7.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 323/1

(1)

Dana 25. siječnja 2013. Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Komisiju o svojoj namjeri uvođenja porezne olakšice za videoigre u razdoblju od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2017. Komisija je u dopisu od 7. ožujka 2013. zatražila dodatne informacije koje je Ujedinjena Kraljevina i dostavila dopisom od 22. ožujka 2013.

(2)

Komisija je dopisom od 16. travnja 2013. obavijestila Ujedinjenu Kraljevinu o svojoj odluci o pokretanju postupka u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora u pogledu planiranih mjera potpore.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka (odluka o pokretanju postupka) objavljena je u Službenom listu Europske unije  (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(4)

Ujedinjena Kraljevina svoje je primjedbe na odluku dostavila u dopisu od 17. svibnja 2013. Komisija je zaprimila i primjedbe zainteresiranih strana. Te je primjedbe proslijedila Ujedinjenoj Kraljevini i tako joj omogućila da na njih odgovori, a njezine primjedbe zaprimljene su u dopisima od 22. kolovoza 2013. Komisija je dopisom od 7. listopada 2013. zatražila dodatne informacije od Ujedinjene Kraljevine. Ujedinjena Kraljevina odgovorila je dopisom od 4. studenoga 2013.

(5)

Cilj je uvođenja poreznih olakšica za videoigre u Ujedinjenoj Kraljevini poticanje proizvodnje videoigara koje su u kulturnom pogledu britanske ili europske. Mjera je osmišljena po uzoru na porezne poticaje za film u Ujedinjenoj Kraljevini koje je Komisija odobrila 2006. (3) i produžila 2011. (4) do 31. prosinca 2015.

(6)

Cjelokupni predloženi proračun navedene mjere, čije je trajanje predviđeno do ožujka 2017., iznosi 115 milijuna GBP. Za financijsku godinu 2013./2014. predviđeni su rashodi od 10 milijuna GBP, a za tri naredne financijske godine 35 milijuna GBP godišnje. Sredstva će osigurati Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine. Odjel za certificiranje pri Britanskom filmskom institutu bit će nadležan za ocjenu prijava za certificiranje britanskih kulturnih igara.

(7)

Poduzeća na koja se primjenjuje porez na dobit Ujedinjene Kraljevine i koja razvijaju videoigre prihvatljive za potporu mogla bi potraživati porezne olakšice na rashode za robu i usluge kojima se koristilo ili koje su potrošene u Ujedinjenoj Kraljevini u vrijednosti do najviše 25 % produkcijskog proračuna. Olakšice se dobiju dodatnim odbijanjem prihvatljivih produkcijskih troškova od oporezivog prihoda stečenog od videoigre. Međutim, dodatno se ne može odbiti više od 80 % produkcijskog proračuna. Ako je tijekom računovodstvenog razdoblja korisnik bilježio gubitak, može zatražiti porezni odbitak. U skladu s odjeljkom 1217CF(3) nacrta izmjene Zakona o porezu na dobit iz 2009., prihvatljivi rashodi ograničeni su na tzv. temeljne rashode nastale dizajniranjem, proizvodnjom i testiranjem igre.

(8)

Porezne olakšice za videoigre u Ujedinjenoj Kraljevini podložne su kulturnom testu sličnom onome za porezne poticaje za filmove u Ujedinjenoj Kraljevini. Oba testa podijeljena su u četiri dijela (kulturni sadržaj, kulturni doprinos, korištenje britanskim kulturnim središtima i zapošljavanje nacionalnih kulturnih djelatnika iz Ujedinjene Kraljevine ili EGP-a odnosno onih koji tu stalno borave.

(9)

Kako se priopćena mjera financira odbitkom od poreza koji bi inače bio uplaćen u državni proračun, financira je država. Videoigre se proizvode u nekoliko država članica i za te videoigre postoji unutarnje tržište. Potpora sektoru igara može stoga utjecati na trgovinu i tržišno natjecanje među državama članicama. U skladu s time, Komisija je u odluci o pokretanju zaključila kako mjere čine državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Komisija je, osim toga, izrazila sumnju o tome mogu li se potpore smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(10)

Prije svega, Komisija je izrazila sumnju u to da su teritorijalni uvjeti u pogledu takve potpore potrebni ili razmjerni. Ujedinjena Kraljevina nacrt predloženog programa temelji na poreznim poticajima za film u Ujedinjenoj Kraljevini. Stoga je predloženo da porezne olakšice budu dostupne samo za rashode robe i usluga iskorištenih ili potrošenih u Ujedinjenoj Kraljevini. U sklopu programa poticaja za film primjenjuje se, međutim, posebno izuzeće od uobičajene zabrane teritorijalnih ograničenja, što je u skladu s Komunikacijom o kinematografiji (5) dopušteno samo u smislu potpore proizvodnji filmova i televizijskih programa, ali ne i videoigara.

(11)

Kao drugo, Komisija je izrazila sumnju u potrebu dodjele potpora za igre, s obzirom na to da su dio tržišta koje brzo raste. Ujedinjena Kraljevina nije predočila uvjerljive dokaze za to da bi bez državne potpore došlo do tržišnog nedostatka koji bi uzrokovao manjak proizvodnje kulturno britanskih videoigara.

(12)

Nadalje, Ujedinjena Kraljevina smatra da su porezne olakšice za videoigre u Ujedinjenoj Kraljevini spojive s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora. Komisija, međutim, nije bila uvjerena da bi kulturni test koji je Ujedinjena Kraljevina predložila doveo u praksi do selektivnog izdvajanja ograničenog broja videoigara koje sadržavaju kulturnu kvalitetu koja je bez potpore nedovoljno zastupljena na tržištu te koja bi bila neophodna za osiguravanje prisutnosti britanskih i europskih kulturnih tema u videoigrama.

(13)

Konačno, Komisiju je brinula činjenica da bi se potporama moglo potaknuti natjecanje u subvencijama unutar Unije te je izrazila sumnju u to da bi potencijalno narušavanje tržišnog natjecanja bilo uravnoteženo bilo kakvim pozitivnim učincima.

(14)

Komisija je zaprimila primjedbe jedne države članice (Francuska), nacionalnih udruženja programera igara Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Njemačke, Finske, Europske federacije programera igara (EGDF), javnih tijela Ujedinjene Kraljevine koja se bave promicanjem filma, jedne radiotelevizijske kuće i udruženja za filmsku produkciju iz Ujedinjene Kraljevine. Svi koji su dali doprinos naglasili su potencijalnu kulturnu kvalitetu i važnost igara. Smatrali su kako nema dovoljno tržišnih poticaja za produkciju kulturno relevantnih igara. Nijedna nije smatrala da postoji opasnost od natjecanja u subvencijama među državama članicama.

(15)

U pogledu potrebe za potporom, zainteresirane strane ukazale su na to da Ujedinjena Kraljevina gubi svoj vodeći položaj na tržištu videoigara, da je u 2012. manje od 10 % igara puštenih u promet u Ujedinjenoj Kraljevini bilo je i razvijeno u Ujedinjenoj Kraljevini, da tržištem dominiraju Sjeverna Amerika i Azija te da dolazi do odljeva osoblja u Kanadu. Sudionici su ukazali na činjenicu da bi glavni izazovi državama članicama bili tržišno natjecanje s trećim zemljama koje u velikoj mjeri subvencioniraju igre, posebno Kanada.

(16)

Udruženje United Kingdom Independent Game Developers Association (TIGA) predočilo je brojne primjere planova i projekata u kojima su videoigre smještene u Ujedinjenoj Kraljevini/Europi mogle biti proizvedene s pomoću poreznih olakšica, ali koje se u stvarnosti nisu proizvele. United Kingdom Interactive Entertainment (Ukie), tijelo koja predstavlja industriju igara i interaktivne zabave, primijetilo je kako bi na globalnim tržištima igara došlo do pritiska na programere igara u smislu usmjeravanja proizvodnje igara na najšire moguće tržište. To bi posebno podrazumijevalo da igre budu dostupne tržištu Sjeverne Amerike i u većem opsegu tržištima Dalekog istoka te da igre budu u skladu s njihovim kulturnim normama i očekivanjima. Time bi se vršio stalan pritisak na europske programere igara da ne naglašavaju europske kulturne elemente svojih igara kako bi ih mogli prodati globalnoj publici. Kao posljedica toga, programeri kulturno europskih igara teže bi pronašli privatni izvor financiranja. Ukie je stoga mišljenja da bi se potporama ispravio tržišni nedostatak.

(17)

Francuska se osvrnula na činjenicu da igre sve više prate „međunarodne stereotipe”.

(18)

S druge strane, TIGA je izvijestila da 54 % ostvarenog prometa neovisnih britanskih programera čini prodaja u Ujedinjenoj Kraljevini. To ukazuje na to da britanski kupci izrazito preferiraju vlastitu produkciju. Nadalje, prema tvrdnjama TIGA-e u razdoblju od 2008. do 2011. bilo je više otvaranja (216) nego zatvaranja (197) poduzeća u ovom sektoru.

(19)

U pogledu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja među državama članicama, TIGA je priznala kako niži troškovi utječu na izbor lokacije poduzeća za proizvodnju videoigara, ali je smatrala da najveće narušavanje tržišnog natjecanja uzrokuju treće zemlje, primjerice Kanada, u kojoj industrija jača zahvaljujući javnoj potpori. Prema tvrdnjama TIGA-e, u razdoblju od 2008. do 2010. u Kanadi je zaposlenost u navedenom sektoru porasla za 33 %, dok je u istom razdoblju u Ujedinjenoj Kraljevini pala za 9 %.

(20)

Nakon što je Komisija izrazila sumnju u prikladnost uvjeta u pogledu troškova po teritorijalnom načelu koji su sadržani u testu „iskorišteno ili potrošeno u Ujedinjenoj Kraljevini”, Ujedinjena Kraljevina obvezala se da će te sumnje otkloniti i izmijeniti predloženo zakonodavstvo na način da se izraz „iskorišteno ili potrošeno u Ujedinjenoj Kraljevini” zamijeni izrazom „iskorišteno ili potrošeno u Europskom gospodarskom prostoru (EGP)”, uz objašnjenje da su svi rashodi nastali na području EGP-a prihvatljivi za olakšice. Nadalje, pokušat će ograničiti iznos troškova podugovaranja koji su prihvatljivi za financiranje. Proizvođač kojemu se daje potpora može na podizvođače potrošiti najviše 1 milijun EUR prihvatljivih temeljnih rashoda po projektu, u skladu s poreznim olakšicama za videoigre u Francuskoj (6). Na taj bi se način osiguralo da osnovni dio razvoja igre obavlja sam korisnik potpore.

(21)

Ujedinjena Kraljevina smatra kako ovo ograničenje prihvatljivosti troškova podugovaranja ima mali učinak na trgovinu među državama članicama. Rasprave s predstavnicima ukupne industrije videoigara, uključujući male i velike programere, dovele su do zaključka da je razvoj videoigara, kao i u ostalim kreativnim sektorima, proces u kojem je suradnja iznimno zastupljena te se neke osnovne razvojne aktivnosti, primjerice programiranje, dizajniranje i temeljni umjetnički rad, uglavnom izvode na istoj lokaciji.

(22)

U pogledu potrebe za potporom zbog nedovoljne produkcije kulturnih igara, Ujedinjena Kraljevina dostavila je dokaze kako je proizvodnja takvih igara u opadanju, u relativnom i apsolutnom smislu. Ujedinjena Kraljevina slaže se da je općenito sektor videoigara dinamičan i rastući. Međutim, u 2012. manje od 10 % igara koje su u Ujedinjenoj Kraljevini puštene u promet bilo je i proizvedeno u Ujedinjenoj Kraljevini, u odnosu na 16 % u 2008. Ujedinjena Kraljevina provela je i daljnju analizu igara puštenih u promet u toj zemlji u razdoblju od 2003. do 2012. Brojke ukazuju na konstantno opadanje broja kulturno britanskih igara, kao i drastičan pad u njihovu tržišnom udjelu s 9 % svih igara puštenih u promet u Ujedinjenoj Kraljevini (uključujući igre iz drugih zemalja) u 2003. na 4 % u 2006. te konstantnih 3 % u razdoblju od 2009. do 2012. Godine 2003. kulturni test prošlo bi 41 % igara programiranih u Ujedinjenoj Kraljevini, a u 2012. samo oko 25 %.

(23)

Ujedinjena Kraljevina slaže se kako je porast broja igara za pametne telefone omogućio uklanjanje određenih prepreka za ulazak malih programera na tržište videoigara. Brojke objavljene 2011. uistinu ukazuju na to kako je broj videoigara koje su razvila novoosnovana poduzeća prošle godine povećan. Imajući, međutim, u vidu sadržaj igara, anketa provedena putem programa za prototipne videoigre Sveučilišta Abertay pokazuje kako od 306 prijedloga mobilnih i internetskih igara koje su tijekom posljednje dvije godine Sveučilištu predstavila mala i mikro poduzeća iz cijele Ujedinjene Kraljevine, ogromna većina njih (255) nije sadržavala mjesto radnje, lik ili priču koja je povezana s Ujedinjenom Kraljevinom (7).

