30.9.2014

Službeni list Europske unije

L 284/22

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1031/2014

оd 29. rujna 2014.

o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 219. stavak 1. u vezi s člankom 228.,

budući da:

(1)

Ruska je vlada 7. kolovoza 2014. uvela zabranu uvoza određenih proizvoda iz Unije u Rusiju, uključujući voće i povrće. Zbog navedene zabrane pojavila se ozbiljna opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim padom cijena zbog činjenice da je važno izvozno tržište iznenada postalo nedostupno.

(2)	Opasnosti od poremećaja na tržištu osobito je izložen sektora voća i povrća jer se u ovo doba godine beru velike količine lako pokvarljivih proizvoda.

(3)	Kao posljedica toga na tržištu je nastala situacija koju nije moguće riješiti uobičajenim mjerama predviđenima Uredbom (EU) br. 1308/2013.

(4)

Kako bi se spriječilo da postojeća situacija na tržištu preraste u ozbiljniji ili trajniji poremećaj tržišta, donesena je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 932/2014 (2). Njome su predviđene maksimalne količine potpore za postupke povlačenja s tržišta, neubiranja i zelene berbe. Međutim, potrebne su dodatne mjere potpore. Mehanizam uveden tom Uredbom trebalo bi stoga nadopuniti mjerama u obliku dodatne, ciljane potpore za određene količine proizvoda izračunane na temelju tradicionalnog izvoza u Rusiju.

(5)	Potrebno je donijeti dodatne privremene izvanredne mjera potpore za rajčice, mrkvu, kupus, slatke paprike, cvjetaču i brokulu, krastavce i male krastavce za kiseljenje, jabuke, kruške, šljive, jagodasto voće, svježe stolno grožđe, kivi, slatke naranče, klementine i mandarine

(6)

Uzimajući u obzir procijenjene količine na koje utječe zabrana, financijsku pomoć Unije treba dodijeliti u skladu s dotičnim količinama proizvoda. Za svaku državu članicu te količine treba izračunati u skladu s njezinim opsegom izvoza dotičnih proizvoda u Rusiju tijekom prijašnje tri godine, umanjene za količine koje su već prijavljene na temelju Delegirane uredbe (EU) br. 932/2014.

(7)

Očekuje se da će proizvodi obuhvaćeni ovom Uredbom, koji su bili namijenjeni izvozu u Rusiju, biti preusmjereni na tržišta drugih država članica. Proizvođači istih proizvoda iz tih država članica, koji svoje proizvode ne izvoze tradicionalno u Rusiju, zbog toga bi mogli biti suočeni s ozbiljnim poremećajima na tržištu i padom cijena.

(8)	Stoga, kako bi se dodatno stabiliziralo tržište, financijska pomoć Unije trebala bi biti dostupna proizvođačima u svim državama članicama u odnosu na jedan ili više proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, međutim, količina tih proizvoda ne bi smjela prelaziti 3 000 tona po državi članica.

(9)	Države članice trebale bi moći slobodno odlučiti o tome da neće iskoristiti tu količinu od 3 000 tona. Ako tako odluče, Komisiji moraju na vrijeme dostaviti obavijest kako bi Komisija mogla odlučiti o preraspodjeli količina koje nisu iskorištene.

(10)

Povlačenja s tržišta, neubiranje i zelena berba učinkovite su mjere upravljanja krizom u slučaju viškova voća i povrća zbog privremenih i nepredvidivih okolnosti. Države članice trebale bi imati mogućnost da količinama koje su im stavljene na raspolaganje dodijele jednu ili više tih mjera kako bi na najučinkovitiji način iskoristile raspoložive iznose.

(11)

Kako je predviđeno i Delegiranom uredbom (EU) br. 932/2014, privremeno bi trebalo ukinuti ograničenje potpore za povlačenje s tržišta koje iznosi 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište. Financijsku pomoć Unije stoga bi trebalo odobriti čak i ako povlačenje s tržišta prelazi gornju granicu od 5 %.

(12)

Financijska pomoć odobrena za povlačenja s tržišta trebala bi se temeljiti na odgovarajućim iznosima iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 543/2011 (3) za povlačenje za besplatnu distribuciju i za povlačenje za druge namjene. Za proizvode za koje u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 nije utvrđen iznos, maksimalne bi iznose trebalo utvrditi u ovoj Uredbi.

(13)

Uzimajući u obzir da se iznosi za rajčice iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 odnose na tržišnu godinu rajčica za preradu i rajčica za konzumaciju u svježem obliku, potrebno je pojasniti da je maksimalni iznos koji se primjenjuje na rajčice za konzumaciju u svježem obliku za potrebe ove Uredbe onaj koji se odnosi na razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja.

(14)	S obzirom na izvanredne poremećaje na tržištu i kako bi se osiguralo da svi proizvođači voća i povrća dobiju potporu Unije, financijska pomoć Unije za povlačenja s tržišta trebala bi se proširiti na proizvođače voća i povrća koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača.

(15)

Kako bi se potaknula besplatna distribucija povučenog voća i povrća određenim organizacijama poput dobrotvornih organizacija i škola te drugim sličnim primateljima koje su odobrile države članice, maksimalni iznosi utvrđeni u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 trebali bi biti 100 % primjenjivi i na proizvođače koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača. U slučaju povlačenja za namjene koje nisu besplatna distribucija, za njih bi se trebalo dodijeliti 50 % maksimalnih utvrđenih iznosa. S obzirom na to, proizvođači koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača trebali bi ispunjivati uvjete iste ili slične onima koji se odnose na organizacije proizvođača. Stoga bi se na njih, kao i na priznate organizacije proizvođača, trebale primjenjivati odgovarajuće odredbe iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011.

(16)

Organizacije proizvođača glavni su dionici sektora voća i povrća te su najprikladniji subjekti za osiguravanje isplate financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača. One bi trebale osigurati da se proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača pomoć isplaćuje na temelju sklopljenog ugovora. Budući da sve države članice nisu jednako organizirane u pogledu ponude na tržištu voća i povrća, primjereno je dopustiti nadležnim tijelima država članica da, ako je to opravdano, potporu isplate izravno proizvođačima.

(17)

Iznose potpore za neubiranje i zelenu berbu trebale bi utvrditi države članice po hektaru na razini kojom se ne obuhvaća više od 90 % maksimalnih iznosa za povlačenja s tržišta koji se primjenjuju na povlačenja za namjene koji nisu besplatna distribucija kako je utvrđeno u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 ili, za proizvode za koje nije utvrđen iznos u tom Prilogu, u ovoj Uredbi. Za rajčice za konzumaciju u svježem obliku iznos koji države članice trebaju uzeti u obzir trebao bi biti onaj utvrđen u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 za razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja. Za neubiranje bi trebala biti dodijeljena potpora i ako se komercijalna proizvodnja uzima s predmetnog područja proizvodnje tijekom normalnog ciklusa proizvodnje.

(18)

Organizacije proizvođača koncentriraju ponudu i mogu djelovati brže od proizvođača koji nisu članovi tih organizacija kada se suoče s većim količinama s trenutačnim učinkom na tržište. Stoga je u pogledu proizvođača koji su članovi priznatih organizacija proizvođača, a u cilju povećanja učinkovitosti provedbe izvanrednih mjera potpore predviđenih ovom Uredbom i ubrzavanja stabilizacije tržišta, prikladno povećati financijsku pomoć Unije za povlačenja za namjene koje nisu besplatna distribucija na 75 % relevantnih maksimalnih iznosa utvrđenih za potporu za povlačenja za ostale namjene.

(19)	Kao i za povlačenja, financijska pomoć Unije za postupke neubiranja i zelene berbe trebala bi se proširiti na proizvođače koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača. Financijska pomoć trebala bi iznositi 50 % maksimalnih iznosa potpore utvrđenih za organizacije proizvođača.

(20)

S obzirom na velik broj proizvođača koji nisu članovi organizacije proizvođača te s obzirom na potrebu za provođenjem provjera koje su pouzdane, ali i izvedive, financijska pomoć Unije ne bi se trebala dodijeliti proizvođačima koji nisu članovi organizacije proizvođača za zelenu berbu voća i povrća za koje je već počela uobičajena berba niti za mjere neubiranja ako je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetnog područja proizvodnje tijekom normalnog ciklusa proizvodnje. U tom bi se kontekstu na proizvođače koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača, kao i na priznate organizacije proizvođača, trebale primjenjivati odgovarajuće odredbe iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011.

(21)

Za proizvođače koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača, financijsku pomoć Unije za postupke neubiranja i zelene berbe trebalo bi izravno isplaćivati nadležno tijelo države članice. To bi nadležno tijelo trebalo proizvođačima isplatiti odgovarajuće iznose u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011 i relevantnim nacionalnim pravilima i postupcima.

(22)

Kako bi se zajamčilo da se financijska pomoć Unije proizvođačima određenog voća i povrća upotrebljava u predviđene svrhe te kako bi se osigurala učinkovita uporaba proračuna Unije, države članice trebale bi provesti razumnu razinu provjera. Posebno bi se trebale provesti provjere dokumentacije i identiteta, fizičke provjere te provjere na licu mjesta kojima je obuhvaćena razumna količina proizvoda, područja, organizacija proizvođača i proizvođača koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača. Države članice trebale bi osigurati da se postupci povlačenja s tržišta, zelene berbe i neubiranja za rajčice odnose samo na sorte namijenjene konzumaciji u svježem obliku.

(23)	Države članice trebale bi redovito obavještavati Komisiju o postupcima koje su provele organizacije proizvođača i proizvođači koji nisu članovi takvih organizacija.

(24)	Kako bi imala trenutačan učinak na tržište i pridonijela stabilizaciji cijena, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan njezina objavljivanja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za privremene izvanredne mjere potpore Unije koja se dodjeljuje organizacijama proizvođača iz sektora voća i povrća priznatima u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i proizvođačima koji nisu članovi tih organizacija.

Tim su privremenim izvanrednim mjerama potpore Unije obuhvaćeni postupci povlačenja, neubiranja i zelene berbe.

2. Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se za sljedeće proizvode iz sektora voća i povrća namijenjene konzumaciji u svježem obliku:

(a)	rajčice oznake KN 0702 00 00;

(b)	mrkva oznake KN 0706 10 00;

(c)	kupus oznake KN 0704 90 10;

(d)	slatke paprike oznake KN 0709 60 10;

(e)	cvjetača i brokula oznake KN 0704 10 00;

(f)	krastavci oznake KN 0707 00 05;

(g)	mali krastavci za kiseljenje oznake KN 0707 00 90;

(h)	gljive roda Agaricus oznake KN 0709 51 00;

(i)	jabuke oznake KN 0808 10;

(j)	kruške oznake KN 0808 30;

(k)	šljive oznake KN 0809 40 05;

(l)	jagodasto voće oznaka KN 0810 20, 0810 30 i 0810 40;

(m)	svježe stolno grožđe oznake KN 0806 10 10;

(n)	kivi oznake KN 0810 50 00;

(o)	slatke naranče oznake KN 0805 10 20;

(p)	klementine oznake KN 0805 20 10;

(q)	mandarine (uključujući tangerine i satsuma mandarine), mandarine sorte wilking i slični hibridi agruma oznaka KN 0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70 i 0805 20 90.

3. Potporom iz stavka 1. obuhvaćene su aktivnosti provedene u razdoblju od 30. rujna 2014. do datuma kada se količine utvrđene u članku 2. stavku 1. iscrpe u svakoj dotičnoj državi članici ili do 31. prosinca 2014., ovisno o tome koji datum nastupi ranije.

Članak 2.

Dodjela maksimalnih količina državama članicama

1. Potpora iz članka 1. stavka 1. stavlja se na raspolaganje državama članicama za količine proizvoda navedene u Prilogu I.

Ta je potpora dostupna i u svim državama članicama za postupke povlačenja s tržišta, zelene berbe ili neubiranja u odnosu na jedan ili više proizvoda iz članka 1. stavka 2. kako odluči država članica, pod uvjetom da dodatna količina o kojoj je riječ ne prelazi 3 000 tona po državi članici.

2. U odnosu na količine po državi članici utvrđene u stavku 1. države članice za svaki proizvod ili grupu proizvoda mogu odrediti količine za povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju i povlačenje s tržišta za namjene koje nisu besplatna distribucija te odgovarajuću površinu za zelenu berbu i neubiranje.

3. Države članice do 31. listopada 2014. mogu odlučiti ne iskoristiti količinu od 3 000 tona ili njen dio. Komisiju moraju obavijestiti o svim neiskorištenim količinama do 31. listopada 2014. Od trenutka te obavijesti, postupci provedeni u toj državi članici neće biti prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe.

Članak 3.

Dodjeljivanje količina proizvođačima

Države članice količine iz članka 2. dodjeljuju organizacijama proizvođača i proizvođačima koji nisu članovi organizacije proizvođača prema redoslijedu zaprimanja prijava.

Međutim, države članice mogu odlučiti uspostaviti drukčiji sustav za dodjelu količina, pod uvjetom da se uspostavljeni sustav temelji na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. U tu svrhu države članice mogu uzeti u obzir veličinu učinka ruske zabrane uvoza na dotične proizvođače

Članak 4.

Financijska pomoć za povlačenje s tržišta namijenjena organizacijama proizvođača

1. Financijska pomoć Unije dodjeljuje se za povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju u skladu s člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te za druge namjene koje nisu besplatna distribucija, u pogledu proizvoda iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe te tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

2. Gornja granica od 5 % iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 79. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 ne primjenjuje se u pogledu proizvoda iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe ako su ti proizvodi povučeni tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

3. Za proizvode iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, koji nisu navedeni u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011, maksimalni iznosi potpore odgovaraju onima utvrđenima u Prilogu II. ovoj Uredbi.

4. Maksimalni iznos za rajčice jest iznos utvrđen u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 za razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja.

5. Odstupajući od članka 34. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, financijska pomoć Unije za povlačenja s tržišta za namjene koje nisu besplatna distribucija iznosi 75 % maksimalnih iznosa potpore za ostale namjene iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 i Priloga II. ovoj Uredbi.

6. Financijska pomoć Unije iz stavka 1. dostupna je organizacijama proizvođača čak i ako u njihovim operativnim programima te nacionalnim strategijama država članica nisu predviđeni takvi postupci povlačenja s tržišta. Članak 32. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članak 55. stavak 4. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 ne primjenjuje se u odnosu na financijsku pomoć Unije na temelju ovog članka.

7. Financijska pomoć Unije iz stavka 1. ne uzima se u obzir za potrebe izračuna gornjih granica iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

8. Gornja granica od jedne trećine rashoda iz članka 33. stavka 3. četvrtog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013 i maksimalna gornja granica od 25 % za povećanje operativnog fonda iz članka 66. stavka 3. točke (c) Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 ne primjenjuje se u pogledu rashoda nastalih zbog postupaka povlačenja proizvoda iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe ako su ti proizvodi povučeni tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

9. Rashodi nastali u skladu s ovim člankom dio su operativnog fonda organizacija proizvođača.

Članak 5.

Financijska pomoć za povlačenje s tržišta namijenjena proizvođačima koji nisu članovi organizacija proizvođača

1. Financijska pomoć Unije dodjeljuje se proizvođačima voća i povrća koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim člankom za sljedeće:

(a)	povlačenja s tržišta za besplatnu distribuciju iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(b)	povlačenja s tržišta za namjene koje nisu besplatna distribucija.

Za povlačenja s tržišta iz prvog podstavka točke (a), maksimalni iznosi financijske pomoći jesu iznosi utvrđeni u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 i Prilogu II. ovoj Uredbi.

Maksimalni iznos za rajčice jest iznos utvrđen u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 za razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja.

Za povlačenja s tržišta iz prvog podstavka točke (b), maksimalni iznosi financijske pomoći iznose 50 % iznosa utvrđenih u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 i Prilogu II. ovoj Uredbi.

Taj maksimalni iznos za rajčice iznosi 50 % iznosa utvrđenog u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 za razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja.

2. Financijska pomoć iz stavka 1. dostupna je za povlačenje proizvoda iz članka 1. stavka 2. ako su ti proizvodi povučeni tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3.

3. Proizvođači sklapaju ugovor s priznatom organizacijom proizvođača za cjelokupnu količinu koja se isporučuje na temelju ovog članka. Organizacije proizvođača prihvaćaju sve razumne zahtjeve od proizvođača koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača. Količine koje dostave proizvođači koji nisu članovi organizacije proizvođaču moraju biti u skladu s regionalnim prinosom i predmetnom površinom.

4. Proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača financijsku pomoć isplaćuje organizacija proizvođača s kojom su sklopili takav ugovor.

Iznose koji odgovaraju stvarnim troškovima koje je imala organizacija proizvođača zbog povlačenja predmetnih proizvoda zadržava organizacija proizvođača. Troškovi se dokazuju na temelju računa.

5. Države članice mogu, zbog opravdanih razloga poput ograničene razine organiziranosti proizvođača u predmetnoj državi članici, na nediskriminirajući način odobriti da proizvođač koji nije član priznate organizacije proizvođača nadležnom tijelu države članice dostavi obavijest umjesto da potpiše ugovor iz stavka 3. Za takvu se obavijest članak 78. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 primjenjuje mutatis mutandis. Količine koje dostave proizvođači koji nisu članovi organizacije proizvođaču moraju biti u skladu s regionalnim prinosom i predmetnom površinom.

U takvim slučajevima nadležno tijelo države članice isplaćuje financijsku pomoć Unije izravno proizvođaču. Države članice donose nova ili primjenjuju postojeća nacionalna pravila ili postupke u tu svrhu.

6. Ako se priznanje organizacije proizvođača suspendira u skladu s člankom 114. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, njezini članovi smatraju se proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača za potrebe ovog članka.

7. Uredba (EU) br. 1308/2013 i Provedbena uredba (EU) br. 543/2011 te članak 4. stavci 6. do 9. ove Uredbe primjenjuju se mutatis mutandis u pogledu ovog članka.

Članak 6.

Financijska pomoć organizacijama proizvođača za neubiranje i zelenu berbu

1. Financijska pomoć Unije dodjeljuje se za postupke neubiranja i zelene berbe obavljene u odnosu na proizvode iz članka 1. stavka 2. i tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3.

2. Potporom za zelenu berbu obuhvaćeni su samo proizvodi koji se fizički nalaze na poljima i koji su stvarno obrani u zelenoj berbi. Odstupajući od članka 85. stavka 4. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 države članice utvrđuju iznose potpore, koji uključuju financijsku pomoć Unije i doprinos organizacija proizvođača za neubiranje i zelenu berbu, po hektaru tako da ne prelaze 90 % iznosa utvrđenih za povlačenja s tržišta za namjene koje nisu besplatna distribucija iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 i iz Priloga II. ovoj Uredbi. Za rajčice taj iznos iznosi 90 % iznosa utvrđenog u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 za razdoblje od 1. studenoga do 31. svibnja za povlačenja s tržišta za namjene koje nisu besplatna distribucija.

Odstupajući od članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013, financijska pomoć Unije za neubiranje i zelenu berbu iznosi 75 % iznosa koje su utvrdile države članice u skladu s prvim podstavkom.

3. Odstupajući od članka 85. stavka 3. prvog podstavka Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011, mjere neubiranja iz članka 84. stavka 1. točke (b) te Uredbe mogu se, u odnosu na proizvode iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe i tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, poduzeti čak i kada je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetnog područja proizvodnje tijekom normalnog ciklusa proizvodnje. U takvim slučajevima iznosi potpore iz stavka 2. ovog članka razmjerno se smanjuju, uzimajući u obzir već ubranu proizvodnju koja se utvrđuje na temelju evidencije robe i financijskih izvještaja dotičnih organizacija proizvođača.

4. Financijska pomoć Unije odobrava se čak i ako u operativnim programima organizacija proizvođača te nacionalnim strategijama država članica nisu predviđeni takvi postupci. Članak 32. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članak 55. stavak 4. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 ne primjenjuje se u odnosu na financijsku pomoć Unije na temelju ovog članka.

5. Gornja granica od jedne trećine rashoda iz članka 33. stavka 3. četvrtog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013 i maksimalna gornja granica od 25 % za povećanje operativnog fonda iz članka 66. stavka 3. točke (c) Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 ne primjenjuje se u pogledu rashoda nastalih zbog mjera iz stavka 1. ovog članka tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, a koji se odnose na proizvode iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe.

6. Financijska pomoć Unije ne uzima se u obzir za potrebe izračuna gornjih granica iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

7. Rashodi nastali u skladu s ovim člankom dio su operativnog fonda organizacija proizvođača.

Članak 7.

Financijska pomoć za neubiranje i zelenu berbu namijenjena proizvođačima koji nisu članovi organizacija proizvođača

1. Financijska pomoć Unije dodjeljuje se proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača radi obavljanja postupaka neubiranja i zelene berbe proizvoda iz članka 1. stavka 2. i tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 3.

Odstupajući od članka 85. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, primjenjuje se sljedeće:

(a)	potporom za zelenu berbu obuhvaćeni su samo proizvodi koji se fizički nalaze na poljima, stvarno su podložni zelenoj berbi i za koje uobičajena berba još nije počela;

(b)	mjere neubiranja ne poduzimaju se ako je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetnog područja proizvodnje tijekom normalnog ciklusa proizvodnje;

(c)	zelena berba i neubiranje ni u kojem se slučaju ne smiju primjenjivati na isti proizvod i isto područje proizvodnje.

2. Financijska pomoć Unije za postupak neubiranja i zelene berbe iznosi 50 % iznosa koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 6. stavkom 2.

3. Proizvođači koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača dužni su na odgovarajući način obavijestiti nadležno tijelo države članice u skladu s detaljnim odredbama koje je donijela država članica u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

4. Ako se priznanje organizacije proizvođača suspendira u skladu s člankom 114. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, njezini članovi smatraju se proizvođačima koji nisu članovi priznate organizacije proizvođača za potrebe ovog članka.

5. Uredba (EU) br. 1308/2013 i Provedbena uredba (EU) br. 543/2011 primjenjuju se mutatis mutandis u pogledu ovog članka.

Članak 8.

Provjere postupaka povlačenja s tržišta, neubiranja i zelene berbe

1. Postupci povlačenja iz članaka 4. i 5. podliježu kontrolama prvog stupnja u skladu s člankom 108. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011. Međutim tim je kontrolama obuhvaćeno najmanje 10 % količine proizvoda povučenih s tržišta i najmanje 10 % organizacija proizvođača koji se koriste financijskom pomoći Unije iz članka 4. ove Uredbe.

Međutim za postupke povlačenja iz članka 5. stavka 5. provjerama prvog stupnja obuhvaćeno je 100 % količine povučenih proizvoda.

2. Postupci neubiranja i zelene berbe iz članaka 6. i 7. podliježu kontrolama i uvjetima predviđenima u članku 110. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, osim u pogledu uvjeta da u slučaju primjene odstupanja predviđenog člankom 6. stavkom 3. ove Uredbe nije provedena djelomična berba. Kontrolama je obuhvaćeno najmanje 25 % predmetnih područja proizvodnje.

Za postupke neubiranja i zelene berbe iz članka 7. kontrolama je obuhvaćeno 100 % predmetnih područja proizvodnje.

3. Postupci povlačenja iz članaka 4. i 5. podliježu kontrolama drugog stupnja u skladu s člankom 109. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011. Međutim kontrolama na licu mjesta obuhvaćeno je najmanje 40 % subjekata koji podliježu kontrolama prvog stupnja i najmanje 5 % količine proizvoda povučenih s tržišta.

4. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kontrole kako bi osigurale da postupcima povlačenja s tržišta, neubiranja i zelene berbe rajčica budu obuhvaćene samo one sorte koje su namijenjene konzumaciji u svježem obliku.

Članak 9.

Zahtjev za financijsku pomoć Unije i njezina isplatu

1. Organizacije proizvođača podnose zahtjev za isplatu financijske pomoći Unije iz članaka 4., 5. i 6. do 31. siječnja 2015.

2. Organizacije proizvođača podnose zahtjev za isplatu ukupne financijske pomoći Unije iz članaka 4. i 6. ove Uredbe u skladu s postupkom iz članka 72. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 do 31. siječnja 2015.

Međutim, ne primjenjuju se prvi stavak ni prva rečenica drugog stavka članka 72. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 kao ni gornja granica od 80 % prvotno odobrenog iznosa potpore u odnosu na operativni program utvrđen u trećem stavku tog članka.

3. Proizvođači koji nisu članovi priznatih organizacija proizvođača i koji nisu potpisali ugovor s priznatom organizacijom proizvođača do datuma iz stavka 1. sami podnose zahtjev nadležnim tijelima koja su imenovale države članice za isplatu financijske pomoći Unije za potrebe članaka 5. i 7.

4. Uz zahtjeve is stavaka 1., 2. i 3. treba priložiti popratnu dokumentaciju kojom se opravdava iznos financijske pomoći Unije te pisanu izjavu da podnositelj zahtjeva nije primio niti će primiti bilo kakvo dvostruko financiranje iz sredstava Unije ili nacionalnih sredstva ili naknadu u okviru police osiguranja u odnosu na postupke koji ispunjuju uvjete za financijsku pomoć Unije u skladu s ovom Uredbom.

Članak 10.

Obavijesti

1. Države članice obavješćuju Komisiju do 30. rujna 2014., 15. listopada 2014., 31. listopada 2014., 15. studenoga 2014., 30. studenoga 2014., 15. prosinca 2014., 31. prosinca 2014., 15. siječnja 2015., 31. siječnja 2015. i 15. veljače 2015. o sljedećim informacijama za svaki proizvod:

(a)	količinama povučenima radi besplatne distribucije;

(b)	količinama povučenima za namjene koje nisu besplatna distribucija;

(c)	odgovarajućoj površini za zelenu berbu i neubiranje;

(d)	ukupnim izdacima nastalima u vezi s količinama i površinama iz točkama (a), (b) i (c).

U obavijestima treba navesti samo one postupke koji su provedeni.

Za te obavijesti države članice koriste se obrascem utvrđenim u Prilogu III.

2. Pri pripravi prve obavijesti države članice obavješćuju Komisiju o iznosima potpore koje su utvrdile u skladu s člankom 79. stavkom 1. ili člankom 85. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 i člancima 4. i 5. ove Uredbe, koristeći se obrascima iz Priloga IV.

Članak 11.

Isplata financijske pomoći Unije

Rashodi država članica povezani s isplatama na temelju ove Uredbe prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije samo ako su nastali prije 30. lipnja 2015.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 932/2014 оd 29. kolovoza 2014. o utvrđivanju privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća i o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 913/2014 (SL L 259, 30.8.2014, str. 2.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađenog voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.).

PRILOG I.

Maksimalne količine proizvoda dodijeljene po državi članici u skladu s člankom 2. stavkom 1.

(u tonama)	Jabuke i kruške	Šljive, stolno grožđe i kivi	Rajčice, mrkva, slatke paprike, krastavci i mali krastavci za kiseljenje	Naranče, klementine i mandarine
Belgija	43 300	1 380	14 750	0
Njemačka	13 100	0	0	0
Grčka	5 100	28 475	750	10 750
Španjolska	8 700	6 900	20 400	58 600
Francuska	28 950	500	1 600	0
Hrvatska	1 050	0	0	7 900
Italija	35 805	38 845	0	2 620
Cipar	0	0	0	16 220
Litva	0	0	4 000	0
Mađarska	725	570	0	0
Nizozemska	22 200	0	6 800	0
Poljska	18 750	0	0	0
Portugal	4 120	225	0	0

PRILOG II.

Maksimalni iznosi potpore za povlačenja s tržišta za proizvode koji nisu navedeni u Prilogu XI. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011, u skladu s člancima 4., 5. i 6. ove Uredbe

Proizvod	Maksimalni iznos potpore (EUR/100 kg)
Proizvod	Besplatna distribucija	Ostale namjene
Mrkva	12,81	8,54
Kupus	5,81	3,88
Slatke paprike	44,4	30
Brokula	15,69	10,52
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje	24	16
Gljive	43,99	29,33
Šljive	34	20,4
Jagodasto voće	12,76	8,5
Svježe stolno grožđe	39,16	26,11
Kivi	29,69	19,79

PRILOG III.

Obrasci za obavijesti iz članka 10.

OBAVIJESTI O POVLAČENJU S TRŽIŠTA – BESPLATNA DISTRIBUCIJA

Država članica:

Obuhvaćeno razdoblje:

Datum:

Proizvod

Organizacije proizvođača

Proizvođači koji nisu članovi organizacije

Ukupne količine (t)

Ukupna financijska pomoć Unije (EUR)

Količine (t)

Financijska pomoć Unije (EUR)

Količine (t)

Financijska pomoć Unije (EUR)

povlačenje s tržišta

prijevoz

sortiranje i pakiranje

UKUPNO

povlačenje s tržišta

prijevoz

sortiranje i pakiranje

UKUPNO

(a)

(b)

(c)

(d)

(e) = (b) + (c) + (d)

(f)

(g)

(h)

(i)

(j) = (g) + (h) + (i)

(k) = (a) + (f)

(l) = (e) + (j)

Jabuke

Kruške

Ukupno jabuke i kruške

Rajčice

Mrkva

Slatke paprike

Krastavci i mali krastavci za kiseljenje

Ukupno povrće

Šljive

Svježe stolno grožđe

Kivi

Ukupno ostalo voće

Naranče

Klementine

Mandarine

Ukupno agrumi

Kupus

Cvjetača i brokula

Gljive

Jagodasto voće

Ukupno ostalo

UKUPNO

*	Za svaku obavijest treba popuniti jedan list u Excelu.

OBAVIJESTI O POVLAČENJU S TRŽIŠTA – OSTALE NAMJENE

Država članica:

Obuhvaćeno razdoblje:

Datum:

Proizvod

Organizacije proizvođača

Proizvođači koji nisu članovi organizacije

Ukupne količine (t)

Ukupna financijska pomoć Unije (EUR)

Količine

(t)

Financijska pomoć Unije

(u EUR)

Količine

(t)

Financijska pomoć Unije

(u EUR)

(a)

(b)

(c)

(d)

(e) = (a) + (c)

(f) = (b) + (d)

Jabuke

Kruške

Ukupno jabuke i kruške

Rajčice

Mrkva

Slatke paprike

Krastavci i mali krastavci za kiseljenje

Ukupno povrće

Šljive

Svježe stolno grožđe

Kivi

Ukupno ostalo voće

Naranče

Klementine

Mandarine

Ukupno agrumi

Kupus

Cvjetača i brokula

Gljive

Jagodasto voće

Ukupno ostalo

UKUPNO

*	Za svaku obavijest treba popuniti jedan list u Excelu.

OBAVIJEST O NEUBIRANJU I ZELENOJ BERBI

Država članica:

Obuhvaćeno razdoblje:

Datum:

Proizvod

Organizacije proizvođača

Proizvođači koji nisu članovi organizacije

Ukupno količine

(t)

Ukupna financijska pomoć Unije (EUR)

Površina

(ha)

Količine

(t)

Financijska pomoć Unije

(u EUR)

Površina

(ha)

Količine

(t)

Financijska pomoć Unije

(u EUR)

(a)

(b)

(c)

(d)

(e)

(f)

(g) = (b) + (e)

(h) = (c) + (f)

Jabuke

Kruške

Ukupno jabuke i kruške

Rajčice

Mrkva

Slatke paprike

Krastavci i mali krastavci za kiseljenje

Ukupno povrće

Šljive

Svježe stolno grožđe

Kivi

Ukupno ostalo voće

Naranče

Klementine

Mandarine

Ukupno agrumi

Kupus

Cvjetača i brokula

Gljive

Jagodasto voće

Ukupno ostalo

UKUPNO

*	Za svaku obavijest treba popuniti jedan list u Excelu.

PRILOG IV.

TABLICE KOJE TREBA POSLATI UZ PRVU OBAVIJEST U SKLADU S ČLANKOM 10. STAVKOM 1.

POVLAČENJE S TRŽIŠTA – OSTALE NAMJENE

Maksimalni iznosi potpore koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 79. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 i člancima 4. i 5. ove Uredbe

Država članica:

Datum:

Proizvod	Doprinos organizacije proizvođača (EUR/100 kg)	Financijska pomoć Unije (EUR/100 kg)
Jabuke
Kruške
Rajčice
Mrkva
Kupus
Slatke paprike
Cvjetača i brokula
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje
Gljive
Šljive
Jagodasto voće
Svježe stolno grožđe
Kivi
Naranče
Klementine
Mandarine

NEUBIRANJE I ZELENA BERBA

Maksimalni iznosi potpore koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 85. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 54/2011 i člankom 6. ove Uredbe

Država članica:

Datum:

Proizvod	Na otvorenom		Staklenik
Proizvod	Doprinos organizacije proizvođača (EUR/ha)	Financijska pomoć Unije (EUR/ha)	Doprinos organizacije proizvođača (EUR/ha)	Financijska pomoć Unije (EUR/ha)
Jabuke
Kruške
Rajčice
Mrkva
Kupus
Slatke paprike
Cvjetača i brokula
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje
Gljive
Šljive
Jagodasto voće
Svježe stolno grožđe
Kivi
Naranče
Klementine
Mandarine

30.9.2014

Službeni list Europske unije

L 284/53

ODLUKA KOMISIJE

od 3. srpnja 2014.

o državnoj pomoći SA.33927 (12/C) (ex 11/NN)

koju je provela Belgija – Sustav osiguranja za zaštitu udjela fizičkih osoba udjeličara u financijskim zadrugama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014)1021)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na francuskom i nizozemskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/686/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon poziva zainteresiranim stranama da dostave svoje primjedbe, u skladu s navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir dobivene odgovore,

budući da:

1. POSTUPAK

(1)

Dopisom od 7. studenoga 2011. Belgija je obavijestila Komisiju da je uvela program osiguranja („program osiguranja zadruga” ili „mjera”) za zaštitu udjela fizičkih osoba udjeličara u odobrenim zadružnim društvima koja podliježu nadzoru središnje banke Banque nationale de Belgique („BNB”) ili koja su uložila najmanje polovinu svoje imovine u instituciju koja podliježe takvom nadzoru („financijske zadruge”).

(2)

Dopisom od 6. prosinca 2011. Komisija je Belgiji naznačila da mjera potencijalno predstavlja nezakonitu državnu potporu (2) i pozvala ju je da se suzdrži od daljnjeg djelovanja u svrhu provedbe mjere. Komisija je pozvala Belgiju da joj priopći svoje primjedbe o prethodnim zaključcima Komisije, što je Belgija učinila dopisom od 22. prosinca 2011.

