6.9.2014

Službeni list Europske unije

L 267/9

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 3. lipnja 2014.

o izmjeni Smjernice ESB/2013/23 o statistici državnih financija

(ESB/2014/21)

(2014/647/EU)

IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1. i 2., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prevelikog manjka priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (1),

Uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (2),

budući da:

Smjernicu ESB/2013/23 (3) potrebno je izmijeniti kako bi se odrazila izmjena Uredbe (EZ) br. 479/2009 u pogledu pozivanja na Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Uniji, izvršena Uredbom Komisije (EU) br. 220/2014 (4),

DONIO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjena

Prilozi II. i III. Smjernici ESB/2013/23 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu

1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.

2. Središnje banke Eurosustava postupat će u skladu s ovom Smjernicom od 1. rujna 2014.

Članak 3.

Adresati

Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 3. lipnja 2014.

Za Izvršni odbor ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 145, 10.6.2009., str. 1.

(2) SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

(3) Smjernica ESB/2013/23 od 25. srpnja 2013. o statistici državnih financija (SL L 2, 7.1.2014. str. 12.).

(4) Uredba Komisije (EU) br. 220/2014 od 7. ožujka 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009 u pogledu pozivanja na Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Uniji ( SL L 69, 8.3.2014., str. 101.).

PRILOG

Prilog I. Smjernici ESB/2013/23 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI U VEZI S PODACIMA

Statistika prihoda, rashoda i manjka/viška

Tablica 1A

Kategorija	Broj i linearni odnos
Manjak (–) ili višak (+)	1 = 7 – 22 1 = 3 + 4 + 5 + 6
od toga: Primarni manjak (–) ili višak (+)	2 = 1 + 28
Središnja država	3
Regionalna država	4
Lokalna država	5
Fondovi socijalnog osiguranja	6
Ukupan prihod	7 = 8 + 20
Ukupan tekući prihod	8 = 9 + 12 + 14 + 17 + 19
Izravni porezi	9
Od toga: Izravni porezi koje plaćaju društva	10
Od toga: Izravni porezi koje plaćaju kućanstva	11
Neizravni porezi	12
od toga: Porez na dodanu vrijednost (PDV)	13
Neto doprinosi za socijalno osiguranje	14
od toga: Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca	15
od toga: Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje kućanstava	16
Ostali tekući prihodi	17
od toga: Aktivna kamata	18
Prodaja	19
Ukupan kapitalni prihod	20
od toga: Porezi na kapital	21
Ukupan rashod	22 = 23 + 32
Ukupan tekući rashod	23 = 24 + 28 + 29 + 31
Tekući transferi	24 = 25 + 26 + 27
Socijalna plaćanja	25
Obveze iz subvencija	26
Ostali tekući rashod	27
Pasivna kamata	28
Naknade zaposlenima	29
od toga: Plaće i nadnice	30
Intermedijarna potrošnja	31
Ukupan kapitalni rashod	32 = 33 + 34 + 35
Investicije	33
Ostale neto nabave nefinancijske imovine i promjene zaliha	34
Obveze iz kapitalnih transfera	35
Bilješke:
Bruto uštede	36 = 8 – 23
Primici od prodaje univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava	37
Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje	38 = 15 + 16
Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa u naturi	39

Tablica 1B

Kategorija	Broj i linearni odnos
Prihod proračuna Europske unije (EU) iz države članice	1 = 2 + 3 + 4 + 7
Neizravni porezi	2
Tekuća međunarodna suradnja	3
Razni tekući transferi i vlastita sredstva EU-a.	4
od toga: Treća vlastita sredstva iz PDV-a	5
od toga: Četvrta vlastita sredstva iz bruto nacionalnog dohotka	6
Kapitalni transferi	7
Rashod EU proračuna u državi članici	8 = 9 + 10 + 11 + 12 + 13
Subvencije	9
Tekući transferi državi	10
Tekući transferi nedržavnim jedinicama	11
Kapitalni transferi državi	12
Kapitalni transferi nedržavnim jedinicama	13
Bilanca države članice vis-à-vis proračuna EU-a (neto primatelj +, neto platitelj –)	14 = 8 – 1
Bilješka:
Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava	15

Tablica 1C

Kategorija	Broj i linearni odnos
Izdaci za konačnu potrošnju	1 = 2 + 3 1 = 1A.29 + 1A.31 + 4 + 5 + 6 + 7 – 1A.19
Individualni izdaci za potrošnju	2
Kolektivni izdaci za potrošnju	3
Socijalni transferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja	4
Potrošnja dugotrajne imovine	5
Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeno za primljene subvencije	6
Neto poslovni višak	7
Bilješke:
Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama	8
Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama	9
Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama	10
BDP po prošlogodišnjim cijenama	11

Statistika usklađivanja manjka i duga

Tablica 2A

Kategorija	Broj i linearni odnos
Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa	1 = [1A.1] – 2
Neto financijske transakcije (konsolidirane)	2 = 3 – 15
Financijska imovina (konsolidirana)	3 = 4 + 5 + 6 + 7 + 11 + 12 + 13
Gotovina i depoziti	4
Dužnički vrijednosni papiri	5
Krediti	6
Dionice ili udjeli dioničkih i investicijskih fondova	7
Privatizacije (neto)	8
Dokapitalizacije (neto)	9
Ostalo	10
Sheme osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija	11
Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika	12
Ostala financijska imovina	13
od toga: Obračunati, a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje	14
Obveze (konsolidirane)	15 = 16 + 17 + 18 + 19 + 21 + 22 + 23
Gotovina i depoziti	16
Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri	17
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri	18
Krediti	19
od toga: Krediti od središnje banke	20
Sheme osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija	21
Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika	22
Ostale obveze	23
Zahtjev za zaduživanjem opće države	24 = 16 + 17 + 18 + 19 24 = 26 + 27 + 28 24 = 1 – [1A.1] + 3 – 21 – 22 – 23
od toga: Dugoročno	25
Nominiran u nacionalnoj valuti	26
Nominiran u valutama država članica europoodručja	27
Nominiran u ostalim valutama	28
Ostali tokovi	29 = 30 + 33
Učinci revalorizacije na dug	30 = 31 + 32
Devizni dobici i gubici	31
Ostali učinci revalorizacije – nominalna vrijednost	32 = 34 – 24 – 31 – 33
Ostale promjene u obujmu duga	33
Promjena državnog duga	34 = 24 + 29 34 = 1 – [1A.1] + 3 – 21 – 22 – 23 + 29 34 = [3A.1][T] – [3A.1][T – 1]

