ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 337 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 57. |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1252/2014
оd 28. svibnja 2014.
o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu načela i smjernica dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari za lijekove za humanu primjenu
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (1), a posebno njezin članak 47. treći stavak,
budući da:
(1) |
Sve djelatne tvari proizvedene u Uniji, uključujući djelatne tvari namijenjene izvozu, treba proizvoditi u skladu s načelima i smjernicama dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari koje su trenutačno utvrđene tehničkim smjernicama o proizvodnji djelatnih tvari koje objavljuje Komisija. Potrebno je utvrditi načela i smjernice dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari u zakonski obvezujućem aktu. |
(2) |
U svrhu promicanja primjene usklađenih standarda na globalnoj razini, načela i smjernice dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari treba uskladiti sa smjernicama za djelatne tvari koje utvrđuje Međunarodna konferencija o usklađivanju tehničkih uvjeta za registraciju lijekova za humanu primjenu. |
(3) |
Načela i smjernice dobre proizvođačke prakse trebali bi biti utvrđeni u vezi sa svim pitanjima, postupcima i procesima koji su ključni za utvrđivanje kvalitete djelatnih tvari, kao što je upravljanje kvalitetom, osoblje, prostorije i oprema, dokumentacija, upravljanje materijalima, proizvodnja, ispitivanja kvalitete tijekom proizvodnje, pakiranje, označivanje, laboratorijske kontrole, povrati, tužbe i povlačenja, ugovaranja i prepakiranja. Kako bi se osiguralo poštivanje tih načela i smjernica, od proizvođača djelatnih tvari treba zahtijevati da uspostave i provedu učinkovit sustav za upravljanje kvalitetom tih tvari. |
(4) |
Osoblje u nesanitetskim uvjetima koje nosi neprikladnu odjeću ili obavlja moguće kontaminirajuće aktivnosti u proizvodnom području može ugroziti kvalitetu djelatne tvari. To je potrebno spriječiti uspostavom sanitetskih i zdravstvenih navika koje su primjerene obavljenim proizvodnim aktivnostima. Te prakse moraju biti obuhvaćene sustavom za upravljanje kvalitete koji utvrđuje proizvođač djelatne tvari. |
(5) |
U svrhu osiguranja odgovarajuće kvalitete djelatne tvari, potrebno je smanjiti moguću kontaminaciju i križnu kontaminaciju zahtijevanjem uporabe objekata, proizvodnih procesa i spremnika koji su za to namijenjeni te primjerenih kontrola kontaminacije. |
(6) |
Od posebne je važnosti spriječiti križnu kontaminaciju pri proizvodnji djelatnih tvari štetnih za ljudsko zdravlje. Kontaminacija ostalih proizvoda s visokosenzibilizirajućim djelatnim tvarima mogla bi biti ozbiljna prijetnja javnom zdravlju jer izlaganje tim tvarima vrlo često dovodi do pojave hipersenzitivnih i alergijskih reakcija. Stoga proizvodnju tih djelatnih tvari treba dopustiti samo u zasebnim proizvodnim područjima. Uporaba zasebnih proizvodnih područja mogla bi biti potrebna i u proizvodnji djelatnih tvari potencijalno štetnih za ljudsko zdravlje zbog njihove snage ili infektivne ili toksične prirode. Za te je tvari potrebno da proizvođač procijeni postoji li rizik za ljudsko zdravlje i jesu li potrebna zasebna proizvodna područja. |
(7) |
Radi lakšeg praćenja, otkrivanja i rješavanja mogućih problema s kvalitetom te radi provjere usklađenosti s dobrom proizvođačkom praksom, potrebno je da proizvođač vodi detaljnu pismenu evidenciju svih procesa koje obavlja a koji se odnose na proizvodnju djelatnih tvari, uključujući odstupanja od tih procesa. |
(8) |
Kako bi se osigurali primjereni standardi kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti lijekova te zaštitilo javno zdravlje, potrebno je da proizvođači djelatne tvari proizvođačima lijekova koji upotrebljavaju djelatnu tvar bez odgađanja jave sve promjene koje mogu utjecati na kvalitetu djelatne tvari. |
(9) |
Potrebno je uvesti primjerene postupke za bilježenje i istraživanje pritužbi u vezi s kvalitetom i obavljati povlačenja proizvoda radi brzog rješavanja problema s kvalitetom i s tržišta ukloniti djelatne tvari koje nisu u skladu sa standardima kvalitete ili su ozbiljna prijetnja javnom zdravlju. |
(10) |
Kada proizvođač djelatne tvari povjeri dio proizvodnje drugoj osobi, važno je u pismenom obliku objasniti odgovornosti te druge osobe u pogledu usklađenosti s dobrim proizvođačkim praksama i mjerama kvalitete. |
(11) |
Primjena dobrih proizvođačkih praksi na proces prepakiranja i ponovnog označivanja potrebna je kako bi se izbjeglo krivo označivanja djelatnih tvari ili njihova kontaminacija u tom procesu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju načela i smjernice dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari za lijekove za humanu primjenu, uključujući djelatne tvari namijenjene izvozu.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„proizvodnja” znači cjelokupan ili djelomičan postupak zaprimanja materijala, proizvodnje, pakiranja, prepakiranja, označivanja, ponovnog označivanja, kontrole kvalitete ili stavljanja u promet djelatnih tvari i povezane kontrole; |
2. |
„polazni materijal djelatne tvari” znači svaka tvar od koje se djelatna tvar proizvodi ili izuzima; |
3. |
„međuproizvod djelatne tvari” znači tvar koja se dobiva tijekom proizvodnje neke djelatne tvari i koja je namijenjena za daljnju preradu; |
4. |
„sirovina” znači svaka tvar, reagens ili otapalo namijenjeni za uporabu u proizvodnji djelatne tvari i od koje se djelatna tvar izravno ne proizvodi ili izuzima. |
Članak 3.
Upravljanje kvalitetom
1. Proizvođači djelatnih tvari („proizvođač”) uspostavljaju, dokumentiraju i provode učinkovit sustav za upravljanje kvalitetom tih tvari tijekom proizvodnih postupaka koje obavljaju („proizvodni postupak”). Sustav omogućuje aktivno sudjelovanje rukovodećeg i proizvodnog osoblja.
Sustavom se osigurava usklađenost djelatnih tvari sa specifikacijama za njihovu kvalitetu i čistoću utvrđenima u skladu s člankom 12. stavkom 1.
Sustav uključuje kvalitetno upravljanje rizikom.
2. Proizvođač imenuje jedinicu za kvalitetu u čijoj je nadležnosti osiguranje kvalitete i kontrola kvalitete, a koja je neovisna o proizvodnoj jedinici.
3. Proizvođač provodi redovne unutarnje revizije i kontrole nalaza.
Članak 4.
Osoblje
1. Proizvođač osigurava dovoljan broj zaposlenika s potrebnom stručnom spremom stečenom obrazovanjem, osposobljavanjem ili iskustvom za obavljanje i nadzor proizvodnje djelatnih tvari.
2. Osoblje primjenjuje dobre sanitetske i higijenske mjere u proizvodnom području. Osoblje ne smije pristupiti proizvodnom području ako:
(a) |
boluje od zarazne bolesti ili ima otvorene ozljede ili druga dermatološka stanja na izloženoj površini tijela koja bi mogla negativno utjecati na kvalitetu i čistoću djelatne tvari; |
(b) |
nosi odjeću koja je vidljivo nečista ili ne štiti djelatnu tvar od moguće kontaminacije koja dolazi od osoblja ili ne štiti osoblje od izlaganja djelatnim tvarima koje mogu biti štetne za ljudsko zdravlje; |
(c) |
u trenutku ulaska u proizvodno područje, obavljaju aktivnosti kojima bi se mogla kontaminirati ili drukčije ugroziti kvaliteta djelatne tvari. |
Članak 5.
Zgrade i objekti
1. Zgrade i objekti koji se upotrebljavaju u proizvodnji djelatnih tvari smješteni su, projektirani i građeni tako da odgovaraju namijenjenim postupcima i omogućuju lakše čišćenje i održavanje u pogledu vrste i faze proizvodnje za koje se zgrade i objekti upotrebljavaju.
Objekti i protok materijala i osoblja kroz objekte projektiraju se na način kojim se osigurava da se različite tvari i materijali čuvaju odvojeno i ne kontaminiraju jedni druge.
2. Zgrade se propisno održavaju i popravljaju te se održavaju u čistom stanju.
3. Visokosenzibilizirajuće djelatne tvari proizvode se u zasebnim proizvodnim područjima.
Pri obavljanju proizvodnih postupaka, proizvođač procjenjuje potrebu za zasebnim proizvodnim područjima za ostale djelatne tvari potencijalno štetne za zdravlje ljudi zbog njihove snage ili zbog njihove infektivne ili toksične prirode. Procjenom se ocjenjuje smatraju li se te djelatne tvari rizikom za zdravlje ljudi uzimajući u obzir snagu, toksičnost, infektivnost djelatne tvari i uspostavljene postupke za smanjenje rizika. Procjena se dokumentira u pismenom obliku.
Kada procjena pokaže da postoji rizik od štete za ljudsko zdravlje, djelatna tvar mora se proizvoditi u zasebnim proizvodnim područjima.
Članak 6.
Oprema
1. Oprema upotrijebljena u proizvodnji djelatnih tvari primjereno se planira, razmjerava i smješta za njezinu namjenu, čišćenje, održavanje i, prema potrebi, sanitaciju.
Oprema se sastavlja i njome se rukuje tako da površine koje dolaze u dodir sa sirovinama, polaznim materijalima djelatne tvari, međuproizvodima djelatne tvari ili djelatnim tvarima ne mijenjaju kvalitetu sirovina, polaznih materijala djelatne tvari, međuproizvoda djelatne tvari ili djelatnih tvari do mjere do koje oni više nisu u skladu sa specifikacijama utvrđenima u skladu s člankom 12. stavkom 1.
2. Proizvođač utvrđuje pismene postupke za čišćenje opreme i naknadnu provjeru odgovara li ona primjeni u proizvodnom procesu.
3. Oprema za kontrolu, vaganje, mjerenje, nadzor i ispitivanje koja je ključna za osiguranje kvalitete djelatne tvari prilagođuje se u skladu s pismenim postupcima i utvrđenim rasporedom.
Članak 7.
Dokumentacija i evidencija
1. Proizvođač uspostavlja i vodi sustav dokumentacije i pismene postupke kojima je obuhvaćen proizvodni proces.
Svi dokumenti povezani s proizvodnim procesom pripremaju se, pregledavaju, odobravaju i distribuiraju u skladu s pismenim postupcima.
Proizvođač vodi evidenciju o najmanje sljedećim elementima povezanima s proizvodnim procesom:
1. |
čišćenje i uporaba opreme; |
2. |
podrijetlo sirovina, polaznih materijala djelatne tvari i međuproizvoda djelatne tvari; |
3. |
kontrole u pogledu sirovina, polaznih materijala djelatne tvari i međuproizvoda djelatne tvari; |
4. |
uporaba sirovina, polaznih materijala djelatne tvari i međuproizvoda djelatne tvari; |
5. |
označivanje djelatnih tvari i materijala za pakiranje; |
6. |
glavne proizvodne upute; |
7. |
proizvodnja i kontrola serija; |
8. |
laboratorijske kontrole. |
Izdavanje, revidiranje, zamjena i povlačenje dokumenata u vezi s proizvodnim procesom kontrolira se, a zapisi o njihovom revidiranju, zamjeni i povlačenju čuvaju se.
2. Sve aktivnosti povezane s kvalitetom izvršene tijekom proizvodnog procesa bilježe se u vrijeme kada se obavljaju. Dokumentira i objašnjava se svako odstupanje od pismenih postupaka iz članka 7. stavka 1. Odstupanja koja utječu na kvalitetu djelatne tvari ili sprečavaju njezinu usklađenost sa specifikacijama iz članka 12. stavka 1. istražuju se, a istraga i njezini zaključci dokumentiraju se.
3. Nakon provedbe postupaka proizvodnje i kontrole, proizvođač čuva svu evidenciju o proizvodnji i kontroli najmanje godinu dana nakon datuma isteka serije. Za djelatnu tvar s datumima ponovnog ispitivanja, proizvođač čuva evidenciju najmanje tri godine nakon što je potpuna serija stavljena na tržište.