(24)

Navedeno se može objasniti činjenicom da kulturno relevantne igre mogu imati jednake produkcijske troškove kao i „globalne igre”, no i daleko manje tržište. Zato njihova proizvodnja uključuje viši ekonomski rizik. Stoga su videoigre s kulturno britanskim/europskim sadržajem manje ekonomski održive u odnosu na one s globaliziranim sadržajem. Međunarodni izdavači kao i domaći programeri teže će se odlučiti na rizik koji sa sobom nosi kulturno relevantan sadržaj te će radije stvarati sadržaj koji je po svojoj prirodi više generički i usmjeren na međunarodna tržišta.

(25)

Anketom koju su provele vlasti Ujedinjene Kraljevine utvrđeno je kako se britanski kulturni elementi u priči na kojoj se igra temelji umanjuju kako bi se na taj način osigurali međunarodni izdavački ugovori potrebni za financiranje njihova programiranja i tržišni opstanak programera. Gotovo tri četvrtine britanskih programera videoigara tvrdi kako se razvoj izvornog intelektualnog vlasništva usporio ili zaustavio u posljednjih pet godina. Anketom je utvrđeno kako je veliki broj programera morao izmijeniti kulturni sadržaj svojih igara kako bi zadovoljio komercijalne zahtjeve. Broj od 53 % ispitanika izjavio je kako su morali izmijeniti likove i mjesto radnje koji su izvorno bili britanski ili europski.

(26)

Imajući u vidu sve navedeno, ciljevi financijskih poticaja bili bi učiniti kulturne proizvode koji su vjerojatno ekonomski neisplativi komercijalno održivima te na taj način promicati proizvodnju novih kulturnih proizvoda koji se bez poreznih olakšica ne bi proizveli te pružiti potporu razvoju vještina u cilju održive produkcije kulturnih proizvoda relevantnih britanskih/europskih igara.

(27)

Naposljetku, u pogledu kulturnog testa kojim se osigurava da su programom obuhvaćene samo kulturne igre, Ujedinjena Kraljevina objasnila je kako prije svega porezne vlasti (Porezna i carinska uprava Ujedinjene Kraljevine) imaju posvećeni i specijalizirani „Odjel za kreativne industrije” koji će biti odgovoran za upravljanje zahtjevima za porezne olakšice za videoigre i njihovo praćenje. Taj odjel procjenjuje faktor rizika zahtjeva, a postupak uključuje i osiguravanje pridržavanja pravila prihvatljivosti. Postoji, dakle, jasan i utvrđen postupak za primjenu testa.

(28)

U pogledu elemenata testa s pomoću kojih se utvrđuje kulturna kvaliteta igre Ujedinjena Kraljevina objasnila je kako se većina bodova koji se mogu dobiti u predloženom kulturnom testu odnosi na sadržaj. Čak do 20 bodova od ukupno 31 boda odnosi se na kulturni sadržaj i doprinos igre. To uključuje elemente kao što su mjesto radnje, glavni likovi i tema priče na kojoj se igra zasniva, uporabu engleskog jezika i odraz britanske kulture i kulturnog nasljeđa. Samo 3 boda odnose se na lokaciju razvojne aktivnosti, a preostalih 8 bodova može se dobiti ako je relevantni kulturni sudionik, primjerice scenarist, skladatelj, dizajner, umjetnik ili programer, britanski državljanin ili tu ima stalno boravište odnosno državljanin neke od zemalja EGP-a ili u njoj ima stalno boravište. Provedeni test stoga je iznimno usmjeren na sadržaj, a ne mjesto aktivnosti. Navedeno usmjerenje na sadržaj dodatno je ojačano primjenom pravila najmanje količine kulturnog sadržaja – „pravilo zlatnih bodova”, kojim se osigurava da samo igre s dovoljnim brojem bodova za kulturni sadržaj prođu test.

(29)

To usmjerenje na sadržaj čini ograničenje općeg opsega olakšice. Ujedinjena Kraljevina napravila je analize igara puštenih u promet u toj zemlji u 2006., 2009. i 2012. primjenjujući retrospektivno kulturni test na sve igre proizvedene u Ujedinjenoj Kraljevini puštene u promet u navedenom razdoblju. Od 822 igre puštene u promet u Ujedinjenoj Kraljevini 2012., samo su 74 napravili britanski programeri, od kojih bi 25,7 % (19 igara) prošlo kulturni test, da je tada takav test postojao. Za 2006. i 2009. test je pokazao kako bi udio takvih igara u ukupnom broju svih igara programiranih u Ujedinjenoj Kraljevini bio oko 27 %, dok bi njihov udio u svim igrama puštenima u promet u Ujedinjenoj Kraljevini bio između 3 % i 4 %.

(30)

Ujedinjena Kraljevina smatra da je stopa prolaznosti od 25,7 % u granicama onoga što je Komisija prihvatila u slučaju poreznih poticaja za videoigre u Francuskoj (8). U toj je odluci Komisija zaključila kako je činjenica da je otprilike 30 % igara koje bivaju odabrane pokazatelj da je Francuska uvela kriterije kojima jamči da je sadržaj videoigara koje su prihvatljive za porezne olakšice uistinu kulturni. Jednako tako, Ujedinjena Kraljevina smatra kako je kulturni test dovoljno restriktivan i može osigurati da se potpora pruži kulturno britanskim videoigrama, odnosno videoigrama iz EGP-a.

(31)

Ujedinjena Kraljevina nadalje je pristala prijaviti taj program kao inicijalni pilot-program na četiri godine te će tijekom tog vremenskog razdoblja nadzirati olakšice i osigurati njegovu pravilnu uporabu.

(32)

U pogledu zabrinutosti Komisije kako bi potpore mogle potaknuti natjecanje u subvencijama unutar Unije, što bi rezultiralo narušavanjem tržišnog natjecanja, Ujedinjena Kraljevina zaključila je kako bi natjecanje u subvencijama bilo očito u slučaju da veliki broj država članica uvede programe za povećanje konkurentnosti domaćeg sektora. Ujedinjena Kraljevina smatra kako to nije vjerojatno. Iako porezne olakšice mogu biti odlučujuće kod odluka o lokaciji poslovanja, potpore su uglavnom odgovor na porezne olakšice Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje. Trenutačno još jedino Francuska među državama članicama nudi porezne poticaje za proizvodnju kulturno relevantnih videoigara.

(33)

Nadalje, natjecanje u subvencijama bilo bi usmjereno isključivo na gospodarsko tržišno natjecanje bez ikakvih kulturnih ograničenja. Dvije zemlje ili više njih koje žele zaštititi proizvodnju određenih kulturnih proizvoda u skladu s dogovorenim kulturnim testom ne bi značile natjecanje u subvencijama.

(34)

Cilj je predloženih potpora zaštita produkcije kulturno britanskih/europskih videoigara i potporama bi se, kao takvima, omogućile olakšice samo za dio igara koje su programirane u Ujedinjenoj Kraljevini i Europi te bi se podržavao samo manji dio ukupnih rashoda za razvoj videoigre. Nakon rasprava s tim industrijskim sektorom, Ujedinjena Kraljevina procjenjuje kako će samo otprilike 10 % tih kulturno britanskih/europskih videoigara imati proračun veći od 5 milijuna GBP. Rashodi razvoja većine igara bit će namijenjeni znatno manjim projektima.

(35)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(36)

Potporom za produkciju igara, na temelju odobrenja Carinske i porezne uprave Ujedinjene Kraljevine, putem poreznih olakšica daje se financijska povlastica poduzećima u sektoru produkcije igara na štetu proračuna Ministarstva financija. Stoga se dodjeljuje putem državnih sredstava i može se pripisati državi. Mjera je namijenjena smanjenju produkcijskih troškova poduzetnika korisnika te znači ekonomsku povlasticu za te poduzetnike. Ograničena je na poduzeća u sektoru videoigara i stoga je selektivna. Konačno, utječe na trgovinu i tržišno natjecanje među državama članicama jer se igre proizvode i u drugim državama članicama te se njima trguje na međunarodnom tržištu. Prema tome, znače državnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora.

(37)

U pogledu opće zakonitosti ovoga programa, Komisija primjećuje kako je Ujedinjena Kraljevina povukla klauzulu teritorijalnosti koju je Komisija smatrala problematičnom u pogledu slobode kretanja robe i slobode pružanja usluga na unutarnjem tržištu. Ujedinjena Kraljevina pristala je ograničiti iznos troškova podugovaranja prihvatljivih za potpore na iznos do 1 milijun GBP.

(38)

Komisija je mišljenja kako je ovo ograničenje prihvatljivo u ovom slučaju u mjeri u kojoj se u praksi, a uzimajući u obzir veličinu produkcijskih proračuna, ne čini vjerojatnim da će granica u iznosu od 1 milijuna GBP za rashode podugovaranja znatno ograničiti primjenu podugovaranja. Ujedinjena Kraljevina očekuje da će većina videoigara obuhvaćenih kulturnim testom imati produkcijski proračun manji od 1 milijuna GBP. Samo oko 10 % tih videoigara imalo bi proračun koji prelazi iznos od 5 milijuna GBP. Ovisno o izmjenama u produkcijskim proračunima za videoigre u Ujedinjenoj Kraljevini, Komisija zadržava pravo preispitivanja ove dopuštene granice pri ponovnoj prijavi ovih mjera potpore četiri godine nakon provedbe, a u skladu s obvezama na koje se obvezala Ujedinjena Kraljevina.

(39)

Ujedinjena Kraljevina namjerava opravdati potpore za razvoj igara kao potpore za promicanje kulture. U skladu s time, ocjena bi se trebala izvršiti na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora. Komisija nije razvila smjernice za primjenu potpore za igre. Međutim, u Komunikaciji o kinematografiji navodi se mogućnost dodjele potpora za igre. U stavku 24. te Komunikacije navedeno je kako će se o mjerama potpore za igre i dalje odlučivati ovisno o slučaju. Ako se može dokazati potreba za sustavom potpora usmjerenih na igre koje imaju kulturnu ili obrazovnu svrhu, Komisija primjenjuje kriterij za intenzitet potpora naveden u Komunikaciji o kinematografiji.

(40)

Komisija stoga mora ocijeniti spojivost mjere izravno na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora. Mora provjeriti služe li potpore uistinu promicanju kulture i utječu li na uvjete trgovanja i tržišnog natjecanja u Uniji u mjeri koja je protivna zajedničkom interesu. To znači da mjera mora biti prikladan instrument za postizanje ovog cilja, a posebno dokazati da bez navedene potpore sudionici na tržištu ne bi imali dovoljno poticaja za proizvodnju željene vrste igara. U pogledu razmjernosti potpore, maksimalni intenziteti potpora utvrđeni Komunikacijom o kinematografiji mogu se primijeniti analogijom. Komisija je ocijenila kulturni cilj i potrebu potpore za određene videoigre u dvjema odlukama o potporama za igre u Francuskoj spomenutima u uvodnim izjavama 20. i 30.

(41)

Kako bi bila u spojiva s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora, svrha potpore za igre, kako ju je predložila Ujedinjena Kraljevina, mora biti promicanje kulture. Nakon izmjena u programu potpora i dodatnih dokaza koje je predočila Ujedinjena Kraljevina, Komisija smatra da će vlasti Ujedinjene Kraljevine primjenjivati uistinu selektivan kulturni test i time osigurati dodjelu potpora isključivo u svrhu promicanja kulture u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) Ugovora.

(42)

Prije svega, Komisija prima na znanje objašnjenja Ujedinjene Kraljevine u pogledu testa kojim se određuje kulturna kvaliteta igre (vidjeti uvodne izjave 27. do 29.) – većina bodova koji se mogu osvojiti u predloženom kulturnom testu povezani su s kulturnim sadržajem i doprinosom igre (čak do 20 bodova od ukupno 31). To je dodatno pojačano primjenom pravila najmanje količine kulturnog sadržaja – „pravilo zlatnih bodova”, kojim se osigurava da samo igre s dovoljnim brojem bodova za kulturni sadržaj prođu test.

(43)

Navedeno usmjerenje na sadržaj čini ograničenje općenitog opsega olakšice. Simulacijama kulturnog testa na temelju igara puštenih u promet prethodnih godina pokazalo se da bi 26 % do 27 % igara proizvedenih u Ujedinjenoj Kraljevini prošlo kulturni test. Takva stopa prolaznosti upućuje na to da se kriterijima testa osigurava da je sadržaj videoigara prihvatljivih za poreznu olakšicu uistinu kulturni te dokazuje da je test dovoljno restriktivan kako bi se omogućila dodjela potpora za videoigre koje su kulturno britanske/europske. Za usporedbu, Komisija je u svojoj odluci iz 2007. o poreznim poticajima za francuske videoigre (9) zaključila da je rezultat od otprilike 30 % igara koje su prihvatljive za poticaj pokazatelj da je test dovoljno selektivan.

(44)

Može se stoga reći kako su sumnje navedene u uvodnoj odluci otklonjene. Činjenicom da je odabrano samo otprilike 27 % igara potvrđuje se da cilj mjera nije samo industrijska potpora određenom sektoru nego je uistinu kulturni cilj. Mjera potpore stoga ispunjava istinski cilj promicanja kulture.

(45)

Na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora, porezne olakšice za videoigre trebale bi biti prikladan instrument za postizanje željenih ciljeva. Državne potpore u druge svrhe kojima cilj ne bi bio promicanje kulture vjerojatno bi bile više usmjerene na promicanje industrijskih ciljeva u predmetnom sektoru. Komisija se slaže da se poreznom olakšicom, s obzirom na to kako je osmišljena, u biti omogućava usmjeravanje javne potpore na igre kulturnog sadržaja te da je stoga prikladan instrument za postizanje željenog kulturnog cilja.

