21.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 246/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 29. studenoga 2013. antidampinški istražni postupak u vezi s uvozom mononatrij-glutamata podrijetlom iz Indonezije u Uniju („dotična zemlja”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Istog datuma Komisija je najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna uredba”) u vezi s konačnim antidampinškim mjerama koje su na snazi za uvoz mononatrij-glutamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)

Komisija je pokrenula istražni postupak nakon pritužbe koju je 16. listopada 2013. podnijelo društvo Ajinomoto Foods Europe SAS („podnositelj pritužbe”), jedini proizvođač mononatrij-glutamata iz Unije koji stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje mononatrij-glutamata u Uniji. Pritužba je sadržavala uvjerljive dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su se smatrali dostatnima da se opravda pokretanje istražnog postupka.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u istražnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju istražnog postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače izvoznike i indonezijska nadležna tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce za koje se zna da se postupak na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje istražnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave („GU”) za trgovinu.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša.

(7)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji i nepovezanih uvoznika koji su uključeni u istražni postupak te radi dovršetka istražnog postupka unutar propisanog roka, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila da je odlučila ograničiti proizvođače izvoznike i nepovezane uvoznike na koje će se odnositi istražni postupak na razuman broj odabirom uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe (taj se postupak naziva i „uzorkovanje”).

(8)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da se jave Komisiji i dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Četrnaest nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju i zemljopisnog položaja u Uniji odabrala uzorak od troje uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim zainteresiranim uvoznicima. Nije bilo nikakvih primjedbi.

(10)

Nakon toga samo je jedno od triju društava odabranih u uzorku surađivalo na način da je predalo odgovor na upitnike.

(11)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indonezije zatražila da se jave Komisiji i dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Četvero proizvođača izvoznika iz dotične zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. S obzirom na mali broj proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila da uzorkovanje nije potrebno.

(13)

Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču iz Unije, četirima proizvođačima izvoznicima u uzorku, trima nepovezanim izvoznicima u uzorku i trideset trima identificiranim korisnicima u Uniji.

(14)

Odgovori na upitnike pristigli su od jedinog proizvođača iz Unije, jednog od troje nepovezanih uvoznika u uzorku, jednog trgovca, troje od četvero poznatih proizvođača izvoznika i od petero korisnika.

(15)

Istražnim postupkom se pokazalo da je proizvođač izvoznik u uzorku koji ne surađuje povezan s drugim proizvođačem izvoznikom u uzorku koji surađuje slanjem odgovora na upitnike.

(16)

Proizvođač izvoznik koji surađuje, naveden u uvodnoj izjavi 15., tvrdio je da se ne bi trebao smatrati povezanim s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje jer nijedno od društava nema utjecaj na donošenje odluka drugoga. Nadalje, proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da ne može prisiliti proizvođača izvoznika koji ne surađuje da odgovori na upitnik. Istražni je postupak pokazao da su oba društva u vlasništvu istih dioničara. Stoga se smatralo da su povezani u smislu članka 143. stavka 1. točke (d) Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (4) o utvrđivanju odredaba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice („Carinski zakonik”).

(17)

Treći proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da postoji još jedan proizvođač dotičnog proizvoda iz Indonezije koji pripada skupini navedenoj u uvodnoj izjavi 16., no koji se nije javio. Iako takav proizvođač zaista postoji, tijekom istražnog postupka na temelju podataka Eurostata i drugih dostupnih izvora nisu pronađeni dokazi da je taj proizvođač izvozio u Uniju tijekom dotičnog razdoblja. Stoga se od ovog društva nije tražilo da se javi ili da dostavi podatke tražene u upitnicima koji su namijenjeni proizvođačima izvoznicima. Nadalje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 48., za sve proizvođače iz dotične zemlje koji nisu surađivali uvedena je stopa preostale pristojbe. Navedena preostala pristojba temelji se na članku 18. Osnovne uredbe te se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(18)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala nužnima za potrebe privremenog utvrđivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije.

(19)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(20)

Istražnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje istražnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2010. do kraja razdoblja istražnog postupka („promatrano razdoblje”) (5).

(21)

Dotični je proizvod mononatrij-glutamat („MNG”) podrijetlom iz Indonezije, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2922 42 00 („dotični proizvod”). MNG je aditiv hrani te se uglavnom upotrebljava kao pojačivač okusa u juhama, bujonima, jelima od ribe i mesa, mješavinama začina i gotovoj hrani. Proizvodi se u obliku bijelog bezmirisnog kristala raznih veličina. MNG se upotrebljava i u kemijskoj industriji za primjenu u neprehrambenim proizvodima kao što su deterdženti.

(22)

Uglavnom se proizvodi fermentacijom šećera iz raznih izvora (kukuruzni škrob, škrob od tapioke, šećerni sirup, melasa šećerne trske i melasa šećerne repe).

(23)

Istražni postupak je pokazao da dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Indonezije, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne upotrebe.

(24)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da postoji značajna razlika u kvaliteti između mononatrij-glutamata koji se proizvodi u Indoneziji i mononatrij-glutamata koji se proizvodi u Uniji. Uz to je tvrdila da zbog razlike u kvaliteti mononatrij-glutamat koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije i mononatrij-glutamat koji se uvozi iz Indonezije nisu zamjenjivi te se stoga ne bi trebali smatrati istovjetnima. Ova tvrdnja nije dokazana te je u suprotnosti s nalazima istražnog postupka kojim nisu otkrivene razlike u kvaliteti između mononatrij-glutamata proizvedenog u Indoneziji i mononatrij-glutamata proizvedenog u Uniji. Točnije, nekoliko korisnika kupovalo je mononatrij-glutamat od industrije Unije i iz Indonezije i upotrebljavalo ga za iste ili slične primjene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(25)

Na temelju prethodno navedenog se dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Indonezije, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji u ovoj fazi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(26)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Smatra se da je domaća prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku iznosi najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja istražnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(27)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(28)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nepovezanim kupcima tijekom razdoblja istražnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je ustanovila da se proizvod proizvođača izvoznika koji surađuju iz Indonezije prodavao u reprezentativnim količinama na indonezijskom tržištu u usporedbi s dotičnim proizvodom koji isti proizvođači izvoznici izvoze u Uniju.

(29)

Nakon toga Komisija je ispitala može li se za domaću prodaju svakog proizvođača izvoznika smatrati da je provedena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Pritom je za svaku vrstu proizvoda utvrđen udjel profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja istražnog postupka.

(30)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:

(31)

U ovom je slučaju domaća prodaja svih proizvođača izvoznika bila profitabilna, a ponderirana prosječna prodajna cijena bila je viša od troška proizvodnje svih vrsta proizvoda. U skladu s navedenim za sve proizvođače izvoznike koji surađuju uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirana prosječna vrijednost cijena svih domaćih prodaja tijekom razdoblja istražnog postupka.

(32)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nepovezanim kupcima ili preko povezanih društva koja se nalaze unutar ili izvan Unije.

(33)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik izvozio dotični proizvod izravno nepovezanim kupcima u Uniji, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili plativih izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(34)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik izvozio dotični proizvod u Uniju preko povezanih društva, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nepovezanim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom slučaju izvršena je prilagodba za ostvarenu dobit (vidjeti uvodnu izjavu 35.) i za sve troškove nastale između uvoz i preprodaje, uključujući prodaju, opće i administrativne rashode.

(35)

U tom se pogledu nije mogla upotrijebiti profitna marža koju su ostvarila povezana društva jer se smatrala nepouzdanom. Jedan je nepovezani uvoznik surađivao, no podaci o njegovoj profitabilnosti bili su povjerljivi i nisu se mogli objaviti trećim stranama. Zbog navedenih razloga i zbog nedostatka drugih informacija, profitna marža od 5 % upotrijebljena je za određivanje izvozne cijene. Ta se marža smatrala razumnom s obzirom na to da je upotrijebljena u prethodnom postupku koji se odnosio na drugi kemijski proizvod koji proizvodi slična industrija (6).

(36)

Dva proizvođača izvoznika koja surađuju tvrdila su da su izvozne cijene koje imaju prema svojim prvim povezanim kupcima u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima te da bi se prema tome određivanje izvozne cijene trebalo temeljiti na prodajnoj cijeni između proizvođača izvoznika iz Indoneziji i prvog povezanog kupca umjesto na izračunanoj izvoznoj cijeni. Tvrdili su da su njihove prodajne cijene prema prvim povezanim kupcima na istoj razini kao i cijene prema nepovezanim kupcima u Uniji.

(37)

Istražnim postupkom utvrđeno je da, unatoč sličnim razinama cijena, transferne cijene među povezanim društvima nisu bile na razini kojom bi se povezanim uvoznicima omogućilo da ostvare razumnu dobit u Uniji. Osim toga, ne može se odbaciti mogućnost da su među povezanim društvima nastali određeni troškovi i da je bilo međusobnih kompenzacija kroz druge proizvode. Na temelju navedenog zaključeno je da interna transferna cijena ne odražava odgovarajuću tržišnu vrijednost dotičnog proizvoda u usporedbi s prodajom nepovezanim kupcima.

(38)

Stoga se ne može smatrati da je transferna cijena među povezanim društvima određena u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima te su navedeni zahtjevi odbijeni. Stoga su izvozne cijene obaju proizvođača izvoznika preko povezanih strana izračunane u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe kako je opisano u uvodnim izjavama 34. i 35.

(39)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju cijena franko tvornica.

(40)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(41)

Stoga su izvršene prilagodbe za troškove uvoza, popuste, troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara te popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, bankovnih pristojbi i provizija u svim slučajevima u kojima je dokazano da utječu na usporedivost cijena.

(42)

Jedan proizvođač izvoznik izvozio je MNG preko povezanog društva za trgovinu smještenog izvan Unije koji je dalje prodavao proizvod povezanom uvozniku u Uniji i koji je zatim prodavao proizvod nepovezanim kupcima u Uniji. Za ove prodaje izvršena je prilagodba za maržu koju je naplatio trgovac izvan Unije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe.

(43)

Jedan proizvođač izvoznik zatražio je prilagodbu uobičajene vrijednosti za poticaje i troškove promidžbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe. Međutim, istražnim postupkom utvrđeno je da navedeni troškovi nisu izravno povezani s pojedinačnim transakcijama u domaćoj prodaji te se stoga nije moglo dokazati da su ovi troškovi utjecali na usporedivost cijena. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(44)

Dva proizvođača izvoznika zatražila su prilagodbu uobičajene vrijednosti za troškove vozarine u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe. Izračunani su domaći troškovi vozarine uključujući troškove koji su nastali za prijevoz robe od tvornice do skladišta. Međutim, ove troškove smatralo se internim troškovima logistike i stoga nisu bili prihvatljivi za prilagodbu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe.

(45)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da MNG koji se prodaje u Uniji kao aditiv hrani treba zadovoljiti određene pragove čistoće (≥ 99 %) koji su određeni Direktivom Komisije 2008/84/EZ (7). Ta zainteresirana strana tvrdila je da dok bi MNG koji se uvozi u Uniju trebao ispunjavati navedene zahtjeve, takvi zahtjevi ne primjenjuju se na proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu u Indoneziji. Stoga bi prilagodba uobičajene vrijednosti za razlike u fizičkim i kemijskim svojstvima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe mogla biti opravdana.