Članak 8.
Upravljanje materijalom
1. Proizvođač ima uspostavljene pismene postupke za osiguranje kvalitete ulaznog materijala koji obuhvaćaju sljedeće elemente:
1. |
primanje; |
2. |
identifikaciju; |
3. |
karantenu; |
4. |
skladištenje; |
5. |
rukovanje; |
6. |
uzimanje uzorka; |
7. |
ispitivanje; |
8. |
odobravanje; |
9. |
odbacivanje. |
2. Proizvođač ima uspostavljen sustav za ocjenjivanje dobavljača ključnih materijala.
Članak 9.
Proizvodnja i kontrola tijekom proizvodnje
1. Proizvodni postupci podliježu kontrolama radi nadzora i prilagodbe proizvodnog procesa ili provjere usklađenosti djelatne tvari sa specifikacijama kvalitete i čistoće iz članka 12. stavka 1. Proizvodni postupci koji su ključni za osiguranje usklađenosti djelatne tvari sa specifikacijama kvalitete iz članka 12. stavka 1. izvršavaju se pod vizualnim nadzorom stručnog osoblja ili podliježu jednakovrijednoj kontroli.
2. Vaganje i mjerenje sirovina i polaznih materijala djelatne tvari precizno je i provodi se na način koji ne utječe na njihovu prikladnost za uporabu.
3. Proizvodni postupci, uključujući svaki postupak nakon pročišćavanja međuproizvoda djelatne tvari ili djelatne tvari, provode se na način kojim se sprečava kontaminacija sirovina, polaznih materijala djelatne tvari, međuproizvoda djelatne tvari i djelatnih tvari drugim materijalima.
Članak 10.
Pakiranje i označivanje
1. Spremnici pružaju odgovarajuću zaštitu od propadanja ili kontaminacije djelatne tvari od trenutka kada je djelatna tvar pakirana do trenutka njezine primjene u proizvodnji lijekova.
2. Kontrolira se skladištenje, tiskanje i uporaba oznaka na pakiranju djelatne tvari. Oznake sadržavaju informacije potrebne za osiguranje kvalitete djelatne tvari.
Članak 11.
Stavljanje na tržište
Djelatna tvar stavlja se na tržište tek nakon što je jedinica za kvalitetu pusti u prodaju.
Članak 12.
Laboratorijske kontrole
1. Proizvođač utvrđuje specifikacije za kvalitetu i čistoću djelatnih tvari koje proizvodi i za sirovine, polazne materijale djelatne tvari i međuproizvode djelatne tvari upotrijebljene u tom procesu.
2. Provode se laboratorijska ispitivanja radi provjere usklađenosti sa specifikacijama iz stavka 1.
Proizvođač izdaje potvrde o analizi za svaku seriju djelatne tvari na zahtjev:
(a) |
nadležnih tijela države članice; |
(b) |
proizvođača djelatnih tvari koji se izravno ili neizravno opskrbljuju djelatnom tvari u svrhu daljnje prerade, pakiranja, prepakiranja, označivanja ili ponovnog označivanja djelatne tvari; |
(c) |
distributera i posrednika djelatnih tvari; |
(d) |
proizvođača lijekova koji se izravno ili neizravno opskrbljuju djelatnom tvari. |
3. Proizvođač nadzire stabilnost djelatne tvari s pomoću studija o stabilnosti. Datumi za istek ili ponovno ispitivanje djelatnih tvari utvrđuju se na temelju ocjene podataka dobivenih iz studija o stabilnosti. Primjereno utvrđeni uzorci djelatne tvari čuvaju se u skladu s planom odabira uzorka utvrđenim na temelju vijeka trajanja djelatne tvari.
Članak 13.
Utvrđivanje valjanosti
Proizvođač uspostavlja i provodi politiku utvrđivanja valjanosti za one procese i postupke koji su ključni za osiguravanje usklađenosti djelatne tvari sa specifikacijama kvalitete i čistoće utvrđenima u skladu s člankom 12. stavkom 1.
Članak 14.
Kontrola promjene
1. Prije provedbe određenih promjena proizvodnog procesa koje bi mogle utjecati na proizvodnju i kontrolu djelatne tvari proizvođač ocjenjuje mogući utjecaj tih promjena.
2. Promjene proizvodnog procesa koje negativno utječu na kvalitetu djelatne tvari ne provode se.
3. Proizvođač djelatne tvari bez odgađanja obavješćuje proizvođače lijekova koje opskrbljuje djelatnom tvari o svim promjenama proizvodnog procesa koje mogu utjecati na kvalitetu djelatne tvari.
Članak 15.
Odbacivanje i povrati
1. Serije djelatnih tvari i međuproizvoda djelatne tvari koje nisu u skladu sa specifikacijama utvrđenim u skladu s člankom 12. stavkom 1. odbacuju se, označuju kao takve i stavljaju u karantenu.
2. Proizvođač koji ponovno prerađuje ili ponovno obrađuje odbačene serije djelatne tvari koje nisu u skladu sa specifikacijama ili ponovno uzima sirovine i otapala za ponovnu uporabu u proizvodnom procesu, slijedi postupke utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 1. i obavlja primjerene kontrole kako bi osigurao:
(a) |
usklađenost ponovno prerađene ili ponovno obrađene djelatne tvari sa specifikacijama kvalitete utvrđenima u skladu s člankom 12. stavkom 1.; |
(b) |
da ponovno preuzete sirovine i otapala odgovaraju svojoj namjeni u proizvodnom procesu. |
3. Vraćene djelatne tvari određuju se kao takve i stavljaju u karantenu.
Članak 16.
Pritužbe i povlačenja
1. Proizvođač bilježi i istražuje sve pritužbe povezane s kvalitetom.
2. Proizvođač utvrđuje postupke za povlačenje djelatnih tvari s tržišta.
3. U slučaju povučene djelatne tvari koja je ozbiljna prijetnja za javno zdravlje, proizvođač obavješćuje nadležna tijela bez odgađanja.
Članak 17.
Ugovorna proizvodnja
1. Proizvodni postupak ili s njim povezani postupak koji će u ime proizvođača djelatne tvari izvršiti druga stranka („ugovorni proizvođač”) podliježe pismenom ugovoru.
U ugovoru se jasno određuju odgovornosti ugovornog proizvođača u vezi s dobrom proizvođačkom praksom.
2. Proizvođač djelatne tvari kontrolira da postupci koje izvršava ugovorni proizvođač poštuju dobru proizvođačku praksu.
3. Proizvodni postupak ili s njim povezani postupak koji je povjeren ugovornom proizvođaču ne smije se podugovarati trećoj osobi bez pismenog odobrenja proizvođača djelatne tvari.
Članak 18.
Prepakiranje
Kada proizvođač djelatnu tvar prepakira u spremnik koji se razlikuje od izvornog spremnika u odnosu na obujam ili materijal od kojeg je izrađen ili propusnost svjetlosti, proizvođač provodi studije o stabilnosti za tu djelatnu tvar i određuje datum isteka ili ponovnog ispitivanja na temelju tih studija.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 25. svibnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. svibnja 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 311, 28.11.2001., str. 67.
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/8 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1253/2014
оd 7. srpnja 2014.
o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn ventilacijskih jedinica
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Prema Direktivi 2009/125/EZ, proizvodi koji koriste energiju, a čine znatan dio opsega prodaje i trgovine, znatno utječu na okoliš u Uniji i imaju znatan potencijal za poboljšanje u smislu utjecaja na okoliš bez izazivanja prekomjernih troškova moraju biti obuhvaćeni provedbenom mjerom ili mjerom samoregulacije u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn. |
(2) |
Komisija je ocijenila tehničke, ekološke i gospodarske aspekte ventilacijskih jedinica. Ocjena je pokazala da se ventilacijske jedinice stavljaju na tržište EU-a u velikim količinama. Potrošnja energije u fazi uporabe najvažniji je ekološki aspekt ventilacijskih jedinica koji ima znatan potencijal za troškovno učinkovitu uštedu energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. |
(3) |
Ventilatori su važan dio ventilacijskih jedinica. Generički minimalni zahtjevi energetske učinkovitosti za ventilatore utvrđeni su u Uredbi Komisije (EU) br. 327/2011 (2). Potrošnja energije za funkcije ventilatora koji su dio ventilacijskih jedinica obuhvaćena je minimalnim zahtjevima energetske učinkovitosti iz te Uredbe, ali brojne ventilacijske jedinice koriste ventilatore koji nisu obuhvaćeni tom Uredbom. Prema tome, potrebno je uvesti provedbene mjere za ventilacijske jedinice. |
(4) |
Trebalo bi napraviti razliku između mjera koje se primjenjuju na stambene ventilacijske jedinice i mjera koje se primjenjuju na nestambene ventilacijske jedinice na temelju njihovih pojedinačnih stopa protoka zraka jer se u praksi koriste dva različita skupa mjernih normi. |
(5) |
Male ventilacijske jedinice ulazne električne snage manje od 30 W po protoku zraka treba izuzeti iz zahtjeva ove Uredbe, osim iz zahtjeva za informacije. Te su jedinice dizajnirane za više različitih primjena, uglavnom rade povremeno i samo s dopunskim funkcijama, na primjer u kupaonicama. Njihovo bi uključivanje predstavljalo značajno administrativno opterećenje u smislu nadzora tržišta zbog velikog broja prodanih proizvoda, pri čemu je njihov udio u potencijalu za uštedu energije mali. Međutim, uzimajući u obzir da su takve ventilacijske jedinice slične po funkcionalnosti, njihovo bi potencijalno uključivanje isto tako trebalo biti obuhvaćeno preispitivanjem ove Uredbe. Nadalje, isto bi tako trebalo izuzeti ventilacijske jedinice posebno namijenjene za rad u hitnim slučajevima ili u izvanrednim ili opasnim okruženjima jer se koriste rijetko i u kratkim razdobljima. Tim se izuzećima isto tako pojašnjava da su jedinice s više funkcija koje se uglavnom upotrebljavaju za grijanje ili hlađenje te kuhinjske nape isključene. Komisija je provela pripremne studije radi analize tehničkih, ekoloških i gospodarskih aspekata stambenih i nestambenih ventilacijskih jedinica. Studije su izvedene zajedno s dionicima i zainteresiranim stranama iz Unije i trećih zemalja, a njihovi su rezultati objavljeni. |
(6) |
Ekološki parametar obuhvaćenih proizvoda koji je utvrđen kao najvažniji za potrebe ove Uredbe potrošnja je energije u fazi uporabe. Procjenjuje se da je u 2010. u Uniji godišnja potrošnja električne energije proizvoda koji podliježu ovoj Uredbi iznosila 77,6 TWh. Istodobno se uporabom tih proizvoda uštedi 2 570 PJ energije za grijanje prostora. Primjenom koeficijenta za pretvorbu primarne energije u električnu energiju od 2,5 dobije se ukupna energetska bilanca od 1 872 PJ godišnje uštede primarne energije u 2010. Procjenjuje se da bi ta ukupna ušteda bez posebnih mjera u 2025. iznosila 2 829 PJ. |
(7) |
Pripremne studije pokazuju da se potrošnja energije proizvoda koji podliježu ovoj Uredbi može znatno smanjiti. Očekuje se da će kombinirani učinak zahtjeva za ekološki dizajn iz ove Uredbe i Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1254 (3) dovesti do ukupnog porasta uštede od 1 300 PJ (45 %) na razinu od 4 130 PJ u 2025. |
(8) |
Pripremne studije pokazuju da zahtjevi u pogledu drugih parametara za ekološki dizajn iz dijela 1. Priloga I. Direktivi 2009/125/EZ nisu potrebni za ventilacijske jedinice jer je potrošnja energije u fazi uporabe daleko najvažniji ekološki parametar. |
(9) |
Zahtjevi za ekološki dizajn trebali bi se uvesti postupno kako bi se proizvođačima osigurao dovoljan vremenski rok za redizajniranje proizvoda koji podliježu ovoj Uredbi. Pri određivanju vremenskih rokova trebalo bi uzeti u obzir posljedice u pogledu troškova za krajnje korisnike i proizvođače, posebno mala i srednja poduzeća, istodobno osiguravajući poboljšanje ekološke učinkovitosti ventilacijskih jedinica bez nepotrebne odgode. |