(46)

Uzimajući u obzir iznimno dinamičan razvoj i evoluciju tržišta igara, vlasti Ujedinjene Kraljevine predale su podatke kojima potkrepljuju činjenicu da su potpore potrebne kako bi se mogao proizvesti dostatan broj igara te da bi bez potpore za kulturne igre njihova proizvodnja i tržišni udio bili u znatnom opadanju. Brojke ukazuju na stalan pad u broju kulturno britanskih igara i nagli pad u njihovu tržišnom udjelu s 9 % svih igara puštenih u promet u Ujedinjenoj Kraljevini u 2003. na 4 % u 2006., dok je u razdoblju od 2009. do 2012. taj broj bio stalan u iznosu od 3 %.

(47)

Troškovi produkcije kulturno relevantnih igara mogu biti jednaki produkcijskim troškovima globalnih igara, no kulturne igre imaju daleko manje tržište. Proizvodnja kulturnih igara stoga uključuje viši ekonomski rizik. Stoga su videoigre s kulturno britanskim/europskim sadržajem manje ekonomski održive u odnosu na globalizirani sadržaj. Tržište, dakle, vrši stalan pritisak na europske programere igara da ne naglašavaju europske kulturne elemente svojih igara kako bi ih mogli prodati globalnoj publici. Programeri kulturno europskih igara teže pronalaze privatne izvore financiranja.

(48)

Predloženom poreznom olakšicom trebala bi se promicati produkcija videoigara kulturnog sadržaja umjesto igara koje služe isključivo u zabavne svrhe, na način da se njime umanjuju produkcijski troškovi kulturnih igara. Može se, dakle, zaključiti da bi se mjerom vjerojatno omogućili dostatni poticaji u odnosu na njezin cilj.

(49)

Nadalje, mjera potpore razmjerna je s obzirom da se njome ograničava intenzitet potpore na 25 % produkcijskih troškova uistinu nastalih proizvodnjom igara koje su prihvatljive za potporu. To je niže od intenziteta potpora od 50 % koji je dopušten za audiovizualnu produkciju u skladu sa stavkom 52. podstavkom 1. Komunikacije o kinematografiji koja se analogijom primjenjuje u pogledu dopuštenih iznosa potpora.

(50)

Konačno, kako se ne bi poremetili uvjeti trgovanja i tržišnog natjecanja u Uniji u opsegu koji bi bio protivan zajedničkim interesima, narušavanje tržišnog natjecanja i učinci na trgovinu koji bi proizašli iz uvođenja mjere trebali bi se kompenzirati njihovim pozitivnim učincima.

(51)

Prema brojkama koje su dostavili Ujedinjena Kraljevina i predstavnici sektora, u 2012. manje od 10 % igara puštenih u promet u Ujedinjenoj Kraljevini bilo je i programirano u Ujedinjenoj Kraljevini. Tržišni udjeli igara prihvatljivih za dodjelu potpora, a koje su objavljene u Ujedinjenoj Kraljevini, relativno je malen (4 % – 5 %). Isto tako zastupljenost igara prihvatljivih za dodjelu potpora u broju svih videoigara proizvedenih u Ujedinjenoj Kraljevini također je relativno slaba, oko 27 %.

(52)

Nadalje, nije se javila nijedna treća strana koja bi potencijalno osjetila eventualne negativne posljedice primjene mjera potpore. Naprotiv, udruženja proizvođača videoigara koja su dostavila svoje primjedbe nakon pokretanja postupka, TIGA i EGDF, naglasila su slab utjecaj mjera potpore na njihove nacionalne industrije i općeniti utjecaj u kontekstu tržišnog natjecanja, imajući u vidu ponajprije Sjevernu Ameriku i Daleki istok. Stoga natjecanje u subvencijama među državama članicama nije vjerojatno.

(53)

U svakom je slučaju korisno što je Ujedinjena Kraljevina ograničila trajanje program potpora na vremensko razdoblje od četiri godine kako bi omogućila procjenu primjene i ponovnu ocjenu kriterija u kontekstu zbivanja na tržištu.

(54)

Komisija stoga smatra kako su riješeni svi problemi navedeni u uvodnoj odluci. Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj mjera potpore na trgovinu među državama članicama sad su ograničeni tako da nisu protivni zajedničkom interesu.

(55)

Komisija je stoga mišljenja da potpora ne utječe na prekomjerno jačanje tržišne moći poduzeća korisnika niti je smetnja dinamičnim poticajima tržišnim subjektima, upravo suprotno, utjecat će na povećanje raznolikosti ponude na tržištu. Na temelju navedenog može se stoga zaključiti da su narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu koji proizlaze iz uvođenja mjere vrlo ograničeni te je ukupna ocjena mjere pozitivna. U skladu s time, porezna olakšica za kreiranje videoigara spojiva je s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) Ugovora,

7.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 323/9

(1)

Dopisom od 7. lipnja 2006. Komisija je obavijestila Poljsku o svojoj odluci o pokretanju službenog istražnog postupka u skladu s člankom 88. stavkom 2. Ugovora o EZ-u u pogledu prethodno navedenog predmeta državne potpore.

(2)

Komisija je u Odluci 2008/344/EZ (1) („Odluka”) od 23. listopada 2007. zaključila da državna potpora koju je primio proizvođač čelika Technologie Buczek Group („grupa TB”) nije bila u skladu sa zajedničkim tržištem i naložila Poljskoj da je povrati od sastavnih subjekata grupe TB, odnosno matičnog društva Technologie Buczek S.A. („TB”) i njegovih društava kćeri Huta Buczek sp. z o.o. („HB”) i Buczek Automotive sp. z o.o. („BA”), razmjerno stvarno ostvarenoj koristi.

(3)

Dana 8. siječnja 2008. BA je od Općeg suda zatražio djelomično poništenje odluke. TB i HB podnijeli su odvojene zahtjeve koje su međutim kasnije povukli.

(4)

Odlukom od 17. svibnja 2011. (2) Opći sud poništio je Odluku u pogledu društva BA (vidjeti detaljni opis u uvodnoj izjavi 7. u nastavku). Sud je 21. ožujka 2013. odbio žalbu koju je Komisija podnijela protiv presude Općeg suda (3).

(5)

Zbog poništenja Odluke u pogledu društva BA službeni istražni postupak C23/06 nije zaključen, a Komisija je morala ponovno pokrenuti taj postupak od točke u kojoj je došlo do nezakonitosti.

(6)

Komisija je 22. travnja 2013., 12. lipnja 2013. i 27. studenoga 2013. zatražila informacije od Poljske koja je odgovorila 8. svibnja 2013., 26. srpnja 2013. i 10. veljače 2014.

(7)

Sud je poništio:

(8)

S obzirom na to da se članak 1. Odluke odnosi na grupu TB u cijelosti, dok se ostali poništeni članci odnose samo na BA, Komisija smatra potrebnim prvo podsjetiti do koje mjere poništenje Odluke utječe na druge članove grupe TB, odnosno na TB i HB.

(9)

Komisija podsjeća na presudu u predmetu T-227/95 (AssiDomän Kraft Products i drugi protiv Komisije [1997.] ECR II-01185, točke 59. i 60.) u kojoj je Sud utvrdio da, ako adresat [Odluke Komisije] odluči podnijeti tužbu za poništenje, sud Zajednice raspolaže samo elementima Odluke koji se odnose na adresata. S druge strane elementi Odluke koji se odnose na druge adresate i koji nisu dovedeni u pitanje nisu uključeni u predmet spora koji Sud mora riješiti. U tužbi za poništenje Sud može donijeti presudu samo u pogledu predmeta spora na koji se pozivaju stranke. Odluka se može poništiti samo u pogledu adresata u čiju je korist Sud presudio.

(10)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 3., TB i HB povukli su svoje tužbe koje su podnijeli Općem sudu i stoga je spram njih Odluka postala konačna, uključujući obvezu Poljske da povrati nezakonitu potporu. Poljska nadležna tijela potvrdila su da je TB povratio 13 963 560,74 PLN što odgovara punom iznosu potpore koju je potrebno povratiti od društva TB i dijelu potpore koju je potrebno povratiti od društva HB. HB je proglašen insolventnim i sva su nadležna tijela javne vlasti unijela svoje tražbine u stečajnu masu. Postupak likvidacije je u tijeku. Poljska nadležna tijela potvrdila su da nakon poništenja Odluke potpora koju je povratio TB nije istome vraćena, a tražbine u pogledu društva HB nisu uklonjene iz stečajne mase.

(11)

Iz tih razloga, službeni istražni postupak ostaje otvoren samo u pogledu društva BA.

(12)

Komisija bilježi informaciju dobivenu od Poljske prema kojoj je 28. rujna 2012. proglašen stečaj društva BA te je ono 16. studenoga 2012. uklonjeno iz registra trgovačkih društava.

(13)

Poljska je obavijestila Komisiju da je imovina društva BA koja je sačinjavala stečajnu masu prodana pojedinačno (ne kao poduzeće ili samostalni dio poduzeća) u postupcima javnog nadmetanja kojima se osiguralo postizanje tržišnih cijena. Zaposlenici društva BA, njegovi dobavljači i kupci nisu preneseni na subjekte koji su stekli društvo na način koji bi mogao ukazati na ekonomski kontinuitet društva BA.

(14)

Poljska je isto tako obavijestila Komisiju da je tijekom stečajnog postupka stečajni upravitelj likvidirao cijelu imovinu društva BA. Nakon zaključenja postupka nije preostalo imovine društva BA koju bi mogla steći druga društva.

(15)

Na temelju tih elemenata Komisija zaključuje da ne postoji društvo koje bi se moglo smatrati ekonomskim sljednikom društva BA.

(16)

Zato je u ovom predmetu službeni istražni postupak postao bespredmetan jer, i da je potpora proglašena nesukladnom s unutarnjim tržištem, ne bi bilo načina da se povrati predmetna potpora,

7.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 323/12

(1)

Od 2006. Glavna uprava za tržišno natjecanje svake godine provodi ex-post kontrolu na uzorku mjera potpore koje provode države članice. Španjolski program oslobođenja od trošarine za biogoriva (broj predmeta NN 61/2004) Komisija je odobrila u Odluci C(2006) 2293 od 6. lipnja 2006. (dalje u tekstu „Odluka Komisije”). Taj program obuhvaćen je kontrolom za 2009./2010. (s referentnim brojem MX 17/2009), u okviru koje je Komisija ispitala provedbu uzorka programa koje su 2009. provodile države članice.

(2)

Komisija je taj program odlučila ponovno uključiti u kontrolu za 2011./2012., u okviru koje je Komisija ispitala provedbu uzorka programa koje su u razdoblju 2009.–2010. provodile države članice.

(3)

U svjetlu informacija koje je Španjolska dostavila tijekom te kontrole, Komisija je imala dvojbe u pogledu pravilne provedbe programa od strane španjolskih tijela vlasti. Stoga je odlučila pokrenuti postupak predviđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFUE). Komisija je o svojoj odluci Španjolsku obavijestila dopisom od 17. srpnja 2013.

(4)

Španjolska je dostavila svoje primjedbe 20. rujna 2013.

(5)

Odluka Komisije o pokretanju službene istrage objavljena je u Službenom listu Europske unije7. veljače 2014. (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe.

(6)

Komisija je zaprimila primjedbe odsjeka za biogoriva Španjolskog udruženja proizvođača obnovljive energije (Asociación Española de Productores de Energías Renovables – APPA Biocarburantes) 5. ožujka 2014. Proslijedila ih je Španjolskoj kako bi joj omogućila da iznese svoje primjedbe. Dana 6. svibnja 2014. španjolska tijela vlasti navela su da se ne žele očitovati o primjedbama trećih strana.

(7)

Program NN 61/2004 oslobođenja od trošarine za biogoriva sastoji se od primjene nulte stope španjolskog poreza na ugljikovodike. Primjenjuje se na etilni alkohol dobiven iz proizvoda poljoprivrednog ili biljnog podrijetla (bioetanol) koji u kombiniranoj nomenklaturi ima oznaku KN 2207 20, metilni alkohol dobiven iz proizvoda poljoprivrednog ili biljnog podrijetla (bioetanol) koji u kombiniranoj nomenklaturi ima oznaku KN 2905 11 00 i na proizvode s oznakama KN 1507, 1508, 1510, 1511, 1512, 1513, 1514, 1515 i 1518.

(8)

Nulta stopa poreza primjenjuje se na te proizvode neovisno o tome upotrebljavaju li se neprerađeni ili nakon kemijske prerade. Kada se biogorivo miješa s drugim tipom goriva, smanjena stopa poreza primjenjivala se isključivo na biogorivo u toj smjesi. Za potrebe trošarine smanjena stopa poreza primjenjivala se na sva biogoriva, neovisno o njihovu geografskom podrijetlu.

(9)

Komisija je program odobrila 6. lipnja 2006., a završen je 31. prosinca 2012. (3).

(10)

Analizom informacija koje su tijekom kontrole dostavila španjolska tijela vlasti, pojavile su se dvojbe u pogledu sukladnosti provedbe programa s Odlukom Komisije u 2009. i 2010. Postojale su i dvojbe povezane s mogućnosti da je Španjolska dodijelila pretjeranu naknadu korisnicima u 2010. Komisija je svoju zadršku izrazila u uvodnim izjavama 13. do 29. odluke od 17. srpnja 2013.