(3)

Odlukom od 3. travnja 2012. („odluka o pokretanju postupka”) Komisija je obavijestila Belgiju da je pokrenula postupak predviđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) u pogledu mjere i Belgiji je naložila da, u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) 659/1999 (3), obustavi ovu mjeru dok Komisija ne donese odluku o spojivosti predmetne potpore s unutarnjim tržištem. Komisija je od Belgije zatražila da smjesta prestane s djelovanjem u cilju nastavka provedbe programa osiguranja zadruga i da se suzdrži od plaćanja u okviru mjere. Odluka Komisije o pokretanju postupka – kojom je Komisija ujedno pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe u pogledu mjere – objavljena je u Službenom listu Europske unije (4).

(4)

Dopisima od 24. travnja 2012. i 31. svibnja 2012. Belgija je zatražila dodatni rok za odgovor na odluku o pokretanju postupka; Komisija na to nije imala primjedbi. Dopisom od 18. lipnja 2012. Belgija je poslala svoje primjedbe kao odgovor na odluku o pokretanju postupka u kojem je, među ostalim, priložila dopis guvernera BNB-a od 7. listopada 2011. naslovljen na belgijskog ministra financija.

(5)

Grupa Arco („ARCO”) (5) dostavila je 17. kolovoza 2012. svoje primjedbe u odgovoru na odluku o pokretanju postupka. Komisija je 29. kolovoza 2012. taj dokument proslijedila Belgiji i time je toj državi članici dala priliku da odgovori na primjedbe grupe ARCO. Belgija je, međutim, 16. listopada 2012. navela da neće iskoristiti tu mogućnost.

(6)	Komisija je postavila dopunska pitanja o mjeri, posebno 17. rujna 2012. i 24. srpnja 2013., na koja je Belgija odgovorila 5. prosinca 2012. i 20. rujna 2013.

2. PREGLED ČINJENICA

2.1. Nastanak prijavljene mjere

(7)	Institucija sustava osiguranja bila je povezana s mjerama spašavanja u jednom drugom predmetu državne potpore.

(8)

Dexia je 30. rujna 2008. najavila povećanje kapitala od 6,4 milijarde EUR, koje su upisali njezini postojeći dioničari (među kojima i ARCO) te belgijska, francuska i luksemburška tijela. Pred posebnim povjerenstvom belgijskog parlamenta koje je bilo zaduženo ispitati okolnosti razgradnje banke Dexia („povjerenstvo Dexia”) belgijski ministar financija koji je bio nadležan u vrijeme dodjele državne potpore banci Dexia 2008. objasnio je da je, nakon zahtjeva za intervenciju u korist grupe ARCO, već u rujnu/listopadu 2008. postojala politička odluka da se uspostavi sustav osiguranja za zadruge. Objašnjeno je da je, radi postizanje sporazuma o banci Dexia, Vlada istodobno morala donijeti odluku o grupi ARCO i društvu Ethias (6). Iz izjava sadašnjeg belgijskog ministra financija proizlazi da je obveza preuzeta 2008. da bi grupa ARCO pristala sudjelovati u spašavanju banke Dexia (7).

i. Priopćenja za tisak

(9)

Belgijska je vlada 10. listopada 2008. priopćenjem za tisak službe ministra financija objavila da je donijela sljedeću odluku:

—	povećati pokriće koje pruža postojeći sustav osiguranja depozita u pogledu kreditnih ustanova s 20 000 na 100 000 EUR,

—	uspostaviti sličan sustav za druge financijske proizvode (osobito za proizvode životnog osiguranja iz „grane 21” (8) i udjele financijskih zadruga) (9).

(10)

U zajedničkom priopćenju za tisak od 21. siječnja 2009. predsjednik Vlade i ministar financija potvrdili su obvezu koju je preuzela prethodna vlada (10) o uvođenju programa osiguranja zadruga (11). Istog je dana grupa ARCO na svojim internetskim stranicama objavila ovo priopćenje za tisak belgijske vlade. Suprotno tome, druge su se financijske zadruge distancirale od analogije između depozita i udjela u financijskim zadrugama, koja podupire sustav osiguranja zadruga (12).

ii. Zakonodavni postupak

(11)

Belgijski parlament izglasao je 15. listopada 2008. zakon (13) koji je omogućio belgijskoj vladi poduzimanje mjera u cilju promicanja financijske stabilnosti. Belgija je 14. studenoga 2008. (14) objavila Kraljevsku odluku kojom je iznos zaštićen sustavom osiguranja uloga u kreditnim ustanovama utvrđen na 100 000 EUR te je uveden sustav osiguranja sličan onome za proizvode životnog osiguranja iz „grane 21”. Odbor za financijsku stabilnost prethodno je donio 29. listopada 2008. pozitivno mišljenje o tom nacrtu Kraljevske odluke (15).

(12)

Belgija je 14. travnja 2009. (16) izmijenila zakon od 15. listopada 2008. da bi dopustila Vladi da putem Kraljevske odluke uspostavi sustav osiguranja uplaćenog kapitala za povrat fizičkim osobama udjeličarima njihova udjela u kapitalu financijskih zadružnih društava. Kraljevskom odlukom od 10. listopada 2011. (17) Belgija je izmijenila Kraljevsku odluku od 14. studenoga 2008. Kraljevska odluka od 10. listopada 2011. sadržava dodatne tehničke pojedinosti o sustavu osiguranja zadruga.

(13)

Guverner BNB-a napisao je 7. listopada 2011. tadašnjem ministru financija dopis u cilju davanja mišljenja o (nacrtu) Kraljevskoj odluci od 10. listopada 2011., što je potreban postupak na temelju zakona kojim se utvrđuje institucionalni status BNB-a (18). U tom pismu guverner primjećuje da Vlada može zakonito donijeti Kraljevsku odluku o sustavu osiguranja zadruga „u slučaju iznenadne krize na financijskim tržištima ili u slučaju ozbiljne prijetnje sistemske krize”. Guverner zaključuje da se čini da okolnosti odgovaraju takvim uvjetima i da bi sustav osiguranja zadruga omogućio smanjivanje posljedica takve krize (19). Istodobno se, međutim, izrazito susteže zauzeti stajalište o tome jesu li udjeli fizičkih osoba udjeličara u financijskim zadrugama ulozi po naravi (20). Navodi i da bi mjera mogla uzrokovati probleme usklađenosti s pravilima o državnim potporama (21) te izražava zabrinutost u pogledu neobveznosti sustava osiguranja zadruga, koja bi mogla dovesti do problema „nepovoljnog odabira” (22).

(14)

Sva tri zadružna društva grupe ARCO (ARCOFIN, ARCOPAR i ARCOPLUS) podnijela su 13. listopada 2011. zahtjev za pristupanje programu osiguranja zadruga. Belgijska vlada prihvatila je taj zahtjev Kraljevskom odlukom od 7. studenoga 2011. (23). U okviru tog zahtjeva ARCO je uplatio i doprinose u ukupnom iznosu od 2,05 milijuna EUR (24).

(15)	Glavne skupštine ARCOFIN-a, ARCOPAR-a i ARCOPLUS-a usvojile su 8. prosinca 2011. prijedlog njihovog upravnog odbora da pristupe dobrovoljnoj likvidaciji društava.

2.2. Direktiva 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita

(16)

Člankom 3. Direktive 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) svaku se državu članicu obvezuje da:

„[…] osigura unutar svog državnog područja uvođenje i službeno priznanje jednog ili više sustava osiguranja depozita. Osim u [određenim] situacijama […], nijedna odobrena kreditna institucija (26) u državi članici […], ne može primati depozite (27) ako nije član takvog sustava.”

(17)

Belgija je 1998. prenijela Direktivu 94/19/EZ u nacionalno pravo i uspostavila sustav osiguranja depozita koji pokriva sve depozite istog ulagača u slučaju neraspoloživosti. Belgijski sustav osiguranja depozita povjeren je fondu za osiguranje depozita. Kraljevskom odlukom od 14. studenoga 2008. Belgija je zatim osnovala „poseban fond za zaštitu depozita” koji pokriva naknadne inicijative Belgije (28).

(18)

Isprva je člankom 7. Direktive 94/19/EZ bilo predviđeno da svi depoziti istog ulagača trebaju biti pokriveni do iznosa od 20 000 EUR. Na sastanku od 7. listopada 2008. vijeće Ecofin-a prihvatilo je povećanje osiguranja depozita predviđenih u Direktivi 94/19/EZ. Prema njegovom priopćenju za tisak, bilo je potrebno da:

„sve države članice daju u početnom razdoblju od najmanje jedne godine osiguranje za depozite pojedinaca čiji je najmanji iznos 50 000 EUR, uzimajući na znanje da su brojne države članice odlučile taj najmanji iznos povećati na 100 000 EUR. Podupiremo namjeru Komisije da hitno predstavi primjereni prijedlog koji će promicati konvergenciju sustava osiguranja depozita” (29).

(19)	U pogledu pokrića, člankom 2. Direktive 94/19/EZ predviđeno je da se sustavima osiguranja ne štite instrumenti vlastitih sredstava kreditnih institucija (30).

(20)	Direktivom 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31) podignuta je razina osiguranja sustava osiguranja depozita (najprije na najmanje 50 000 EUR, potom načelno na najmanje 100 000 EUR i najviše na dan 31. prosinca 2010.).

(21)

Direktivom 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (32) predviđena je naknada štete za investitore u slučaju kad investicijsko poduzeće nije u stanju vratiti imovinu koja pripada nekom investitoru. Ta je naknada štete raspoloživa primjerice u slučaju prijevare ili nemara u poduzeću ili u slučaju pogreške ili problema u njezinim sustavima. Ipak, sustavi naknade štete za investitore ne pokrivaju rizike povezane s ulaganjem (na primjer kada investitor kupi dionice koje potom izgube na vrijednosti).

2.3. Belgijski zakonski okvir za zadružna društva

(22)

Belgijskim Zakonikom o trgovačkim društvima (33), a osobito njegovim člancima od 350. do 436., utvrđen je zakonski okvir zadružnih društava. Predviđeno je da zadružno društvo treba u svom statutu izabrati oblik „društva s ograničenom odgovornošću” (gubici dioničara ne mogu biti veći od njihovih uloga) ili „društva s neograničenom odgovornošću” (dioničari osobno odgovaraju za dugovanja društva i stoga mogu izgubiti više od iznosa njihovog ulaganja u kapital).

(23)

Belgijskim Zakonikom o trgovačkim društvima (a osobito njegovim člancima 362., 364., 366., 367. i 374.) dopuštena su određena ograničenja u pogledu prenosivosti udjela u zadružnom društvu. Udjeli u zadružnom društvu mogu se slobodno prenositi na druge udjeličare zadružnog društva, ali statut zadružnog društva može uvjetovati te prijenose. Prijenosi na treće osobe mogu biti izvršeni samo pod uvjetima i na osobe određene člankom 366. belgijskog Zakonika o trgovačkim društvima.

(24)

Belgijskim Zakonikom o trgovačkim društvima (članak 367.) predviđeno je i da udjeličari zadružnog društva imaju pravo odstupiti iz zadružnog društva samo u prvih šest mjeseci poslovne godine. Kada je to pravo ostvareno, člankom 374. belgijskog Zakonika o trgovačkim društvima predviđeno je da udjeličar ima pravo primiti onu vrijednost svojih udjela koja proizađe iz bilance poslovne godine.

(25)

Dok je belgijskim Zakonikom o trgovačkim društvima određen opći okvir za zadružna društva, Kraljevskom odlukom od 8. siječnja 1962. (34) utvrđeni su kriteriji za „odobrena zadružna društva” (35). Konkretno, odobreno zadružno društvo ne može u spekulativne svrhe odbiti učlanjenje udjeličara ili proglasiti njihovo isključivanje; svi udjeli u kapitalu društva bez obzira na njihovu vrijednost daju ista prava; svi udjeličari imaju jednako pravo glasa na godišnjim skupštinama dioničara (GSD); GSD treba odrediti članove upravnog odbora i revizore; operativni višak (dobiven nakon odbitka svih troškova) može biti dodijeljen udjeličarima samo razmjerno transakcijama koje su proveli s društvom, a dividenda na udjele u kapitalu ne smije prelaziti određeni postotak utvrđen Kraljevskom odlukom.

(26)	Člankom 21. belgijskog Poreznog zakonika predviđeno je da dividende odobrenih zadružnih društava budu oslobođene oporezivanja do određenog iznosa (36).

2.4. Opis mjere

(27)	Sustavom osiguranja zadruga pokriven je kapital (a ne eventualni dobitci) koji su uplatile fizičke osobe zadružnih društava u iznosu do 100 000 EUR.

(28)	Za razliku od onoga što je predviđeno u pogledu sustava osiguranja depozita za kreditne institucije, pristupanje sustavu osiguranja zadruga je neobvezno.

(29)

Ako financijske zadruge žele sudjelovati u sustavu osiguranja zadruga, trebaju to zatražiti od ministra financija. Vijeće ministara ima mjesec dana za odlučivanje o zahtjevu za sudjelovanje financijske zadruge u sustavu osiguranja zadruga te, ako je potrebno, utvrđuje određene uvjete. Ti uvjeti mogu uključivati:

(a)	obvezu rezerviranja budućih javnih ponuda institucionalnim dioničarima;

(b)	obvezu svih institucionalnih dioničara da ne povuku ni jednu dionicu niti iznos uplaćen u zadružno društvo te da ne odstupi kao dioničar, osim kroz prijenos dionica; i

(c)	najviše 4,5 % godišnje na kamate koje se isplaćuju dioničarima.

(30)

Kada je financijska zadruga zatražila pokriće osiguranjem, mora ostati u sustavu godinu dana. Nakon isteka tog roka, zadruga može okončati svoje sudjelovanje uz otkazni rok od tri mjeseca. Neće moći povratiti uplaćene doprinose u bilo kojem obliku. Ako zadruga odluči izaći iz sustava osiguranja zadruga, mora čekati tri godine prije nego što može u njemu iznova sudjelovati.

(31)	Mjera pokriva samo dionice zadruga koje su izdane prije stupanja na snagu Kraljevske odluke od 10. listopada 2011.

(32)	Sustav osiguranja zadruga namijenjen je dioničarima koji su fizičke osobe, a ne institucionalnim dioničarima financijskih zadruga.

(33)

Posebni fond za zaštitu financira se:

i.	godišnjim doprinosom koji iznosi 0,15 % zaštićenog iznosa (čiji su obveznici svi sudionici); i

ii.	jedinstvenom ulaznom naknadom koja iznosi 0,10 % zaštićenog iznosa (čiji su obveznici zadruge).

(34)

Osim toga, financijske zadruge mogu biti obvezne uplatiti posebnom fondu za zaštitu i doprinos za dobitke povezane s kotiranim dionicama koje drže. Taj doprinos može dosegnuti 10 % razlike između prodajne cijene dotičnih dionica (ili, ako nema prodaje u razdoblju od tri godine nakon prestanka sustava zaštite, srednjeg burzovnog tečaja pri zatvaranju dotične dionice tijekom razdoblja od 30 dana prije isteka treće godine) i referentne cijene koju su odredila tijela u vrijeme kada financijska zadruga pristupa sustavu osiguranja zadruga.

(35)	Posebni fond za zaštitu počinje izvršavati uplate ako je financijska zadruga u stečaju ili je tijelo financijskog nadzora obavijestilo navedeni fond da financijska zadruga više ne može isplatiti svoje dioničare koji se žele povući.

(36)

Ako posebni fond za zaštitu nema dovoljno sredstava za interveniranje, Caisse des dépôts et consignations, javno tijelo bez zakonskog statusa, predujmljuje potrebna sredstva. Ovisno o tome je li institucija u poteškoćama obvezna sudjelovati ili je riječ o financijskoj zadruzi, taj će predujam biti kasnije vraćen uz doznaku:

—	50 % godišnjih doprinosa čiji su obveznici institucije koje moraju sudjelovati,

—	posebnog godišnjeg doprinosa čiji su obveznici financijske zadruge (čije je sudjelovanje neobvezno).

(37)

Ako posebni fond za zaštitu intervenira, preuzima prava fizičkih osoba dioničara zadruge te dobiva isti status kao i drugi dioničari. Ovdje je riječ o razlici u odnosu na sustav osiguranja depozita za kreditne institucije, kojim je predviđeno da fond stekne jednak status kakav imaju drugi vjerovnici dotičnog društva.

2.5. Opis grupe ARCO

(38)	Isprva, grupa ARCO bila je dioničar Artesia Banking Corporation NV (dalje u tekstu „Artesia”), koja je držala 100 % banke BACOB i 82 % osiguravajućeg društva DVV. Nakon spajanja društva Artesia s bankom Dexia 2001. godine, ARCO je postao glavni dioničar banke Dexia s udjelom od gotovo 15 % (37).

(39)

ARCO je naziv grupe koja okuplja ARCOPAR, ARCOPLUS i ARCOFIN, sva odobrena zadružna društva (38). ARCO ima više od 800 000 članova, od kojih su 99 % fizičke osobe. Kapital koji drže dioničari fizičke osobe u društvima ARCOPAR, ARCOPLUS i ARCOFIN iznosi redom 1,3 milijarde EUR, 46 milijuna EUR i 140 milijuna EUR.

(40)	Društva ARCOPAR, ARCOPLUS i ARCOFIN svojim su statutima uređena kao društva s ograničenom odgovornošću (39).

(41)	Statuti triju poduzeća sadržavaju odredbe koje se odnose na dioničare koji žele odstupiti.

(42)

Statutom ARCOPAR-a određuje se da, na primjer, zadruga može ograničiti odstupanja ako je više od 10 % ukupnog plasiranog kapitala ili dioničara trebalo nestati tijekom iste poslovne godine (40). Udjeličar koji bi želio odstupiti iz ARCOPAR-a povratio bi svoj kapital. Udjeličari imatelji udjela kategorije A, B i C u ARCOPAR-u (41) imaju i pravo na pričuvu za udio u dobiti (42).

(43)	U članku 35. statuta ARCOPAR-a opisano je na što imaju pravo udjeličari u slučaju likvidacije. Ukratko, ako je nakon plaćanja dugovanja i doprinosa za socijalno osiguranje iznos pozitivan, udjeličari će biti isplaćeni (43).

(44)

Rizici povezani s investicijom u udjele grupe ARCO opisani su, primjerice, u prospektu ARCOPAR-a koji su odobrila belgijska tijela u lipnju 2008., a objavljen je pri transakciji na tržištu kapitala koja je provedena između 7. srpnja 2008. i 30. rujna 2008. U prospektu je jasno navedeno da je dobit banke Dexia predstavljala više od 69 % neto dobiti ARCOPAR-a za poslovne godine 2005./2006., 2006./2007. i 2007./2008. U prospektu je spomenut i rizik od masovnog odstupanja te je naglašeno da udjeličari u slučaju likvidacije mogu sve izgubiti. Istodobno, u godišnjim je izvještajima društva bilo jasno navedeno da je društvo ARCO povećalo svoju stopu zaduženosti zajmom uzetim radi ulaganja (44).

2.6. Razlozi za pokretanje postupka

(45)	U svojoj odluci o pokretanju postupka Komisija je prethodno zaključila da je prijavljena mjera zadovoljila četiri (kumulativna) kriterija u pogledu državne potpore te da dvoji da se mjera može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem.

(46)

Komisija je ocijenila da je mjera pripisiva Belgiji uzevši u obzir da je mjera financirana iz posebnog fonda za zaštitu. U tu je svrhu Komisija utvrdila da je belgijsko zakonodavstvo utvrđivalo doprinos koji sudionici moraju uplatiti u poseban fond za zaštitu i utvrđivalo je način na koji će se tim fondovima koristiti. Osim toga, Komisija je primijetila da bi Caisse des dépôts et consignations predujmljivala, ako bi to bilo potrebno, kapital u poseban fond za zaštitu. Komisija se pitala kako će novac biti vraćen Caisse des dépôts et consignations, jer nije bilo sigurno da su određene financijske zadruge imale dovoljno financijskih sredstava. Pitala se i je li neobveznost sudjelovanja financijskih zadruga sprečavala učinkovito refinanciranje posebnog fonda za zaštitu.

(47)

Komisija je zaključila da se financijske zadruge mogu smatrati poduzećima i da im je mjera davala selektivnu prednost. U pogledu selektivne prednosti, čini se da je program osiguranja zadruga pomogao zadrugama da privuku novi kapital ili da sačuvaju svoj postojeći kapital tako što je uvjerio postojeće udjeličare da se ne povuku iz financijske zadruge. Takva je zaštita bila posebno korisna u razdobljima financijske neizvjesnosti, poput onog između jeseni 2008. i dana donošenja Kraljevske odluke, kada su financijske zadruge bile učinkovito zaštićene od znatnih isplata zbog izlaska udjeličara.

(48)

Komisija je primijetila da je zaštita bila proširena i da Belgija nije uzimala u obzir financijsko zdravlje financijske zadruge kandidata u trenutku kada je odobravala njezin ulazak u sustav osiguranja zadruga. U primjeru grupe ARCO, financijskim je zadrugama odobravano pristupanje u sustav osiguranja zadruga premda su već bile nelikvidne i naposljetku su ubrzo započele postupak likvidacije.

(49)	Komisija je zaključila i da je mjera narušila tržišno natjecanje s obzirom na to da su financijske zadruge bile konkurenti na tržištu maloprodajnih investicijskih proizvoda na kojem su imale selektivnu prednost koju ostali sudionici na tržištu koji nude slične proizvode nisu imali.

(50)

Komisija je, uz to, ocijenila da je sustav osiguranja zadruga utjecao na trgovinu u Uniji. Naime, brojni međunarodni dobavljači investicijskih proizvoda prisutni su na belgijskom tržištu i ne mogu očekivati isti udjel u tržištu poput onoga koji može očuvati financijska zadruga zahvaljujući toj mjeri.

(51)

Komisija se pitala mogu li se financijske zadruge smatrati financijskim ustanovama i je li se taj čimbenik odrazio na primjenljivost Komunikacije o bankarstvu iz 2008. (45). Komisija je zaključila da, s obzirom na to da se čini da financijske zadruge nisu financijske ustanove u smislu Komunikacije o bankarstvu iz 2008., potporu treba ocjenjivati izravno u svjetlu Ugovora.

(52)

Konkretno, da bi bila spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, mjera mora biti nužna, prikladna i razmjerna. Komisija je dvojila o usklađenosti mjere s ova tri kumulativna kriterija. Pitala se je li zaštita udjeličara financijskih zadruga nužna da bi se izbjegli ozbiljni poremećaji u belgijskom gospodarstvu. U pogledu potencijalnih posrednih učinaka, Komisija je primijetila da je Belgija već bila uvela više mjera (poput povećanja pokrića u okviru sustava osiguranja depozita na 100 000 EUR i davanja državnih potpora u različitim oblicima za više banaka (rekapitalizacije, injekcije likvidnosti, mjere za spašavanje imovine umanjene vrijednosti i druge ad hoc mjere)). Stoga nije vidjela zašto bi, uz sve te mjere, trebalo zaštititi udjeličare financijskih zadruga.

(53)

Komisija se pitala je li prikladno zaštititi udjeličare financijskih zadruga. U tom pogledu, primijetila je da financijske zadruge nisu financijske ustanove i da zbog svoje veličine nemaju sistemsku važnost. Pozvala je Belgiju da objasni kojim su kanalima investicijski gubitci koje su pretrpjeli, na primjer, i ulagači u zajedničke investicijske fondove mogli imati veće negativne posredne učinke na belgijsko gospodarstvo.

(54)

Naposljetku, Komisija je dvojila o razmjernosti mjere. Prvo, Komisija nije držala izvjesnim da bi financijske zadruge u zamjenu za osiguranje uplatile primjerenu naknadu. Drugo, Komisija je primijetila da je sloboda pristupanja u sustav, zajedno s nepostojanjem kontrole održivosti u ulaznoj proceduri koju je predvidjela Belgija, pretpostavljala da financijske zadruge imaju interes pristupiti tek kad budu sigurne da će osiguranje biti izvršeno. To bi moglo dovesti do stanja u kojima bi se korisnici mogli koristiti osiguranjem, a da pritom izbjegavaju za njega platiti. Naposljetku, Komisija se pitala bi li režim osiguranja zadruga nepropisno narušio tržišno natjecanje s obzirom na to da dioničari konkurentskih društava nisu zaštićeni, što financijskim zadrugama olakšava pristup kapitalu i povećava njihov ukupan udjel na maloprodajnom tržištu investicijskih proizvoda.

3. PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA NA ODLUKU O POKRETANJU POSTUPKA

3.1. Primjedbe grupe ARCO

(55)

Prema grupi ARCO, belgijska su tijela 10. listopada 2008. odlučila i najavila uspostaviti sustav osiguranja zadruga koji je bio dio većeg paketa (povećanje osiguranja depozita za štedne depozite kreditnih institucija na 100 000 EUR, proširenje sustava osiguranja na proizvode životnog osiguranja iz „grane 21” i na fizičke osobe udjeličare u financijskim zadrugama). Grupa ARCO tvrdila je da je odluka od 10. listopada 2008. izvršena Zakonom od 15. listopada 2008. i Kraljevskom odlukom od 14. studenoga 2008. u pogledu proizvoda iz grane 21 te Zakonom od 14. travnja 2009. i Kraljevskom odlukom od 10. listopada 2011. u pogledu potvrda o vrijednosnim papirima koje su izdale financijske zadruge.

(56)

Grupa ARCO istaknula je da sustav osiguranja zadruga nije državna potpora jer ne daje nikakvu selektivnu prednost financijskim zadrugama. Grupa ARCO rekla je i da je Komisija bila zaključila da režim osiguranja za proizvode osiguravajućih društava iz grane 21 ne sadržava nikakav element državne potpore jer su otvoreni za sva osiguravajuća društva te time nisu selektivni (46). Osim toga, grupa ARCO navodi činjenicu da je sustav osiguranja zadruga otvoren svim financijskim zadrugama pod istim uvjetima te, stoga, nije selektivan.

(57)

U skladu s primjedbama Belgije, grupa ARCO tvrdi da sve osobine udjela u financijskim zadrugama potvrđuju da zadovoljavaju iste potrebe klijenata kao i depoziti te da ih zakonodavac takvima smatra. Grupa ARCO istaknula je da se Belgija bojala efekta širenja. Da Belgija nije uvela sustav osiguranja zadruga, povjerenje investitora bilo bi narušeno i to bi moglo dovesti do panike u pogledu svih štednih proizvoda.

3.2. Primjedbe Belgije

(58)

Belgija je tvrdila da sustav osiguranja zadruga nije zadovoljavao sve kumulativne kriterije za državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora i stoga nije predstavljao državnu potporu. Konkretno, Belgija je potvrdila da nisu bila ispunjena tri kriterija za državne potpore. Ponajprije, Belgija je branila stajalište prema kojem je mjera predstavljala državnu potporu samo fizičkim osobama, a ne poduzećima. Zatim, Belgija je istaknula da mjera nije davala nikakvu selektivnu prednost financijskim zadrugama i naposljetku je potvrdila da mjera nije uzrokovala nikakvo narušavanje tržišnog natjecanja.

(59)

U pogledu argumenta prema kojem potpora nije u korist poduzeća, Belgija je navela da je uobičajeni sustav osiguranja depozita za kreditne institucije, uključujući i njegovo proširenje (odnosno sustav osiguranja zadruga) donesen primjenom i poštovanjem odluka Vijeća ECOFIN-a, izmijenjene Direktive 94/19/EZ i Direktive 97/9/EZ.

(60)

Belgija je branila stajalište prema kojem udjeli koje u financijskim zadrugama posjeduju fizičke osobe imaju osobine depozita, a ujedno se i stječu kao depoziti. Istaknula je sljedeće podatke:

i.	korisnici (fizičke osobe) sustava osiguranja zadruga zaslužuju istu zaštitu kao i deponenti kod drugih institucija u istom sektoru, koje su podvrgnute istoj kontroli;

ii.	zbog poreznih razloga, dividende koje isplaćuju financijske zadruge i kamate plaćene na depozite do utvrđenog iznosa izuzete su od plaćanja poreza na dohodak od pokretnina (47);

iii.	fizičke osobe udjeličari u financijskim zadrugama mogu upisati samo određen maksimalni iznos kapitala u skladu s odredbama statuta financijske zadruge;

iv.

udjeličari u financijskim zadrugama mogu istupiti iz društva samo u prvih šest mjeseci poslovne godine, a udjeličar koji želi odstupiti ne može očekivati dobitke zadruge razmjerno svojem sudjelovanju. Prema Belgiji, vrijednost udjela u zadruzi ne odražava vrijednost imovine povezane s financijskom zadrugom, a udjeli u financijskoj zadruzi općenito ne predstavljaju konkurenciju investicijskim proizvodima, nego jedino podcjelini proizvoda koji već upotrebljavaju državnu potporu (odnosno depoziti i životna osiguranja poput onih iz „grane 21”);

udjeli u financijskim zadrugama registrirani su, a njihova je prenosivost ograničena zakonom (48). Ne mogu se slobodno prodavati radi ostvarivanja dobitaka. Udjeličari u financijskim zadrugama imaju pravo samo na skromnu dividendu (izuzetu od oporezivanja) te na isplatu kada prestanu biti dioničari;

vi.	udjeli u financijskim zadrugama ne mogu se smatrati investicijom u udjele nekog društva ili poduzeća koje kotira na burzi;

vii.	udjeli u financijskim zadrugama ne mogu se smatrati rizičnom investicijom jer udjeličari financijskih zadruga ne mogu očekivati dobitke;

viii.

sustav osiguranja zadruga štiti samo udjele fizičkih osoba (za razliku od institucionalnih dioničara).

(61)

U pogledu nepostojanja selektivne prednosti, Belgija je ukazala da sustav osiguranja zadruga pokriva samo udjele u financijskim zadrugama koji su izdani prije 10. listopada 2011. Belgija je primijetila da se, nakon tog datuma, financijske zadruge više nisu mogle koristiti sustavom osiguranja za ulazak na tržište. Navela je i da grupa ARCO nije izdala niti jedan novi udjel od rujna 2008.

(62)

Belgija je jednako tako zanijekala činjenicu da bi sustav osiguranja zadruga mogao pomoći financijskim zadrugama da održe svoj postojeći kapital. Da bi poduprla taj argument, Belgija je izjavila da je priopćenje za tisak od 10. listopada 2008. bio tek prijedlog strateške inicijative u kojem su se usputno spominjale financijske zadruge. Prema Belgiji, priopćenje za tisak od 10. listopada 2008. nije predstavljalo detaljan sporazum koji je objavljen uz koordinaciju s popratnim priopćenjima za tisak financijskih zadruga. U tom pogledu, Belgija je napravila razliku između svog priopćenja i priopćenja britanskih tijela i društva Lloyds u predmetu Lloyds (49), a na koja se Komisija pozivala u odluci o pokretanju postupka. Belgija je zaključila da priopćenje za tisak od 10. listopada 2008. nije mjera koja može dati selektivnu prednost financijskim zadrugama. U pogledu sljedećeg priopćenja za tisak od 21. siječnja 2009., Belgija je ocijenila da je primjereno da grupa ARCO to priopćenje javnog tijela smjesta stavi na svoje internetske stranice, s obzirom na to da su financijske zadruge (među kojima je ARCO) tada pomno pratile taj predmet.

(63)

Belgija je naglasila činjenicu da bi Komisija trebala imati isti pristup kao u predmetu Ethias i da bi Komisija trebala zaključiti da sustav osiguranja zadruga nije selektivan. Belgija je naglasila i da je poseban status istinskih zadruga već priznao Europski sud u presudi Paint Graphos (50). Posebno je uputila na točku 61. te Odluke iz koje jasno proizlazi da se, uzevši u obzir njihove posebne osobine, načelno ne može smatrati da je činjenično i pravno stanje tih zadružnih društava usporedivo sa stanjem trgovačkih društava.

(64)

Belgija je dostavila i podatke o broju dioničara ARCO-a koji su napustili poduzeće od početka krize. Tijekom poslovnih godina koje su dovele do dobrovoljne likvidacije, broj udjeličara ARCO-a koji su zatražili isplatu svog kapitala iznosio je 9 764 u 2007./2008., 21 150 u 2008./2009. i 23 762 u 2010./2011.

(65)

U pogledu učinaka mjere na narušavanje tržišnog natjecanja, Belgija je rekla da je Komisija trebala u razumnoj mjeri objasniti koji su financijski proizvodi kojima su konkurirali udjeli u financijskim zadrugama, čak iako Belgija priznaje u okviru postupka o državnim potporama da Komisija nije obvezna dati detaljnu definiciju tržišta. U osnovi, Belgija je tvrdila da fizičke osobe udjeličari u financijskim zadrugama uživaju istu razinu zaštite kakvu uživaju investitori u sve slične proizvode depozita/štednje.

(66)

Belgija je objasnila i da sustav osiguranja zadruga služi ostvarenju istog cilja kao i Direktiva 94/19/EZ, odnosno zaštiti depozita štediša fizičkih osoba, očuvanju povjerenja deponenata i poboljšanju stabilnosti financijskih tržišta. Belgija ocjenjuje da sustavi osiguranja depozita drugih država članica pokrivaju ponekad i neklasične depozitne proizvode te je rekla da bi to Komisija trebala uzeti u obzir (51).

(67)

Belgija je naglasila i činjenicu da ako je Komisija trebala zaključiti da sustav osiguranja zadruga predstavlja državnu potporu, ta bi potpora trebala biti smatrana spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora. Ocijenila je da nije potrebno odrediti je li ARCO financijska institucija u smislu Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Prema Belgiji, ključno pitanje na koje bi Komisija trebala odgovoriti je predstavlja li sustav osiguranja zadruga prikladnu i nužnu intervenciju za sprečavanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu.

(68)	Belgija je branila stajalište prema kojem je mjera nužna, njezini učinci su ograničeni na nužni minimum, a postoje mehanizmi podjele financijskog tereta.

(69)	Prvo, Belgija je naglasila da je sustav osiguranja zadruga bio prikladan i nužan za umirivanje deponenata u Belgiji.

