PRILOG 1.

PREDNJA I STRAŽNJA POZICIJSKA SVJETLA, GABARITNA SVJETLA I KOČNA SVJETLA: NAJMANJI KUTOVI POTREBNI ZA RASPODJELU SVJETLOSTI U PROSTORU TIH SVJETALA (1)

U svim slučajevima najmanji vertikalni kutovi raspodjele svjetlosti u prostoru iznose 15° iznad i 15° ispod horizontale za sve kategorije uređaja obuhvaćene ovim Pravilnikom, osim:

(a)	za svjetla namijenjena za ugradnju tako da im ravnina H bude manje od 750 mm iznad tla, za njih iznose 15° iznad i 5° ispod horizontale;

(b)	opcionalnih svjetala namijenjenih za ugradnju tako da im ravnina H bude više od 2 100 mm iznad tla, za njih iznose 5° iznad i 15° ispod horizontale;

(c)	za kočna svjetlo kategorije S3 ili S4, za njih iznose 10° iznad i 5° ispod horizontale.

Najmanji horizontalni kutovi raspodjele svjetlosti u prostoru:

Prednja pozicijska svjetla

Stražnja pozicijska svjetla

Kočna svjetla (S1 i S2)

Kočna svjetla (S3 i S4)

---

(1)  Kutovi prikazani na ovim crtežima pravilni su za uređaje za ugradnju na desnu stranu vozila. Strelice su usmjerene prema prednjoj strani vozila.

PRILOG 2.

PRILOG 3.

PRIMJERI IZGLEDA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

1.   PREDNJE POZICIJSKO SVJETLO

Uređaj s prethodno prikazanom homologacijskom oznakom prednje je pozicijsko svjetlo homologirano u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 7.

Broj naveden pokraj simbola „A” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02. Vodoravna strelica označuje stranu na kojoj su vrijednosti fotometrijskih obilježja u skladu sa zahtijevanima do kuta od 80° H. Okomita strelica koja počinje od vodoravnog dijela i usmjerena je nadolje označuje dopuštenu visinu ugradnje od 750 mm ili manje od tla za taj uređaj.

2.   STRAŽNJE POZICIJSKO SVJETLO

Uređaj s prethodno prikazanom homologacijskom oznakom stražnje je pozicijsko svjetlo koje je homologirano u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 7 i može se upotrebljavati i u sklopu dvaju stražnjih pozicijskih svjetala.

Broj naveden pokraj simbola „R1D” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02.

Odsutnost strelice znači da su, na desnoj i lijevoj strani, vrijednosti fotometrijskih obilježja u skladu sa zahtijevanima do kuta od 80° H.

3.   PREDNJE GABARITNO SVJETLO

Uređaj s prikazanom homologacijskom oznakom prednje je gabaritno svjetlo homologirano u Francuskoj (E2) pod homologacijskim brojem 125 u skladu s Pravilnikom br. 7.

Broj naveden pokraj simbola „AM” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02. Vodoravna strelica označuje stranu na kojoj su vrijednosti fotometrijskih obilježja u skladu sa zahtijevanima do kuta od 80° H.

4.   STRAŽNJE GABARITNO SVJETLO

Uređaj s prikazanom homologacijskom oznakom stražnje je gabaritno svjetlo promjenjive svjetlosne jakosti homologirano u Italiji (E3) pod homologacijskim brojem 122 u skladu s Pravilnikom br. 7.

Broj naveden pokraj simbola „RM” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02. Vodoravna strelica označuje stranu na kojoj su vrijednosti fotometrijskih obilježja u skladu sa zahtijevanima do kuta od 80° H.

5.   KOČNO SVJETLO

Uređaj s prikazanom homologacijskom oznakom kočno je svjetlo s jednom razinom osvjetljivanja homologirano u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 7.

Broj naveden pokraj simbola „S1” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02.

6.   UREĐAJ KOJI SE SASTOJI OD STRAŽNJEG POZICIJSKOG SVJETLA I KOČNOG SVJETLA

Uređaj s prikazanom homologacijskom oznakom sastoji se od stražnjeg pozicijskog svjetla i kočnog svjetla promjenjive svjetlosne jakosti i homologiran je u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 7.

Broj naveden pokraj simbola „R2D-S2D” označuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 7 kako je izmijenjen serijom izmjena 02. Stražnje pozicijsko svjetlo ugrađeno je u kočno svjetlo, pri čemu su oba promjenjive jakosti, koje se može upotrebljavati i u sklopu dvaju svjetala.

Odsutnost strelice znači da su, na desnoj i lijevoj strani, vrijednosti fotometrijskih obilježja u skladu sa zahtijevanima do kuta od 80° H.

Napomena: Homologacijski broj i dodatni simboli smještaju se blizu kruga iznad ili ispod slova „E” ili desno ili lijevo od tog slova. Znamenke homologacijskog broja nalaze se s iste strane slova „E” i okrenute su u istom smjeru. Homologacijski broj i dodatni simbol zajedno s, prema potrebi, brojem serije izmjena Pravilnika o kojem je riječ označuju se na suprotnim stranama.

Upotrebu rimskih brojki kao homologacijskih brojeva potrebno je izbjegavati kako ih se ne bi zamijenilo s ostalim simbolima.

7.   OZNAČIVANJE NEOVISNIH SVJETALA

Prethodni primjer odgovara označivanju leće namijenjene za upotrebu u različitim tipovima svjetala. Homologacijske oznake pokazuju da je uređaj homologiran u Španjolskoj (E9) pod homologacijskim brojem 1432 i da obuhvaća:

stražnje svjetlo za maglu (F) homologirano u skladu s Pravilnikom br. 38 u izvornoj inačici;

stražnje svjetlo pokazivača smjera kategorije 2a homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 6;

svjetlo za vožnju unatrag (AR) homologirano u skladu s Pravilnikom br. 23 u izvornoj inačici;

stražnje crveno pozicijsko svjetlo (R) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

kočno svjetlo s jednom razinom osvjetljivanja (S1) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7.

8.   POJEDNOSTAVNJENO OZNAČIVANJE UDRUŽENIH, SPOJENIH ILI UZAJAMNO POVEZANIH SVJETALA KADA SU DVA SVJETLA ILI VIŠE NJIH DIO ISTOG SKLOPA

(Okomitim i vodoravnim linijama shematski je prikazan oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.)