(10) |
Parametri za proizvode trebaju se mjeriti i izračunavati pouzdanim, točnim i ponovljivim metodama koje uzimaju u obzir priznate suvremene metode mjerenja i izračunavanja uključujući, ako su dostupne, usklađene norme koje su donijela europska tijela za normizaciju na zahtjev Komisije, u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
(11) |
U provedbenoj mjeri treba utvrditi referentne vrijednosti za trenutačno dostupne tipove ventilacijskih jedinica visoke energetske učinkovitosti na temelju informacija prikupljenih tijekom pripreme mjere kako bi proizvođači mogli iskoristiti tu ocjenu za vrednovanje alternativnih dizajnerskih rješenja i postignute ekološke učinkovitosti proizvoda u odnosu na referentne vrijednosti. To će pomoći osigurati široku raspoloživost i laku dostupnost informacija, posebno malim i srednjim poduzećima te vrlo malim poduzećima, što će dodatno olakšati ugrađivanje najbolje dizajniranih tehnologija i omogućiti razvoj učinkovitijih proizvoda za smanjenje potrošnje energije. |
(12) |
Obavljeno je savjetovanje sa Savjetodavnim forumom iz članka 18. Direktive 2009/125/EZ. |
(13) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 19. stavkom 1. Direktive 2009/125/EZ, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na ventilacijske jedinice i njome se utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn za njihovo stavljanje na tržište ili u uporabu.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na ventilacijske jedinice koje su:
(a) |
jednosmjerne (odsisne ili tlačne) s ulaznom električnom snagom manjom od 30 W, osim za zahtjeve za informacije; |
(b) |
dvosmjerne, s ukupnom ulaznom električnom snagom manjom od 30 W po protoku zraka, osim za zahtjeve za informacije; |
(c) |
osovinski ili centrifugalni ventilatori opremljeni samo kućištem u smislu Uredbe (EU) br. 327/2011; |
(d) |
namijenjene isključivo za rad u potencijalno eksplozivnim atmosferama kako je definirano u Direktivi 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5); |
(e) |
namijenjene isključivo za rad u hitnim slučajevima, u kratkim razdobljima i koje zadovoljavaju temeljne zahtjeve za građevine s obzirom na sigurnost u slučaju požara utvrđene Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6); |
(f) |
namijenjene isključivo za rad:
|
(g) |
uključuju izmjenjivač topline i dizalicu topline za povrat topline ili omogućavaju prijenos ili odvođenje topline koja je dodatna onoj iz sustava za povrat topline, osim prijenosa topline za zaštitu od mraza ili odleđivanje; |
(h) |
svrstane u nape u okviru Uredbe Komisije (EU) br. 66/2014 (7) o kuhinjskim aparatima. |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„ventilacijska jedinica (VU)” znači uređaj koji pokreće električna energija opremljen barem jednim propelerom, jednim motorom i kućištem te namijenjen za izmjenu iskorištenog zraka vanjskim zrakom u zgradi ili dijelu zgrade; |
2. |
„stambena ventilacijska jedinica” (RVU) znači ventilacijska jedinica čija:
|
3. |
„nestambena ventilacijska jedinica” (NRVU) znači ventilacijska jedinica čija maksimalna stopa protoka ventilacijske jedinice prelazi 250 m3/h ili je maksimalna brzina protoka između 250 i 1 000 m3/h, a proizvođač nije izjavio da je jedinica namijenjena isključivo za stambenu ventilaciju; |
4. |
„maksimalna stopa protoka” znači prijavljena maksimalna stopa volumena zraka koju ventilacijska jedinica može postići uz ugrađeno ili zasebno izvršeno upravljanje pri standardnim uvjetima zraka (20 °C) i 101 325 Pa, u slučajevima kada se jedinicu ugrađuje cijelu (npr. uključujući čiste filtre) i prema uputama proizvođača, kod kanaliziranih stambenih ventilacijskih jedinica (RVU) maksimalna stopa protoka povezana je s protokom zraka od 100 Pa razlike u vanjskome statičkom tlaku, a kod nekanaliziranih stambenih ventilacijskih jedinica (RVU) s protokom zraka najniže razlike u ukupnom tlaku koja se može postići, a odabire se iz niza vrijednosti od 10 (najmanje)-20-50-100-150-200-250 Pa, prema tome koja je jednaka ili neposredno ispod izmjerene vrijednosti razlike u tlaku; |
5. |
„jednosmjerna ventilacijska jedinica” (UVU) znači ventilacijska jedinica koja proizvodi protok zraka samo u jednom smjeru, bilo iz unutarnjeg prostora u vanjski (odsisna) ili iz vanjskog prostora u unutarnji (tlačna), pri čemu se mehanički proizveden protok zraka uravnotežava mjerama dovođenja ili odvođenja zraka prirodnim ili odsisnim putem; |
6. |
„dvosmjerna ventilacijska jedinica” (BVU) znači ventilacijska jedinica koja proizvodi protok zraka između unutarnjeg i vanjskog prostora i opremljena je ventilatorima za odvođenje i dovođenje zraka; |
7. |
„model istovrijednih ventilacijskih jedinica” znači ventilacijska jedinica s jednakim tehničkim svojstvima prema primjenjivim zahtjevima za informacije o proizvodu, ali stavljena na tržište kao različit model ventilacijske jedinice istog proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika. |
Za potrebe priloga II. do IX. dodatne su definicije određene u Prilogu I.
Članak 3.
Zahtjevi za ekološki dizajn
1. Od 1. siječnja 2016. stambene ventilacijske jedinice (RVU) moraju biti u skladu s posebnim zahtjevima za ekološki dizajn iz točke 1. Priloga II.
2. Od 1. siječnja 2016. nestambene ventilacijske jedinice (NRVU) moraju biti u skladu s posebnim zahtjevima za ekološki dizajn iz točke 1. Priloga III.
3. Od 1. siječnja 2018. stambene ventilacijske jedinice (RVU) moraju biti u skladu s posebnim zahtjevima za ekološki dizajn iz točke 2. Priloga II.
4. Od 1. siječnja 2018. nestambene ventilacijske jedinice (NRVU) moraju biti u skladu s posebnim zahtjevima za ekološki dizajn iz točke 2. Priloga III.
Članak 4.
Zahtjevi za informacije
1. Od 1. siječnja 2016. proizvođači stambenih ventilacijskih jedinica (RVU), njihovi ovlašteni zastupnici i uvoznici moraju biti u skladu sa zahtjevima za informacije iz Priloga IV.
2. Od 1. siječnja 2016. proizvođači nestambenih ventilacijskih jedinica (NRVU), njihovi ovlašteni zastupnici i uvoznici moraju biti u skladu sa zahtjevima za informacije iz Priloga V.
Članak 5.
Ocjena sukladnosti
1. Proizvođači ventilacijskih jedinica provode postupak ocjene sukladnosti iz članka 8. Direktive 2009/125/EZ uporabom sustava unutarnje kontrole dizajna iz Priloga IV. toj Direktivi ili sustava upravljanja iz Priloga V. toj Direktivi.
Za potrebe ocjene sukladnosti stambenih ventilacijskih jedinica izračun zahtjeva za specifičnu potrošnju energije provodi se u skladu s Prilogom VIII. ovoj Uredbi.
Za potrebe ocjene sukladnosti nestambenih ventilacijskih jedinica, mjerenja i izračuni posebnih zahtjeva za ekološki dizajn provode se u skladu s Prilogom IX. ovoj Uredbi.
2. Dosje tehničke dokumentacije sastavljen u skladu s Prilogom IV. Direktivi 2009/125/EZ mora sadržavati kopiju informacija o proizvodu iz priloga IV. i V. ovoj Uredbi.
Ako su informacije uvrštene u tehničku dokumentaciju za određeni model ventilacijske jedinice dobivene izračunom na temelju dizajna ili ekstrapolacijom iz drugih ventilacijskih jedinica, ili na temelju obje mogućnosti, tehnička dokumentacija mora uključivati sljedeće podatke:
(a) |
pojedinosti o tim izračunima ili ekstrapolacijama, ili oboje; |
(b) |
pojedinosti o ispitivanjima koja su proizvođači obavili radi provjere točnosti izračuna i ekstrapolacija; |
(c) |
popis svih ostalih modela ventilacijskih jedinica za koje su podaci uvršteni u tehničku dokumentaciju dobiveni na istoj osnovi; |
(d) |
popis modela istovrijednih ventilacijskih jedinica. |
Članak 6.
Postupak provjere radi nadzora nad tržištem
Pri izvođenju nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ u cilju usklađivanja sa zahtjevima za stambene ventilacijske jedinice iz Priloga II. ovoj Uredbi i sa zahtjevima za nestambene ventilacijske jedinice iz Priloga III. ovoj Uredbi, nadležna tijela država članica primjenjuju postupak provjere naveden u Prilogu VI.
Članak 7.
Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti u dijelu 3. točki 2. Priloga I. Direktivi 2009/125/EZ koje se primjenjuju na ventilacijske jedinice određene su u Prilogu VII. ovoj Uredbi.
Članak 8.
Preispitivanje
Komisija ocjenjuje potrebe utvrđivanja zahtjeva za količine propuštanja zraka s obzirom na tehnološki napredak te predstavlja rezultate te ocjene Savjetodavnom forumu najkasnije do 1. siječnja 2017.
Komisija preispituje ovu Uredbu s obzirom na tehnološki napredak te predstavlja rezultate tog preispitivanja Savjetodavnom forumu najkasnije do 1. siječnja 2020.
Preispitivanje obuhvaća ocjenu sljedećih aspekata:
(a) |
potencijalnog proširenja područja primjene ove Uredbe radi obuhvaćanja jednosmjernih jedinica ulazne električne snage manje od 30 W i dvosmjernih jedinica ulazne električne snage ventilatora manje od 30 W po protoku zraka; |
(b) |
dopuštenih odstupanja pri provjeri navedenih u Prilogu VI.; |
(c) |
primjerenosti uzimanja u obzir učinaka filtara niske potrošnje energije na energetsku učinkovitost; |
(d) |
potrebe utvrđivanja daljnje razine sa strožim zahtjevima za ekološki dizajn. |
Članak 9.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 7. srpnja 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.
(2) Uredba Komisije (EU) br. 327/2011 od 30. ožujka 2011. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za ventilatore pogonjene motorima ulazne električne snage između 125 W i 500 kW (SL L 90, 6.4.2011., str. 8.).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1254 od 11. srpnja 2014. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti stambenih ventilacijskih jedinica (vidjeti str. 27. ovog Službenog lista).
(4) Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(5) Direktiva 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 100, 19.4.1994., str. 1.).
(6) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(7) Uredba Komisije (EU) br. 66/2014 оd 14. siječnja 2014. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn kućanskih pećnica, ploča za kuhanje i napa (SL L 29, 31.1.2014., str. 33.).
PRILOG I.
Definicije
Definicije koje se primjenjuju za potrebe priloga II. do IX. ovoj Uredbi:
1. |
Definicije:
|
2. |
Definicije za nestambene ventilacijske jedinice (NRVU), uz definicije navedene u dijelu 1. Priloga I.:
|
PRILOG II.
Posebni zahtjevi za ekološki dizajn stambenih ventilacijskih jedinica (RVU) iz članka 3. stavaka 1. i 3.
1. |
Od 1. siječnja 2016.:
|
2. |
Od 1. siječnja 2018.:
|
PRILOG III.
Posebni zahtjevi za ekološki dizajn nestambenih ventilacijskih jedinica (NRVU) iz članka 3. stavaka 2. i 4.
1. |
Od 1. siječnja 2016.:
|
2. |
Od 1. siječnja 2018.:
|
PRILOG IV.
Zahtjevi za informacije o stambenim ventilacijskim jedinicama (RVU) iz članka 4. stavka 1.