(70)

Belgija je priznala da je bilo teoretski moguće da institucije koje imaju zaštićene depozite u svojim bilancama mogu izvući neizravnu korist od postojanja takvih sustava zaštite, s obzirom na to da oni pridonose izbjegavanju bankovne panike. Međutim, objasnila je da su sustavi osiguranja depozita bili nužni za izbjegavanje bankovne panike i poremećaja financijskih tržišta. Belgija je naglasila i da je sustav osiguranja zadruga bio nužan da bi se izbjeglo smanjenje povjerenja koju javnost ima u belgijski financijski sustav. Činjenica da udjeli u zadrugama imaju temeljne osobine štednih proizvoda i da je više od polovine sredstava koja drže zadruge uloženo u banke ojačava njihove dodirne točke s depozitima te naglašava njihovu važnost za belgijski bankovni sustav. Nekontrolirano neplaćanje financijskih zadruga imalo bi efekt grude snijega na sve financijske institucije i na belgijsko gospodarstvo. Neprimjena iste razine zaštite na udjele u financijskim zadrugama kao na klasične depozite uzrokovala bi isti rizik kao i neprimjena zaštite depozita. To bi imalo velik utjecaj na povjerenje javnosti u sve depozitne proizvode u Belgiji i stvorilo bi sistemski rizik. Kako bi poduprla svoje argumente, Belgija je spomenula činjenicu da je broj udjeličara (fizičkih osoba) u financijskim zadrugama bio visok u odnosu na ukupno stanovništvo Belgije (52).

(71)	Belgija je oštro osporila i terminologiju kojom se Komisija koristila u svojoj Odluci o pokretanju postupka, osobito pojmove „capital instruments” (instrumenti kapitala) i „risk capital” (rizični kapital) koji su upotrijebljeni u uvodnoj izjavi 62., odnosno u bilješci 35.

(72)	Kako bi dokazala nužnost sustava osiguranja zadruga, Belgija je Komisiji dostavila dopise Odbora za financijsku stabilnost i guvernera BNB-a upućene ondašnjem ministru financija, od 29. listopada 2008. (53) i 7. listopada 2011. (54).

(73)

U pogledu spojivosti mjere s pravilima o državnoj potpori, Belgija upućuje prvo na Odluku Komisije o društvu Ethias. Prema njoj, Komisija je dopustila mjere u korist društva Ethias, osobito širenje sustava osiguranja depozita na proizvode iz „grane 21”, koje je smatrala prikladnima i nužnima za izbjegavanje ozbiljnog poremećaja u belgijskom gospodarstvu.

(74)

Drugo, Belgija je ponovila svoje stajalište da je mjera razmjerna. Financijske zadruge dijele teret, osobito kroz svoje doprinose posebnim fondovima za zaštitu. Belgija je ocijenila da je razina naknade za osiguranje bila razborita i slična doprinosima sustava osiguranja drugih zaštićenih institucija. Belgija je osporila činjenicu da je neobveznost sustava osiguranja mogla mjeru učiniti nerazmjernom.

(75)

Belgija je izjavila da kada bi Komisija ipak zaključila da je mjera državna potpora, tada bi trebala smatrati da se radi o potpori likvidaciji koja je spojiva s pravilima o državnoj pomoći. Belgija je navela da je u Kraljevskoj odluci od 7. studenog 2011. jasno određeno da u slučaju likvidacije zadruge posebni fond za zaštitu treba intervenirati i obeštetiti tek nakon što bude podnesen konačan likvidacijski nalog koji je odobrila generalna skupština dotičnih društava.

(76)	Belgija je branila i gledište prema kojem, budući da fizičke osobe nisu poduzeća, nalog Komisije za obustavu nije pokrivao plaćanja u njihovu korist nakon likvidacije ARCO-a.

(77)	Uz to, Belgija je Komisiji podnijela dopunske primjedbe u bilješci od 18. ožujka 2014., nakon zadanog roka.

(78)	Belgija ocjenjuje da Komisija nije mogla zabraniti izvršenje osiguranja danih fizičkim osobama udjeličarima. Nije mogla zahtijevati od države da obustavi plaćanja za sustav osiguranja zadruga niti povratiti uplate u navedeni sustav koje su izvršene u korist fizičkih osoba udjeličara.

(79)	Naime, fizičke osobe udjeličari nisu poduzeća u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, a izvršenje osiguranja u korist fizičkih osoba udjeličara ne bi imalo nikakva utjecaja na ARCO ili na izglede države Belgije da povrati potpore kojima su se koristila ova društva.

4. OCJENJIVANJE MJERE

4.1. Korisnik mjere

(80)

U uvodnom dijelu, Komisija prije svega podsjeća da je u uvodnoj izjavi 18. odluke o pokretanju postupka potvrdila kako sustav osiguranja zadruga djeluje u korist financijskih zadruga. Međutim, dublji uvod u kronologiju i značajke mjere doveo je do zaključka da je ARCO bio jedini istinski korisnik mjere, kako je opisano u ovom odjeljku.

(81)	U ovom slučaju, Komisija napominje da postoji velika razlika između ARCO-a i ostalih financijskih zadruga koje potencijalno mogu imati koristi od sustava osiguranja zadruga.

(82)	Iz opisa činjenica (55) jasno proizlazi da je sustav osiguranja zadruga od početka bio izrađen po mjeri ARCO-a koji je doživio teškoće zbog ulaganja u banku Dexia. ARCO je naposljetku bio jedina financijska zadruga koja je zatražila sudjelovanje u mjeri.

(83)

Kada je riječ o drugim financijskim zadrugama, Komisija napominje da prihvaćanje sustava osiguranja zadruga nije obvezno, da je Savjet ministara mogao odlučiti o prihvaćanju ili neprihvaćanju neke zadruge u sustav osiguranja zadruga i, u slučaju prihvaćanja, odlučiti o uvjetima, da nijedna druga financijska zadruga nije zatražila pridruživanje sustavu te da su se neke iz njega aktivno isključile. Komisija utvrđuje i da ni jedna druga financijska zadruga nije imala problema s ulaganjima u istoj mjeri u kojoj ih je imao ARCO s bankom Dexia.

(84)	Slijedom toga, Komisija zaključuje da je istinski korisnik sustava osiguranja zadruga koji obavlja gospodarske djelatnosti upravo ARCO.

4.2. Najava i provedba mjere predstavljaju jednu te istu intervenciju

(85)

Komisija napominje da je Vlada odlučila o mjeri i objavila je 10. listopada 2008. (56). Jasno je da je belgijska vlada donijela odluku o tome kako će ARCO imati koristi od sustava osiguranja zadruga u trenutku kada je 2008. (57) mjera izrađena zbog banke Dexia. Iz drugog priopćenja za tisak od 21. siječnja 2009. proizašlo je više pojedinosti o toj mjeri. Tek je nakon toga počeo pravni prijenos obveze Vlade.

(86)	Komisija napominje kako formulacija i uporabljeni pojmovi („odlučeno”, „obveza”) u priopćenjima za tisak od 10. listopada 2008. i od 21. siječnja 2009. nedvosmisleno svjedoče o preuzetoj obvezi i opravdano dopuštaju pretpostavku da će se mjera provesti.

(87)	Priopćenja za tisak poslana su i službenim kanalima: priopćenje od 10. listopada 2008. poslale su službe ministra financija, dok je ono od 10. siječnja 2009. poslano u ime premijera i ministra financija. Ponovljena slanja tih priopćenja novinarima ojačalo je njihovu skrivenu poruku.

(88)

Komisija napominje kako je već u trenutku slanja priopćenja novinarima 10. listopada 2008. bilo jasno da sustav osiguranja zadruga predstavlja produžetak sustava osiguranja depozita. U priopćenju od 21. siječnja 2009., pak, nalaze se druge tehničke pojedinosti. Čim je priopćenje bilo objavljeno, ARCO ga je objavio i na svojim internetskim stranicama s očiglednom ciljem umirivanja svojih fizičkih osoba udjeličara. Povrh toga, Komisija utvrđuje sukladnost mjere tijekom vremena, s obzirom na to da se nije bitno promijenila između prvobitne najave 10. listopada 2008. i proglašenja konačne Kraljevske odluke.

(89)

U svojoj presudi od 19. ožujka 2013. u spojenim predmetima C-399/10 P i C-401/10 P (58) Sud je potvrdio da se najava mjere i njezina stvarna konačna provedba može smatrati jednom jedinom intervencijom gledajući njihovu kronologiju i krajnji cilj te situaciju poduzeća u trenutku takve intervencije. Isto tako, kad je riječ o predmetnoj mjeri, Belgija je donijela i 10. listopada 2008. objavila mjeru koja je provedena kasnije, s istim ciljem i imajući u vidu prvobitnog ciljnog korisnika. Povrh toga, u svojim odlukama, Komisija je najavu i provedbu smatrala samo jednom mjerom i ocijenila da je ta mjera stvorila prednost od dana njezine najave (59). Naposljetku, belgijski ministar financija na funkciji u svibnju 2014. okvalificirao je predmetnu mjeru obvezom preuzetom 2008. (60).

(90)	Temeljem podataka navedenih u uvodnim izjavama 85.–89., Komisija zaključuje da se najava i provedba sustava osiguranja zadruga mora smatrati jednom te istom mjerom.

4.3. Postojanje potpore

(91)

Kako je navedeno u članku 107. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije „osim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(92)

Belgija i ARCO potvrđuju da bi Komisija trebala ispitati je li ARCO imao koristi od neke državne potpore pozivajući se na neku drugu njezinu odluku, onu koja se odnosi na Ethias (61). Međutim, pojam državne potpore je objektivni koncept definiran Ugovorom. Da bi se smatrala državnom potporom, neka mjera mora zadovoljiti sljedeća četiri (kumulativna) kriterija: mora i. je dodijeliti država ili mora proizlaziti iz državnih sredstava; ii. dati selektivnu prednost njezinu korisniku; iii. (potencijalno) narušavati tržišno natjecanje; i iv. utjecati na trgovinu među državama članicama.

(93)	Komisija je obvezna ocijeniti mjeru prema ova četiri kriterija (vidjeti uvodne izjave 94.–110.).

Državna sredstva

(94)	Komisija mora ocijeniti financira li se sustav osiguranja zadruga putem državnih sredstava i je li pripisiv državi.

(95)

Ovisno o stalnoj sudskoj praksi (62), sva novčana sredstva kojima se javna tijela zapravo mogu koristiti u svrhu potpore poduzećima, bez obzira na to je li država ili nije u stalnom posjedu tih sredstava, obuhvaćena su područjem primjene članka 107. stavka 1. Ugovora, iako ostaju pod stalnim nadzorom javnosti i stoga ostaju na raspolaganju nadležnim nacionalnim tijelima.

(96)

Državna potpora prisutna je posebno kada sredstva proizlaze iz naknada koje se uvode državnim zakonodavstvom i kada se njima upravlja i raspodjeljuje u skladu s odredbama navedenoga zakonodavstva, čak i kad njima upravljaju različite državne institucije. Status subjekta ili poduzeća koje dodjeljuje predmetnu potporu ne smatra se odlučujućim čimbenikom za primjenu pravila u području državnih potpora.

(97)

Kad je riječ o organizaciji sustava zaštite zadruga, Komisija napominje da belgijsko zakonodavstvo utvrđuje naknade koje sudionici moraju uplatiti kao i način korištenja tih sredstava. Slijedom toga, naknade koje ulaze u posebni zaštitni fond smatraju se državnim sredstvima, čak i ako dolaze iz privatnih izvora.

(98)

Povrh toga, ako je potrebno, depozitni i založni fond, kao javno tijelo, unaprijed uplaćuje tražena sredstva za financiranje isplata koje bi trebao isplatiti posebni zaštitni fond. U svakom slučaju, taj aspekt sustava zaštite zadruga predstavlja dovoljno konkretan gospodarski rizik obveza koje bi mogle opteretiti proračun države članice da bi on bio izglasan u svrhu uporabe državnih sredstava u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora (63).

(99)

Kad je riječ o pripisivosti mjere Belgiji, očigledno je da se sustav zaštite zadruga ne može prenijeti iz Direktive 94/19/EZ. Ona samo zahtijeva od država članica da uspostave sustav zaštite zadruga za depozite kreditnih institucija, a njezinim člankom 2. izričito se utvrđuje da su svi instrumenti koji bi mogli ući u definiciju vlastitih sredstava kreditnih institucija isključeni iz svih povrata putem sustava zaštite depozita. Odluči li neka država članica uspostaviti druge sustave vraćanja sredstava kojima se jamči za druge financijske proizvode, takva odluka ne proizlazi iz prava Europske unije, nego predstavlja inicijativu same države članice (64). Komisija napominje i da se Belgija poziva na sustav zaštite naknade štete za investitore, ali ta usporedba nije relevantna jer ti sustavi nisu namijenjeni pokrivanju rizika povezanih s ulaganjima. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., sustavi naknade štete za investitore osmišljeni su samo za slučajeve kada neko investicijsko poduzeće ne može vratiti sredstva koja pripadaju nekom ulagaču, na primjer, zbog neke prijevare ili problema u sustavima poduzeća.

Selektivna prednost

(100)

Komisija zaključuje da je sustav zaštite zadruga stvorio prednost za ARCO. Sud je prihvatio da poduzeća mogu steći prednost u obliku većeg pristupa kapitalu kada neka mjera koju poduzme država članica u korist ulagača ojača njihovu volju za ulaganjem novca u određenu cjelinu ciljanih ulaganja (65). U ovom slučaju, mjera je pomogla tijelima grupe ARCO da zadrže svoj postojeći kapital, pozivajući postojeće udjeličare zadruge da se ne povlače iz njih (66), što je stvorilo posebno veliku prednost uzevši u obzir osjetljivost tržišta tijekom razdoblja neposredno nakon propasti Lehman Brothers. ARCO je 21. siječnja 2009. na svojim internetskim stranicama objavio priopćenje za novinare belgijske vlade kojim umiruje svoje udjeličare, što jasno pokazuje kako je činjenica da može umiriti ulagače predstavlja veliku prednost za ARCO. S tim u vezi Komisija napominje da prospekt ARCOPAR-a objavljen u ljeto 2008. (67) spominje i rizik kojem bi se izložili udjeličari fizičke osobe koji bi izašli iz financijske zadruge (68) (69).

(101)

Mjera je očigledno i selektivna. Ponajprije zato što se primjenjuje samo na imatelje udjela u nekoj financijskoj zadruzi, a ne na vlasnike investicijskih proizvoda koje izdaju konkurentska poduzeća. Financijski sudionici koji su nudili sredstva na tržištu defenzivnih obveznica ili na novčanom tržištu ili pak zajedničke investicijske fondove sa zajamčenom glavnicom nisu, dakle, mogli ponuditi svojim klijentima slično jamstvo. Belgija potvrđuje da su udjeli u vlasništvu pojedinaca unutar financijskih zadruga po prirodi usporedivi s depozitima (70). Nekoliko elemenata koje je iznijela Belgija upućuje, međutim, na zadruge općenito, a ne na financijske zadruge. Povrh toga, opis udjela financijskih zadruga koji je dostavila Belgija ni u čemu se ne poziva na relevantne podatke poput rizika povezanih s ulaganjima u te instrumente (71), rizike koje depoziti nemaju.

(102)

Selektivna priroda mjere pokazuje se i pri usporedbi tretmana financijskih zadruga s tretmanom drugih nefinancijskih zadruga s odobrenjem za rad. Belgija se oslanja na presudu u predmetu Paint Graphos pri zauzimanju za poseban tretman koji imaju fizičke osobe udjeličari financijskih zadruga. Presuda u predmetu Paint Graphos sastoji se od prethodne odluke koja se odnosi na rješenje o zahtjevu za prethodnu odluku što ga je uputio neki talijanski sud, a koji je želio znati mogu li se porezne prednosti proizvođačkih i radničkih zadruga usporediti s državnom potporom u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U svojoj je Odluci Sud zaključio da se porezna prednost mora ocijeniti prema četiri kumulativna kriterija za dobivanje državnih potpora te se moraju dati detaljnije smjernice, napose o načinu procjene, ako bi takva porezna prednost predstavljala selektivnu prednost (72). Sud je potvrdio da se mora utvrditi i. može li se takva porezna prednost opravdati značajkama svojstvenima predmetnom poreznom sustavu (73); ii. postoje li prikladne procedure za kontrolu i nadzor (74); te iii. je li porezna prednost razmjerna i ne prelazi li granice potrebnoga (75).

(103)

Komisija smatra da se argumenti Belgije ne mogu prihvatiti zato što je priroda prednosti koju mjera daje kvalitativno drukčija od one koju je ispitao Sud u predmetu Paint Graphos. Mjera koju je uvela Belgija podrazumijeva davanje prednosti, a ne oslobađanje od poreza ili oslobađanje od plaćanja obveze. Slijedom toga, analiza u tri faze koju Sud provodi u svrhu procjene jesu li neke porezne prednosti ili oslobođenja od poreza selektivni, ne može se primijeniti na ovu mjeru.

(104)

U svakom slučaju, kad bi se sudska praksa iz predmeta Paint Graphos mogla primijeniti na predmetnu mjeru, njezini specifični elementi su takvi da bi ona i dalje bila selektivne naravi.

(105)

Komisija ponajprije napominje da se predmet Paint Graphos poziva na sve proizvođačke i radničke zadruge, a ne na relativno ograničeni podsektor poput financijskih zadruga. Ako se, prema tvrdnjama Belgije, poseban tretman mora rezervirati za „prave” zadruge, taj posebni tretman morao bi se primijeniti na sve zadruge s odobrenjem za rad. Jednostavna činjenica da je mjera ograničena na financijske zadruge od sada je dovoljna za utvrđivanje njezine selektivne naravi.

(106)

Nadalje, Komisija napominje da se, prema mišljenju Belgije, činilo kako financijske zadruge zaslužuju dodatne prednosti nakon 10. listopada 2008. Komisija napominje da su prije toga datuma, prijašnje zadruge s odobrenjem za rad dobile neki oblik povoljnog tretmana koji proizlazi iz njihova specifičnoga statusa, u obliku izuzeća od plaćanja poreza na dohodak od pokretnina (76). U okviru ove Odluke, Komisija se ne izjašnjava o tome je li porezna prednost prilagođena ili ne, nego procjenjuje da ništa ne opravdava naglo uvođenje dodatne kompenzacije ili zaštite u korist poduzeća sa statusom financijskih zadruga dana 10. listopada 2008.

(107)

Naposljetku, čak i kad bi Komisija morala provesti analizu potaknutu presudom u predmetu Paint Graphos, kako to preporučuje Belgija, ona procjenjuje da ništa ne opravdava davanje stopostotnog jamstva fizičkim osobama udjeličarima ARCO-a (to je dio i. u analizi presude o predmetu Paint Graphos) čiji su dijelovi bila društva s ograničenom odgovornošću. Uzevši u obzir prirodu tih društava, koja je određena općim belgijskim pravilima o pravu društava, fizičke osobe udjeličari ARCO-a trebali su biti svjesni činjenice da bi u slučaju likvidacije mogli izgubiti svoj cjelokupni kapital (77). Uostalom, zaštititi 100 % upisanog kapitala fizičkih osoba udjeličara financijskih zadruga nije razmjerna mjera (dio iii. analize presude o predmetu Paint Graphos) utoliko što bi mogla zaštiti te udjeličare od svih rizika, stvarajući tako neopravdanu prednost za poduzeća čiji su oni članovi (78).

Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu među državama članicama

(108)

Sustav zaštite zadruga pruža financijskim zadrugama prednost od koje nemaju koristi sudionici koji nude maloprodajne investicijske proizvode ni druge nefinancijske zadruge s odobrenjem za rad. Zahvaljujući mjeri, ARCO je mogao sačuvati svoj tržišni udio tijekom dužeg razdoblja. ARCO nije pretrpio odljev kapitala, osim tek kasnije i u mnogo manjoj mjeri od onoga što bi se dogodilo da nije bilo mjere. Slijedom toga, drugi sudionici, koji su se morali suočiti u tržišnom natjecanju oslanjajući se samo na vlastite rezultate i nisu mogli računati na sustav zaštite zadruga, nisu se mogli koristiti kapitalom koji bi im bio na raspolaganju za ulaganje. Sustav osiguranja zadruga stoga narušava tržišno natjecanje (79).

(109)

Kada neka država članica dodijeli potporu određenom poduzeću, unutarnja predmetna djelatnost može se zadržati ili se, posljedično tome, razviti tako da se mogućnosti (dodatnog) izlaska na tržište poduzeća osnovanih u drugim državama članicama smanje (80). Uzevši u obzir veliki broj međunarodnih dobavljača investicijskih proizvoda prisutnih na belgijskom tržištu, mjera nedvojbeno ima učinak na trgovinu u cijeloj Europskoj uniji.

Zaključak

(110)

Temeljem analize provedene u uvodnim izjavama 91.–109., Komisija zaključuje da sustav osiguranja zadruga koji pomoć traži iz državnih sredstava predstavlja selektivnu prednost za ARCO, narušava tržišno natjecanje i utječe na trgovinu unutar Europske unije te stoga ispunjava sve kriterije da ga se može smatrati državnom potporom. Svi ti elementi vrijedili su najkasnije do trenutka usvajanja Kraljevske odluke 10. listopada 2011., ali prednost koju je mjera stvorila postojala je već po najavi uvođenja mjere 10. listopada 2008. Ukupan iznos prednosti mora se uzeti u obzir tijekom ispitivanja sukladnosti potpore i, ako je potrebno, radi njezina oduzimanja od korisnika.

4.4. Spojivost potpore

(111)

Nakon što je utvrdila da sustav osiguranja zadruga predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, Komisija mora utvrditi može li se ta potpora smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(112)

Stavkom 1. članka 107. Ugovora utvrđeno je da je svaka potpora koju dodijeli država nespojiva s unutarnjim tržištem i stoga zabranjena, osim ako je Ugovorom drugačije predviđeno. Nadalje, stavcima 2. i 3. istoga članka utvrđene su dvije kategorije potpora spojivih s unutarnjim tržištem.

(113)

U članku 107. stavku 2. prvo su navedene kategorije državnih potpora na koje se automatski primjenjuje odstupanje od načela zabrane; sustav osiguranja zadruga ne spada niti u jednu od tih kategorija.

(114)

U članku 107. stavku 3. Ugovora zatim je navedeno više kategorija potpora koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem. Teoretski bi se mogla primijeniti točka (b) ili (c) tog stavka.

(115)

Što se tiče članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, Komisija je u smjernicama objasnila kako namjerava primijeniti izuzeće predviđeno tom odredbom na određene kategorije potpora. Ipak, primjećuje da mjera ne odgovara niti jednoj kategoriji potpora obuhvaćenih tim smjernicama. Štoviše, ni Belgija ni ARCO nisu dali ni najmanje naznake o postojanju cilja od zajedničkog interesa koji bi omogućio pozivanje na tu odredbu. Komisija bi stoga isključivo na osnovi članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora trebala ispitati eventualnu spojivost mjere.

(116)

Što se tiče članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, Komisija primjećuje da Belgija smatra da bi mjeru, ako Komisija zaključi da je sustavom osiguranja zadruga obuhvaćena državna potpora, trebalo ocijeniti u svijetlu te odredbe, što omogućuje proglašavanje potpore spojivom s unutarnjim tržištem ako je potrebna za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice.

(117)

Međutim, člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora zahtijeva se restriktivno tumačenje onoga što je potrebno smatrati ozbiljnim poremećajem u gospodarstvu neke države članice. Takav poremećaj mora utjecati na cjelokupno gospodarstvo dotične države članice, a ne samo na jednu njezinu regiju ili jedan dio njezina područja (81).

(118)

Budući da je financijska kriza prvi put dosegla svoj vrhunac u jesen 2008., Komisija je u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008. odlučila da se članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora može upotrebljavati za procjenu mjera poduzetih za otklanjanje poteškoća s kojima su suočene financijske ustanove (82).

(119)

Izvan financijskog sektora, Komisija je na osnovi članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora utvrdila i privremeni okvir Zajednice za državne potpore namijenjene poticanju pristupa financiranju u kontekstu aktualne gospodarske i financijske krize (83). Taj se okvir ipak ne primjenjuje na predmetnu mjeru. Naime, njegov je cilj realno gospodarstvo te državama članicama omogućuje da poduzmu primjerene mjere kako bi poboljšale pristup financiranju onim poduzećima koja su željela uložiti tijekom financijske krize, odnosno u vrijeme u kojem su banke rjeđe bile izvor financiranja. Problemi grupe ARCO nisu povezani s nedostatkom financiranja putem bankarskog sektora, već s imovinom (dionicama banke Dexia) čija je vrijednost padala. Nadalje, sustav osiguranja zadruga, kojim se osigurava 100 % pojedinog instrumenta iz pasive, ne spada niti u jednu kategoriju potpora iz točke 4.3. okvira.

(120)

Budući da financijske zadruge nisu financijske ustanove u smislu Komunikacije o bankarstvu iz 2008. (84), potporu je potrebno ocijeniti izravno u svijetlu Ugovora. Kako bi se zadovoljili opći kriteriji spojivosti utvrđeni člankom 107. stavkom 3. Ugovora, mjera mora biti usklađena sa sljedećim uvjetima (85):

(a) Primjerenost potpore : potpora mora biti dobro usmjerena kako bi se omogućilo učinkovito postizanje cilja, odnosno otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu, što nije slučaj ako predmetna mjera nije primjereno sredstvo za njihovo otklanjanje.

(b) Potreba : mjera mora svojim iznosom i svojim oblikom biti potrebna za ostvarenje cilja. Uz to, njezin iznos mora biti utvrđen kao minimum potreban za ostvarenje cilja, a njezin oblik najprimjereniji za otklanjanje poremećaja.

(c) Razmjernost : pozitivnim učincima mjere mora se na primjeren način kompenzirati narušavanje tržišnog natjecanja kako bi to narušavanje bilo ograničeno na minimum potreban za ostvarivanje ciljeva predviđenih mjerom.

(121)

Što se tiče primjerenosti ili neprimjerenosti mjere, Komisija primjećuje da je učinak financijskih zadruga u cjelokupnom gospodarstvu bitno drukčiji od one klasičnih banaka, koje su izložene bankovnoj panici. Kad bi svi deponenti neke banke odlučili istodobno povući svoj novac iz banke, banka bi u kratkom roku bila prisiljena prodati svu svoju nelikvidnu imovinu (pristupajući „žurnoj prodaji”), što bi imalo teške posljedice za zajmove realnom gospodarstvu i što bi moglo dovesti do spiralnog pada cijena imovine. S druge strane, financijske zadruge ne posuđuju realnom gospodarstvu. One imaju i pravo statutom ograničiti odstupanja udjeličara (86), na način da je u načelu moguće izbjeći svaku nepropisnu prodaju imovine. Taj potonji element pokazuje važnu razliku između depozita i udjela udjeličara uzevši u obzir njihove učinke na sustav.

(122)

S pravnog je stajališta jasno i da su udjeličari financijskih zadruga dioničari „društva s ograničenom odgovornošću”. Zbog takvog su položaja fizičke osobe udjeličari financijskih zadruga pravno izložene mogućnosti gubitka jednog dijela ili cijele svoje investicije. Uzevši u obzir taj statut, Komisija napominje i da guverner BNB-a nije potvrdio da se udjeli u financijskim zadrugama mogu izjednačiti sa štednim ulozima u nekoj kreditnoj ustanovi (87).

(123)

Komisija primjećuje i da se položaj fizičkih osoba udjeličara u financijskim zadrugama u „kaskadnoj strukturi” (88) u slučaju likvidacije ili stečaja tih pravnih osoba jako razlikuje od položaja vlasnika štednih depozita u kreditnoj ustanovi. Kreditne ustanove uređene su pravne osobe kod kojih regulatorno tijelo pazi da određeni iznos kapitala bude raspoloživ. Taj kapital omogućava apsorbiranje prvoga šoka u slučaju likvidacije ili stečaja. S druge strane, udjeličari financijskih zadruga nemaju nikakvu zaštitu te vrste. U slučaju likvidacije ili stečaja, oni su prvi na udaru.

(124)

Na osnovi argumenata iz uvodnih izjava 121.–123., Komisija zaključuje da se sustavom osiguranja zadruga jednostavno štite financijske zadruge i njihovi udjeličari fizičke osobe od posljedica njihovih prošlih investicija. Međutim, taj sustav nije primjerena mjera za izbjegavanje ozbiljnih poremećaja u belgijskom gospodarstvu.

(125)

Što se tiče postojanja ili nepostojanja potrebe za tom mjerom, Komisija podsjeća da je Belgija već poduzela važne mjere za sprečavanje poremećaja u svojem gospodarstvu. Već je uvela druge mjere za stabilizaciju financijskog sustava, a posebno banaka i drugih financijskih ustanova u koje su financijske zadruge ulagale. Belgijskim sustavom osiguranja depozita bili su zaštićeni depoziti do 100 000 EUR i Belgija je dokapitalizacijom, injekcijama likvidnosti, mjerama za spašavanje imovine umanjene vrijednosti i ad hoc mjerama pomogla bankama Fortis, KBC, Dexia i Ethias. Komisija zaključuje da nije bilo potrebno zaštititi određene fizičke osobe udjeličare u slučaju financijskih zadruga koje su, u konačnici, društva s ograničenom odgovornošću.

(126)

Što se tiče dopisa guvernera BNB-a koji je spomenula Belgija, Komisija napominje da se radi o dopisu iz listopada 2011., odnosno dopisu sastavljenom puno nakon 10. listopada 2008. kad je mjera najavljena te da se u tom dopisu ne spominje da je mjera bila potrebna kako bi se izbjegli ozbiljni poremećaji u belgijskom gospodarstvu, već samo da bi omogućila (89) ograničavanje negativnih učinaka (sistemske) krize. Što se tiče dopisa Odbora za financijsku stabilnost, Komisija primjećuje da se taj dopis poziva samo na povećanje pokrivenosti sustava osiguranja depozita i na uvođenje sustava osiguranja osiguravajućih proizvoda „grana 21”.

(127)

Što se tiče razmjernosti ili nerazmjernosti mjere, Komisija primjećuje da se načinom na koji je mjera osmišljena ne osigurava dostatna zaštita od štetnog odabira (90). Fakultativnom prirodom sustava osiguranja zadruga, u kombinaciji s očitim nedostatkom ispitivanja održivosti, potiče se pribjegavanje tom sustavu čim postane očigledno da će osiguranje biti provedeno. U jednom takvom scenariju korisnik može pribjeći osiguranju i istodobno u velikoj mjeri izbjeći plaćanje premija osiguranja do zadnjeg trenutka prije likvidacije.

(128)

Komisija procjenjuje i da se sustavom osiguranja zadruga nepropisno narušava normalno funkcioniranje tržišta. Mjera je grupi ARCO omogućila da zaštiti svoj položaj na maloprodajnom tržištu financijskih proizvoda, što je negativno utjecalo ili bi moglo negativno utjecati na dio tržišta i na rentabilnost konkurenata grupe ARCO koji se nisu mogli koristiti sustavom osiguranja zadruga.

(129)

Naposljetku, mjera se ne može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem jer nije niti primjerena, niti potrebna, niti razmjerna u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora i jer ne spada u područje primjene niti jedne druge odredbe kojom se uređuje spojivost državnih potpora s unutarnjim tržištem.

4.5. Izračun potpore

(130)

Pri izračunu pogodnosti za povrat od grupe ARCO, Komisija uzima u obzir sljedeće parametre i činjenice (91):

—	najveći iznos odljeva kapitala, utvrđen statutom grupe ARCO, koji čini 10 % ukupnog kapitala ili 10 % baze udjeličara (92),

—	činjenicu da su sustavom osiguranja zadruga obuhvaćene samo fizičke osobe udjeličari,

—

posebnu koncepciju sustava osiguranja zadruga koji je, s jedne strane, bio fakultativan i financijskim zadrugama ostavljao slobodu da u njemu sudjeluju ili ne, a s druge strane, bio otvoren čak i onim financijskim zadrugama koje su bile izložene povećanom riziku od stečaja ili likvidacije (u ovom slučaju, ubrzo nakon što su zadruge stekle pravo na zaštitu sustavom, glavne skupštine ARCOFIN-a, ARCOPAR-a i ARCOPLUS-a donijele su 8. prosinca 2011. prijedlog njihova upravnog odbora da pristupe dobrovoljnoj likvidaciji društava),

—

činjenicu da se ARCO, puno prije nego što je ušao u postupak dobrovoljne likvidacije, već nalazio u kritičnoj financijskoj situaciji jer je, kao što je napomenuto u uvodnim izjavama 38., 44. i 82., uložio značajna sredstva u dionice banke Dexia koju su, u jesen 2008., od stečaja trebale spasiti države Belgija, Francuska i Luksemburg, zbog čega je svaki značajniji pad vrijednosti dionica banke Dexia nastavio štetiti financijskom položaju grupe ARCO, posebno zato što je potonja financirala svoje sudjelovanje u spašavanju banke Dexia preuzimanjem dijela njezina duga, i

—	činjenicu da je ARCO 2011. platio ulaznu naknadu („pravo ulaza”) i godišnju premiju osiguranja.

(131)

Pogodnost koju je dobio ARCO bila je zaštita od odljeva kapitala, koji bi mogao spriječiti samo primjenom odredbi svojeg statuta jednom nakon što odljev kapitala dosegne plafon od 10 % (93) kapitala ili 10 % baze udjeličara. Do odljeva kapitala ili odstupanja udjeličara tog opsega moglo bi doći čim bi ARCO postao prezadužen ili ušao u postupak stečaja ili likvidacije, bilo objektivno bilo – na subjektivniji način kao u određenim drugim slučajevima masovnih povlačenja depozita (94) – čim bi njegovi udjeličari smatrali da više ne predstavlja sigurnu investiciju, primjerice zbog svoje jake izloženosti financijskoj situaciji i tržišnoj vrijednosti banke Dexia.