Predložak A

Predložak B

Predložak C

Napomena: Tri prethodno prikazana primjera homologacijskih oznaka, predlošci A, B i C, predstavljaju tri moguće inačice označivanja uređaja za osvjetljivanje kada su dva svjetla ili više njih dio istog sklopa udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala.

Označuju da je uređaj homologiran u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 3333 i da obuhvaća:

katadiopter razreda IA homologiran u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 3;

stražnji pokazivač smjera s promjenjivom svjetlosnom jakosti (kategorija 2b) homologiran u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 6;

crveno stražnje pozicijsko svjetlo s promjenjivom svjetlosnom jakosti (R2) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

stražnje svjetlo za maglu s promjenjivom svjetlosnom jakosti (F2) homologirano u skladu s Pravilnikom br. 38 u izvornoj inačici;

svjetlo za vožnju unatrag (AR) homologirano u skladu s Pravilnikom br. 23 u izvornoj inačici;

kočno svjetlo s promjenjivom svjetlosnom jakosti (S2) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7.

Napomena: Tri primjera homologacijskih oznaka prikazana niže (predlošci D, E i F) odgovaraju uređaju za osvjetljivanje s homologacijskom oznakom koji obuhvaća:

prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

glavno svjetlo s kratkim svjetlosnim snopom konstruirano za promet lijevom i desnom stranom te dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 111 250 kandela (to označuje broj „30”) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 20;

prednje svjetlo za maglu homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 19;

prednji pokazivač smjera kategorije 1a homologiran u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 6.

Predložak D

Predložak E

Predložak F

9.   SVJETLO UZAJAMNO POVEZANO S GLAVNIM SVJETLOM

Prethodni primjer prikazuje označivanje leća namijenjenih za upotrebu u različitim tipovima glavnih svjetala, točnije:

ili

u glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom za promet desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 111 250 kandela (to označuje broj „30”) homologiranom u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 8 kako je izmijenjen serijom izmjena 04, koje je uzajamno povezano s prednjim pozicijskim svjetlom homologiranim u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

ili

u glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom za promet desnom i lijevom stranom i dugim svjetlosnim snopom homologiranom u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 1 kako je izmijenjen serijom izmjena 01, koje je uzajamno povezano s istim prednjim pozicijskim svjetlom kao prethodno;

ili

čak u bilo kojem od navedenih glavnih svjetala homologiranom kao da je riječ o pojedinačnom svjetlu.

Kućište glavnog svjetla označeno je jedinim važećim homologacijskim brojem, na primjer:

	ili	ili	ili

10.   MODULI IZVORA SVJETLOSTI

Modul izvora svjetlosti s prethodno prikazanim identifikacijskim kodom homologiran je zajedno sa svjetlom homologiranim u Italiji (E3) pod homologacijskim brojem 17325.

11.   MEĐUOVISNA SVJETLA

Označivanje međuovisnog svjetla koje je dio međuovisnog svjetlosnog sustava koji omogućuje:   stražnje svjetlo pokazivača smjera (kategorija 2a) homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 6;   crveno stražnje pozicijsko (bočno) svjetlo (R1) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7. Označeno je i s Y jer je to međuovisno svjetlo koji čini dio međuovisnog svjetlosnog sustava;   kočno svjetlo s promjenjivom svjetlosnom jakosti (S2) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7.

Označivanje međuovisnog svjetla koje je dio međuovisnog svjetlosnog sustava koji omogućuje:   crveno stražnje pozicijsko (bočno) svjetlo (R1) homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7. Označeno je i s Y jer je to međuovisno svjetlo koji čini dio međuovisnog svjetlosnog sustava;   svjetlo za vožnju unatrag (AR) homologirano u skladu s Pravilnikom br. 23 u izvornoj inačici.

PRILOG 4.

FOTOMETRIJSKA MJERENJA

1.   MJERNE METODE

1.1.   Tijekom fotometrijskih mjerenja rasipne se refleksije izbjegavaju odgovarajućom zaštitom.

1.2.   U slučaju da se rezultati mjerenja osporavaju, mjerenja se obavljaju u skladu sa sljedećim zahtjevima:

1.2.1.

udaljenost je mjerenja takva da vrijedi zakon obrnutog kvadrata;

1.2.2.

mjerna je oprema takva da kut otvora prijamnika promatran iz referentnog središta svjetla ima vrijednost između deset kutnih minuta i jednog stupnja;

1.2.3.

zahtjev za jakost za određeni smjer promatranja smatra se ispunjenim ako je taj zahtjev ispunjen u smjeru koji od tog smjera promatranja ne odstupa više od četvrtine stupnja.

1.3.   Kada se uređaj može ugraditi u vozilo u više od jednog položaja ili u niz različitih položaja, fotometrijska se mjerenja ponavljaju za svaki položaj ili za krajnje položaje u polju referentne osi koju je naveo proizvođač.

2.   

Tablica normirane raspodjele svjetlosti u prostoru:

Tablica raspodjele svjetlosti za kočno svjetlo kategorije S3

10°	32	—	64	—	32
5°	64	100	100	100	64
0°	64	100	100	100	64
5°	64	100	100	100	64
	10°	5°	0°	5°	10°

2.1.   Smjer H = 0° i V = 0° odgovara referentnoj osi. (Na vozilu je vodoravan, usporedan sa središnjom uzdužnom ravninom vozila i usmjeren u zahtijevanom smjeru vidljivosti.) Prolazi kroz referentno središte. Vrijednosti u tablici daju, za različite smjerove mjerenja, najmanje jakosti kao postotak najmanje vrijednosti potrebne u osi za svako svjetlo (u smjeru H = 0° i V = 0°).

2.2.   Unutar polja raspodjele svjetlosti iz stavka 2., shematski prikazanog u obliku mreže, uzorak svjetlosti uglavnom bi trebao biti ravnomjeran, tj. jakost svjetlosti u svakom smjeru dijela polja koje oblikuju crte mreže postiže barem najmanju vrijednost navedenu na crtama mreže oko predmetnog smjera kao postotak.

2.3.   No u slučaju kada je uređaj namijenjen za ugradnju na visini od 750 mm ili manje iznad tla, fotometrijska jakost provjerava se samo do kuta od 5° prema dolje.