1. |
Od 1. siječnja 2016. navode se sljedeći podaci o proizvodu:
|
2. |
Podaci navedeni u točki 1. moraju biti dostupni:
|
3. |
Na besplatnom web-mjestu proizvođača moraju biti dostupne detaljne upute koje među ostalim navode alate potrebne za ručno rastavljanje trajnih magnetnih motora i elektroničkih dijelova (tiskanih pločica s vodovima/tiskanih sklopovnih pločica i ekrana > 10 g ili > 10 cm2), baterija i većih plastičnih dijelova (> 100 g) u svrhu učinkovitog recikliranja materijala, osim za modele kod kojih se godišnje proizvodi manje od 5 jedinica. |
PRILOG V.
Zahtjevi za informacije o nestambenim ventilacijskim jedinicama (NRVU) iz članka 4. stavka 2.
1. |
Od 1. siječnja 2016. navode se sljedeći podaci o proizvodu:
|
2. |
Informacije navedene u točki 1. (a) do (s) dostupne su:
|
3. |
Na besplatnom web-mjestu proizvođača moraju biti dostupne detaljne upute koje među ostalim navode alate potrebne za ručno sastavljanje/rastavljanje trajnih magnetnih motora i elektroničkih dijelova (tiskanih pločica s vodovima/tiskanih sklopovnih pločica i ekrana > 10 g ili > 10 cm2), baterija i većih plastičnih dijelova (> 100 g) u svrhu učinkovitog recikliranja materijala, osim za modele kod kojih se godišnje proizvodi manje od 5 jedinica. |
PRILOG VI.
Postupak provjere radi nadzora nad tržištem
Radi provjere sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u prilozima II. do V., nadležna tijela država članica ispituju jednu ventilacijsku jedinicu. Ako izmjerene vrijednosti ili vrijednosti izračunane na temelju izmjerenih vrijednosti ne odgovaraju vrijednostima koje je naveo proizvođač u smislu članka 5., podložno dopuštenim odstupanjima iz tablice 1.:
— |
za modele kod kojih se proizvede količina manja od 5 jedinica godišnje, smatra se da model nije u skladu s ovom Uredbom, |
— |
za modele kod kojih se proizvede količina jednaka ili veća od 5 jedinica godišnje, nadležno tijelo za nadzor nad tržištem nasumce ispituje tri dodatne jedinice. |
Ako aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti tih jedinica ne ispunjava zahtjeve, podložno dopuštenim odstupanjima iz tablice 1., za taj se model i sve druge istovrijedne modele smatra da ne ispunjavaju zahtjeve iz priloga II. do V.
Nadležno tijelo države članice dostavlja rezultate ispitivanja i druge važne informacije nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji u roku od jednog mjeseca nakon donošenja odluke o nesukladnosti modela.
Nadležna tijela država članica koriste metode mjerenja i izračunavanja utvrđene u prilozima VIII. i IX. i primjenjuju samo dopuštena odstupanja utvrđena u tablici 1.
Tablica 1.
Parametar |
Dopuštena odstupanja pri provjeri |
Specifična ulazna snaga (SPI) |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od 1,07 najveće deklarirane vrijednosti. |
Toplinska učinkovitost RVU-a i NRVU-a |
Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od 0,93 najmanje deklarirane vrijednosti. |
SFPint |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od 1,07 najveće deklarirane vrijednosti. |
Učinkovitost ventilatora UVU-a, nestambeni |
Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od 0,93 najmanje deklarirane vrijednosti. |
Razina zvučne snage RVU-a |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od najveće deklarirane vrijednosti uvećane za 2 dB. |
Razina zvučne snage NRVU-a |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od najveće deklarirane vrijednosti uvećane za 5 dB. |
Proizvođač ili uvoznik ne smije upotrebljavati dopuštena odstupanja pri provjeri za određivanje vrijednosti u tehničkoj dokumentaciji ili za tumačenje tih vrijednosti s obzirom na postizanje sukladnosti.
PRILOG VII.
Referentne vrijednosti
Stambene ventilacijske jedinice:
(a) |
SEC: – 42 kWh/(m2/god.) za BVU-e, i – 27 kWh/(m2/god.) za UVU-e. |
(b) |
Povrat topline ηt: 90 % za BVU-e. |
Nestambene ventilacijske jedinice:
(a) |
SFPint: 150 W/(m3/s) ispod granice razine 2. za NRVU-e s protokom ≥ 2 m3/s i 250 W/(m3/s) ispod granice razine 2. za NRVU-e s protokom < 2 m3/s. |
(b) |
Povrat topline ηt_nrvu : 85 %, a za kružne sustave povrata topline 80 %. |
PRILOG VIII.
Izračun zahtjeva za specifičnu potrošnju energije
Specifična potrošnja energije SEC izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:
pri čemu:
— |
SEC je specifična potrošnja energije za ventilaciju po m2 grijane površine poda stana ili zgrade [kWh/(m2/god.)], |
— |
ta je broj radnih sati godišnje [h/god.], |
— |
pef je faktor primarne energije za proizvodnju i distribuciju električne energije [-], |
— |
qnet je neto stopa potrebne ventilacije po m2 grijane površine poda [m3/h.m2], |
— |
MISC je zbirni faktor opće tipologije koji obuhvaća faktore učinkovitosti ventilacije, propuštanja kanala i dodatne infiltracije [-], |
— |
CTRL je kontrolni faktor ventilacije [-], |
— |
x je eksponent kojim se uzima u obzir nelinearnost između uštede toplinske i električne energije, ovisno o značajkama motora i pogona [-], |
— |
SPI je specifična ulazna snaga [kW/(m3/h)], |
— |
th je ukupan broj sati sezone grijanja [h], |
— |
ΔΤh je prosječna razlika unutarnje (19 °C) i vanjske temperature tijekom sezone grijanja, minus 3 K ispravka za solarne i unutarnje dobitke [K], |
— |
ηh je prosječna učinkovitost grijanja prostora [-], |
— |
cair je specifični toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku i gustoći [kWh/(m3 K)], |
— |
qref je referentna stopa prirodne ventilacije po m2 grijane površine poda [m3/h.m2], |
— |
ηt je toplinska učinkovitost povrata topline [-], |
— |
Qdefr je godišnja potrošnja energije za grijanje po m2 grijane površine poda [kWh/m2/god.] za odmrzavanje, na temelju zagrijavanja promjenjivim električnim otporom. , pri čemu:
Qdefr primjenjuje se samo za dvosmjerne jedinice s rekuperacijskim izmjenjivačem topline; za jednosmjerne jedinice ili jedinice s regenerativnim izmjenjivačem topline Qdefr = 0. |
SPI i ηt su vrijednosti dobivene metodama ispitivanja i izračunavanja.
Drugi parametri i njihove standardne vrijednosti navedeni su u tablici 1.
Tablica 1.
Parametri za izračunavanje SEC-a
opća tipologija |
MISC |
||||
Jedinice s kanalnim razvodom |
1,1 |
||||
Jedinice bez kanala |
1,21 |
||||
upravljanje ventilacijom |
CTRL |
||||
Ručno upravljanje (bez DCV-a) |
1 |
||||
Vremensko upravljanje (bez DCV-a) |
0,95 |
||||
Centralno automatsko upravljanje prema potražnji |
0,85 |
||||
Lokalno automatsko upravljanje |
0,65 |
||||
motor i pogon |
x-vrijednost |
||||
uključen/isključen i s jednom brzinom |
1 |
||||
s dvije brzine |
1,2 |
||||
s više brzina |
1,5 |
||||
s promjenjivom brzinom |
2 |
||||
Klima |
th u h |
ΔΤh u K |
tdefr u h |
ΔΤdefr u K |
Qdefr (1) u kWh/god.m2 |
Hladna |
6 552 |
14,5 |
1 003 |
5,2 |
5,82 |
Prosječna |
5 112 |
9,5 |
168 |
2,4 |
0,45 |
Topla |
4 392 |
5 |
— |
— |
— |
Standardne vrijednosti |
vrijednost |
||||
specifični toplinski kapacitet zraka, cair u kWh/(m3K) |
0,000344 |
||||
neto potreba za ventilacijom po m2 grijane površine poda, qnet u m3/h.m2 |
1,3 |
||||
referentna stopa prirodne ventilacije po m2 grijane površine poda, qref u m3/h.m2 |
2,2 |
||||
broj radnih sati godišnje, ta u satima |
8 760 |
||||
faktor primarne energije za proizvodnju i distribuciju električne energije, pef |
2,5 |
||||
učinkovitost grijanja prostora, ηh |
75 % |
(1) Odmrzavanje se primjenjuje samo za dvosmjerne jedinice s rekuperacijskim izmjenjivačem topline i izračunava se kao Qdefr = tdefr * Δtdefr * cair * qnet * pef. Za jednosmjerne jedinice ili jedinice s regenerativnim izmjenjivačem topline Qdefr = 0
PRILOG IX.
Mjerenja i izračuni za nestambene ventilacijske jedinice (NRVU)
Nestambene ventilacijske jedinice ispituju se i izračunavaju uporabom „referentne konfiguracije” proizvoda.
Jedinice s dvostrukom namjenom ispituju se i izračunavaju u ventilacijskom režimu
1. TOPLINSKA UČINKOVITOST NESTAMBENOG SUSTAVA POVRATA TOPLINE
Toplinska učinkovitost nestambenog sustava povrata topline (HRS) definirana je kao:
pri čemu:
— |
ηt je toplinska učinkovitost HRS-a [-], |
— |
t2″ je temperatura ulaznog zraka koji napušta HRS i ulazi u prostoriju [°C], |
— |
t2′ je temperatura vanjskog zraka [°C], |
— |
t1′ je temperatura izlaznog zraka koji napušta prostoriju i ulazi u HRS [°C]. |
2. ISPRAVCI ZA FILTRE
U slučaju da u odnosu na referentnu konfiguraciju nedostaje jedan ili oba filtra upotrebljavaju se sljedeći ispravci za filtre:
|
Od 1. siječnja 2016.:
|
|
Od 1. siječnja 2018.:
|
„Visokoučinski filtar” znači filtar koji ispunjava uvjete za učinkovitost filtra iz sljedećih metoda ispitivanja i izračunavanja, što dobavljač filtra mora deklarirati. Visokoučinski filtri ispituju se pri protoku zraka od 0,944 m3/s i s površinom filtra 592 × 592 mm (okvir za ugradnju 610 × 610 mm) (brzina protoka zraka na površini filtra 2,7 m/s). Nakon pravilne pripreme, umjeravanja i provjere ujednačenosti strujanja zraka mjeri se početna učinkovitost filtra i pad tlaka čistog filtra. Filtar se postupno opterećuje odgovarajućom prašinom do konačnog pada tlaka filtra od 450 Pa. U generator prašine prvo se unosi 30 g, a zatim treba provesti najmanje 4 jednako udaljena koraka opterećivanja prašinom prije postizanja konačnog tlaka. Prašinu se šalje na filtar pri koncentraciji od 70 mg/m3. Učinkovitost filtra mjeri se kapljicama veličine 0,2 do 3 μm ispitnog aerosola (DEHS – dietil-heksil-sebakat) pri stopi od približno 0,39 dm3/s (1,4 m3/h). Čestice se broje 13 puta, uzastopno prije i nakon filtra po najmanje 20 sekundi s optičkim brojačem čestica (OPC). Utvrđuju se postupno povećane vrijednosti učinkovitosti filtra i pada tlaka. Izračunava se prosječna učinkovitost filtra tijekom ispitivanja za različite klase veličine čestica. Kako bi filtar bio klasificiran kao „visokoučinski filtar”, prosječna učinkovitost za veličinu čestica 0,4 μm treba biti veća od 80 %, a minimalna učinkovitost treba biti veća od 35 %. Minimalna učinkovitost najniža je učinkovitost između početne učinkovitosti uz pražnjenje statičkog elektriciteta, početne učinkovitosti i najniže učinkovitosti tijekom ispitnog postupka postupnog opterećivanja. Ispitivanje učinkovitosti uz pražnjenje statičkog elektriciteta skoro je potpuno jednako prethodno navedenom ispitivanju prosječne učinkovitosti, osim što se prije ispitivanja ravna ploča uzorka medija filtra oslobađa statičkog elektriciteta uranjanjem u izopropanol (IPA).