(132)

Komisija je pri izračunu pogodnosti koju je ARCO ostvario primijenila prudencijalni pristup (95), uzevši u obzir potencijalni odljev kapitala u samo jednom, a ne u više razdoblja u godini. Postupajući na taj način, rezultat izračuna trebao bi odražavati minimalni učinak sustava osiguranja zadruga, dok je u stvarnosti sustav osiguranja grupi ARCO i u više navrata mogao omogućiti da izbjegne odljev kapitala ili odstupanja udjeličara do dozvoljenog maksimuma. Statut grupe ARCO omogućio je zadruzi da spriječi odljev kapitala bilo nakon povlačenja 10 % kapitala ili nakon odstupanja 10 % udjeličara. Kako bi izračunala iznos potpore, Komisija pretpostavlja da bi ARCO izabrao najučinkovitiju opciju, odnosno onu koja bi mu omogućila da zadrži najvišu razinu kapitala. Za opciju povezanu s odstupanjem udjeličara Komisija će se osloniti na najmanji broj fizičkih osoba udjeličara tijekom razdoblja u kojem je pogodnost nastala (od 10. listopada 2008.), što predstavlja drugu prudencijalnu hipotezu, a tim će udjeličarima pripisati prosječni udio u kapitalu tijekom dotične godine. Za opciju povezanu s odljevom kapitala Komisija će se osloniti i na godinu tijekom koje je kapital bio najniži.

(133)

Komisija uzima u obzir i činjenicu da je pogodnost dobivena mjerom djelomično smanjena jer je ARCO, koji se sastoji od tri pravne osobe, odnosno ARCOPAR-a, ARCOFIN-a i ARCOPLUS-a, morao platiti jedinstvenu ulaznu naknadu i premiju osiguranja za jednu godinu, čak i ako su ta plaćanja dospjela tek u jesen 2011., odnosno upravo prije nego što je ARCO pokrenuo postupak dobrovoljne likvidacije.

(134)

Pogodnost koja proizlazi iz mjere stoga je najniži iznos dobiven primjenom sljedeća dva izračuna: (a) 10 % kapitala tijekom godine u kojoj je kapital bio najniži, za razdoblje između 10. listopada 2008. i 8. prosinca 2011., umanjen za ukupni iznos već plaćenih premija; i (b) 10 % najmanjeg broja udjeličara u razdoblju između 10. listopada 2008. i 8. prosinca 2011., pomnožen s prosječnim udjelom u kapitalu svakog udjeličara u tijeku iste godine i umanjen za ukupni iznos već plaćenih premija.

(135)

Apsolutno gledajući, vjerojatnost da će ulagači povući svoj kapital raste s vremenom, što otežava izračun kamate koja se mora platiti za primljenu pogodnost. Kako bi osigurala eliminiranje cjelokupne pogodnosti koju je primio ARCO, a državi članici istodobno omogućila da se koristi operativnom metodom za izračun kamatne stope primjenjive na povrat (96), Komisija smatra da je cjelokupna pogodnost bila potpuno dostupna najmanje od 8. prosinca 2011. te zahtijeva plaćanje kamata na iznose za povrat od 8. prosinca 2011. do njihova stvarnog povrata.

(136)

Kako bi mogla provjeriti izračun potpore, Komisija od Belgije traži da joj dostavi popis s brojem udjeličara ARCOPAR-a, ARCOFIN-a i ARCOPLUS-a, upisanih krajem svake godine, za razdoblje između 10. listopada 2008. i 8. prosinca 2011.

(137)

U dodatnim primjedbama predočenima više od godinu i pol nakon isteka roka za predaju primjedaba na odluku o pokretanju postupka, belgijska tijela u osnovi ne donose nikakve nove elemente. Ona tvrde da Komisija ne može zabraniti provedbu osiguranja dodijeljenih fizičkim osobama udjeličarima. Komisija državi ne može izričito narediti da obustavi sva plaćanja na ime sustava osiguranja zadruga niti da povrati iznose plaćene na ime tog sustava u korist fizičkih osoba udjeličara.

(138)

Na osnovi tih primjedaba, belgijska tijela podsjećaju da fizičke osobe udjeličari nisu poduzeća u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i procjenjuju da provedba osiguranja u korist fizičkih osoba udjeličara ne bi ni na koji način utjecala na ARCO ili na izglede države Belgije da dobije povrat potpore.

(139)

U svom odgovoru Komisija napominje da su iznosi čiji se povrat nalaže ovom Odlukom u stvari potpora u korist grupe ARCO.

(140)

Naglašava da je, primjenom članka 108. stavka 2. Ugovora, tvrdnja da je potpora koju dodjeli država nespojiva s unutarnjim tržištem dovoljna da se opravda nalog državi da ukine tu potporu (97). Belgijska tijela ne bi stoga mogla tvrditi da je zabrana provedbe osiguranja koje je okvalificirano kao nespojiva potpora suprotno pravu Unije.

(141)

Belgijska su tijela stoga trebala poštovati nalog iz odluke o pokretanju postupka da se obustavi svaka provedba predmetne mjere, što znači da nikakvo plaćanje nije trebalo biti izvršeno.

(142)

Stoga je opravdano i da se Belgija nastavi suzdržavati od svakog plaćanja u pogledu mjere potpore.

Zaključak

(143)

Komisija tvrdi da sustav osiguranja zadruga predstavlja državnu potporu u korist ARCOPAR-a, ARCOFIN-a i ARCOPLUS-a koju je Belgija nezakonito provela kršenjem članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Stoga Belgija mora povući zakonski propis na kojem se zasniva sustav osiguranja zadruga (posebno zakon od 14. travnja 2009. i Kraljevsku odluku od 10. listopada 2011.) i od ARCOPAR-a, ARCOFIN-a i ARCOPLUS-a dobiti povrat pogodnosti,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sustav osiguranja koji je Belgija nezakonito donijela, kršenjem članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u korist financijske zadruge ARCO i posebno u korist ARCOFIN-a, ARCOPLUS-a i ARCOPAR-a, nespojiva je s unutarnjim tržištem.

Članak 2.

1. Belgija je dužna ostvariti povrat iznosa od korisnika dodijeljene nespojive potpore iz članka 1. u iznosu najnižeg rezultata dobivenog temeljem dva sljedeća izračuna:

(a)	10 % kapitala u godini u kojoj je kapital bio najniži, za razdoblje između 10. listopada 2008. i 8. prosinca 2011., umanjen za ukupni iznos već plaćenih premija; ili

(b)	10 % najmanjeg broja udjeličara tijekom razdoblja između 10. listopada 2008. i 8. prosinca 2011., pomnožen s prosječnim udjelom u kapitalu svakog udjeličara tijekom iste godine i umanjen za ukupni iznos već plaćenih premija.

2. Kamate na iznose za povrat obračunavaju se od 8. prosinca 2011. do njihova stvarnog povrata.

3. Kamate se obračunavaju na temelju složenog kamatnog računa u skladu s poglavljem V. Uredbe (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (98).

4. Belgija se počevši od datuma obavijesti o ovoj Odluci nastavlja suzdržavati od plaćanja u pogledu mjere potpore iz članka 1.

Članak 3.

1. Belgija prekida mjeru potpore iz članka 1. u mjeri u kojoj je ona nespojiva s unutarnjim tržištem.

2. Povrat potpore iz članka 1. provodi se neposredno i učinkovito.

3. Belgija se dužna pobrinuti da se ova Odluka provede u roku od četiri mjeseca od datuma obavijesti o Odluci.

Članak 4.

1. U razdoblju od dva mjeseca nakon obavijesti o ovoj Odluci, Belgija je Komisiji dužna dostaviti sljedeće podatke:

(a)	detaljan opis već poduzetih mjera i predviđenih mjera radi poštovanja ove Odluke;

(b)	dokumente koji pokazuju da su korisnici pozvani vratiti potporu.

2. Belgija je dužna Komisiju obavještavati o napretku nacionalnih mjera poduzetih za provedbu ove Odluke do potpunog povrata potpore iz članka 1. Na zahtjev je dužna Komisiji odmah dostaviti sve podatke o mjerama koje su već poduzete ili koje su predviđene radi poštovanja ove Odluke. Dužna je i dati detaljne podatke o iznosima potpore i kamatama koje su korisnici potpora već vratili.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Belgijskom Kraljevstvu.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. srpnja 2014.

Za Komisiju

Joaquín ALMUNIA

Potpredsjednik

(1) SL C 213, 19.7.2012., str. 64.

(2) I belgijski Conseil d'État ukazao je na činjenicu da mjera potencijalno predstavlja državnu potporu. Vidjeti mišljenje Conseil d'État br. 46.131/2 od 4. ožujka 2009.

(3) Uredba Vijeća (EZ) 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 83, 27.3.1999., str. 1.).

(4) Vidjeti bilješku 1.

(5) ARCO će biti predmet detaljnijeg opisa u uvodnim izjavama 38.–44.

(6) Vidjeti (http://www.dekamer.be/kvvcr/pdf_sections/comm/dexia/N031_20120125reynders.pdf) – Transkript povjerenstva Dexia – saslušanje ministra Reyndersa 25. siječnja 2012., str. 7. i str. 32. Transkripti: „…članovi Vlade govorili su 2008. na užem sastanku Vijeća da bi zatražili od države da intervenira u korist društva Ethias i grupe ARCO. Uzevši u obzir krizno stanje u kojem smo bili, Vlada se obvezala 10. listopada 2008. i 21. siječnja 2009. zaštititi udjel u kapitalu zadrugara fizičkih osoba u zadružnim društvima […] u političkom odlučivanju, u određenom sam trenutku dobro razumio da niti tadašnji predsjednik Vlade niti ja nećemo moći sklopiti sporazum s našim kolegama [kao podsjetnik: Francuska i Luksemburg druge su države članice na koje se odnosi predmet Dexia]ni s upravom banke Dexia – ako se istodobno ne donesu odluke o društvu Ethias i o grupi ARCO[…] Stoga, preuzeli smo tu obvezu zbog zadrugara zadruga […] Zašto onda u tri faze i zašto uz dosta vremena? Zato što je najprije trebalo postići da se taj politički dogovor može prenijeti u tekst” („[…] en 2008, des membres du gouvernement sont intervenus en Conseil restreint afin de demander à l'État d'intervenir pour Ethias et pour ARCO. Compte tenu de la situation de crise dans laquelle on était, le gouvernement s'est engagé le 10 octobre 2008 et le 21 janvier 2009 à protéger la part de capital des coopérateurs personnes physiques dans des sociétés coopératives […] dans une décision politique, j'ai donc bien compris à un moment donné que je ne pourrais pas – et le premier ministre aussi à l'époque – boucler l'accord avec nos collègues [pour mémoire: la France et le Luxembourg étaient les autres États membres concernés dans le dossier Dexia] et avec la direction de Dexia – si en même temps, il n'y avait pas des décisions prises sur Ethias et sur ARCO […] Donc, pour les coopérateurs des coopératives, nous avions pris cet engagement […] Alors pourquoi en trois étapes et pourquoi avec pas mal de temps? Parce qu'il a d'abord fallu faire en sorte que cet accord politique puisse se traduire dans un texte”).

(7) Ministar koji je tada bio na dužnosti izjavio je u članku od 15. svibnja 2014. u časopisu Trends (str. 20.), koji je objavljen i na internetskim stranicama časopisa: „Potkraj rujna 2008. u vrijeme prve krize banke Dexia, zatražili smo od Holding Communal, od grupe ARCO i društva Ethias da sudjeluju u povećanju kapitala za koje nisu imali novca. Osobe koje su nastupale u ime grupe ARCO i društva Ethias trebale su osiguranje, a u suprotnom bi povukli svoju štednju. To bi značilo stečaj grupe ARCO. Jamstvo je uvelike povezano s kontekstom trenutka. ARCO, Ethias i Holding Communal bili su primorani sudjelovati u povećanju kapitala banke Dexia jer nije bilo drugog rješenja. Bilo je to 2008. […] Tada je savezni zakonodavac – s pet političkih stranaka – dopustio jamstvo Vlade. Stoga štediše grupe ARCO nisu dirale svoj novac. Mislili su: trebamo pružati stalnu podršku, a ako ovo pođe po zlu, zaštićeni smo” („Eind september 2008, bij de eerste Dexia-crisis, werd aan de Gemeentelijke Holding, Arco en Ethias gevraagd om deel te nemen aan een kapitaalverhoging waarvoor ze het geld niet hadden. De achterban van onder andere Arco en Ethias had waarborgen nodig, anders zouden ze hun spaargeld weghalen. Dat had het faillissement van Arco betekend. Die waarborg heeft dus veel te maken met de context van dat moment. Arco, Ethias en de Gemeentelijke Holding waren verplicht om mee te gaan in de kapitaalverhoging van Dexia, omdat er geen andere oplossing was. Dat was 2008. […] Op dat moment kende de federale wetgever — met vijf partijen — een overheidswaarborg toe. Het resultaat was dat de Arcospaarders hun geld lieten staan. Ze dachten: we moeten blijven steunen, en als het misloopt is er een vangnet”).

(8) Pojam proizvoda životnog osiguranja iz „grane 21” utvrđen je u prilogu I. točki 21. Kraljevske odluke o općem pravilniku za nadzor osiguravajućih poduzeća i odnosi se na proizvode osiguranja koji nisu povezani s investicijskim fondovima (za razliku od proizvoda životnog osiguranja iz „grane 23”). Proizvodi iz „grane 21” načelno nude zajamčeni povrat ulaganja koji može biti uvećan udjelom u rezultatu ulaganja osiguravajućeg društva.

(9) Priopćenje za tisak sadržava sljedeći stavak: „Zaštitu koju pruža ovo sredstvo Vlada je odlučila proširiti na druge institucije financijskog sektora (osobito osiguravajuća društva i odobrene zadruge) koje bi je zatražile za proizvode usporedive s bankovnim depozitima, poput određenih proizvoda iz grane 21. Određena su tijela već iskazala svoje zanimanje” ( „Le gouvernement a décidé d'étendre la protection donnée par ce fonds à 'autres institutions du secteur financier (notamment des compagnies d'assurances ou des coopératives agrées) qui en feraient la demande pour des produits assimilables à des dépôts bancaires comme par exemple certains produits faisant partie de la branche 21. Certains organismes ont déjà fait part de leur intérêt”).

(10) Prethodna je vlada dala ostavku 18. prosinca 2008., a nova je vlada stupila na dužnost 30. prosinca 2008.

(11) U tom je priopćenju za tisak belgijska vlada potvrdila svoju obvezu uspostavljanja programa osiguranja zadruga: „Vlada potvrđuje obvezu koju je preuzela prethodna vlada da ponudi program osiguranja udjeličarima odobrenih zadružnih društava” („le gouvernment confirme l'engagement pris par le gouvernement précédent d'offrir un régime de garantie aux associés des sociétés coopératives agréées”). Priopćenje za tisak sadržavalo je i tehničke pojedinosti o sustavu osiguranja zadruga.

(12) ArgenCo u svom prospektu o udjelima od 5. listopada 2010. (str. 4.) daje sljedeće objašnjenje: „Udjeli se ne mogu okvalificirati ni kao dužnički instrument koji izdaje kreditna ustanova ni kao štedni ulozi. Posljedično, vrijednosni papiri nisu pokriveni sustavom zaštite uloga.” Lanbokas/Agricaisse dao je sličnu poruku na stranici 6. svog prospekta od 15. svibnja 2009., u kojem navodi da oni koji upisuju udjele u društvu trebaju uzeti u obzir da ih ne osigurava Fond za zaštitu uloga.

(13) Moniteur belge od 17.10.2008., Ed. 2, F.2008 – 3690 [2008/03425].

(14) Moniteur belge od 17.11.2008., Ed. 2, F.2008 – 4088 [2008/03450].

(15) Odbor za financijsku stabilnost zaključio je da je proširenje sustava osiguranja uloga neophodno za stabilnost belgijskog financijskog sustava (Odbor za financijsku stabilnost „ocjenjuje da su predložene mjere zaista neophodne za očuvanje stabilnosti belgijskog financijskog sustava i trebaju stupiti na snagu u što kraćem roku”) (Le Comité de Stabilité Financière „estime que les mesures proposées sont effectivement indispensables afin de préserver la stabilité du système financier belge et doivent pouvoir entrer en vigueur dans les plus brefs délais”).

(16) Moniteur belge od 21.4.2009., Ed. 1, F. 2009 1426 [2009/03147].

(17) Moniteur belge od 12.10.2011., Ed. 2, F. 2011 2682 [2011/205241].

(18) Nakon uvođenja programa osiguranja zadruga, zakon kojim se utvrđuje institucionalni status BNB-a posljedično je prilagođen te je umetnut članak 36./24 (http://www.nbb.be/doc/ts/Enterprise/juridisch/F/loi_organique.pdf).

(19) „Čini se da sadašnje okolnosti odgovaraju tim uvjetima jer kriza državnih dužničkih vrijednosnih papira, sadašnji poremećaji na financijskim tržištima i disfunkcija međubankovnih tržišta predstavljaju ozbiljan rizik sistemske krize za naše gospodarstvo. U tu svrhu državno osiguranje koje pokriva udjele zadrugara određenih odobrenih zadružnih društava omogućilo bi smanjivanje posljedica takve krize.” („Les circonstances actuelles nous semblent répondre à ces conditions, en ce que la crise des dettes souveraines, les perturbations actuelles sur les marches financiers et le dysfonctionnement des marchés interbancaires font peser sur notre économie un risque grave de cette crise systémique. A cet effet, une garantie d'Etat couvrant les parts des coopérateurs de certaines sociétés coopératives agréées permettrait de limiter les effets de cette crise.”).

(20) „Zakonodavac opravdava takvu odredbu na temelju izjednačavanja udjela zadrugara određenih zadružnih društava s bankovnim ulozima. Budući da je to mišljenje ograničeno na nacrt Kraljevske odluke, ono ne ispituje izjednačavanje koje provodi zakonodavac.” („Le législateur justifie cette disposition sur la base d'une assimilation des parts de coopérateurs de certaines sociétés coopératives à des dépôts bancaires. Le présent avis étant limité à l'avant-projet d'Arrêté royal, il n'examine pas l'assimilation pratiquée par le législateur.”).

(21) „Prima facie, ne čini nam se očitim da će Komisija biti sigurno uvjerena da je mjera koja se namjerava izvršiti nacrtom Kraljevske odluke usmjerena na sve usporedive sudionike na tržištu te stoga ne spada u područje primjene pravila o državnim potporama.” („Prima facie, il ne nous semble pas évident de convaincre à coup sûr la Commission de ce que la mesure que l'avant-projet d'Arrêté royal vise à exécuter s'adresse bien à tous les acteurs comparables du marché et ne relève donc pas du champ d'application des règles sur les Aides d'Etat.”).

(22) „Neobveznost dovodi do rizika nepovoljnog odabira zbog kojeg bi jedino zadružna društva koja su snažno izložena rizicima gubitka stvarno pridonijela Posebnom fondu za zaštitu.” („Ce caractère facultatif donne lieu à un risque de sélection adverse par lequel seules les sociétés coopératives fortement exposées à des risques de perte contribueraient effectivement au Fonds Spécial de Protection.”).

(23) Moniteur belge od 18.11.2011., Ed. 2, F. 2011 2974 [2011/03368].

(24) ARCOPAR je platio ukupno 1 794 102 EUR, ARCOFIN 193 391 EUR, a ARCOPLUS 63 265 EUR.

(25) Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita (SL L 135, 31.5.1994., str. 5.).

(26) U članku 1. stavku 4. Direktive 94/19/EZ utvrđeno je da „kreditna institucija” znači „društvo čija se djelatnost sastoji od primanja depozita ili ostalih povratnih sredstava građana i odobravanja kredita za svoj račun”.

(27) U članku 1. stavku 1. Direktive 94/19/EZ utvrđeno je da „depozit” znači „svako potraživanje koje proizlazi iz sredstava stavljenih na račun ili iz privremenih stanja koja proizlaze iz uobičajenih bankovnih transakcija i koje kreditna institucija mora vratiti u skladu s primjenljivim zakonskim i ugovornim uvjetima, kao i svako dugovanje dokazano potvrdom koju je izdala kreditna institucija”.

(28) Depoziti u rasponu od 50 000 EUR do 100 000 EUR te pokriće do 100 000 EUR za proizvode životnog osiguranja iz grane 21 i udjele fizičkih osoba udjeličara u financijskim zadrugama.

(29) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/fr/ecofin/103227.pdf.

(30) Članak 2. Direktive 94/19/EZ glasi: „Sljedeće se stavke isključuju iz obveze plaćanja prema sustavima osiguranja: […]

—	svi instrumenti koji bi se mogli definirati kao ‚vlastita sredstva’ u smislu članka 2. Direktive Vijeća 89/299/EEZ od 17. travnja 1989. o vlastitim sredstvima kreditnih institucija”.

(31) Direktiva 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita u pogledu razine pokrića i odgode isplate (SL L 68, 13.3.2009., str. 3.).

(32) Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26.3.1997., str. 22.).

(33) Moniteur belge od 6.8.1999., Ed. 2, F. 99-2630 [99/09646].

(34) http://www.ejustice.just.fgov.be/cgi_loi/change_lg.pl?language=fr&la=F&cn=1962010830&table_name=loi

(35) Nacionalno vijeće za suradnju, uvedeno Zakonom od 20. srpnja 1955., ima važnu ulogu u procesu davanja odobrenja odobrenim zadrugama.

(36) U istom članku Poreznog zakonika nabrojeni su drugi financijski proizvodi čiji su prihodi jednako tako dijelom ili u cijelosti oslobođeni oporezivanja.

(37) Indeks: „Poduzetništvo sa zadružnim kapitalom – Grupa ARCO 1935.–2005.”; Maarten Van Dijck, Kadoc, Lannoo, strana 176.–177.

(38) Potrebno je napomenuti da je neposredno nakon transakcije Dexia u 2001. ARCOFIN privremeno odustao od svog statusa odobrene zadruge. U djelu „Poduzetništvo sa zadružnim kapitalom” to je razdoblje opisano ovim riječima: „Nekoliko mjeseci nakon transakcije Dexia, grupa ARCO izmijenila je status svojih zadružnih društava kako bi uspjela uključiti nekadašnje dioničare u najbolje izglede za prinose grupe Dexia i društava grupe ARCO. […] Novi su statuti predviđali da najmanje 80 %, a najviše 90 % godišnje tekućih godišnjih dobitaka bude isplaćeno dioničarima. Zahvaljujući tome, dividenda Arcofina mogla je od ožujka 2003. biti povećana sa 6 % neto na 8 % bruto. Kako je to povećanje imalo za posljedicu prekoračenje maksimalne zakonske dividende (6 %) koja je utvrđena za priznata zadružna društva, Arcofin je napustio status zadruge koju priznaje Nacionalno vijeće za suradnju, što je podrazumijevalo nestanak izuzeća od plaćanja poreza na dohodak od pokretnina. Nakon odbitka tog poreza, većina dioničara ipak je zadržala dividendu od 6,8 % neto. U ožujku 2005. bruto dividenda povećana je na 8,5 %.”

(39) http://www.groeparco.be/website/groeparco/assets/files/arcopar/ARCOPAR_20100629_FR.pdf.

(40) U statutu je navedeno da „[…] ovo odstupanje može biti odbijeno ako bi nakon odstupanja više od jedne desetine dioničara ili više od desetine uloženog kapitala nestalo tijekom iste poslovne godine […]” („[…] cette démission peut être refusée si à la suite de la démission, plus d'1/10 des actionnaires ou plus d'1/10 du capital placé devrait disparaître au cours du même exercice […]” ).

(41) Riječ je o udjelima iz razdoblja prije spajanja s bankom Dexia.

(42) Na svojim internetskim stranicama (http://www.groupearco.be/faq/be-fr/1/detail/item/823/navigationcats/587/navigationcats/587/parentcat/142/) ARCO objašnjava pojam pričuve za udio u dobiti kako slijedi: „Pojam 'pričuve za udio u dobiti' uveden je 2004. u statut društva. U mjeri u kojoj bi to rezultati ARCOPAR-a dopuštali, posebnoj pričuvi društva nazvanoj 'pričuva za udio u dobiti' mogao je biti prirodan neki iznos sve do 2010. Udjeličari koji su pristupili društvu prije 3. srpnja 2001. […] i koji su od tada imatelji udjela kategorije A, B ili C imaju pravo na razmjeran udio u pričuvi za udio u dobiti pri odstupanju […]. S obzirom na to da taj iznos potječe iz pričuve za udio u dobiti, pridodaje se nominalnoj vrijednosti njihovih udjela. Primjer […]: Udjeličar [X] odstupa u iznosu 100 EUR kapitala kategorije A. Kapital kategorije A, B i C iznosi ukupno 10 000 EUR. Njihov omjer: 100/10 000 = 1/100. Pričuva za udio u dobiti iznosi 500 EUR. Primjena omjera: 1/100 od 500 EUR = 5 EUR. Nakon odstupanja, [X] dobiva 100 EUR kapitala + 5 EUR pričuve za udio u dobiti.”.

(43) Člankom 35. statuta ARCOPAR-a određeno je sljedeće: „Osim ako Glavna skupština odluči drugačije, realizirana je sva aktiva društva. U slučaju da svi udjeli nisu jednako uplaćeni, likvidatori uspostavljaju ravnotežu, odnosno zahtijevaju dopunske uplate ili izvršavaju prethodne uplate. Nakon uplate dugovanja i doprinosa za socijalno osiguranje, iznos će ponajprije poslužiti za povrat iznosa uplaćenih za udjele. U svakom slučaju, eventualni iznos likvidacije treba biti raspodijeljen uzevši u obzir ciljeve društva.” („Sauf si l'Assemblée générale en décide autrement, tous les actifs de la société sont réalisés. Au cas où les parts ne sont pas toutes libérées dans la même mesure, les liquidateurs restaurent l'équilibre, soit en demandant des versements supplémentaires, soit en effectuant des paiement préalables. Après paiement des dettes et des charges sociales, le solde servira d'abord au remboursement des sommes libérées sur les parts. En tout cas, le solde éventuel de la liquidation doit être affecté en tenant compte des objectifs de la société.”).

(44) Stopa zaduženosti ARCOPAR-a (dugovanja/ukupni iznos pasive) iznosila je 19,1 % (31. ožujka 2011.), dok su stope zaduženosti društava ARCOPLUS i ARCOFIN iznosile 6,5 % (31. ožujka 2011.) odnosno 25,9 % (31. prosinca 2010.).

(45) Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnoj potpori na mjere poduzete u pogledu financijskih institucija u kontekstu trenutačne svjetske financijske krize (SL C 270, 25.10.2008., str. 8.).

(46) Odluka Komisije u predmetu N256/09 – Potpora restrukturiranju u korist društva Ethias (SL C 252, 18.9.2010., str. 5.). Uvodna izjava 99. navedene Odluke glasi kako slijedi: „Komisija primjećuje da, ako je proširenje sustava pogodovalo društvu Ethias, svi sudionici na tržištu imaju pristup u sustav pod istim uvjetima. U svjetlu prethodno iznesenoga, Komisija smatra da prednost koju mjera daje nije selektivna i stoga ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.”.

(47) Vidjeti uvodnu izjavu 26. i bilješku 36.

(48) Vidjeti uvodnu izjavu 23.

(49) Predmet N428/09: plan restrukturiranja Lloyds Bank Group (SL C 46, 24.2.2010., str. 2., uvodna izjava 124.).

(50) Vidjeti presudu od 8. rujna 2011. u zajedničkim predmetima od C-78/08 do C-80/08, Paint Graphos i dr. (Recueil 2011., str. I–7611., točka 61.).

(51) Belgija, primjerice, upućuje na irski sustav osiguranja depozita kojim su pokriveni i depoziti veći od 100 000 EUR, na danski fond osiguranja deponenata i investitora koji, prema državi Belgiji, u cijelosti pokriva mirovinske račune, račune klijenata kod odvjetnika i depozite kupovne cijene nekretnina do devet mjeseci nakon depozita, te na ciparsko tijelo za nadzor i razvoj zadružnih društava koje, prema Belgiji, štiti trajne stalne članova štednih zadružnih društava.

(52) Belgija je obrazložila da je ARCO imao 800 000 fizičkih osoba udjeličara, Cera više od 400 000, Lanbokas/Agricaisse 150 000, a ArgenCo oko 70 000.

(53) Vidjeti i uvodnu izjavu 11.

(54) Vidjeti i uvodnu izjavu 13.

(55) Vidjeti naročito izlaganje ministra financija iz toga doba pred povjerenstvom Dexia, opisano u uvodnoj izjavi 8. i u bilješci br. 6. Vidjeti i izjavu ministra financija na funkciji u svibnju 2014. u časopisu Trends u bilješci br. 7.

(56) Što je bilo potvrđeno i u izlaganju ministra financija iz toga doba pred povjerenstvom Dexia, kako je opisano u uvodnoj izjavi 8. i u bilješci br. 6.

(57) „Istodobno” u izjavama ministra financija iz toga doba pred povjerenstvom Dexia navedenima u bilješci br. 6.

(58) Vidjeti presudu od 19. ožujka 2013. u spojenim predmetima C-399/10 P i C-401/10 P, Bouygues SA i Bouygues Télécom SA/Europska komisija i ostali (još neobjavljena u Recueil 2013.).

(59) Vidjeti na primjer uvodnu izjavu 48. Odluke Komisije od 30. ožujka 2010. u predmetu NN11/10 o mjerama potpore za kapitalna ulaganja za Irish Nationwide Building Society (SL C 60, 25.2.2011., str. 6.), „Povrh toga, Komisija napominje da je potpora zapravo dodijeljena 22. prosinca 2009., nakon objave namjere ministra financija o rekapitalizaciji INBS-a”; uvodnu izjavu 41. Odluke Komisije od 10. kolovoza 2010. u predmetu NN 35/10 o trećoj rekapitalizaciji Anglo Irish Banke (SL C 290, 27.10.2010., str. 4.), „Komisija, osim toga, napominje da je rekapitalizacija zapravo bila dodijeljena 30. lipnja 2010., nakon objave namjere ministra financija o rekapitalizaciji Angloa”; uvodne izjave 49. i 50. Odluke Komisije od 27. srpnja 2012. u predmetu SA.34824 o obvezi koju je preuzeo Grčki fond za financijsku stabilnost o rekapitalizaciji Grčke nacionalne banke (SL C 359, 21.11.2012., str. 18.), „Mostna rekapitalizacija završena 28. svibnja 2012. predstavlja provedbu obveze potpisane u pismu obveze i stoga predstavlja produžetak iste potpore”.Slično razmišljanje primijenjeno je i u drugim predmetima koji se odnose na grčke banke: obveza rekapitalizacije Alpha Banke putem GFFS-a, SA.34823 (SL C 357, 20.11.2012., str. 36.); obveza rekapitalizacije Eurobanke putem GFFS-a, SA.34825 (SL C 359, 21.11.2012., str. 31.) i obveza rekapitalizacije Piraeus Banke putem GFFS-a, SA.34826 (SL C 359, 21.11.2012., str. 43.).

(60) Vidjeti bilješku br. 7.

(61) Kako je opisano u uvodnim izjavama 56. i 63.

(62) Vidjeti presudu od 19. prosinca 2013. u predmetu C-262/12 Vent de Colère (još neobjavljena u Recueil 2013., točka 21.) i presudu od 12. prosinca 1996. u predmetu T-358/94 Air France/Komisija (Recueil 1996., str. II–2109., točke 63.–69.).

(63) Vidjeti presudu od 8. rujna 2011. u predmetu C-279/08 P, Komisija/Nizozemska (Recueil 2011., str. I–7671., točka 111.).

(64) Vidjeti u tom pogledu presudu od 23. travnja 2009. u predmetu C-460/07 Puffer (Recueil 2009., str. I–3251., točke 69.–71.) i presudu od 5. travnja 2006. u predmetu T-351/02 Deutche Bahn/Komisija (Recueil 2006., str. II–1047., točke 99.–104.).

(65) Presuda od 19. rujna 2000. u predmetu C-156/98, Njemačka/Komisija (Recueil 2000., str. I–6857., točke 26. i 27.). Predmet C-382/99 Nizozemska/Komisija (Recueil 2002., str. I–5163., točka 38. i točke 60.–66.). Vidjeti i predmet T-445/05 Associazione italiana del risparmio gestito i Fineco Asset Management/Komisija (Recueil 2009., str. II–289., točka 131.).

(66) Vidjeti govor koji je održao aktualni belgijski ministar financija u intervjuu za časopis Trends, naveden u bilješci br. 7.

(67) Vidjeti uvodnu izjavu 39.

(68) Vidjeti uvodnu izjavu 44.

(69) Osim toga, ARCO je izvukao korist iz mjere utoliko što se mogao koristiti sustavom zaštite zadruga za privlačenje novog kapitala, iako Komisija priznaje da nakon 10. listopada 2008. ARCO više nije upotrebljavao tu mogućnost. Suprotno tome, iako su druge financijske zadruge poput ArgenCo i Lanbokas/Agricaisse uložile novi kapital, one su se iz sustava zaštite zadruga izričito isključile, kako je opisano u bilješci br. 12.

(70) Vidjeti uvodnu izjavu 60., u kojoj se opisuju bitne značajke koje Belgija pripisuje vlasničkim udjelima fizičkih osoba udjeličara financijskih zadruga.

(71) U uvodnoj izjavi 44. posebno je obrazloženo da su članovi ARCO-a putem pozajmice uložili u imovinu koja predstavlja visoki rizik povezan samo s jednim poduzećem (odnosno s bankom Dexia).

(72) Vidjeti točke 48.–76. presude.

(73) Točke 67.–73. presude.

(74) Točka 74. presude.

(75) Točke 75. i 76. presude.

(76) Vidjeti uvodnu izjavu 26.

(77) Vidjeti u uvodnoj izjavi 44. sažetak čimbenika rizika povezanih s vlasničkim udjelima u ARCOPAR-u opisanih u prospektu o potonjem, objavljenom u ljeto 2008.

(78) Budući da je analiza iznesena u uvodnoj izjavi 107. dovoljna za dokazivanje kako sustav zaštite zadruga ne odgovara kriterijima navedenima u presudi u predmetu Paint Graphos, Komisija se ne može izjasniti, u okviru ove Odluke, o pitanju postoje li prikladne procedure za kontrolu i nadzor kojima bi se gospodarska tijela spriječila da odaberu i izmijene svoj pravni oblik s jedinim ciljem iskorištavanja određenih prednosti povezanih s tom vrstom poduzeća (dio ii. analize presude u predmetu Paint Graphos).

(79) Za sličnu analizu vidjeti zaključke Suda u predmetu C-156/98, Njemačka/Komisija (Recueil 2000., str. I–6857., točke 29.–31.).

(80) Vidjeti presudu od 8. svibnja 2013. u predmetu Libert i ostali (još neobjavljena u Recueil 2013., točke 76.–79.).