Tablica 2B

Kategorija	Broj i linearni odnos
Transakcije s državnim dužničkim instrumentima (nekonsolidirane)	1 = 2 + 3 + 4 + 5 + 6
Gotovina i depoziti	2
Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri	3
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri	4
Krediti od središnje banke	5
Ostali krediti	6
Konsolidacijske transakcije	7 = 8 + 9 + 10 + 11
Gotovina i depoziti	8 = 2 – [2A.16]
Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri	9 = 3 – [2A.17]
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri	10 = 4 – [2A.18]
Krediti	11 = 6 – ([2A.19] – [2A.20])

Statistika državnog duga

Tablica 3A

Kategorija	Broj i linearni odnos
Državni dug (konsolidirani)	1 = 2 + 3 + 4 + 5 + 6 1 = 7 + 12 1 = 13 + 14 + 15 1 = 16 + 17 1 = 19 + 20 + 22
Gotovina i depoziti	2
Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri	3
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri	4
Krediti od središnje banke	5
Ostali krediti	6
Dug koji drže rezidenti države članice	7 = 8 + 9 + 10 + 11
Središnje banke	8
Ostale monetarne financijske institucije	9
Ostale financijske institucije	10
Ostali rezidenti	11
Dug koji drže nerezidenti države članice	12
Nominiran u nacionalnoj valuti	13
Nominiran u valutama država članica europoodručja	14
Nominiran u ostalim valutama	15
Kratkoročni dug	16
Dugoročni dug	17
od toga: Promjenjiva kamatna stopa	18
Preostalo dospijeće do jedne godine	19
Preostalo dospijeće dulje od jedne godine do pet godina	20
od toga: Promjenjiva kamatna stopa	21
Preostalo dospijeće dulje od pet godina	22
od toga: Promjenjiva kamatna stopa	23
Bilješke:
Prosječno preostalo dospijeće duga	24
Državni dug – obveznice bez kupona	25

Tablica 3B

Kategorija	Broj i linearni odnos
Državni dug (nekonsolidirano između podsektora)	1 = 7 + 9 + 11 + 13
Konsolidacijski elementi	2 = 3 + 4 + 5 + 6 2 = 8 + 10 + 12 + 14 2 = 15 + 16 + 17 + 18
Gotovina i depoziti	3
Kratkoročni vrijednosni papiri	4
Dugoročni vrijednosni papiri	5
Krediti	6
Dug koji izdaje središnja država (konsolidirani)	7
od toga: Dug koji drže ostali podsektori države	8
Dug koji izdaje regionalna država (konsolidirani)	9
od toga: Dug koji drže ostali podsektori države	10
Dug koji izdaje lokalna država (konsolidirani)	11
od toga: Dug koji drže ostali podsektori države	12
Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja (konsolidirani)	13
od toga: Dug koji drže ostali podsektori države	14
Bilješke:
Dug koji drži središnja država, a koji su izdali ostali podsektori države	15
Dug koji drži regionalna država, a koji su izdali ostali podsektori države	16
Dug koji drži lokalna država, a koji su izdali ostali podsektori države	17
Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdali ostali podsektori države	18”

Prilog II. Smjernici ESB/2013/23 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.

METODOLOŠKE DEFINICIJE

1. Definicije sektora i podsektora

Sektori i podsektori prema ESA 2010

Ukupno gospodarstvo	S.1
Nefinancijska društva	S.11
Financijska društva	S.12
Središnja banka	S.121
Društva koja primaju depozite osim središnje banke	S.122
Novčani fondovi	S.123
Nenovčani investicijski fondovi	S.124
Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova	S.125
Pomoćne financijske institucije	S.126
Vlastite financijske institucije i zajmodavci	S.127
Osiguravajuća društva	S.128
Mirovinski fondovi	S.129
Monetarne financijske institucije	S.121 + S.122 + S.123
Opća država	S.13
Središnja država (osim socijalnog osiguranja)	S.1311
Regionalna država (osim socijalnog osiguranja)	S.1312
Lokalna država (osim socijalnog osiguranja)	S.1313
Fondovi socijalnog osiguranja	S.1314
Kućanstva	S.14
Neprofitne institucije koje služe kućanstvima	S.15
Ostatak svijeta	S.2
Države članice i institucije i tijela Europske unije (EU)	S.21
Države članice EU	S.211
Institucije i tijela EU	S.212
Europska središnja banka (ESB)	S.2121
Europske institucije i tijela, osim ESB-a	S.2122
Zemlje nečlanice i međunarodne organizacije nerezidenti u EU	S.22

2. Definicije kategorija (1) (2)

Tablica 1A

Manjak (–) ili višak (+) [1A.1] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.13, jednak je ukupnom prihodu [1A.7], umanjenom za ukupan rashod [1A.22] i jednak je manjku (–) ili višku (+) središnje države [1A.3], uvećanom za manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.4], manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.5] i manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.6].

Primarni manjak (–) ili višak (+) [1A.2] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.1], uvećanom za pasivnu kamatu [1A.28].

Manjak (–) ili višak (+) središnje države [1A.3] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1311.

Manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.4] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1312.

Manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.5] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1313.

Manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.6] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1314.

Ukupan prihod [1A.7] jednak je ukupnom tekućem prihodu [1A.8], uvećanom za ukupan kapitalni prihod [1A.20].

Ukupan tekući prihod [1A.8] jednak je izravnim porezima [1A.9], uvećanima za neizravne poreze [1A.12], neto doprinose za socijalno osiguranje [1A.14], ostale tekuće prihode [1A.17] i prodaju [1A.19].

Izravni porezi [1A.9] jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

10.

Izravni porezi, od toga izravni porezi koje plaćaju društva [1A.10], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.11 i S.12.

11.

Izravni porezi, od toga izravni porezi koje plaćaju kućanstva [1A.11], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.14.

12.

Neizravni porezi [1A.12] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

13.

Neizravni porezi, od toga porez na dodanu vrijednost (PDV) [1A.13], jednaki su porezima poput poreza na dodanu vrijednost (D.211) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

14.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje [1A.14] jednaki su doprinosima za socijalno osiguranje (D.61) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

15.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje, od toga stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca [1A.15], jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje poslodavaca (D.611) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

16.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje, od toga stvarni doprinosi za socijalno osiguranje kućanstava [1A.16], jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje kućanstava (D.613) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

17.

Ostali tekući prihodi [1A.17] jednaki su prihodu od imovine (D.4), uvećanom za ostale tekuće transfere (D.7) koji se iskazuje u okviru sredstava S.13, s izuzetkom S.13 sredstva kamata (D.41) koja su također korištenja S.13 i primitke na temelju ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koji su korištenja S.13.

18.

Ostali tekući prihodi, od toga aktivna kamata [1A.18], jednaki su kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru sredstava S.13 i korištenja svih sektora osim S.13.

19.

Prodaja [1A.19] jednaka je tržišnoj proizvodnji (P.11), uvećanoj za proizvodnju za vlastitu konačnu uporabu (P.12) i plaćanja za ostalu netržišnu proizvodnju (P.131), koja se iskazuje u okviru sredstava S.13.

20.

Ukupan kapitalni prihod [1A.20] jednak je potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao obveze iz kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

21.

Ukupan kapitalni prihod, od toga porezi na kapital [1A.21], jednak je porezima na kapital (D.91) koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

22.

Ukupan rashod [1A.22] jednak je ukupnom tekućem rashodu [1A.23], uvećanom za ukupan kapitalni rashod [1A.32].

23.

Ukupan tekući rashod [1A.23] jednak je tekućim transferima [1A.24], uvećanima za pasivne kamate [1A.28], naknade zaposlenima [1A.29] i intermedijarnu potrošnju [1A.31].

24.

Tekući transferi [1A.24] jednaki su socijalnim plaćanjima [1A.25], uvećanima za obveze iz subvencija [1A.26] i ostale tekuće rashode [1A.27].

25.

Socijalna plaćanja [1A.25] jednaka su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62), uvećanima za socijalne transfere u naravi koji se odnose na tržišnu proizvodnju kupljenu od strane opće države (D.632), koje se iskazuju u okviru korištenja S.13, uvećanima za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava S.15.

26.

Obveze iz subvencija [1A.26] jednake su negativnim subvencijama (– D.3) koje se iskazuju u okviru sredstava S.13.

27.

Ostali tekući rashodi [1A.27] jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5), uvećanima za ostale poreze na proizvodnju (D.29), prihod od imovine (D.4) osim kamata (D.41) i ostale tekuće transfere (D.7) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13, osim raznih tekućih transfera (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava S.15 uvećanima za prilagodbe za promjene u mirovinskim pravima (D.8.) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

28.

Pasivna kamata [1A.28] jednaka je kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.13.

29.

Naknade zaposlenima [1A.29] jednake su naknadama zaposlenima (D.1) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

30.

Naknade zaposlenima, od toga plaće i naknade [1A.30], jednake su plaćama i naknadama (D.11) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

31.

Intermedijarna potrošnja [1A.31] jednaka je intermedijarnoj potrošnji (P.2) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13.

32.

Ukupan kapitalni rashod [1A.32] jednak je investicijama [1A.33], uvećanima za ostale neto nabave nefinancijske imovine [1A.34] i obveze iz kapitalnih transfera [1A.35].

33.

Investicije [1A.33] jednake su bruto investicijama u dugotrajnu imovinu (P.51g) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13.

34.

Ostale neto nabave nefinancijske imovine i promjene zaliha [1A.34] jednake su promjenama zaliha (P.52), uvećanima za nabavu umanjenu za raspolaganje vrijednostima (P.53) i nabavu umanjenu za raspolaganje nefinancijskom neproizvedenom imovinom (NP), koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13.

35.

Obveze iz kapitalnih transfera [1A.35] jednake su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja iz kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

36.

Bruto uštede [1A.36] jednake su ukupnom tekućem prihodu [1A.8], umanjenom za ukupan tekući rashod [1A.23].

37.

Primici od prodaje univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava [1A.37] jednaki su primicima koji proizlaze iz prodaje licencija za treću generaciju mobilnih telefona koji se iskazuju kao prodaja nefinancijske imovine u skladu s odlukom Eurostata o dodjeli licencija za mobilne telefone.

38.

Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje [1A0.38] jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje poslodavaca (D.611) [1A.15], uvećanima za stvarne doprinose za socijalno osiguranje kućanstava (D.613) [1A.16], koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

39.

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi [1A0,39] jednake su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Tablica 1B

Prihod proračuna Europske unije (EU) iz države članice [1B.1] jednaki su neizravnim porezima koji se uplaćuju u proračun EU [1B.2], uvećanima za tekuću međunarodnu suradnju (D.74) koju država uplaćuje u proračun EU [1B.4], razne tekuće transfere (D.75) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.5] i kapitalne transfere (D.9) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.7].