„Srednjoučinski filtar” znači filtar koji ispunjava sljedeće uvjete za učinkovitost filtra: „srednjoučinski filtar” znači zračni filtar za ventilacijsku jedinicu čija se radna učinkovitost ispituje i izračunava kao za visokoučinski filtar, ali koji ispunjava uvjete da prosječna učinkovitost za veličinu čestica 0,4 μm treba biti veća od 40 %, što dobavljač filtra mora deklarirati.
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/27 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1254/2014
оd 11. srpnja 2014.
o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti stambenih ventilacijskih jedinica
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu (1), a posebno njezin članak 10.,
budući da:
(1) |
Direktivom 2010/30/EU zahtijeva se da Komisija donese delegirane akte u vezi s označivanjem proizvoda povezanih s energijom. Delegirane je akte potrebno donijeti kada proizvodi imaju značajan potencijal za uštedu energije i veliki raspon radnih značajki uz jednaku funkcionalnost te se ne očekuje da bi ostalo zakonodavstvo Unije ili samoregulacija ostvarili ciljeve politike brže ili uz niže troškove nego obvezujući zahtjevi. |
(2) |
Komisija je ocijenila tehničke, ekološke i gospodarske aspekte stambenih ventilacijskih jedinica. Ocjena je pokazala da energija koju troše stambene ventilacijske jedinice čini značajan udio u ukupnoj potražnji kućanstava za energijom u Uniji. U području energetske učinkovitosti tih proizvoda već su postignuta poboljšanja, ali još uvijek postoje velike mogućnosti za daljnje smanjivanje potrošnje energije takvih jedinica. Ocjena je isto tako pokazala velik raspon radnih značajki te je na temelju ocjene zaključeno da ciljevi politike ne bi mogli biti ostvareni samoregulacijom ili dobrovoljnim sporazumima. |
(3) |
Male ventilacijske jedinice ulazne električne snage manje od 30 W po protoku zraka trebalo bi izuzeti iz područja primjene ove Uredbe. Te su jedinice dizajnirane za više različitih primjena, uglavnom rade povremeno i samo s dopunskim funkcijama, na primjer u kupaonicama. Uključivanje tih ventilacijskih jedinica predstavljalo bi značajno administrativno opterećenje u smislu nadzora tržišta zbog velikog broja prodanih proizvoda, pri čemu je njihov udio u potencijalu za uštedu energije mali. Međutim, uzimajući u obzir da su takve ventilacijske jedinice slične po funkcionalnosti, njihovo bi potencijalno uključivanje isto tako trebalo biti obuhvaćeno preispitivanjem ove Uredbe. Nestambene ventilacijske jedinice (NRVU) trebalo bi izuzeti od označivanja jer takve proizvode odabiru projektanti i arhitekti i oni u velikoj mjeri ne ovise o ponašanju potrošača i tržišta. Isto bi tako trebalo izuzeti ventilacijske jedinice posebno namijenjene za rad u hitnim slučajevima ili u izvanrednim ili opasnim okruženjima jer se koriste rijetko i u kratkim razdobljima. Tim se izuzećima isto tako pojašnjava da su jedinice s više funkcija koje se uglavnom upotrebljavaju za grijanje ili hlađenje te kuhinjske nape isključene Trebalo bi utvrditi usklađene odredbe za označivanje i standardne informacije o proizvodu u pogledu specifične potrošnje energije stambenih ventilacijskih jedinica kako bi se proizvođače potaklo na unapređivanje energetske učinkovitosti tih jedinica, a krajnje korisnike na kupnju energetski učinkovitih proizvoda te time pridonijelo funkcioniranju unutarnjeg tržišta. |
(4) |
Na oznakama bi trebale biti navedene informacije o razini zvučne snage stambene ventilacijske jedinice jer ona može biti važan čimbenik za potrošače. |
(5) |
Očekuje se da će kombinirani učinak ove Uredbe i Uredbe Komisije (EU) br. 1253 (2) dovesti do ukupnog porasta uštede od 1 300 PJ (45 %) na razinu od 4 130 PJ u 2025. |
(6) |
Informacije na oznaci trebale bi se dobiti pouzdanim, točnim i ponovljivim metodama koje uzimaju u obzir priznate suvremene metode mjerenja i izračunavanja uključujući, ako su dostupne, usklađene norme koje su donijela europska tijela za normizaciju u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
(7) |
Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi zahtjevi u pogledu jedinstvenog izgleda i sadržaja oznaka proizvoda, tehničke dokumentacije i informacijskog lista. Isto bi tako trebalo utvrditi zahtjeve za pružanje informacija u pogledu svih oblika prodaje na daljinu, oglasa i tehničkih promidžbenih materijala za ventilacijske jedinice jer raste važnost informacija koje se krajnjim korisnicima prikazuju na internetu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za označivanje energetske učinkovitosti za stambene ventilacijske jedinice.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na stambene ventilacijske jedinice koje:
(a) |
su jednosmjerne (odsisne ili tlačne) s ulaznom električnom snagom manjom od 30 W; |
(b) |
su namijenjene samo za rad u potencijalno eksplozivnim atmosferama kako je definirano u Direktivi 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4); |
(c) |
su namijenjene samo za rad u hitnim slučajevima, u kratkim razdobljima, i koje zadovoljavaju temeljne zahtjeve za građevine s obzirom na sigurnost u slučaju požara, utvrđene Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5); |
(d) |
su namijenjene samo za rad:
|
(e) |
uključuju izmjenjivač topline i dizalicu topline za povrat topline ili omogućavaju prijenos ili odvođenje topline koja je dodatna onoj iz sustava za povrat topline, osim prijenosa topline za zaštitu od mraza ili odleđivanje; |
(f) |
su svrstane u nape u okviru Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 65/2014 (6). |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„ventilacijska jedinica (VU)” znači uređaj koji pokreće električna energija opremljen barem jednim propelerom, jednim motorom i kućištem te namijenjen za izmjenu iskorištenog zraka vanjskim zrakom u zgradi ili dijelu zgrade; |
2. |
„stambena ventilacijska jedinica” (RVU) znači ventilacijska jedinica čija
|
3. |
„maksimalna stopa protoka” znači prijavljena maksimalna stopa volumena zraka koju ventilacijska jedinica može postignuti uz ugrađeno ili zasebno izvršeno upravljanje pri standardnim uvjetima zraka (20 °C) i 101 325 Pa, kada se jedinicu ugrađuje cijelu (npr. uključujući čiste filtre) i prema uputama proizvođača, pri kanaliziranim stambenim ventilacijskim jedinicama (RVU) najveća stopa protoka povezana je s protokom zraka od 100 Pa razlike u vanjskome statičkom tlaku, a pri nekanaliziranim stambenim ventilacijskim jedinicama (RVU) s protokom zraka najniže razlike u ukupnom tlaku koja se može postignuti, a odabire se iz niza vrijednosti od 10 (najmanje)-20-50-100-150-200-250 Pa, prema tome koja je jednaka ili neposredno ispod izmjerene vrijednosti razlike u tlaku); |
4. |
„jednosmjerna ventilacijska jedinica” (UVU) znači ventilacijska jedinica koja proizvodi protok zraka samo u jednom smjeru, ili iz unutarnjeg prostora u vanjski (odsisna) ili iz vanjskog prostora u unutarnji (tlačna), pri čemu se mehanički proizveden protok zraka uravnotežava mjerama dovođenja ili odvođenja zraka prirodnim ili odsisnim putem; |
5. |
„dvosmjerna ventilacijska jedinica” (BVU) znači ventilacijska jedinica koja proizvodi protok zraka između unutarnjeg i vanjskog prostora i opremljena je ventilatorima za odvođenje i dovođenje zraka; |
6. |
„model istovrijednih ventilacijskih jedinica” znači ventilacijska jedinica s jednakim tehničkim svojstvima prema primjenjivim zahtjevima za informacije o proizvodu, ali stavljena na tržište kao različit model ventilacijske jedinice istog proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika. |
Za potrebe priloga II. do IX. dodatne su definicije određene u Prilogu I.
Članak 3.
Odgovornosti dobavljača
1. Dobavljači koji stavljaju stambene ventilacijske jedinice na tržište osiguravaju da su od 1. siječnja 2016. ispunjeni sljedeći zahtjevi:
(a) |
svaka je stambena ventilacijska jedinica popraćena tiskanom oznakom čiji su izgled i sadržaj utvrđeni u Prilogu III.; tiskana oznaka mora biti dostupna barem u pakiranju jedinice. Za svaki se model stambenih ventilacijskih jedinica distributerima daje na raspolaganje elektronička oznaka čiji su izgled i sadržaj utvrđeni u Prilogu III.; |
(b) |
daje se na raspolaganje informacijski list proizvoda, kako je utvrđen u Prilogu IV. Informacijski list mora biti dostupan barem u pakiranju jedinice. Za svaki se model stambenih ventilacijskih jedinica distributerima daje na raspolaganje elektronički informacijski list proizvoda, kako je utvrđen u Prilogu IV., a taj je list dostupan i na besplatnim internetskim stranicama; |
(c) |
tehnička dokumentacija kako je utvrđena u Prilogu V. na zahtjev se stavlja na raspolaganje tijelima država članica i Komisiji; |
(d) |
upute za uporabu daju se na raspolaganje; |
(e) |
svaki oglas za određeni model stambenih ventilacijskih jedinica koji pruža informacije povezane s energijom ili informacije o cijeni sadržava razred specifične potrošnje energije tog modela; |
(f) |
u svim tehničkim promidžbenim materijalima o određenome modelu stambene ventilacijske jedinice, u kojima su navedeni njegovi specifični tehnički parametri, navodi se razred specifične potrošnje energije tog modela. |
2. Od 1. siječnja 2016. stambene ventilacijske jedinice stavljene na tržište moraju imati oznaku u obliku utvrđenome u točki 1. Priloga III. ako su jednosmjerne stambene ventilacijske jedinice, a oznaku u obliku utvrđenome u točki 2. Priloga III. ako su dvosmjerne ventilacijske jedinice.
Članak 4.
Odgovornosti distributera
Distributeri osiguravaju da:
(a) |
svaka stambena ventilacijska jedinica koja se nalazi na prodajnome mjestu na vanjskoj prednjoj ili gornjoj strani uređaja nosi jasno vidljivu oznaku koju dobavljač osigurava u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a); |
(b) |
se stambene ventilacijske jedinice ponuđene na prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu cijene, ako se ne može očekivati da će krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, prodaju s priloženim informacijama koje dobavljač osigurava u skladu s Prilogom VI., osim ako su ti proizvodi ponuđeni na internetu, u kojem se slučaju primjenjuju odredbe Priloga VII.; |
(c) |
svaki oglas za određeni model stambenih ventilacijskih jedinica koji pruža informacije povezane s energijom ili informacije o cijeni sadržava uputu na razred specifične potrošnje energije tog modela; |
(d) |
svi tehnički promidžbeni materijali o određenome modelu stambene ventilacijske jedinice u kojima su navedeni njegovi tehnički parametri sadržavaju razred specifične potrošnje energije tog modela i upute za uporabu koje osigurava dobavljač. |
Članak 5.
Metode mjerenja
Za potrebe informacija koje se moraju osigurati u skladu s člancima 3. i 4. utvrđuje se razred specifične potrošnje energije u skladu s tablicom iz Priloga II. Specifična potrošnja energije, godišnja potrošnja električne energije, godišnja ušteda energije za grijanje, maksimalna stopa protoka i razina zvučne snage utvrđuju se u skladu s metodama mjerenja i izračunavanja iz Priloga VIII. i uzimaju u obzir priznate suvremene metode mjerenja i izračunavanja.
Članak 6.
Postupak provjere radi nadzora nad tržištem
Pri ocjenjivanju sukladnosti ventilacijske jedinice, države članice primjenjuju postupak utvrđen u Prilogu IX.
Članak 7.
Preispitivanje
Komisija ovu Uredbu preispituje s obzirom na tehnološki napredak te predstavlja rezultate tog preispitivanja Savjetodavnom forumu najkasnije do 1. siječnja 2020.
