrijom.

(7)

Obavljen je ocjenjivački posjet Latviji i austrijski ocjenjivački tim sastavio je izvješće o ocjenjivačkom posjetu te ga je proslijedio odgovarajućoj radnoj skupini Vijeća.

(8)

Vijeću je predstavljeno cjelovito izvješće o ocjeni u kojem su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s razmjenom daktiloskopskih podataka,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/30

(1)

Europsko vijeće je 15. i 16. prosinca 2005. usvojilo „Strategiju EU-a za suzbijanje nedopuštenog gomilanja malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva i trgovanja njima”. Europsko vijeće u toj strategiji potvrđuje da je zbog obilnih zaliha SALW-a i streljiva takvo oružje lako dostupno kako civilima tako i kriminalcima, teroristima i borcima te se u njoj naglašava potreba nastavljanja preventivnog djelovanja u svrhu borbe protiv nezakonite opskrbe konvencionalnim oružjem i potražnje za njime. U strategiji se Afriku ističe kao kontinent koji je najviše pogođen utjecajem unutarnjih sukoba koje dodatno zaoštrava destabilizirajući dotok SALW-a.

(2)

Vijeće je 21. ožujka 2011. poduprlo „Strategiju Europske unije za sigurnost i razvoj u Sahelu” kojom se osigurava integrirani okvir za angažman Unije u regiji Sahelu. Jedna od četiriju komponenti djelovanja strategije usmjerena je na jačanje kapaciteta sektorâ sigurnosti, izvršavanja zakonodavstva i vladavine prava u toj regiji radi borbe protiv prijetnji i suočavanja s terorizmom i organiziranim kriminalom na način koji je učinkovitiji i više specijaliziran te radi njihovog povezivanja s mjerama dobrog upravljanja.

(3)

Dana 14. lipnja 2006. u Abuji, Nigerija i države članice Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) usvojile su Konvenciju ECOWAS-a o malom i lakom oružju, pripadajućem streljivu i drugim povezanim materijalima koja je stupila na snagu 29. rujna 2009. Dana 30. travnja 2010. u Kinshasi, Demokratska Republika Kongo, države članice Gospodarske zajednice srednjoafričkih zemalja (ECCAS) i Republika Ruanda usvojile su Srednjoafričku konvenciju za nadzor nad malim i lakim oružjem, pripadajućim streljivom te dijelovima i komponentama koje se mogu upotrijebiti za njihovu proizvodnju, popravljanje ili sastavljanje. U obje konvencije države potpisnice obvezale su se, između ostalog, da će poduzeti mjere potrebne radi osiguravanja sigurnog i djelotvornog upravljanja, skladištenja i sigurnosti njihovih nacionalnih zaliha SALW-a, u skladu s odgovarajućim standardima i postupcima.

(4)

Burkina Faso, Mali i Nigerija ratificirali su Ugovor o trgovini oružjem kao i 23 države članice Unije dok su ga Čad, Mauritanija i Niger potpisali. Člankom 16. stavkom 1. Ugovora o trgovini oružjem predviđa se da pri provedbi tog Ugovora svaka država stranka može zatražiti pomoć, uključujući pravnu ili zakonodavnu pomoć, pomoć u izgradnji institucionalnih kapaciteta te tehničku, materijalnu ili financijsku pomoć. Takva pomoć može uključivati programe upravljanja zalihama, razoružanja, demobilizacije i reintegracije, izradu modela zakonodavstva i djelotvorne provedbene prakse. Svaka država stranka koja je u mogućnosti pružiti pomoć, pruža je na zahtjev.

(5)

Burkina Faso, Mali, Mauritanija i Nigerija su države stranke Protokola protiv nedopuštene proizvodnje vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenti te streljiva i trgovanja njima, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala („Protokol o vatrenom oružju”).

(6)

Sve države članice UN-a obvezale su se na djelotvornu provedbu Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima (dalje u tekstu „Akcijski program UN-a”), kao i Međunarodnog instrumenta kojim se državama omogućuje da prepoznaju i prate, na pravodoban i pouzdan način, nezakonito malo i lako oružje.

(7)

Na Petom dvogodišnjem sastanku država radi razmatranja provedbe Akcijskog programa UN-a (New York, 16. – 20. lipnja 2014.), sve države članice UN-a ponovo su naglasile da je pravilno upravljanje zalihama SALW-a, posebno za vrijeme sukoba i nakon njih, ključno za sprečavanje nesreća i smanjivanje rizika od preusmjeravanja oružja prema nedopuštenoj trgovini, ilegalnim naoružanim skupinama, teroristima i drugim neovlaštenim primateljima. Države članice UN-a pozvale su na jačanje međunarodne i regionalne suradnje i pomoć pri upravljanju zalihama i pitanjima fizičke sigurnosti te su se obvezale iskoristiti, kada je to izvedivo, tehnološki napredak za jačanje upravljanja zalihama, uključujući mjere fizičke sigurnosti.

(8)

Narodni ustanak u Libiji u veljači 2011. i oružani sukob koje je slijedio te politička i sigurnosna kriza u Maliju u 2012. pokazali su kako nedržavni akteri, uključujući teroriste, mogu iskoristiti zalihe u državnom vlasništvu koje nisu odgovarajuće osigurane i kojima se ne upravlja na odgovarajući način radi preusmjeravanja SALW-a i streljiva na štetu mira i sigurnosti. U kontekstu povećane aktivnosti nedržavnih aktera u području Sahela, uključujući u sjevernoj Nigeriji, poboljšanje sigurnosti oružja i streljiva u državama Sahela postalo je prioritet.

(9)

Regionalni centar Ujedinjenih naroda za mir i razoružanje u Africi (UNREC), koji je dio Ureda Ujedinjenih naroda za pitanja razoružanja (UNODA), ima dugogodišnje iskustvo u pružanju potpore državama i civilnom društvu Sahela u njihovoj provedbi međunarodnih i regionalnih instrumenata za nadzor SALW-a, u skladu s mandatom koji je dobio od Opće skupštine UN-a (Rezolucija 40/151 G, 16. prosinca 1985.).

(10)

Multidimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA), preko Službe Ujedinjenih naroda za razminiranje (UNMAS), od 2013. pomaže vlastima u Maliju u akcijama razminiranja i pri upravljanju oružjem i streljivom u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 2100 (2013) i 2164 (2014).

(11)

Nevladina organizacija Savjetodavna skupina za mine (MAG) nedavno je pokrenula regionalni projekt koji se bavi akutnim krizama sigurnosti konvencionalnog oružja i streljiva te pitanjima upravljanja u ciljnim zemljama u regiji Sahelu-Magrebu.

(12)

U okviru Odluke Vijeća 2011/428/ZVSP (1) Unije je financirala, između ostalog, opskrbu tijela za izvršavanje zakonodavstva u nekoliko zemalja zapadne Afrike opremom za označivanje, kao i osposobljavanje u vezi s Međunarodnim instrumentom za praćenje i međunarodnim tehničkim smjernicama za streljivo.

(13)

U okviru Odluke Vijeća 2013/320/ZVSP (2) Unija podržava mjere usmjerene na osiguravanje dobre fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama (PSSM) libijskog arsenala oružja kako bi se smanjio rizik koji za sigurnost Libije i susjednih zemalja, uključujući u Sahelu, predstavlja nezakonito širenje SALW-a i streljiva.