Neizravni porezi [1B.2] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.2122.

Tekuća međunarodna suradnja [1B.3] jednaka je tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74) koja se iskazuje u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

Razni tekući transferi i vlastita sredstva EU-a [1B.4] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) uvećanima za vlastita sredstva EU-a od poreza na dodanu vrijednost (PDV) i bruto nacionalnog dohotka (BND) (D.76) koja se iskazuju u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13

Razni tekući transferi, od toga treća vlastita sredstva iz PDV-a [1B.5], jednaki su trećim vlastitim sredstvima iz PDV-a (D.761) u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

Razni tekući transferi, od toga četvrta vlastita sredstva iz BND-a [1B.6], jednaki su četvrtim vlastitim sredstvima iz BND-a (D.762) u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

Kapitalni transferi [1B.7] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja iz kapitalnih transfera S.2122.

Rashodi proračuna EU u državi članici [1B.8] jednak je subvencijama (D.3) koje se plaćaju iz proračuna EU [1B.9], uvećanima za ostale tekuće transfere (D.7) koji se plaćaju državi iz proračuna EU [1B.10], ostale tekuće transfere (D.7) koji se plaćaju nedržavnim jedinicama iz proračuna EU [1B.11], kapitalne transfere (D.9) koji se plaćaju državi iz proračuna EU [1B.12] i kapitalne transfere (D.9) koji se plaćaju nedržavnim jedinicama iz proračuna EU [1B.13].

Subvencije [1B.9] jednake su subvencijama (D.3) koje se iskazuju u okviru korištenja S.2122.

10.

Tekući transferi državi [1B.10] jednaki su tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74), uvećanoj za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.2122.

11.

Tekući transferi nedržavnim jedinicama [1B.11] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.2122 i sredstava svih sektora osim S.13.

12.

Kapitalni transferi državi [1B.12] jednaki su potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.2122.

13.

Kapitalni transferi nedržavnim jedinicama [1B.13] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.2122 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Bilanca države članice vis-à -vis proračuna EU (neto primatelj +, neto platitelj –) [1B.14] jednaka je rashodu proračuna EU u državi članici [1B.8], umanjenom za prihod proračuna EU iz države članice vis-à-vis proračuna EU [1B.1].

15.

Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava [1B.15] jesu onaj dio netržišne proizvodnje (P.13) koji se iskazuje u okviru sredstava S.13 što su troškovi prikupljanja vlastitih sredstava koji se plaćaju iz proračuna EU.

Tablica 1C

Izdaci za konačnu potrošnju [1C.1] jednaki su izdacima za konačnu potrošnju (P.3) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Individualni izdaci za potrošnju [1C.2] jednaki su individualnim izdacima za potrošnju (P.31) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Kolektivni izdaci za potrošnju [1C.3] jednaki su kolektivnim izdacima za potrošnju (P.32) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Socijalni transferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja [1C.4] jednaki su socijalnim transferima u naravi – kupljena tržišna proizvodnja (D.632) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Potrošnja dugotrajne imovine [1C.5] jednaka je potrošnji dugotrajne imovine (P.51c) koja se iskazuje u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeni za primljene subvencije [1C.6] jednaki su plaćanjima ostalih poreza na proizvodnju (D.29) koja se iskazuju u okviru korištenja S.13, umanjenima za primitak ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koja se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Neto poslovni višak [1C.7] jednak je poslovnom višku, na neto načelu (B.2n) S.13.

Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama [1C.8] jednaki su ulančanom obujmu izdataka za konačnu potrošnju (P.3), koji se iskazuju u okviru korištenja S.13, po prošlogodišnjim cijenama.

Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama [1C.9] jednake su ulančanom obujmu bruto investicija u dugotrajnu imovinu (P.51g), koje se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13, po prošlogodišnjim cijenama.

10.

Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama [1C.10] jednak je BDP-u (B.1*g) po tržišnim cijenama.

11.

BDP po prošlogodišnjim cijenama [1C.11] jednak je ulančanom obujmu BDP-a (B1*g) po prošlogodišnjim cijenama.

Tablica 2A

Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa [2A.1] jednako je manjku (–) ili višku (+) [1A.1], umanjenom za neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama [2A.2].

Neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama (konsolidirane) [2A.2] jednake su transakcijama neto nabave financijske imovine [2A.3], umanjenim za neto transakcije s obvezama [2A.15].

Transakcije s financijskom imovinom (konsolidirane) [2A.3] jednake su konsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.4], uvećanima za transakcije s dužničkim vrijednosnim papirima (F.3) [2A.5], transakcije s kreditima (F.4) [2A.6], transakcije s dionicama ili udjelima dioničkih i investicijskih fondova (F.5) [2A.7], transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) [2A.11], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika (F.7) [2A.12] i transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13], koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

Transakcije s gotovinom i depozitima [2A.4] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

Transakcije s dužničkim vrijednosnim papirima [2A.5] jednake su neto nabavi dužničkih vrijednosnih papira (F.3) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

Transakcije s kreditima [2A.6] jednake su novim kreditima (F.4) koje daje država, umanjenima za otplate državi, koji se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

Transakcije s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova [2A.7] jednake su neto nabavi vlasničkih udjela i dionica ili udjela investicijskih fondova (F.5) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

Privatizacije (neto) [2A.8] jednake su transakcijama s dionicama ili udjelima dioničkih i investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12, koje se provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole (ESA 2010 stavci 2.36 do 2.39) nad jedinicom dužnika S.13; takve transakcije može provesti S.13 izravno s jedinicom dužnika ili s drugom jedinicom vjerovnika.

Dokapitalizacije (neto) [2A.9] jednake su transakcijama s dionicama ili udjelima dioničkih i investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12, koje se ne provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje izravno s jedinicom dužnika provodi S.13.

10.