3.   FOTOMETRIJSKO MJERENJE SVJETALA

Provjeravaju se fotometrijska obilježja:

3.1.   nezamjenjivih izvora svjetlosti (žarulje sa žarnom niti i druge): s izvorima svjetlosti prisutnima u svjetlu, u skladu s odgovarajućim podstavkom stavka 7.1. ovog Pravilnika;

3.2.   zamjenjivih izvora svjetlosti:

kad su svjetla opremljena izvorom (izvorima) svjetlosti od 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V, ispravljaju se postignute vrijednosti svjetlosne jakosti. Za žarulje sa žarnom niti korekcijski faktor omjer je između referentnog svjetlosnog toka i srednje vrijednosti svjetlosnog toka pod priključenim naponom (6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V).

Za LED izvore svjetlosti korekcijski faktor omjer je između ciljanog svjetlosnog toka i srednje vrijednosti svjetlosnog toka pod priključenim naponom (6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V).

Stvarni svjetlosni tokovi svakog upotrijebljenog izvora svjetlosti ne odstupaju više od ± 5 % od srednje vrijednosti.

Kao druga mogućnost, i to samo u slučaju žarulja sa žarnom niti, može se upotrebljavati standardna žarulja sa žarnom niti u svakom pojedinačnom položaju, pri svojem referentnom toku, pri čemu se pojedinačne vrijednosti izmjerene u svakom položaju zbrajaju.

3.3.   Za svako signalno svjetlo, osim onih opremljenih žaruljama sa žarnom niti, svjetlosne jakosti, izmjerene nakon jedne minute i nakon trideset minuta rada, u skladu su sa zahtijevanim najmanjim i najvećim vrijednostima. Raspodjela svjetlosne jakosti nakon jedne minute rada može se izračunati iz raspodjele svjetlosne jakosti nakon 30 minuta rada primjenjujući na svakoj ispitnoj točki omjer svjetlosnih jakosti izmjerenih u HV nakon jedne minute i nakon trideset minuta rada.

PRILOG 5.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

1.   OPĆENITO

1.1.   S mehaničkog i geometrijskog gledišta, smatra se da su zahtjevi sukladnosti ispunjeni ako odstupanja ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja koja odgovaraju zahtjevima iz ovog Pravilnika.

1.2.   S obzirom na fotometrijska obilježja, sukladnost serijski proizvedenih svjetala ne osporava se ako pri ispitivanju fotometrijskih obilježja nasumično izabranog svjetla prema stavku 7. ovog Pravilnika:

1.2.1.

nijedna izmjerena vrijednost ne odstupa nepovoljno za više od 20 % od vrijednosti propisanih u ovom Pravilniku;

1.2.2.

u slučaju svjetla opremljenog zamjenjivim izvorom svjetlosti i ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja nisu u skladu sa zahtjevima, svjetla se ponovno ispituju drugim standardnim izvorom svjetlosti.

1.3.   Kromatične koordinate odgovaraju zahtijevanima nakon što ih se ispita prema uvjetima iz stavka 7. ovog Pravilnika.

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU PROVODI PROIZVOĐAČ

Za svaki tip svjetla nositelj homologacije provodi barem sljedeća ispitivanja u odgovarajućim vremenskim razmacima. Ispitivanja se provode u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Ako bilo koje uzorkovanje pokaže nesukladnost s obzirom na taj tip ispitivanja, uzimaju se i ispituju dodatni uzorci. Proizvođač poduzima korake za osiguranje sukladnosti predmetne proizvodnje.

2.1.   Priroda ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti iz ovog Pravilnika odnose se na fotometrijska i kolorimetrijska obilježja.

2.2.   Metode koje se upotrebljavaju u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenima u ovom Pravilniku.

2.2.2.   U svakom ispitivanju sukladnosti koje provodi proizvođač smiju se upotrebljavati jednakovrijedne metode uz odobrenje tijela nadležnog za homologacijska ispitivanja. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode jednakovrijedne onima utvrđenima u ovom Pravilniku.

2.2.3.   Preduvjet su za primjenu stavaka 2.2.1. i 2.2.2. redovita umjeravanja ispitnih uređaja i njihova usporedba s mjerenjima nadležnog tijela.

2.2.4.   U svim slučajevima referentni su postupci oni iz ovog Pravilnika, osobito u smislu administrativne provjere i uzorkovanja.

2.3.   Priroda uzorkovanja

Uzorci svjetala uzimaju se nasumično iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači komplet svjetala istog tipa, određen u skladu s proizvođačevim proizvodnim metodama.

Procjena se općenito odnosi na serijsku proizvodnju iz pojedinačnih tvornica. No proizvođač smije objediniti zapisnike koji se odnose na isti tip iz nekoliko tvornica pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

2.4.   Izmjerena i zabilježena fotometrijska obilježja

Na uzorku svjetla provode se fotometrijska mjerenja radi provjere najmanjih vrijednosti za točke navedene u Prilogu 4. i zahtijevanih kromatičnih koordinata.

2.5.   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnim tijelom, kriterija kojima se određuje sukladnost njegovih proizvoda kako bi se ispunili zahtjevi za provjeru sukladnosti proizvoda iz stavka 9.1. ovog Pravilnika.

Mjerila koja određuju prihvatljivost takva su da bi, s pouzdanošću od 95 %, najmanja vjerojatnost prolaska provjere nasumičnih uzoraka u skladu s Prilogom 6. (prvo uzorkovanje) bila 0,95.

PRILOG 6.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE OBAVLJA INSPEKTOR

1.   OPĆENITO

1.1.   Smatra se da su zahtjevi sukladnosti s mehaničkog i geometrijskog stajališta ispunjeni u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika ako odstupanja, ako postoje, ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.   S obzirom na fotometrijska obilježja, sukladnost serijski proizvedenih svjetala ne osporava se ako pri ispitivanju fotometrijskih obilježja nasumično izabranog svjetla prema stavku 7. ovog Pravilnika:

1.2.1.

nijedna izmjerena vrijednost ne odstupa nepovoljno za više od 20 % od vrijednosti propisanih u ovom Pravilniku;

1.2.2.

u slučaju svjetla opremljenog zamjenjivim izvorom svjetlosti i ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja nisu u skladu sa zahtjevima, svjetla se ponovno ispituju drugim standardnim izvorom svjetlosti.

1.2.3.

Svjetla s očitim nedostacima ne uzimaju se u obzir.

1.3.   Pri ispitivanju prema uvjetima iz stavka 7. ovog Pravilnika poštuju se kromatične koordinate.

2.   PRVO UZORKOVANJE

U prvom se uzorkovanju nasumično izaberu četiri glavna svjetla. Prvi par uzoraka označuje se s A, drugi par uzoraka s B.