(46)

Međutim, ta zainteresirana strana nije kvantificirala svoju tvrdnju jer nije dostavila razumnu procjenu tržišne vrijednosti navodne razlike u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe. Osim toga, prilikom usporedbe Komisija je mogla uzeti u obzir svaku moguću razliku koja se odnosi na čistoću pri definiranju vrsta proizvoda. Stoga su se uspoređivale s jedne strane vrste proizvoda s istim ili sličnim razinama čistoće kakve imaju i oni koji se izvoze na tržište Unije te s druge strane oni koji se prodaju na domaćem tržištu u Indoneziji. Stoga prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(47)

Komisija je za dva proizvođača izvoznika koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(48)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Indonezije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Potrebno je napomenuti da jedan proizvođač izvoznik koji je poznat namjerno nije surađivao u istražnom postupku kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. Stoga se razina suradnje smatrala niskom. U skladu s člankom 18. stavkom 6. Komisija je odlučila temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini najviše dampinške marže povezane s reprezentativnim obujmom izvoza jednog od proizvođača izvoznika koji je provjeren i surađuje u potpunosti, uzimajući u obzir i na ponderiranoj prosječnoj osnovi dampinšku maržu određenu za proizvođača izvoznika koji surađuje, a koji je povezan s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje.

(49)

Na temelju toga privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(50)

Istovjetni proizvod proizvodio je jedan proizvođač iz Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. On predstavlja „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(51)

Budući da industriju Unije čini samo jedan proizvođač, sve brojke povezane s osjetljivim podacima morale su biti prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti podataka.

(52)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem prodaje industrije Unije na tržištu Unije s uvozom iz Indonezije ili iz trećih zemalja, na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike.

(53)

Tvrdilo se da je proizvođača iz Unije koji surađuje potrebno isključiti iz industrije Unije jer je povezan s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje iz Indonezije te da je istražni postupak potrebno prekinuti. Međutim, u ovom slučaju ne potrebe za isključivanjem proizvođača iz Unije koji surađuje iz industrije Unije unatoč njegovoj povezanosti s proizvođačem izvoznikom iz Indonezije koji ne surađuje jer je jedini proizvođač iz Unije u potpunosti surađivao s Komisijom tijekom istražnog postupka te je u cijelosti provjeren. Osim toga, nesuradnja proizvođača izvoznika iz Indonezije nije utjecala na pouzdanost podataka koji su dobiveni od proizvođača iz Unije. Stoga bi tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(54)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja MNG-a u Uniji (tone)

(55)

Potrošnja u Uniji smanjila se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. te je zatim opet blago rasla FG 2012./2013. i u razdoblju istražnog postupka. Potrošnja tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za gotovo 2 %. Smanjenje potrošnje između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. najvećim je dijelom posljedica smanjenja prodaje industrije Unije na tržištu Unije koje je posljedica pada proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 68.). Uvoz je ostao na sličnoj razini obje godine. Povećanje potrošnje u FG 2012./2013. gotovo je isključivo posljedica povećanja uvoza s obzirom na to da je prodaja industrije Unije općenito ostala na istoj razini. Naposljetku, tijekom razdoblja istražnog postupka prodaja industrije Unije ponovno se smanjila, dok se obujam uvoza značajno povećao i to prije svega iz Indonezije (vidjeti uvodnu izjavu 57.).

(56)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike. Tržišni udjel uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno uvodnoj izjavi 52.

(57)

Uvoz u Uniju iz dotične zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (tone)

(58)

Obujam uvoza iz Indonezije gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Povećavao se kontinuirano i znatno i to za 182 %, s 8 638 tona u FG 2010./2011. na 24 385 tona u razdoblju istražnog postupka.

(59)

Odgovarajući tržišni udjel gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Povećao se za 187 % unatoč općem smanjenju potrošnje (–2 %).

(60)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike.

(61)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indonezije razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(62)

Prosječna uvozna cijena MNG-a iz Indonezije blago je rasla između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. prije smanjenja u FG 2012./2013. te daljnjeg pada tijekom razdoblja istražnog postupka. Prosječne uvozne cijene MNG-a iz Indonezije općenito su se smanjile za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(63)

Komisija je utvrdila obaranje cijena tijekom razdoblja istražnog postupka uspoređujući:

(64)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 46., jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da MNG koji se prodaje u Uniji kao aditiv hrani treba zadovoljiti određene pragove čistoće u skladu sa zakonodavstvom Unije. Proizvođač izvoznik tvrdio je da se nikakvi slični zahtjevi ne primjenjuju na proizvode koji se uvoze iz Indonezije i upotrebljavaju u neprehrambenom sektoru te da bi stoga prilagodba za kemijska i fizička svojstva mogla biti opravdana u usporedbi s proizvodom koji se prodaje na tržištu Unije. Međutim, dotični proizvođač izvoznik nije kvantificirao ovu tvrdnju. Osim toga, prilikom usporedbe Komisija je mogla uzeti u obzir svaku moguću razliku koja se odnosi na čistoću pri definiranju vrsta proizvoda. Stoga su se uspoređivale s jedne strane vrste proizvoda s istim ili sličnim razinama čistoće kakve imaju i oni koji se izvoze na tržište Unije te s druge strane oni koje industrija Unije prodaje na tržištu Unije. Stoga prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(65)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi se u obzir trebao uzeti učinak fluktuacija tečaja pri izračunu obaranja cijena za uvoz iz Indonezije. Očekivani učinak dampinškog uvoza na cijene industrije Unije zaista se ispituje, među ostalim, utvrđivanjem obaranja cijena. U ovom slučaju uspoređene su dampinške izvozne cijene i prodajne cijene industrije Unije. Međutim, izvozne cijene korištene za izračun štete preračunate su u EUR kako bi se dobila usporediva osnova. Stoga se primjenom deviznih tečajeva u ovom slučaju osigurava da se razlika u cijeni utvrđuje na usporedivoj osnovi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(66)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža obaranja cijena između 0 % i 5 % za uvoz iz Indonezije na tržište Unije.

(67)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(68)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(69)

Proizvodnja se mijenjala tijekom razmatranog razdoblja. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. proizvodnja se smanjila, između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. se povećala, da bi tijekom razdoblja istražnog postupka dosegnula najniže razine. Istražnim postupkom utvrđeno je da su fluktuacije uglavnom uzrokovala zatvaranja zbog radova održavanja koje je industrija Unije provodila svakih 15 mjeseci i loši vremenski uvjeti tijekom zime 2010./2011. koji su poremetili opskrbu jednom od najvažnijih sirovina (amonijak). Tijekom razdoblja istražnog postupka zatvaranje zbog radova održavanja produljeno je u pokušaju da se smanje velike količine zaliha. Obujam proizvodnje općenito se smanjio za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Proizvodni kapacitet općenito je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(71)

Kao posljedica smanjenja obujma proizvodnje i stabilnog proizvodnog kapaciteta iskorištenost kapaciteta razvijala se u skladu s obujmom proizvodnje, tj. prvo se smanjila u FG 2011./2012., zatim se povećala u FG 2012./2013. i ponovno smanjila u razdoblju istražnog postupka. Iskorištenost kapaciteta općenito se smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa smanjenjem obujma proizvodnje.

(72)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(73)

Obujam prodaje MNG-a industrije Unije smanjio se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodao najviše je pao između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., dok je u narednim godinama bio relativno stabilan. Smanjenje obujma prodaje, s istovremenim smanjenjem potrošnje i povećanjem uvoza iz Indonezije, dovelo je do smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za ukupno oko 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel industrije Unije smanjio se za 4 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., što se podudara s povećanjem tržišnih udjela indonezijskog uvoza u istom razdoblju. Između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka tržišni udjeli industrije Unije nastavili su se smanjivati, dok su obujam uvoza i tržišni udjeli indonezijskih društava znatno rasli.

(74)

Potrošnja u Uniji pala je za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 17 % što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 15 %.

(75)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(76)

Zaposlenost industrije Unije stalno je rasla i ukupno se povećala za 8 % u razmatranom razdoblju. Uzrok povećanja najvećim je dijelom integracija bivšeg povezanog društva 2011. i proširenje odjela za održavanje industrije Unije.

(77)

Kombinacija povećanja zaposlenosti i smanjenja proizvodnje uzrokovala je smanjenje produktivnosti kako je prikazano u tablici 4. u uvodnoj izjavi 68.

(78)

Sve dampinške marže značajno su iznad de minimis razine. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije značajan je s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dotične zemlje.

(79)

Industrija Unije još se uvijek oporavljala od učinaka prethodnog štetnog dampinga uzrokovanog uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Kine. Te su mjere trenutačno predmet usporednog istražnog postupka revizije koji je u tijeku u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2.

(80)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječne prodajne cijene

(81)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Prvo se povećala za 7 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no nakon toga stalno se smanjivala do razdoblja istražnog postupka. Povećanje cijene između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. može se promatrati kao posljedica povećanja troškova tijekom istog razdoblja, iako je povećanje troškova bilo izraženije nego rast cijena. Istodobno se uvoz iz Indonezije povećao i vršio znatan pritisak na cijene industrije Unije. Posljedično, cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. te za još 4 % između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka.

(82)

Jedinični trošak proizvodnje porastao je tijekom razmatranog razdoblja za 30 %. Taj je trošak stalno rastao počevši od FG 2011./2012., uglavnom zbog povećanja cijena sirovina i troškova rada. Kako je prethodno navedeno, povećanje troškova nije se moglo popratiti jednakim povećanjem cijena zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije.

(83)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(84)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 24 %. Ovo se uglavnom objašnjava većim naporom industrije Unije da poboljša učinak svojih radnika i osoblja kako bi se optimizirao proizvodni postupak.

(85)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(86)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 43 %. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. završne zalihe smanjile su se zbog smanjenja obujma proizvodnje i povećanja obujma izvozne prodaje. Između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. zalihe su se povećale zbog povećanja proizvodnje i istodobno gotovo nepromijenjene prodaje industrije Unije na tržištu Unije. Između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka završne zalihe smanjile su se uglavnom zbog odluke da se smanji proizvodnja u pokušaju smanjenja velikih razina zaliha.

(87)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje smanjile su se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no gotovo su se udvostručile između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. Dalje su nastavile rasti između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 56 %. Rast u FG 2012./2013. i u razdoblju istražnog postupka mora se promatrati u kontekstu povećanog obujma dampinškog uvoza iz Indonezije, dok je prodaja industrije Unije ostala gotovo stabilna tijekom istog razdoblja.

(88)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(89)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. U FG 2010./2011. i FG 2011./2012. profitabilnost se značajno smanjila, no još je uvijek ostala pozitivna. Od FG 2012./2013. profitabilnost je postala negativna. Još se više smanjila tijekom razdoblja istražnog postupka. Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za 180 %. Razlog tome najvećim je dijelom pritisak na cijene koji je vršio uvoz iz Indonezije koji je ulazio u Uniju po dampinškim cijenama i nije dopuštao industriji Unije da uskladi svoje cijene s povećanjem troškova.