Ostale [2A.10] jednake su transakcijama s dionicama ili udjelima dioničkih ili investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13, koje se ne provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje S.13 ne provodi izravno s jedinicom dužnika, već s drugom jedinicom vjerovnika.

11.

Transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnim garancijama [2A.11] jednake su neto nabavi shema osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

12.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika [2A.12] jednake su neto plaćanjima vezano uz izvedene financijske instrumente i dioničke opcije zaposlenika (F.7) koja se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

13.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13] jednake su neto nabavi monetarnog zlata i specijalnih prava vučenja (SPV) (F.1) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13, uvećanoj za ostala potraživanja (F.8) koja se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom, od toga obračunati a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje [2A.14], jednake su onom dijelu ostalih potraživanja (F.8 imovina) koji se odnosi na poreze i doprinose za socijalno osiguranje koji se iskazuju u D.2, D.5, D.61 i D.91, umanjenom za iznose stvarno naplaćenih poreza koji se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

15.

Transakcije s obvezama (konsolidirane) [2A.15] jednake su konsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.16], uvećanima za transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.31) [2A.17], transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.32) [2A.18], transakcije s kreditima (F.4) [2A.19], transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnim garancijama (F.6) [2A.21], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika (F.7) [2A.22] i transakcije s ostalim obvezama [2A.23], koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

16.

Transakcije s gotovinom i depozitima [2A.16] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

17.

Transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.17] jednake su neto transakcijama s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.31), s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće, koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

18.

Transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.18] jednake su neto transakcijama s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.32), s izvornim rokom dospijeća duljim od jedne godine, koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

19.

Transakcije s kreditima [2A.19] jednake su novim uzetim kreditima (F.4), umanjenima za otplate postojećih kredita, koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

20.

Transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.20], jednake su transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.121.

21.

Transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija [2A.21] jednake su neto nabavi shema osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

22.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika [2A.22] jednake su neto primicima iz izvedenih financijskih instrumenata i dioničkih opcija zaposlenika (F.7) koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

23.

Transakcije s ostalim obvezama [2A.23] jednake su neto dodijeljenom monetarnom zlatu i specijalnim pravima vučenja (F.1) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13, uvećanima za vlasničke udjele i dionice ili udjele investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13, uvećano za ostala potraživanja (F.8) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini u svim sektorima osim S.13.

24.

Zahtjev opće države za financiranjem [2A.24] jednak je neto transakcijama s obvezama u gotovini i depozitima (F.2) [2A.16], uvećanima za dužničke vrijednosne papire [2A.17 i 2A.18] (F.3) i kredite (F.4) [2A.19]. Također je jednak konsolidiranim transakcijama s državnim dužničkim instrumentima.

25.

Transakcije s dugoročnim dužničkim instrumentima [2A.25] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] s izvornim dospijećem duljim od jedne godine.

26.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u nacionalnoj valuti [2A.26] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] nominiranim u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

27.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u valutama država članica europodručja [2A.27] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] nominiranim u ekijima, uvećanima za dužničke instrumente nominirane u eurima prije prihvaćanja eura od strane države članice i dužničke instrumente nominirane u zakonskom sredstvu plaćanja države članice europodručja prije nego što je ona postala država članica europodručja.

28.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u ostalim valutama [2A.28] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] koje nisu uključene u [2A.26] ili [2A.27].

29.

Ostali tokovi [2A.29] jednaki su učincima revalorizacije na dug [2A.30], uvećanima za ostale promjene u obujmu duga [2A.33].

30.

Učinci revalorizacije na dug [2A.30] jednaki su deviznim dobicima i gubicima [2A.31], uvećanima za ostale učinke revalorizacije – po nominalnoj vrijednosti [2A.32].

31.

Devizni dobici i gubici [2A.31] jednaki su nominalnim dobicima i gubicima (K.7) duga [3A.1] koji mijenjaju vrijednost kad se konvertiraju u nacionalnu valutu zbog promjena deviznih tečajeva.

32.

Ostali učinci revalorizacije – nominalna vrijednost [2A.32] jednaki su promjeni duga [2A.34], umanjenoj za transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane) [2A.24], devizne dobitke i gubitke [2A.31] i ostale promjene u obujmu duga [2A.33].

33.

Ostale promjene u obujmu duga [2A.33] jednake su ostalim promjenama obujma (K.1, K.2, K.3, K.4, K.5 i K.6) obveza koje se klasificiraju kao gotovina ili depoziti (AF.2), dužnički vrijednosni papiri (AF.3) ili krediti (AF.4) koji nisu imovina S.13.

34.

Promjena državnog duga [2A.34] jednaka je dugu [3A.1] u godini t, umanjenom za dug [3A.1] u godini t – 1.

Tablica 2B

Transakcije s državnim dužničkim instrumentima (nekonsolidirane) [2B.1] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima [2B.2], uvećanima za transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3], transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4], transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5] i transakcije s drugim kreditima [2B.6].

Transakcije s gotovinom i depozitima [2B.2] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

Transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim vrijednosnim papirima, s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće (F.31), koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

Transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim vrijednosnim papirima, s izvornim dospijećem duljim od jedne godine (F.32), koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

Transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.121.

Transakcije s ostalim kreditima [2B.6] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.121.

Konsolidacijske transakcije [2B.7] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim instrumentima [2B.1], umanjenima za konsolidirane transakcije s dužničkim instrumentima [2A.24].

Konsolidacijske transakcije – gotovina i depoziti [2B.8] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima [2B.2], umanjenima za konsolidirane transakcije s gotovinom i depozitima [2A.16].

Konsolidacijske transakcije – kratkoročni dužnički vrijednosni papiri [2B.9] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3], umanjenima za konsolidirane transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.17].

10.