U okviru preispitivanja posebno se ocjenjuje potencijalno uključivanje drugih ventilacijskih jedinica, osobito nestambenih jedinica, jedinica čija je ukupna ulazna električna snaga manja od 30 W, te izračunavanje specifične potrošnje energije i razredi za jednosmjerne i dvosmjerne ventilacijske jedinice s automatskim upravljanjem prema potražnji.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 153, 18.6.2010., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EU) br. 1253/2014 od 7. srpnja 2014. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn ventilacijskih jedinica (vidjeti str. 8. ovoga Službenog lista).
(3) Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(4) Direktiva 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 100, 19.4.1994., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(6) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 65/2014 od 1. listopada 2013. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih pećnica i napa (SL L 29, 31.1.2014., str. 1.).
PRILOG I.
Definicije koje se primjenjuju na priloge II do IX.
1. |
„specifična potrošnja energije (SEC)” (izražena u kWh/(m2.god.)) znači koeficijent za izražavanje količine energije potrošene za ventilaciju po m2 grijane površine poda stana ili zgrade, izračunane za RVU-e u skladu s Prilogom VIII.; |
2. |
„razina zvučne snage (LWA)” znači A-vrednovana razina zvučne snage iz kućišta izražena u decibelima (dB) u odnosu na zvučnu snagu od jednog pikovata (1 pW), koja se prenosi zrakom pri referentnom protoku zraka; |
3. |
„pogon s više brzina” znači motor ventilatora s tri ili više fiksnih brzina i nulom („isključen”); |
4. |
„pogon promjenjive brzine (VSD)” znači elektronički regulator koji je ugrađen ili funkcionira kao jedan sustav ili zasebno s motorom i ventilatorom, koji neprekidno prilagođava električnu energiju za napajanje motora u cilju kontrole protoka; |
5. |
„sustav povrata topline (HRS)” znači dio dvosmjerne ventilacijske jedinice opremljen izmjenjivačem topline i namijenjen za prijenos topline iz (onečišćenog) izlaznog zraka u ulazni (svježi) zrak; |
6. |
„toplinska učinkovitost stambenog HRS-a (ηt)” znači omjer dobitka temperature ulaznog zraka i gubitka temperature izlaznog zraka, oboje u odnosu na vanjsku temperaturu, izmjeren u suhim uvjetima HRS-a i pri standardnim uvjetima zraka, uz ujednačeni maseni protok, uz referentni protok, razliku između unutarnje i vanjske temperature od 13 K, bez ispravka za toplinske dobitke od rada motora ventilatora; |
7. |
„količina unutarnjeg propuštanja” znači udjel izlaznog zraka prisutnoga u ulaznom zraku ventilacijskih jedinica s HRS-om kao posljedica propuštanja između izlaznih i ulaznih protoka zraka unutar kućišta kada jedinica radi pri referentnom protoku volumena zraka izmjerenom na otvorima kanala, ispitivanje se provodi pri 100 Pa; |
8. |
„prenošenje” znači postotak izlaznog zraka vraćenog u ulazni zrak za regenerativni izmjenjivač topline u skladu s referentnim protokom; |
9. |
„količina vanjskog propuštanja” znači udjel referentnog protoka volumena zraka koji izlazi iz kućišta jedinice kada je podvrgnuta ispitivanju tlaka; ispitivanje se provodi pri 250 Pa za sniženi i za povišeni tlak; |
10. |
„miješanje” znači trenutna recirkulacija ili kratko spajanje protoka zraka između izlaznih i ulaznih otvora unutarnjih i vanjskih terminala tako da ne doprinose učinkovitoj ventilaciji prostora kada jedinica radi pri referentnom protoku volumena zraka; |
11. |
„stopa miješanja” znači udjel izlaznog protoka zraka, kao dijela ukupnog referentnog volumena zraka, koji recirkulira između izlaznih i ulaznih otvora unutarnjih i vanjskih terminala tako da ne doprinosi učinkovitoj ventilaciji prostora kada jedinica radi pri referentnom volumenu zraka (izmjerenom na udaljenosti od 1 m od unutarnjeg otvora kanala za dovod zraka), umanjenom za količinu unutarnjeg propuštanja; |
12. |
„stvarna ulazna snaga” (izražena u W) znači ulazna električna snaga pri referentnom protoku i odgovarajućoj razlici između ukupnog tlaka na izlazu i ulazu jedinice te uključuje potražnju električne energije za ventilatore, upravljanje (uključujući daljinsko upravljanje) i dizalicu topline (ako je ugrađena); |
13. |
„specifična ulazna snaga (SPI)” (izražena u W/(m3/h)) znači omjer stvarne ulazne snage (u W) i referentnog protoka (u m3/h); |
14. |
„dijagram protoka/tlaka” znači skup krivulja za stopu protoka (vodoravna os) i razliku u tlaku jednosmjernog RVU-a ili usisne strane dvosmjernog RVU-a, pri čemu svaka krivulja predstavlja jednu brzinu ventilatora s najmanje osam jednako udaljenih ispitnih točaka dok je broj krivulja određen brojem mogućih zasebnih brzina ventilatora (jedna, dvije ili tri) ili, u slučaju pogona s promjenjivom brzinom ventilatora, uključuje barem najmanju, najveću i odgovarajuću prosječnu krivulju pod uvjetima koji su bliski referentnom volumenu zraka i razlici tlaka za ispitivanje specifične ulazne snage (SPI); |
15. |
„referentni protok” (izražen u m3/s) znači vrijednost na apscisi pridružena točki na krivulji dijagrama protoka/tlaka koja je na referentnoj točki ili je njoj najbliža pri najmanje 70 % maksimalne stope protoka i 50 Pa za jedinice s kanalnim razvodom i pri minimalnom tlaku za jedinice bez kanala. Za dvosmjerne se ventilacijske jedinice referentni protok volumena zraka odnosi na izlaz dovođenja zraka; |
16. |
„kontrolni faktor (CTRL)” znači faktor ispravka za izračun SEC-a ovisno o tipu upravljanja koji je dio ventilacijske jedinice, u skladu s opisom iz tablice 1. Priloga VIII.; |
17. |
„kontrolni parametar” znači mjerljivi parametar ili skup mjerljivih parametara za koje se smatra da predstavljaju potražnju za ventilacijom, npr. razina relativne vlažnosti (RH), ugljičnog dioksida (CO2), hlapivih organskih spojeva (VOC) ili drugih plinova, detekcija prisutnosti, kretanja ili broja osoba u prostoru putem detekcije tjelesne topline infracrvenim zrakama ili odbijanjem ultrazvučnih valova, električnim signalima ljudskog djelovanja na svjetla ili opremu; |
18. |
„ručno upravljanje” znači svaki tip upravljanja koji ne koristi automatsko upravljanje prema potražnji; |
19. |
„automatsko upravljanje” znači uređaj ili skup uređaja koji je ugrađen ili funkcionira zasebno te mjeri kontrolni parametar i upotrebljava rezultat za automatsku regulaciju protoka jedinice i/ili protoka kanala; |
20. |
„vremensko upravljanje” znači vremensko (za upravljanje danju) korisničko sučelje za upravljanje brzinom vrtnje ventilatora/protokom ventilacijske jedinice, s najmanje sedam ručnih postavki (za dane u tjednu) protoka za najmanje dva razdoblja mirovanja, tj. razdoblja tijekom kojih je protok smanjen ili isključen; |
21. |
„automatsko upravljanje ventilacijom prema potražnji (DCV)” znači ventilacijska jedinica koja koristi automatsko upravljanje prema potražnji; |
22. |
„jedinica s kanalnim razvodom” znači ventilacijska jedinica namijenjena za ventilaciju jedne ili više prostorija ili zatvorenih prostora u zgradi s pomoću zračnih kanala namijenjena za opremanje kanalnim priključcima; |
23. |
„jedinica bez kanala” znači ventilacijska jedinica za jednu prostoriju namijenjena za ventilaciju jedne prostorije ili zatvorenog prostora u zgradi i nije namijenjena za opremanje kanalnim priključcima; |
24. |
„centralno automatsko upravljanje prema potražnji” znači automatsko upravljanje ventilacijskom jedinicom s kanalnim razvodom kojim se neprekidno regulira brzina (brzine) vrtnje ventilatora i protok na temelju jednog senzora za cijelu zgradu ili dio zgrade na središnjoj razini; |
25. |
„lokalno automatsko upravljanje” znači automatsko upravljanje ventilacijskom jedinicom kojim se neprekidno regulira brzina (brzine) vrtnje ventilatora i protoci na temelju više od jednog senzora za ventilacijsku jedinicu s kanalnim razvodom ili jednog senzora za jedinice bez kanala; |
26. |
„statički tlak (psf)” znači ukupni tlak umanjen za dinamički tlak ventilatora; |
27. |
„ukupni tlak (pf)” znači razliku između tlaka mirovanja na izlazu ventilatora i tlaka mirovanja na ulazu ventilatora; |
28. |
„tlak mirovanja” znači tlak izmjeren u točki protočnog plina ako je doveden u mirovanje putem izentropskog postupka; |
29. |
„dinamički tlak” znači tlak izračunan iz masenog protoka i prosječne gustoće plina na izlazu i površine izlaza ventilacijske jedinice; |
30. |
„rekuperacijski izmjenjivač topline” znači izmjenjivač topline namijenjen za prijenos toplinske energije iz jedne struje zraka u drugu bez pokretnih dijelova, poput pločastog ili cijevnog izmjenjivača topline s paralelnim, križnim ili protustrujnim tokom, ili njihovom kombinacijom, ili pločastog ili cijevnog izmjenjivača topline uz difuziju vodene pare; |
31. |
„regenerativni izmjenjivač topline” znači rotacijski izmjenjivač topline koji uključuje rotirajuću osovinu za potrebe prenošenja toplinske energije iz jedne struje zraka u drugu, uključujući materijal koji omogućuje latentni prijenos topline, pogonski mehanizam, kućište ili okvir, i brtve za smanjenje prijenosa ili propuštanja zraka iz jedne u drugu struju; takvi izmjenjivači topline imaju različite stupnjeve kondenzacije vlage ovisno o korištenom materijalu; |
32. |
„osjetljivost protoka zraka na promjene tlaka” RVU-a bez kanala znači omjer najvećeg odstupanja maksimalne stope protoka RVU-a na + 20 Pa a zatim na – 20 Pa razlike između ukupnog tlaka na izlazu i ulazu jedinice; |
33. |
„unutarnja/vanjska nepropusnost zraka” RVU-a bez kanala znači protok (izražen u m3/h) između unutarnjeg i vanjskog prostora kada je ventilator (ili više njih) isključen. |
PRILOG II.
Razredi specifične potrošnje energije
Razredi specifične potrošnje energije (SEC) stambenih ventilacijskih jedinica izračunani za prosječnu klimu:
Tablica 1.
Klasifikacija od 1. siječnja 2016.
Razred SEC-a |
SEC u kWh/god.m2 |
A+ (najveća učinkovitost) |
SEC < – 42 |
A |
– 42 ≤ SEC < – 34 |
B |
– 34 ≤ SEC < – 26 |
C |
– 26 ≤ SEC < – 23 |
D |
– 23 ≤ SEC < – 20 |
E |
– 20 ≤ SEC < – 10 |
F |
– 10 ≤ SEC < 0 |
G (najmanja učinkovitost) |
0 ≤ SEC |
PRILOG III.
Oznaka
1. |
Oznaka za jednosmjerne ventilacijske jedinice (UVU) koje se stavljaju na tržište nakon 1. siječnja 2016.:
Oznaka sadržava sljedeće podatke:
|
2. |
Oznaka za dvosmjerne ventilacijske jedinice (BVU) koje se stavljaju na tržište nakon 1. siječnja 2016.:
Oznaka sadržava sljedeće podatke:
|
3. |
Izgled oznaka za stambene ventilacijske jedinice utvrđene u točkama 1. do 2. je sljedeći:
pri čemu:
|
PRILOG IV.