(11)

Komisija je od Španjolske zatražila:

(12)

Dana 5. ožujka 2014. Komisija je zaprimila primjedbe udruženja APPA Biocarburantes, koje su bile vrlo slične primjedbama španjolskih tijela vlasti (vidjeti odjeljak IV.). To udruženje navodilo je da se program ispravno provodio.

(13)

Kada se usporede troškovi biogoriva s cijenom (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji, čini se da su za bioetanol, kao i biodizel, naknade bile preniske u cijelom tom razdoblju, osim bioetanola u 2010. i biodizela u 2012. Prema mišljenju udruženja APPA Biocarburantes ta je metodologija pogrešna jer cijena (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji uključuje sve troškove prijevoza i distribucije goriva do krajnjeg potrošača, dok ti logistički troškovi nisu uključeni u trošak biogoriva u navedenoj usporednoj analizi. Prema mišljenju spomenutog udruženja bilo bi primjerenije usporediti troškove proizvodnje biogoriva s međunarodnim kretanjima cijena fosilnih goriva. Primjenom te metodologije očigledno je da je u razdoblju trajanja programa naknada za biogoriva bila preniska i nema slučajeva pretjerane naknade.

(14)

Konačno, udruženje APPA Biocarburantes tvrdi da, čak i ako se uspoređuju troškovi biogoriva s cijenom (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji, jedine dvije situacije u kojima je bila moguća pretjerana naknada bile su isključivo privremene i nastale su kao posljedica samih osobina programa fiskalnih potpora za biogoriva (apsolutni iznosi utvrđeni ex-ante i ocjenjivanje provedeno ex-post) i velike nestabilnosti cijena poljoprivrednih sirovina, što je glavna sastavnica troškova proizvodnje biogoriva. Program nije bilo potrebno prilagoditi jer nisu zabilježeni pokazatelji moguće pretjerane naknade za bioetanol u narednim godinama (2011. i 2012.), a moguća pretjerana naknada za biodizel zabilježena je u posljednjoj godini 2012. Osim toga, kasnije prilagodbe nisu bile moguće jer je program završen.

(15)

Španjolska tijela vlasti dostavila su svoje primjedbe 20. rujna 2013. Dana 6. svibnja 2014. navela su da se ne žele očitovati o primjedbama trećih strana koje su im proslijeđene.

(16)

U dopisu od 20. rujna 2013. španjolska tijela vlasti dostavila su informacije o troškovima proizvodnje bioetanola i biodizela te podatke o cijenama fosilnih goriva u razdoblju 2004.–2012. Dostavila su i usporedne tablice troškova biogoriva i cijene (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji. Te tablice prikazane su u Prilogu.

(17)

Podatci i analiza koji su u tim tablicama predstavljeni temelje se na sljedećem:

(18)

Na temelju primjenjivih podataka, Španjolska je navela da se u razdoblju 2004.–2012. bilježi akumulirana preniska naknada za obje vrste biogoriva (455,96 EUR/1 000 l za biodizel i 897,22 EUR/1 000 l za bioetanol). Ako se svaka godina analizira odvojeno, bilježi se preniska naknada tijekom svih godina, osim za bioetanol u 2010. i biodizel u 2012.

(19)

U pogledu bioetanola, Španjolska je objasnila da je očigledna pretjerana naknada zabilježana u 2010. bila posljedica trenutačnog pada cijena sirovina, posebice poljoprivrednih sirovina, u razdoblju od siječnja do lipnja 2010. Stoga je bilo riječ o trenutačnoj situaciji, izmjenjivoj i nepredvidivoj, koja je, osim toga, automatski ispravljena rastom cijena sirovina sljedeće godine. Stoga nije bilo razloga da španjolska tijela vlasti poduzmu mjere. Španjolska je dostavila detaljne informacije o kretanjima cijena sirovina te graf s prikazom kretanja indeksa cijena šećera i žitarica (osnovica 2002.–2004. = 100).

Kretanja cijene sirovina u razdoblju 2009.–2011.  (6)

(20)

Španjolska je objasnila da se u slučaju biodizela čini da je zabilježena pretjerana naknada u 2012., ali da je program završen 31. prosinca te godine.

(21)

Španjolska je tvrdila da je cijena kojom se u toj metodologiji koristilo kao referentnom točkom za zamjenska fosilna goriva – cijena (prije oporezivanja) na benzinskoj postaji – najrigoroznija među raspoloživim mogućnostima te da bi prikladnija bila usporedba s iznosom koji je bliži cijeni tih proizvoda na svjetskom tržištu. Španjolska tijela vlasti dostavila su i tablice u kojima se uspoređuju troškovi biogoriva s cijenom fosilnih goriva na svjetskom tržištu te su naglasila da se u tom slučaju pretjerana naknada za biodizel uopće ne bilježi niti u jednoj razmatranoj godini, dok je moguća pretjerana naknada za bioetanol neznatna – 2 EUR/1 000 l, u usporedbi s 142,13 EUR/1 000 l ako se kao referentnom točkom koristi cijenom (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji. U usporedbi s prethodnom metodologijom, akumulirana preniska naknada bila bi višestruko veća.

(22)

Španjolska tijela vlasti objasnila su da su izvijestila o svim poduzećima koja proizvode, prerađuju, drže, primaju ili otpremaju trošarinsku robu u skladu s Direktivom Vijeća 2008/118/EZ (7).

(23)

Prema definiciji iz članka 4. stavka 1. te Direktive ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta znači fizička ili pravna osoba ovlaštena od nadležnih tijela države članice da pri obavljanju svojih poslovnih djelatnosti proizvodi, prerađuje, drži, prima ili otprema trošarinsku robu unutar sustava odgode plaćanja trošarine u trošarinskom skladištu. Prema članku 8. te Direktive, ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta obveznik je plaćanja trošarine za koju je bila nastupila obveza obračuna.

(24)

Španjolska tijela vlasti objasnila su zašto su dostavila fiskalne podatke samo o jednom od dva poduzeća koja su potpisala ugovor o proizvodnji, djelujući u okviru podugovora, metilnih estera masnih kiselina (FAME) iz soje i palme. Kako se u tom ugovoru upućuje na trošarinsku robu u pogledu posjedovanja, kretanja i praćenja takvih proizvoda, on je uređen Direktivom 2008/118/EZ. Španjolska tijela vlasti navode da vlasnik proizvoda nije obuhvaćen definicijom ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta u smislu članka 4. stavka 1. navedene Direktive.

(25)

Komisija je prethodno u svojoj odluci u predmetu NN 61/2004 već donijela zaključak da predmetna mjera podrazumijeva državnu potporu u smislu članka 107. UFEU-a. Komisija je taj program državnih potpora ocijenila u skladu sa smjernicama Zajednice iz 2001. o državnim potporama u korist zaštite okoliša (8) i zaključila da je spojiv s unutarnjim tržištem.

(26)

Sada su španjolska tijela vlasti Glavnoj upravi za tržišno natjecanje dostavila detaljne informacije, uključujući relevantne podatke o troškovima proizvodnje bioetanola i biodizela tijekom čitavog razdoblja trajanja programa. Kada se uspoređuju troškovi proizvodnje biogoriva s cijenom (prije oporezivanja) fosilnih goriva na benzinskoj postaji, prikazani u dvjema tablicama u Prilogu ovoj Odluci, bilježe se dvije situacije pretjerane naknade: za bioetanol u 2010. i biodizel u 2012.

(27)

U pogledu alternativne metodologije koju predlaže Španjolska, a u kojoj se upućuje na cijene fosilnih goriva na svjetskom tržištu, Komisija navodi da je ta metodologija drukčija od one koju je Španjolska predložila, a Komisija primijenila za ocjenu mjere NN 61/2004. Kako Komisija provjerava je li Španjolska ispravno provodila program državnih potpora u skladu s Odlukom kojom je odobren u predmetu NN 61/2004, alternativna metodologija ne može se prihvatiti.

(28)

Unatoč tomu, Komisija navodi da nema naznake kretanja u smislu trajne pretjerane naknade. Isto tako, kada se državne potpore razmatraju tijekom čitavog razdoblja trajanja programa, nema niti naznaka pretjerane naknade općenito. Komisija prima na znanje objašnjenja koja je Španjolska dostavila (vidjeti uvodne izjave 18., 19., 20. i 22.).

(29)

U slučaju bioetanola Komisija smatra da nije bilo potrebno uvesti prilagodbe kako bi se riješila pretjerana naknada. U tom slučaju Španjolska je dokazala da je pretjerana naknada riješena, prvenstveno zahvaljujući znatnom rastu cijena sirovina od lipnja 2010. Zapravo, u 2011. i 2012. nije uopće zabilježena pretjerana naknada za bioetanol.

(30)

U pogledu biodizela Komisija navodi da se bilježi neznatna pretjerana naknada od 41,85 EUR/1 000 l u 2012. Ta pretjerana naknada zabilježena je, a da niti mjera niti posebice razina državne potpore nisu promijenjeni. Tu situaciju izazvali su vanjski faktori, konkretno veliki rast cijena fosilnog dizela u Španjolskoj. Komisija navodi da je cijena dizela u 2012. bila za 8 % veća nego u 2011., za 36 % veća nego u 2010. i za 71 % veća nego u 2009. Za usporedbu troškovi proizvodnje biodizela bili su u 2012. na istoj razini kao u 2011., za 16 % veći nego u 2010. i za 25 % veći nego u 2009. Komisija navodi da je program završen u 2012. te stoga nije bilo moguće prilagoditi oslobođenje od trošarine u cilju izbjegavanja buduće pretjerane naknade, a u skladu s uvodnom izjavom 19. Odluke Komisije u predmetu NN 61/2004. S druge strane, Komisija navodi da u 2013. i kasnije nisu dodijeljene nikakve potpore na temelju programa. Konačno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 28., tijekom čitavog razdoblja trajanja programa uopće se ne bilježi pretjerana naknada, čak i ako se uzmu u obzir podatci iz 2012. To se stoga može smatrati pokazateljem da Španjolska može primijeniti metodologiju izračuna ex-ante predviđenu programom.

(31)

Nakon što je uzela u obzir dodatne informacije koje je Španjolska dostavila, Komisija smatra da Španjolska nije prekršila svoje obveze, kako su navedene u uvodnoj izjavi 19. Odluke Komisije u predmetu NN 61/2004.

(32)

Na temelju objašnjenja koje je Španjolska dostavila o primjeni Direktive 2008/118/EZ, Komisija smatra da su španjolska tijela vlasti izvijestila o svim relevantnim poduzećima.

(33)

Komisija utvrđuje da je Španjolska ispravno provodila program državnih potpora NN 61/2004 u skladu s Odlukom Komisije kojom je odobren,

7.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 323/19

(1)

Portugalska Republika („Portugal”) je 28. lipnja 2012. obavijestila banku Caixa Geral de Depósitos, S.A („CGD” ili „banka”) o mjerama dokapitalizacije.

(2)

Komisija je 18. srpnja 2012. donijela odluku u predmetu SA.35062 (12/NN) („Odluka o sanaciji”) (2) kojom se odobrava dokapitalizacija CGD-a provedena 29. lipnja 2012. kao potpora za sanaciju.

(3)

Portugal je 27. rujna 2012. elektroničkom poštom obavijestio Komisiju da će društvo Caixa Geral Finance Limited („CGDF”), CGD-ovo povezano društvo, sljedećeg dana isplatiti dividende imateljima trajnih nekumulativnih povlaštenih dionica.

(4)

CGDF je 28. rujna 2012. izvršio isplatu dividendi.

(5)

Komisija je 18. prosinca 2012. donijela odluku u predmetu SA.35062 (12/NN) („Odluka o pokretanju postupka”) (3) kojom je pokrenut službeni istražni postupak zbog zloupotrebe potpore za sanaciju u skladu s člankom 16. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (4).

(6)

Objavom te odluke Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na njezin privremeni zaključak da isplata dividende predstavlja kršenje uvjeta Odluke o sanaciji, ali nije primila nikakve vezane primjedbe.

(7)

Portugal zbog hitnosti iznimno prihvaća donošenje ove Odluke na engleskom jeziku.

(8)

CGD je bankarska grupacija u potpunosti u vlasništvu Portugala. Njegova ukupna neto imovina (u računovodstvenom smislu) (5) iznosila je na dan 31. prosinca 2012. 116,9 milijardi EUR, a ukupan neto kreditni portfelj 74,7 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2012. Djelatnosti banke, među ostalim, uključuju nacionalno i međunarodno komercijalno bankarstvo (odnosno u Španjolskoj, luzofonoj Africi, Macauu i Brazilu), investicijsko bankarstvo, upravljanje imovinom, specijalizirano kreditno poslovanje i djelatnosti osiguranja.

(9)

Tijekom 2012. grupacija CGD imala je vodeću ulogu u većini područja djelatnosti u kojima je poslovala na domaćem, portugalskom tržištu (osobito u područjima kredita i predujmova klijentima, depozita klijenata, osiguranja, leasinga, investicijskog bankarstva i upravljanja imovinom).

Tablica 1.

Glavni financijski pokazatelji CGD-a (na temelju računovodstvenog parametra)

(10)

Od početka krize državnog duga CGD se suočavao s poteškoćama u pristupu veleprodajnim tržištima. Poteškoće su počele od pristupa srednjoročnim i dugoročnim tržištima kapitala te su postupno zahvaćale kratkoročna novčana tržišta.