(90)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok imao je isto kretanje kao i profitabilnost, odnosno stalan pad tijekom razmatranog razdoblja s negativnim rezultatom od FG 2012./2013. Ovo kretanje bilo je još naglašenije tijekom razdoblja istražnog postupka. Neto novčani tok općenito se smanjio za 119 % tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Ulaganja su se povećala za 97 % tijekom razmatranog razdoblja. Uglavnom su se odnosila na ulaganja koja su nužna za održavanje i sukladnost sa zakonskim sigurnosnim zahtjevima. Industrija Unije se u razdoblju prije razmatranog razdoblja još uvijek oporavljala od prethodnog slučaja dampinga koji su uzrokovali kineski proizvođači izvoznici, no stanje se počelo popravljati i industrija je bila profitabilna na početku razmatranog razdoblja do FG 2011./2012. S obzirom na okolnosti izvršena su brojna ulaganja koja se više nisu mogla odgoditi, što objašnjava značajno povećanje razina ulaganja u FG 2011./2012. i u sljedećim godinama.

(92)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan od FG 2012./2013., što je odraz negativnog kretanja profitabilnosti. Povrat ulaganja općenito se smanjio za 210 % tijekom razmatranog razdoblja.

(93)

S obzirom na smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, sposobnost prikupljanja kapitala društva jednako je tako bila pod negativnim utjecajem.

(94)

Gotovo svi najvažniji pokazatelji štete kretali su se negativno. Prema tome, obujam proizvodnje i iskorištenost kapaciteta smanjili su se za oko 9 %, a obujam prodaje za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. U pokušaju da se nadoknade gubitci u obujmu prodaje i tržišnom udjelu, prosječne cijene industrije Unije smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se istodobno troškovi proizvodnje povećali za 30 %. Kao posljedica navedenog, profitabilnost koja je bila pozitivan pokazatelj na početku razmatranog razdoblja smanjila se i postala negativna u FG 2012./2013. te se nastavila smanjivati u razdoblju istražnog postupka. Slična negativna kretanja mogla bi se pratiti za neto novčani tok te za povrat ulaganja.

(95)

Zaposlenost se povećala za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tijekom razmatranog razdoblja može se obrazložiti integracijom bivšeg povezanog društva 2011. i proširenjem odjela za održavanje industrije Unije. Ulaganja su se isto tako pozitivno kretala. Uglavnom su bila povezana s mjerama prevencije i sigurnosnim zahtjevima, no ne i s povećanjem kapaciteta. Navedena pozitivna kretanja stoga ne isključuju postojanje štete.

(96)

Na temelju prethodno navedenog Komisija u ovoj fazi zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(97)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinški uvoz iz dotične zemlje uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete uzrokovane drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz dotične zemlje ne pripisuju dampinškom uvozu. To su sljedeći čimbenici:

(98)

Kako bi se ustanovilo postojanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza MNG-a podrijetlom iz Indonezije i štete koju je pretrpjela industrija Unije, Komisija je u okviru istražnog postupka analizirala obujam i razine cijena uvoza te stupanj do kojeg je navedeno pridonijelo materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(99)

Istražnim postupkom utvrđeno je da se tijekom razmatranog razdoblja obujam jeftinog dampinškog uvoza iz Indonezije povećao za 182 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela za oko 187 % u istom razdoblju. Navedeno se podudara s padom obujma prodaje za 17 % i gubitkom tržišnog udjela industrije Unije za 15 %. To je dovelo i do gubitka tržišnog udjela ukupnog uvoza iz ostalih trećih zemalja od 71 %.

(100)

Istodobno su se indonezijske uvozne cijene smanjile za 8 %. Uvoz iz Indonezije vršio je pritisak na cijene na tržištu Unije tako da industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troškova, već je naprotiv morala smanjiti cijene tijekom razmatranog razdoblja. To je dovelo do značajnog smanjenja profitabilnosti koja se od FG 2012./2013. pretvorila u gubitke koji su bili još naglašeniji tijekom razdoblja istražnog postupka.

(101)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija u ovoj fazi zaključuje da se sve lošije stanje industrije Unije podudara sa značajnim povećanjem uvoza po dampinškim cijenama podrijetlom iz Indonezije te da je uvoz iz Indonezije imao presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(102)

Uvoz iz Kine trenutačno podliježe antidampinškim pristojbama. Obujam uvoza povećao se za 65 %, uz odgovarajuće povećanje tržišnog udjela za 68 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, obujam i tržišni udjel ostali su na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja. Kineske cijene smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja znatno to jest za 20 %. Uzimajući u obzir antidampinške pristojbe na snazi, one nisu utjecale na obaranje cijena industrije Unije.

(103)

U ovim uvjetima ne može se smatrati da je uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti koju je industrija Unije pretrpjela tijekom razdoblja istražnog postupka.

Tablica 11.

Uvoz iz Kine

(104)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(105)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja općenito se smanjio s 10 268 tona u FG 2010./2011. na 2 894 tone u razdoblju istražnog postupka, odnosno za 72 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udjel smanjio se za 71 % tijekom istog razdoblja. Tržišni udjel ostalih trećih zemalja u razdoblju istražnog postupka iznosio je samo oko jednu četvrtinu razine iz FG 2010./2011. Cijene uvoza trećih zemalja općenito su se smanjile za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(106)

Zainteresirana strana tvrdila je da je ukupni uvoz uključujući onaj iz Indonezije ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Ta je tvrdnja proturječna dostupnim statističkim podacima na kojima se temelje nalazi istražnog postupka, kako je prikazano u tablici 13. u nastavku. Zapravo se tijekom razmatranog razdoblja ukupan uvoz Unije povećao za 46 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

Tablica 13.

Ukupni uvoz

(108)

Na temelju prethodno navedenog privremeno se zaključuje da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Indonezije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(109)

Potrošnja u Uniji blago se smanjila za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, čime se ne može objasniti pad obujma prodaje industrije Unije od 17 % i smanjenje tržišnog udjela od 15 %. Stoga je privremeno zaključeno da razvoj potrošnje nije pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(110)

Obujam izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati industrije Unije

(111)

Obujam izvoza industrije Unije povećao se u FG 2011./2012. te se blago smanjio u sljedećim godinama do razdoblja istražnog postupka. Gotovo se udvostručio tijekom razmatranog razdoblja. Cijene izvoza blago su se smanjile (za 5 %) u istom razdoblju. Povećanjem izvozne prodaje djelomično se nadoknadio gubitak obujma prodaje i tržišnog udjela u Uniji. Točnije, u stanju koje karakterizira snažan pritisak na cijene koji vrši dampinški uvoz, da se izvozna prodaja nije povećala, gubitak ekonomije razmjera bio bi čak i veći kao i utjecaj na jedinični trošak proizvodnje industrije Unije. Stoga izvozni rezultat industrije Unije nije mogao imati negativan učinak na štetno stanje.

(112)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je smanjenje prodaje industrije Unije na tržištu Unije posljedica izvozne prodaje MNG-a nedavno stečenom povezanom društvu za proizvodnju hrane u Turskoj. Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena. Nadalje, istraga je pokazala da je industrija Unije preuzela društvo za preradu hrane tek nakon razdoblja istražnog postupka. Navedeno nije moglo utjecati na stanje industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Na temelju navedenog zaključeno je da prodaja industrije Unije njezinim povezanim društvima u Turskoj nije prekinula uzročno-posljedičnu vezu.

(113)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su uzrok materijalne štete koju je industrija Unije pretrpjela nedostatci svojstveni proizvodnom postupku industrije Unije. Međutim, ta zainteresirana strana nije navela nijedan određeni nedostatak te je stoga njezin navod neutemeljen. Tijekom istražnog postupka jednako tako nisu pronađeni mogući nedostatci industrije Unije. Ta je tvrdnja stoga odbačena. Na temelju navedenog zaključeno je da navodni nedostatci industrije Unije nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(114)

Jedna je strana tvrdila da je financijska kriza uzrok materijalne štete koju je industrija Unije pretrpjela. Međutim, tržište MNG-a Unije nije bilo volatilno s obzirom na to da je bilo samo neznatno pogođeno globalnom financijskom krizom. Da nije bilo tako i da su gubitci industrije Unije uistinu bili posljedica globalne financijske krize, isto bi utjecalo i na sve druge konkurente na tržištu MNG-a. Kako se čini, indonezijski proizvođači MNG-a uspjeli su povećati svoj obujam prodaje na tržištu Unije unatoč globalnoj financijskoj krizi. Stoga nema razloga pretpostavljati da bi industrija Unije bila teže pogođena globalnom financijskom krizom nego njezini azijski konkurenti. Stoga se taj argument mora odbaciti. Na temelju navedenog zaključeno je da učinci financijske krize nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(115)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je šteta koju je industrija Unije pretrpjela posljedica značajnih ulaganja koja su bila potrebna kako bi se udovoljilo sigurnosnim zahtjevima koji su primjenjivi u Uniji.

(116)

Međutim, istražnim se postupkom utvrdilo da su ulaganja povezana sa sigurnosnim zahtjevima EU-a bila u usporedbi s drugim ulaganjima na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja. Znatan dio ulaganja industrije Unije činila su ulaganja u preventivno održavanje. Najveći rast ulaganja zabilježen je između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. Povećanje se objašnjava činjenicom da je industrija Unije, koja se još oporavljala od prethodnog slučaja dampinga kineskih uvoznika, morala odgoditi ulaganja predviđena za preventivno održavanje dok ne prebrodi razdoblja u kojima je ostvarivala gubitke. Čim su pristojbe za kineske uvoznike počele davati učinke na tržištu, industrija Unije bila je u mogućnosti ponovno ostvarivati dobit i mogla se vratiti uobičajenim razinama ulaganja. U narednim razdobljima ulaganja su ostala na sličnoj razini i dalje su se uglavnom odnosila na održavanje. Nije bilo ulaganja u povećanje kapaciteta koji je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju navedenog zaključeno je da ulaganja industrije Unije nisu prekinula uzročno-posljedičnu vezu.

(117)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica značajnih povećanja cijena najvažnijih sirovina, odnosno industrijskog šećera, amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline.

(118)

Industrijski šećer jedan je od glavnih čimbenika troška industrije Unije u ukupnom trošku proizvodnje. Kako je i opisano u uvodnoj izjavi 81., jedinična cijena proizvodnje industrije Unije povećala se tijekom razmatranog razdoblja, uključujući trošak industrijskog šećera. Prema javno dostupnoj statistici (9) prosječna cijena industrijskog šećera u Uniji ostala je ispod svjetske razine tržišne cijene, iako je blago rasla od FG 2010./2011. do sredine 2012. Slijedom navedenog, cijena industrijskog šećera u Uniji i cijena na svjetskom tržištu smanjile su se i zadržale na sličnoj razini. Stoga argument prema kojem je povećanje cijena šećera uzrokovalo štetu nije utemeljen i potrebno ga je odbaciti.