Informacijski list proizvoda
Podatci u informacijskom listu za stambene ventilacijske jedinice iz članka 3. stavka 1. točke (b) navode se sljedećim redoslijedom i uvrštavaju se u brošuru proizvoda ili druge tiskane materijale priložene uz proizvod:
(a) |
naziv ili zaštitni znak dobavljača; |
(b) |
dobavljačeva identifikacijska oznaka modela, odnosno kod, obično alfanumerički, po kojemu se određeni model stambene ventilacijske jedinice razlikuje od ostalih modela označenih istim zaštitnim znakom ili nazivom dobavljača; |
(c) |
specifična potrošnja energije (SEC) u kWh/(m2.god.) za svaku primjenjivu klimatsku zonu i razred SEC-a; |
(d) |
deklarirana tipologija u skladu s člankom 2. ove Uredbe (jednosmjerni ili dvosmjerni); |
(e) |
tip pogona koji je ugrađen ili je namijenjen za ugradnju (pogon s više brzina ili pogon promjenjive brzine); |
(f) |
tip sustava povrata topline (rekuperacijski, regenerativni, nijedno); |
(g) |
toplinska učinkovitost povrata topline (u % ili „nije primjenjivo” pri proizvodima bez sustava povrata topline); |
(h) |
maksimalna stopa protoka u m3/h; |
(i) |
ulazna električna snaga pogona ventilatora, uključujući sve upravljačke uređaje motora, pri maksimalnoj stopi protoka (W); |
(j) |
razina zvučne snage (LWA), zaokružena na najbliži cijeli broj; |
(k) |
referentni protok u m3/s; |
(l) |
referentna razlika tlaka u Pa; |
(m) |
specifična ulazna snaga (SPI) u W/(m3/h); |
(n) |
kontrolni faktor i tipologija regulacije u skladu s odgovarajućim definicijama i klasifikaciji u tablici 1. Priloga VIII.; |
(o) |
deklarirane količine maksimalnog unutarnjeg i vanjskog propuštanja (%) za dvosmjerne ventilacijske jedinice ili prenošenje (samo za regenerativne izmjenjivače topline) te količine vanjskog propuštanja (%) za jednosmjerne ventilacijske jedinice s kanalnim razvodom; |
(p) |
stopa miješanja dvosmjernih ventilacijskih jedinica bez kanala koje nisu namijenjene za opremanje jednim kanalom na strani za dovođenje ili odvođenje zraka; |
(q) |
položaj i opis vizualnog upozorenja za zamjenu filtra za RVU-e namijenjenoga za uporabu s filtrima, uključujući tekst kojim se naglašava važnost redovitih zamjena filtra za radnu i energetsku učinkovitost jedinice; |
(r) |
za jednosmjerne ventilacijske jedinice, upute za ugradnju propisanih rešetki za dovođenje i odvođenje zraka na fasadi za prirodno dovođenje i odvođenje zraka; |
(s) |
internetska adresa s uputama za sastavljanje/rastavljanje; |
(t) |
samo za jedinice bez kanala: osjetljivost protoka zraka na promjene tlaka na + 20 Pa i – 20 Pa; |
(u) |
samo za jedinice bez kanala: unutarnja/vanjska nepropusnost zraka u m3/h; |
(v) |
godišnja potrošnja električne energije (AEC) (u kWh električne energije/god.); |
(w) |
godišnja ušteda energije za grijanje (AHS) (u kWh primarne energije/god.) za svaku vrstu klime („prosječna”, „topla”, „hladna”). |
PRILOG V.
Tehnička dokumentacija
Tehnička dokumentacija iz članka 3. stavka 1. točke (c) sadržava najmanje sljedeće:
(a) |
naziv i adresu dobavljača; |
(b) |
dobavljačevu identifikacijsku oznaku modela, odnosno kod, obično alfanumerički, po kojemu se određeni model stambene ventilacijske jedinice razlikuje od ostalih modela označenih istim zaštitnim znakom ili nazivom dobavljača; |
(c) |
prema potrebi, upute na korištene usklađene norme; |
(d) |
prema potrebi, ostale korištene metode izračuna, mjerne norme i specifikacije; |
(e) |
ime i potpis osobe koja je ovlaštena obvezati dobavljača; |
(f) |
prema potrebi, tehničke parametre za mjerenja utvrđene u skladu s Prilogom VIII.; |
(g) |
ukupne dimenzije; |
(h) |
oznaku vrste stambene ventilacijske jedinice; |
(i) |
razred specifične potrošnje energije modela, kako je definiran u Prilogu II.; |
(j) |
specifična potrošnja energije (SEC) za svaku primjenjivu klimatsku zonu; |
(k) |
razinu zvučne snage (LWA); |
(l) |
rezultate izračuna napravljenih u skladu s Prilogom VIII. |
Na kraju prethodno navedenog popisa dobavljači mogu uvrstiti dodatne informacije.
PRILOG VI.
Podatci koje treba osigurati ako se ne može očekivati da će krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, osim na internetu
1. |
Ako se ne može očekivati da će krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, osim na internetu, podatci se navode sljedećim redoslijedom:
|
2. |
Ako se navode drugi podatci sadržani u informacijskom listu proizvoda, navode se u obliku i prema redoslijedu kako je utvrđeno Prilogom IV. |
3. |
Veličina i font koji se koriste za tiskanje ili prikazivanje podataka iz ovog Priloga moraju biti takvi da su podatci čitljivi. |
PRILOG VII.
Podatci koji se moraju osigurati u slučaju internetske prodaje, najma ili najma s pravom kupnje
1. |
Za potrebe točaka 2. do 5. ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
|
2. |
Odgovarajuća oznaka koju osiguravaju dobavljači u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) mora biti prikazana na mehanizmu za prikaz u blizini cijene proizvoda u skladu s rokovima navedenim u članku 3. stavcima 2. i 3. Veličina oznake mora biti takva da je oznaka jasno vidljiva i čitljiva te razmjerna veličini navedenoj u Prilogu III. Oznaka se može prikazati korištenjem ugniježđenog prikaza, u kojem slučaju slika koja se koristi za pristup mora biti u skladu sa specifikacijama iz točke 3. ovog Priloga. Ako se koristi ugniježđeni prikaz, oznaka se prikazuje prvim klikom mišem, pomicanjem miša ili širenjem zaslona na dodir na slici. |
3. |
Za sliku koja se koristi za pristup oznaci kod ugniježđenog prikaza vrijedi sljedeće:
|
4. |
U slučaju ugniježđenog prikaza, redoslijed prikaza oznake je sljedeći:
|
5. |
Odgovarajući informacijski list proizvoda koji osiguravaju dobavljači u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) mora biti prikazana na mehanizmu za prikaz u blizini cijene proizvoda. Njegova veličina mora biti takva da je informacijski list jasno vidljiv i čitljiv. Informacijski se list može prikazati korištenjem ugniježđenog prikaza, u kojem se slučaju na poveznici koja se koristi za pristup listu jasno i čitljivo navodi „Informacijski list”. Ako se koristi ugniježđeni prikaz, informacijski list prikazuje se prvim klikom mišem, pomicanjem miša ili širenjem zaslona na dodir na slici. |
PRILOG VIII.
Mjerenja i izračunavanja
1. |
Specifična potrošnja energije (SEC) izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:
pri čemu:
SPI i ηt su vrijednosti dobivene metodama ispitivanja i izračunavanja. Drugi parametri i njihove standardne vrijednosti navedeni su u tablici 1. Specifična potrošnja energije (SEC) za klasifikaciju oznake temelji se na „prosječnoj” klimi. |
2. |
Godišnja potrošnja električne energije po 100 m2 površine poda (AEC) (u kWh/god. električne energije godišnje); i godišnja ušteda energije za grijanje (AHS), koja znači godišnju uštedu u potrošnji energije za grijanje (u kWh bruto ogrjevne vrijednosti goriva godišnje) izračunavaju se, uz korištenje definicija iz točke 1. i standardnih vrijednosti iz tablice 1., za svaku vrstu klime (prosječna, topla, hladna) kako slijedi: ; . Tablica 1. Parametri za izračunavanje SEC-a
|
(1) Odmrzavanje se primjenjuje samo za dvosmjerne jedinice s rekuperacijskim izmjenjivačem topline i izračunava se kao Qdefr = tdefr * Δtdefr * cair * qnet * pef. Za jednosmjerne jedinice ili jedinice s regenerativnim izmjenjivačima topline Qdefr = 0.
PRILOG IX.
Postupak provjere radi nadzora nad tržištem
Radi provjere sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II., nadležna tijela država članica ispituju jednu stambenu ventilacijsku jedinicu. Ako izmjerene vrijednosti ili vrijednosti izračunane na temelju izmjerenih vrijednosti ne odgovaraju vrijednostima koje je naveo proizvođač u smislu članka 3., podložno dopuštenim odstupanjima iz tablice 1., mjerenja se obavljaju na još tri druge ventilacijske jedinice.
Ako aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti tih jedinica ne ispunjava zahtjeve, podložno dopuštenim odstupanjima iz tablice 1., za taj se model i sve druge istovrijedne modele smatra da ne ispunjavaju zahtjeve iz Priloga II.
Nadležno tijelo države članice dostavlja rezultate ispitivanja i druge važne informacije nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji unutar jednog mjeseca nakon donošenja odluke o nesukladnosti modela.
Nadležna tijela država članica koriste metode mjerenja i izračunavanja iz Priloga VIII.
Tablica 1.
Parametar |
Dopuštena odstupanja pri provjeri |
Specifična ulazna snaga (SPI) |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od 1,07 najveće deklarirane vrijednosti. |
Toplinska učinkovitost RVU-a |
Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od 0,93 najmanje deklarirane vrijednosti. |
Razina zvučne snage |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od najveće deklarirane vrijednosti uvećane za 2 dB. |
Dopuštena odstupanja pri provjeri utvrđena u ovom Prilogu odnose se samo na provjeru izmjerenih parametara koju provode nadležna tijela države članice i dobavljač ih ne smije upotrebljavati kao dopušteno odstupanje za određivanje vrijednosti u tehničkoj dokumentaciji. Vrijednosti i razredi navedeni na oznaci ili (elektroničkom) informacijskom listu proizvoda ne smiju biti povoljnije za dobavljača od vrijednosti prijavljenih u tehničkoj dokumentaciji.
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/46 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1255/2014
оd 17. srpnja 2014.
o dopuni Uredbe (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Fondu europske pomoći za najpotrebitije utvrđivanjem sadržaja godišnjih i završnih izvješća o provedbi, uključujući popis zajedničkih pokazatelja
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (1), a posebno njezin članak 13. stavak 6.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EU) br. 223/2014 od Komisije se zahtijeva donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuju elementi koji nisu ključni s obzirom na Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). |
(2) |
Uredbom (EU) br. 223/2014 od država članica zahtijeva se da Komisiji dostavljaju godišnja i završna izvješća koja sadržavaju informacije o provedbi operativnih programa, uključujući informacije koje se odnose na zajedničke pokazatelje i, prema potrebi, na posebne programske pokazatelje. |
(3) |
Kako bi se osiguralo odgovarajuće praćenje provedbe OP-ova i njihova doprinosa posebnim ciljevima u okviru FEAD-a, trebalo bi utvrditi odredbe koje se odnose na sadržaj godišnjih i završnih izvješća o provedbi, kao i popis zajedničkih pokazatelja koje je potrebno navesti. |
(4) |
Zahtjeve utvrđene ovom Uredbom trebalo bi ograničiti na one neophodne vodeći računa o odredbama utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 223/2014, kao i mjerodavnim zakonodavstvom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog protoka takvih podataka, posebno Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). |
(5) |
Kako bi se uzele u obzir različite vrste operacija koje se podupiru u okviru programa OP I i OP II te u skladu s različitim odredbama koje se primjenjuju na svaki OP kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 223/2014, na sadržaj godišnjih i završnih izvješća o provedbi, kao i na popis zajedničkih pokazatelja koje treba navesti za svaki OP trebali bi se primjenjivati različiti zahtjevi. Kako bi se uzela u obzir posebna potreba za zaštitom dostojanstva pojedinaca koji primaju pomoć u okviru FEAD-a te u cilju smanjenja administrativnog opterećenja korisnika na nužni minimum u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 223/2014, vrijednosti određenih pokazatelja trebalo bi odrediti na temelju informirane procjene partnerskih organizacija, a ne na temelju informacija dobivenih od krajnjih primatelja. Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe kojima se dopunjuje Uredba (EU) br. 223/2014 s obzirom na sadržaj godišnjih i završnih izvješća o provedbi, uključujući popis zajedničkih pokazatelja.