(11)

Posljedično, CGD je morao smanjiti ovisnost o veleprodajnim kreditima i aktivirati mogući plan likvidnosti u prvom tromjesečju 2010. čime je pokušao (a) pronaći druge izvore financiranja, uglavnom financiranjem osiguranim kolateralom; (b) proširiti raspon kolaterala koji bi bili prihvatljivi ESB-u; (c) prodati nestratešku imovinu; te (d) predstaviti ulagačima i drugim ugovornim stranama vlastitu kreditnu sposobnost.

(12)

Prema planu gospodarske i financijske pomoći koji su usuglasili Portugal, Komisija, ESB i MMF, od CGD-a je zatraženo podnošenje plana financiranja i kapitalnog plana („PFKP”) za razdoblje od 2011. do 2015. koji je trebao biti podvrgnut tromjesečnoj reviziji. Prva verzija PFKP-a dostavljena je 26. srpnja 2011. i podvrgnuta revizijama.

(13)

Kada je riječ o solventnosti, stopa osnovnog kapitala (engl. Core Tier 1, „CT1”) CGD-a izračunana u skladu s pravilima regulatornog okvira Basel II iznosila je 9,48 % na dan 31. prosinca 2011. Cilj je PFKP-a, među ostalim, bio doseći stopu osnovnog kapitala od 10 % na temelju pravila regulatornog okvira Basel II do 31. prosinca 2012. u skladu sa zahtjevima Memoranduma o razumijevanju („MOR”) koji su potpisali portugalska Vlada s jedne strane te MMF, Komisija i ESB. Po preporuci Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (engl. European Banking Authority, „EBA”) PFKP je ažuriran u pogledu razine kapitala koju je potrebno držati nakon 30. lipnja 2012. kako bi se ispunile potrebe za kapitalom izračunane na temelju iznosa državnog duga i duga lokalnih jedinica koji banka drži („državni zaštitni sloj”) i potrebe za kapitalom koja je posljedica ispitivanja otpornosti na stres koje provodi EBA („zahtjevi EBA-e”).

(14)

Prema verziji PFKP-a iz svibnja 2012. i po preporuci EBA-e utvrđena je potreba za povećanjem kapitala za 1,650 milijardi EUR.

(15)

Mjere dokapitalizacije koje je primijenio Portugal kao jedini dioničar CGD-a uključivale su:

(16)

Detaljan opis mjera potpore naveden je u uvodnim izjavama 12. do 25. Odluke o sanaciji.

(17)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31. Odluke o sanaciji, Portugal se obvezao osigurati da CGD (kao grupacija) primjenjuje bihevioralna ograničenja istovrsna onima koja se primjenjuju na banke koje su dokapitalizirane na temelju novog programa dokapitalizacije kreditnih institucija u Portugalu (6), uključujući, među ostalim:

(18)

CGDF, CGD-ovo povezano društvo, isplatio je 28. rujna 2012. bez odobrenja Komisije dividende na trajne nekumulativne povlaštene dionice u iznosu od 405 415 EUR. Taj iznos odgovara 0,025 % kapitala koji je ubrizgan 29. lipnja 2012.

(19)

U Odluci o pokretanju postupka Komisija je privremeno razmatrala jesu li isplate dividende koje je izvršio CGDF 28. rujna 2012. obuhvaćene zabranom isplate dividende koja se primjenjivala na CGD u skladu s Odlukom o sanaciji te jesu li isplate dividende predstavljale zloupotrebu odobrene potpore za sanaciju.

(20)

CGD je dostavio plan restrukturiranja koji uključuje četiri glavna elementa:

(21)

CGD je već uložio napore u razduživanje bilance prije povećanja kapitala u lipnju 2012. Od prosinca 2010. do lipnja 2012. banka je smanjila svoju bilancu za približno 8,2 milijarde EUR (računovodstveni parametar).

(22)

Planom restrukturiranja utvrđeni su dodatni napori za razduživanje. Njime je predviđena prodaja osigurateljnog dijela poslovanja, društva Caixa Seguros i ostalih nestrateških udjela te smanjivanje sporedne imovine, čime bi se CGD-u omogućio snažniji fokus na osnovno maloprodajno bankarstvo i oslobodila sredstva kojima će potom biti povećan osnovni kapital banke. Cilj je CGD-a daljnje razduživanje bilance grupacije za [10–20] milijardi EUR sporedne imovine što, u usporedbi s konsolidiranom bilancom iz prosinca 2012. (na temelju računovodstvenih parametara), predstavlja smanjenje od [10–20] %. Prodaja osigurateljskog poslovanja važan je element razduživanja koji predstavlja doprinos smanjenju od približno […] (***) milijarde EUR. Prodaja preostalih nestrateških udjela predstavljat će doprinos od [0–5] milijardi EUR, otplata duga bivše banke Banco Português de Negócios („BPN”) doprinos od [0–5] milijardi EUR, a smanjenje sporednih kredita u Španjolskoj doprinos od [0–5] milijardi EUR. Nadalje, približno dvije trećine sporednog portfelja ([10–20] milijardi EUR) smanjit će se do kraja 2017., dok će se ostatak sporednog portfelja smanjiti nakon 2017.

(23)

Društvo Caixa Seguros vodeće je na portugalskom tržištu s ukupnim tržišnim udjelom od 31 % u prosincu 2012. u području životnih osiguranja, odnosno 26 % u području neživotnih osiguranja, uključujući osiguravajuće društvo koje pruža više vrsta osigurateljnih usluga za životno i neživotno osiguranje te specijalizirana osiguravajuća društva, osobito za zdravstveno osiguranje i osiguranje od automobilske odgovornosti. Na dan 31. prosinca 2012. društvo Caixa Seguros činilo je 9,2 % konsolidirane neto imovine CGD-a te je ostvarilo neto prihod od 89,7 milijuna EUR, koji je pripisan CGD-ovim dioničarima, na temelju obujma izravnih osigurateljnih premija koje su 2012. iznosile 3 195 milijuna EUR.

(24)

CGD će restrukturirati društvo Caixa Seguros kako bi poboljšao njegovu utrživost i olakšao postupak prodaje. CGD može […]. U postupku prodaje bit će dopuštene sve moguće kombinacije od […]. CGD-ovim planom restrukturiranja pretpostavlja se da […].

(25)

CGD će isto tako prodati sve svoje preostale nestrateške udjele u portugalskim društvima koja kotiraju na burzi do […], čime će razdužiti svoju bilancu za dodatnih približno [200–250] milijuna EUR. CGD je već prodao većinu svojih nestrateških udjela, od čega je ostvario prihode od približno 450 milijuna EUR.

(26)

Osim toga, CGD planira postupno smanjivati portfelj imovine koja potječe od duga propale banke Banco Português de Negócios („BPN”) (7) čija je nominalna vrijednost [0–5] milijardi EUR, a neto vrijednost imovine približno [0–5] milijardi EUR. Prema pripadajućem planu otplate, vrijednost neto imovine smanjit će se za [40–50] % na [0–5] milijardi EUR do kraja 2017.

(27)

Konačno, CGD će smanjiti portfelj sporednih kredita koji su posljedica njegova maloprodajnog i veleprodajnoga bankarskog poslovanja u Španjolskoj. Taj portfelj iznosi približno [0–5] milijardi EUR.

(28)

Drugi je glavni element plana restrukturiranja povećanje operativne učinkovitosti banke. CGD je već 2011. i 2012. poduzeo mjere za optimizaciju svoje troškovne baze te je, u usporedbi s financijskim podacima prije krize, smanjio troškove zaposlenika te prodajne, opće i administrativne troškove u domaćem poslovanju.

(29)

CGD će i dalje ulagati napore u optimizaciju daljnjim smanjenjem operativnih troškova tijekom razdoblja restrukturiranja. Smanjenje broja zaposlenika i ponovni pregovori o ugovorenim uslugama glavne su poluge za ostvarivanje dodatnih ušteda. Prema planu restrukturiranja CGD će i dalje smanjivati troškove zaposlenika tijekom razdoblja restrukturiranja do smanjenja od [5–10] % i planiranih troškova zaposlenika u iznosu od [500–550] milijuna EUR od prosinca 2013., odnosno [450–500] milijuna EUR od prosinca 2017. Kada je riječ o broju zaposlenih, on će se u Portugalu smanjiti za [5–10] %. U prosincu 2012. broj zaposlenih u maloprodajnom bankarskom poslovanju na domaćem tržištu bio je 9 401, a CGD namjerava smanjiti taj broj do prosinca 2017. na [8 500–9 000].

(30)

Povećanje operativne učinkovitosti CGD-a dodatno će se ostvariti optimizacijom mreže podružnica, smanjenjem domaće mreže podružnica za [5–10] % s 840 podružnica u lipnju 2012. na [750–800] podružnica do […]. Zatvaranje [70–80] podružnica u Portugalu od lipnja 2012. do […] predstavlja dio redovnog postupka optimizacije radi ponovnog vrednovanja i racionalizacije CGD-ova udjela u maloprodajnom bankarstvu na domaćem tržištu, čije su očekivane posljedice godišnje uštede od [0–5] milijuna EUR. Već je zatvoreno 58 podružnica ili su one u postupku zatvaranja, a preostalih [10–20] podružnica zatvorit će se do […].

(31)

Konačno, CGD-ova operativna učinkovitost poboljšat će se povećanjem prihoda od usluga i provizija koji su 2012. činili približno 25 % ukupnog neto prihoda od poslovanja, dok je odgovarajući udjel u portugalskom bankarskom sektoru iznosio u prosjeku 29 %. CGD će uvesti nove strukture naknada kako bi bolje uskladio svoje izvore prihoda s izvorima prihoda svojih konkurenata.

(32)

Treći se glavni element plana restrukturiranja odnosi na restrukturiranje bankarskog poslovanja u Španjolskoj. Dok je CGD-ovo međunarodno poslovanje trenutačno u pravilu znatno uspješnije od domaćega te predstavlja važan doprinos ukupnim rezultatima banke, poslovanje CGD-a u Španjolskoj ostvaruje gubitke. CGD je pokrenuo maloprodajno poslovanje u Španjolskoj 1991. preuzimanjem banaka Banco de Extremadura i Chase Manhattan España, a potom i banke Banco Simeón 1995. To se maloprodajno bankarsko poslovanje u Španjolskoj trenutačno odvija CGD-ovim društvom kćeri pod nazivom Banco Caixa Geral („BCG”). Godine 2007. CGD je pokrenuo i veleprodajno bankarsko poslovanje koje se odvijalo podružnicom koju je CGD osnovao u Španjolskoj i koje je bilo usmjereno na nekretninske projekte, pripadajuće financiranje projekata i sindicirane kredite. Dok je maloprodajno poslovanje u Španjolskoj u posljednjem desetljeću bilo na granici isplativosti, kada je riječ o veleprodajnom poslovanju, stanje je bilo i gore. Veleprodajno poslovanje, koje je pokrenuto neposredno prije financijske krize, prilično je neuspješno te su u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju ostvareni znatni gubici koji su do prosinca 2012. iznosili približno 250 milijuna EUR. Veleprodajno poslovanje bit će u potpunosti obustavljeno te […].

(33)

Ipak, CGD Španjolsku smatra ključnim tržištem na kojem i dalje namjerava biti prisutan, osobito radi potpore izvoznom poslovanju portugalskih malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”). Stoga će maloprodajno poslovanje u Španjolskoj biti nastavljeno, iako u znatno manjoj mjeri. U cilju povrata profitabilnosti poslovanja broj podružnica smanjit će se za [47–52] %, s 209 podružnica u lipnju 2012. na [100–110] podružnica od […]. Broj zaposlenih u Španjolskoj smanjit će se za [46–49] %, s 974 zaposlena u lipnju 2012. na [500–523] zaposlenih od […].

(34)

U smislu zemljopisne pokrivenosti, banka BCG koncentrirat će maloprodajno poslovanje u regijama Galicia, Castilla y León, Asturias i Extremadura, zadržati samo smanjenu prisutnost u glavnim prekograničnim trgovinskim središtima (Madrid i Catalunya) te zadržati vrlo ograničenu prisutnost podružnicama [0–5] u svakoj regiji u onim područjima u kojima postoje važni prekogranični odnosi i koja predstavljaju važan izvor financiranja poslovanja u Španjolskoj, odnosno u regijama País Vasco, Andaluzija, Aragón i Valencia.

(35)

Cilj je četvrtoga glavnog elementa plana restrukturiranja, otplate 900 milijuna EUR konvertibilnih instrumenata tijekom razdoblja restrukturiranja, smanjenje CGD-ovih prosječnih troškova financiranja. Razduživanje bilance i povećanje operativne profitabilnosti trebali bi CGD-u omogućiti otkup konvertibilnih instrumenata. Točnije, zbog prodaje osigurateljnog dijela poslovanja trebalo bi doći do oslobađanja jamstvenog kapitala, čime bi se omogućila ranija otplata.

(36)

Kako bi se uravnotežili ciljevi smanjenja prosječnih troškova financiranja s jedne strane te zadržao dostatni zaštitni sloj kapitala s druge, planom restrukturiranja utvrđeno je da će CGD u fiskalnoj godini 2014. upotrijebiti [50–60] % viška kapitala (odnosno kapitala koji premašuje primjenjivi minimalni kapitalni zahtjev u skladu s europskim i portugalskim pravom (uključujući stupove 1. i 2.) uvećan za zaštitni sloj kapitala od [100–150] baznih bodova) za otplatu konvertibilnih instrumenata. U fiskalnoj godini 2015. i, prema potrebi, u narednim godinama CGD će upotrijebiti [90–100] % viška kapitala za otplatu konvertibilnih instrumenata.