2.1.   Sukladnost se ne osporava

2.1.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijski proizvedenih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla u nepovoljnim smjerovima iznose:

2.1.1.1.

uzorak A A1: jedno svjetlo 0 % jedno svjetlo ne više od 20 % A2: oba svjetla više od 0 % ali ne više od 20 % prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.

uzorak B B1: oba svjetla 0 %

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak A.

2.2.   Sukladnost se osporava

2.2.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijski proizvedenih svjetala osporava se, a od proizvođača se zahtijeva da proizvodnju uskladi sa zahtjevima (usklađivanje) ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla iznose:

2.2.1.1.

uzorak A A3: jedno svjetlo ne više od 20 % jedno svjetlo više od 20 % ali ne više od 30 %

2.2.1.2.

uzorak B B2: u slučaju A2 jedno svjetlo više od 0 % ali ne više od 20 % jedno svjetlo ne više od 20 % B3: u slučaju A2 jedno svjetlo 0 % jedno svjetlo više od 20 % ali ne više od 30 %

2.2.2.   ili ako za uzorak A nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2.

2.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 10. ako nakon uzorkovanja u skladu sa slikom 1. iz ovog Priloga odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla iznose:

2.3.1.

uzorak A A4: jedno svjetlo ne više od 20 % jedno svjetlo više od 30 % A5: oba svjetla više od 20 %

2.3.2.

uzorak B B4: u slučaju A2 jedno svjetlo više od 0 % ali ne više od 20 % jedno svjetlo više od 20 % B5: u slučaju A2 oba svjetla više od 20 % B6: u slučaju A2 jedno svjetlo 0 % jedno svjetlo više od 30 %

2.3.3.

ili ako za uzorke A i B nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2.

3.   PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučajevima A3, B2 i B3 treba ponoviti uzorkovanje u roku od dva mjeseca nakon obavijesti: treći uzorak C od dva svjetla i četvrti uzorak D od dva svjetla uzima se iz zalihe proizvedene nakon usklađivanja.

3.1.   Sukladnost se ne osporava

3.1.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla iznose:

3.1.1.1.

uzorak C C1: jedno svjetlo 0 % jedno svjetlo ne više od 20 % C2: oba svjetla više od 0 % ali ne više od 20 % prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.

uzorak D D1: u slučaju C2 oba svjetla 0 %

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.2.   Sukladnost se osporava

3.2.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijski proizvedenih svjetala osporava se, a od proizvođača se zahtijeva da proizvodnju uskladi sa zahtjevima (usklađivanje) ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla iznose:

3.2.1.1.

uzorak D D2: u slučaju C2 jedno svjetlo više od 0 % ali ne više od 20 % jedno svjetlo ne više od jedno svjetlo ne više od

3.2.1.2.

ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 10. ako nakon uzorkovanja u skladu sa slikom 1. iz ovog Priloga odstupanja izmjerenih vrijednosti za svjetla iznose:

3.3.1.

uzorak C C3: jedno svjetlo ne više od 20 % jedno svjetlo više od 20 % C4: oba svjetla više od 20 %

3.3.2.

uzorak D D3: u slučaju C2 jedno svjetlo 0 ili više od 0 % jedno svjetlo više od 20 %

3.3.3.

ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorke C i D.

Slika 1.

PRILOG 1.

LISTOVI ZA IZVORE SVJETLOSTI S IZBOJEM U PLINU

Popis kategorija izvora svjetlosti s izbojem u plinu i brojevi njihovih listova:

Kategorija izvora svjetlosti		Brojevi listova
D1R		DxR/1 do 7
D1S		DxS/1 do 6
D2R		DxR/1 do 7
D2S		DxS/1 do 6
D3R		DxR/1 do 7
D3S		DxS/1 do 6
D4R		DxR/1 do 7
D4S		DxS/1 do 6
D5S		D5S/1 do 5
D6S		D6S/1 do 5
D8S		D8S/1 do 5

Popis listova za izvore svjetlosti s izbojem u plinu i njihov redoslijed u ovom prilogu:

Brojevi listova
DxR/1 do 7	(list DxR/6: dvije stranice)
DxS/1 do 6
D5S/1 do 5
D6S/1 do 5
D8S/1 do 5

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1R – tip s kablovima – podnožak PK32d-3

Slika 2.

Kategorija D1R – tip s konektorom – podnožak PK32d-3

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list DxR/3.

(3)	Ekscentričnost vanjskog balona s obzirom na referentnu os mjerena na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine manja je od ± 0,5 mm u smjeru C i od – 1 mm /+ 0,5 mm u smjeru A.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/2

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 3.

Kategorija D3R – tip sa starterom – podnožak PK32d-6

Slika 4.

Kategorija D4R – tip s konektorom – podnožak P32d-6

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list DxR/3.

(3)	Ekscentričnost vanjskog balona s obzirom na referentnu os mjerena na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine manja je od ± 0,5 mm u smjeru C i od – 1 mm /+ 0,5 mm u smjeru A.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/3

Slika 5.

Definicija referentne osi  (1)

Slika 6.

Najveći obris svjetla  (2)

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/4

Dimenzije				Proizvodni izvori svjetlosti		Standardni izvori svjetlosti
Položaj elektroda				List DxR/5
Položaj i oblik luka				List DxR/6
Položaj crnih pruga				List DxR/7
α1 (3)				45° ± 5°
α2 (3)				min. 45°
D1R: podnožak PK32d-3 D2R: podnožak P32d-3 D3R: podnožak PK32d-6 D4R: podnožak P32d-6		u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)
ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA
				D1R/D2R	D3R/D4R	D1R/D2R	D3R/D4R
Nazivni napon predspojne naprave			V	12 (4)		12
Nazivna snaga			W	35		35
Ispitni napon			V	13,5		13,5
Napon svjetla	Ciljna vrijednost		V	85	42	85	42
	Dopušteno odstupanje			± 17	± 9	± 8	± 4
Snaga svjetla	Ciljna vrijednost		W	35		35
	Dopušteno odstupanje			± 3		± 0,5
Svjetlosni tok	Ciljna vrijednost		lm	2 800		2 800
	Dopušteno odstupanje			± 450		± 150
Kromatične koordinate u slučaju bijele svjetlosti	Ciljna vrijednost			x = 0,375		y = 0,375
	Područje dopuštenog odstupanja (5)		Granice	x = 0,345 x = 0,405
			Sjecišta	x = 0,345		y = 0,371
				x = 0,405		y = 0,409
				x = 0,405		y = 0,354
				x = 0,345		y = 0,309
Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja			s	10		10

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/5

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Dimenzija u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
a1	d + 0,5	d + 0,2
a2	d + 0,7	d + 0,35
b1	0,4	0,15
b2	0,8	0,3
c	4,2	4,2
d = promjer elektrode; d < 0,3 za D1R i D2R; d < 0,4 za D3R i D4R;

Kraj elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Kraj elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/6 (str. 1. od 2)

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuju oblik i oštrina luka te njegov položaj u odnosu na referentnu os i ravninu određivanjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti, mjerenjem svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, pri čemu je LmaxC najveća svjetljivost luka izmjerena iz smjera gledanja C; vidjeti list DxR/2.