(14)

U okviru Odluke Vijeća 2013/698/ZVSP (3) Unija podupire osnivanje globalnog mehanizma izvješćivanja o nezakonitom SALW-u i drugom konvencionalnom oružju i streljivu („iTrace”) koji se poglavito temelji na terenskom istraživanju SALW-a i streljiva koji kolaju u područjima zahvaćenima sukobima, uključujući u Africi.

(15)

U okviru svoje zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unija je pokrenula tri akcije u regiji Sahelu, odnosno: kao prvu, EUCAP Sahel Niger koja je počela 8. kolovoza 2012. za pružanje potpore borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma u Nigeru; kao drugu, Misiju Europske unije za osposobljavanje u Maliju koja je počela 18. veljače 2013. za doprinos restrukturiranju i reorganizaciji oružanih snaga Malija putem osposobljavanja i savjetovanja; i kao treću, EUCAP Sahel Mali koja je pokrenuta 15. travnja 2014. radi pružanja strateških savjeta i osposobljavanja unutarnjim snagama sigurnosti u Maliju.

(16)

Unija u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru od 2011. podržava UN-ov Ured za droge i kriminal u njegovim naporima za promicanje ratifikacije i provedbe Protokola o vatrenom oružju, poglavito u zapadnoj Africi. U okviru tog instrumenta Unija od 2010. pruža financijsku potporu Regionalnom centru za malo oružje (RECSA) u regiji Velikih jezera, na Rogu Afrike i u državama koje graniče s tim područjem, čije je sjedište u Nairobiju,

(a)

stvaranje potrebne političke potpore za poboljšanje postupaka PSSM-a i promicanje regionalne suradnje i razmjene znanja;

(b)

pružanje potpore ciljnim zemljama u razvijanju suvremenog zakonodavstva, administrativnih postupaka i praktičnih standardnih operativnih postupaka (SOP) kao temelja poboljšanog PSSM-a, u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse;

(c)

pružanje izravne potpore provedbi aktivnosti upravljanja zalihama i sigurnosnih aktivnosti, uključujući putem obnove skladišnih objekata, uništavanja suvišnog, zastarjelog ili nezakonitog SALW-a te isprobavanja novih tehnologija.

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/44

(1)

Europsko vijeće donijelo je 12. prosinca 2003. Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje („Strategija”), čije poglavlje III. sadrži popis mjera za suzbijanje takvog širenja koje treba poduzeti kako unutar Unije tako i u trećim zemljama.

(2)

EU aktivno provodi Strategiju i mjere navedene u njezinim poglavljima II. i III., na primjer, oslobađajući financijske izvore za potporu posebnim projektima koji vode jačanju multilateralnog sustava za suzbijanje širenja i multilateralnih mjera izgradnje povjerenja. Haški kodeks postupanja protiv širenja balističkih projektila („Kodeks” ili „HCoC”) i Režim kontrole raketne tehnologije („MTCR”) sastavni su dijelovi tog sustava. Cilj je kodeksa i MTCR-a sprečavanje i zaustavljanje širenja sustava balističkih projektila kojima se može isporučivati oružje za masovno uništenje („OMU”) i s njim povezana tehnologija.

(3)

Vijeće je 17. studenoga 2003. donijelo Zajedničko stajalište 2003/805/ZVSP (1). To Zajedničko stajalište između ostalog poziva na promicanje potpisivanja Kodeksa od strane što je više moguće zemalja, posebno onih koje raspolažu balističkim projektilima, kao i na daljnji razvoj i provedbu Kodeksa, posebno njegovih mjera za izgradnju povjerenja, i na promicanje što tješnjih povezanosti između Kodeksa i sustava UN-a koji se temelji na multilateralnim dogovorima o neširenju.

(4)

Dana 8. prosinca 2008. Vijeće je donijelo svoje zaključke i dokument naslovljen „Nove vrste aktivnosti Europske unije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i sustava njegove isporuke”. U tom je dokumentu navedeno, između ostalog, da širenje OMU-a i sustava njihove isporuke još uvijek predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je politika neširenja ključni element Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. S obzirom na postignuti napredak i stalne napore u provedbi „novih smjerova djelovanja”, Vijeće je u prosincu 2010. dogovorilo produženje razdoblja njihove provedbe do kraja 2012.

(5)

Vijeće je 18. prosinca 2008. donijelo Odluku 2008/974/ZVSP (2) o potpori Kodeksu u okviru provedbe Strategije.

(6)

Dana 23. srpnja 2012. Vijeće je donijelo Odluku 2012/423/ZVSP (3). Ta Odluka omogućila je uspješno promicanje univerzalnosti Kodeksa i usklađenosti s njegovim načelima. Prioritet je Unije nastaviti dijalog između država potpisnica i država koje nisu potpisnice, s ciljem daljnjeg promicanja univerzalnosti Kodeksa i njegove bolje provedbe i poboljšanja. Ova popratna Odluka treba doprinijeti tom procesu.

(7)

Općenito, nastavak širenja balističkih projektila osposobljenih za isporuku OMU-a uzrokuje sve veću zabrinutost međunarodne zajednice, posebno trenutni projekti balističkih projektila na Bliskom istoku, u Sjeveroistočnoj Aziji i Jugoistočnoj Aziji, uključujući Iran, Siriju i Demokratsku Narodnu Republiku Koreju („DNRK”).

(8)

Vijeće sigurnosti UN-a naglasilo je u RVSUN-u 1540 (2004) i podsjetilo u RVSUN-u 1977 (2011) da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja i sredstava njihove isporuke, predstavlja prijetnju za međunarodni mir i sigurnost te obvezalo države, među ostalim, da se suzdrže od podupiranja na bilo koji način nedržavnih sudionika u razvoju, proizvodnji, stjecanju, posjedovanju, prijevozu, prijenosu ili uporabi nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja i sustava njihove isporuke. Opasnost za međunarodni mir i sigurnost uzrokovana nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem i sredstvima njihove isporuke potvrđena je u RVSUN-u 1887 (2009) o neširenju nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju. Nadalje, Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo je u rezolucijama VSUN-a 1929 (2010) i 1718 (2006), između ostalog, na temelju prethodno navedenih rezolucija VSUN-a 1540(2004), 1977(2011) i 1887(2009) da Iran i DNRK ne bi trebali poduzimati nikakve aktivnosti povezane s balističkim projektilima koji mogu isporučivati nuklearno oružje, uključujući lansiranja koja upotrebljavaju tehnologiju balističkih projektila i da države trebaju poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje prijenosa tehnologije ili tehničke pomoći Iranu i DNRK-u povezane s tim aktivnostima.

(9)

Ova bi Odluka trebala poslužiti, općenitije, za potporu nizu aktivnosti usmjerenih na borbu protiv širenja balističkih projektila,

(a)

podupire aktivnosti Kodeksa i MTCR-a, posebno s ciljem:

(b)

općenito, podupiranja niza aktivnosti za borbu protiv širenja balističkih projektila, posebno usmjerenih na podizanje svijesti o toj prijetnji, intenziviranje nastojanja da se poveća učinkovitost multilateralnih instrumenata, pružanje podrške inicijativama usmjerenima na navedene posebne izazove i pomaganje zainteresiranim zemljama da ojačaju na nacionalnoj razini odgovarajuće sustave kontrole izvoza.