Konsolidacijske transakcije – dugoročni dužnički vrijednosni papiri [2B.10] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4], umanjenima za konsolidirane transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.18].

11.

Konsolidacijske transakcije – krediti [2B.11] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s ostalim kreditima [2B.6], umanjenima za konsolidirane transakcije s kreditima [2A.19], uvećanima za konsolidirane transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.20].

Tablica 3A

Državni dug (konsolidiran) [3A.1] jednak je dugu kako je određen Uredbom (EU) br. 479/2009. Državni dug (konsolidiran) [3A.1] jednak je dugu kako je određen Uredbom (EU) br. 479/2009.

Dug – gotovina i depoziti [3A.2] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu gotovine i depozita (AF.2).

Dug – kratkoročni dužnički vrijednosni papiri [3A.3] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće (AF.31).

Dug – dugoročni dužnički vrijednosni papiri [3A.4] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem duljim od jedne godine (AF.32).

Dug – krediti od središnje banke [3A.5] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji je imovina S.121.

Dug – ostali krediti [3A.6] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji nije imovina S.121.

Dug koji drže rezidenti države članice [3A.7] jednak je dugu koji drži središnja banka [3A.8], uvećanom za dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9], dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] i dug koji drže ostali rezidenti države članice [3A.11].

Dug koji drži središnja banka [3A.8] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.121.

Dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.122 ili S.123.

10.

Dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.124, S.125, S.126, S.127, S.128 ili S.129.

11.

Dug koji drže ostali rezidenti [3A.11] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.11, S.14 ili S.15.

12.

Dug koji drže nerezidenti države članice [3A.12] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.2.

13.

Dug nominiran u nacionalnoj valuti [3A.13] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je nominiran u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

14.

Dug nominiran u valuti države članice europodručja [3A.14] jednak je – do trenutka kad država članica postaje država članica europodručja – onom dijelu duga [3A.1] nominiranom u zakonskom sredstvu plaćanja jedne od država članica europodručja (osim nacionalne valute [3A.13]), uvećanom za dug nominiran u ekijima ili eurima.

15.

Dug nominiran u ostalim valutama [3A.15] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji nije uključen u [3A.13] ili [3A.14].

16.

Kratkoročni dug [3A.16] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraćem.

17.

Dugoročni dug [3A.17] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s izvornim dospijećem duljim od jedne godine.

18.

Dugoročni dug, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.18], jednak je onom dijelu dugoročnog duga [3A.17] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

19.

Dug s preostalim dospijećem do jedne godine [3A.19] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem od jedne godine ili kraće.

20.

Dug s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina [3A.20] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina.

21.

Dug s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.21], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina [3A.20] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

22.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina.

23.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.23], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

24.

Prosječno preostalo dospijeće duga [3A.24] jednako je prosječnom preostalom dospijeću koje se ponderira s neplaćenim iznosima, izraženo u godinama.

25.

Državni dug – obveznice bez kupona [3A.25] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u obliku obveznica bez kupona, odnosno obveznice bez plaćanja kupona, čija se kamata temelji na razlici između cijene prilikom otkupa i izdanja.

Tablica 3B

Državni dug (nekonsolidirano između podsektora) [3B.1] jednak je nekonsolidiranim obvezama S.13, isključujući (a) obveze S.1311 koje su istovremeno imovina S.1311; (b) obveze S.1312 koje su istovremeno imovina S.1312; (c) obveze S.1313 koje su istovremeno imovina S.1313 i (d) obveze S.1314 koje su istovremeno imovina S.1314, u istim instrumentima kao državni dug [3A.1].

Konsolidacijski elementi [3B.2] jednaki su obvezama S.13 koje su istovremeno imovina S.13 isključujući (a) obveze S.1311 koje su istovremeno imovina S.1311, (b) obveze S.1312 koje su istovremeno imovina S.1312, (c) obveze S.1313 koje su istovremeno imovina S.1313 i (d) obveze S.1314 koje su istovremeno imovina S.1314, u instrumentu gotovina i depoziti [3B.3], uvećanima za kratkoročne dužničke vrijednosne papire [3B.4], dugoročne vrijednosne papire [3B.5] i kredite [3B.6].

Konsolidacijski elementi u gotovini i depozitima [3B.3] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu gotovine i depozita (F.2).

Konsolidacijski elementi u kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [3B.4] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira čije je izvorno dospijeće jedna godina ili kraće (F.31).

Konsolidacijski elementi u dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [3B.5] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira čije je izvorno dospijeće dulje od jedne godine (F.32).

Konsolidacijski elementi u kreditima [3B.6] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu kredita (F.4).

Dug koji izdaje središnja država (konsolidirani) [3B.7] jednak je obvezama S.1311 koje nisu imovina S.1311, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

Dug koji izdaje središnja država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.8], jednak je obvezama S.1311 koje su imovina S.1312, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

Dug koji izdaje regionalna država (konsolidirani) [3B.9] jednak je obvezama S.1312 koje nisu imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

10.

Dug koji izdaje regionalna država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.10], jednak je obvezama S.1312 koje su imovina S.1311, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

11.

Dug koji izdaje lokalna država (konsolidirani) [3B.11] jednak je obvezama S.1313 koje nisu imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

12.

Dug koji izdaje lokalna država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.12], jednak je obvezama S.1313 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

13.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja (konsolidirani) [3B.13] jednak je obvezama S.1314, koje nisu imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

14.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.14], jednak je obvezama S.1314 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

15.

Dug koji drži središnja država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.15], jednak je obvezama S.1312, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1311, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

16.

Dug koji drži regionalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.16], jednak je obvezama S.1311, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

17.

Dug koji drži lokalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.17], jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1314 koje su imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

18.

Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.18], jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1313 koje su imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].”

(1) [x.y] odnosi se na broj kategorije y iz Tablice x.

(2) Pojam ‚kategorije’ odnosi se na sektor opće države osim ako je drukčije navedeno.