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, kako je označeno na prethodnom crtežu, udaljenost najveće vrijednosti LmaxC od referentne osi iznosi r. Točke vrijednosti 20 % od LmaxC imaju udaljenost s, kako je prikazano na prethodnom crtežu.

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti		Standardni izvori svjetlosti
	D1R/D2R	D3R/D4R
r (zakrivljenost luka)	0,50 ± 0,25	0,50 ± 0,25	0,50 ± 0,20
r (raspršenost luka)	1,10 ± 0,25	1,10 + 0,25/– 0,40	1,10 ± 0,25

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/6 (str. 2. od 2)

Rasipna svjetlost

Ispitivanjem se utvrđuje neželjena reflektirana rasipna svjetlost mjerenjem svjetljivosti u zoni A i na crtama B i C, pri čemu je LmaxB najveća svjetljivost luka izmjerena iz smjera gledanja B; vidjeti list DxR/2.

Pri mjerenju svjetljivosti iz mjernog smjera B kako je određen na listu DxR/7, s organizacijom kao u Prilogu 5., no s kružnim poljem promjera 0,2M mm, relativna svjetljivost izražena postotkom LmaxB (u poprečnom presjeku D) iznosi:

zona A	≤ 4,5 %
crta B	≤ 15 %
crta C	≤ 5,0 %

Područje zone A određeno je crnom prevlakom, vanjskim balonom i ravninom na 24,5 mm od referentne ravnine.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/7

Položaj crnih pruga

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li crne pruge u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pri mjerenju raspodjele svjetljivosti luka u srednjem poprečnom presjeku kako je određen na listu DxR/6, nakon okretanja izvora svjetlosti tako da crne pruge prekrivaju luk, izmjerena svjetljivost iznosi 0,5 % od Lmax.

U području koje određuju a1 i a3 crnu se prevlaku može zamijeniti bilo kojim drugim sredstvom koje sprečava propuštanje svjetlosti kroz zadano područje.

Dimenzije	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
α1	45° ± 5°
α3	min. 70°
α4	min. 65°
β1/24, β1/30, β2/24, β2/30	25° ± 5°
f1/24, f2/24 (6)	0,15 ± 0,25	0,15 ± 0,20
f1/30 (6)	f1/24 mv ± 0,15 (7)	f1/24 mv ± 0,1
f2/30 (6)	f2/24 mv ± 0,15 (7)	f2/24 mv ± 0,1
f1/24 mv – f2/24 mv	maks. ± 0,3	maks. ± 0,2
d	9 ± 1

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1S – tip s kablovima – podnožak PK32d-2

Slika 2.

Kategorija D2S – tip s konektorom – podnožak P32d-2

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list DxS/3.

(3)	Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/2

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 3.

Kategorija D3S – tip s kablovima – podnožak PK32d-5

Slika 4.

Kategorija D4S – tip s konektorom – podnožak P32d-5

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list DxS/3.

(3)	Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/3

Slika 5.

Definicija referentne osi  (8)

Slika 6.

Najveći obris svjetla  (9)

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/4

Dimenzije				Proizvodni izvori svjetlosti		Standardni izvori svjetlosti
Položaj elektroda				List DxS/5
Položaj i oblik luka				List DxS/6
α1, α2 (10)				min. 55°		min. 55°
D1S: podnožak PK32d-2 D2S: podnožak P32d-2 D3S: podnožak PK32d-5 D4S: podnožak P32d-5		u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)
ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA
				D1S/D2S	D3S/D4S	D1S/D2S	D3S/D4S
Nazivni napon predspojne naprave			V	12 (11)		12
Nazivna snaga			W	35		35
Ispitni napon			V	13,5		13,5
Napon svjetla	Ciljna vrijednost		V	85	42	85	42
	Dopušteno odstupanje			± 17	± 9	± 8	± 4
Snaga svjetla	Ciljna vrijednost		W	35		35
	Dopušteno odstupanje			± 3		± 0,5
Svjetlosni tok	Ciljna vrijednost		lm	3 200		3 200
	Dopušteno odstupanje			± 450		± 150
Kromatične koordinate	Ciljna vrijednost			x = 0,375		y = 0,375
	Područje dopuštenog odstupanja (12)		Granice	x = 0,345 x = 0,405
			Sjecišta	x = 0,345		y = 0,371
				x = 0,405		y = 0,409
				x = 0,405		y = 0,354
				x = 0,345		y = 0,309
Trajanje isključenosti prije ponovnog toplog paljenja			s	10		10

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/5

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Dimenzija u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
a1	d + 0,2	d + 0,1
a2	d + 0,5	d + 0,25
b1	0,3	0,15
b2	0,6	0,3
c	4,2	4,2
d = promjer elektrode; d < 0,3 za D1S i D2S; d < 0,4 za D3S i D4S;

Kraj elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Kraj elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/6

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označen na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
r (zakrivljenost luka)	0,50 ± 0,40	0,50 ± 0,20
r (raspršenost luka)	1,10 ± 0,40	1,10 ± 0,25

Kategorija D5S – list D5S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D5S – podnožak PK32d-7

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list D5S/2.

(3)	Mjerena na udaljenosti od 18,0 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

(4)	Neobvezni zatik.