(a)

aktivnosti za potporu Kodeksu:

(b)

aktivnosti za potporu neširenju balističkih projektila općenito:

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/53

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 uspostavlja se sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

Poglavljem VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 utvrđuju se postupak u pogledu utvrđivanja nekooperativnih trećih zemalja, demarševa u vezi s državama koje su uvrštene u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja, uspostavljanja popisa nekooperativnih trećih zemalja, brisanja s popisa nekooperativnih trećih zemalja, objavljivanja popisa nekooperativnih trećih zemalja i svih hitnih mjera.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Komisija je Odlukom od 15. studenoga 2012. (2) („Odluka od 15. studenoga 2012.”) obavijestila osam trećih zemalja o mogućnosti da ih se utvrdi kao zemlje koje Komisija smatra nekooperativnim trećim zemljama. Među tim zemljama bio je i Belize.

(4)

Komisija je u svoju Odluku od 15. studenoga 2012. uključila informacije o bitnim činjenicama i razmatranjima na kojima se temelji takvo utvrđivanje.

(5)

Komisija je također 15. studenoga 2012. zasebnim pismima obavijestila tih osam trećih zemalja o tome da razmatra mogućnost njihova utvrđivanja kao nekooperativnih trećih zemalja. Među tim zemljama bio je i Belize.

(6)

Provedbenom odlukom od 26. studenoga 2013. (3) („Provedbena odluka od 26. studenoga 2013.”), Komisija je utvrdila da su Belize, Kraljevina Kambodža i Republika Gvineja nekooperativne treće zemlje u borbi protiv ribolova NNN. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2008 Komisija je navela razloge zbog kojih smatra da te tri zemlje nisu ispunile svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine poduzmu mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(7)

U skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće je Provedbenom odlukom 2014/170/EU (4) uvrstilo Belize, Kraljevinu Kambodžu i Republiku Gvineju na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN.

(8)

Nakon što je Provedbenom odlukom 2014/170/EU utvrđen popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN, Komisija je utvrđenim zemljama ponudila mogućnost nastavka dijaloga u skladu s bitnim i postupovnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1005/2008. Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje se smatraju potrebnima, uključujući usmene i pismene primjedbe, s ciljem da svakoj utvrđenoj zemlji omogući ispravljanje stanja zbog kojeg je uvrštena na popis i poduzimanje konkretnih mjera kojima može ispraviti utvrđene nedostatke. Taj je proces rezultirao zaključkom je da je Belize ispravio stanje i poduzeo korektivno djelovanje.

(9)

U skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće bi stoga trebalo izmijeniti Provedbenu odluku 2014/170/EU brisanjem Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja.

(10)

Po donošenju ove Odluke o brisanju Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Provedbena odluka od 26. studenoga 2013. o utvrđivanju Belizea kao nekooperativne treće zemlje prestaje biti relevantna.

(11)

Nakon donošenja Provedbene odluke od 26. studenoga 2013. i Provedbene odluke 2014/170/EU Komisija je nastavila postupak dijaloga s Belizeom. Posebno se čini da je Belize proveo svoje obveze prema međunarodnom pravu te donio odgovarajući pravni okvir u borbi protiv ribolova NNN. Uveo je odgovarajući i učinkovit sustav praćenja, kontrole i inspekcijskih pregleda, stvorio sustav sankcioniranja s odvraćajućim učinkom i osigurao pravilnu provedbu programa certificiranja ulova. Nadalje, Belize je poboljšao ispunjavanje svojih međunarodnih obveza, uključujući one koje proizlaze iz preporuka i rezolucija regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, te je uspostavio novi sustav registracije plovila u skladu s međunarodnim pravom. Belize trenutačno poštuje preporuke i rezolucije relevantnih tijela te je donio vlastiti Nacionalni plan djelovanja protiv ribolova NNN, u skladu s Međunarodnim planom djelovanja protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su donijeli Ujedinjeni narodi.

(12)

Komisija je ispitala u kojoj mjeri Belize ispunjava svoje međunarodne obveze kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine s obzirom na nalaze iznesene u Odluci od 15. studenoga 2012., Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i Provedbenu odluku 2014/170/EU te s obzirom na relevantne informacije koje je dostavio Belize. Također je uzela u obzir mjere poduzete radi ispravljanja stanja i jamstva koja su pružila nadležna tijela Belizea.

(13)

Na temelju gore navedenog Komisija je zaključila da su mjere koje je Belize poduzeo u pogledu svojih dužnosti kao država zastave dostatne za poštovanje članaka 91., 94., 117. i 118. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, članaka 18., 19. i 20. Sporazuma Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima i članka III. stavka 8. FAO-ova Sporazuma o usklađivanju. Komisija je zaključila da elementi koje je Belize iznio dokazuju da je stanje zbog kojeg je Belize bio uvršten na popis ispravljeno te da je Belize poduzeo konkretne mjere kojima može postići trajno poboljšanje stanja.

(14)

U tim okolnostima i u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće zaključuje da bi Belize trebalo izbrisati s popisa nekooperativnih trećih zemalja. Provedbenu odluku 2014/170/EU trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način.

(15)

Odlukom Vijeća ne isključuje se mogućnost da Vijeće ili Komisija donesu naknadne mjere, u skladu s poglavljem VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, ako se na temelju činjenica zaključi da Belize ne ispunjava obveze koje je u skladu s međunarodnim pravom dužan ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(16)

S obzirom na štetne posljedice izazvane uvrštenjem na popis nekooperativnih trećih zemalja, primjereno je da brisanje Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja odmah počne proizvoditi učinke,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/56

(1)

Vijeće je 12. kolovoza 2010. donijelo Odluku 2010/452/ZVSP (1) kojom je produljena Promatračka misija Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia („misija EUMM Georgia” ili „Misija”), uspostavljena Zajedničkom akcijom 2008/736/ZVSP (2). Odluka 2010/452/ZVSP prestaje važiti 14. prosinca 2014.

(2)

Misiju EUMM Georgia trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od dvije godine na temelju njezinog trenutačnog mandata.

(3)

Misija će se provoditi u kontekstu stanja koje se može pogoršati i koje bi moglo ugroziti ostvarivanje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora.

(4)

Odluku 2010/452/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sveukupno osoblje poštuje minimalne operativne sigurnosne standarde specifične za Misiju i sigurnosni plan Misije, čime se podupire sigurnosna politika Unije na terenu. U pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a koji su povjereni članovima osoblja u okviru obavljanja njihovih dužnosti, sveukupno osoblje poštuje sigurnosna načela i minimalne standarde uspostavljene Odlukom Vijeća 2013/488/EU (3).

(3)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).”"

2.

u članku 12. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Voditelj misije osigurava zaštitu klasificiranih podataka EU-a u skladu s Odlukom 2013/488/EU.”

3.

u članku 14. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s Misijom od 15. prosinca 2014. do 14. prosinca 2015. iznosi 18 300 000 EUR.”

4.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 14.a

Projektna jedinica

1.   Misija EUMM Georgia ima projektnu jedinicu za utvrđivanje i provedbu projekata. Misija EUMM Georgia prema potrebi olakšava provedbu projekata koje provode države članice i treće države u okviru njihove nadležnosti u područjima povezanima s misijom EUMM Georgia i radi potpore njezinim ciljevima te pruža savjete u vezi s tim projektima.