(37)

U tablici 2. navedene su glavne financijske projekcije na temelju računovodstvenih parametara navedene u planu restrukturiranja CGD-a:

Tablica 2.

Glavni financijski pokazatelji CGD-a od 2011. do 2017.

(38)

Portugal povećanje kapitala smatra državnom potporom, osobito u smislu trenutačnih tržišnih okolnosti i činjenice da je povećanje kapitala provedeno istodobno s upisom konvertibilnih instrumenata.

(39)

Portugal potvrđuje da upis konvertibilnih instrumenata predstavlja državnu potporu u smislu činjenice da su uvjeti upisa bili u skladu s uvjetima predviđenima novim programom dokapitalizacije koji predstavlja državnu potporu (8).

(40)

Portugal smatra da CGD ima sustavni značaj u portugalskom financijskom sustavu, da su mjere bile nužne za usklađivanje CGD-ova kapitala s potrebama za kapitalom utvrđenima u procjeni portugalske središnje banke Banco de Portugal („BdP”) i Trojke te da uvjeti mjera potpore, uz uvjete utvrđene obvezama za restrukturiranje CGD-a, uključuju dostatan raspon zaštita od mogućih zloupotreba i narušavanja tržišnog natjecanja.

(41)

Portugal smatra da isplate imateljima trajnih nekumulativnih povlaštenih dionica nisu dividende, već kuponska plaćanja koja je moguće isplatiti ako postoji pravna obveza.

(42)

Portugal smatra da bi, u skladu s osnovnim uvjetima trajnih nekumulativnih povlaštenih dionica, neisplata dividendi predstavljala prepreku da banka otkupi ili isplati obveze istog stupnja (engl. parity obligations) ili podređene obveze (engl. junior obligations) do nakon četvrtoga uzastopnog datuma isplate dividendi u cijelosti. Portugal smatra da otkup konvertibilnih instrumenata za koji je CGD preuzeo izričitu obvezu predstavlja otkup obveza istog stupnja ili podređenih obveza.

(43)

Portugal potvrđuje da je dao suglasnost za isplatu dividendi u kontekstu pretpostavki da bi zbog njihove neisplate CGD bio u nemogućnosti otkupiti konvertibilne instrumente tijekom sljedećih 12 mjeseci, a ako dividende ne bi bile isplaćene tijekom petogodišnjeg razdoblja javnih ulaganja, CGD uopće ne bi bio u mogućnosti otkupiti konvertibilne instrumente bez kršenja svojih ugovornih obveza. Sa stajališta Portugala takvo odgađanje ne bi bilo u skladu s najvažnijom obvezom svođenja iznosa i trajanja državne potpore CGD-u na najmanju moguću mjeru. Portugal stoga smatra da je zbog tih okolnosti isplata dividendi de facto postala pravno obvezujućom.

(44)

Portugal je preuzeo brojne obveze koje se odnose na provedbu plana restrukturiranja („obveze”) koje su priložene ovoj Odluci.

(45)

Osim toga, kako bi osigurala valjanu provedbu različitih obveza, portugalska tijela obvezala su se imenovati povjerenika za praćenje („povjerenik za praćenje”) radi praćenja svih obveza koje su portugalska tijela i CGD preuzeli prema Komisiji.

(46)

Prema članku 107. stavku 1. Ugovora, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(47)

Da bi se mjera smatrala državnom potporom, sljedeći uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni: (a) mjera se mora financirati iz državnih sredstava; (b) mjera mora predstavljati selektivnu prednost za poticanje određenih poduzeća ili proizvodnje određenih dobara; (c) mjera mora narušavati ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje te imati potencijalni utjecaj na trgovinu među državama članicama.

(48)

Komisija je već utvrdila da, zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 33. do 42. Odluke o sanaciji, mjere predstavljaju državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Mjere dokapitalizacije, koje se sastoje od upisa novih redovnih dionica u iznosu od 750 milijuna EUR i upisa konvertibilnih instrumenata u iznosu od 900 milijuna EUR, osigurao je Portugal te stoga one uključuju državna sredstva. Mjerama je CGD-u osigurana selektivna prednost, čime mu je omogućeno povećanje kapitala po povoljnijim uvjetima od tržišnih. CGD je banka koja posluje u međunarodnom okruženju i sudjeluje u tržišnom natjecanju s ostalim bankama u Portugalu i ostalim zemljama. Prednost koja mu je osigurana može predstavljati utjecaj na trgovinu unutar Unije i narušavanje tržišnog natjecanja.

(49)

Kada je riječ o spojivosti potpore dodijeljene CGD-u, Komisija mora prvo utvrditi može li se potpora ocijeniti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, odnosno doprinosi li potpora otklanjanju ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu Portugala. Potom Komisija mora, upotrebom te pravne osnove, ocijeniti jesu li predložene mjere u skladu s unutarnjim tržištem.

(50)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora Komisiju se ovlašćuje za utvrđivanje spojivosti potpore s unutarnjim tržištem ako ona služi „otklanjanju ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”.

(51)

Kada je riječ o portugalskom gospodarstvu, prisutnost ozbiljnih poremećaja potvrđena je u brojnim odobrenjima Komisije mjera koje su portugalska tijela poduzimala u borbi protiv financijske krize. Točnije, Komisija je u svojem posljednjem odobrenju produljenja portugalskog programa dokapitalizacije (9) potvrdila da portugalskom gospodarstvu prijete ozbiljni poremećaji i da državna potpora bankama služi otklanjanju tih poremećaja. Komisija napominje da se portugalski bankarski sustav u vrijeme dodjele mjera potpore suočavao s ozbiljnim poteškoćama kao posljedicom činjenice da su neke portugalske banke bile visoko zadužene, imale velike omjere kredita i depozita te da su se suočile s rastućim omjerom loših kredita. Komisija nadalje naglašava da Portugal od država članica iz europodručja prima financijsku pomoć, čiji se dio odvaja za potporu portugalskim bankama (10).

(52)

S obzirom na sistemski značaj CGD-a, vodeće banke u Portugalu, i značaj njegovih kreditnih aktivnosti za portugalsko gospodarstvo, Komisija prihvaća da bi njegovo neispunjavanje pooštrenih kapitalnih zahtjeva imalo ozbiljne posljedice na portugalsko gospodarstvo.

(53)

S obzirom na trenutačno stanje portugalskog gospodarstva i raširene nemogućnosti pristupa banaka međunarodnim i veleprodajnim tržištima financiranja, Komisija smatra da su ispunjeni zahtjevi za odobravanje državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora.

(54)

Sve mjere utvrđene kao državna potpora predviđene su u kontekstu restrukturiranja CGD-a. Komunikacijom Komisije o povratu održivosti i ocjeni mjera restrukturiranja u financijskom sektoru u trenutačnoj krizi na temelju pravila o državnim potporama („Komunikacija o restrukturiranju”) (11) utvrđena su pravila koja se primjenjuju na dodjelu potpore za restrukturiranje financijskih institucija u trenutačnoj krizi. Prema Komunikaciji o restrukturiranju, kako bi se postigla spojivost s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, restrukturiranje financijske institucije u kontekstu trenutačne financijske krize mora: i. dovesti do ponovne uspostave održivosti banke, ii. uključivati dovoljan vlastiti doprinos korisnika (raspodjela tereta) i osigurati da je potpora ograničena na najmanju potrebnu mjeru te iii. uključivati mjere dovoljne za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(55)

Neovisno o zahtjevima utvrđenima Komunikacijom o restrukturiranju, u točki 14. Komunikacije Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize od 1. siječnja 2012. („Komunikacija o produljenju iz 2011.”) (12) navodi se da će Komisija „provesti procjenu omjera dugoročne održivosti banaka, u potpunosti uzimajući u obzir elemente koji ukazuju na to da banke mogu biti dugoročno održive bez potrebe za znatnim restrukturiranjem, osobito ako je nedostatak kapitala usko povezan s krizom povjerenja u državne dugove, a javna dokapitalizacija ograničena na iznos potreban za podmirenje gubitaka koji su posljedica određivanja cijene [europskih] državnih obveznica na tržištu u bankama koje su inače održive, a u analizi se navodi da predmetne banke nisu bile izložene prekomjernom riziku pri stjecanju državnih dugova.”

(56)

U vezi s tim Komisija napominje da su CGD-ove potrebe za kapitalom u osnovi povezane s krizom povjerenja u pogledu državnog duga Portugala. Iako one nisu izravna posljedica utjecaja određivanja cijene državnih obveznica na tržištu, osnovni je razlog bio usporediv zato što je EBA zatražila od banaka uspostavu zaštitnog sloja kapitala povezanog s iznosom državnih obveznica u bilanci (takozvani „državni zaštitni sloj”) te je posljedično povećala minimalne kapitalne zahtjeve.

(57)

Od CGD-ova ukupnog zahtjeva za zaštitni sloj kapitala od 1 650 milijuna EUR koji je utvrdila EBA, čija je posljedica potreba za tim iznosom državne potpore, iznos od 1 073 milijuna EUR (65 %) rezultat je izloženosti portugalskom državnom dugu. U analizi Komisije nadalje se navodi da CGD nije bio izložen prekomjernom riziku pri stjecanju državnog duga. Portfelj državnog duga stečen je obavljanjem transakcija trgovanja pri kojima se skupljaju prekonoćne kamate (engl. carry trade) (transakcije financirane jednogodišnjim financiranjem ESB-a). Dok se te transakcije u određenim okolnostima moglo smatrati natprosječnim preuzimanjem rizika, stečene obveznice predstavljale su prihvatljivi kolateral, a relevantni su pokazatelji rejtinga bili znatno iznad ocjene ulaganja (u slučaju Portugala AA-).

(58)

Zbog tih će razloga Komisija provesti procjenu omjera u skladu s točkom 14. Komunikacije o produljenju iz 2011.

(59)

Kako Komisija navodi u Komunikaciji o restrukturiranju, predmetna država članica treba dostaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja kojim se dokazuje način povrata održivosti korisnika bez državne potpore u razumnom vremenu i u roku od najviše pet godina. Dugoročna održivost postiže se kada se banka može zasebno natjecati na tržištu za kapital u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima. Da bi banka to mogla učiniti, mora moći pokriti sve svoje troškove i osigurati odgovarajući povrat na kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti banke. Povrat održivosti trebao bi uglavnom proizlaziti iz unutarnjih mjera i temeljiti se na vjerodostojnom planu restrukturiranja.

(60)

Portugal je dostavio plan restrukturiranja CGD-a za petogodišnje vremensko razdoblje do 2017. u kojem se povrat održivosti očekuje na kraju razdoblja restrukturiranja.

(61)

Točkom 10. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da se predloženim mjerama restrukturiranja otklone slabosti korisnika. U tom smislu Komisija naglašava da se planom restrukturiranja rješava temeljna slabost CGD-a, odnosno ukupno niska profitabilnost bankarskog poslovanja na domaćem tržištu koje predstavlja 80 % njegovih aktivnosti. Slabe rezultate CGD-ovih aktivnosti na domaćem tržištu moguće je djelomično nadomjestiti pozitivnim rezultatima CGD-a na međunarodnom tržištu, iako su oni u prošlosti u prosjeku ukazivali i trenutačno i dalje ukazuju na pozitivnu rentabilnost ukupno uloženog kapitala (ROCE). Primjerice, 2012. od bankarskog poslovanja u Angoli ostvaren je ROCE od [50–60] %, od poslovanja u Mozambiku ROCE od [20–30] %, u Južnoj Africi od [20–30] %, a u Macauu od [20–30] %. Usporedno, od bankarskih aktivnosti u Portugalu CGD je 2012. ostvario ROCE od -[10–20] %. Budući da međunarodne aktivnosti predstavljaju pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom stanju grupacije CGD, ali čine samo mali dio aktivnosti, plan restrukturiranja usmjeren je na povećanje profitabilnosti poslovanja na domaćem tržištu.

(62)

Komisija pozitivno ističe da je CGD poduzeo mjere za smanjenje troškova zaposlenika i administrativnih troškova prije dodjele državne potpore. Međutim, tadašnje makroekonomske okolnosti i izgledi na domaćem bankarskom tržištu zahtijevali su odlučniji pristup, poput napora za optimizaciju utvrđenog planom restrukturiranja. Ciljano smanjenje broja zaposlenika banke, kojim bi se broj zaposlenih u portugalskom bankarskom sektoru tijekom razdoblja restrukturiranja smanjio s 9 401 na [8 500–9 000], što bi predstavljalo smanjenje troškova zaposlenika za [5–10] %, primjereno je sredstvo za ostvarivanje potrebnih ušteda, osobito ako se uzme u obzir činjenica da će i proračun za administrativne troškove biti znatno smanjen.

(63)

U analizi Komisije CGD-ove mreže podružnica prvotno je uočen prostor za poboljšanja u pogledu upravljanja podružnicama koje su imale očite slabe rezultate. Međutim, redovni postupak ponovnog ocjenjivanja podružnica koji je CGD sad uspostavio odgovarajući je pristup praćenja rezultata maloprodajne mreže koji prema potrebi omogućava prilagodbu domaćeg udjela. U planu restrukturiranja CGD-a navedeno je smanjenje domaće mreže podružnica za [5–10] % zatvaranjem [70–80] podružnica od njih 840. Komisijino je stajalište da je ciljanim smanjenjem CGD-ova prisutnost na domaćem tržištu primjereno prilagođena tržišnim zahtjevima, uz potpuno zadržavanje odgovarajuće razine usluga klijentima.