(119)

Trošak amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline industrije Unije povećao se tijekom razmatranog razdoblja u skladu s međunarodnom cijenom navedenih proizvoda. Povećanje cijene stoga nije bilo ograničeno na industriju Unije, već je utjecalo i na gospodarske subjekte u trećim zemljama. Zbog navedenih se razloga povećanje cijena amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline ne može smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(120)

Druga zainteresirana strana tvrdila je da su viši troškovi energije, viši troškovi rada i viši troškovi pakiranja uzrokovali štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Iako je istražnim postupkom utvrđeno da su se ovi troškovi uistinu povećali tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti uvodne izjave 81. i 83.), Komisija je ustanovila i da industrija nije mogla prilagoditi, čak niti djelomično, svoju prodajnu cijenu povećanju troškova zbog pritiska na cijene koje je vršio uvoz iz Indonezije. Povećanje troškova ovih čimbenika stoga se ne može smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(121)

Prethodno navedena analiza pokazuje značajno povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza podrijetlom iz Indonezije između FG 2010./2011. i razdoblja istražnog postupka te smanjenje uvoznih cijena tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Povećanje tržišnog udjela jeftinog uvoza iz Indonezije podudara se sa znatnim padom tržišnog udjela industrije Unije te je zajedno sa silaznim pritiskom na cijene uzrokovao značajne gubitke industriji Unije.

(123)

S druge strane, ispitivanjem ostalih čimbenika koji su mogli štetiti industriji Unije dokazano je da nijedan od tih čimbenika nije mogao na nju bitno negativno utjecati.

(124)

Na temelju prethodno navedenog Komisija u ovoj fazi zaključuje da je materijalnu štetu industriji Unije uzrokovao dampinški uvoz iz dotične zemlje te da drugi čimbenici nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(125)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak uvoza iz Kine i ostalih trećih zemalja, razvoj potrošnje, izvoznih rezultata industrije Unije, navodnih nedostataka industrije Unije, financijske krize, ulaganja i regulatornih sigurnosnih zahtjeva EU-a te troška sirovina i drugih troškova na negativan razvoj industrije Unije bio je ograničen.

(126)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, trgovaca, uvoznika, korisnika i dobavljača sirovina.

(127)

Istražnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom iz Indonezije. Gotovo svi pokazatelji štete negativno su se kretali, a tijekom razmatranog razdoblja posebno su se pogoršali obujam proizvodnje, obujam prodaje, tržišni udjel i profitabilnost. Negativno kretanje utvrđeno je i za druge pokazatelje povezane s financijskim rezultatima kao što su novčani tok i povrat ulaganja. Zalihe su rasle tijekom istog razdoblja.

(128)

Nakon uvođenja mjera očekuje se povećanje uvoznih cijena i smanjenje pritiska na cijene industrije Unije koji trenutačno vrši dampinški uvoz. Industrija Unije stoga bi trebala biti u mogućnosti povećati svoje cijene kako bi ih prilagodila povećanju troškova te postupno doseći razine profitabilnosti. Navedeno će imati pozitivan učinak i na proizvodnju i obujam prodaje. Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. Daljnji pad obujma prodaje i tržišnog udjela vrlo su vjerojatni s obzirom na to da će se nastaviti pritisak na cijene koji vrši dampinški uvoz te će industrija Unije biti prisiljena konkurirati niskim razinama cijena u Uniji. Prema ovom scenariju industrija Unije nastavit će ostvarivati znatne gubitke. Nije isključeno da će zbog smanjenja obujma prodaje i proizvodnje te velikih gubitaka industrija Unije biti prisiljena srednjoročno u potpunosti zaustaviti proizvodnju, što će za posljedicu imati pad zaposlenosti u Uniji. Zbog toga bi Unija postala ovisna o uvozu iz trećih zemalja.

(129)

Stoga se u ovoj fazi zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(130)

Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka javilo se četrnaest trgovačkih društava. Uzorkovana su tri nepovezana uvoznika kojima su poslani upitnici, no samo je jedan odgovorio. Za to je društvo provedena provjera na licu mjesta.

(131)

Uvoz MNG-a iz Indonezije činio je manje od 15 % prometa uvoznika. Komisija smatra da bi, iako postoji mogućnost negativnog učinka uvođenja pristojbi na djelatnosti vezane uz MNG, to društvo općenito i dalje bilo profitabilno.

(132)

Tijekom istražnog postupka javio se jedan trgovac iz Unije koji se bavi preprodajom MNG-a na tržištu Unije i izvan nje. Trgovac kupuje MNG uglavnom od industrije Unije, no i od uvoznika MNG-a iz Indonezije i ostalih trećih zemalja. Djelatnost trgovca povezana s MNG-om bila je neznatna u usporedbi s njegovom ukupnom djelatnošću. Na temelju navedenih razloga smatra se da bi mogući učinak antidampinških mjera na stanje navedenog trgovca bio zanemariv.

(133)

Korisnici uglavnom djeluju u sektoru „hrane i pića” u kojem se MNG upotrebljava u proizvodnji mješavina začina, juha i gotove hrane. MNG se upotrebljava i za primjenu u određenim „neprehrambenim” proizvodima, na primjer za proizvodnju deterdženata.

(134)

Javila su se trideset tri društva kojima su poslani upitnici. Pet društava sudjelovalo je u istražnom postupku tako da je dostavilo odgovor na upitnike. Od toga su četiri društva djelovala u sektoru hrane i pića, a jedno u neprehrambenom sektoru. Dva društva među društvima koja surađuju, jedno koje je djelovalo u sektoru „hrane i pića”, a drugo u proizvodnji deterdženata, provjereni su na licu mjesta.

(135)

Istražnim je postupkom utvrđeno da je u prosjeku MNG činio oko 5 % ukupnog troška proizvoda koji sadržavaju MNG, a koje društva koja surađuju proizvode, što je omogućilo prikupljanje potrebnih podataka.

(136)

Dva društva među društvima koja surađuju kupovala su MNG uglavnom od industrije Unije i nisu ga uvozila ili su uvozila samo male količine iz Indonezije. U slučaju ovih dvaju društava djelatnost povezana s proizvodima koji sadržavaju MNG činila je oko jednu trećinu ukupne djelatnosti. Ustanovljeno je da su tijekom razdoblja istražnog postupka društva bila profitabilna. S obzirom na nalaze, predložene mjere protiv Indonezije vjerojatno će imati ograničeni učinak na ova društva.

(137)

Druga dva društva kupovala su veće količine MNG-a iz Indonezije, no njihove aktivnosti povezane s MNG-om bile su relativno neznačajne u usporedbi s ukupnom djelatnošću. Nadalje, na temelju ustupljenih podataka utvrđeno je da su ta dva društva bila profitabilna tijekom razdoblja istražnog postupka. Stoga nije vjerojatno da će bilo koja mjera protiv MNG-a iz Indonezije imati značajan učinak na ta društva.

(138)

Jedno od društava koja surađuju upotrebljavalo je MNG za proizvodnju deterdženata. MSG je činio između 15 % i 20 % troškova proizvodnje ovih proizvoda. Tijekom razdoblja istražnog postupka društvo je uglavnom kupovalo MNG od industrije Unije, ali i uvozilo MNG iz Indonezije i u manjoj mjeri iz Koreje. Samo manji dio djelatnosti društva posvećen je proizvodima koji sadržavaju MNG u usporedbi s ukupnom djelatnošću koja je uz to ostvarila pozitivnu profitnu maržu između 5 % i 10 % tijekom razdoblja istražnog postupka.

(139)

Na temelju navedenog, iako se ne može isključiti da bi uvođenje mjera protiv Indonezije moglo imati negativan učinak na ovo društvo, dostupnost drugih izvora opskrbe i profitabilno stanje djelatnosti u kojoj se upotrebljava MNG upućuje na ograničeni mogući učinak mjera na ovo društvo.

(140)

Ta zainteresirana strana tvrdila je da će se, s obzirom na to da se regulatornim okvirom EU-a zabranjuje upotreba fosfata i drugih spojeva fosfora (10), MNG vjerojatno upotrebljavati u povećanim količinama kako bi se zamijenili fosfat i drugi spojevi fosfata u proizvodnji deterdženata. Stoga se očekuje znatno povećanje potražnje za MNG-om u Uniji te bi eventualne antidampinške pristojbe imale štetan učinak na razvoj ovog novog tržišta.

(141)

Međutim, u ovoj je fazi teško predvidjeti kako će novi pravni okvir utjecati na tržište Unije i hoće li te u kojoj mjeri potaknuti proizvodnju deterdženata koji sadržavaju MNG te na taj način utjecati na potražnju za MNG-om u Uniji. Zainteresirana strana jednako tako nije pružila nikakve dokaze o tome u kojoj mjeri bi antidampinške pristojbe mogle imati štetan učinak. U tom se pogledu napominje da je svrha antidampinške pristojbe ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije. Dakle, tržište Unije trebalo bi se i dalje opskrbljivati uvozom iz Indonezije, no po primjerenim cijenama. U istražnom postupku otkriven je i niz alternativnih izvora opskrbe, kao što su Brazil, Vijetnam i Koreja.

(142)

U svakom slučaju, s obzirom na nalaze istražnog postupka, čak i ako bi se ukupna potražnja za MNG-om ovog društva uvozila iz Indonezije, profitabilnost društva povezana s djelatnošću za koju se upotrebljava MNG ostala bi pozitivna. Najgorim se scenarijem ne uzima u obzir mogućnost da bi dio pristojbi mogli, barem djelomično, snositi krajnji kupci.

(143)

Javila su se četiri dobavljača sirovina iz Unije te odgovorila na upitnik. Prodaja sirovina industriji Unije predstavlja samo malen dio njihova ukupnog prometa. Stoga izostanak mjera ne bi utjecao na stanje dobavljača.

(144)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je industrija Unije držala dominantnu poziciju na tržištu Unije te da bi antidampinške mjere na uvoz iz Indonezije ojačale njezin položaj, što ne bi bilo u interesu Unije.

(145)

Istražnim postupkom jasno je utvrđeno da jedini proizvođač iz Unije nije mogao zadržati svoj obujam prodaje u Uniji s obzirom na to da je izgubio tržišni udjel zbog uvoza iz Indonezije. Nadalje, industrija Unije nije bila u mogućnosti povećati razine cijena u skladu s povećanjem troškova sirovina s obzirom na pritisak na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije te je stoga pretrpjela značajne gubitke u razdoblju istražnog postupka. Komisija je naglasila i da postoji konkurencija u vidu uvoza podrijetlom iz niza ostalih trećih zemalja koje imaju koristi od slobodnog pristupa tržištu Unije. Na temelju navedenih razloga nije pruženo dovoljno dokaza za bilo kakav navodni dominantni položaj industrije Unije i taj se argument stoga morao odbaciti.

(146)

Neke zainteresirane strane tvrdile su i da neće biti alternative uvozu iz Indonezije s obzirom na to da su razine cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja previsoke.

(147)

Podsjeća se da je u FG. 2010./2011. uvoz iz ostalih trećih zemalja imao znatan tržišni udjel. Uvoz iz trećih zemalja jednako je tako trpio zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije i izgubio znatan obujam prodaje i tržišni udjel zbog uvoza iz Indonezije. Uvođenje pristojbi na uvoz MNG-a iz Indonezije trebalo bi omogućiti ostalim trećim zemljama kao što su Brazil, Koreja i Vijetnam da vrate izgubljeni tržišni udjel u Uniji. Svrha antidampinških mjera u pogledu cijena trebala bi biti uspostava ravnopravnih uvjeta u Uniji, što bi omogućilo uvoz u Uniju po poštenim cijenama. Istražnim postupkom utvrđeno je da se ne očekuje značajan učinak uvođenja pristojbi na stanje industrije niže u proizvodnoj liniji. Tvrdnja da ne postoje alternativni izvori opskrbe stoga je odbačena.