6.9.2014

Službeni list Europske unije

L 267/27

Ispravak Uredbe (EU) br. 469/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2157/1999 o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4)

(ESB/2014/18)

( Službeni list Europske unije L 141 od 14. svibnja 2014. )

Na stranici 51., tekst Uredbe zamjenjuje se kako slijedi:

UREDBA (EU) BR. 469/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2157/1999 o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4)

(ESB/2014/18)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 132. stavak 3.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 34. stavak 3. i članak 19. stavak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (1), a posebno njezin članak 6. stavak 2.,

budući da:

(1)

Europska središnja banka (ESB) primijenila je Uredbu (EZ) br. 2157/1999 Europske središnje banke (ESB/1999/4) (2) za izricanje sankcija u svojim raznim područjima nadležnosti, uključujući naročito provođenje monetarne politike Unije, funkcioniranje platnih sustava i prikupljanje statističkih podataka.

(2)	Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 (3) ovlašćuje ESB da izriče administrativne novčane kazne i sankcije kreditnim institucijama koje nadzire kada te institucije prekrše zahtjev prema izravno primjenjivom pravu Unije, te da izriče sankcije u slučaju povrede uredbi ili odluka ESB-a.

(3)

ESB je donio Uredbu (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke (ESB/2014/17) (4) radi pobližeg određivanja postupaka kojima se uređuje izvršavanje nadzornih zadaća od strane ESB-a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013. Uredba (EU) br. 468/2014 (ESB/2014/17) sadrži odredbe o postupku za izricanje administrativnih kazni od strane ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u području nadzora.

(4)	Radi uspostavljanja dosljednog sustava za izricanje sankcija od strane ESB-a u izvršavanju njegovih nadzornih zadaća u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013 i Uredbom (EU) br. 468/2014 (ESB/2014/17), ESB je donio Preporuku ESB/2014/19 (5).

(5)

Uredbu (EZ) br. 2157/1999 potrebno je pojasniti u smislu da se primjenjuje samo na izricanje sankcija od strane ESB-a u izvršavanje njegovih zadaća središnje banke koje nisu nadzorne zadaće, dok se Uredba (EU) br. 468/2014 (ESB/2014/17) primjenjuje na izricanje administrativnih kazni od strane ESB-a kod izvršavanja njegovih nadzornih zadaća.

(6)	Prilikom pobližeg određivanja postupovnih pravila koja se primjenjuju na pokretanje i provođenje postupka radi utvrđivanja povrede utvrđenog Uredbom (EZ) br. 2532/98, ESB bi trebao uzeti u obzir stupanj ozbiljnosti predviđene sankcije.

(7)	Uredbu (EZ) br. 2157/1999 potrebno je stoga izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene

Uredba (EZ) br. 2157/1999 mijenja se kako slijedi:

Nakon članka 1. umeće se novi članak 1.a:

„Članak 1.a

Opseg

Ova se Uredba primjenjuje samo na sankcije koje ESB može izreći u izvršavanju svojih zadaća središnje banke koje nisu nadzorne zadaće. Ova se Uredba ne primjenjuje na administrativne kazne koje ESB može izreći u izvršavanju svojih nadzornih zadaća.”

Nakon članka 1.a umeće se novi članak 1.b:

„Članak 1.b

Neovisna istražna jedinica

1. Za potrebe donošenja odluke o pokretanju postupka radi utvrđivanja povrede u skladu s člankom 2. i izvršavanju ovlasti utvrđenih u članku 3., ESB osniva internu neovisnu istražnu jedinicu (dalje u tekstu ‚istražna jedinica’) koja se sastoji od službenika nadležnih za istragu koji obavljaju svoje istražne funkcije neovisno o Izvršnom odboru i Upravnom vijeću i ne sudjeluju u raspravama Izvršnog odbora i Upravnog vijeća.

2. Kada ESB ima razloga sumnjati da je počinjena jedna ili više povreda ili da je u tijeku počinjenje jedne ili više povreda, predmet se upućuje Izvršnom odboru.

3. Kada Izvršni odbor smatra da primjenjiva sankcija može prijeći prag utvrđen u članku 10. stavku 1., pojednostavnjeni postupak utvrđen u članku 10. se ne primjenjuje, a Izvršni odbor upućuje predmet istražnoj jedinici. Istražna jedinica donosi odluku o tome da li pokrenuti postupak radi utvrđivanja povrede ili ne.

4. Bilo kakvo upućivanje na ESB u člancima 2. do 4., članku 5. stavcima 1. do 3. i članku 6. smatrat će se upućivanjem na istražnu jedinicu ESB-a, ili upućivanjem na Izvršni odbor kada se primjenjuje pojednostavnjeni postupak sukladno članku 10.

5. Odredbe ovog članka ne dovode u pitanje nadležnost nadležne nacionalne središnje banke za pokretanje postupka radi utvrđivanja povrede i provođenje istrage u skladu s ovom Uredbom.”

U članku 2., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Protiv istog poduzetnika ne smije se, na temelju istih činjenica, pokrenuti više od jednog postupka radi utvrđivanja povrede. U tu svrhu, ESB ili nadležna nacionalna središnja banka ne smije donijeti nikakvu odluku o pokretanju postupka radi utvrđivanja povrede sve dok se nisu međusobno obavijestili i savjetovali o tome.”

4.	U članku 2., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. ESB ili nadležna nacionalna središnja banka, ovisno o slučaju, ovlašteni su na zahtjev pružati si međusobno pomoć i surađivati u provođenju postupka radi utvrđivanja povrede, a posebno prenositi sve informacije koje se mogu smatrati značajnim.”