2.   Podložno stavku 3., misija EUMM Georgia ovlaštena je zatražiti financijske doprinose država članica ili trećih država radi provedbe projekata koji na dosljedan način nadopunjuju druga djelovanja misije EUMM Georgia ako su ti projekti:

Misija EUMM Georgia s tim državama sklapa aranžman kojim se posebno uređuju specifični načini postupanja sa svim pritužbama trećih strana u pogledu štete nastale zbog djelovanja ili propusta misije EUMM Georgia prilikom upotrebe sredstava koja su te države stavile na raspolaganje. Ni Unija ni VP ni u kojem slučaju ne mogu odgovarati državama koje daju doprinose za djelovanja ili propuste misije EUMM Georgia prilikom upotrebe sredstava koja su te države stavile na raspolaganje.

3.   Financijski doprinosi trećih država projektnoj jedinici podliježu prihvaćanju od strane PSO-a.”

5.

u članku 16. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   VP je ovlašten trećim državama povezanima s ovom Odlukom, prema potrebi i u skladu s potrebama Misije, slati klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU.

2.   VP je ovlašten UN-u i OESS-u, u skladu s operativnim potrebama Misije, slati klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚RESTREINT UE/EU RESTRICTED’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU. U tu svrhu sastavljaju se aranžmani između VP-a i nadležnih tijela UN-a i OESS-a.

3.   U slučaju specifične i hitne operativne potrebe, VP je također ovlašten državi domaćinu slati sve klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚RESTREINT UE/EU RESTRICTED/EU RESTRICTED’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU. U tu svrhu sastavljaju se aranžmani između VP-a i nadležnih tijela države domaćina.”

6.

u članku 18. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prestaje važiti 14. prosinca 2016.”

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/58

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/154/EU (2) odobrava se stavljanje na tržište (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina kao novog sastojka hrane.

(2)

U Prilogu Provedbenoj odluci 2014/154/EU utvrđena je specifikacija (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina. Specifikacije u Prilogu sadržavaju pogrešku koju je potrebno ispraviti.

(3)

Stoga bi Provedbenu odluku 2014/154/EU trebalo na odgovarajući način ispraviti.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/59

(1)

Obavijesti o prisutnosti štetnih organizama iz članka 16. stavka 1. Direktive 2000/29/EZ ili stvarnoj ili mogućoj pojavi štetnih organizama iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka te Direktive trebale bi obuhvaćati sve informacije koje bi Komisiji i drugim državama članicama omogućile da prema potrebi planiraju i provode najučinkovitije moguće mjere na razini Unije ili regionalnoj razini. To je važno kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita područja Unije od svih mogućih izvora finosanitarnih rizika.

(2)

Kako bi se omogućila brza reakcija neke elemente tih obavijesti treba dostaviti u roku od osam radnih dana od potvrde prisutnosti ili pojave štetnih organizama, uzimajući u obzir njihovu važnost i izvedivost njihova brzog dostavljanja, a sve zahtijevane elemente treba dostaviti najkasnije trideset dana od te potvrde.

(3)

Kako bi se osigurala obaviještenost Komisije i drugih država članica o izmjenama, država članica koja obavješćuje dužna je u što kraćem roku ažurirati svoje obavijesti ako joj nakon dostave zahtijevanih informacija postanu dostupne nove relevantne informacije ili ako poduzme nove relevantne mjere.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/65

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 19. prosinca 2013. antisubvencijski ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju poliesterskih rezanih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama („predmetne zemlje”) na temelju članka 10. Uredbe (EZ) br. 597/2009 („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europsko udruženje za umjetna vlakna (CIRFS) („podnositelj pritužbe”) 4. studenoga 2013. uložilo pritužbu u ime sedmero proizvođača. Podnositelj pritužbe predstavljao je više od 70 % ukupne proizvodnje poliesterskih rezanih vlakana („podnositelj pritužbe”) u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie subvencioniranja i tako nastale znatne štete, što je smatrano dostatnim opravdanjem za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Prije pokretanja postupka, a u skladu s člankom 10. stavkom 7. Osnovne uredbe, Komisija je obavijestila vladu Narodne Republike Kine, vladu Indije i vladu Vijetnama da je primila uredno dokumentiranu pritužbu u kojoj se tvrdi da subvencionirani uvoz PSF-a podrijetlom iz njihovih zemalja uzrokuje znatnu štetu industriji Unije. Komisija je pozvala navedene vlade na pojedinačna savjetovanja u cilju razjašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem pritužbe i postizanjem sporazumnog rješenja.

(4)

Vlada Kine nije prihvatila ponudu za savjetovanja, pozivajući se na nesporazum u vezi s datumom podnošenja pritužbe. Međutim, vlada Kine dostavila je primjedbe u vezi s tvrdnjama sadržanima u pritužbi o nedostatku mogućnosti kompenzacije programa.

(5)

Vlada Indije prihvatila je ponudu za savjetovanja te je zatim održano savjetovanje. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje. Međutim, na odgovarajući su način uzete u obzir primjedbe vlade Indije o programima navedenima u pritužbi.

(6)

Vlada Vijetnama prihvatila je ponudu za savjetovanja te je zatim održano savjetovanje. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje. Međutim, na odgovarajući su način uzete u obzir primjedbe vlade Vijetnama o programima navedenima u pritužbi.

(7)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike te vlade Kine, Indije i Vijetnama, poznate uvoznike, dobavljače i korisnike, trgovce te udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka i pozvala ih na sudjelovanje.

(8)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(9)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika, proizvođača Unije i nepovezanih uvoznika, od svih se poznatih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim djelatnostima povezanima s PSF-om tijekom razdoblja od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. Ti su podaci zatraženi u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzorka potreban te, ako jest, sam odabir uzoraka. Obavljena su savjetovanja i s nadležnim tijelima Kine, Indije i Vijetnama.

(10)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju količine prodaje i proizvodnje PSF-a tijekom razdoblja ispitnog postupka i uzimajući u obzir zemljopisno širenje. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 54 % ukupne proizvodnje PSF-a u Uniji.

(11)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da ulože primjedbe na privremeni uzorak. Nisu dostavljene nikakve primjedbe. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Osam nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je prvotno na temelju najveće količine uvoza u Uniju odabrala uzorak od triju nepovezanih uvoznika. U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim zainteresiranim uvoznicima.

(14)

Jedan od proizvođača u uzorku povukao se iz uzorka, obavješćujući Komisiju da neće dostaviti odgovor na upitnik. Komisija je naknadno odustala od odabira uzorka s obzirom na ograničeni broj preostalih uvoznika (koji nisu uključeni u uzorak), od kojih se zatražilo da dostave odgovor na upitnik. Dva društva koja uvoze i upotrebljavaju predmetni proizvod navela su da ne žele surađivati kao uvoznici, već kao korisnici. Od preostalih pet nepovezanih uvoznika primljena su četiri odgovora na upitnik.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Kine zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(16)

Na početku je 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika dostavilo zatražene podatke i pristalo na uključivanje u uzorak. Na temelju podataka primljenih od proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika i u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe Komisija je prvotno predložila uzorak od pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji surađuju s najvećom količinom izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. U kasnijoj su fazi još dva proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika dostavili zatražene podatke. Međutim, veličina tih dvaju kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika nije bila takva da bi se u slučaju dostave zatraženih podataka u roku promijenio uzorak.