(148)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je ustanovila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovoj fazi istražnog postupka uvođenje privremenih mjera na uvoz MNG-a podrijetlom iz Indonezije nije u interesu Unije.

(149)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u vezi s dampingom, štetom, uzročnosti i interesom Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(150)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija mora prvo ustanoviti iznos pristojbi koji je potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(151)

Šteta bi bila otklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. u odsutnosti dampinškog uvoza. Budući da je Komisija utvrdila da su učinci dampinškog uvoza vidljivi tek tijekom treće godine razmatranog razdoblja, profitna marža je utvrđena na temelju prve dvije godine tog razdoblja u odsutnosti dampinškog uvoza. Komisija je smatrala da ja prikladno koristiti ponderiranu prosječnu profitnu maržu kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 89. Utvrđena je profitna marža između 5 % i 15 %. Preciznija profitna marža ne može se objaviti zbog povjerljivosti. Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije zbrojivši profitnu maržu izračunanu na prethodno naveden način i trošak proizvodnje industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz Indonezije, kako je utvrđena za izračun obaranja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je na tržištu Unije prodavala industrija Unije tijekom trajanja istražnog postupka. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Marže štete izračunane s dobiti od 5 % odnosno 15 % navedene su u tablici u uvodnoj izjavi 154.

(152)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64., jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi razina čistoće MNG-a koji se uvozi u Uniju i onog koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije mogla razlikovati te da bi stoga bilo potrebno izvršiti odgovarajuću prilagodbu. Iz razloga navedenih u istoj uvodnoj izjavi prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(153)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz MNG-a podrijetlom iz Indonezije u skladu s pravilom niže pristojbe prema članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinga ili marži štete, ovisno o tome koja je niža.

(154)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(155)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog istražnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog istražnog postupka u odnosu na ta društva. Stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tima posebno navedenima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(156)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (11). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke, uključujući promjene djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom; domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Komisija će ažurirati popis društava koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe ako je to opravdano.

(157)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanji mogući zbog velike razlike među stopama pristojbi, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu. Uvoz uz koji nije priložen takav račun podliježe antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na „sve ostala društva”.

(158)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera, antidampinška pristojba za sva ostala društva primjenjivat će se ne samo na sve proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom istražnom postupku, nego i na proizvođače koji nisu uvozili u Uniju tijekom razdoblja istražnog postupka.

(159)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da se u određenom roku pismeno očituju i/ili podnesu zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave za trgovinu.

(160)

Nalazi u vezi s uvođenjem pristojbi dobiveni za potrebe ove Uredbe privremeni su i možda će ih biti potrebno ponovno razmatrati za potrebe donošenja konačnih mjera,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i zapažanja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisano očitovanje Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave za trgovinu.

21.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 246/26

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

21.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 246/28

(1)

Slovenska nadležna tijela prijavila su 14. siječnja 2011. dokapitalizaciju Nove Ljubljanske Banke d.d. (dalje u tekstu „NLB d.d.”) u vrijednosti od 250 milijuna EUR koju provodi država.

(2)

Odlukom od 7. ožujka 2011. (2) (dalje u tekstu „prva odluka o sanaciji”) Europska komisija odobrila je potporu u obliku prve dokapitalizacije u korist Nove Ljubljanske Banke d.d. za razdoblje od šest mjeseci i nakon dostavljanja plana restrukturiranja.

(3)

Slovenska nadležna tijela prijavila su plan restrukturiranja 22. srpnja 2011. Dodatne izmjene plana dostavila su 6. rujna 2011. i 26. ožujka 2012.

(4)

Slovenska nadležna tijela obavijestila su 16. svibnja 2012. Komisiju o svojoj namjeri osiguranja druge dokapitalizacije Nove Ljubljanske Banke d.d. Mjera je prijavljena 6. lipnja 2012.

(5)

Odlukom od 2. srpnja 2012. (dalje u tekstu „druga odluka o sanaciji i otvaranju postupka”) Komisija je odobrila drugu dokapitalizaciju Nove Ljubljanske Banke d.d. i istodobno otvorila detaljni istražni postupak čime je dovela u pitanje sposobnost Nove Ljubljanske Banke d.d. da ponovno uspostavi održivo poslovanje te osigura dostatnu raspodjelu tereta i mjere kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja na temelju plana restrukturiranja koji joj je dostavljen.

(6)

Druga odluka o sanaciji i otvaranju postupka objavljena je 22. studenoga 2012. u Službenom listu Europske unije te je od zainteresiranih strana zatraženo da dostave svoje primjedbe (3). Komisija nije primila nikakve primjedbe.

(7)

Nakon druge odluke o sanaciji i otvaranju postupka slovenska nadležna tijela prijavila su 7. siječnja 2013. revidirani plan restrukturiranja, tj. izmijenjenu verziju plana koji je dostavljen 25. ožujka 2013. Slovenska nadležna tijela naknadno su predstavila dodatnu izmijenjenu verziju plana u prosincu 2013. Verzija plana koja je dostavljena Komisiji u prosincu 2013. u ovoj se Odluci naziva „Planom restrukturiranja”.

(8)

Nakon zahtjeva Komisije slovenska nadležna tijela dostavila su dodatne informacije tijekom razdoblja od 2. srpnja 2012. do 9. prosinca 2013.

(9)

Komisija je 10. travnja 2013. u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža („PMN”) zaključila da se Slovenija suočava s prevelikim makroekonomskim neravnotežama. U kontekstu PMN-a Slovenija je morala provesti testiranje otpornosti na stres odozdo prema gore i odozgo prema dolje te reviziju kvalitete imovine slovenskog bankarskog sektora (dalje u tekstu „AQR/ST”) koju su proveli neovisni konzultanti. Plan restrukturiranja uključuje rezultate AQR-a/ST-a.

(10)

Zbog žurnosti Republika Slovenija prihvaća da se ova odluka iznimno donese na engleskom jeziku.

(11)

NLB d.d. zajedno sa svojim povezanim društvima (dalje u tekstu „NLB” ili „banka”) najveća je slovenska bankarska i financijska grupacija. Od 30. rujna 2012. čine je NLB d.d. i 47 banaka, trgovačkih društava, podružnica i predstavništava u inozemstvu. NLB je jedna od najvećih banaka u Sloveniji i jugoistočnoj Europi. NLB je 30. rujna 2012. predstavljao oko 30 % slovenskog bankarskog sektora u pogledu ukupne imovine i nalazi se među trima najvećim bankama u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Republici Srpskoj, a u Bosni i Hercegovini nalazio se na šestom mjestu. Financijsko posredovanje najvažnija je djelatnost NLB-a, iako NLB pruža i druge financijske usluge kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing, factoring i forfeiting.

(12)

Moody's je NLB ocijenio negativno, rejtingom Caa2, a Fitch isto negativno, rejtingom BB-. Oba su rejtinga snižena 2013. Sniženje je prije svega bilo posljedica koncentracije i dodatnog pogoršanja kreditnog portfelja te skromne financijske i kapitalne pozicije banke u trenutačnom tržišnom okruženju.

(13)

U Sloveniji NLB nudi cijeli niz usluga osobnog i poslovnog bankarstva s naglaskom na tržište poslovanja sa stanovništvom. Posluje i u područjima osobnog, poslovnog i investicijskog bankarstva.

(14)

NLB je 30. lipnja 2013. imao sljedeću strukturu kapitala: Republika Slovenija držala je 77,51 % dionica NLB-a, Kapitalska družba d.d. 6,23 %, Slovenska odškodninska družba 5,58 % i Poteza borzno posredniška družba d.d. (u stečaju) 2,24 %.

(15)

NLB je 31. prosinca 2012. imao imovinu ukupne vrijednosti 14,3 milijarde EUR i depozite ukupne vrijednosti oko 9,1 milijardu EUR, koji su se sastojali od depozita stanovništva (6,5 milijardi EUR), depozita trgovačkih društava (2 milijarde EUR) i državnih depozita (0,6 milijardi EUR). Nadalje, imao je 112 milijuna EUR izdanih dužničkih vrijednosnih papira. Istog datuma ukupni kreditni portfelj NLB-a prema nebankarskom sektoru iznosio je oko 9,5 milijardi EUR. Omjer kredita i depozita iznosio je 104 % (u usporedbi sa 105 % u 2011. i 127 % u 2010.).

(16)

Glavni je izvor problema NLB-a povećanje loših kredita koji su se povećali s 0,6 milijardi EUR 2008. (3,8 % ukupnog opsega kredita) na 3,7 milijardi EUR u prosincu 2012. (28,2 % ukupnog opsega kredita). Do navedenih loših rezultata došlo je u kontekstu znatnog pritiska na adekvatnost kapitala NLB-a zbog pogoršanja kvalitete portfelja njegove imovine, viših stopa kapitala koje zahtijeva regulatorno tijelo i očekuju ulagači te smanjene dostupnosti kapitala i financiranja duga, a posebno pribavljanja sredstava na financijskom tržištu.

(17)

Prije početka financijske krize 2008. strategija rasta NLB-a bila je potaknuta povoljnim ekonomskim uvjetima. Od 2002. do 2009. kreditni portfelj (neto krediti) NLB-a povećao se za 15 % godišnje, a depoziti za 8 %. Kreditiranje korporativnog sektora bilo je posebno odgovorno za taj veliki rast.

(18)

Osim tog organskog rasta NLB je rastao i stjecanjem nekoliko bankovnih društava kćeri u jugoistočnoj Europi te organskim rastom i osnivanjem novih subjekata u segmentima leasinga, factoringa/forfeitinga, fondova životnog osiguranja/mirovinskih fondova i upravljanja imovinom.

(19)

U tablici 1. prikazano je kretanje imovine NLB-a u Sloveniji i jugoistočnoj Europi od 31. prosinca 2006. do 30. rujna 2012.

Tablica 1.:

Ukupni tržišni udjeli imovine NLB-a

(20)

NLB je ostvarivao dobit u razdoblju 2003. – 2008. Međutim, od 2009. ostvarivao je gubitke nakon oporezivanja. Gubici su 2009. iznosili 87 milijuna EUR, 2010. 202 milijuna EUR, 2011. 239 milijuna EUR i 2012. 273,5 milijuna EUR. U prvoj polovini 2013. NLB je zabilježio gubitke nakon oporezivanja u iznosu od 91,2 milijuna EUR. Kreditni portfelj NLB-a počeo se pogoršavati 2009. Loši krediti povećali su s 3,8 % u 2008. na 28,2 % u prosincu 2012.

(21)

Jamstveni kapital NLB-a 30. lipnja 2013. iznosio je 1 074,3 milijuna EUR. Njegova stopa osnovnog kapitala u skladu s Uredbom (EU) o kapitalnim zahtjevima (4) (dalje u tekstu „CRR”) iznosila je 8,5 %.