Kategorija D5S – list D5S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (13)

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (14)

Kategorija D5S – list D5S/3

Dimenzije				Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
Položaj elektroda				List D5S/4
Položaj i oblik luka				List D5S/5
α1, α2 (15)				min. 55°	min. 55°
D5S: podnožak PK32d-7		u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)
Električna i fotometrijska obilježja
Nazivni napon			V	12/24	12/24
Nazivna snaga			W	25	25
Ispitni napon			V	13,2/28	13,2/28
Ciljna snaga svjetla (16)			W	maks. 31	maks. 31
Kromatične koordinate	Ciljna vrijednost			x = 0,375	y = 0,375
	Područje dopuštenog odstupanja (17)		Granice	x = 0,345 x = 0,405
			Sjecišta	x = 0,345	y = 0,371
				x = 0,405	y = 0,409
				x = 0,405	y = 0,354
				x = 0,345	y = 0,309
Ciljni svjetlosni tok:			lm	2 000 ± 300	2 000 ± 100
Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja			s	10	10

Kategorija D5S – list D5S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Pogled sa strane (shematski):

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgora

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
a1	0,30	0,20
a2	0,50	0,25
b1	0,30	0,15
b2	0,60	0,30
c	3,90	3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D5S – list D5S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegova zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 18,0 mm od referentne ravnine.

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, kako je označeno na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
r (zakrivljenost luka)	0,50 +/- 0,25	0,50 +/- 0,15
r (raspršenost luka)	0,70 +/- 0,25	0,70 +/- 0,15

Kategorija D6S – list D6S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D6S – podnožak P32d-1

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list D6S/2.

(3)	Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorija D6Sm – list D6S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (18)

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (19)

Kategorija D6S – list D6S/3

Dimenzije				Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
Položaj elektroda				List D6S/4
Položaj i oblik luka				List D6S/5
α1, α2 (20)				min. 55°	min. 55°
D6S: podnožak P32d-1		u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)
ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA
Nazivni napon predspojne naprave			V	12 (21)	12
Nazivna snaga			W	25	25
Ispitni napon			V	13,2	13,2
Ciljni napon svjetla			V	42 ± 9	42 ± 4
Ciljna snaga svjetla			W	25 ± 3	25 ± 0,5
Ciljni svjetlosni tok:			lm	2 000 ± 300	2 000 ± 100
Kromatične koordinate	Ciljna vrijednost			x = 0,375	y = 0,375
	Područje dopuštenog odstupanja (22)		Granice	x = 0,345 x = 0,405
			Sjecišta	x = 0,345	y = 0,371
				x = 0,405	y = 0,409
				x = 0,405	y = 0,354
				x = 0,345	y = 0,309
Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja			s	10	10

Kategorija D6S – list D6S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Pogled sa strane (shematski):

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgo

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
a1	0,30	0,20
a2	0,50	0,25
b1	0,30	0,15
b2	0,60	0,30
c	3,90	3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D6S – list D6S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označeno na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
r (zakrivljenost luka)	0,50 +/- 0,25	0,50 +/- 0,15
r (raspršenost luka)	0,70 +/- 0,25	0,70 +/- 0,15

Kategorija D8S – list D8S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm).

Slika 1.

Kategorija D8S– podnožak PK32d-1

(1)	Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)	Vidjeti list D8S/2.

(3)	Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorija D8S – list D8S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (23)

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (24)

Kategorija D8S – list D8S/3

Dimenzije				Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
Položaj elektroda				List D8S/4
Položaj i oblik luka				List D8S/5
α1, α2 (25)				min. 55°	min. 55°
D8S: podnožak PK32d-1		u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)
ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA
Nazivni napon predspojne naprave			V	12 (26)	12
Nazivna snaga			W	25	25
Ispitni napon			V	13,2	13,2
Ciljni napon svjetla			V	42 ± 9	42 ± 4
Ciljna snaga svjetla			W	25 ± 3	25 ± 0,5
Ciljni svjetlosni tok			lm	2 000 ± 300	2 000 ± 100
Kromatične koordinate	Ciljna vrijednost			x = 0,375	y = 0,375
	Područje dopuštenog odstupanja (27)		Granice	x = 0,345 x = 0,405
			Sjecišta	x = 0,345	y = 0,371
				x = 0,405	y = 0,409
				x = 0,405	y = 0,354
				x = 0,345	y = 0,309
Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja			s	10	10

Kategorija D8S – list D8S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Pogled sa strane (shematski):

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgora

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
a1	0,30	0,20
a2	0,50	0,25
b1	0,30	0,15
b2	0,60	0,30
c	3,90	3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D8S – list D8S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označen na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm	Proizvodni izvori svjetlosti	Standardni izvori svjetlosti
r (zakrivljenost luka)	0,50 +/- 0,25	0,50 +/- 0,15
r (raspršenost luka)	0,70 +/- 0,25	0,70 +/- 0,15

---

(1)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 5.

(2)  Balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 6. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(3)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. To se odnosi na cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2., osim crnih pruga.

(4)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(5)  Vidjeti Prilog 4.

(6)  „f1/…” znači dimenziju f1 koju treba mjeriti na udaljenosti od referentne ravnine označene u mm nakon kose crte.

(7)  „…/24 mv” znači vrijednost izmjerenu na udaljenosti od 24 mm od referentne ravnine.

(8)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 5.

(9)  Balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 6. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(10)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(11)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(12)  Vidjeti Prilog 4.

(13)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(14)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(15)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(16)  Snaga svjetla s ugrađenom predspojnom napravom.

(17)  Vidjeti Prilog 4.

(18)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(19)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(20)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(21)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(22)  Vidjeti Prilog 4.

(23)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(24)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(25)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(26)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(27)  Vidjeti Prilog 4.

PRILOG 2.

PRILOG 3.

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

(vidjeti stavak 2.4.4)

Prikazana homologacijska oznaka na izvoru svjetlosti s izbojem u plinu označuje da je taj izvor svjetlosti homologiran u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) pod homologacijskim brojem 0A01. Prva znamenka homologacijske oznake označuje da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 99 u njegovu izvornom obliku.

PRILOG 4.

METODA MJERENJA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA

1.   OPĆENITO

Za ispitivanja uključenja, postizanja pune jakosti i toplog ponovnog paljenja te mjerenje električnih i fotometrijskih obilježja, izvor svjetlosti s izbojem u plinu radi na otvorenom pri temperaturi okoline od 25 °C ± 5 °C.

2.   PREDSPOJNA NAPRAVA

Ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, sva ispitivanja i mjerenja obavljaju se s predspojnom napravom kao iz stavka 2.2.2.4. ovog Pravilnika. Napajanje za ispitivanja uključenja i postizanja pune jakosti dovoljno je da se osigura brz porast velikostrujnog impulsa.