(64)

Osim toga, Komisija naglašava da će CGD povećati svoju operativnu učinkovitost povećanjem prihoda od usluga i provizija na temelju uvođenja novih struktura naknada. To se povećanje prihoda od usluga i čini opravdanim uzimajući u obzir činjenicu da je udjel provizija u CGD-ovu računu dobiti i gubitka razmjerno mali u usporedbi s prosjekom u portugalskom bankarskom sektoru s jedne te činjenicom da banka ima potpunu kontrolu nad strukturama naknada koje primjenjuje s druge strane.

(65)

Kada je riječ o razduživanju bilance, Komisija naglašava da je CGD-ov plan restrukturiranja precizno uravnotežen te da je njime izbjegnut nastanak negativnih učinaka na oporavak portugalskoga gospodarstva, iako povezane mjere iznose ukupno [10–20] milijardi EUR, što je vrijednost jednaka smanjenju bilance od [10–20] %. Da je najveća portugalska banka jednostavno smanjila iznos proračuna za kreditiranje, moglo je doći do kreditne krize i štete za realno gospodarstvo. Taj je ishod izbjegnut zbog činjenice da glavni izvori CGD-ovih napora za razduživanje nisu povezani s iznosom kredita koji je moguće osigurati portugalskom gospodarstvu. Prodaja osigurateljnog dijela poslovanja, prodaja preostalih nestrateških udjela, otplata duga bivšeg BPN-a i smanjenje sporednog kreditiranja u Španjolskoj nisu utjecali na CGD-ov kapacitet za kreditiranje. Stoga su napori za razduživanje dobro usmjereni jer omogućavaju CGD-u da se usredotoči na osnovno maloprodajno bankarsko poslovanje i da oslobodi sredstva koja mogu povećati osnovni kapital banke uz izbjegavanje mogućih negativnih učinaka razduživanja na portugalsko gospodarstvo.

(66)

Komisija isto tako prima na znanje CGD-ovu obvezu prema portugalskoj vladi uplate 30 milijuna EUR godišnje u fond koji će zauzvrat ulagati u udjele malih i srednjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se osiguralo financiranje realnoga gospodarstva u Portugalu. Ta ulaganja neće uključivati stjecanje udjela u konkurentnim poduzećima, a Komisija isto tako smatra da ona ne predstavljaju aktivnosti kojima dolazi do narušavanja tržišta u smislu točke 23. Komunikacije o restrukturiranju. U toj obvezi ne postoji ništa što bi uzrokovalo dodatnu prednost CGD-a, stoga Komisija u ovoj odluci ne treba dalje razmatrati njezin status.

(67)

Kada je riječ o prodaji CGD-ova osigurateljnog dijela poslovanja, nužno je restrukturiranje društva Caixa Seguros radi poboljšanja njegove utrživosti, kako je navedeno u CGD-ovu planu restrukturiranja. CGD je predložio objektivan pristup za prodaju društva Caixa Seguros u razdoblju restrukturiranja.

(68)

Zaokret u CGD-ovu bankarskom poslovanju u Španjolskoj predstavlja važan element njegova plana za ostvarenje pozitivne ukupne profitabilnosti u kratkom vremenskom razdoblju. Odlučan pristup za rješavanje tog problema bio je potreban osobito s obzirom na činjenicu da je poslovanje u Španjolskoj već neko vrijeme neprofitabilno te da je i prije krize predstavljalo negativan doprinos.

(69)

U planu restrukturiranja CGD je naveo poželjnu mogućnost ukidanja veleprodajnog poslovanja u Španjolskoj i restrukturiranja i nastavka maloprodajnog poslovanja u manjoj mjeri te druge mogućnosti poput potpunog prekida poslovanja njegovom prodajom ili zamjenom imovine, njegova postupnog smanjivanja ili potrage za partnerom. Međutim, sve su te mogućnosti imale specifične nedostatke te su se od njih očekivali znatni kapitalni gubici. CGD je zato zaključio da je s ekonomskog stajališta restrukturiranje poslovanja u Španjolskoj najbolja opcija.

(70)

Komisija smatra da će restrukturiranje poslovanja u Španjolskoj u trenutačnom makroekonomskom okruženju biti teška zadaća, ali istodobno potvrđuje da bi drugi pristupi mogli biti skuplji. Komisija pozitivno ističe da je prekinuto veleprodajno poslovanje te da će banka BCG u svakom slučaju smanjiti značajan portfelj sporedne imovine od poslovanja u Španjolskoj, znatno smanjiti svoj udjel u Španjolskoj za gotovo [50–60] % te ispitati mogućnosti za troškovne uštede upotrebom usluga dostupnih unutar grupacije.

(71)

Međutim, sa stajališta Komisije nužno je osnažiti cilj postizanja zaokreta u poslovanju u Španjolskoj u najkraćem mogućem roku. Zbog tog razloga Komisija smatra ključnim to što je Portugal preuzeo obvezu da će banka BCG do […] ispuniti ključne pokazatelje uspješnosti utvrđene odjeljkom 4.2.7.3.1.5. obveza iz Priloga u pogledu relevantnih graničnih vrijednosti troškova zaposlenika i administrativnih troškova, omjera troškova i prihoda, financiranja, depozita, novih kredita, neto marže i loših kredita, ili obustaviti nove i smanjiti sve aktivnosti u Španjolskoj ako u tome ne uspije. S obzirom na tu zaštitu i nedostatak drugih mogućnosti u kratkoročnom razdoblju, Komisija prihvaća plan za ostvarenje zaokreta u maloprodajnom bankarskom poslovanju u Španjolskoj kao element CGD-ova plana restrukturiranja.

(72)

Nadalje, Komisija smatra CGD-ov plan vjerodostojnim čak i kada bi trenutačne teške gospodarske okolnosti u Portugalu trajale dulje od pretpostavljenoga osnovnog slučaja. CGD predviđa daljnji porast rizičnih kredita tijekom razdoblja restrukturiranja s već visoke razine od 12 % do [10–20] % na kraju 2017. Osim toga, banka predviđa povećanje rezervacija za rizične kredite na [50–60] %. Može se smatrati da je ta stopa pokrivenosti u skladu sa stopom pokrivenosti ostalih portugalskih banaka koje nisu primile državni kapital, primjerice onima banaka Banco Espirito Santo ili Banco Santander Totta. CGD-ovu stopu pokrivenosti potrebno je ocjenjivati u smislu činjenice da banka tradicionalno ima snažno uporište kao davatelj stambenih kredita u Portugalu pa zato u svojem kreditnom portfelju ima veliki udjel stambenih kredita s prosječnim omjerom kredita i vrijednosti od približno [70–80] %. Uzimajući u obzir te čimbenike, pokrivenost rizičnih kredita od [50–60] % čini se primjerenom za pokrivanje CGD-ovih budućih gubitaka po kreditima tijekom razdoblja restrukturiranja.

(73)

Komisija na kraju naglašava da su sve mjere utvrđene planom restrukturiranja usmjerene na povrat održivosti CGD-a i postizanje zadovoljavajuće razine profitabilnosti prema pokazatelju povrata na kapital („ROE”) od [5–10] % za CGD-ove bankarske aktivnosti u Portugalu koja je planirana za 31. prosinca 2017. te prema povratu na kapital od [5–10] % za konsolidirane rezultate svih aktivnosti grupacije CGD od 31. prosinca 2017.

(74)

U Komunikaciji o restrukturiranju navodi se da je odgovarajući doprinos korisnika potreban radi ograničenja potpore na najnižu moguću razinu te rješavanja narušavanja tržišnog natjecanja i moralnog rizika. U tu je svrhu njome predviđeno: i. da bi se troškovi restrukturiranja i iznos potpore trebali ograničiti i ii. da je nužan znatan vlastiti doprinos.

(75)

CGD-ov plan restrukturiranja ne uključuje elemente koji ukazuju na to da potpora premašuje sredstva potrebna za povrat dugoročne održivosti. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 13., manjak kapitala koji je trebalo nadoknaditi utvrđen je na temelju Memoranduma o razumijevanju koji su usuglasili portugalska Vlada s jedne strane te MMF, ESB i Komisija s druge.

(76)

Prema točki 34. Komunikacije o restrukturiranju odgovarajuća naknada za državne intervencije jedno je od najprimjerenijih ograničenja narušavanja tržišnog natjecanja. Komisija u tom kontekstu naglašava da je u skladu sa smjernicama Komisije i ESB-a kapital osiguran u obliku konvertibilnih instrumenata adekvatno nadoknađen (13). Naknada za konvertibilne instrumente kreće od početnih 8,5 % za prvu godinu i postupno raste do prosječne godišnje stope naknade od 9,2 % tijekom investicijskog razdoblja. Postupni rast predstavljat će poticaj CGD-u za izlazak iz državne intervencije.

(77)

Komisija naglašava da će CGD, u skladu s planom restrukturiranja i povezanim obvezama, upotrijebiti višak kapitala za otplatu konvertibilnih instrumenata u cijelosti (vidjeti odjeljak 5. Obveza).

(78)

CGD će upotrijebiti [50–60] % viška kapitala 2014., odnosno [90–100] % viška kapitala 2015. i narednih godina za otplatu 900 milijuna EUR konvertibilnih instrumenata. Mehanizmom otplate ograničen je zaštitni sloj kapitala koji CGD može imati u svojoj bilanci, čime se u razdoblju restrukturiranja osigurava nastavak ograničavanja potpore na najmanju potrebnu razinu.

(79)

Osim toga, važno je naglasiti da će zbog prodaje osigurateljnog dijela poslovanja doći do oslobađanja jamstvenog kapitala, zbog čega je vjerojatnije da će CGD imati viška kapitala koji se može upotrijebiti za otplatu konvertibilnih instrumenata, čime će pridonijeti troškovima restrukturiranja vlastitim sredstvima.

(80)

Međutim, Komisija naglašava da CGD nije postupio u skladu sa zabranom isplate dividende, već je isplatio dividende u iznosu od 405 415 EUR suprotno obvezi koju je Portugal preuzeo u kontekstu Odluke o sanaciji.

(81)

Cilj je zabrana isplate dividende i kupona sprečavanje odljeva sredstava, čime se osigurava otplata potpore zbog čega je državna potpora ograničena na najnižu potrebnu razinu. U tu bi svrhu dioničari banke te imatelji hibridnog kapitala i podređenog duga trebali u najvećoj mogućoj mjeri biti isključeni iz moguće koristi od državne potpore.

(82)

S obzirom na to da je CGD bio u mogućnosti isplatiti dividende, bilo je jasno da iznos potpore nije ograničen na najnižu potrebnu razinu. Zbog podataka koje je CGD dostavio u tijeku istražnog postupka zbog zloupotrebe nije došlo do promjene ocjene Komisije iz Odluke o pokretanju postupka da su isplate okarakterizirane kao isplate dividende obuhvaćene zabranom isplate dividende iz Odluke o sanaciji ili iskazane kao pravne obveze isplate kojima bi se opravdala isplata dividendi u skladu s Odlukom o sanaciji.

(83)

Komisija zaključuje da su mjere potpore u iznosu od 1 650 milijuna EUR ograničene na najnižu potrebnu razinu, uz iznimku iznosa od 405 415 EUR koji je upotrijebljen za isplate dividende. U tom pogledu Komisija posebno prima na znanje CGD-ovu obvezu vraćanja iznosa jednakoga isplati dividende Portugalu, a time i iznosa za koji je dodijeljena potpora premašila najnižu potrebnu razinu. S obzirom na obvezu, smatra se da je potpora ograničena na najnižu potrebnu razinu.

(84)

Osim toga, Komisija naglašava da se Portugal obvezao na zabranu isplate dividende, kupona i kamata (vidjeti odjeljak 6.7. Obveza).

(85)

Točkom 24. Komunikacije o restrukturiranju predviđeno je i da je i primjerena naknada za državni kapital način ostvarivanja raspodjele tereta. Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 76., Komisija smatra da je kapital osiguran u obliku konvertibilnih instrumenata adekvatno nadoknađen.

(86)

Konačno, Komisija naglašava da je CGD već proveo i da će i dalje provoditi mjere za smanjenje troškova, osobito smanjenjem broja zaposlenih i mreže podružnica u Portugalu, što predstavlja doprinos troškovima restrukturiranja unutarnjim mjerama.

(87)

Zbog tih razloga Komisija zaključuje da je planom restrukturiranja osigurano da je potpora ograničena na najnižu potrebnu razinu te da predstavlja odgovarajući vlastiti doprinos i raspodjelu tereta.

(88)

Konačno, u odjeljku 4. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da plan restrukturiranja sadržava mjere kojima se ograničavaju narušavanja tržišnog natjecanja. Te bi mjere trebale biti posebno prilagođene kako bi se njima obuhvatila narušavanja na tržištima na kojima banka korisnica posluje nakon restrukturiranja. Vrsta i oblik tih mjera ovise o dvama kriterijima: prvo, o iznosu potpore te uvjetima i okolnostima u kojima je dodijeljena te, drugo, o karakteristikama tržišta na kojima će korisnik poslovati. Nadalje, Komisija mora uzeti u obzir opseg vlastitog doprinosa i raspodjele tereta korisnika tijekom razdoblja restrukturiranja.