(22)

Rezultati AQR-/ST-a pokazali su da je 4. prosinca 2013. NLB zabilježio manjak kapitala od 1,8 milijardi EUR (5) u nepovoljnom scenariju.

(23)

Do sada je NLB primio sljedeće mjere državne potpore:

(24)

Osim tih dviju dokapitalizacija Slovenija namjerava provesti dvije dodatne mjere u korist NLB-a:

(25)

NLB je 2009. i 2010. zabilježio gubitke nakon nekoliko godina dobiti uglavnom zbog sve lošije gospodarske situacije. Zbog slaboga gospodarskog rasta i sve veće nezaposlenosti smanjena je potražnja za kreditima, što je dovelo do sve znatnijih umanjenja vrijednosti kredita. Stopa osnovnog kapitala NLB-a u skladu s CRR-om smanjila se sa 6,9 % u 2009. na 6 % u 2010. U srpnju 2010. Banka Slovenije zatražila je od NLB-a da ojača svoju kapitalnu poziciju. Kao rezultat toga, NLB je odlučio prikupiti više kapitala.

(26)

NLB je odlučio prikupiti 250 milijuna EUR vlasničkog kapitala koji odgovara 1,6 % njegove rizikom ponderirane imovine (dalje u tekstu „RWA”) javnom ponudom svojih dionica. Povećanje kapitala provedeno je u dvjema tranšama. U prvoj su fazi dionice ponuđene na upis postojećim dioničarima (ukupni upisani iznos bio je 89,2 milijuna EUR i država je u potpunosti iskoristila svoja prava prvokupa). U drugoj su fazi preostale dionice ponuđene javnosti. Međutim, zbog nedostatka interesa javnosti dionice je na kraju u cijelosti upisala Slovenija.

(27)

Navedenu prvu dokapitalizaciju Komisija je odobrila 7. ožujka 2011. kao privremenu potporu za sanaciju u prvoj odluci o sanaciji. Komisija je navela da će detaljnije procijeniti aspekt raspodjele tereta tijekom svoje procjene plana restrukturiranja koji se Slovenija obvezala dostaviti (6).

(28)

U svibnju 2011. Banka Slovenije zahtijevala je dodatno jačanje kapitalne pozicije NLB-a.

(29)

Budući da se situacija nije mogla riješiti s privatnim ulagačima, Slovenija je NLB-u osigurala 382,9 milijuna EUR u obliku potencijalnih konvertibilnih instrumenata (dalje u tekstu „instrumenti CoCo”) koji ispunjavaju uvjete za instrumente osnovnog kapitala u skladu s mjerodavnim propisima. NLB je konvertirao instrumente CoCo u vlastite redovne dionice u ožujku 2013. u skladu s uvjetima sporazuma kojim se uređuju instrumenti CoCo.

(30)

Navedenu drugu dokapitalizaciju Komisija je odobrila drugom odlukom o sanaciji i otvaranju postupka (7).

(31)

Nakon rezultata testa AQR/ST i uzimajući u obzir sadržaj Plana restrukturiranja, uključujući otuđivanje imovine i prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u, NLB ima manjak kapitala od 1,8 milijardi EUR. Nakon što je uzet u obzir učinak planirane sanacije podređenog duga vlastitim sredstvima (čime će se potreba NLB-a za kapitalom smanjiti za 250 milijuna EUR), država će društvu NLB osigurati dodatni kapital od 1,558 milijardi EUR u obliku državnih obveznica i gotovine kako bi banka ponovno bila održiva.

(32)

Slovenskim Zakonom o stabilnosti banaka, koji je stupio na snagu u prosincu 2012., predviđen je okvir za izdavanje jamstava u cilju financiranja prijenosa prethodne imovine od banaka BAMC-u ili subjektu posebne namjene. Njime su dopuštene i dokapitalizacije radi rješavanja gubitaka tih banaka koji su proizišli iz prijenosa imovine po njezinoj dugoročnoj ekonomskoj vrijednosti.

(33)

U svibnju 2013. Slovenija je izradila Nacionalni program reforme koji je usmjeren na provedbu po državama članicama posebnih preporuka EU-a upućenih Sloveniji. Nacionalni program reformi uključuje prijenos imovine umanjene vrijednosti triju najvećih slovenskih banaka, uključujući NLB, BAMC-u. Imovina koja će se prenijeti BAMC-u uključuje: trgovačka društva u stečaju, potraživanja koja će se restrukturirati, potraživanja s nekretninom kao kolateralom, financijska ulaganja i druge loše kredite.

(34)

Slovenija je 17. svibnja 2013. Komisiji dostavila privremeni popis imovine koja će se prenijeti od NLB-a BAMC-u u iznosu od 1,9 milijardi EUR. Navedeni je popis od tada dodatno ažuriran te portfelj imovine koja će se prenijeti iznosi 2,2 milijarde EUR (nominalni iznos) za kredite i 94 milijuna EUR (tržišna vrijednosti) za vlasničke instrumente.

(35)

Slovenska nadležna tijela dostavila su Plan restrukturiranja kojim je obuhvaćeno razdoblje restrukturiranja od 2013. do 31. prosinca 2017.

(36)

Glavni su stupovi Plana restrukturiranja poboljšano korporativno upravljanje i upravljanje rizicima, ponovna usmjerenost na ključna tržišta banke, smanjenje loših kredita i program smanjenja troškova. Plan restrukturiranja uključuje financijske projekcije za NLB do 31. prosinca 2017. u osnovnom scenariju, ali u njemu se uzima u obzir i nepovoljni scenarij koji je izrađen u okviru AQR-a/ST-a.

(37)

Slovenija je dostavila brojne preuzete obveze koje su utvrđene u Prilogu. Kako bi se osigurala provedba preuzetih obveza, imenovat će se povjerenik nadgledanja. Aktivnosti povjerenika nadgledanja primjenjivat će se tijekom cijelog razdoblja restrukturiranja.

(38)

Dva su glavna pitanja u pogledu povrata održivog poslovanja NLB-a sljedeća: i. provedba ažuriranih struktura i sustava korporativnog upravljanja kako bi se osiguralo da su odluke NLB-a usmjerene na poslovanje; i ii. reforma njegovih kreditnih politika i postupaka upravljanja rizicima, posebno u pogledu upravljanja kreditnim rizikom.

(39)

Promjene korporativnog upravljanja navedene u Prilogu provest će se u roku od tri mjeseca nakon datuma donošenja ove Odluke, u skladu s Direktivom EU-a o kapitalnim zahtjevima (8) i slovenskim nacionalnim zakonodavstvom. Nastalim promjenama statuta i unutarnjih pravila NLB-a nastoji se osigurati da uprava NLB-a ima isključive ovlasti i odgovornosti za samostalno upravljanje svakodnevnim poslovanjem NLB-a i u isključivom interesu banke. Kao rezultat toga, načelo ravnopravnosti primjenjivat će se na odnos između banke i njezinih dioničara, a posebno Republike Slovenije. U tom se pogledu Slovenija obvezuje da se neće uplitati u imenovanje članova nadzornog odbora i direktora, osim u okviru ostvarivanja prava dioničara u skladu sa slovenskim trgovačkim pravom. NLB će dvije trećine mjesta i prava glasovanja u nadzornom odboru i njegovim pododborima raspodijeliti neovisnim stručnjacima. NLB će uspostaviti sustave kako bi osigurao neovisnu i objektivnu funkciju unutarnje revizije. NLB će pri provedbi planiranih mjera slijediti razboritu i zdravu poslovnu politiku usmjerenu na održivost. NLB će dodatno preispitati svoje politike dodjeljivanja poticaja i naknada kako bi osigurao da se njima ne potiče nerazumno preuzimanje rizika, da su usmjerene na dugoročne i održive ciljeve te da su transparentne i u skladu sa Smjernicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o politikama i praksama dodjeljivanja naknada od 10. prosinca 2010. NLB će do 31. prosinca 2017. ograničiti ukupnu naknadu svim članovima odbora i zaposlenicima koji obavljaju poseban posao u skladu s relevantnim pravilima utvrđenima u Komunikaciji o bankarstvu iz 2013. (9). Promjenjiva godišnja naknada uprave i zaposlenika koji obavljaju poseban posao u izvršnom uredu ograničit će se na pet mjesečnih plaća. Promjenjivi iznos za zaposlenike koji obavljaju poseban posao u drugim uredima ograničit će se na tri mjesečne plaće. Nadalje, plaćanje najmanje 50 % promjenjive naknade odgodit će se tijekom razdoblja od tri godine. Kao rezultat toga, ta naknada do 31. prosinca 2017. neće biti 15 puta veća od nacionalne prosječne plaće u Sloveniji ili 10 puta veća od prosječne plaće u NLB-u, ovisno o tome koje je više.

(40)

NLB će provesti reformu svojih unutarnjih postupaka određivanja cijena i upravljanja rizicima provedbom brojnih pravila i mjera koji su detaljno navedeni u Prilogu. Točnije, određivanje cijena novih kredita smatrat će se primjerenim ako novi kredit pridonosi postizanju pozitivnog povrata od kapitala (dalje u tekstu „RoE”) od najmanje […] (10) % u 2014., […] % u 2015., […] % u 2016. i […] % u 2017. u okviru svakog odnosa s klijentom i u skladu s uvjetima koji su dodatno određeni u Prilogu.

(41)

Imovina NLB-a podijelit će se između središnje jedinice (oko 10,6 milijardi EUR) i sporedne jedinice (oko 2 milijarde EUR). Skup imovine umanjene vrijednosti koji čine loši krediti (nominalnog iznosa od 2,3 milijarde EUR) i popis vlasničkih instrumenata (tržišne vrijednosti 94 milijuna EUR) prenijet će se BAMC-u u kontekstu mjere koja se odnosi na imovinu umanjene vrijednosti. NLB će do 31. prosinca 2017. smanjiti svoju ukupnu bilancu grupacije s otprilike 17,9 milijardi EUR u 2010. na [10 – 20] milijardi EUR-

(42)

Osim državne potpore primljene u ožujku 2011. i srpnju 2012., Planom restrukturiranja predviđena je dokapitalizacija od 1,558 milijardi koju će provesti država. Tom trećom dokapitalizacijom trenutno će se povećati stopa osnovnog kapitala NLB-a u skladu s CRR-om na 15 % te će se obuhvatiti i očekivani gubici. Njome će se stoga osigurati da NLB poštuje svoje kapitalne zahtjeve tijekom cijelog razdoblja restrukturiranja.

(43)

Buduća poslovna strategija NLB-a usmjerena je na njegova temeljna tržišta poslovanja sa stanovništvom i odabrane aktivnosti poslovnog bankarstva. NLB planira znatno smanjenje svojeg portfelja udjela u skladu sa svojom strategijom usmjerenosti na osnovnu djelatnost u središnjim regijama. U tom pogledu planom restrukturiranja predviđeno je znatno smanjenje sporednih djelatnosti NLB-a koje obuhvaća prodaju svih aktivnosti koje se odnose na factoring/forfeiting i poslovanja povezanog s upravljanjem nekretninama te prekid, na neko vrijeme, sporednog poslovanja pružanja novog kredita korporativnim klijentima u inozemstvu.