(17)

Dva kineska proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika zatražila su odabir uzorka na temelju sirovine upotrijebljene za proizvodnju PSF-a. Oni su stoga tvrdili da je za uzorak potrebno odabrati isti broj proizvođača PSF-a koji upotrebljavaju pročišćenu tereftalnu kiselinu/monoetilen glikol („PTA/MEG”), s jedne strane te proizvođača PSF-a koji upotrebljavaju listiće PET-a, s druge strane. Tvrdili su i da se proizvodni postupci razlikuju ovisno o upotrijebljenoj sirovini te da se proizvođači koji upotrebljavaju različite sirovine ne natječu na istom tržištu. Štoviše, tvrdilo se da proizvođači PSF-a koji ne upotrebljavaju PTA/MEG kao sirovinu ne bi imali koristi od osiguravanja PTA-a/MEG-a uz naknadu manju od primjerene opisane u pritužbi.

(18)

Komisija je odabrala uzorak na temelju najveće količine izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe. U uzorku se jednako tako uzelo u obzir da neke programe ne mogu upotrebljavati svi proizvođači izvoznici iz Kine. Štoviše, napomenuto je da uzorak uključuje društva koja upotrebljavaju oba proizvodna postupka.

(19)

Temeljenje odabira uzorka samo na vrstama proizvodnih postupaka prouzročilo bi rizik dovođenja u pitanje ishoda ispitnog postupka zbog pretpostavke da će subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere utvrditi samo za proizvođače PSF-a koji upotrebljavaju PTA/MEG kao sirovinu, a ne za proizvođače PSF-a koji kao sirovinu upotrebljavaju listiće PET-a. Osim toga, smatralo se da bi takvi kriteriji za odabir bili proizvoljni jer posljedični uzorak s jednakim brojem društava ne bi bio reprezentativan u smislu količine izvoza u Uniju u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe te je stoga zahtjev odbačen.

(20)

Jedan od kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika tvrdio je da je uzorak potrebno temeljiti na vrijednosti izvoza, a ne na količini izvoza te je zamolio da ga se uključi u uzorak. Odabir uzorka temeljenog na vrijednostima izvoza ne bi doveo do reprezentativnih i objektivnih rezultata s obzirom na to da bi se subvencioniranjem moglo narušiti cijene. Komisija je odabrala pet najvećih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u smislu količine, koji su predstavljali 53 % ukupnih količina koje su kineski izvoznici koji surađuju izvezli u Uniju. To se smatra najvećom reprezentativnom količinom izvoza koja se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(21)

Ista je strana tvrdila da se sirovina u cijelosti sastoji od recikliranog tekstilnog otpada i da nema koristi od bilo kakvih subvencija koje bi se mogle povezati s upotrebom PTA-a/MEG-a. Ta je strana tvrdila da joj nije potrebno pripisati nikakvu maržu subvencije koja je izračunana na temelju podataka o društvima koja su kao sirovinu upotrebljavala PTA/MEG. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., u uzorku se jednako tako uzelo u obzir da neke programe ne mogu upotrebljavati svi proizvođači izvoznici iz Kine. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(22)

Privremeni uzorak od pet proizvođača izvoznika, kako je opisan u uvodnoj izjavi 16., stoga je potvrđen kao konačni uzorak.

(23)

Nakon objave podnositelj pritužbe doveo je u pitanje metodologiju odabira uzorka koju je primijenila Komisija. Iznio je sumnju u reprezentativnost 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika spomenutih u uvodnoj izjavi 16. u vezi s ukupnom količinom PSF-a izvezenog iz Kine u Uniju. Osim toga, smatrao je da uzorak koji čini pet društava nije dostatan s obzirom na navedeni broj od 150 proizvođača PSF-a u Kini. Štoviše, tvrdio je da se pri odabiru uzorka nije uzelo u obzir zemljopisno širenje kineskih proizvođača i udjel kineskih proizvođača koji primjenjuju različite proizvodne postupke. Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je da Komisija nije objavila stvarnu količinu PSF-a koji su proizvela kineska društva u uzorku te je li količina proizvodnje reprezentativna u odnosu na ukupnu količinu PSF-a proizvedenog u Kini.

(24)

Uvoz 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika predstavljao je 83 % ukupne količine kineskog uvoza te se stoga suradnja smatrala visokom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., Komisija je odabrala uzorak od pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku s najvećom količinom izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Na temelju toga uzorak se smatrao reprezentativnim. Od odabranih se društava zatražilo da u cijelosti ispune upitnik. U svakom slučaju, proizvođači izvoznici koji nisu voljni surađivati u ispitnom postupku ne mogu biti odabrani za uzorak s obzirom na to da Komisija nastoji utvrditi nalaze koji se temelje na podacima prikupljenima od proizvođača izvoznika koji surađuju putem njihovih odgovora na upitnik, koji se provjeravaju na licu mjesta.

(25)

U pogledu odabira uzorka proizvođača izvoznika i uzimanja u obzir njihova zemljopisnog širenja u Kini, podnositelj pritužbe nije potkrijepio svoju tvrdnju. Posebno, podnositelj pritužbe nije objasnio zašto bi uzorak koji se temelji na kriteriju zemljopisnog širenja bio u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe, kojim se predviđa mogućnost odabira uzorka na temelju najveće količine izvoza.

(26)

Što se tiče tvrdnje da uzorkom nije uzet u obzir udjel kineskih proizvođača koji upotrebljavaju različite proizvodne postupke, istaknuto je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., da je uzorak uključivao društva koja upotrebljavaju oba proizvodna postupka. Osim toga, najveći kineski izvoznici upotrebljavaju PTA/MEG u proizvodnji PSF-a za tržište Unije.

(27)

Nadalje, iako podnositelj pritužbe upućuje na proizvodnju, a ne na izvoz u Uniju, napominje se da Komisija ne treba dostaviti količinu PSF-a koji su proizveli kineski proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika u uzorku s obzirom na to da je svrha trenutačnog postupka ocjena subvencioniranja u odnosu na količinu PSF-a proizvedenog u Kini i izvezenog u Uniju.

(28)

Stoga su odbačene sve tvrdnje podnositelja pritužbe u vezi s metodologijom uzorka.

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Indije pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(30)

Osam proizvođača izvoznika iz Indije dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju društava na temelju najveće reprezentativne količine izvoza u Uniju koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima Indije. Nije bilo nikakvih primjedaba.

(31)

Nakon objave podnositelj pritužbe uputio je na postojanje 17 proizvođača PSF-a u Indiji te doveo u pitanje reprezentativnost uzorka od četiriju proizvođača izvoznika. Komisija potvrđuje da se uzorak od četiriju indijskih proizvođača izvoznika smatrao reprezentativnim s obzirom na to da je njime obuhvaćeno oko 90 % ukupnog indijskog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(32)

Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz Vijetnama zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Vijetnama pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(33)

Pet je proizvođača izvoznika iz Vijetnama dostavilo zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak, ali jedno od tih društava nije ostvarilo nikakvu izvoznu prodaju u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila ne ispitati to društvo. S obzirom na mali broj preostalih proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(34)

Nakon objave podnositelj pritužbe napomenuo je da su u slučaju Vijetnama odgovori na upitnik primljeni od triju od četiriju proizvođača izvoznika i da je Komisija trebala nastojati postići istu pokrivenost i za kineske i indijske izvoznike. Komisija ističe da je stanje industrije bilo poprilično različito u Vijetnamu s obzirom na vrlo ograničeni broj proizvođača izvoznika koji surađuju (tj. tri), za razliku od znatnog broja proizvođača izvoznika u Kini i Indiji. Stoga je postojala potreba za odabirom uzorka samo u ta dva potonja društva. Komisija jednako tako razjašnjava da tri vijetnamska društva koja surađuju i predmet su ispitnog postupka predstavljaju više od 99 % ukupne količine izvoza predmetnog proizvoda iz Vijetnama u Uniju.