(81) Vidjeti presudu Suda od 15. prosinca 1999. u zajedničkim predmetima T-132/96 i T-143/96, Freistaat Sachsen, Volkswagen AG i Volkswagen Sachen GmbH/Komisija (Recueil 1999., str. II–3663., točka 167.).

(82) Istodobno, Komisija je u točki 11. Komunikacije o bankarstvu iz 2008. napomenula da se u to vrijeme pozivanje na članak 107. stavak 3. točku (b) Ugovora nije smjelo proširiti izvan financijskog sektora.

(83) SL C 83, 7.4.2009., str. 1.

(84) Aktivnosti financijskih ustanova su, primjerice, one spomenute u Prilogu I. Direktivi 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.).

(85) Vidjeti presudu od 17. rujna 1980. u predmetu 730/79, Philip Morris/Komisija (Recueil 1980., str. 2671.).

(86) Vidjeti uvodnu izjavu 41.

(87) Vidjeti uvodnu izjavu 13.

(88) Nakon što neko poduzeće proglasi stečaj, njegovi dioničari gube svoj ulog ovisno o njihovom rangu u strukturi pasive. To je ono što se naziva „kaskadna struktura”.

(89) Komisija napominje da se u dopisu upotrebljava kondicional („bi omogućio”), a ne afirmativnija, bliska budućnost („će omogućiti”).

(90) Vidjeti i primjedbe iz dopisa guvernera BNB-a, uvodna izjava 13.

(91) Radi prikladnosti, Komisija je utvrdila model s jedinstvenim razdobljem, kojim se pretpostavlja da fizičke osobe udjeličari mogu odstupiti samo tijekom tog razdoblja. Radi se o prudencijalnoj hipotezi.

(92) Vidjeti bilješku 40.

(93) Komisija primjećuje da ako drugi udjeličari grupe ARCO ne povuku svoja sredstva, fizičke osobe udjeličari mogli bi povući veći postotak kapitala. Ipak, kako bi usvojila prudencijalni pristup, Komisija se u svojim izračunima koristila stopom od 10 %.

(94) Za usporedbu sa slučajem banke koja je pretrpjela val povlačenja u kontekstu nedavne financijske krize, vidjeti predmet Northern Rock (SL C 149, 1.7.2009., str. 16.).

(95) Podcjenjujući potencijalnu pogodnost.

(96) Vidjeti presudu od 28. srpnja 2011. u predmetu C-403/10 P, Mediaset/Komisija (Recueil 2011., str. I–117*, Sažeto izdanje, točke 126. i 127., i navedenu sudsku praksu).

(97) Vidjeti presudu Suda od 11. studenoga 2011. u predmetu T-384/08 Elliniki Nafpigokataskevastiki i ostali/Komisija (Recueil II., str. 380., točka 133.).

(98) SL L 140, 30.4.2004., str. 1.

30.9.2014

Službeni list Europske unije

L 284/76

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 26. rujna 2014.

o zaključcima u vezi s najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) za proizvodnju celuloze, papira i kartona, na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta (C(2014) 6750)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/687/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,

budući da:

(1)

Člankom 13. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU od Komisije se zahtijeva da organizira razmjenu podataka o industrijskim emisijama s državama članicama, predmetnim industrijama i nevladinim organizacijama koje promiču zaštitu okoliša kako bi se olakšalo sastavljanje referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), kako su definirani u članku 3. stavku 11. te Direktive.

(2)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU, razmjena podataka odnosi se na rad postrojenja i tehnika u smislu emisija, prema potrebi izražen u obliku kratkoročnih i dugoročnih prosjeka i s time povezanih referentnih uvjeta, potrošnje i prirode sirovina, potrošnje vode, korištenja energije i stvaranja otpada, na tehnike koje su korištene, praćenje koje je povezano s njima, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ekonomsku i tehničku održivost i njihov razvoj te na najbolje raspoložive tehnike i tehnike u nastajanju koje su utvrđene nakon razmatranja pitanja iz članka 13. stavka 2. točaka (a) i (b) te Direktive.

(3)

„Zaključci o NRT-u” kako su definirani člankom 3. stavkom 12. Direktive 2010/75/EU ključni su element referentnih dokumenata o NRT-u i njima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije.

(4)	U skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU, zaključci o NRT-u referenca su za utvrđivanje uvjeta dozvole za postrojenja obuhvaćenih poglavljem II. te Direktive.

(5)

Člankom 15. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU od nadležnog se tijela zahtijeva utvrđivanje graničnih vrijednosti emisije kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je propisano u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5. Direktive 2010/75/EU.

(6)

Člankom 15. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU predviđena su odstupanja od zahtjeva utvrđenog člankom 15. stavkom 3. samo u slučaju kada su troškovi za dostizanje razina emisija povezanih s NRT-om nerazmjerno visoki u usporedbi s koristima za okoliš zbog geografskog položaja, lokalnih uvjeta okoliša ili tehničkih karakteristika predmetnog postrojenja.

(7)	Člankom 16. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU predviđeno je da se zahtjevi za praćenje stanja iz dozvole iz članka 14. stavka 1. točke (c) Direktive temelje na zaključcima o praćenju koji su opisani u zaključcima o NRT-u.

(8)	U skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU, u roku od četiri godine od objavljivanja odluka o zaključcima o NRT-u nadležno tijelo treba ponovno razmotriti i, prema potrebi, ažurirati sve uvjete dozvole te osigurati sukladnost postrojenja s tim uvjetima dozvole.

(9)	Odlukom Komisije od 16. svibnja 2011. (2) osniva se forum, za razmjenu podataka u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama, koji je sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša.

(10)	U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU, Komisija je 20. rujna 2013. dobila mišljenje tog foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u za proizvodnju celuloze, papira i kartona i stavila ga na uvid javnosti (3).

(11)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanoga člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Zaključci o NRT-u o proizvodnji celuloze, papira i kartona utvrđuju se u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 26. rujna 2014.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije

(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(2) SL C 146, 17.5.2011., str. 3.

(3) https://circabc.europa.eu/w/browse/6516b21a-7f84-4532-b0e1-52d411bd0309

PRILOG

ZAKLJUČCI O NRT-OVIMA ZA PROIZVODNJU CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

PODRUČJE PRIMJENE

OPĆA RAZMATRANJA

RAZINE EMISIJA POVEZANE S NRT-OVIMA

VREMENA USREDNJAVANJA ZA EMISIJE U VODU

REFERENTNI UVJETI ZA EMISIJE U ZRAK

VREMENA USREDNJAVANJA ZA EMISIJE U ZRAK

DEFINICIJE

1.1.	Opći zaključci o NRT-ovima za industriju celuloze i papira

1.1.1.

Sustav upravljanja okolišem

1.1.2.

Upravljanje materijalima i učinkovito gospodarenje resursima

1.1.3.

Upravljanje vodama i otpadnim vodama

1.1.4.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

1.1.5.

Emisije neugodnog mirisa

1.1.6.

Praćenje ključnih parametara postupaka i emisija u vodu i zrak

1.1.7.

Gospodarenje otpadom

1.1.8.

Emisije u vodu

1.1.9.

Emisije buke

1.1.10.

Razgradnja

1.2.	Zaključci o NRT-ovima za postupak proizvodnje sulfatne celuloze

1.2.1.

Otpadne vode i emisije u vodu

1.2.2.

Emisije u zrak

1.2.3.

Stvaranje otpada

102

1.2.4.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

103

1.3.	Zaključci o NRT-u za proizvodnju sulfitne celuloze

104

1.3.1.

Otpadne vode i emisije u vodu

104

1.3.2.

Emisije u zrak

106

1.3.3.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

108

1.4.	Zaključci o NRT-ovima za mehanički postupak proizvodnje celuloze i kemijsko-mehanički postupak proizvodnje celuloze

109

1.4.1.

Otpadne vode i emisije u vodu

109

1.4.2.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

110

1.5.	Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama za preradu papira za recikliranje

111

1.5.1.

Upravljanje materijalima

111

1.5.2.

Otpadne vode i emisije u vodu

112

1.5.3.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

114

1.6.	Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) za proizvodnju papira i povezane postupke

114

1.6.1.

Otpadne vode i emisije u vodu

114

1.6.2.

Emisije u zrak

117

1.6.3.

Stvaranje otpada

117

1.6.4.

Potrošnja energije i energetska učinkovitost

117

1.7.	Opis tehnika

118

1.7.1.

Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u zrak

118

1.7.2.

Opis tehnika za smanjenje korištenja slatke vode/protoka otpadnih voda i tereta onečišćenja u otpadnim vodama

121

1.7.3.

Opis tehnika za sprečavanje stvaranja otpada i za gospodarenje otpadom

126

PODRUČJE PRIMJENE

Ovi zaključci o NRT-ovima odnose se na aktivnosti navedene u odjeljku 6.1. točkama (a) i (b) Priloga I. Direktivi 2010/75/EU, tj. na industrijska postrojenja za integriranu i neintegriranu proizvodnju:

(a)	celuloze od drva ili drugih vlaknastih materijala;

(b)	papira i kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.

Ovim su zaključcima o NRT-ovima posebno obuhvaćeni sljedeći postupci i aktivnosti:

kemijski postupak proizvodnje celuloze:

(a)	postupak proizvodnje sulfatne celuloze;

(b)	postupak proizvodnje sulfitne celuloze;

ii.	mehanički i kemijsko-mehanički postupak proizvodnje celuloze;

iii.	obrada papira za recikliranje uz izbjeljivanje ili bez njega;

iv.	proizvodnja papira i srodni postupci;

v.	svi kotlovi utilizatori i vapnene peći koji se koriste u tvornicama celuloze i papira.

Ovi se zaključci o NRT-ovima ne odnose na sljedeće aktivnosti:

i.	proizvodnju celuloze od vlaknastih sirovina osim drva (npr. celuloza jednogodišnjih biljaka);

ii.	stacionarni motori s unutarnjim izgaranjem;

iii.	uređaje za loženje u kojima se proizvode para i struja, osim kotlova utilizatora;

iv.	sušare s unutarnjim plamenicima za strojeve za proizvodnju papira i postrojenja za premazivanje.

Slijede ostali referentni dokumenti koji su mjerodavni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ovima:

Referentni dokumenti	Aktivnost
Industrijski sustavi hlađenja (ICS)	Industrijski sustavi hlađenja, npr. rashladni tornjevi, pločasti izmjenjivači topline
Ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja između medija (ECM)	Ekonomski učinci tehnika i učinci tehnika na prijenos onečišćenja između medija
Emisije iz procesa skladištenja (EFS)	Emisije iz spremnika, cjevovoda i uskladištenih kemikalija
Energetska učinkovitost (ENE)	Opća energetska učinkovitost
Veliki uređaji za loženje (LCP)	Proizvodnja pare i električne energije u tvornicama celuloze i papira pomoću uređaja za loženje
Osnovna načela praćenja (MON)	Praćenje emisija
Spaljivanje otpada (WI)	Spaljivanje i suspaljivanje otpada na lokaciji
Industrije za obradu otpada (WT)	Priprema otpada za goriva

OPĆA RAZMATRANJA

Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ovima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se koristiti i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.

Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ovima općenito se primjenjuju.

RAZINE EMISIJA POVEZANE S NRT-OVIMA

Kada su razine emisija povezane s NRT-ovima unutar istog vremena usrednjavanja prikazane u različitim jedinicama (npr. kao vrijednosti koncentracije ili specifičnog opterećenja (to jest po toni neto proizvodnje)), te različite načine izražavanja razina emisija povezanih s NRT-ovima treba smatrati jednakovrijednim alternativama.

Za integrirane tvornice i tvornice celuloze i papira u kojima se proizvodi više proizvoda, razine emisija povezane s NRT-ovima utvrđene za pojedinačne postupke (proizvodnja celuloze, proizvodnja papira) i/ili proizvode trebaju se kombinirati u skladu s pravilom miješanja temeljenom na udjelima aditiva pri ispuštanju.

VREMENA USREDNJAVANJA ZA EMISIJE U VODU

Ako nije drukčije navedeno, vremena usrednjavanja povezana s razinom emisija povezanih s NRT-ovima za emisije u vodu određuju se kako slijedi.

Dnevne srednje vrijednosti	Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja od 24 sata, pri čemu se uzima kompozitni uzorak razmjeran protoku (1) ili, pod uvjetom da je uočena dostatna stabilnost protoka, uzorak razmjeran vremenu (1)
Godišnje srednje vrijednosti	Srednje vrijednosti svih dnevnih srednjih vrijednosti tijekom jedne godine ponderirane u skladu s dnevnom proizvodnjom i izražene kao masa emitiranih tvari po jedinici mase izrađenih ili obrađenih proizvoda/materijala

REFERENTNI UVJETI ZA EMISIJE U ZRAK

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije u zrak odnose se na standardne uvjete: suhi plin, temperatura 273,15 K i tlak 101,3 kPa. Kada su razine emisija povezane s NRT-ovima prikazane kao vrijednosti koncentracije, navodi se referentna razina O2 ( % po volumenu).

Konverzija pri referentnoj koncentraciji kisika

U nastavku je prikazana formula za izračun koncentracije emisija pri referentnoj razini kisika.

gdje je:

ER (mg/Nm3)	:	koncentracija emisija iz referentne razine kisika OR
OR (vol %)	:	referentna razina kisika
EM (mg/Nm3)	:	mjerene koncentracije emisija iz izmjerene razine kisika OM
OM (vol %)	:	izmjerena razina kisika

VREMENA USREDNJAVANJA ZA EMISIJE U ZRAK

Ako nije drukčije navedeno, vremena usrednjavanja povezana s razinom emisija povezanih s NRT-ovima za zrak određuju se kako slijedi.

Dnevne srednje vrijednosti	Srednje vrijednosti tijekom razdoblja od 24 sata koje se temelje na valjanim srednjim vrijednostima iz kontinuiranog mjerenja unutar jednog sata
Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja	Srednje vrijednosti triju uzastopnih mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 3 minuta
Godišnje srednje vrijednosti	U slučaju kontinuiranog mjerenja: srednje vrijednosti svih valjanih vrijednosti unutar jednog sata; u slučaju povremenih mjerenja: srednje vrijednosti svih „srednjih vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja” izmjerenih tijekom jedne godine

DEFINICIJE

Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ovima primjenjuju se sljedeće definicije:

Pojam

Definicija

Novi pogon

Pogon za koji se prvi put poslije objave ovih zaključaka o NRT-ovima izdaje dozvola na lokaciji postrojenja ili potpuna zamjena pogona na postojećim temeljima postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ovima

Postojeći pogon

Pogon koji nije novi pogon

Opsežna obnova

Opsežna promjena konstrukcije ili tehnologije pogona/sustava za smanjenje emisija koja obuhvaća opsežnu prilagodbu ili zamjenu jedinica u kojima se provode postupci i njihove opreme

Novi sustav otprašivanja

Sustav otprašivanja koji se prvi put poslije objave ovih zaključaka o NRT-ovima koristi na lokaciji postrojenja

Postojeći sustav otprašivanja

Sustav otprašivanja koji nije novi sustav otprašivanja

Nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa (NCG)

Nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa: odnosi se na plinove neugodnog mirisa iz proizvodnje sulfatne celuloze

Koncentrirani nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa (CNCG)

Koncentrirani nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa (ili „plinovi jakog neugodnog mirisa”): plinovi koji sadrže ukupni reducirani sumpor (TRS) od kuhanja, isparavanja i isušivanja kondenzata

Plinovi jakog neugodnog mirisa

Koncentrirani nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa (CNCG)

Plinovi slabog neugodnog mirisa

Razrijeđeni nekondenzirajući plinovi neugodnog mirisa: Plinovi koji sadrže TRS, a nisu plinovi jakog neugodnog mirisa (npr. plinovi iz spremnika, filtara za ispiranje, sanduka za piljevinu, filtara za vapneni mulj, strojeva za sušenje)

Zaostali plinovi slabog mirisa

Plinovi slabog mirisa koji se emitiraju drukčije nego kroz kotao utilizator, vapnenu peć ili plamenik za TRS

Kontinuirano mjerenje

Mjerenja pomoću automatiziranog sustava mjerenja (AMS), trajno ugrađenog na lokaciji

Povremeno mjerenje

Određivanje mjerene veličine (određene količine koja se mjeri) u određenim vremenskim razmacima uz primjenu manualnih ili automatiziranih metoda

Emisije iz difuznih izvora

Emisije koje potječu iz neposrednog (neusmjerenog) kontakta hlapivih tvari ili prašine s okolinom u uobičajenim uvjetima rada.

Integrirana proizvodnja

Celuloza i papir/karton proizvode se na istoj lokaciji. Celuloza se obično ne suši prije izrade papira/kartona

Neintegrirana proizvodnja

Ili (a) proizvodnja celuloze za tržište (prodaju) u tvornicama u kojima se ne koriste strojevi za proizvodnju papira ili (b) proizvodnja papira/kartona samo od celuloze proizvedene u drugim pogonima (celuloza za tržište)

Neto proizvodnja

i.	Za tvornice papira: nepakirana proizvodnja za prodaju poslije zadnjeg prematača, tj. prije konverzije svitaka;

ii.	za off-line postrojenja za premazivanje: proizvodnja poslije premazivanja;

iii.	za tvornice upijajućeg papira: proizvodnja za prodaju poslije stroja za proizvodnju upijajućeg papira, prije svih postupaka namotavanja i isključujući svaki svitak;

iv.	za tvornice u kojima se proizvodi celuloza za tržište: proizvodnja poslije pakiranja (ADt);

v.	za integrirane tvornice: neto celuloza; proizvodnja se odnosi na proizvodnju nakon pakiranja (ADt) zajedno s celulozom proslijeđenom u tvornicu papira (celuloza suhoće 90 %, tj. zrakosuha). Neto proizvodnja papira: isto kao pod i.

Tvornica za proizvodnju posebnog papira

Tvornica u kojoj se proizvodi mnogo vrsta papira i kartona za posebne namjene (industrijske ili neindustrijske) i s posebnim svojstvima, namijenjenog relativno malom tržištu krajnjih korisnika ili primjeni u posebne svrhe, koji se često posebno dizajniraju za određenu skupinu kupaca ili krajnjih korisnika. Primjeri posebnog papira uključuju cigaretni papir, filtar-papir, metalizirani papir, termalni papir, samokopirni papir, naljepnice, lijevani premazani papir te papir za proizvodnju gipsanog kartona i poseban navošteni papir, izolaciju, pokrivanje krovova, asfaltiranje i druge posebne primjene ili obrade. Sve te vrste papira izlaze iz kategorija standardnog papira.

Tvrdo drvo

Skupina vrsta drveta, kao npr. topola, bukva, breza i eukaliptus. Pojam „tvrdo drvo” koristi se kao suprotnost pojmu „meko drvo”.

Meko drvo

Drvo četinjača, kao npr. bor i smreka. Pojam „meko drvo” koristi se kao suprotnost pojmu „tvrdo drvo”.

Kaustifikacija

Postupak unutar ciklusa obrade vapna u kojem se hidroksid (bijeli lug) regenerira reakcijom Ca(OH)2 + CO3 2- → CaCO3 (s) + 2 OH-

AKRONIMI

Pojam	Definicija
ADt	Zrakosuhe tone (celuloze) izražene kao 90 % suhoće
AOX	Adsorpcijski organski vezani halogeni izmjereni u skladu s EN ISO: 9562 standardna metoda za otpadne vode
BPK	Biokemijska potrošnja kisika: količina otopljenog kisika koja je potrebna mikroorganizmima za razgradnju organske tvari u otpadnim vodama.
CMP	Kemijsko-mehanički postupak proizvodnje celuloze
CTMP	Kemitermomehanički postupak proizvodnje celuloze
KPK	Kemijska potrošnja kisika: količina organske tvari u otpadnim vodama koja može kemijski oksidirati (obično se odnosi na analizu uz oksidaciju dikromata)
DS	Suhe tvari, izražene kao maseni udjel u %
DTPA	Dietilen triamin pentaoctena kiselina (kelatno/kompleksirajuće sredstvo koje se koristi pri izbjeljivanju peroksidom)
ECF	Bez elementarnog klora
EDTA	Etilendiamintetraoctena kiselina (kompleksirajuće/kelatno sredstvo)
H2S	Vodikov sulfid
LWC	Premazani papir male mase
NOx	Zbroj dušikovog oksida (NO) i dušikovog dioksida (NO2) izražen kao NO2.
NSSC	Neutralni sulfit polukemijski postupak
RCF	Reciklirana vlakna
SO2	Sumporov dioksid
TCF	Bez klora
Ukupni dušik (Tot-N)	Ukupni dušik (Tot-N) prikazan kao N, koji uključuje organski dušik, slobodni amonijak i amonij (NH4 +-N), nitrite (NO2 --N) i nitrate (NO3 --N)
Ukupni fosfor (Tot-P)	Ukupni fosfor (Tot-P) prikazan kao P, koji uključuje otopljeni fosfor i sav netopivi fosfor prenesen u efluent u obliku precipitata ili u mikrobima
TMP	Termomehanička celuloza
TOC	Ukupni organski ugljik
TRS	Ukupni reducirani sumpor Zbroj sljedećih reduciranih spojeva sumpora neugodnog mirisa koji nastaju u postupku proizvodnje celuloze: vodikov sulfid, metil-merkaptan, dimetil sulfid i dimetil disulfid, izraženi kao sumpor
TSS	Ukupne suspendirane krute tvari (u otpadnim vodama) Suspendirane krute tvari sastoje se od finih čestica vlakana, punila, finih čestica, nezgrušane biomase (aglomeracija mikroorganizama) i drugih sitnih čestica.
VOC	Hlapljivi organski spojevi kako je određeno u članku 3. točki 45. Direktive 2010/75/EU

1.1. OPĆI ZAKLJUČCI O NRT-OVIMA ZA INDUSTRIJU CELULOZE I PAPIRA

Osim općih zaključaka o NRT-ovima spomenutih u ovom odjeljku primjenjuju se zaključci o NRT-ovima specifični za pojedinačne postupke navedeni u odjeljcima od 1.2. do 1.6.

1.1.1. Sustav upravljanja okolišem

NRT 1.

Kako bi se popravila ukupna okolišna učinkovitost pogona za proizvodnju celuloze, papira i kartona, NRT je provedba i poštovanje sustava upravljanja okolišem (EMS) koji uključuje sve sljedeće značajke:

(a)	zalaganje uprave, uključujući višu upravu;

(b)	definiranje politike zaštite okoliša na razini uprave kojom bi se postrojenje neprekidno unapređivalo;

(c)	planiranje i određivanje potrebnih postupaka i ciljeva povezanih s financijskim planiranjem i ulaganjem;

(d)

provedba postupaka pri čemu posebno treba obratiti pozornost na:

i.	strukture i nadležnosti;

ii.	osposobljavanje, osvještavanje i kompetencije;

iii.	komunikaciju;

iv.	uključivanje zaposlenika;

v.	dokumentaciju;

vi.	učinkoviti nadzor postupaka;

vii.	programe održavanja;

viii.

pripravnost za hitne situacije i odgovarajuće reakcije;

ix.	osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom o okolišu;

(e)

provjeru učinka i poduzimanje korektivnih mjera, posebno vodeći računa o:

i.	praćenju i mjerenju (vidjeti i Referentni dokument o općim načelima praćenja);

ii.	korektivnim i preventivnim mjerama;

iii.	ažuriranju evidencije;

iv.	neovisnoj (ako je izvedivo) internoj i eksternoj reviziji kako bi se utvrdilo je li EMS usklađen s planiranim mjerama i provodi li se i održava na ispravan način;

(f)	preispitivanju EMS-a i njegove trajne prikladnosti i učinkovitosti na razini više uprave;

(g)	praćenju razvoja čišćih tehnologija;

(h)	u fazi konstrukcije novog pogona, razmatranju utjecaja pogona na okoliš prilikom njegove potencijalne razgradnje te tijekom radnog vijeka pogona;

(i)	redovitoj usporedbi s postignućima drugih tvornica unutar sektora.

Primjenjivost

Opseg (npr. razina detalja) i priroda EMS-a (npr. standardizirani ili nestandardizirani) uglavnom će biti uvjetovani prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.

1.1.2. Upravljanje materijalima i učinkovito gospodarenje resursima

NRT 2.

Radi smanjenja učinaka proizvodnog postupka na okoliš, NRT je primjena načela učinkovitoga gospodarenja resursima kombinirajući tehnike navedene u nastavku.

	Tehnika
a	Pomnjiv odabir i nadzor kemikalija i aditiva
b	Analiza ulaznog i izlaznog stanja (input-output analysis) zajedno s popisom kemijskih tvari koji obuhvaća njihove količine i toksikološka svojstva
c	Smanjenje korištenja kemikalija na najmanju moguću mjeru traženu u specifikacijama o kakvoći konačnog proizvoda
d	Izbjegavanje korištenja štetnih tvari (npr. disperzivna sredstva, sredstva za čišćenje i tenzidi koji sadrže nonilfenol etoksilat) i njihova zamjena manje štetnim tvarima
e	Smanjenje unosa tvari u tlo istjecanjem, taloženjem iz zraka ili neprikladnim skladištenjem sirovina, proizvoda ili ostataka
f	Utvrđivanje programa upravljanja izljevima i proširenje ograničenja važnih izvora kako bi se spriječilo onečišćenje tla i podzemnih voda
g	Pravilno projektiranje sustava cjevovoda i skladištenja kako bi se površine održavale čistima te smanjila potreba za pranjem i čišćenjem

NRT 3.

Kako bi se smanjilo ispuštanje organskih kelatnih sredstava kao što su EDTA ili DTPA koji nisu lako biorazgradivi, a nastaju izbjeljivanjem peroksidom, NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Određivanje količine kelatnih sredstava ispuštenih u okoliš povremenim mjerenjima	Nije primjenjivo na tvornice u kojima se ne koriste kelatna sredstva
b	Optimizacija postupaka radi smanjenja potrošnje i emisija kelatnih sredstava koja nisu lako biorazgradiva	Nije primjenjivo na tvornice u čijem se postupku ili uređaju za pročišćavanje otpadnih voda uklanja 70 % ili više EDTA/DTPA
c	Davanje prednosti korištenju biorazgradivih i odstranjivih kelatnih sredstava i postupno povlačenje proizvoda koji nisu biorazgradivi	Primjenjivost ovisi o dostupnosti odgovarajućih nadomjestaka (npr. biorazgradiva sredstva kojima se ispunjavaju zahtjevi povezani sa svjetlinom celuloze)

1.1.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama

NRT 4.

Kako bi se smanjilo stvaranje otpadnih voda i opterećenja njihovim onečišćenjem zbog skladištenja i pripreme drva, NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Suho otkoravanje (vidjeti opis u odjeljku 1.7.2.1.)	Ograničena primjenjivost ako se u postupku izbjeljivanja TCF zahtijeva visoka čistoća i svjetlina
b	Postupanje s deblima na način da se izbjegne onečišćenje kore i drva pijeskom i kamenjem	Općenito je primjenjivo.
c	Popločivanje prostora za pripremu drva, a posebno površina koje se koriste za skladištenje iverja	Primjenjivost može biti ograničena veličinom prostora za pripremu drva i područja za skladištenje.
d	Nadzor toka štrcanja vode i smanjenje površinskog otjecanja vode iz prostora za pripremu drva	Općenito je primjenjivo.
e	Prikupljanje istekle onečišćene vode iz prostora za pripremu drva i izdvajanje suspendiranih krutih tvari prije biološke obrade efluenta	Primjenjivost može biti ograničena stupnjem onečišćenja istekle vode (niska koncentracija zagađenja) i/ili veličinom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (velika količina otpadnih voda).

Protok efluenta povezan s NRT-ovima od suhog otkoravanja iznosi 0,5 – 2,5 m3/ADt.

NRT 5.

Kako bi se smanjilo korištenje čiste vode i stvaranje otpadnih voda, NRT je zatvaranje vodnog sustava do tehnički izvedive razine u skladu s vrstom celuloze i papira koja se proizvodi, kombinirajući tehnike navedene u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Nadzor i optimizacija korištenja vode	Općenito je primjenjivo.
b	Procjena mogućnosti recirkuliranja vode
c	Odmjeravanje stupnja zatvaranja krugotokova vode i mogućih nedostataka; dodavanje opreme po potrebi
d	Odvajanje manje onečišćene brtvene vode iz crpki za stvaranje vakuuma i njezino ponovno korištenje
e	Odvajanje čiste vode za hlađenje iz onečišćene tehnološke vode i njezino ponovno korištenje
f	Ponovno korištenje tehnološke vode kao zamjenu za čistu vodu (recirkulacija vode i zatvaranje vodenih petlji)	Primjenjivo je na nove pogone i opsežnu obnovu. Primjenjivost može biti ograničena zahtjevima povezanima s kakvoćom vode i/ili proizvoda ili tehničkim čimbenicima (kao što je taloženje/inkrustacija u vodnom sustavu) ili povećani nastankom neugodnih mirisa.
g	Ulazna linija obrade tehnološke vode (ili njezinog dijela) radi poboljšanja kakvoće vode kako bi je se moglo recirkulirati ili ponovno koristiti	Općenito je primjenjivo.

Protok otpadnih voda povezan s NRT-ovima na točci ispuštanja poslije obrade otpadnih voda izražen u srednjim godišnjim vrijednostima iznosi:

Sektor	Protok otpadnih voda povezan s NRT-ovima
Izbijeljena sulfatna celuloza	25 – 50 m3/ADt
Neizbijeljena sulfatna celuloza	15 – 40 m3/ADt
Izbijeljena sulfitna celuloza za proizvodnju papira	25 – 50 m3/ADt
Magnefitna celuloza	45 – 70 m3/ADt
Kemijska celuloza	40 – 60 m3/ADt
NSSC celuloza	11 – 20 m3/ADt
Mehanička celuloza	9 – 16 m3/t
CTMP i CMP	9 – 16 m3/ADt
Tvornice za proizvodnju papira od RCF-a bez izbjeljivanja	1,5 – 10 m3/t (viši kraj raspona uglavnom je povezan s proizvodnjom savitljivih kartonskih kutija)
Tvornice za proizvodnju papira od RCF-a uz izbjeljivanje	8 – 15 m3/t
Tvornice za proizvodnju upijajućeg papira na bazi RCF-a uz izbjeljivanje	10 – 25 m3/t
Neintegrirane tvornice papira	3,5 – 20 m3/t

1.1.4. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 6.

Radi smanjenja potrošnje goriva i energije u tvornicama celuloze i papira, NRT je primjena tehnike (a) i kombinacija drugih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Primjenjivost

Korištenje sustava upravljanja energijom koji uključuje sve sljedeće značajke:

i.	procjenu ukupne potrošnje i proizvodnje energije u tvornici

ii.	lociranje, kvantificiranje i optimiziranje potencijala povrata energije

iii.	nadzor i očuvanje optimiziranog stanja potrošnje energije

Općenito je primjenjivo.

Rekuperacija energije spaljivanjem onih otpada i ostataka iz proizvodnje celuloze i papira koji imaju visok udjel organskih tvari kalorijsku vrijednost, uzimajući u obzir NRT 12

Primjenjivo je samo ako se otpad i ostaci iz proizvodnje celuloze i papira s visokim udjelom organskih tvari ne mogu reciklirati ni ponovno iskoristiti.

Pokrivanje potrošnje pare i struje u proizvodnim postupcima u najvećoj mogućoj mjeri kogeneracijom toplinske i električne energije (CHP)

Primjenjivo je na sve nove pogone i opsežnu obnovu pogona za proizvodnju energije Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena tlocrtom tvornice i raspoloživim prostorom.

Korištenje viška topline za sušenje biomase i mulja, zagrijavanje napajne vode za kotlove i tehnološke vode, zagrijavanje zgrada itd.

Primjenjivost ove tehnike može biti ograničena u slučajevima kada su izvori topline jako udaljeni od lokacija.

Korištenje termokompresora

Primjenjivo je na nove i postojeće pogone za sve vrste papira i na postrojenja za premazivanje, ako je raspoloživa srednjotlačna para.

Izolacija parno kondenznih cijevnih komponenti

Općenito je primjenjivo.

Korištenje energetski učinkovitih vakumskih sustava za odvodnjavanje

Korištenje visokoučinkovitih električnih motora, crpki i miješalica

Korištenje frekvencijskih pretvarača za ventilatore, kompresore i crpke

Usklađivanje razine tlaka pare sa stvarnom usklađivanje pritiska pare sa stvarnim potrebama?

Opis

Tehnika (c):Istodobna proizvodnja toplinske i električne i/ili mehaničke energije unutar jednog postupka, što se naziva kombiniranim uređajem za proizvodnju topline i električne energije (CHP). U industriji celuloze i papira u pogonima CHP-a obično se koriste parne i/ili plinske turbine. Ekonomska održivost (ostvariva ušteda i razdoblje povrata) uglavnom će ovisiti o trošku električne energije i goriva.

1.1.5. Emisije neugodnog mirisa

Za emisije plinova neugodnog mirisa koji sadrže sumpor, a potječu iz tvornica za proizvodnju sulfatne i sulfitne celuloze vidjeti NRT-ove koji se odnose na pojedinačne postupke navedene u odjeljcima 1.2.2. i 1.3.2.

NRT 7.

Radi sprečavanja i smanjenja emisija spojeva neugodnog mirisa koji potječu iz sustava otpadnih voda, NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika
I. Primjenjiva je na mirise povezane sa zatvaranjem vodenih sustava.
a	Osmišljavanje postupaka u tvornici papira, dizajniranje spremnika, cijevi i sanduka na način da se izbjegne produljeno vrijeme zadržavanja, mrtve zone ili područja s lošim miješanjem u krugotokovima voda i fizički povezanim jedinicama kako bi se izbjeglo nekontrolirano taloženje te raspadanje i rastvaranje organskih i bioloških tvari
b	Korištenje biocida, dispergenata ili oksidansa (npr. katalitička dezinfekcija vodikovim peroksidom) za kontrolu neugodnih mirisa i razvoja truležnih bakterija
c	Uključivanje postupaka unutarnje obrade („bubrega”) radi smanjenja koncentracije organskih tvari i posljedično mogućih neugodnih mirisa u sustavu pročišćavanja sitove vode
II. Primjenjiva je na mirise povezane s obradom otpadnih voda i postupanjem s muljem kako bi se izbjegli uvjeti u kojima otpadne vode ili mulj postaju anaerobni
a	Uvođenje zatvorenih kanalizacijskih sustava s kontroliranim odušnicima, u nekim slučajevima koristeći kemikalije kojima se smanjuje stvaranje sumporovodika u kanalizacijskim sustavima te kako bi sumporovodik u njima oksidirao
b	Izbjegavanje prevelike aeracije u bazenima za ujednačavanje protoka uz zadržavanje dostatnog miješanja
c	Osiguravanje dovoljnog kapaciteta aeracije i svojstava miješanja u aeracijskim bazenima; redovito preispitivanje aeracijskog sustava
d	Osiguravanje pravilnog prikupljanja mulja u sekundarnom taložniku i ispumpavanja povratnog mulja
e	Ograničavanje vremena zadržavanja mulja u spremnicima za mulj neprekidnim slanjem mulja u jedinice za odvodnjavanje
f	Izbjegavanje skladištenja otpadnih voda u bazenu za izljeve dulje nego što je to potrebno; zadržavanje bazena za izljeve praznim
g	Ako se koriste sušare za mulj, obrada ispušnih plinova termalnog sušača mulja ispiranjem i/ili biofiltriranjem (npr. pomoću filtara koji sadržavaju kompost).
h	Izbjegavanje tornjeva za rashlađivanje neobrađenog efluenta korištenjem pločastih izmjenjivača topline

1.1.6. Praćenje ključnih parametara postupaka i emisija u vodu i zrak

NRT 8.