3.   POLOŽAJ GORENJA

Položaj gorenja horizontalan je u granicama ± 10° s olovnom žicom okrenutom nadolje. Položaji za starenje i ispitivanje su jednaki. Ako je svjetlo slučajno radilo okrenuto u pogrešnom smjeru, prije početka mjerenja ponovno se izlaže starenju. Tijekom starenja i mjerenja unutar valjka promjera 32 mm i duljine 60 mm, koncentričnog u odnosu na referentnu os i simetričnog u odnosu na luk, ne smije biti vodljivih predmeta. Usto, izbjegavaju se rasipna magnetska polja.

4.   STARENJE

Sva se ispitivanja provode s izvorima svjetlosti koji su prošli najmanje 15 ciklusa starenja sa sljedećim ciklusom:

45 minuta uključenosti, 15 sekundi isključenosti, pet minuta uključenosti, deset minuta isključenosti.

5.   NAPON NAPAJANJA

Sva se ispitivanja obavljaju na ispitnom naponu navedenom u odgovarajućem tehničkom listu.

6.   ISPITIVANJE UKLJUČENJA

Ispitivanje uključenja radi se na izvorima svjetlosti koji nisu starjeli i prije ispitivanja nisu bili rabljeni najmanje 24 sata.

7.   ISPITIVANJE POSTIZANJA PUNE JAKOSTI

Ispitivanje postizanja pune jakosti radi se na izvorima svjetlosti koji nisu rabljeni najmanje jedan sat prije ispitivanja.

8.   ISPITIVANJA TOPLOGA PONOVNOG PALJENJA

Izvor svjetlosti uključuje se i radi s predspojnom napravom (možda ugrađenom) na ispitnom naponu 15 minuta. Zatim se napon napajanja predspojne naprave ili izvora svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom isključuje na razdoblje navedeno na odgovarajućem tehničkom listu i onda ponovno uključuje.

9.   ELEKTRIČNO I FOTOMETRIJSKO ISPITIVANJE

Prije svakog mjerenja izvor svjetlosti stabilizira se 15 minuta.

10.   BOJA

Boja izvora svjetlosti mjeri se integracijskim fotometrom s pomoću mjernog sustava koji prikazuje CIE-ove kromatične koordinate primljene svjetlosti s razlučivošću od ± 0,002. Na sljedećoj je slici prikazano područje dopuštenog odstupanja za bijelu boju i ograničeno područje dopuštenog odstupanja za izvore svjetlosti s izbojem u plinu D1R, D1S, D2R, D2S, D3R, D3S, D4R, D4S, D5S, D6S i D8S.

PRILOG 5.

OPTIČKI RASPORED ZA MJERENJE POLOŽAJA I OBLIKALUKA I POLOŽAJA ELEKTRODA (1)

Izvor svjetlosti s izbojem u plinu postavlja se kako je prikazano:

na slici 1. ili na slici 2. na listu DxR/1 ili na listu DxS/1;

na slici 3. ili na slici 4. na listu DxR/2 ili na listu DxS/2.

Optički sustav projicira stvarnu sliku A' luka A s poželjnim povećanjem na zaslonu od M = s'/s = 20. Optički je sustav bez sfernih aberacija i bezbojan. U žarišnoj duljini f optičkog sustava blenda d izaziva projekciju luka s gotovo usporednim smjerovima opažanja. Kako kut polovine divergencije ne bi bio veći od μ = 0,5°, promjer žarišne blende s obzirom na žarišnu duljinu optičkog sustava nije veći od d = 2f tan(μ). Korisni promjer optičkog sustava nije veći od:

. (c, b1 i b2 navedeni su na listu DxS/5, odnosno DxR/5).

Skala na zaslonu omogućuje mjerenje položaja elektroda. Prikladno umjeravanje razmještaja može se obaviti s pomoću zasebnog projektora s usporednim snopom u vezi s mjernim instrumentom čija se sjena projicira na zaslon. Mjerni instrument prikazuje referentnu os i ravninu, usporednu s referentnom ravninom, koja je od nje udaljena „e” mm (e = 27,1 za D1R, D1S, D2R, D2S, D3R, D3S, D4R i D4S).

U ravnini zaslona treba postaviti prijamnik koji se može pomicati vertikalno po crti koja odgovara ravnini udaljenoj „e” od referentne ravnine izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Prijamnik ima relativnu spektralnu osjetljivost kao ljudsko oko. Prijamnik nije veći od 0,2 M mm u horizontalnom smjeru i od 0,025 M mm u vertikalnom smjeru (M = povećanje). Raspon mjerljivog pomaka takav je da se mogu izmjeriti potrebne mjere zakrivljenosti luka r i raspršenosti luka s.

---

(1)  Ova je metoda primjer mjerne metoda; smije se primijeniti svaka metoda s jednakovrijednom mjernom točnošću.

PRILOG 6.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA KVALITETE KOJE PROVODI PROIZVOĐAČ

1.   OPĆENITO

Zahtjevi za sukladnošću smatraju se ispunjenima u fotometrijskom (uključujući UV zračenje), geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji izvora svjetlosti s izbojem u plinu navedena u odgovarajućem tehničkom listu iz Priloga 1 i odgovarajućem tehničkom listu za podnoške.

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU OBAVLJA PROIZVOĐAČ

Za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu proizvođač ili nositelj homologacijske oznake provodi ispitivanja u prikladnim vremenskim razmacima u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

2.1.   Priroda ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti tih zahtjeva obuhvaćaju njihova fotometrijska, geometrijska i optička obilježja.

2.2.   Metode koje se upotrebljavaju u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenima u ovom Pravilniku.

2.2.2.   Primjena stavka 2.2.1. zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu usporedbu s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.3.   Priroda uzorkovanja

Uzorci izvora svjetlosti s izbojem u plinu uzimaju se nasumično iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači komplet izvora svjetlosti s izbojem u plinu istog tipa, određena u skladu s proizvođačevim proizvodnim metodama.

2.4.   Pregledana i zabilježena obilježja

Izvori svjetlosti s izbojem u plinu pregledavaju se, a ispitni rezultati bilježe prema skupinama obilježja iz tablice 1. Priloga 7.

2.5.   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač ili nositelj homologacije odgovoran je za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi ispunjenja zahtjeva za provjeru sukladnosti proizvodnje iz stavka 4.1. ovog Pravilnika.

Sukladnost se jamči ako nije premašena razina prihvatljive nesukladnosti po skupini obilježja u tablici 1. Priloga 7. To znači da broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu koje nisu u skladu sa zahtjevima za bilo koju skupinu obilježja bilo kojeg tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne prelazi granične vrijednosti iz odgovarajućih tablica 2., 3. ili 4. Priloga 7.