(44)

NLB će smanjiti svoje kreditno poslovanje u Sloveniji u sljedećim sektorima ([…] % smanjenja rizikom ponderirane imovine na prosjek od 31. prosinca 2013. i 31. prosinca 2017.): i. korporativni klijenti u sektoru građevinske industrije (rizikom ponderirana imovina s […] milijuna EUR 31. prosinca 2013. na […] milijuna EUR 31. prosinca 2017.); ii. korporativni klijenti u sektoru prometa (rizikom ponderirana imovina s […] milijuna EUR 31. prosinca 2013. na […] milijuna EUR 31. prosinca 2017.; iii. financijski holdinzi (rizikom ponderirana imovina s […] milijuna EUR 31. prosinca 2013. na […] milijuna EUR 31. prosinca 2017.).

(45)

Kao rezultat provedbe Plana restrukturiranja, a posebno prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u, ukupna imovina NLB-a smanjit će se s 14,5 milijardi EUR 31. prosinca 2012. na [10 – 20] milijardi EUR 31. prosinca 2017., a rizikom ponderirana imovina s 11,1 milijardi EUR 31. prosinca 2012. na [5 – 10] milijardi EUR 31. prosinca 2017.

(46)

Trenutačni portfelj NLB-a u potpunosti je pokriven do svojeg ugovornog dospijeća. U budućnosti NLB planira ponovno se snažno usmjeriti na depozite stanovništva, koji su i prije bili njegova osnova financiranja, ali i diversificirati osnovu za pribavljanje sredstava na financijskom tržištu. Stope pokrivenosti kredita vrijednošću kolaterala poboljšat će se sa 105 % u 2012. na [70 – 80] % 31. prosinca 2017.

(47)

NLB planira i sveobuhvatni program kontrole i smanjenja troškova. Operativni troškovi NLB-a iznosili su 368 milijuna EUR u 2012. na razini grupacije. NLB će smanjiti svoje operativne troškove na razini grupacije (isključujući jednokratne iznimne troškove koji se ne ponavljaju, tj., izdatke za restrukturiranje) na [300 – 350] milijuna EUR do 31. prosinca 2014., [300 – 350] milijuna EUR do 31. prosinca 2015., [250 – 300] milijuna EUR do 31. prosinca 2016., i na [200 – 250] milijuna EUR do 31. prosinca 2017.

(48)

NLB predviđa da će 31. prosinca 2017. ostvariti RoE nakon oporezivanja od [5 – 10] %. Planom restrukturiranja predviđene su financijske projekcije za razdoblje 2013. – 2017. koje pokazuju na stopu osnovnog kapitala u skladu s CRR-om od [10 – 20] % 31. prosinca 2017. Dobit NLB-a nakon oporezivanja iznosit će [100 – 150] milijuna EUR u 2017.

(49)

Konačno, Slovenija će smanjiti svoj udjel u društvu NLB […] („[…]” za […]. Ako Slovenija ne sklopi obvezujuće sporazume o kupoprodaji radi prodaje svojeg udjela u društvu NLB osim […], Slovenija i NLB dodijelit će povjereniku za smanjenje investicija isključivi mandat da proda […], […], […], […],[…] i […].

(50)

Planom restrukturiranja predviđena je zabrana raspodjele kupona, dividendi i dobiti za vrijeme Plana restrukturiranja do 31. prosinca 2017.

(51)

Slovenija se obvezuje da će se NLB tijekom razdoblja restrukturiranja suzdržati od izvršavanja svih isplata na osnovi instrumenata kapitala, osim ako te isplate proizlaze iz zakonske obveze. Slovenija se obvezuje i da NLB neće na tim instrumentima izvršiti opciju kupnje ili ih ponovno kupiti prije odobrenja Komisije. Kuponi na osnovi instrumenata kapitala koje drži država mogu se isplatiti, osim ako bi te isplate pokrenule isplate kupona drugim ulagačima koje inače ne bi bile obvezne. Navedena obveza neisplate kupona tijekom razdoblja restrukturiranja ne primjenjuje se na novoizdane instrumente (odnosno instrumente izdane nakon što je Komisija donijela ovu odluku) ako se isplatom kupona na osnovi takvih novoizdanih instrumenata neće stvoriti zakonska obveza izvršenja isplate kupona na osnovi vrijednosnih papira NLB-a koji postoje u trenutku donošenja ove odluke.

(52)

Broj postojećih dioničara NLB-a već se bio prilično smanjio zbog prve i druge dokapitalizacije u ožujku 2011. i srpnju 2012. Preostali podređeni vrijednosni papiri NLB-a iznose 250 milijuna EUR. Slovenija se obvezuje da će prije odobrenja bilo kakve potpore države (tj. treće dokapitalizacije i prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u) NLB u potpunosti otpisati vlasnički kapital svojih dioničara i preostali podređeni dug. Kao rezultat toga, država će postati jedini dioničar NLB-a u usporedbi s 33,1 % dionica koje je držala prije prve dokapitalizacije države u ožujku 2011.

(53)

Slovenija se obvezuje da će prodati udjele NLB-a u društvima koja su navedena u stavku 3. Priloga, a koji su 31. prosinca 2012. predstavljali vrijednost od [100 – 150] milijuna EUR i društva kćeri koja se ne bave temeljnom djelatnošću navedena u stavku 4., a koja su 31. prosinca 2012. predstavljala ukupnu vrijednost imovine od [950 – 1 000] milijuna EUR. NLB će prodati i sve svoje udjele u zajedničkim pothvatima koji su navedeni u stavku 5. Priloga. Osim toga, NLB će zatvoriti […] do […].

(54)

Bilo kakva moguća dokapitalizacija NLB-ovih društava kćeri koju će ono provesti unosima kapitala upisat će se: i. uz 25-postotni popust na cijenu dionice – nakon prilagodbe za „učinak razvodnjavanja” količinski određen primjenom općeprihvaćenih tržišnih tehnika (11) – neposredno prije najave dokapitalizacije; ili ii. po najnižoj cijeni po kojoj ostali dioničari pridonose dokapitalizaciji. Za subjekte koji nisu uvršteni na burzu tržišna vrijednost dionica utvrdit će se primjenom odgovarajuće i opće prihvaćene tržišne metodologije vrednovanja. Ako bilo kakva takva dokapitalizacija bude u obliku hibridnih instrumenata, navedeni će instrumenti sadržavati alternativan mehanizam isplate kupona i odredbu kojom se određuje stopa konverzije hibridnog instrumenta u vlasnički kapital uz 25-postotni popust na teoretsku cijenu bez prava upisa (TERP) (utvrđenu analogno unosu kapitala).

(55)

Kako bi ograničio narušavanje tržišta, NLB planira smanjiti svoje poslovanje u Sloveniji. NLB će smanjiti svoju ukupnu bilancu s otprilike 17,9 milijardi EUR u 2010. na [10 – 20] milijardi EUR do 31. prosinca 2017.

(56)

Preuzete obveze NLB-a uključuju prodaju bankovnih udjela na strateškim tržištima. NLB će prodati svoj […] do […]. Tom prodajom smanjit će se utjecaj NLB-a […]. Osim toga, NLB će smanjiti svoj udjel u […] do […].

(57)

NLB će smanjiti svoje kreditne aktivnosti u sektorima građevinarstva, prometa i financijskih ulaganja u Sloveniji prosječnim smanjenjem rizikom ponderirane imovine za […] % u tim sektorima od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2017. NLB će prekinuti poslovnu strategiju davanja novih kredita korporativnim klijentima u inozemstvu.

(58)

NLB će prekinuti cjelokupno poslovanje povezano s leasingom, factoringom i forfeitingom prodajom svojih društava kćeri u Sloveniji i inozemstvu.

(59)

NLB će poštovati zabranu isplate kupona, dividendi i stjecanja te zabranu oglašavanja i agresivnih poslovnih praksi u skladu s uvjetima koji su pobliže određeni u relevantnim stavcima Priloga.

(60)

Uspostavljen je mehanizam otplate glavnice u skladu s kojim će NLB svojim dioničarima isplatiti dividende u 2015., 2016. i 2017. (12). Za fiskalne godine 2015. i 2016. NLB će platiti: i. 50 % kapitala koji premašuje primjenjivi zahtjev za jamstveni kapital u skladu s europskim i slovenskim pravom (uključujući stupove 1. i 2.) uvećan za zaštitni sloj kapitala od 100 baznih bodova; ili ii. neto prihod za relevantnu godinu, ovisno o tome koji je iznos niži. Za fiskalnu godinu 2017. NLB će platiti: i. 100 % kapitala koji premašuje primjenjivi kapitalni zahtjev u skladu s europskim i slovenskim pravom (uključujući stupove 1. i 2.) uvećan za zaštitni sloj kapitala od 100 baznih bodova; ili ii. neto prihod za relevantnu godinu, ovisno o tome koji je iznos niži. Ne dovodeći u pitanje nadležnost Banke Slovenije kao bankarskog nadzornog tijela NLB-a, isplata dividendi obustavit će se ako bi se time ugrozila solventnost banke sljedećih godina.

(61)

NLB će imati koristi od mjere koja se odnosi na imovinu umanjene vrijednosti prijenosom imovine BAMC-u. Cilj je navedene mjere ukloniti nesigurnost u pogledu buduće vrijednosti portfelja njegove najproblematičnije imovine i osigurati da se NLB usmjeri na provedbu Plana restrukturiranja.

(62)

Slovenija je uspostavila BAMC radi potpore stabilnosti bankarskog sektora.

(63)

Ukupni je cilj BAMC-a upravljanja i pravilno otuđivanje imovine koju primi, omogućavajući njezin povrat u najvećoj mogućoj mjeri. BAMC time pridonosi restrukturiranju financijskog sustava umanjujući upotrebu javnih sredstava na najmanju moguću mjeru i izbjegavajući narušavanja tržišta koliko god je to moguće.

(64)

BAMC može steći ili pokriti rizike, posebno od imovine, vrijednosnih papira, izvedenica, prava i obveza iz odobrenih kredita ili garancija s povezanim kolateralom. BAMC će NLB-u platiti utvrđenu vrijednost prijenosa dužničkim vrijednosnim papirima za koje jamči država i koje izdaje BAMC. Vrijednost prijenosa imovine koja je prenesena BAMC-u bit će jednaka njezinoj stvarnoj ekonomskoj vrijednosti (dalje u tekstu „REV”) koju su utvrdili stručnjaci Komisije u skladu s pravilima o državnoj potpori ili niža od nje.

(65)

Prijenos se odnosi na sljedeće kategorije imovine:

(66)

Slovenija je 17. svibnja 2013. Komisiji poslala privremeni popis imovine koja će se iz NLB-a prenijeti BAMC-u i koja iznosi 1,9 milijardi EUR. Popis je od tada dodatno ažuriran. Portfelj koji će se prenijeti iznosi 2,3 milijarde EUR nominalne vrijednosti za kredite i 94 milijuna EUR za vlasničke instrumente.

(67)

Kao rezultat prijenosa imovine, rizikom ponderirana imovina NLB-a smanjit će se za 1,4 milijarde EUR i uključuje ukupno smanjenje kapitalnih zahtjeva od 112 milijuna EUR. Navedeni podaci prijavljeni su u popisu imovine koja će se prenijeti BAMC-u i koji je poslan Komisiji 14. studenoga 2013.