Članak 2.
Sadržaj godišnjih i završnih izvješća o provedbi i popis pokazatelja
(članak 13. stavak 6. Uredbe (EU) br. 223/2014)
1. Godišnja i konačna izvješća o provedbi sadržavaju sljedeće elemente:
(a) |
Informacije o provedbi programa na temelju zajedničkih pokazatelja za djelomično ili potpuno dovršene operacije. |
(b) |
Informacije o aktivnostima prilikom kojih se uzimaju u obzir načela utvrđena u članku 5. stavcima 6. i 11. te, prema potrebi, članku 5. stavku 13. Uredbe (EU) br. 223/2014 i procjenu tih aktivnosti. |
Osim informacija navedenih u prvom podstavku, godišnja i završna izvješća o provedbi programa OP II sadržavaju informacije o podacima povezanima s pokazateljima i kvantificiranim ciljnim vrijednostima pojedinih programa te o promjenama pokazatelja rezultata, kao i informacije o napretku u ostvarivanju posebnih ciljeva operativnog programa te procjenu napretka.
2. Pokazatelji iz stavka 1. točke (a) navedeni su u Prilogu.
3. Osim informacija navedenih u stavku 1., završno izvješće o provedbi te godišnja izvješća o provedbi za 2017. i 2022. sadržavaju informacije o doprinosu postizanju posebnih i općih ciljeva FEAD-a, navedenih u članku 3. Uredbe (EU) br. 223/2014., te procjenu tog doprinosa.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. srpnja 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 72, 12.3.2014., str. 1.
(2) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
PRILOG
ZAJEDNIČKI POKAZATELJI ZA OP I I OP II
Pokazatelji ulaganja
(1) |
Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda odobrenih u dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu operacijama |
(2) |
Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda koje su imali korisnici i platili u provedbenim operacijama Od toga, prema potrebi:
|
(3) |
Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda prijavljenih Komisiji |
Ti se podaci navode u eurima.
ZAJEDNIČKI POKAZATELJI ZA OP I
Pokazatelji ostvarenja za podijeljenu pomoć u hrani (1)
(4) |
Količina voća i povrća |
(5) |
Količina mesa, jaja, ribe, morskih plodova |
(6) |
Količina brašna, kruha, krumpira, riže i drugih škrobnih proizvoda |
(7) |
Količina šećera |
(8) |
Količina mliječnih proizvoda |
(9) |
Količina masti, ulja |
(10) |
Količina gotove i druge hrane (koja ne spada u prethodno navedene kategorije) |
(11) |
Ukupna količina podijeljene pomoći u hrani od toga:
|
(12) |
Ukupan broj podijeljenih obroka koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (3) |
(13) |
Ukupan broj podijeljenih paketa s hranom koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (4) |
Pokazatelji rezultata za podijeljenu pomoć u hrani (5)
(14) |
Ukupan broj osoba koje primaju pomoć u hrani od toga:
|
Pokazatelji ostvarenja za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć
(15) |
Ukupna novčana vrijednost podijeljene robe od toga:
|
(16) |
Popis najvažnijih kategorija robe podijeljene djeci (6)
|
(17) |
Popis najvažnijih kategorija robe podijeljene beskućnicima (6)
|
(18) |
Popis najvažnijih kategorija robe podijeljene ostalim ciljnim skupinama (6)
|
Pokazatelji rezultata za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć (5)
(19) |
Ukupan broj osoba koje primaju osnovnu materijalnu pomoć od toga:
|
ZAJEDNIČKI POKAZATELJI ZA OP II
Pokazatelji ostvarenja za pomoć pri socijalnom uključivanju
(20) |
Ukupan broj osoba koje primaju pomoć pri socijalnom uključivanju od toga:
|
U skladu s člankom 7. Direktive 95/46/EZ, ti su podaci za OP II osobni podaci. Njihova je obrada potrebna u svrhu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe nadzornik (članak 7. točka (c) Direktive 95/46/EZ). Za definiciju nadzornika vidjeti članak 2. Direktive 95/46/EZ.
(1) Pokazatelji od (4) do (11) uključuju sve oblike tih proizvoda, npr. svježe, smrznute i konzervirane namirnice te ih je potrebno navesti u tonama.
(2) Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija.
(3) Definicija onoga što se smatra obrokom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.
(4) Definicija onoga što se smatra paketom s hranom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Paketi ne moraju biti standardizirane veličine ni sadržaja. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.
(5) Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od primatelja pomoći.
(6) Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/51 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1256/2014
оd 21. studenoga 2014.
o zabrani ribolova volina i raža u vodama Unije u zonama II.a i IV. za plovila koja plove pod zastavom Nizozemske
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Uredbom Vijeća (EU) br. 43/2014 (2) utvrđuju se kvote za 2014. |
(2) |
Prema informacijama koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2014. |
(3) |
Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Iscrpljenje kvote
Ribolovna kvota za 2014. dodijeljena državi članici iz Priloga ovoj Uredbi za stok koji je u njemu naveden smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u tom Prilogu.
Članak 2.
Zabrane
Aktivnosti ribolova za stok iz Priloga ovoj Uredbi za plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici zabranjuju se od datuma utvrđenog u tom Prilogu. Nakon tog datuma posebno se zabranjuje zadržavati na plovilu, premještati, prekrcavati ili iskrcavati ribu iz tog stoka koja je ulovljena tim plovilima.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. studenoga 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Lowri EVANS
Glavna direktorica za pomorstvo i ribarstvo
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.
(2) Uredba Vijeća (EU) br. 43/2014 od 20. siječnja 2014. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2014. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koje se primjenjuju u vodama Unije te za plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 24, 28.1.2014., str. 1.).
PRILOG
Br. |
74/TQ43 |
Država članica |
Nizozemska |
Stok |
SRX/2AC4-C |
Vrsta |
Voline i raže (Rajiformes) |
Zona |
Vode Unije u zonama II.a i IV. |
Datum zabrane |
10.11.2014. |
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/53 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1257/2014
оd 24. studenoga 2014.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima radi prilagodbe priloga I. i IV.
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (1), a posebno njezin članak 31. stavke 1. i 3.,
budući da:
(1) |
Sirove kalijeve soli sirovine su koje se dobivaju iskapanjem iz prirodnih izvora. Zahtjevi za najmanji udjel hranjivih tvari u pogledu prirodnih proizvoda te vrste navedeni u tekstu pod referentnim brojem 1. u Prilogu I. tablici A.3. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 utvrđeni su u skladu s dobrom industrijskom praksom. Međutim, kada koncentracija kalija u rudi prirodno opada, proizvođačima postaje sve teže zadovoljiti trenutačne granične vrijednosti, što ugrožava stalnu opskrbu profesionalnih poljoprivrednika gnojivima iz sirovih kalijevih soli. Stoga bi te granične vrijednosti trebalo sniziti izmjenom teksta pod referentnim brojem 1. u tablici A.3. tog Priloga kako bi se proizvođačima i dalje omogućilo stavljanje na tržište njihovih proizvoda pod oznakom „EZ gnojivo”. Tom izmjenom uzima se u obzir da se i izmijenjenim, nešto nižim graničnim vrijednostima omogućuje učinkovita gnojidba te se stoga može smatrati tehničkim napretkom u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2003/2003. |
(2) |
3,4–dimetil-1H-pirazol fosfat (u daljnjem tekstu „DMPP”) inhibitor je nitrifikacije prikladan za upotrebu s uobičajenim dušičnim gnojivima (u krutom ili tekućem obliku). DMPP smanjuje opasnost od gubitka dušika u tlu i u atmosferi i time poboljšava učinkovitost upotrebe dušika. |
(3) |
Reakcijska smjesa N-butil-tiofosfornog triamida i N-propil-tiofosfornog triamida (u daljnjem tekstu „NBPT/NPPT”) inhibitor je ureaze. NBPT/NPPT smanjuje opasnost od gubitaka dušika u obliku emisija amonijaka nakon primjene gnojiva koja sadržavaju ureu i stoga poboljšava učinkovitu upotrebu dušika. |
(4) |
Kako bi se poljoprivrednicima u EU-u učinili što dostupnijima, DMPP i NBPT/NPPT trebaju se uvrstiti na popis dopuštenih inhibitora nitrifikacije i ureaze u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 u skladu s člankom 31. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2003/2003. |
(5) |
Kruta ili tekuća jednostavna gnojiva na temelju urea-formaldehida kao i kruta gnojiva NPK, NP i NK koja sadržavaju urea-formaldehid uvrštena su na popis kao vrste gnojiva u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003. Premda su kondenzati urea-formaldehida stabilni u otopini i u suspenziji, tekuća gnojiva NPK, NP i NK koja sadržavaju urea-formaldehid još nisu uvrštena na popis u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 kao pojedinačne vrste proizvoda. Budući da raste zanimanje za stavljanje na tržište tekućih gnojiva NPK, NP i NK koja sadržavaju određen udjel urea-formaldehida kao izvora dušika, potrebno je odobriti upotrebu urea-formaldehida u proizvodnji tekućih gnojiva NPK, NP i NK. Stoga je u Prilog I. tablicu C.2. te Uredbe potrebno dodati šest novih oznaka tipova. |
(6) |
Nakon uvrštavanja DMPP i NBPT/NPPT u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 potrebno je u Prilog IV. toj Uredbi dodati i analitičke metode koje se primjenjuju za službenu kontrolu tih gnojiva. |
(7) |
Uredbu (EZ) br. 2003/2003 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(8) |
Kako bi se osiguralo da Europski odbor za normizaciju objavi metode za analizu NBPT/NPPT, koja je trenutačno u postupku potvrđivanja, prije uvrštavanja NBPT/NPPT u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 i nove analitičke metode za tu vrstu gnojiva u njezin Prilog IV., trebalo bi odgoditi primjenu u pogledu tih izmjena. |
(9) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 32. Uredbe (EZ) br. 2003/2003, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene
Uredba (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:
1. |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi. |
2. |
Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Prilog I. točka 4. i Prilog II. točka 2. primjenjuju se od 1. siječnja 2016.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. studenoga 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 304, 21.11.2003., str. 1.
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:
1. |
U tablici A.3. tekst pod referentnim brojem 1. u tablici zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
Tablica C.2. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
U tablici F.1. dodaje se sljedeći tekst pod referentnim brojem 4:
|
4. |
U tablici F.2. dodaje se sljedeći tekst pod referentnim brojem 3:
|
(1) Tolerancija na dijelu N-propil-tiofosfornog triamida (NPPT): 20 %.”
PRILOG II.
U Prilogu IV. dijelu B Uredbe (EZ) br. 2003/2003 dodaju se sljedeće metode:
„Metoda 12.6.
Određivanje DMPP-a
EN 16328: Gnojiva – Određivanje 3,4-dimetil-1H-pirazol fosfata (DMPP) – Metoda s tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC)
Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.
Metoda 12.7.
Određivanje NBPT/NPPT
EN 16651: Gnojiva – Određivanje triamida N-(n-butil)tiofosforne kiseline (NBPT) i triamida N-(n-propil)tiofosforne kiseline (NPPT) – Metoda s tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC)
Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.”
25.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 337/66 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1258/2014
оd 24. studenoga 2014.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. studenoga 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
AL |
66,6 |
IL |
45,2 |
|
MA |
77,1 |
|
ZZ |
63,0 |
|
0707 00 05 |
AL |
91,9 |
JO |
203,0 |
|
TR |
135,5 |
|
ZZ |
143,5 |
|
0709 93 10 |
MA |
35,1 |
TR |
125,7 |
|
ZZ |
80,4 |
|
0805 20 10 |
MA |
76,2 |
ZZ |
76,2 |
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
CN |
59,1 |
PE |
74,4 |
|
TR |
72,6 |
|
ZZ |
68,7 |
|
0805 50 10 |
TR |
77,9 |
ZZ |
77,9 |
|
0808 10 80 |
AU |
203,7 |
BR |
51,7 |
|
CA |
133,4 |
|
CL |
82,8 |
|
NZ |
96,9 |
|
US |
93,2 |
|
ZA |
147,3 |
|
ZZ |
115,6 |
|
0808 30 90 |
CN |
82,7 |
US |
201,1 |
|
ZZ |
141,9 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.