(35)

Tri proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika iz Kine zatražila su pojedinačno ispitivanje prema članku 27. stavku 3. Osnovne uredbe. S obzirom na broj zahtjeva za pojedinačno ispitivanje i veličinu uzorka proizvođača izvoznika iz Kine, ispitivanje tih zahtjeva bilo bi nepotrebno veliko opterećenje. Stoga su ti zahtjevi odbačeni.

(36)

Jedan proizvođač izvoznik iz Indije zatražio je pojedinačno ispitivanje prema članku 27. stavku 3. Osnovne uredbe. Ispitivanje tog zahtjeva prihvaćeno je. Posebno je odlučeno da pojedinačno ispitivanje u ovom konkretnom slučaju neće predstavljati preveliko opterećenje te da neće spriječiti pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(37)

Komisija je poslala upitnike predstavnicima Kine (uključujući posebne upitnike za banke te proizvođače PTA-a i MEG-a), predstavnicima Indije (uključujući posebne upitnike za banke) i predstavnicima Vijetnama (uključujući posebne upitnike za banke te proizvođače PTA-a i MEG-a). Nadalje, Komisija je poslala upitnike pet proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine, pet proizvođača izvoznika (četirima u uzorku i jednom koji nije u uključen u uzorak) iz Indije, četirima proizvođačima izvoznicima iz Vijetnama, četirima proizvođačima iz Unije, pet nepovezanih uvoznika i 105 korisnika.

(38)

Što se tiče Kine, odgovori na upitnik primljeni su od vlade Kine (Ministarstva trgovine) i pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine. Što se tiče Indije, odgovori na upitnik primljeni su od vlade Indije (Ministarstva trgovine i industrije), četiri proizvođača izvoznika u uzorku iz Indije te indijskog proizvođača izvoznika koji je zatražio pojedinačno ispitivanje. Što se tiče Vijetnama, primljeni su odgovori od vlade Vijetnama (Vijetnamskog tijela za nadzor tržišnog natjecanja, Ministarstva industrije i trgovine te različitih banaka). Jedan proizvođač izvoznik, koji je predstavljao vrlo malenu količinu izvoza u Uniju, povukao je suradnju i nije odgovorio na upitnik. Odgovori na upitnik primljeni su od preostalih triju proizvođača izvoznika (od kojih dva pripadaju istoj skupini) u Vijetnamu. Osim toga, odgovore na upitnik dostavila su četiri proizvođača iz Unije, četiri nepovezana uvoznika i dvanaest korisnika.

(39)

Nakon objave podnositelj pritužbe iznio je primjedbu da se čini da postoji nedostatak proporcionalnosti u vezi s brojem upitnika poslanih proizvođačima iz Unije u uzorku, s jedne strane te uvoznicima i korisnicima, s druge strane. Prvo i najvažnije, na temelju broja upitnika poslanih jednoj skupini gospodarskih dionika (proizvođačima iz Unije, proizvođačima izvoznicima, uvoznicima ili korisnicima) ne može se donijeti zaključak o važnosti koju Komisija pridaje njihovoj situaciji. Jedini je cilj pribaviti pravu razinu i iznos podataka kako bi se izradila najbolja moguća analiza subvencije, štete i interesa Unije.

(40)

U ovom predmetu upitnici su poslani četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, četirima kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku, pet indijskih proizvođača izvoznika, četirima vijetnamskim proizvođačima izvoznicima, pet uvoznika i svim poznatim korisnicima te korisnicima koji su se javili. Doista, člankom 27. Osnovne uredbe ne predviđa se odabir uzorka korisnika. Štoviše, dosadašnje iskustvo iz ispitnih postupaka u vezi sa zaštitom trgovine pokazuje da je, iako se u nekim predmetima, na temelju raspoloživih podataka, može stupiti u vezu s velikim brojem korisnika, obično samo ograničen broj njih voljan dostaviti odgovor na upitnik. Komisija je stoga i u ovom predmetu aktivno nastojala uspostaviti suradnju s najvećim brojem korisnika.

(41)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(42)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je većina kineskih proizvođača regionalno koncentrirana u jugoistočnim priobalnim pokrajinama Jiangsu i Zhejiang i da nijedan od pet posjeta radi provjere nije obavljen u bilo kojoj od tih dviju pokrajina. U vezi s tim napominje se da se društva Jiangsu Xinsu Chemical Fibre Co i Jiangsu Huaxicun Co nalaze u pokrajini Jiangsu, dok se društvo Zhejiang Anshun Pettechs Fibre nalazi u pokrajini Zhejiang. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(43)

Osim toga, podnositelj pritužbe tvrdio je da dva velika kineska proizvođača, u smislu proizvodnog kapaciteta, nisu uključena u uzorak. U vezi s tim, podsjeća se da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 16. i 18., Komisija odabrala uzorak na temelju količine izvoza u Uniju i odabrala pet najvećih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u Uniju u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Sama činjenica da postoje drugi veliki proizvođači PSF-a u Kini nije dovoljna da se dovede u pitanje reprezentativnost uzorka.

(44)

Podnositelj pritužbe sličnu je tvrdnju iznio za Vijetnam, tvrdeći da dva najveća vijetnamska proizvođača PSF-a nisu uključena u opseg ispitnog postupka. Kako je Komisija objasnila u uvodnim izjavama 32. do 34., ispitnim postupkom obuhvaćeni su svi vijetnamski proizvođači koji izvoze PSF u Uniju, a odgovori su primljeni od triju proizvođača izvoznika koji predstavljaju gotovo sav izvoz PSF-a u Uniju. Činjenica da u Vijetnamu možda postoje drugi veliki proizvođači PSF-a koji ne izvoze predmetni proizvod u Uniju nije važna za reprezentativnost proizvođača izvoznika koji surađuju.

(45)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(46)

Nakon objave podnositelj pritužbe iznio je primjedbu o trajanju razdoblja ispitnog postupka, za koje je smatrao da je kratko i da je stoga „negativno utjecalo” na nalaze Komisije. Podnositelj pritužbe naveo je da se trajanjem od dvanaest mjeseci zanemarilo da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije navodno trajala tijekom razdoblja od nekoliko godina. Podnositelj pritužbe smatrao je i da se subvencije navedene u pritužbi nije moglo na odgovarajući način analizirati primjenom razdoblja ispitnog postupka od dvanaest mjeseci.

(47)

Što se tiče analize štete, potrebno je istaknuti da je Komisija ocijenila godine 2010., 2011. i 2012. te razdoblje ispitnog postupka, a ne, kako to navodi podnositelj pritužbe, samo dvanaest mjeseci razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na određivanje subvencioniranja, Komisija je odabrala, u skladu sa svojim diskrecijskim pravom i člancima 5. i 11. Osnovne uredbe, razdoblje ispitnog postupka od dvanaest mjeseci. Do objave ni podnositelj pritužbe ni bilo koja druga zainteresirana strana nisu iznijeli primjedbe u vezi s trajanjem razdoblja ispitnog postupka koje je određeno u obavijestio pokretanju postupka i upitnicima. Komisija smatra da je razdoblje ispitnog postupka od dvanaest mjeseci prikladno kako bi se osigurali reprezentativni nalazi za potrebe ispitnog postupka. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(48)

Komisija je 2. listopada 2014. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala prekinuti postupak i pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe. Primjedbe su primljene od udruženja korisnika, podnositelja pritužbe, jednog kineskog proizvođača izvoznika i njegovih povezanih subjekata, četiriju indijskih proizvođača izvoznika, vlade Kine i vlade Vijetnama. Komisija je primjedbe razmotrila i uzela ih u obzir kada je to bilo primjereno.