Napomena: Svaki se zahtjev za pojedini izvor svjetlosti s izbojem u plinu smatra obilježjem.

PRILOG 7.

UZORKOVANJE I RAZINE SUKLADNOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJIMA

Tablica 1.

Obilježja

Skupine obilježja	Grupiranje (1) zapisnika o ispitivanjima različitih tipova izvora svjetlosti s izbojem u plinu	Najmanje 12-mjesečni uzorak po skupini (1)	Prihvatljiva razina nesukladnosti po skupini obilježja (%)
Oznake, čitljivost i trajnost	Svi tipovi jednakih vanjskih dimenzija	315	1
Kvaliteta balona	Svi tipovi s jednakim balonom	315	1
Vanjske dimenzije (bez podnoška)	Svi tipovi iste kategorije	315	1
Položaj i dimenzije lukova i pruga	Svi tipovi iste kategorije	200	6,5
Uključenje, postizanje pune jakosti i toplo ponovno paljenje	Svi tipovi iste kategorije	200	1
Napon i snaga svjetla:	Svi tipovi iste kategorije	200	1
Svjetlosni tok, boja i UV zračenje	Svi tipovi iste kategorije	200	1

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 2. kao najveći broj nesukladnosti. Temelje se na prihvatljivoj razini 1-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 2.

Broj rezultata ispitivanja svakog obilježja	Prag prihvaćanja
– 200	5
201 – 260	6
261 – 315	7
316 – 370	8
371 – 435	9
436 – 500	10
501 – 570	11
571 – 645	12
646 – 720	13
721 – 800	14
801 – 860	15
861 – 920	16
921 – 990	17
991 – 1 060	18
1 061 – 1 125	19
1 126 – 1 190	20
1 191 – 1 249	21

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 3. kao najveći broj nesukladnosti. Temelje se na prihvatljivoj razini 6,5-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 3.

Broj žarulja u zapisnicima	Prag prihvaćanja	Broj žarulja u zapisnicima	Prag prihvaćanja	Broj žarulja u zapisnicima	Prag prihvaćanja
– 200	21	541 – 553	47	894 – 907	73
201 – 213	22	554 – 567	48	908 – 920	74
214 – 227	23	568 – 580	49	921 – 934	75
228 – 240	24	581 – 594	50	935 – 948	76
241 – 254	25	595 – 608	51	949 – 961	77
255 – 268	26	609 – 621	52	962 – 975	78
269 – 281	27	622 – 635	53	976 – 988	79
282 – 295	28	636 – 648	54	989 – 1 002	80
296 – 308	29	649 – 662	55	1 003 – 1 016	81
309 – 322	30	663 – 676	56	1 017 – 1 029	82
323 – 336	31	677 – 689	57	1 030 – 1 043	83
337 – 349	32	690 – 703	58	1 044 – 1 056	84
350 – 363	33	704 – 716	59	1 057 – 1 070	85
364 – 376	34	717 – 730	60	1 071 – 1 084	86
377 – 390	35	731 – 744	61	1 085 – 1 097	87
391 – 404	36	745 – 757	62	1 098 – 1 111	88
405 – 417	37	758 – 771	63	1 112 – 1 124	89
418 – 431	38	772 – 784	64	1 125 – 1 138	90
432 – 444	39	785 – 798	65	1 139 – 1 152	91
445 – 458	40	799 – 812	66	1 153 – 1 165	92
459 – 472	41	813 – 825	67	1 166 – 1 179	93
473 – 485	42	826 – 839	68	1 180 – 1 192	94
486 – 499	43	840 – 852	69	1 193 – 1 206	95
500 – 512	44	853 – 866	70	1 207 – 1 220	96
513 – 526	45	867 – 880	71	1 221 – 1 233	97
527 – 540	46	881 – 893	72	1 234 – 1 249	98

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 4. kao postotak rezultata, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 4.

Broj rezultata ispitivanja svakog obilježja	Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata Prihvatljiva razina od 1 % nesukladnosti	Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata Prihvatljiva razina od 6,5 % nesukladnosti
1 250	1,68	7,91
2 000	1,52	7,61
4 000	1,37	7,29
6 000	1,30	7,15
8 000	1,26	7,06
10 000	1,23	7,00
20 000	1,16	6,85
40 000	1,12	6,75
80 000	1,09	6,68
100 000	1,08	6,65
1 000 000	1,02	6,55

---

(1)  Procjenom su općenito obuhvaćeni serijski proizvedeni izvori svjetlosti s izbojem u plinu iz pojedinačnih tvornica. Ipak, proizvođač smije ujediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

PRILOG 8.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE PROVODI INSPEKTOR

1.	Zahtjevi za sukladnošću smatraju se ispunjenim u fotometrijskom, geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji LED izvora svjetlosti navedena u odgovarajućem tehničkom listu iz Priloga 1 i odgovarajućem tehničkom listu za podnoške.

2.	Sukladnost serijski proizvedenih izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne osporava se ako su rezultati u skladu s sa stavkom 5. ovog Priloga.

3.	Ako rezultati nisu u skladu sa stavkom 5. ovog Priloga, sukladnost se osporava, a od proizvođača se traži da proizvodnju uskladi sa zahtjevima.

4.	Ako se primjenjuje stavak 3. ovog Priloga, iz posljednje se proizvodne serije unutar dva mjeseca nasumično uzima dodatni uzorak od 250 izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

5.	O potvrđivanju sukladnosti odlučuje se s obzirom na vrijednosti u tablici 1. Za svaku skupinu obilježja izvori svjetlosti s izbojem u plinu prihvaćaju se ili odbijaju u skladu s vrijednostima u tablici 1. (1).

Tablica 1.

Uzorak	1 % (2)		6,5 % (2)
	Prihvaća se	Odbija se	Prihvaća se	Odbija se
Veličina prvog uzorka: 125	2	5	11	16
Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2 (11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica i ocjenjuje se 250 jedinica.	6	7	26	27

---

(1)  Predloženi je plan namijenjen za ocjenjivanje sukladnosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu s obzirom na prag prihvaćanja nesukladnosti od 1 % odnosno 6,5 % i temelji se na Planu dvostrukog uzorkovanja za uobičajenu provjeru iz Publikacije IEC 60410: Nacrti i postupci uzrokovanja za provjeru po svojstvima

(2)  Izvori svjetlosti s izbojem u plinu pregledavaju se, a ispitni rezultati bilježe prema skupinama obilježja iz tablice 1. Priloga 7.