(89)

Komisija podsjeća da je CGD-u dodijeljena državna potpora u obliku dokapitalizacije i konvertibilnih instrumenata u iznosu od 1 650 milijuna EUR. Iznos potpore odgovara 2,3 % CGD-ove rizikom ponderirane imovine (engl. Risk Weighted Assets, „RWA”) (14) koji je relativno nizak. S obzirom na to da su konvertibilni instrumenti adekvatno nadoknađeni, potrebne su samo blage mjere za ograničavanje mogućih narušavanja tržišnog natjecanja.

(90)

Proporcionalno smanjenje CGD-a u smislu vrijednosti bilance, zemljopisnog prisustva i zaposlenika predstavljat će doprinos ograničavanju narušavanja tržišnog natjecanja. Dok će prodaja društva Caixa Seguros te smanjenje i restrukturiranje poslovanja u Španjolskoj predstavljati doprinos povratu održivosti banke, preostalo smanjenje bilance smatra se primjerenim u usporedbi s narušavanjima tržišnog natjecanja koja su posljedica potpore.

(91)

Osim tih strukturnih mjera, Portugal se obvezao i na stroga bihevioralna ograničenja. Komisija prima na znanje te bihevioralne obveze utvrđene odjeljkom 6. Obveza, poput zabrane oglašavanja državne potpore i zabrane agresivnih poslovnih praksi, kojima se CGD onemogućava u upotrebi potpore za nekonkurentno ponašanje na tržištu. Komisija posebno pozdravlja zabranu preuzimanja kojom se osigurava da se državna potpora neće upotrijebiti za preuzimanje konkurenata, već će služiti planiranoj svrsi, odnosno povratu održivosti CGD-a.

(92)

Ukratko, Komisija smatra da postoje dostatne zaštite za ograničavanje mogućih narušavanja tržišnog natjecanja, osobito u smislu primjene točke 14. Komunikacije o produljenju iz 2011. kao posljedice događaja koji su doveli do potrebe za državnom potporom, odnosno državnoga zaštitnog sloja EBA-e.

(93)

U skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju potrebna su redovita izvješća kako bi se Komisiji omogućilo da provjeri provodi li se plan restrukturiranja na odgovarajući način.

(94)

Nadalje, pravilnu provedbu plana restrukturiranja te potpunu i pravilnu provedbu svih preuzetih obveza sadržanih u Obvezama neprestano će pratiti neovisni i dostatno kvalificirani povjerenik za praćenje.

7.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 323/52

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

1.

2.

3.a

3.b

4.

5.

6.

7.

8.

1.1.

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na prikaz krivulje kao funkcije brzine vrtnje motora za snagu pri punom opterećenju prema navodu proizvođača za motore s unutarnjim izgaranjem ili električne pogonske sklopove te najveću 30-minutnu snagu električnih pogonskih sklopova namijenjenih za pogon motornih vozila kategorija M i N (1).

1.2.

Motori s unutarnjim izgaranjem pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

klipni motori s pravocrtnim gibanjem klipa (s vanjskim izvorom paljenja ili kompresijskim paljenjem), osim motora sa slobodnim klipom;

klipni motori s rotacijskim gibanjem klipa(s vanjskim izvorom paljenja ili kompresijskim paljenjem);

motori sa slobodnim usisom ili motori s prednabijanjem.

1.3.

Električni pogonski sklopovi sastoje se od upravljačkih sklopova i elektromotora i rabe se za pogon vozila kao jedini način pogona.

2.1.

„Homologacija pogonskog sklopa” znači homologacija tipa pogonskog sklopa s obzirom na njegovu neto snagu izmjerenu u skladu s postupkom određenim u prilozima 5. ili 6. ovom Pravilniku.

2.2.

„Tip pogonskog sklopa” znači kategorija motora s unutarnjim izgaranjem ili električni pogonski sklop za ugradnju u motorno vozilo koja se prema osnovnim obilježjima ne razlikuje od onih određenih u prilozima 1. ili 2. ovom Pravilniku.

2.3.

„Neto snaga” znači snaga motora postignuta na ispitnoj napravi na kraju koljenastog vratila ili jednakovrijednog dijela na odgovarajućoj brzini vrtnje motora izmjerena u skladu s metodom mjerenja snage motora s dodatnom opremom navedenoj u tablici 1. Priloga 5. ili u Prilogu 6. ovom Pravilniku i utvrđena u referentnim atmosferskim uvjetima.

2.4.

„Najveća neto snaga” znači najveća vrijednost neto snage izmjerene pri punom opterećenju motora.

2.5.

„Najveća 30-minutna snaga” znači najveća neto snaga električnoga pogonskog sklopa pri istosmjernom naponu, kako je određen u stavku 5.3.1. ovog Pravilnika, koju pogonski sklop može prosječno isporučiti tijekom razdoblja od trideset minuta.

2.6.

„Hibridna vozila (HV)”:

2.7.

„Standardna oprema” znači oprema koju je za posebnu namjenu ugradio proizvođač.

2.8.

„Motor s dvojnim gorivom” znači tip sustava motora homologiran prema Pravilniku br. 49 ili ugrađen u tip vozila homologiran s obzirom na emisije prema Pravilniku br. 49 i izrađen tako da istodobno radi s dizelskim i plinovitim gorivom, pri čemu se potrošnja svakog goriva mjeri odvojeno, a utrošena količina jednog goriva u odnosu na drugo može varirati ovisno o radu.

2.9.

„Vozilo s dvojnim gorivom” znači vozilo koje pogoni motor s dvojnim gorivom i koje opskrbljuje motor gorivima koje on troši iz odvojenih ugrađenih sustava spremnika.

2.10.

„Režim rada s dvojnim gorivom” znači normalan režim rada motora s dvojnim gorivom tijekom kojega motor istodobno troši dizelsko i plinovito gorivo u nekim uvjetima rada motora.

2.11.

„Dizelski režim rada” znači normalan režim rada motora s dvojnim gorivom tijekom kojega motor ne troši plinovito gorivo ni u kojim uvjetima rada motora.

3.1.

Zahtjev za homologaciju tipa pogonskog sklopa s obzirom na mjerenje neto snage i najveće 30-minutne snage električnih pogonskih sklopova podnosi proizvođač pogonskog sklopa, proizvođač vozila ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

3.2.

Zahtjevu se prilaže opis pogonskog sklopa u tri primjerka sa svim važnim pojedinostima navedenima iz:

3.3.

Ispitivanja hibridnih električnih vozila (HEV) provode se odvojeno na motoru s unutarnjim izgaranjem (prema Prilogu 5.) i na električnome pogonskom sklopu ili električnim pogonskim sklopovima (prema Prilogu 6.).

3.4.

Pogonski sklop (ili niz pogonskih sklopova) koji je reprezentativan za pogonski sklop (ili niz sklopova) koji se homologira dostavlja se tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja zajedno s opremom propisanom u prilozima 5. i 6.

4.1.

Ako je snaga pogonskog sklopa dostavljenog za homologaciju prema ovom Pravilniku izmjerena u skladu sa zahtjevima iz stavka 5. u nastavku, izdaje se homologacija za taj tip pogonskog sklopa.

4.2.

Svakom homologiranom tipu pogonskog sklopa dodjeljuje se homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 00 za ovaj Pravilnik u njegovu izvornom obliku) označuju niz izmjena uvrštenih u najnovije glavne tehničke izmjene ovog Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu pogonskog sklopa.

4.3.

Obavijest o homologaciji, proširenju ili odbijanju homologacije za tip pogonskog sklopa prema ovom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu prema predlošku iz Priloga 3.a ovom Pravilniku.

4.4.

Obavijest o homologaciji, proširenju ili odbijanju homologacije za tip vozila s obzirom na tip pogonskog sklopa u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 3.b ovom Pravilniku.

4.5.

Na svaki pogonski sklop koji je u skladu s tipom homologiranim prema ovom Pravilniku pričvršćuje se, vidljivo i na lako dostupno mjesto određeno na homologacijskom obrascu, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.6.

Ako je pogonski sklop u skladu s homologiranim tipom prema jednom pravilniku, ili više njih, priloženom Sporazumu u zemlji koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, simbol propisan stavkom 4.5.1. ne treba ponavljati; u tom slučaju Pravilnik i homologacijski brojevi svih pravilnika na temelju kojih je homologacija izdana u zemlji koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku navode se u okomitim stupcima desno od simbola propisanog u stavku 4.5.1.

4.7.

Homologacijska oznaka jasno je čitljiva i neizbrisiva.

4.8.

Homologacijska oznaka stavlja se blizu identifikacijskih brojeva pogonskog sklopa koje dostavlja proizvođač.

4.9.

U Prilogu 4. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.

5.2.1.1.

Ako motor s dvojnim gorivom ima dizelski režim rada, ispitivanje se sastoji od režimu rada s dvojnim gorivom i dizelskog režima rada toga istog motora.

5.2.3.1.

za motore s vanjskim izvorom paljenja na benzin:

rabi se jedno od dostupnih goriva na tržištu. U slučaju spora rabi se jedno od referentnih goriva za benzinske motore prema definiciji CEC-a (3) u dokumentima CEC-a RF-01-A-84 i RF-01-A-85;

5.2.3.2.

za motore s vanjskim izvorom paljenja i motore s dvojnim gorivom na ukapljeni naftni plin (LPG):

5.2.3.3.

Za motore s vanjskim izvorom paljenja i motore s dvojnim gorivom na prirodni plin:

5.2.3.4.

Za motore s kompresijskim paljenjem i motore s dvojnim gorivom:

rabi se jedno od dostupnih goriva na tržištu. U slučaju spora rabi se referentno gorivo za motore s kompresijskim paljenjem prema definiciji CEC-a u dokumentu CEC-a RF-03-A-84.

5.2.3.5.

Motori s vanjskim paljenjem vozila koji mogu raditi na benzin ili plinsko gorivo ispituju se s oba goriva u skladu s odredbama stavaka 5.2.3.1. do 5.2.3.3. Vozila koja mogu raditi na benzin i plinovito gorivo, ali u koja je benzinski sustav ugrađen za uporabu u nuždi ili samo za pokretanje i čiji spremnik benzina ne može sadržavati više od 15 litara benzina, za ispitivanje se smatraju vozilima koja mogu raditi samo na plinovito gorivo.

5.2.3.6.

Motori s dvojnim gorivom ili vozila s dizelskim režimom rada ispituju se s gorivima prikladnima za pojedini režim skladu s odredbama stavaka 5.2.3.1. do 5.2.3.5.

Napomena:

Ako je akumulator ograničen na najveću 30-minutnu snagu, najveća 30-minutna snaga električnog vozila može biti manja od najveće 30-minutne snage pogonskog sklopa vozila prema ovom ispitivanju.

5.3.1.1.

Motor i cijeli sklop njegove opreme moraju se kondicionirati na temperaturi 25 °C ± 5 °C najmanje dva sata.

5.3.1.2.

Ispitivanje neto snage sastoji se od rada na najvećoj vrijednosti regulatora snage.

5.3.1.3.

Neposredno prije početka ispitivanja motor radi na ispitnom stolu tri minute tako da proizvodi snagu jednaku 80 % najveće snage na brzini vrtnje koju je preporučio proizvođač.

5.3.1.4.

Mjerenja se provode na dovoljnom broju brzina vrtnje elektromotora kako bi se ispravno utvrdila krivulja snage između nule i najveće brzine vrtnje motora koju je preporučio proizvođač. Cijelo se ispitivanje obavlja u pet minuta.

5.3.2.1.

Motor i cijeli sklop njegove opreme moraju se kondicionirati na temperaturi 25 °C ± 5 °C najmanje četiri sata.

5.3.2.2.

Električni pogonski sklop radi na ispitnom stolu na snazi koja je najbolja proizvođačeva procjena za najveću 30-minutnu snagu. Brzina vrtnje mora biti u rasponu brzina vrtnje u kojem je neto snaga veća od 90 % najveće snage kako je izmjerena u stavku 5.3.1. Tu brzinu vrtnje preporučuje proizvođač.

5.3.2.3.

Brzina vrtnje i snaga bilježe se. Snaga mora biti u rasponu od ± 5 % vrijednosti snage na početku ispitivanja. Najveća 30-minutna snaga prosječna je snaga u 30-minutnom razdoblju.

6.1.

Motori homologirani prema ovom Pravilniku proizvode se tako da su u skladu s homologiranim tipom.

6.2.

Poštuju se najmanji zahtjevi za postupke nadzora sukladnosti proizvodnje iz Priloga 7. ovom Pravilniku.

7.1.

Homologacija izdana s obzirom na tip pogonskog sklopa u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako nisu ispunjeni prethodno navedeni zahtjevi ili ako pogonski sklop s homologacijskom oznakom nije u skladu s homologiranim tipom.

7.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno dodijeljenu homologaciju, o tome odmah obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom u Prilogu 3.a ili Prilogu 3.b ovom Pravilniku.

8.1.

Svaka preinaka pogonskog sklopa unutar tipa pogonskog sklopa s obzirom na obilježja u prilozima 1. ili 2. prijavljuje se homologacijskom tijelu koje je homologiralo taj pogonski sklop. Homologacijsko tijelo tada može:

8.2.

Potvrđivanje ili odbijanje homologacije s preinakama dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik u skladu s postupkom određenim u stavku 4.3.

8.3.

Homologacijsko tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje i o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 3.a ili Priloga 3.b ovom Pravilniku.