Nakon članka 7. umeće se novi članak 7.a:

„Članak 7.a

Podnošenje prijedloga Izvršnom odboru

1. Ako istražna jedinica ili, ovisno o slučaju, nadležna nacionalna središnja banka, nakon okončanja postupka radi utvrđivanja povrede, smatra da je potrebno izricanje sankcije dotičnom poduzetniku, tada podnosi prijedlog Izvršnom odboru, u kojem utvrđuje da je dotični poduzetnik počinio povredu, te određuje iznos sankcije koja se treba izreći.

2. Istražna jedinica ili, ovisno o slučaju, nadležna nacionalna središnja banka, temelji svoj prijedlog samo na činjenicama i prigovorima o kojima se dotični poduzetnik imao mogućnost očitovati.

3. Ako Izvršni odbor smatra da je spis koji je dostavila izvještajna jedinica ili, ovisno o slučaju, nadležna nacionalna središnja banka, nepotpun, može vratiti spis istražnoj jedinici ili nacionalnoj središnjoj banci, zajedno s obrazloženim zahtjevom za dodatnim informacijama.

4. Ako je Izvršni odbor, na temelju potpunog spisa, suglasan s prijedlogom istražne jedinice ili ovisno o slučaju, nadležne nacionalne središnje banke, za izricanje sankcije dotičnom poduzetniku, donosi odluku u skladu s prijedlogom koji je podnijela istražna jedinica ili nadležna nacionalna središnja banka.

5. Ako Izvršni odbor, na temelju potpunog spisa, smatra da činjenice opisane u prijedlogu istražne jedinice ili, ovisno o slučaju, nadležne nacionalne središnje banke, ne predstavljaju dostatan dokaz o povredi, Izvršni odbor može donijeti odluku kojom okončava postupak.

6. Ako je Izvršni odbor, na temelju potpunog spisa, suglasan da je dotični poduzetnik počinio povredu, kako je utvrđeno u prijedlogu istražne jedinice ili, ovisno o slučaju, nadležne nacionalne središnje banke, ali nije suglasan s predloženom sankcijom, tada donosi odluku kojom određuje sankciju koju smatra primjerenom.

7. Ako Izvršni odbor, na temelju potpunog spisa, nije suglasan s prijedlogom istražne jedinice ili, ovisno o slučaju, nadležne nacionalne središnje banke, nego zaključi da je počinjena drugačija povreda od strane dotičnog poduzetnika, ili da postoji drugačija činjenična osnova za prijedlog istražne jedinice ili, ovisno o slučaju, nadležne nacionalne središnje banke, obavještava dotičnog poduzetnika u pisanom obliku o svojem nalazu i o prigovorima protiv dotičnog poduzetnika.

8. Izvršni odbor donosi odluku kojom utvrđuje je li dotični poduzetnik počinio povredu te određuje sankciju koja se treba izreći, ako je potrebno. Odluke koje donosi Izvršni odbor utemeljene su samo na činjenicama i prigovorima o kojima se dotični poduzetnik imao mogućnost očitovati.”

Članak 2.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. travnja 2014.

Za Upravno vijeće Europske središnje banke

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 4.

(2) Uredba (EZ) br. 2157/1999 Europske središnje banke od 23. rujna 1999. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4) (SL L 264, 12.10.1999., str. 21.).

(3) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(4) Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (ESB/2014/17) (vidjeti str. 1. ovog Službenog lista).

(5) Preporuka ESB/2014/19 od 16. travnja 2014. o Uredbi Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2532/98 o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (SL C 144, 14.5.2014., str. 2.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 267

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 6 rujna 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Informacije u vezi sa stupanjem na snagu Sporazuma između Europske unije i Republike Turske o ponovnom prihvatu osoba koje neovlašteno borave	1
		UREDBE
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 953/2014 оd 5. rujna 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	2
		ODLUKE
		2014/642/ZVSP
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUCAP NESTOR/1/2014 od 24. srpnja 2014. o produljenju mandata voditelja misije Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP NESTOR)	4
		2014/643/ZVSP
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUCAP Sahel Niger/3/2014 od 24. srpnja 2014. o produljenju mandata voditelja misije ZSOP-a Europske unije u Nigeru (EUCAP Sahel Niger)	5
		2014/644/ZVSP
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUAM Ukraine/1/2014 od 24. srpnja 2014. o imenovanju voditelja savjetodavne misije Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine)	6
		2014/645/ZVSP
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUCAP NESTOR/2/2014 od 24. srpnja 2014. o prihvaćanju doprinosa trećih država misiji Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP NESTOR)	7
		2014/646/ZVSP
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUFOR RCA/5/2014 od 24. srpnja 2014. o prihvaćanju doprinosa trećih država za vojnu operaciju Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUFOR RCA)	8
		SMJERNICE
		2014/647/EU
	*	Smjernica Europske središnje banke od 3. lipnja 2014. o izmjeni Smjernice ESB/2013/23 o statistici državnih financija (ESB/2014/21)	9

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MK	59,1
0702 00 00	ZZ	59,1
0707 00 05	TR	124,2
0707 00 05	ZZ	124,2
0709 93 10	TR	123,8
0709 93 10	ZZ	123,8
0805 50 10	AR	173,1
	BR	100,4
	CL	209,3
	IL	182,0
	TR	227,6
	UY	152,4
	ZA	161,3
	ZZ	172,3
0806 10 10	BR	163,5
	TR	120,4
	ZZ	142,0
0808 10 80	BR	63,0
	CL	100,4
	CN	120,7
	NZ	122,1
	US	129,1
	ZA	130,0
	ZZ	110,9
0808 30 90	CN	92,5
	TR	123,8
	XS	48,0
	ZA	100,9
	ZZ	91,3
0809 30	TR	135,5
0809 30	ZZ	135,5
0809 40 05	BA	34,7
	MK	41,9
	ZZ	38,3

		Ispravci
	*	Ispravak Uredbe (EU) br. 469/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2157/1999 o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4) (ESB/2014/18) ( SL L 141, 14.5.2014. )	27