NRT je praćenje ključnih parametara postupaka u skladu s tablicom navedenom u nastavku.

I. Praćenje ključnih parametara postupaka mjerodavnih za emisije u zrak
Parametar	Učestalost praćenja
Tlak, temperatura, kisik, CO i udjel vodene pare u dimnim plinovima koji se koriste u postupcima izgaranja	Kontinuirano
II. Praćenje ključnih parametara postupaka mjerodavnih za emisije u vodu
Parametar	Učestalost praćenja
Protok vode, temperatura i pH	Kontinuirano
Udjel P i N u biomasi, indeks volumena mulja, višak amonijaka i ortofosfata u efluentu i mikroskopsko ispitivanje biomase	Periodično
Volumen protoka bioplina i udjel CH4 u bioplinu proizvedenom tijekom anaerobne obrade otpadnih voda	Kontinuirano
Udjeli H2S i CO2 u bioplinu proizvedenom tijekom anaerobne obrade otpadnih voda	Periodično

NRT 9.

NRT je redovito praćenje i mjerenje emisija u zrak, kao što je navedeno u nastavku, uz navedenu učestalost i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu raspoložive, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osiguravaju podaci jednake znanstvene kakvoće.

	Parametar	Učestalost praćenja	Izvor emisija	Praćenje povezano s
a	NOx i SO2	Kontinuirano	Kotao utilizator	NRT 21 NRT 22 NRT 36 NRT 37
		Periodično ili kontinuirano	Vapnena peć	NRT 24 NRT 26
		Periodično ili kontinuirano	Posebni plamenik za TRS	NRT 28 NRT 29
b	Prašina	Periodično ili kontinuirano	Kotao utilizator (sulfatna celuloza) i vapnena peć	NRT 23 NRT 27
b	Prašina	Periodično	Kotao utilizator (sulfitna celuloza)	NRT 37
c	TRS (uključujući H2S)	Kontinuirano	Kotao utilizator	NRT 21
		Periodično ili kontinuirano	Vapnena peć i posebni plamenik za TRS	NRT 24 NRT 25 NRT 28
		Periodično	Emisije iz različitih difuznih izvora (npr. linija za proizvodnju vlakana, spremnici, sanduci za iverje itd.) i zaostali plinovi slabog mirisa	NRT 11 NRT 20
d	NH3	Periodično	Kotao utilizator opremljen tehnikom selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR)	NRT 36

NRT 10.

Prema NRT-ovima treba pratiti i mjeriti emisije u vodu, kao što je navedeno u nastavku, uz navedenu učestalost i u skladu s normama EN. Ako norme EN nisu raspoložive, prema NRT-ovima treba koristiti norme ISO, nacionalne ili druge međunarodne norme kojima se osiguravaju podaci jednake znanstvene kakvoće.

	Parametar	Učestalost praćenja	Praćenje povezano s
a	kemijskom potrošnjom kisika (KPK) ili ukupnim organskim ugljikom (TOC) (2)	dnevno (3) (4)	NRT 19 NRT 33 NRT 40 NRT 45 NRT 50
b	BPK5 ili BPK7	tjedno (jedanput tjedno)
c	ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	dnevno (3) (4)
d	ukupni dušik	tjedno (jedanput tjedno) (3)
e	Ukupni fosfor	tjedno (jedanput tjedno) (3)
f	EDTA, DTPA (5)	mjesečno (jedanput mjesečno)
g	AOX (u skladu s EN ISO 9562:2004) (6)	mjesečno (jedanput mjesečno)	NRT 19: izbijeljena sulfatna celuloza
g	AOX (u skladu s EN ISO 9562:2004) (6)	jedanput u dva mjeseca	NRT 33: osim tvornica u kojima se ne koristi klor (TCF) i tvornica NSSC NRT 40: osim tvornica celuloze TCF CTMP i CMP celuloze i papira NRT 45 NRT 50
h	važni metali (npr. Zn, Cu, Cd, Pb, Ni)	jedanput godišnje

NRT 11.

NRT je redovito praćenje i procjena emisija ukupnog reduciranog sumpora iz važnih difuznih izvora.

Opis

Procjena emisija ukupnog reduciranog sumpora iz difuznih izvora može se izvršiti povremenim mjerenjem i procjenom emisija koje se emitiraju iz različitih difuznih izvora (npr. linija za proizvodnju vlakana, spremnici, sanduci za iverje itd.), i to izravnim mjerenjima.

1.1.7. Gospodarenje otpadom

NRT 12.

Radi smanjenja količine otpada koji se šalje na odlagalište, NRT je uvođenje sustava procjene otpada (uključujući detaljan popis otpada) i gospodarenja otpadom kako bi se olakšalo ponovno iskorištavanje otpada ili, ako to nije moguće, recikliranje otpada ili, ako to nije moguće, „druge rekuperacije”, uključujući kombinaciju tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Odvojeno prikupljanje različitih frakcija otpada (uključujući odvajanje i razvrstavanje opasnog otpada)	Vidjeti odjeljak 1.7.3.	Općenito je primjenjivo.
b	Spajanje prikladnih frakcija ostataka kako bi se dobile mješavine koje se bolje mogu iskoristiti		Općenito je primjenjivo.
c	Prethodna obrada ostataka iz postupka prije njihovog ponovnog korištenja ili recikliranja		Općenito je primjenjivo.
d	Rekuperacija materijala i recikliranje ostataka iz postupka na lokaciji		Općenito je primjenjivo.
e	Povrat energije iz otpada s visokim udjelom organskih tvari na lokaciji ili izvan nje		Za iskorištavanje energije izvan lokacije primjenjivost ovisi o raspoloživosti treće strane
f	Vanjsko iskorištavanje materijala		Ovisno o raspoloživosti treće strane
g	Prethodna obrada otpada prije odlaganja		Općenito je primjenjivo.

1.1.8. Emisije u vodu

Ostale informacije o obradi otpadnih voda u tvornicama celuloze i papira te razine emisija povezane s NRT-ovima koje se odnose na pojedinačne postupke navedeni su u odjeljcima od 1.2. do 1.6.

NRT 13.

Radi smanjenja emisija hranjivih tvari (dušika i fosfora) u prihvatne vode, NRT je zamjena kemijskih aditiva s visokim udjelom dušika i fosfora aditivima s niskim udjelom dušika i fosfora.

Primjenjivost

Primjenjivo je ako dušik u kemijskim aditivima nije bioraspoloživ (tj. ako se u biološkoj obradi ne može koristiti kao hranjiva tvar) ili ako postoji višak hranjivih tvari.

NRT 14.

Radi smanjenja emisija onečišćujućih tvari u prihvatne vode, treba koristiti sve tehnike navedene u nastavku.

	Tehnika	Opis
a	Prvi stupanj obrade (fizikalno-kemijska obrada)	Vidjeti odjeljak 1.7.2.2.
b	Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje) (7)	Vidjeti odjeljak 1.7.2.2.

NRT 15.

Ako je potrebno daljnje odstranjivanje organskih tvari, dušika ili fosfora, prema NRT-ovima treba primijeniti treći stupanj obrade kako je opisano u odjeljku 1.7.2.2.

NRT 16.

Radi smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz pogona za biološku obradu otpadnih voda u prihvatne vode, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika
a	Prikladna konstrukcija i rad pogona za biološku obradu
b	Redoviti nadzor aktivne biomase
c	Prilagodba opskrbe hranjivim tvarima (dušikom i fosforom) stvarnoj potrošnji biomase

1.1.9. Emisije buke

NRT 17.

Radi smanjenja emisija buke koja se stvara prilikom izrade celuloze i papira NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku:

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Program smanjenja buke

Program smanjenja buke obuhvaća utvrđivanje izvora i pogođenih područja, izračune i mjerenja razine buke kako bi se izvori buke rangirali prema razini buke, te određivanje najisplativije kombinacije tehnika, njihovu primjenu i praćenje.

Općenito je primjenjivo.

Strateško planiranje lokacije opreme, jedinica i zgrada

Razina buke može se smanjiti povećanjem udaljenosti između odašiljatelja i primatelja i korištenjem zgrada kao bukobrana.

Općenito je primjenjivo na nove pogone. Kod postojećih pogona, preseljenje opreme i proizvodnih jedinica može biti ograničeno nedostatkom prostora ili previsokim troškovima.

Operativne tehnike i tehnike upravljanja u zgradama s bučnom opremom

To uključuje:

—	poboljšanu inspekciju i održavanje opreme radi sprečavanja kvarova,

—	zatvaranje vrata i prozora u natkrivenim prostorima,

—	upravljanje radom opreme povjereno iskusnom osoblju,

—	izbjegavanje bučnih aktivnosti tijekom noći,

—	osiguravanje nadzora buke tijekom poslova održavanja.

Općenito je primjenjivo.

Ograđivanje bučne opreme i jedinica

Ograđivanje bučne opreme poput one za rukovanje drvom, hidrauličkih jedinica i kompresora u zasebne objekte poput zgrada ili ormara sa zvučnom izolacijom, koji su iznutra i izvana obloženi materijalom koji upija zvuk

Korištenje opreme s niskom razinom buke i ugradnja uređaja za smanjenje buke u opremu i kanale.

Izolacija protiv vibracija

Izolacija strojeva i odvajanje izvora buke od mogućih rezonantnih komponenti

Zvučna izolacija zgrada

To može uključivati:

—	materijale u zidovima i na stropovima koji upijaju zvuk,

—	zvučno izolirana vrata,

—	prozore s dvostrukim staklom.

Smanjenje buke

Širenje buke može se smanjiti umetanjem pregrada između odašiljatelja i primatelja. Prikladne pregrade uključuju zaštitne zidove, nasipe i zgrade. Prikladne tehnike smanjenja buke uključuju ugradnju prigušivača i amortizera u bučnu opremu kao što su ispusnici pare ili odušnici u sušarama.

Općenito je primjenjivo na nove pogone. Kod postojećih pogona umetanje pregrada može biti ograničeno nedostatkom prostora.

Korištenje većih strojeva za rukovanje drvom kako bi se smanjilo vrijeme podizanja i prijevoza te buka od klada koje padaju na hrpu ili na dozator

Općenito je primjenjivo.

Unapređenje načina rada, npr. ispuštanje klada s niže visine na hrpu ili na dozator; trenutno prikupljanje povratnih informacija o razini buke kojoj su radnici izloženi

1.1.10. Razgradnja

NRT 18.

Radi sprečavanja rizika od onečišćenja prilikom razgradnje pogona NRT je primjena općih tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika
a	Izbjegavanje podzemnih spremnika i cjevovoda u fazi projektiranja pogona ili precizno utvrđivanje i dokumentiranje njihove lokacije.
b	Izrada uputa o pražnjenju opreme, spremnika i cjevovoda.
c	Osiguravanje čistog zatvaranja pogona, tj. čišćenja i povratka lokacije u prvobitno stanje. Ako je izvedivo, trebalo bi očuvati prirodne funkcije tla.
d	Primjena programa praćenja, osobito podzemnih voda, radi otkrivanja mogućih učinaka pogona unutar lokacije ili susjednih područja.
e	Razvoj i održavanje sustava zatvaranja ili prestanka rada pogona na osnovi analize rizika koji uključuje transparentnu organizaciju radova na zatvaranju, uzimajući u obzir važne čimbenike unutar lokalnog okruženja.

1.2. ZAKLJUČCI O NRT-OVIMA ZA POSTUPAK PROIZVODNJE SULFATNE CELULOZE

Uz zaključke o NRT-ovima iz ovog odjeljka na integrirane tvornice sulfatne celuloze i papira primjenjuju se zaključci o NRT-ovima specifični za pojedinačne postupke u proizvodnji papira, navedeni u odjeljku 1.6.

1.2.1. Otpadne vode i emisije u vodu

NRT 19.

Radi smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz cijele tvornice u prihvatne vode, NRT je izbjeljivanje TCF ili suvremeno izbjeljivanje ECF (vidjeti opis u odjeljku 1.7.2.1.) te odgovarajuća kombinacija tehnika navedenih u NRT 13, NRT 14, NRT 15 i NRT 16 i tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Modificirano kuhanje prije izbjeljivanja	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.	Općenito je primjenjivo.
b	Delignifikacija kisikom prije izbjeljivanja
c	Zatvoreno sortiranje smeđe drvne mase i učinkovito pranje smeđe drvne mase
d	Djelomično recikliranje tehnološke vode u pogonu za izbjeljivanje		Recikliranje vode može biti ograničeno inkrustacijom tijekom izbjeljivanja
e	Učinkovito praćenje i zadržavanje izljeva pomoću prikladnog sustava rekuperacije		Općenito je primjenjivo.
f	Zadržavanje dostatnog kapaciteta isparavanja crnog luga i kotlova utilizatora radi savladavanja vršnih opterećenja		Općenito je primjenjivo.
g	Izdvajanje onečišćenih (prljavih) kondenzata i njihovo ponovno korištenje u postupku		Općenito je primjenjivo.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 1. i tablicu 2. Ove razine emisija povezane s NRT-ovima nisu primjenjive na tvornice kemijske sulfatne celuloze.

U NRT 5 naveden je referentni protok otpadnih voda za tvornice sulfatne celuloze.

Tablica 1.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda iz tvornice za proizvodnju izbijeljene sulfatne celuloze u prihvatne vode

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt (8)
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	7 – 20
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,3 – 1,5
Ukupni dušik	0,05 – 0,25 (9)
Ukupni fosfor	0,01 – 0,03 (9) Eukaliptus: 0,02 – 0,11 kg/ADt (10)
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX) (11) (12)	0 – 0,2

Tablica 2.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda iz tvornice za proizvodnju neizbijeljene sulfatne celuloze u prihvatne vode

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt (13)
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	2,5 – 8
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,3 – 1,0
Ukupni dušik	0,1 – 0,2 (14)
Ukupni fosfor	0,01 – 0,02 (14)

U obrađenim efluentima očekuje se niska koncentracija BPK (oko 25 mg/l kao 24-satni skupni uzorak).

1.2.2. Emisije u zrak

1.2.2.1. Smanjenje emisija kod plinova jakog i slabog neugodnog mirisa

NRT 20.

Radi smanjenja emisija neugodnog mirisa i emisija ukupnog reduciranog sumpora uslijed plinova jakog i slabog neugodnog mirisa, NRT je sprečavanje nastanka emisija iz difuznih izvora prikupljanjem svih ispušnih plinova koji sadrže sumpor iz postupaka, uključujući one iz odušnika kojima se ispuštaju emisije koje sadrže sumpor, primjenom tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Sustavi prikupljanja plinova jakog i slabog mirisa sa sljedećim značajkama:

—	poklopci, nape, kanali i sustav ekstrakcije dostatnog kapaciteta,

—	sustav kontinuiranog otkrivanja istjecanja,

—	sigurnosne mjere i sigurnosna oprema.

Spaljivanje nekondenzirajućih plinova jakog i slabog neugodnog mirisa

Spaljivanje se može izvršiti pomoću:

—	kotla utilizatora,

—	vapnene peći (15),

—	posebnog plamenika za TRS opremljenog mokrim ispiračima za uklanjanje SOx, ili

—	vodocijevnog kotla („power boiler”) (16).

Kako bi se osigurala stalna dostupnost sustava spaljivanja plinova jakog neugodnog mirisa, ugrađuju se rezervni sustavi. Vapnene peći mogu služiti kao potpora kotlovima utilizatorima; ostala potporna oprema su baklje i blok kotlovi

Bilježenje nedostupnosti sustava spaljivanja i svih emisija koje se zbog toga ispuštaju (17)

Primjenjivost

Općenito je primjenjivo na nove pogone i na opsežnu obnovu postojećih pogona. Ugradnja potrebne opreme u postojeće pogone može biti otežana zbog njihovog tlocrta i ograničenog prostora. Primjenjivost spaljivanja može biti ograničena iz sigurnosnih razloga. U tom bi se slučaju mogli koristiti mokri ispirači.

Ukupna razina emisija ukupnog reduciranog sumpora (TRS) povezana s NRT-ovima u zaostalim emitiranim plinovima slabog mirisa iznosi 0,05 – 0,2 kg S/ADt.

1.2.2.2. Smanjenje emisija iz kotla utilizatora

Emisije SO2 i TRS-a

NRT 21.

Radi smanjenja emisija SO2 i TRS-a iz kotla utilizatora NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis
a	Povećanje udjela suhe tvari (DS) u crnom lugu	Crni lug se prije spaljivanja može koncentrirati postupkom isparavanja.
b	Optimizirano paljenje	Uvjeti paljenja mogu se poboljšati npr. boljim miješanjem zraka i goriva, kontrolom opterećenja peći itd.
c	Mokri ispirač	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 3.

Tablica 3.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 i TRS-a iz kotla utilizatora

Parametar		Dnevne srednje vrijednosti (18) (19) mg/Nm3 uz 6 % O2	Godišnje srednje vrijednosti (18) mg/Nm3 uz 6 % O2	Godišnje srednje vrijednosti (18) kg S/ADt
SO2	DS < 75 %	10 – 70	5 – 50	—
SO2	DS 75 - 83 % (20)	10 – 50	5 – 25	—
Ukupni reducirani sumpor (TRS)		1 – 10 (21)	1 – 5	—
Plinoviti S (TRS-S + SO2-S)	DS < 75 %	—	—	0,03 – 0,17
Plinoviti S (TRS-S + SO2-S)	DS 75 – 83 % (20)	—	—	0,03 – 0,13

Emisije NOx

NRT 22.

Radi smanjenja emisija NOx iz kotla utilizatora, NRT je korištenje optimiziranog sustava paljenja koji ima sve značajke navedene u nastavku.

	Tehnika
a	Računalni nadzor izgaranja
b	Dobro miješanje goriva i zraka
c	Sustavi dovoda zraka u fazama tj. korištenjem različitih zračnih klapni i otvora za ulaz zraka.

Primjenjivost

Tehnika (c)primjenjiva je na nove kotlove utilizatore i na opsežnu obnovu kotlova utilizatora budući da iziskuje znatne prilagodbe peći i sustava dovoda zraka.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 4.

Tablica 4.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOx iz kotla utilizatora

Parametar		Godišnje srednje vrijednosti (22) mg/Nm3 uz 6 % O2	Godišnje srednje vrijednosti (22) kg NOx/ADt
NOx	Meko drvo	120 – 200 (23)	DS < 75 % 0,8 – 1,4 DS 75 – 83 % (24) 1,0 – 1,6
NOx	Tvrdo drvo	120 – 200 (23)	DS < 75 % 0,8 – 1,4 DS 75 – 83 % (24) 1,0 – 1,7

Emisije prašine

NRT 23.

Radi smanjenja emisija prašine iz kotla utilizatora NRT je korištenje elektrostatičkog precipitatora (ESP) ili kombinacija ESP-a i mokrog ispirača.

Opis

Vidjetiodjeljak 1.7.1.1.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 5.

Tablica 5.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije prašine iz kotla utilizatora

Parametar

Sustav otprašivanja

Godišnje srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 6 % O2

Godišnje srednje vrijednosti

kg prašine/ADt

Prašina

Novi ili opsežna obnova

10 – 25

0,02 – 0,20

Postojeći

10 – 40 (25)

0,02 – 0,3 (25)

1.2.2.3. Smanjenje emisija iz vapnene peći

Emisije SO2

NRT 24.

Radi smanjenja emisija SO2 iz vapnene peći NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacija tih tehnika.

	Tehnika	Opis
a	Odabir goriva/gorivo s niskom razinom sumpora	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.
b	Ograničavanje spaljivanja plinova jakog neugodnog mirisa koji sadrže sumpor u vapnenoj peći
c	Kontrola udjela Na2S u ulaznom vapnenom mulju
d	Alkalni ispirač

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 6.

Tablica 6.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 i sumpora iz vapnene peći

Parametar (26)	Godišnje srednje vrijednosti mg SO2/Nm3 uz 6 % O2	Godišnje srednje vrijednosti kg S/ADt
SO2 ako se plinovi jakog mirisa ne spaljuju u vapnenoj peći	5 – 70	—
SO2 ako se plinovi jakog mirisa spaljuju u vapnenoj peći	55 – 120	—
Plinoviti S (TRS-S + SO2-S) ako se plinovi jakog mirisa ne spaljuju u vapnenoj peći	—	0,005 – 0,07
Plinoviti S (TRS-S + SO2-S) ako se plinovi jakog mirisa spaljuju u vapnenoj peći	—	0,055 – 0,12

Emisije TRS-a

NRT 25.

Radi smanjenja emisija TRS-a iz vapnene peći NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacija tih tehnika.

	Tehnika	Opis
a	Kontrola viška kisika	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.
b	Kontrola udjela Na2S u ulaznom vapnenom mulju	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.
c	Kombinacija ESP-a i alkalnog ispirača	Vidjeti odjeljak 1.7.1.1.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 7.

Tablica 7.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije TRS-a iz vapnene peći

Parametar

Godišnje srednje vrijednosti

mg S/Nm3 uz 6 % O2

Ukupni reducirani sumpor (TRS)

< 1 – 10 (27)

Emisije NOx

NRT 26.

Radi smanjenja emisija NOx iz vapnene peći treba kombinirati tehnike navedene u nastavku.

	Tehnika	Opis
a	Optimizirano izgaranje i nadzor izgaranja	Vidjeti odjeljak 1.7.1.2.
b	Dobro miješanje goriva i zraka
c	Plamenik s niskom razinom NOx
d	Odabir goriva/gorivo s niskom razinom N

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 8.

Tablica 8.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOx iz vapnene peći

Parametar

Godišnje srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 6 % O2

Godišnje srednje vrijednosti

kg NOx/ADt

NOx

Tekuća goriva

100 – 200 (28)

0,1 – 0,2 (28)

Plinovita goriva

100 – 350 (29)

0,1 – 0,3 (29)

Emisije prašine

NRT 27.

Radi smanjenja emisija prašine iz vapnene peći prema NRT-ovima treba koristiti elektrostatički precipitator (ESP) ili kombinaciju ESP-a i mokrog ispirača.

Opis

Vidjeti odjeljak 1.7.1.1.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 9.

Tablica 9.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije prašine iz vapnene peći

Parametar

Sustav otprašivanja

Godišnje srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 6 % O2

Godišnje srednje vrijednosti

kg prašine/ADt

Prašina

Novi ili opsežna obnova

10 – 25

0,005 – 0,02

Postojeći

10 – 30 (30)

0,005 – 0,03 (30)

1.2.2.4. Smanjenje emisija iz plamenika kod plinova jakog neugodnog mirisa (posebni plamenik za TRS)

NRT 28.

Radi smanjenja emisija SO2 od spaljivanja plinova jakog neugodnog mirisa u posebnom plameniku za TRS, NRT je korištenje alkalnog ispirača SO2.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 10.

Tablica 10.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 i TRS-a od spaljivanja plinova jakog mirisa u posebnom plameniku za TRS

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti mg/Nm3 uz 9 % O2	Godišnje srednje vrijednosti kg S/ADt
SO2	20 – 120	—
TRS	1 – 5
Plinoviti S (TRS-S + SO2-S)	—	0,002 – 0,05 (31)

NRT 29.

Radi smanjenja emisija NOx od spaljivanja plinova jakog neugodnog mirisa u posebnom plameniku za TRS NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacija tih tehnika.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Optimizacija plamenika/paljenja	Vidjeti odjeljak 1.7.1.2.	Općenito je primjenjivo.
b	Spaljivanje u fazama	Vidjeti odjeljak 1.7.1.2.	Općenito je primjenjivo na nove pogone i na opsežnu obnovu postojećih pogona. Za postojeće tvornice primjenjivo je samo ako ima dovoljno prostora za umetanje opreme.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 11.

Tablica 11.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOx od spaljivanja plinova jakog mirisa u posebnom plameniku za TRS

Parametar

Godišnje srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 9 % O2

Godišnje srednje vrijednosti

kg NOx/ADt

NOx

50 – 400 (32)

0,01 – 0,1 (32)

1.2.3. Stvaranje otpada

NRT 30.

Radi sprečavanja stvaranja otpada i smanjenja količine krutog otpada koji treba odložiti, NRT je recikliranje prašine iz ESP-ova kotlova utilizatora crnog luga u postupak.

Primjenjivost

Recirkulacija prašine može biti ograničena česticama prašine koje ne potječu iz postupka.

1.2.4. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 31.

Radi smanjenja potrošnje toplinske energije (pare), maksimalnog iskorištavanja nositelja energije i smanjenja potrošnje električne energije NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku:

	Tehnika
a	Visoki sadržaj suhe tvari u kori korištenjem učinkovitih preša ili sušenjem
b	Visoko učinkoviti parni kotlovi, npr. s ispušnim plinovima niske temperature
c	Učinkoviti sekundarni sustavi grijanja
d	Zatvaranje vodnih sustava uključujući pogon za izbjeljivanje
e	Visoka koncentracija celuloze (tehnike srednje ili visoke konzistencije)
f	Visokoučinkovito postrojenje za uparavanje
g	Rekuperacija topline iz spremnika za otapanje npr. pomoću ispirača odušnika
h	Rekuperacija i korištenje strujenja niske temperature iz efluenata i drugih izvora topline iz otpada za zagrijavanje zgrada, napajne vode za kotlove i tehnološke vode.
i	Prikladno korištenje sekundarne topline i sekundarnih kondenzata
j	Praćenje i nadzor postupaka pomoću naprednih sustava nadzora
k	Optimizacija integrirane mreže izmjenjivača topline
l	Rekuperacija topline iz ispušnih plinova iz kotla utilizatora između ESP-a i ventilatora.
m	Osiguravanje što je moguće veće konzistencije celuloze prilikom sortiranja i čišćenja
n	Korištenje nadzora brzine raznih velikih motora
o	Korištenje učinkovitih vakumskih crpki
p	Ispravno dimenzioniranje cjevovoda, crpki i ventilatora
q	Optimizirane razine u spremnicima

NRT 32.

Radi povećanja učinkovitosti proizvodnje struje NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku:

	Tehnika
a	Visoki udjel suhe tvari u crnom lugu (čime se povećava učinkovitost rada kotla, proizvodnje pare, a time i proizvodnje električne energije)
b	Visoki tlak i temperatura kotla utilizatora; u novim kotlovima utilizatorima tlak može iznositi najmanje 100 bara, a temperatura 510 C
c	Nizak izlazni tlak pare u protutlačnoj turbini koliko god je to tehnički izvedivo
d	Kondenzacijska turbina za proizvodnju struje od viška pare
e	Visoka učinkovitost turbine
f	Prethodno zagrijavanje napajne vode na temperaturu koja je blizu temperaturi vrenja
g	Prethodno zagrijavanje zraka za izgaranje i goriva koje se dovodi u kotlove

1.3. ZAKLJUČCI O NRT-U ZA PROIZVODNJU SULFITNE CELULOZE

Uz NRT-ove iz ovog odjeljka, na integrirane tvornice sulfitne celuloze i papira primjenjuju se zaključci o NRT-ovima specifičnima za pojedinačne postupke navedeni u odjeljku 1.6.

1.3.1. Otpadne vode i emisije u vodu

NRT 33.

Radi sprečavanja i smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz tvornice u prihvatne vode NRT je korištenje odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u NRT 13, NRT 14, NRT 15 i NRT 16 i tehnika u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Produženo modificirano kuhanje prije izbjeljivanja	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.	Primjenjivost može biti ograničena potrebnom kakvoćom celuloze (kad je potrebna visoka čvrstoća).
b	Delignifikacija kisikom prije izbjeljivanja
c	Zatvoreno sortiranje smeđe drvne mase i učinkovito ispiranje smeđe drvne mase		Općenito primjenjivo
d	Isparavanje efluenata iz faze ekstrakcije vrućih kiselina i spaljivanje koncentrata u peći za spaljivanje sumpora		Ograničena primjenjivost za tvornice celuloze za kemijsku preradu kad višefazna biološka obrada efluenata omogućava povoljniju opću situaciju za okoliš
e	Izbjeljivanje bez klora (TCF)		Ograničena primjenjivost za tvornice tržišne celuloze za papir koje proizvode vrlo svijetlu celulozu i za tvornice koje proizvode posebnu celulozu za kemijske primjene
f	Izbjeljivanje u sustavu zatvorene petlje		Primjenjivo samo na pogone koji koriste jednaku osnovu za kuhanje i prilagodbu pH za izbjeljivanje
g	Prethodno izbjeljivanje na osnovi MgO i recirkulacija tekućina za ispiranje iz prethodnog izbjeljivanja u postupak ispiranja smeđe drvne mase		Primjenjivost može biti ograničena faktorima poput kakvoće proizvoda (npr. rafiniranost, čistoća i svjetlina), kappa broja poslije kuhanja, hidrauličkog kapaciteta postrojenja i kapaciteta rezervoara, isparivača i kotlova utilizatora te mogućnosti čišćenja opreme za ispiranje
h	Prilagodba pH rijetkog luga prije/unutar postrojenja za uparavanje		Općenito primjenjivo na pogone na bazi magnezija. Potrebi su rezervni kapaciteti u kotlu utilizatoru i krugotoku pepela
i	Anaerobna obrada kondenzata iz isparivača		Općenito primjenjivo
j	Striping i rekuperacija SO2 iz kondenzata isparivača		Primjenjivo ako je nužno zaštititi anaerobnu obradu efluenta
k	Učinkovito praćenje i ograničavanje izljeva, također sa sustavom rekuperacije kemikalija i povrata energije		Općenito primjenjivo

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 12. i tablicu 13. Te razine emisija povezane s NRT-ovima nisu primjenjive na tvornice celuloze za kemijsku preradu i na proizvodnju posebne celuloze za kemijske primjene.

U NRT 5 opisan je tok otpadnih voda za tvornice sulfita.

Tablica 12.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz tvornice celuloze u kojoj se proizvodi izbijeljena sulfitna i magnefitna celuloza za proizvodnju papira

Parametar	Izbijeljena sulfitna celuloza za proizvodnju papira (33)	Magnefitna celuloza za proizvodnju papira (33)
	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt (34)	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	10 – 30 (35)	20 – 35
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,4 – 1,5	0,5 – 2,0
Ukupni dušik	0,15 – 0,3	0,1 – 0,25
Ukupni fosfor	0,01 – 0,05 (35)	0,01 – 0,07
	Godišnje srednje vrijednosti mg/l
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)	0,5 – 1,5 (36) (37)

Tablica 13.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz tvornice sulfitne celuloze u kojoj se proizvodi neutralna sulfitna celuloza polukemijskim postupkom (NSSC)

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt (38)
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	3,2 – 11
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,5 – 1,3
Ukupni dušik	0,1 – 0,2 (39)
Ukupni fosfor	0,01 – 0,02

Očekuje se da koncentracija BPK-a u obrađenim efluentima bude niska (oko 25 mg/l u 24-satnom složenom uzorku)

1.3.2. Emisije u zrak

NRT 34.

Radi sprečavanja i smanjenja emisija SO2, NRT je prikupljanje svih visokokoncentriranih tokova plinovitog SO2 iz postupka proizvodnje kiselog luga, kuhača, difuzora ili ispusnih spremnika te rekuperacija sumpornih komponenti.

NRT 35.

Radi sprečavanja i smanjenja širenja difuznih emisija neugodnog mirisa koje sadržavaju sumpor, a nastale su ispiranjem, sortiranjem i isparivanjem, trebaju se zadržati ti plinovi slabog mirisa i primijeniti jedna od tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Spaljivanje u kotlu utilizatoru	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.	Nije primjenjivo na tvornice sulfitne celuloze u kojima se odvija kuhanje na bazi kalcija. U tim tvornicama ne koriste se kotlovi utilizatori.
b	Mokri ispirač plina	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.	Općenito primjenjivo

NRT 36.

Radi smanjenja emisija NOx iz kotla utilizatora, NRT je primjena optimiziranog sustava paljenja, uključujući jednu ili kombinaciju tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Optimizacija kotla utilizatora nadziranjem uvjeta paljenja	Vidjeti odjeljak 1.7.1.2.	Općenito primjenjivo
b	Ubrizgavanje upotrebljenog luga u fazama		Primjenjivo na nove velike kotlove utilizatore i opsežne obnove kotlova utilizatora
c	Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)		Dorade postojećih kotlova utilizatora mogu biti ograničene zbog problema s usklađivanjem dimenzija te s povećanim zahtjevima za čišćenje i održavanje. Za tvornice na bazi amonijaka nije prijavljena ni jedna primjena, no zbog posebnih uvjeta kod otpadnih plinova, očekuje se da SNCR neće imati učinka. Nije primjenjivo na tvornice na bazi natrija zbog opasnosti od eksplozije

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 14.

Tablica 14.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOx i NH3 iz kotla utilizatora

Parametar

Dnevne srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 5 % O2

Godišnje srednje vrijednosti

mg/Nm3 uz 5 % O2

NOx

100 – 350 (40)

100 – 270 (40)

NH3 (ispuštanje amonijaka za SNCR)

< 5

NRT 37.

Radi smanjenja emisija prašine i SO2 iz kotla utilizatora NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku i ograničenje „rada s kiselinama” u ispiračima na najmanju mjeru potrebnu za osiguranje njihova pravilnog rada.