(49)

Primjedbe primljene od udruženja korisnika odnosile su se na pitanje interesa Unije, koji nije ocijenjen s obzirom na to da nije bilo osnove za uvođenje mjera.

(50)

Predmetni proizvod jesu sintetička rezana vlakna od poliestera, niti grebena niti češljana niti drukčije pripremljena za predenje, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama, trenutačno razvrstana u oznaku KN 5503 20 00 („predmetni proizvod”).

(51)

Predmetni proizvod može se uobičajeno proizvoditi upotrebom PTA-a (pročišćene tereftalne kiseline) i MEG-a (monoetilen glikola) ili upotrebom listića od recikliranih PET boca za proizvodnju recikliranog PSF-a. Proizvod se upotrebljava u širokom nizu primjena, na primjer u odjeći, odjevnim predmetima i kućanskom namještaju, ali i u automobilskoj industriji, industriji higijenskih i medicinskih proizvoda te u građevinskoj industriji.

(52)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te istu osnovnu namjenu:

(53)

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(54)

Dva državna tijela i udruženje koje predstavlja proizvođače izvoznike jedne od predmetnih zemalja tvrdili su da je s PSF-om izrađenim od PTA-a/MEG-a i PSF-om izrađenim od recikliranih PET boca potrebno postupati kao s dvama različitim proizvodima. Ta se tvrdnja temeljila na razlici u glavnim sirovinama koje se upotrebljavaju s obzirom na to da se za određene vrste PSF-a upotrebljava PTA/MEG, dok se za određene druge vrste umjesto toga upotrebljavaju listići izrađeni od recikliranih PET boca. U vezi s time, kao važne razlike spomenuti su trošak i prodajne cijene. Jednako tako, tvrdilo se da između PSF-a izrađenog od PTA-a/MEG-a i PSF-a izrađenog od recikliranih PET boca postoje znatne razlike u kvaliteti, što utječe na upotrebu i primjenu.

(55)

PSF izrađen od PTA-a/MEG-a i PSF izrađen od recikliranih PET boca doista čine dvije različite vrste PSF-a u opsegu proizvoda PSF-a. Ipak, te dvije vrste dijele ista fizička i kemijska svojstva, a njihove su krajnje namjene i u osnovi iste. Priznaje se da nisu sve vrste proizvoda međusobno zamjenjive, ali prethodnim ispitnim postupcima i trenutačnim ispitnim postupkom utvrđeno je da postoji barem djelomična međusobna zamjenjivost i preklapanje upotrebe različitih vrsta proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(56)

Jedan je proizvođač izvoznik u svojem podnesku ponovio da upotreba recikliranih PET boca za razliku od upotrebe listića izrađenih od recikliranih PET boca uključuje različiti proizvodni postupak i predstavlja različitu sirovinu. Ista je strana dodala i da su trošak i prodajna cijena te kvaliteta PSF-a proizvedenog upotrebom recikliranih PET boca znatno niži od troška, prodajne cijene i kvalitete „uobičajenog PSF-a”. Komisija i dalje smatra da je sirovina, radilo se o recikliranim PET bocama ili listićima izrađenima od recikliranih PET boca, u osnovi ista. U usporedbi s listićima PET-a, dodatni potrebni koraci, kada se upotrebljavaju PET boce, jesu razvrstavanje i pranje boca, čemu slijedi sječa boca u listiće. Svi kasniji koraci u proizvodnju su isti. Osim toga, konačni proizvod ima ista svojstva, pri čemu se podrazumijeva da mogu postojati različiti razredi kvalitete kao što je i predviđeno u PCN-u. Razlika u cijeni (ako postoji) kao posljedica različitih razreda kvalitete stoga je obuhvaćena PCN-om. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(57)

Jedno državno tijelo i četiri proizvođača izvoznika tvrdili su da s potrošnim PSF-om i posebnim PSF-om treba postupati kao s različitim proizvodima zbog razlika u trošku proizvodnje, prodajnim cijenama i upotrebi. Tvrdilo se i da je industrija Unije usredotočena na posebni PSF kao temeljnu vrstu PSF-a, dok predmetne zemlje uglavnom isporučuju potrošni PSF.

(58)

Jedno državno tijelo i četiri proizvođača izvoznika koji su iznijeli tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 57. nisu dostavili definiciju posebnog PSF-a.

(59)

Posebnim PSF-om, kako su ga definirali proizvođači iz Unije u uzorku, obuhvaćen je raspon od PSF-a izrađenog od kombinacije poliestera i polietilena za upotrebu u higijenskim proizvodima, obojenog PSF-a, PSF-a posebne čvrstoće, PSF-a za tehničku upotrebu (poput geotekstila i netkanih tkanina koje se upotrebljavaju u građevinskoj industriji), PSF-a koji je definiran, razvijen i prilagođen s kupcem za posebne primjene, do PSF-a koji se upotrebljava za automobilsku industriju (posebno vidljive obloge automobila moraju biti dosljedno obojene).

(60)

Prema proizvođačima Unije u uzorku, standardnim PSF-om obuhvaćen je onaj PSF koji ima širi raspon fleksibilnosti svojih specifikacija.

(61)

Prema predloženoj definiciji posebne vrste PSF-a i potrošne vrste PSF-a, obje vrste dijele ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva. Činjenica da postoji nekoliko vrsta, razreda ili kvaliteta ne isključuje mogućnost da ih se može smatrati jedinstvenim proizvodom. Moguće upotrebe potrošnog PSF-a čine se širima od posebne vrste PSF-a, ali te su razlike nedostatne da bi ih se razvrstalo kao dva jedinstvena proizvoda. Iako vrste PSF-a imaju različita svojstva koja odgovaraju njihovoj specifičnoj namjeni, njihova su osnovna fizička svojstva, primjena i upotreba isti.

(62)

Nadalje, potrebno je pojasniti da tijekom razdoblja ispitnog postupka posebne vrste PSF-a nisu bile temeljna vrsta PSF-a koju su proizvodili proizvođači iz Unije. U prosjeku je posebni PSF činio oko 40 % svih vrsta PSF-a koju su proizvodili proizvođači iz Unije u uzorku, prema njihovoj definiciji potrošnog PSF-a i posebnog PSF-a.

(63)

Nakon objave jedan proizvođač izvoznik ponovno je naveo da vrsta posebnog PSF-a i vrsta potrošnog PSF-a nisu „istovjetni proizvodi” te ih se stoga ne može ispitivati zajedno. Ista je strana napomenula da se vrsta posebnog PSF-a i vrsta potrošnog PSF-a razlikuju po krajnjoj upotrebi, trošku proizvodnje i prodajnoj cijeni. Stoga je smatrao propustom Komisije što nije ispitala razlike u troškovima i prodajnim cijenama vrste posebnog PSF-a i vrste potrošnog PSF-a. Navela je da nije jasno na koji su način utvrđeni trošak proizvodnje i prodajna cijena proizvoda iz ispitnog postupka te je zatražila od Komisije da ispita analizu obaranja cijena nakon odvajanja podataka za potrošni PSF i posebni PSF.