	Tehnika	Opis
a	ESP ili multicikloni s višestupanjskim venturi uređajima za ispiranje plina	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.
b	ESP ili multicikloni s višestupanjskim dvoulaznim nizstrujnim uređajima za ispiranje plina	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 15.

Tablica 15.

Emisije povezane s NRT-ovima za emisije prašine i SO2 iz kotla utilizatora

Parametar	Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja mg/Nm3 uz 5 % O2
Prašina	5 – 20 (41) (42)
	Dnevne srednje vrijednosti mg/Nm3 uz 5 % O2	Godišnje srednje vrijednosti mg/Nm3 uz 5 % O2
SO2	100 – 300 (43) (44) (45)	50 – 250 (43) (44)

Razina ekološke učinkovitosti povezana s NRT-ovima trajanje je rada s kiselinama od otprilike 240 sati godišnje za ispirače, odnosno manje od 24 sata mjesečno za zadnji monosulfitni ispirač.

1.3.3. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 38.

Radi smanjenja potrošnje toplinske energije (pare), povećanja koristi nositelja energija i smanjenja potrošnje električne energije, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku:

	Tehnika
a	Visok sadržaj suhe tvari u kori, postignut korištenjem učinkovitih preša ili sušenjem
b	Visoko učinkoviti parni kotlovi, npr. niske temperature ispušnih plinova
c	Učinkovit sekundarni sustav grijanja
d	Zatvaranje vodnih sustava, uključujući pogon za izbjeljivanje
e	Visoka koncentracija celuloze (tehnike za srednju ili visoku konzistenciju)
f	Rekuperacija i korištenje tokova niske temperature iz efluenata i drugih izvora topline iz otpada za korištenje u grijanju zgrada, napajne vode za kotlove i proizvodne vode.
g	Primjereno korištenje sekundarne topline i sekundarnog kondenzata
h	Praćenje i kontrola postupka, korištenje naprednih sustava kontrole
i	Optimizacija integrirane mreže izmjenjivača topline
j	Osiguravanje što je moguće veće konzistencije celuloze sortiranjem i čišćenjem
k	Optimizirane razine u spremnicima

NRT 39.

Radi povećanja učinkovitosti proizvodnje struje, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku:

	Tehnika
a	Visok pritisak i temperatura u kotlovima utilizatorima
b	Izlazni tlak pare u protutlačnoj turbini nizak koliko god je to tehnički izvedivo
c	Kondenzacijske turbine za proizvodnju struje od viška pare
d	Visoka učinkovitost turbina
e	Prethodno zagrijavanje napajne vode na temperaturu blizu temperature vrenja
f	Prethodno zagrijavanje zraka i goriva za izgaranje koji se dovode u kotlove

1.4. ZAKLJUČCI O NRT-OVIMA ZA MEHANIČKI POSTUPAK PROIZVODNJE CELULOZE I KEMIJSKO-MEHANIČKI POSTUPAK PROIZVODNJE CELULOZE

Zaključci o NRT-ovima u ovom odjeljku primjenjuju se na sve integrirane tvornice mehaničke celuloze, papira i kartona, na tvornice mehaničke celuloze te na tvornice kemijske termomehaničke (CTMP) i kemijske mehaničke (CMP) celuloze. Uz zaključke o NRT-ovima u ovom odjeljku, na proizvodnju papira u integriranim tvornicama mehaničke celuloze, papira i kartonaprimjenjuju se i NRT 49, NRT 51, NRT 52c i NRT 53.

1.4.1. Otpadne vode i emisije u vodu

NRT 40.

Radi smanjenja korištenja slatke vode, protoka otpadnih voda i tereta onečišćenja, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u NRT 13, NRT 14, NRT 15 i NRT 16 i tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Protustrujni tok proizvodne vode i odvajanje vodnih sustava	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.	Općenito primjenjivo
b	Izbjeljivanje visoke konzistencije
c	Faza ispiranja prije pročišćavanja mehaničke pulpe od crnogoričnog drva prethodnom obradom iverja
d	Korištenje Ca(OH)2 ili Mg(OH)2 umjesto NaOH kao lužine za peroksidno izbjeljivanje		Primjenjivost na najvišim razinama svjetline može biti ograničena
e	Rekuperacija vlakna i punila te obrada sitove vode (proizvodnja papira)		Općenito primjenjivo
f	Optimalni dizajn i konstrukcija spremnika i sanduka (proizvodnja papira)		Općenito primjenjivo

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 16. Ove razine emisija povezane s NRT-ovima primjenjuju se i na tvornice mehaničke celuloze. Referentni protok otpadnih voda za integrirane tvornice mehaničke, CTM i CTMP celuloze naveden je u NRT 5.

Tablica 16.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz integrirane tvornice papira i kartona od mehaničke celuloze proizvedene na lokaciji

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/t
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	0,9 – 4,5 (46)
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,06 – 0,45
Ukupni dušik	0,03 – 0,1 (47)
Ukupni fosfor	0,001 – 0,01

Tablica 17.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz tvornice CTMP ili CMP celuloze

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/ADt
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	12 – 20
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,5 – 0,9
Ukupni dušik	0,15 – 0,18 (48)
Ukupni fosfor	0,001 – 0,01

Očekuje se da koncentracija BPK-a u obrađenim efluentima bude niska (oko 25 mg/l u 24-satnom složenom uzorku)

1.4.2. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 41.

Radi smanjenja potrošnje toplinske i električne energije, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku:

	Tehnika	Primjenjivost
a	Korištenje energetski učinkovitih strojeva za mljevenje	Primjenjivo tijekom zamjene, ponovne izgradnje ili poboljšanja procesne opreme
b	Ekstenzivna rekuperacija sekundarne topline iz strojeva za mljevenje za TMP i CTMP celulozu i ponovno korištenje rekuperirane pare za sušenje papira ili celuloze	Općenito primjenjivo
c	Svođenje gubitaka vlakana na najmanju moguću mjeru korištenjem učinkovitih sustava pročišćavanja otpada (sekundarni strojevi za mljevenje)
d	Ugradnja opreme za uštedu energije, uključujući automatsku kontrolu postupka umjesto ručnih sustava
e	Smanjenje korištenja slatke vode pomoću unutarnjih sustava za obradu i recirkulaciju tehnološke vode
f	Smanjenje izravnog korištenja pare temeljitom integracijom postupka i korištenjem, primjerice, pinch analize

1.5. ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA ZA PRERADU PAPIRA ZA RECIKLIRANJE

Zaključci o NRT-ovima u ovom odjeljku primjenjuju se na sve integrirane tvornice recikliranih vlakana (RCF) i na tvornice celuloze od recikliranih vlakana. Osim zaključaka o NRT-ovima u ovom odjeljku, na proizvodnju papira u integriranim tvornicama celuloze, papira i kartona od RCF-a primjenjuju se i NRT 49, NRT 51, NRT 52c i NRT 53.

1.5.1. Upravljanje materijalima

NRT 42.

Radi sprečavanja onečišćenja tla i podzemnih voda ili smanjenja opasnosti od takvog onečišćenja te radi smanjenja podizanja papira za recikliranje zrakom i širenja difuzne emisije prašine od papira za reciklažno dvorište, NRT je primjena jedne ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Tvrd površinski sloj skladišnog prostora za papir za recikliranje	Općenito primjenjivo
b	Prikupljanje onečišćene vode istekle iz skladišnog prostora za papir za recikliranje i obradu u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (neonečišćena kišnica, npr. s krovova, može se ispuštati odvojeno)	Primjenjivost može biti ograničena stupnjem onečišćenja istekle vode (niska koncentracija) i/ili veličinom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (velike količine)
c	Ograđivanje zemljišta reciklažnog dvorišta za papir ogradama za zaštitu od podizanja zrakom.	Općenito primjenjivo
d	Redovito čišćenje skladišnog prostorai metenje povezanih putova te pražnjenje sifonakako bi se smanjile difuzne emisije prašine Tako se smanjuje količina papirnog otpadnog materijala i vlakananošenih vjetrom te gaženje papira vozilima na lokaciji, što može rezultirati dodatnim emisijama prašine, naročito tijekom suhog doba godine.	Općenito primjenjivo
e	Spremanje bala ili papira u rinfuzi u natkrivenom prostoru kako bi se materijal zaštitio od vremenskih prilika (vlage, postupka mikrobiološke razgradnje itd.)	Primjenjivost može biti ograničena veličinom prostora.

1.5.2. Otpadne vode i emisije u vodu

NRT 43.

Radi smanjenja korištenja slatke vode, protoka otpadnih voda i tereta onečišćenja, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis
a	Odvajanje vodnih sustava	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.
b	Protustrujni tok proizvodne vode i recirkulacija vode	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.
c	Djelomično recikliranje obrađene otpadne vode poslije biološke obrade	U mnogim se tvornicama papira od recikliranih vlakana biološki pročišćene otpadne vode djelomično recikliraju i vraćaju u krugotok vode, posebno u tvornicama u kojima se proizvodi papir valovitog srednjeg sloja ili Testliner
d	Bistrenje sitove vode	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.

NRT 44.

Radi održavanja naprednog zatvorenog krugotoka vode u tvornicama u kojima se prerađuje papir za recikliranje te radi izbjegavanja mogućih negativnih učinaka povećanog recikliranja proizvodne vode, NRT je primjena jedne ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis
a	Praćenje i stalna kontrola kakvoće tehnološke vode	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.
b	Sprečavanje i uklanjanje biofilmova metodama koje smanjuju emisije biocida na najmanju moguću mjeru
c	Uklanjanje kalcija iz proizvodne vode kontroliranim taloženjem kalcijevog karbonata

Primjenjivost

Tehnike (a) – (c) primjenjive su na tvornice papira od recikliranih vlakana s naprednim sustavom zatvaranja krugotoka vode.

NRT 45.

Radi sprečavanja i smanjenja tereta onečišćenja prihvatnih voda otpadnim vodama iz cijele tvornice, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u NRT 13, NRT 14, NRT 15, NRT 16, NRT 43 i NRT 44.

Za integrirane tvornice papira od recikliranih vlakana, razine emisija povezane s NRT-ovima obuhvaćaju emisije iz proizvodnje papira jer su krugotokovi sitove vode u stroju za proizvodnju papira blisko povezani s onima iz pripreme drvne mase.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 18. i tablicu 19.

Razine emisija povezane s NRT-ovima u tablici 18. primjenjuju se i na tvornice celuloze od recikliranih vlakana bez izbjeljivanja, a razine emisija povezane s NRT-ovima u tablici 19. primjenjuju se i na tvornice celuloze od recikliranih vlakana uz izbjeljivanje.

Referentni protok otpadnih voda za tvornice celuloze od recikliranih vlakana naveden je u NRT 5.

Tablica 18.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz integrirane tvornice papira i kartona od celuloze od recikliranih vlakana proizvedene bez izbjeljivanja na lokaciji

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/t
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	0,4 (49) – 1,4
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,02 – 0,2 (50)
Ukupni dušik	0,008 – 0,09
Ukupni fosfor	0,001 – 0,005 (51)
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)	0,05 za papir visoke čvrstoće u mokrom stanju

Tablica 19.

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/t
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	0,9 – 3,0 0,9 – 4,0 za upijajući papir
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,08 – 0,3 0,1 – 0,4 za upijajući papir
Ukupni dušik	0,01 – 0,1 0,01 – 0,15 za upijajući papir
Ukupni fosfor	0,002 – 0,01 0,002 – 0,015 za upijajući papir
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)	0,05 za papir visoke čvrstoće u mokrom stanju

Očekuje se da koncentracija BPK-a u obrađenim efluentima bude niska (oko 25 mg/l u 24-satnom složenom uzorku)

1.5.3. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 46.

Treba smanjiti potrošnju električne energije u tvornicama papira od recikliranih vlakana primjenom kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Proizvodnja celuloze visoke konzistencije za razlaganje papira za recikliranje na odvojena vlakna	Općenito primjenjivo na nove pogone i postojeće pogone u slučaju opsežne obnove
b	Učinkovito grubo i fino sortiranje optimizacijom dizajna rotora i sita i rada sita, čime se omogućava korištenje manje opreme s nižom specifičnom potrošnjom energije
c	Koncepti pripreme drvne mase s uštedom energije kojima se nečistoće izdvajaju što je moguće ranije u postupku ponovne proizvodnje celuloze, korištenjem manje optimiziranih strojnih komponenti, čime se ograničava obrada vlakana pri kojoj se troši mnogo energije

1.6. ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT) ZA PROIZVODNJU PAPIRA I POVEZANE POSTUPKE

Zaključci o NRT-ovima u ovom odjeljku primjenjuju se na sve neintegrirane tvornice papira i kartona te na dijelove integriranih tvornica sulfatne, sulfitne, CTMP i CMP celuloze u kojima se proizvode papir i karton.

NRT 49, NRT 51, NRT 52c i NRT 53 primjenjuju se na sve integriranje tvornice celuloze i papira.

Uz zaključke o NRT-ovima u ovom odjeljku, na integrirane tvornice sulfatne, sulfitne, CTMP i CMP celuloze i papira mogu se primjenjivati i posebni NRT-ovi za proizvodnju celuloze.

1.6.1. Otpadne vode i emisije u vodu

NRT 47.

Radi smanjenja proizvodnje otpadnih voda, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Optimalni dizajn i konstrukcija spremnika i sanduka	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.	Primjenjivo na nove pogone i na postojeće pogone u slučaju opsežne obnove.
b	Rekuperacija vlakna i punila i obrada sitove vode		Općenito primjenjivo
c	Recirkulacija vode		Općenito primjenjivo Otopljeni organski, anorganski i koloidni materijali mogu ograničavati ponovno korištenje vode u sitovoj skupini.
d	Optimizacija tuševa u stroju za proizvodnju papira		Općenito primjenjivo

NRT 48.

Radi smanjenja korištenja slatke vode i emisija u vodu iz specijaliziranih tvornica papir, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Poboljšanje planiranja proizvodnje papira	Poboljšano planiranje s ciljem optimizacije kombinacija i duljine šarži	Općenito primjenjivo
b	Upravljanje krugotokovima vode radi prilagodbe promjenama	Prilagodba krugotokova vode promjenama vrsta i boja papira te korištenih kemijskih aditiva
c	Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda pripremljen na promjene	Prilagodba postupka pročišćavanja otpadnih voda na promjene protoka, niske koncentracije i različite vrste i količine kemijskih aditiva.
d	Prilagodba sustava za otpatke papira pri proizvodnji i kapaciteta sanduka
e	Smanjivanje na najmanju moguću mjeru ispuštanja kemijskih aditiva (npr. sredstava otpornih na vodu ili masnoće) koji sadrže perfluorne ili polifluorne spojeve ili olakšavaju njihovo nastajanje		Primjenjivo samo na pogone za proizvodnju papira sa svojstvima vodootpornosti ili otpornosti na masnoću
f	Prelazak na korištenje sredstava s niskim sadržajem AOX-a (npr. zamjena sredstava za povećanje čvrstoće u mokrom stanju na bazi epiklorohidrinskih smola)		Primjenjivo samo na pogone za proizvodnju papira visoke čvrstoće u mokrom stanju

NRT 49.

Radi smanjenja količine emisija premaznih boja i veziva koja mogu oštetiti uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda, NRT je primjena tehnike (a) navedene u nastavku ili, ako to nije tehnički izvedivo, tehnike (b) navedene u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Rekuperacija premaznih boja/recikliranje pigmenata

Efluenti koji sadrže premazne boje prikupljaju se odvojeno. Premazne kemikalije rekuperiraju se primjerice:

i.	ultrafiltracijom;

ii.	postupkom usitnjavanja-flokulacije-odvodnjavanja s vraćanjem pigmenata u postupak premazivanja Izbistrena voda mogla bi se ponovno iskoristiti u procesu.

Za ultrafiltraciju primjenjivost može biti ograničena zbog:

—	vrlo male količine efluenata,

—	nastanka premaznih efluenata na raznim mjestima u tvornici,

—	mnogih promjena premaza, ili

—	nepodudaranja različitih recepata premaznih boja.

Prethodno pročišćavanje efluenata koji sadrže premazne boje

Efluenti koji sadržavaju premazne boje pročišćavaju se, primjerice, flokulacijom kako bi se zaštitilo kasnije biološko pročišćavanje otpadnih voda

Općenito primjenjivo

NRT 50.

Radi sprečavanja i smanjenja količine štetnih otpadnih voda ispuštenih u prihvatne vode iz cijele tvornice, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u NRT 13, NRT 14, NRT 15, NRT 47, NRT 48 i NRT 49.

Razine emisija povezane s NRT-ovima

Vidjeti tablicu 20. i tablicu 21.

Razine emisija povezane s NRT-ovima u tablici 20. i tablici 21. primjenjuju se i na postupak proizvodnje papira i kartona u integriranim tvornicama sulfatne, sulfitne, CTMP i CMP celuloze.

Referentni protok otpadne vode za neintegrirane tvornice papira i kartona naveden je u NRT 5.

Tablica 20.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz neintegrirane tvornice papira i kartona (osim posebnog papira)

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/t
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	0,15 – 1,5 (52)
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,02 – 0,35
Ukupni dušik	0,01 – 0,1 0,01 – 0,15 za upijajući papir
Ukupni fosfor	0,003 – 0,012
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)	0,05 za ukrasni papir i papir visoke čvrstoće u mokrom stanju

Očekuje se da koncentracija BPK-a u obrađenim efluentima bude niska (oko 25 mg/l u 24-satnom složenom uzorku).

Tablica 21.

Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravno ispuštanje otpadnih voda u prihvatne vode iz neintegrirane tvornice posebnog papira

Parametar	Godišnje srednje vrijednosti kg/t (53)
Kemijska potrošnja kisika (KPK)	0,3 – 5 (54)
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)	0,10 – 1
Ukupni dušik	0,015 – 0,4
Ukupni fosfor	0,002 – 0,04
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)	0,05 za ukrasni papir i papir visoke čvrstoće u mokrom stanju

1.6.2. Emisije u zrak

NRT 51.

Radi smanjenja emisija VOC-a u sklopu i izvan postrojenja za premazivanje, treba izabrati recepte (sastave) premaznih boja kojima se omogućuje smanjenje emisija VOC-a.

1.6.3. Stvaranje otpada

NRT 52.

Radi smanjenja na najmanju moguću mjeru količine krutog otpada koji će biti odbačen, treba spriječiti stvaranje otpada i provesti recikliranje primjenom kombinacije tehnika navedenih u nastavku (vidjeti opće NRT 20).

	Tehnika	Opis	Primjenjivost
a	Rekuperacija vlakna i punila te obrada sitove vode	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.	Općenito primjenjivo
b	Sustav recirkulacije otpadaka papira u proizvodnji	Otpaci papira iz različitih lokacija ili faza proizvodnje papira prikuplja se, ponovno pretvara u celulozu i vraća u ulaz vlakana.	Općenito primjenjivo
c	Rekuperacija premaznih boja/recikliranje pigmenata	Vidjeti odjeljak 1.7.2.1.
d	Ponovno korištenje mulja koji sadrži vlakna iz prvog stupnja pročišćavanja otpadnih voda	Mulj koji sadrži velike količine vlakana iz prvog stupnja obrade otpadnih voda može se ponovno koristiti u proizvodnom postupku.	Primjenjivost može biti ograničena potrebnom kakvoćom proizvoda

1.6.4. Potrošnja energije i energetska učinkovitost

NRT 53.

Radi smanjenja potrošnje toplinske i električne energije, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

	Tehnika	Primjenjivost
a	Tehnike sortiranja kojima se štedi energija (optimiziran dizajn rotora, sita i rada sita)	Primjenjivo na nove tvornice ili opsežne obnove
b	Najbolje prakse pročišćavanja s rekuperacijom topline iz strojeva za mljevenje	Primjenjivo na nove tvornice ili opsežne obnove
c	Optimizirano odvodnjavanje u dijelu s prešom u stroju za proizvodnju papira ili u širokoj linijskoj preši	Nije primjenjivo na upijajući papir i na mnoge posebne vrste papira
d	Rekuperacija kondenzata pare i korištenje učinkovitih sustava rekuperacije topline iz ispušnog zraka	Općenito primjenjivo
e	Smanjenje izravnog korištenja pare temeljitom integracijom po i korištenjem, primjerice, pinch analize	Općenito primjenjivo
f	Visokoučinkoviti strojevi za mljevenje	Primjenjivo na nove pogone.
g	Optimizacija načina rada postojećih strojeva za mljevenje (npr. smanjenje potrošnje energije pri radu bez opterećenja)	Općenito primjenjivo
h	Optimizirano crpljenje, kontrola crpke s promjenjivim brojem okretaja, pogoni bez zupčanika
i	Vrhunske tehnologije pročišćavanja
j	Grijanje papirnate vrpce parnom haubom kako bi se poboljšalo isušivanje/sposobnost odvodnjavanja	Nije primjenjivo na upijajući papir i na mnoge posebne vrste papira
k	Optimiziran vakuumski sustav (npr. turbo ventilatori umjesto pumpi s vodenim prstenom)	Općenito primjenjivo
l	Opća optimizacija i održavanje distribucijske mreže
m	Optimizacija sustava rekuperacije topline, zračnog sustava i izolacije
n	Korištenje visokoučinkovitih motora (EFF1)
o	Prethodno zagrijavanje vode za tuširanje izmjenjivačem topline
p	Korištenje otpadne topline za sušenje mulja ili poboljšanje odvodnjene biomase
q	Rekuperacija topline iz aksijalnih ventilatora (ako se koriste) za dovodni zrak haubi sušne skupine.
r	Rekuperacija topline iz ispušnog zraka iz haube Yankee sušnog cilindra s tornjem za procjeđivanje
s	Rekuperacija topline iz infracrvenog ispušnog vrućeg zraka

1.7. OPIS TEHNIKA

1.7.1. Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u zrak

1.7.1.1. Prašina

Tehnika	Opis
Elektrostatički precipitator (ESP)	Elektrostatički precipitatori funkcioniraju tako da čestice postanu nabijene i razdvoje se pod utjecajem električnog polja. Mogu raditi u vrlo raznolikim uvjetima.
Alkalni ispirač	Vidjeti odjeljak 1.7.1.3. (mokri ispirač plinova).

1.7.1.2. NOx

Tehnika

Opis

Smanjenje omjera zraka i goriva

Tehnika se uglavnom temelji na sljedećem:

—	temeljitoj kontroli zraka za izgaranje (mali višak kisika),

—	smanjivanju na najmanju moguću mjeru propuštanja zraka u peć,

—	izmijenjenom dizajnu komore za izgaranje u peći.

Optimizirano izgaranje i kontrola izgaranja

Na temelju stalnog praćenja odgovarajućih parametara izgaranja (npr. sadržaj O2 i CO, omjer goriva i zraka, neizgoreni sastojci) u ovoj se tehnici koristi tehnologija kontrole za postizanje najboljih uvjeta izgaranja.

Nastajanje i emisije NOx mogu se smanjiti prilagodbom parametara rada, raspodjele zraka, viška kisika, oblikovanja plamena i temperaturnog profila.

Spaljivanje u fazama

Spaljivanje u fazama temelji se na korištenju dviju zona gorenja s kontroliranim omjerima zraka i temperaturama u prvoj komori. U prvoj zoni gorenja vladaju podstehiometrijski uvjeti kako bi se spojevi amonijaka na visokoj temperaturi pretvorili u elementarni dušik. U drugoj zoni dodatnim dovođenjem zraka dovršava se izgaranje na nižoj temperaturi. Nakon spaljivanja u dvije faze dimni plin putuje u drugu komoru, gdje se rekuperira toplina iz plinova i proizvodi para za postupak.

Odabir goriva/gorivo s niskim udjelom dušika

Korištenjem goriva s niskim udjelom dušika smanjuju se emisije NOx nastale oksidacijom dušika iz goriva tijekom izgaranja.

Budući da CNCG i sva goriva nastala od drva sadrže više dušika nego nafta i prirodni plin, izgaranjem CNCG-a ili goriva na bazi biomase nastaju veće emisije NOx u usporedbi s naftom i prirodnim plinom.

Zbog viših temperaturama izgaranja paljenjem plina nastaje više NOx nego paljenjem nafte.

Plamenik s niskom razinom emisija NOx

Plamenici s niskom razinom emisija NOx temelje se na načelima smanjenja najviših temperatura plamena, odgađanja, ali dovršavanja izgaranja te povećavanja prijenosa topline (povećana emisivnost plamena). Ti plamenici mogu biti povezan s izmijenjenim dizajnom komore za izgaranje u pećima.

Postupno ubrizgavanje uporabljenoga luga

Ubrizgavanjem uporabljenoga sulfitnog luga u kotao na različitim vertikalno postavljenim razinama sprečava se stvaranje NOx i omogućuje se potpuno izgaranje.

Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)

Tehnika se temelji na redukciji NOx na dušik reakcijom s amonijakom ili ureom na visokoj temperaturi. Vodena otopina amonijaka (do 25 % NH3), spojevi prekursori amonijaka ili otopina uree ubrizgavaju se u plin za izgaranje kako bi se NO reducirao na N2. Reakcija ima optimalan učinak pri rasponu temperature od 830 °C do 1 050 °C te se treba osigurati dovoljno vrijeme zadržavanja da bi ubrizgana sredstva mogla reagirati s NO. Treba kontrolirati doziranje amonijaka ili uree kako bi se zadržale niske razine ispuštanja NH3).

1.7.1.3. Sprečavanje i kontrola emisija SO2/TRS-a

Tehnika	Opis
Crni lug s visokim udjelom suhe tvari	Porastom udjela suhe tvari u crnome lugu raste i temperatura izgaranja. Tako isparava više natrija (Na) koji može vezati SO2 i stvoriti Na2SO4, čime se smanjuju emisije SO2 iz kotla utilizatora. Nedostatak više temperature jest mogućnost povećanja emisija NOx.
Odabir goriva/gorivo s niskim udjelom sumpora	Korištenjem goriva s niskim udjelom sumpora, oko 0,02 – 0,05 % težine (npr. šumska biomasa, nafta s niskim udjelom sumpora, plin) smanjuju se emisije SO2 koje nastaju oksidacijom sumpora iz goriva tijekom izgaranja.
Optimizirano paljenje	Tehnike poput učinkovitog sustava kontrole stupnja paljenja (mješavina zraka i goriva, temperatura, vrijeme zadržavanja), kontrola viška kisika ili dobro miješanje zraka i goriva
Kontrola količine Na2S u ulaznom vapnenom mulju	Učinkovitim ispiranjem i filtracijom vapnenog blata smanjuje se koncentracija N2S te tako tijekom postupka ponovnog paljenja u peći nastaje i manje sumporovodika.
Prikupljanje i rekuperacija emisija SO2	Prikupljaju se visokokoncentrirani tokovi plinovitog SO2 iz postupka proizvodnje kiselog luga, kuhača, difuzora ili ispusnih spremnika. SO2 se rekuperira u apsorpcijskim spremnicima s različitim stupnjevima pritiska zbog ekonomskih i ekoloških razloga.
Spaljivanje plinova neugodnog mirisa i TRS-a	Prikupljeni plinovi jakog mirisa mogu se uništiti spaljivanjem u kotlu utilizatoru, posebnim plamenicima za TRS ili u vapnenoj peći. Prikupljeni plinovi slabog mirisa prikladni su za spaljivanje u kotlu utilizatoru, vapnenoj peći, električnom kotlu ili plameniku za TRS. Ventilacijski plinovi iz spremnika za otapanje mogu se spaljivati u modernim kotlovima utilizatorima.
Prikupljanje i spaljivanje plinova slabog mirisa u kotlovima utilizatorima	Izgaranje plinova slabog mirisa (velike količine, niske koncentracije SO2) u kombinaciji s rezervnim sustavom Plinovi slabog mirisa i druge sastavnice neugodnog mirisa istodobno se prikupljaju za spaljivanje u kotlu utilizatoru. Zatim se sumporov dioksid protustrujnim višefaznim ispiračima rekuperira iz ispušnih plinova kotla utilizatora i ponovno koristi kao kemikalija za kuhanje. Ispirači se koriste kao rezervni sustav.
Mokri ispirač plina	Plinoviti spojevi otapaju se u odgovarajućoj tekućini (voda ili lužnata otopina). Može se postići istodobno uklanjanje krutih i plinovitih spojeva. Poslije mokrog ispirača plina dimni plinovi zasićeni su vodom i potrebno je odvajanje kapljica prije ispuštanja dimnih plinova. Tekućinu koja tako nastane treba obraditi u postupku za otpadnu vodu, a netopive tvari prikupljaju se sedimentacijom ili filtracijom.
ESP ili multicikloni s višefaznim venturi ispiračima ili s višefaznim dvoulaznim ispiračima	Odvajanje prašine provodi se u elektrostatičkom precipitatoru ili višefaznom ciklonu. Kod postupka s magnezijevim sulfitom prašina zadržana u ESP-u sadržava uglavnom MgO, ali u manjoj mjeri i kalij, natrij ili spojeve kalcija. Rekuperiran pepeo MgO miješa se s vodom i čisti ispiranjem i otapanjem te nastaje Mg(OH)2 koji se zatim koristi kao lužnata otopina za ispiranje u višefaznim ispiračima kako bi se rekuperirala sumporna komponenta kemikalija za kuhanje. Kod postupka s amonijevim sulfitom amonijeva se baza (NH3) ne rekuperira jer se u postupku izgaranja razgrađuje na dušik. Poslije uklanjanja prašine dimni se plin hladi prolaskom kroz rashladni vodeni ispirač i potom se usmjerava u ispirač dimnog plina s tri ili više faza, gdje se emisije SO2 ispiru pomoću lužnate otopine Mg(OH)2 za postupak s magnezijevim sulfitom, odnosno stopostotnom otopinom svježeg NH3 za postupak s amonijevim sulfitom.

1.7.2. Opis tehnika za smanjenje korištenja slatke vode/protoka otpadnih voda i tereta onečišćenja u otpadnim vodama

1.7.2.1. Tehnike integrirane u proces

Tehnika

Opis

Suho otkoravanje

Suho otkoravanje drvenih trupaca u bubnjastim sušnicama (voda se koristi samo za ispiranje trupaca, a zatim se uz minimalno pročišćavanje usmjerava u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda)

Izbjeljivanje bez klora (TCF)

Pri izbjeljivanju bez klora korištenje kemikalija za izbjeljivanje koje sadrže klor potpuno se izbjegava, kao i emisije organskih i organokloriranih tvari iz postupka izbjeljivanja.

Moderno izbjeljivanje bez elementarnog klora (ECF)

Modernim izbjeljivanjem bez elementarnog klora potrošnja klorovog dioksida svodi se na najmanju moguću mjeru korištenjem jedne ili kombinacije sljedećih faza izbjeljivanja: kisik, faza hidrolize vrućom kiselinom, faza ozona na srednjoj ili visokoj konzistenciji, faze s atmosferskim vodikovim peroksidom i vodikovim peroksidom pod pritiskom ili korištenje faze vrućeg klorovog dioksida.

Produžena delignifikacija

Produženom delignifikacijom (a) modificiranim kuhanjem ili (b) kisikom povećava se stupanj delignifikacije celuloze (smanjenje kappa broja) prije izbjeljivanja te se tako smanjuje i korištenje kemikalija za izbjeljivanje i količina KPK-a u otpadnim vodama. Smanjenjem kappa broja za jednu jedinicu prije izbjeljivanja može se smanjiti količina KPK-a koji se ispušta iz pogona za izbjeljivanje za približno 2 kg KPK/ADt. Uklonjen lignin može se rekuperirati i poslati u sustav za rekuperaciju kemikalija i povrat energije.

(a)	Produženo modificirano kuhanje

Produženo kuhanje (sustavi sa šaržama ili neprekinuti sustavi) obuhvaća dulje vrijeme kuhanja u optimiziranim uvjetima (npr. koncentracija lužine u lugu za kuhanje prilagođena je tako da bude niža na početku, a viša na kraju postupka) kako bi se izlučila najveća količina lignina prije izbjeljivanja, bez nepotrebne razgradnje ugljikohidrata ili prevelikog gubitka čvrstoće celuloze. Tako se može smanjiti korištenje kemikalija u kasnijoj fazi izbjeljivanja te količina organskih tvari u otpadnim vodama iz pogona za izbjeljivanje.

(b)	Delignifikacija kisikom

Delignifikacija kisikom jedna je od mogućnosti za uklanjanje značajnog dijela lignina preostalog nakon kuhanja u slučaju da pogon za kuhanje mora funkcionirati s većim kappa brojevima. Celuloza u lužnatim uvjetima reagira s kisikom i tako se uklanja dio preostalog lignina.

Zatvoreno i učinkovito sortiranje i ispiranje smeđe drvne mase

Sortiranje smeđe drvne mase provodi se na tlačnim sortirerima sa šlicevima u višefaznom zatvorenom ciklusu. Tako se nečistoće i iveri uklanjaju u ranoj fazi postupka.

Ispiranjem smeđe drvne mase otopljene organske i anorganske kemikalije odvajaju se od celuloznih vlakana. Smeđa drvna masa može se prati prvo u kuhaču, a zatim u visokoučinkovitim peračima prije i poslije delignifikacije kisikom, tj. prije izbjeljivanja. Smanjuju se prijenos, potrošnja kemikalija za izbjeljivanje i količina otpadnih voda. Uz to, omogućuje se rekuperacija kemikalija za kuhanje iz vode za ispiranje. Učinkovito ispiranje vrši se protustrujnim višefaznim ispiranjem uz korištenje filtara i preša. Vodni sustav u pogonu za sortiranje smeđe drvne mase potpuno je zatvoren.

Djelomično recikliranje tehnološke vode u pogonu za izbjeljivanje

Kiseli i lužnati filtrati recikliraju se unutar pogona za izbjeljivanje u smjeru suprotnom od toka celuloze. Voda se odvodi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ili, u rijetkim slučajevima, na naknadno ispiranje kisikom.

Učinkoviti perači u srednjim fazama ispiranja nužni su za niske emisije. U učinkovitim tvornicama (sulfatna celuloza) postiže se istjecanje efluenata iz pogona za izbjeljivanje od 12 – 25 m3/ADt.