(64)

Komisija potvrđuje da se PSF prodaje u različitim vrstama proizvoda za upotrebu u predenju i netkanom tekstilu. Na primjer, PSF može imati sastav od jedne ili dviju komponenata te različite specifikacije poput deciteksa, čvrstoće, sjaja, razreda kvalitete itd. Te su specifikacije obuhvaćene PCN-om, u vezi s kojim Komisija nije primila nikakve primjedbe. Priznaje se da potrošni i posebni PSF nisu međusobno zamjenjivi u svim mogućim primjenama, ali postoji djelomična međusobna zamjenjivost te preklapanje upotrebe različitih vrsta proizvoda. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 61. i utvrđeno u ranijim postupcima u vezi s istim proizvodom, fizička i kemijska svojstva te krajnje upotrebe tih vrsta u osnovi su isti. Sve se vrste temelje na istim sirovinama (PTA/MEG ili reciklirani PET) koje čine više od 60 % troška proizvodnje. Njima se mogu dodati aditivi ili dodatne komponente kako bi se osigurale određene specifične značajke vlakna. PCN-om su obuhvaćeni podrijetlo sirovina i drugi elementi koji utječu na trošak proizvodnje i prodajne cijene. Međutim, ne postoji nikakva bitna razlika u proizvodnom postupku potrošnog i posebnog PSF-a. To je vidljivo u slučaju proizvođača iz Unije u uzorku, od kojih nijedan ne proizvodi isključivo potrošni PSF ili posebni PSF. Naposljetku, čini se da ne postoji dosljedna i zajednički usuglašena definicija posebnog PSF-a. Na primjer, kako je opisano u uvodnoj izjavi 59., PSF koji se upotrebljava u higijenskoj industriji neki proizvođači iz Unije smatraju posebnom vrstom. Suprotno tome, razni korisnici i jedno udruženje korisnika naveli su da je PSF namijenjen za upotrebu u higijenskoj industriji za, na primjer, vlažne maramice, potrošne vrste, iako bi bilo bolje da zbog razloga zdravlja i sigurnosti nije recikliranog podrijetla. Osim toga, neki proizvođači iz Unije vrste PSF-a koje imaju zahtjeve specifične za određene korisnike (na primjer, posebnu boju) smatraju posebnim PSF-om, iako te vrste mogu slijediti potpuno isti proizvodni postupak i imati isti trošak proizvodnje kao i bilo koja druga (potrošna) vrsta. Stoga se Komisija nije mogla oslanjati na samoproglašenu kategorizaciju potrošne i posebne vrste PSF-a te je stoga tvrdnja odbačena.

(65)

Jedan korisnik i udruženje korisnika tvrdili su da je PSF uvezen iz Kine kvalitetniji od PSF-a proizvedenog u Uniji. Jedna od iznesenih tvrdnji bila je da PSF iz Narodne Republike Kine ne sadržava dijelove od tvrdih polimera. Druga iznesena tvrdnja odnosila se na svjetlinu kineskog PSF-a, dok se za PSF proizveden u Uniji tvrdilo da sadržava sive sjene s obzirom na to da je većina PSF-a iz Unije izrađena od recikliranih PET boca.

(66)

Prva tvrdnja u vezi s time da PSF iz Unije sadržava dijelove od tvrdih polimera nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Štoviše, u podnescima drugih korisnika i odgovorima na upitnik za korisnike navedeno je suprotno (to jest da je PSF koji proizvodi proizvođač iz Unije obično kvalitetniji od PSF-a koji proizvode predmetne zemlje).

(67)

U vezi s drugom tvrdnjom o svjetlini, podaci dostavljeni tijekom ispitnog postupka potvrđuju da je PSF izrađen od PTA-a/MEG-a obično svjetliji od PSF-a izrađenog od recikliranih PET boca (kada se tijekom proizvodnog postupka ne dodaju nikakvi pigmenti i/ili sredstva za posvjetljivanje. Međutim, obje vrste PSF-a dijele ista fizička i kemijska svojstva i njihove su krajnje upotrebe u osnovi iste. Jednako tako, potrebno je napomenuti da je pri izračunu štete osnovna sirovina bila jedna od značajki uzetih u obzir. Drugim riječima, uvezeni PSF izrađen od recikliranih PET boca uspoređivao se samo s PSF-om proizvedenim u Uniji i izrađenim od recikliranih PET boca. Slično tome, uvezeni PSF izrađen od PTA-a i MEG-a uspoređivao se samo s PSF-om proizvedenim u Uniji i izrađenim od PTA-a i MEG-a.

(68)

Jedno udruženje korisnika, proizvođač izvoznik i državno tijelo tvrdili su da korisnici pri kraju lanca često traže da se proizvodi izrađuju od PSF-a podrijetlom iz predmetnih zemalja (posebno Kine).

(69)

Nisu izneseni nikakvi dokazi kojima bi se potkrijepila ta tvrdnja ili dodatno objasnili razlozi za ustrajanje na PSF-u iz triju predmetnih zemalja (ako takvo ustrajanje kupaca pri kraju lanca zaista postoji).

(70)

Udruženje korisnika točnije je tvrdilo da automobilska industrija Unije prihvaća samo PSF iz Kine.

(71)

Međutim, nije uspjelo potkrijepiti svoju tvrdnju i dokazati da automobilska industrija Unije ne može upotrebljavati PSF koji su proizveli proizvođači iz Unije. Štoviše, provjerenim podacima dokazalo se da proizvođači iz Unije jednako tako prodaju znatne količine PSF-a automobilskoj industriji Unije, čime se pokazuje suprotno.

(72)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da su PSF koji proizvodi on i PSF koji proizvode proizvođači iz Unije dva različita proizvoda, iako se oba proizvode od recikliranih PET boca. Prema tom proizvođaču izvozniku, njegov se PSF (uglavnom) proizvodi od recikliranih PET boca (ne od listića), primjenom različitog proizvodnog postupka i sadržava različite sirovine u usporedbi s PSF-om proizvođača koji upotrebljavaju listiće izrađene od recikliranih PET boca.

(73)

I ta je tvrdnja odbačena s obzirom na to da su PET boce i listići od PET boca (koji su PET boce smrvljene u listiće) u biti ista sirovina, iako u drugom obliku.

(74)

Stoga je zaključeno da sve vrste PSF-a obuhvaćene ispitnim postupkom dijele ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i njihove su krajnje upotrebe u osnovi iste.

(75)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija koje dodjeljuju državna tijela Kine:

(76)

Komisija je ispitala sve programe navedene u pritužbi. Za svaki je program ispitala može li se, u skladu s člankom 3. Osnovne uredbe, utvrditi financijski doprinos vlade Kine i korist koju su ostvarili proizvođači izvoznici u uzorku. U ispitnom postupku otkriveno je da su u ovom predmetu sve koristi utvrđene za programe obuhvaćene ispitnim postupkom ispod primjenjivog praga de minimis iz članka 14. stavka 5. (3) Osnovne uredbe. Stoga se ne smatra potrebnim donijeti zaključak o mogućnosti kompenzacije pojedinačnih programa.

Pojedinosti o programima i odgovarajućim stopama koristi za pojedinačna društva nalaze se u nastavku.

(77)

Za programe u nastavku utvrđeno je da ih kineski proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika u uzorku nisu upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka i stoga nije mogla biti utvrđena nikakva korist.