Učinkovito praćenje i zadržavanje izljeva, također s rekuperacijom kemikalija i povrata energije

Učinkovit sustav kontrole, zadržavanja i rekuperacije izljeva kojim se sprečava slučajno ispuštanje velikih količina organskih i ponekad toksičnih tvari ili vršnih pH vrijednosti (u uređaj za drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda) obuhvaća:

—	praćenje vodljivosti ili pH vrijednosti na strateškim lokacijama kako bi se otkrili gubici i izljevi,

—	prikupljanje preusmjerenog ili prolivenog luga pri najvišoj mogućoj koncentraciji suhe tvari u lugu,

—	vraćanje prikupljenog luga i vlakana u postupak na prikladnim lokacijama,

—	sprečavanje utjecanja izljeva koncentriranih ili štetnih tokova iz kritičnih područja postupka (uključujući talno ulje i terpentin) u biološko pročišćavanje efluenta,

—	spremnici za kompenzaciju količine odgovarajućih dimenzija za prikupljanje i pohranu toksičnih ili vrućih koncentriranih lugova.

Održavanje dovoljnog stupnja isparavanja crnog luga i kapaciteta kotla utilizatora za rad s vršnim opterećenjima

Dovoljnim kapacitetom postrojenja za uparavanje crnog luga i kotla utilizatora osigurava se obrada dodatnog luga i suhe tvari prikupljene skupljanjem izljeva ili efluenata iz pogona za izbjeljivanje. Tako se smanjuju gubici rijetkog crnog luga, drugih koncentriranih efluenata iz postupka i mogućih filtrata iz pogona za izbjeljivanje.

U isparivaču s višestrukim učinkom koncentrira se rijetki crni lug iz ispiranja smeđe drvne mase, a u nekim slučajevima i biološki mulj iz uređaja za pročišćavanje efluenta i/ili natrijev sulfat iz pogona za ClO2. Dodatnim kapacitetom isparavanja uz normalni rad osiguravaju se dovoljne sposobnosti rekuperacije izljeva i obrade mogućih tokova bijelog recikliranog filtrata.

Striping onečišćenih (prljavih) kondenzata i ponovno korištenje kondenzata u postupku

Stripingom onečišćenih (prljavih) kondenzata i ponovnim korištenjem kondenzata u postupku smanjuje se dovod slatke vode u tvornicu i količina organskih tvari u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

U koloni za striping para se uvodi protustrujno kroz prethodno filtrirane kondenzate iz postupka koji sadrže reducirane sumporove spojeve, terpene, metanol i druge organske spojeve. Hlapljive tvari iz kondenzata nakupljaju se u vršnoj pari u obliku nekondenzirajućih plinova i metanola te se povlače iz sustava. Pročišćeni kondenzati mogu se ponovno koristiti u postupku, npr. za ispiranje u pogonu za izbjeljivanje, u ispiranju smeđe drvne mase, u području za kaustifikaciju (ispiranje i razrjeđivanje blata, tuševi za filtraciju blata), kao TRS lug za ispiranje vapnenih peći ili kao voda koja se dodaje u bijeli lug.

Stripirani nekondenzirajući plinovi iz najkoncentriranijih kondenzata uvode se u sustav prikupljanja plinova jakog neugodnog mirisa i spaljuju. Stripirani plinovi iz umjereno onečišćenih kondenzata skupljaju se u plinski sustav malog volumena i visoke koncentracije (LVHC) i spaljuju.

Isparavanje i spaljivanje efluenata iz faze ekstrakcije vrućih kiselina

Efluenti se prvo koncentriraju isparavanjem, a zatim se spaljuju kao biogorivo u kotlu utilizatoru. Natrijev karbonat koji sadrži prašinu i otopljene tvari s dna peći otapa se kako bi se rekuperirala otopina sode.

Recirkulacija tekućina za ispiranje iz predizbjeljivanja u ispiranje smeđe drvne mase i isparavanje radi smanjenja emisija iz predizbjeljivanja na bazi MgO.

Preduvjeti za uporabu ove tehnike: relativno nizak kappa broj nakon kuhanja (npr. 14 – 16), dovoljan kapacitet rezervoara, isparivača i kotla utilizatora za obradu dodatnih tokova, mogućnost čišćenja opreme za ispiranje od taloga te umjerena razina svjetline celuloze (≤ 87 % ISO) jer ova tehnika u nekim slučajevima može uzrokovati blagi gubitak svjetline.

Proizvođačima tržišne celuloze za papir ili drugima koji moraju postići vrlo visoke razine svjetline (> 87 % ISO) može biti teško primjenjivati predizbjeljivanje pomoću MgO.

Protustrujni tok proizvodne vode

U integriranim tvornicama slatka voda uvodi se uglavnom kroz tuševe u stroju za proizvodnju papira, odakle se vodi uzvodno prema odjelu za proizvodnju celuloze.

Odvajanje vodnih sustava

Vodni sustavi različitih procesnih jedinica (npr. jedinica za proizvodnju celuloze, izbjeljivanje i stroj za proizvodnju papira) odvojeni su ispiranjem i odvodnjavanjem celuloze (npr. prešama za ispiranje) Tim odvajanjem sprečava se prijenos onečišćujućih tvari u daljnje faze postupka i omogućava se uklanjanje nepotrebnih tvari iz manjih količina.

Izbjeljivanje visoke konzistencije (peroksidom)

Za izbjeljivanje visoke konzistencije celuloza se odvodnjava, npr. u preši s dvostrukim sitom ili drugom prešom prije dodavanja kemikalija za izbjeljivanje. Tako se omogućava učinkovitije korištenje kemikalija za izbjeljivanje i dobiva čišća celuloza, smanjuje se prijenos štetnih tvari u stroj za proizvodnju papira i stvara manje KPK-a. Preostali peroksid može se ponovno staviti u cirkulaciju i ponovno koristiti.

Rekuperacija vlakana i punila i obrada sitove vode

Sitova voda iz stroja za proizvodnju papira može se obraditi sljedećim tehnikama:

(a)

Uređajima „save-all” (obično bubnjasti filtar, filtar s diskom ili uređaji za flotaciju otopljenim zrakom itd.) koji razdvajaju krute tvari (vlakna i punila) od proizvodne vode. Flotacijom otopljenim zrakom u petljama sitove vode, suspendirane krute tvari, fine čestice, manji koloidni materijal i anionske tvari pretvaraju se u pahuljice koje se zatim uklanjaju. Rekuperirana vlakna i punila vraćaju se u postupak. Čista sitova voda može se ponovno koristiti u tuševima s manje strogim zahtjevima kakvoće vode.

(b)	Dodatnom ultrafiltracijom prethodno filtrirane sitove vode dobiva se superčisti filtrat dovoljne kakvoće za korištenje kao vode u tuševima pod visokim pritiskom, brtvene vode i za razrjeđivanje kemijskih aditiva.

Bistrenje sitove vode

Sustavi za bistrenje vode koji se koriste gotovo isključivo u papirnoj industriji temelje se na sedimentaciji, filtraciji (filtar s diskom) i flotaciji. Najčešće se koristi tehnika flotacije otopljenim zrakom. Anionski otpad i fine čestice skupljaju se u fizički obradive pahuljice korištenjem aditiva. Kao flokulanti koriste se visokomolekularni polimeri topivi u vodi ili anorganski elektroliti. Nastali aglomerati (pahuljice) zatim plutaju do bazena za bistrenje. U flotaciji otopljenim zrakom (DAF) suspendirane krute tvari vežu se za mjehuriće zraka.

Recirkulacija vode

Izbistrena voda recirkulira se kao proizvodna voda unutar jedinice ili u integriranim tvornicama od stroja za proizvodnju papira do tvornice celuloze i od proizvodnje celuloze do pogona za otkoravanje. Efluent se uglavnom ispušta iz točaka s najvećom količinom onečišćenja (npr. bistri filtrat iz filtra s diskom iz proizvodnje celuloze i otkoravanja).

Optimalni dizajn i konstrukcija spremnika i sanduka (proizvodnja papira)

Skladišni spremnici za drvnu masu i sitovu vodu oblikovani su tako da mogu učinkovito funkcionirati tijekom fluktuacija postupka i s različitim dotocima te tijekom pokretanja i gašenja pogona.

Faza ispiranja prije pročišćavanja mehaničke pulpe od crnogoričnog drva

U nekim se tvornicama sječka crnogoričnog drva prethodno obrađuje kombinacijom prethodnog zagrijavanja pod pritiskom, visoke kompresije i impregnacije kako bi se poboljšala svojstva celuloze. U fazi ispiranja prije pročišćavanja i izbjeljivanja značajno se smanjuje KPK uklanjanjem malenog, ali vrlo koncentriranog toka efluenta koji se može odvojeno obraditi.

Korištenje Ca(OH)2 ili Mg(OH)2 umjesto NaOH kao lužine za peroksidno izbjeljivanje

Korištenjem Ca(OH)2 kao lužine nastaje oko 30 % manje emisija KPK-a, a razine svjetline ostaju visoke. Umjesto NaOH koristi se i Mg(OH)2.

Izbjeljivanje u sustavu zatvorene petlje

U tvornicama sulfitne celuloze u kojima se koristi natrij kao baza za kuhanje, efluent iz pogona za izbjeljivanje može se obrađivati primjerice ultrafiltracijom, flotacijom i odvajanjem smole i masnih kiselina, čime se omogućava izbjeljivanje u sustavu zatvorene petlje. Filtrati iz izbjeljivanja i ispiranja ponovno se koriste u prvoj fazi ispiranja poslije kuhanja i na kraju se vraćaju u jedinice za kemijsku rekuperaciju.

Prilagodba pH rijetkog luga prije/unutar postrojenja za uparavanje

Neutralizacija se obavlja prije isparavanja ili poslije prve faze isparavanja kako bi organske kiseline ostale otopljene u koncentratu i kasnije s uporabljenim lugom bile prebačene u kotao utilizator.

Anaerobna obrada kondenzata iz isparivača

Vidjeti odjeljak 1.7.2.2. (kombinirana anaerobna/aerobna obrada)

Striping i rekuperacija SO2 iz kondenzata iz isparivača

SO2 se izdvaja iz kondenzata; koncentrati se obrađuju biološki, a izdvojen SO2 šalje se na rekuperaciju kao kemikalija za kuhanje.

Praćenje i stalna kontrola kakvoće proizvodne vode

Optimizacija cijelog sustava „vlakno–voda–kemijski aditiv–energetski sustav” nužna je za napredne zatvorene vodne sustave. Zato je potrebno stalno praćenje kakvoće vode i motivacije, znanja i rada osoblja povezanih s potrebnim mjerama za osiguranje potrebne kakvoće vode.

Sprečavanje i uklanjanje biofilmova metodama koje emisije biocida smanjuju na najmanju moguću mjeru

Stalnim unosom mikroorganizama putem vode i vlakana postiže se posebna mikrobiološka ravnoteža u svakoj tvornici papira. Da bi se spriječio pretjerani rast mikroorganizama koriste se talozi nakupljene biomase ili biofilmova u krugotokovima vode i u opremi, a često i biodispergenti ili biocidi. Pri korištenju katalitičke dezinfekcije vodikovim peroksidom, biofilmovi i slobodni mikrobi u proizvodnoj vodi i papirnoj kaši uklanjaju se bez korištenja biocida.

Uklanjanje kalcija iz tehnološke vode kontroliranim taloženjem kalcijevog karbonata

Smanjenjem koncentracije kalcija kontroliranim uklanjanjem kalcijevog karbonata (npr. u jedinici za flotaciju otopljenim zrakom) smanjuje se rizik neželjenog taloženja kalcijevog karbonata ili kamenca u vodnim sustavima i opremi, npr. u valjcima, žicama, pustu i mlaznicama tuševa, cijevima ili uređajima za biološko pročišćavanje otpadnih voda.

Optimizacija tuševa u stroju za proizvodnju papira

Optimizacija tuševa obuhvaća: a) ponovno korištenje proizvodne vode (npr. izbistrene sitove vode) kako bi se smanjilo korištenje slatke vode i b) primjenu posebno osmišljenih mlaznica za tuševe.

1.7.2.2. Pročišćavanje otpadnih voda

Tehnika

Opis

Prvi stupanj pročišćavanja

Fizikalno-kemijska obrada, primjerice izjednačavanje, neutralizacija ili sedimentacija.

Izjednačavanje (npr. u bazenima za ujednačavanje) se sprečavaju velike varijacije protoka, temperatura i koncentracije onečišćujućih tvari i tako se izbjegava preopterećenje sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje)

Za obradu otpadnih voda mikroorganizmima, mogu se koristiti aerobni i anaerobni postupci obrade. U fazi sekundarnog bistrenja krute tvari i biomasa izdvajaju se iz efluenata sedimentacijom, ponekad u kombinaciji s flokulacijom.

(a)	Aerobna obrada

Tijekom aerobne biološke obrade otpadnih voda, biorazgradivi otopljen i koloidni materijal u vodi pomoću mikroorganizama, uz prisutnost zraka, djelomično se pretvara u krutu staničnu tvar (biomasu), a djelomično u ugljikov dioksid i vodu. Postupci koji se koriste:

—	jednofazni ili dvofazni postupak s aktivnim muljem,

—	postupci u reaktoru s biofilmom,

—	biofilm/aktivni mulj (kompaktni uređaju za biološko pročišćavanje). U ovoj tehnici kombiniraju se pokretni nosači i aktivni mulj (BAS).

Dobivena biomasa (višak mulja) odvaja se od efluenta prije ispuštanja vode.

(b)	kombinirana anaerobna/aerobna obrada

Anaerobnom obradom otpadnih voda organski sadržaj otpadnih voda pretvara se, uz pomoć mikroorganizama i bez prisutnosti zraka, u metan, ugljikov dioksid, sulfid itd. Ovaj se postupak odvija u hermetički zatvorenom spremničkom reaktoru. Mikroorganizmi se u spremniku zadržavaju u obliku biomase (mulja). Bioplin koji nastaje tim biološkim postupkom sastoji se od metana, ugljikovog dioksida i drugih plinova poput vodika i sumporovodika te je pogodan za stvaranje energije.

Anaerobnu obradu treba smatrati prethodnom obradom prije aerobne obrade zbog preostalih količina KPK-a. Anaerobnom prethodnom obradom smanjuje se količina mulja koja nastaje biološkom obradom.

Treći stupanj pročišćavanja

Napredno pročišćavanje obuhvaća tehnike poput filtracije radi daljnjeg uklanjanja krutih tvari, nitrifikacije i denitrifikacije radi uklanjanja dušika ili flokulacije/taloženja poslije čega slijedi filtracija radi uklanjanja fosfora. Treći stupanj pročišćavanja obično se koristi u slučajevima kad prvi i drugi stupanj nisu dovoljni za postizanje niskih razina TSS-a, dušika ili fosfora koje mogu biti potrebne, primjerice, zbog lokalnih uvjeta.

Pravilno projektirani uređaj za biološko pročišćavanje i njegov pravilan rad

Pravilno projektiran uređaj za biološko pročišćavanje i njegov pravilan rad obuhvaćaju prikladan projekt i dimenzioniranje spremnika/bazena za obradu (npr.) u odnosu na hidrauličko opterećenje i. Niske emisije TSS-a postižu se osiguravanjem dobrog taloženja aktivne biomase. Periodičnim revizijama projekta, dimenzioniranja i rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda olakšava se postizanje tih ciljeva.

1.7.3. Opis tehnika za sprečavanje stvaranja otpada i za gospodarenje otpadom

Tehnika

Opis

Procjena otpada i sustav gospodarenja otpadom

Procjena otpada i sustav gospodarenja otpadom koriste se kako bi se utvrdile realne mogućnosti optimizacije sprečavanja, ponovnog korištenja, rekuperacije i konačnog odlaganja otpada. Inventarima otpada omogućava se identifikacija i klasifikacija vrste, svojstava, količine i podrijetla svake frakcije otpada.

Odvojeno prikupljanje različitih frakcija otpada

Odvojenim prikupljanjem različitih dijelova otpada na mjestu njihova nastajanja i, ako je prikladno, privremenim pohranjivanjem mogu se povećati mogućnosti ponovnog korištenja i recirkulacije. Odvojeno prikupljanje obuhvaća i odvajanje i klasifikaciju opasnih frakcija otpada (npr. ostaci ulja i masti, hidraulička i transformatorska ulja, otpadne baterije, stara električna oprema, otapala, boje, biocidi ili zaostale kemijske tvari).

Spajanje odgovarajućih frakcija ostataka

Spajanje odgovarajućih frakcija ostataka ovisno o preferiranim mogućnostima ponovnog korištenja ili recikliranja, daljnje obrade i odlaganja

Prethodna obrada procesnih ostataka prije ponovnog korištenja ili recikliranja

Prethodna obrada obuhvaća tehnike poput:

—	odvodnjavanja npr. mulja, kore ili škarta i u nekim slučajevima sušenje kako bi se povećala mogućnost ponovnog korištenja prije upotrebe (npr. povećanje kalorijske vrijednosti prije spaljivanja), ili

—	odvodnjavanja kako bi se smanjila težina i volumen za prijevoz Za odvodnjavanje se koriste pojasne preše, preše s vijcima, dekantorne centrifuge ili komorne filtarne preše,

—	drobljenja/usitnjavanja škarta npr. iz postupaka RCF i uklanjanja metalnih dijelova kako bi se poboljšala goriva svojstva prije spaljivanja,

—	biološke stabilizacije prije odvodnjavanja ako je predviđeno korištenje u poljoprivredi.

Rekuperacija materijala i recikliranje procesnih ostataka na lokaciji

Postupci za rekuperaciju materijala obuhvaćaju tehnike poput:

—	odvajanja vlakana iz tokova vode i vraćanje u ulazne sirovine,

—	rekuperacije kemijskih aditiva, pigmenata za premazivanje itd.,

—	rekuperacije kemikalija za kuhanje pomoću kotlova utilizatora, kaustifikacije itd.

Povrat energije iz otpada s visokim udjelom organskih tvari na lokaciji ili izvan nje

Ostaci od otkoravanja, uklanjanja iverja, sortiranja itd. poput kore, vlaknastog mulja ili drugih većinom organskih ostataka zbog svoje kalorijske vrijednosti spaljuju se u spalionicama ili pogonima za struju iz biomase radi rekuperacije energije.

Vanjsko korištenje materijala

Korištenje materijala od odgovarajućeg otpada od proizvodnje celuloze i papira izvedivo je u drugim industrijskim sektorima, npr.:

—	paljenjem u pećima ili miješanjem s ulaznim sirovinama u proizvodnji cementa, keramike ili cigle (uključuje i rekuperaciju energije),

—	kompostiranjem papirne kaše ili širenjem odgovarajućih frakcija otpada po zemlji u poljoprivredi,

—	korištenjem anorganskih dijelova otpada (pijeska, kamenja, šljunka, pepela, vapna) za gradnju, npr. za popločavanje, ceste, pokrovne slojeve itd.

Prikladnost dijelova otpada za korištenje izvan lokacije određuje se prema sastavu otpada (npr. anorganski/mineralni sastojci) i na temelju dokaza da predviđen recikliranje neće štetiti okolišu ili zdravlju ljudi.

Prethodna obrada dijela otpada prije odlaganja

Prethodna obrada dijela otpada prije odlaganja obuhvaća mjere (odvodnjavanje, sušenje itd.) kojima se smanjuje težina i volumen za prijevoz ili odlaganje

(1) U posebnim slučajevima može biti potrebno primijeniti drugi postupak uzorkovanja (npr. trenutačno uzorkovanje)

(2) Postoji trend zamjene KPK TOC-om iz ekonomskih razloga te radi zaštite okoliša. Ako se TOC već mjeri kao ključni parametar postupaka, nema potrebe za mjerenjem KPK-a; međutim, za određeni izvor emisija i stupanj obrade otpadnih voda treba odrediti korelaciju ta dva parametra.

(3) Mogu se primjenjivati i brze metode ispitivanja. Potrebno je redovito (npr. jedanput mjesečno) provjeravati sukladnost rezultata brzih ispitivanja s normama EN ili, ako norme EN nisu dostupne, s normama ISO, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama kojima se osiguravaju podaci jednake znanstvene kakvoće.

(4) Za tvornice koje rade manje od sedam dana u tjednu, učestalost praćenja KPK i TSS može se smanjiti tako da pokrivaju dane kada tvornica radi ili da se razdoblje uzorkovanja produlji na 48 ili 72 sati.

(5) Primjenjivo kada se u postupku koriste EDTA ili DTPA (kelatna sredstva).

(6) Nije primjenjivo na pogone koji podnesu dokaz da se u njima ne stvara AOX niti da ga se dodaje putem kemijskih aditiva i sirovina.

(7) Nije primjenjiva na pogone u kojima je biološko opterećenje otpadnih voda poslije prvog stupnja obrade vrlo nisko, npr. u nekim tvornicama u kojima se proizvodi posebni papir.

(8) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ovima odnosi se na proizvodnju tržišne celuloze i na dio za proizvodnju celuloze u integriranim tvornicama (emisije iz proizvodnje papira nisu uključene).

(9) U kompaktnom uređaju za biološko pročišćavanje otpadnih voda mogu se pojaviti neznatno više razine emisija.

(10) Gornji kraj raspona emisija odnosi se na tvornice u kojima se koristi eukaliptus iz područja s višim razinama fosfora (npr. iberijski eukaliptus).

(11) Primjenjiva je na tvornice u kojima se koriste kemikalije za izbjeljivanje koje sadrže klor.

(12) U tvornicama u kojima se proizvodi celuloza velike čvrstoće i krutosti te visoke čistoće (npr. za kartone za pakiranje tekućina i LWC) može se pojaviti razina emisija AOX do 0,25 kg/ADt.

(13) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ovima odnosi se na proizvodnju tržišne celuloze i na dio za proizvodnju celuloze u integriranim tvornicama (emisije iz proizvodnje papira nisu uključene).

(14) U kompaktnom uređaju za biološko pročišćavanje otpadnih voda mogu se pojaviti neznatno više razine emisija.

(15) Razine emisija SOx iz vapnene peći znatno se povećavaju ako se u nju vraćaju jaki NCG-ovi i ako se ne koristi alkalni ispirač.

(16) Primjenjivo je na obradu plinova slabog neugodnog mirisa.

(17) Primjenjivo je za obradu plinova jakog neugodnog mirisa.

(18) Povećanjem udjela DS u crnom lugu smanjuju se emisije SO2, a povećavaju emisije NOx. Zbog toga kotao utilizator s niskim razinama emisija SO2 može biti na višem kraju raspona emisija NOx i obratno.

(19) Razine emisija povezane s NRT-om ne obuhvaćaju razdoblja tijekom kojih kotao utilizator zbog zatvaranja ili održavanja pogona za koncentraciju crnog luga radi sa znatno nižim udjelom DS nego što je to uobičajeno.

(20) Ako bi se u kotlu utilizatoru spaljivao crni lug s DS > 83 %, tada bi razine emisija SO2 i plinovitih emisija S ponovno trebalo razmotriti od slučaja do slučaja.

(21) Raspon je primjenjiv bez spaljivanja plinova jakog neugodnog mirisa.

DS = udjel suhe krute tvari u crnom lugu

(22) Povećanjem udjela DS-a u crnom lugu smanjuju se emisije SO2, a povećavaju emisije NOx. Zbog toga kotao utilizator s niskom razinom emisija SO2 može biti na višem kraju raspona emisija NOx i obratno.

(23) Stvarna razina emisija NOx iz kotla utilizatora ovisi o udjelu DS-a i dušika u crnom lugu te o količini i kombinaciji spaljenih NCG-ova i drugih fluida koji sadrže dušik (npr. plinovi iz odušnika spremnika za otapanje, metanol odvojen od kondenzata, biološki mulj). Što su viši udjeli DS-a i dušika u crnom lugu te količina NCG-ova i drugih spaljenih fluida koji sadrže dušik, to će emisije biti bliže gornjem kraju raspona razina emisija povezanih s NRT-ovima.

(24) Ako bi se u kotlu utilizatoru spaljivao crni lug s DS > 83 %, tada bi razine emisija NOx ponovno trebalo razmotriti od slučaja do slučaja.

DS = udjel suhe krute tvari u crnom lugu

(25) Za postojeći kotao utilizator opremljen ESP-om kojemu se bliži kraj radnog vijeka, razine emisija se vremenom mogu povećati do 50 mg/Nm3 (što odgovara 0,4 kg/ADt).

(26) „plinovi jakog mirisa” uključuju metanol i terpentin

(27) Pri vapnenim pećima u kojima se spaljuju plinovi jakog mirisa (uključujući metanol i terpentin) gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ovima može iznositi do 40 mg/Nm3.

(28) Prilikom korištenja tekućih goriva koja potječu od biljne tvari (npr. terpentin, metanol, talno ulje), uključujući ona dobivena kao nusproizvode u postupku proizvodnje celuloze, mogu se pojaviti razine emisija do 350 mg/Nm3 (što odgovara 0,35 kg NOx/ADt).

(29) Prilikom korištenja plinovitih goriva koja potječu od biljne tvari (npr. nekondenzirajući plinovi), uključujući ona dobivena kao nusproizvode u postupku proizvodnje celuloze, mogu se pojaviti razine emisija do 450 mg/Nm3 (što odgovara 0,45 kg NOx/ADt).

(30) Za postojeću vapnenu peć opremljenu ESP-om kojoj se bliži kraj radnog vijeka, razine emisija se vremenom mogu povećati do 50 mg/Nm3 (što odgovara 0,05 kg/ADt).

(31) Ova razina emisija povezana s NRT-ovima temelji se na protoku plina u rasponu 100 – 200 Nm3/ADt.

(32) Ako kod postojećeg pogona prijelaz na spaljivanje u fazama nije izvediv, mogu se pojaviti razine emisija do 1000 mg/Nm3 (što odgovara 0,2 kg/ADt).

(33) Razine emisija povezane s NRT-ovima odnose se na proizvodnju tržišne celuloze i na dio za proizvodnju celuloze u integriranim tvornicama (nisu uključene emisije iz postupka proizvodnje papira).

(34) Razine emisija povezane s NRT-ovima ne primjenjuju se na tvornice prirodne celuloze otporne na masnoću.

(35) Razine emisija povezane s NRT-ovima za KPK i ukupnu količinu fosfora ne primjenjuju se na tržišnu celulozu na bazi eukaliptusa.

(36) U tvornicama sulfitne tržišne celuloze može se primjenjivati blaga faza izbjeljivanja pomoću ClO2 kako bi se ispunili zahtjevi koje proizvod mora ispunjavati, što će rezultirati emisijama AOX-a.

(37) Nije primjenjivo na tvornice celuloze u kojima se ne koristi klor.

(38) Razine emisija povezane s NRT-ovima odnose se na proizvodnju tržišne celuloze i na dio za proizvodnju celuloze u integriranim tvornicama (nisu uključene emisije iz postupka proizvodnje papira).

(39) Zbog visokih razina emisija specifičnih za određene postupke, razine emisija povezane s NRT-ovima za ukupni dušik ne primjenjuju se na proizvodnju neutralne sulfitne poluceluloze na bazi amonijaka

(40) U tvornicama na bazi amonija može doći do viših razina emisija NOx: do 580 mg/Nm3 za dnevnu srednju vrijednost i do 450 mg/Nm3 za godišnju srednju vrijednost.

(41) Za kotlove utilizatore u tvornicama u kojima se u sirovinama koristi više od 25 % bjelogoričnog drva (bogatog kalijem), može doći do većih emisija prašine, do 30 mg/Nm3.

(42) Razine emisija povezane s NRT-ovima za prašinu ne primjenjuju se na tvornice na bazi amonija.

(43) Zbog povišenih razina emisija specifičnih za pojedinačne postupke, razine emisija povezane s NRT-ovima za SO2 ne primjenjuju se na kotlove utilizatore koji trajno rade u „kiselim” uvjetima, tj. u kojima se koristi sulfitni lug kao sredstvo za ispiranje u mokrom ispiraču plinova tijekom postupka rekuperacije sulfita.

(44) Za postojeće višestupanjske venturi uređaje za ispiranje plina može doći do povećanih emisija SO2 i to do 400 mg/Nm3 za dnevnu srednju vrijednost i do 350 mg/Nm3 za godišnju srednju vrijednost.

(45) Nije primjenjivo tijekom „rada s kiselinama”, tj. razdoblja kad se ispirači preventivno ispiru i čiste od inkrustacije. Tijekom tih razdoblja emisije mogu biti do 300 – 500 mg SO2/Nm3 (uz 5 % O2) za čišćenje jednog od ispirača i do 1 200 mg SO2/Nm3 (polusatne srednje vrijednosti uz 5 % O2) kad se čisti zadnji ispirač.

(46) U slučaju vrlo izbijeljene mehaničke celuloze (70 – 100 % vlakana u konačnom papiru) mogu se pojaviti razine emisija do 8 kg/t.

(47) Kad se zbog potrebne kakvoće celuloze (npr. visok stupanj svjetline) ne mogu koristiti biorazgradiva ili odstranjiva kelatna sredstva, ukupne emisije dušika mogu biti više nego u ovim razinama emisija povezanima s NRT-ovima te bi se trebale ocjenjivati pojedinačno za svaki slučaj.

(48) Kad se zbog potrebne kakvoće celuloze (npr. visoka razina svjetline) ne mogu koristiti biorazgradiva ili uklonjiva kelatna sredstva, ukupna razina emisija dušika može biti viša od ovih razina emisija povezanih s NRT-ovima te treba biti ocijenjena za svaki slučaj pojedinačno.

(49) Za tvornice s potpuno zatvorenim krugotokovima vode nema emisija KPK-a.

(50) Za postojeće pogone može doći do razina do 0,45 kg/t zbog stalnog smanjenja kakvoće papira za recikliranje i zbog teškoće stalnog poboljšanja uređaja za pročišćavanje efluenata.

(51) Za tvornice s protokom otpadnih voda između 5 i 10 m3/t, gornja vrijednost raspona iznosi 0,008 kg/t.

(52) Za tvornice grafičkog papira, gornje vrijednosti navedenih raspona odnose se na tvornice papira u kojima se za premazivanje koristi škrob.

(53) Tvornice s posebnim obilježjima, poput čestih promjena vrsta papira (npr. s godišnjim prosjekom od ≥ 5 dnevno) ili proizvodnje vrlo laganog posebnog papira (s godišnjim prosjekom ≤ 30 g/m2) mogu imati razine emisija više od najviših vrijednosti ovog raspona.

(54) Najviše vrijednosti razina emisija povezanih s NRT-ovima odnose se na tvornice papira usitnjenog u prah za koji je potrebno intenzivno pročišćavanje i na tvornice s čestim promjenama vrsta papira (npr. godišnji prosjek od ≥ 1 – 2 promjene dnevno)

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 284

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 30 rujna 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1025/2014 оd 25. srpnja 2014. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1528/2007 o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 38/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni određenih uredbi koje se odnose na zajedničku trgovinsku politiku s obzirom na dodjelu delegiranih i provedbenih ovlasti za donošenje određenih mjera	1
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1026/2014 оd 25. srpnja 2014. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1528/2007 o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 527/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu isključivanja određenog broja zemalja s popisa regija ili država koje su zaključile pregovore	3
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1027/2014 оd 25. srpnja 2014. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1528/2007 o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 527/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1528/2007 u pogledu isključivanja određenog broja zemalja s popisa regija ili država koje su zaključile pregovore	5
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1028/2014 оd 26. rujna 2014. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1207/2011 o utvrđivanju zahtjeva u vezi s učinkovitošću i interoperabilnošću nadzora za Jedinstveno europsko nebo ( 1 )	7
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1029/2014 оd 26. rujna 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 73/2010 o utvrđivanju zahtjeva o kvaliteti zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija za jedinstveno europsko nebo ( 1 )	9
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1030/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu jedinstvenih formata i datuma za objavu vrijednosti koje se upotrebljavaju za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	14
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1031/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća	22
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1032/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	40
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1033/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju reprezentativnih cijena i dodatnih uvoznih carina koje se od 1. listopada 2014. primjenjuju na melasu u sektoru šećera	42
		ODLUKE
		2014/680/EU, Euratom
	*	Odluka predstavnika vlada država članica od 24. rujna 2014. o imenovanju sudaca Suda	45
		2014/681/EU, Euratom
	*	Odluka predstavnika vlada država članica od 24. rujna 2014. o imenovanju suca Suda	46
		2014/682/EU
	*	Odluka Vijeća od 25. rujna 2014. o imenovanju bugarskog zamjenika člana Odbora regija	47
		2014/683/EU
	*	Odluka Vijeća od 25. rujna 2014. o imenovanju člana Odbora regija iz Ujedinjene Kraljevine	48
		2014/684/EU
	*	Odluka Vijeća od 25. rujna 2014. o imenovanju devet grčkih članova i dvanaest grčkih zamjenika članova Odbora regija	49
	*	Odluka Vijeća 2014/685/ZVSP od 29. rujna 2014. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/124/ZVSP o Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu, EULEX KOSOVO	51
		2014/686/EU
	*	Odluka Komisije od 3. srpnja 2014. o državnoj pomoći SA.33927 (12/C) (ex 11/NN) koju je provela Belgija – Sustav osiguranja za zaštitu udjela fizičkih osoba udjeličara u financijskim zadrugama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014)1021) ( 1 )	53
		2014/687/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 26. rujna 2014. o zaključcima u vezi s najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) za proizvodnju celuloze, papira i kartona, na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta (C(2014) 6750) ( 1 )	76

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MK	67,6
	TR	85,0
	XS	74,9
	ZZ	75,8
0707 00 05	MK	29,8
	TR	100,6
	ZZ	65,2
0709 93 10	TR	110,7
0709 93 10	ZZ	110,7
0805 50 10	AR	139,2
	CL	139,2
	IL	107,6
	TR	120,7
	UY	112,1
	ZA	171,0
	ZZ	131,6
0806 10 10	BR	167,9
	MK	103,8
	TR	119,6
	ZZ	130,4
0808 10 80	BA	41,5
	BR	56,4
	CL	101,5
	NZ	110,2
	US	135,4
	ZA	97,0
	ZZ	90,3
0808 30 90	CN	104,2
	TR	115,8
	ZZ	110,0
0809 40 05	MK	13,1
0809 40 05	ZZ	13,1

(u EUR)
Oznaka KN	Iznos reprezentativne cijene za 100 kg neto predmetnog proizvoda	Iznos dodatne carine za 100 kg neto predmetnog proizvoda	Iznos uvozne carine koja se primjenjuje u slučaju suspenzije iz članka 40. Uredbe (EZ) br. 951/2006 za 100 kg neto predmetnog proizvoda (1)
1703 10 00 (2)	13,48	—	0
1703 90 00 (2)	15,93	—	0


	(1) Tekst značajan za EGP