(68)

Vrijednost prijenosa privremeno utvrđuje Banka Slovenije u skladu s metodologijom utvrđenom zakonodavstvom o osnivaju BAMC-a. Metodologija se temelji na procjeni neto sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova. Za velike izloženosti provedena je pojedinačna procjena budućih novčanih tokova, dok se za male izloženosti primijenio pojednostavnjeni pristup s procjenom koja se temeljila na vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za kredite i značajkama gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza. Nadalje, za izračun vrijednosti prijenosa kao referentna vrijednost upotrebljavali su se očekivani gubici u osnovnom scenariju ST-a. Metodologiju tog vrednovanja potvrdila je posebna skupina koju su činila slovenska nadležna tijela i, kao promatrači, Komisija, ECB i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(69)

Za trgovačka društva u stečaju i loše kredite budući novčani tokovi određeni su tržišnom vrijednošću kolaterala i garancija. Izvješća neovisnih stručnjaka sastavljena u posljednjih 12 mjeseci upotrijebljena su za procjenu vrijednosti tog kolaterala.

(70)

Neto sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova tada se izračunala primjenom nerizične kamatne stope.

(71)

Vrijednost prijenosa imovine NLB-a, kako ju je utvrdila Slovenija, iznosi 617 milijuna EUR za kredite (što je jednako 27 % njihove bruto knjigovodstvene vrijednosti) i 94 milijuna EUR za vlasničke instrumente. Slovenija se obvezala da će vrijednost prijenosa imovine koja je prenesena BAMC-u biti jednaka njezinom REV-u koji su utvrdili stručnjaci Komisije u skladu s pravilima o državnoj potpori ili niža od njega.

(72)

Slovenska nadležna tijela dostavila su analizu Banke Slovenije kojom se potvrđuju detaljni rezultati i financijski učinci prijenosa imovine iz NLB-a BAMC-u.

(73)

Slovenija nije procijenila tržišnu vrijednost portfelja.

(74)

Komisija se oslanjala na neovisne stručnjake kako bi joj pomogli u procjeni predložene metodologije i cijene prijenosa povezanih s REV-om prenesene imovine i određivanju tržišne cijene navedene imovine, kako je utvrđeno u Komunikaciji o imovini umanjene vrijednosti (13), koja služi kao referentni okvir za mjeru.

(75)

Komisija je 2. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak o mjerama dokapitalizacije i verziji plana restrukturiranja koju je Slovenija dostavila u pogledu njihove usklađenosti s unutarnjim tržištem kao potpore za restrukturiranje.

(76)

U to je vrijeme Komisija izrazila sumnju je li verzijom plana restrukturiranja za NLB koju je primila osiguran povrat dugoročnoj održivosti, odgovarajućoj raspodjeli tereta i mjerama protiv narušavanja tržišta (14). U okviru pitanja o održivosti Komisija je izrazila sumnju je li proces odlučivanja u NLB-u u skladu s tržišnim normama, a posebno u pogledu mogućih pitanja o korporativnom upravljanju koja su povezana s intervencijom države kao najvećeg dioničara banke u svakodnevno poslovanje (15).

(77)

U pogledu službenog istražnog postupka nisu primljene nikakve primjedbe zainteresiranih trećih strana.

(78)

Slovenija je suglasna da prva dokapitalizacija, druga dokapitalizacija, treća dokapitalizacija i prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Nadalje, Slovenija smatra da su navedene mjere u skladu s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a.

(79)

Slovenija tvrdi da se Planom restrukturiranja poštuju svu uvjeti utvrđeni u Komunikaciji o restrukturiranju (16) koja je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(80)

Slovenija posebno smatra da se Planom restrukturiranja osigurava povrat dugoročne održivosti NLB-a bez državnih sredstava, daje dostatan vlastiti doprinos troškovima restrukturiranja i ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja. Kako bi se osigurali razboriti procesi odlučivanja u upravljanju aktivnostima banke, Slovenija je dostavila preuzete obveze kako bi ojačala svoje korporativno upravljanje.

(81)

Popis preuzetih obveza koji je Slovenija dostavila određen je u Prilogu ovoj Odluci. Kako bi se osigurala provedba preuzetih obveza, imenovat će se povjerenik nadgledanja. Nadalje, Slovenija se obvezala poštovati vremenski okvir definiranih otuđenja. Ako se ne ispuni preuzeti vremenski rok za prodaju imovine, imenovat će se povjerenik za prodaju imovine.

(82)

Komisija je već zaključila (17) da prva i druga dokapitalizacija NLB-a čine državnu potporu, što Slovenija nije osporila. Stoga će se u ovom odjeljku Komisija baviti samo pitanjem čine li dvije nove mjere (treća dokapitalizacija i prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u) državnu potporu.

(83)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a predviđeno je da svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća u povoljniji položaj nije u skladu s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(84)

Budući da će treću dokapitalizaciju od 1,558 milijardi EUR izravno osigurati Republika Slovenija, Komisija zaključuje da mjera proizlazi iz državnih sredstava.

(85)

Trećom dokapitalizacijom omogućuje se NLB-u da stekne kapital u situaciji financijske i ekonomske krize u kojoj bi zbog velike nesigurnosti povezane sa slovenskim bankarskim sektorom bilo nemoguće pronaći takav kapital na tržištu. Stoga Komisija smatra da treću dokapitalizaciju ne bi osigurao privatni ulagač. Mora se, stoga, smatrati da se trećom dokapitalizacijom osigurava prednost za NLB. Nadalje, ta je prednost selektivna jer koristi jednoj banci.

(86)

Budući da NLB jest i da će biti aktivan u financijskom sektoru, koji je otvoren jakom međunarodnom tržišnom natjecanju, svaka prednost koja se banci daje državnim sredstvima može utjecati na trgovinu unutar Unije i narušiti tržišno natjecanje. Treća dokapitalizacija, stoga, čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(87)

Element potpore u trećoj dokapitalizaciji iznosi 1,558 milijardi EUR.

(88)

U pogledu prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u Komisija smatra da ta mjera uključuje državna sredstva. Slovenija je stvorila BAMC kako bi pružila potporu stabilnosti bankarskog sektora, pomažući bankama da prenesu rizičnu imovinu iz svoje bilance po cijeni iznad trenutačne tržišne vrijednosti. Navedenim prijenosima imovine iz NLB-a BAMCU-u ograničit će se gubitak koji bi banka inače morala preuzeti kako bi očistila svoju bilancu i provela plan restrukturiranja.

(89)

Kako bi procijenili postojanje potpore u prijenosu imovine umanjene vrijednosti BAMC-u, stručnjaci Komisije neovisno su odredili trenutačnu tržišnu vrijednost portfelja koji će se prenijeti te REV koji će istodobno činiti cijenu po kojoj će se imovina prenijeti. Budući da je vrijednost prijenosa portfelja viša od trenutačne tržišne vrijednosti, mjera čini prednost za NLB.

(90)

Navedenom prednosti jača se položaj NLB-a u odnosu na njegove konkurente u Sloveniji i drugim državama članicama koji nemaju koristi od iste državne potpore. Stoga se mora smatrati da se mjerom može narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama, uzimajući u obzir i da NLB jest i da će biti aktivan u financijskom sektoru koji je otvoren jakom međunarodnom tržišnom natjecanju.

(91)

U pogledu iznosa potpore u prijenosu imovine umanjene vrijednosti BAMC-u potrebno je napomenuti da se u bilješci 2. uz točku 20. podtočku (a) Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti definira iznos potpore u mjeri financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti kao razlika između cijene prijenosa imovine i tržišne cijene. Cijena prijenosa iznosi 617 milijuna EUR, dok je tržišna vrijednost procijenjena na 486 milijuna EUR. Potpora dodijeljena društvu NLB kao rezultat prijenosa imovine umanjene vrijednosti društvu BAMC iznosi 130 milijuna EUR.

(92)

Slijedom toga, ukupna potpora društvu NLB kao rezultat prve, druge i treće dokapitalizacije te prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u iznosi 2,321 milijardi EUR, što predstavlja 20 % rizikom ponderirane imovine NLB-a u prosincu 2012.

(93)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a Komisiju se ovlašćuje da utvrdi usklađenost potpore s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”. Komisija priznaje da globalna financijska kriza može stvoriti ozbiljne poremećaje u gospodarstvu neke države članice i da se mjerama za potporu banaka taj poremećaj može ispraviti. To je detaljno opisano i razvijeno u šest uzastopnih Komunikacija o krizi (18) te u Komunikaciji o bankarstvu iz 2013.

(94)

Komunikacija o bankarstvu iz 2013. primjenjuje se na državne potpore prijavljene od 1. kolovoza nadalje. U slučaju NLB-a Slovenija je prijavila državne potpore u obliku dokapitalizacija i olakšice u smislu kapitala nakon 1. kolovoza 2013. Kao rezultat toga, odredbe Komunikacije o bankarstvu iz 2013. primjenjuju se na procjenu usklađenosti Plana restrukturiranja NLB-a.

(95)

Različita Komisijina odobrenja mjera koje su poduzela slovenska nadležna tijela u cilju borbe protiv financijske krize (19) potvrđuju prisutnost ozbiljnog poremećaja u slovenskom gospodarstvu. Stoga je pravna osnova za procjenu usklađenosti svih mjera obuhvaćenih Planom restrukturiranja (odnosno prve dokapitalizacije, druge dokapitalizacije, treće dokapitalizacije i prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u) članak 107. stavak 3. točka (b) UFEU-a.

(96)

Posebno u pogledu usklađenosti prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u Komisija procjenjuje tu mjeru u odnosu na Komunikaciju o imovini umanjene vrijednosti kako je prilagođena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(97)

U pogledu usklađenosti potpore za restrukturiranje koja je pružena društvu NLB Komisija je procjenjuje na temelju Plana restrukturiranja uzimajući u obzir Komunikaciju o restrukturiranju kako je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(98)

U pogledu usklađenosti potpore pružene društvu NLB u obliku prijenosa imovine umanjene vrijednosti društvu BAMC Komisija je procijenila tu mjeru na temelju Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti kako je prilagođena i dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti financijska pomoć za imovinu umanjene vrijednosti definirana je kao svaka mjera kojom se „banku korisnicu oslobađa potrebe da iskaže gubitak ili stvori rezervu za mogući gubitak na osnovi imovine umanjene vrijednosti (ili predviđa naknada u tom slučaju) i/ili oslobađa regulatorni kapital za druge namjene”) te su određeni kriteriji usklađenosti tih mjera s unutarnjim tržištem. Navedeni kriteriji sadržavaju: i. prihvatljivost imovine; ii. transparentnost i objavu imovine umanjene vrijednosti; iii. upravljanje imovinom; iv. ispravan i dosljedan pristup vrednovanju; i v. primjerenost naknade i raspodjela tereta.

(99)

U pogledu prihvatljivosti imovine u odjeljku 5.4. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti navodi se da je za financijsku pomoć za imovinu umanjene vrijednosti potrebno jasno utvrditi imovinu umanjene vrijednosti i da se u pogledu prihvatljivosti primjenjuju određena ograničenja kako bi se osigurala usklađenost.

(100)

Međutim, Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti nadalje se određuje da je potrebno odrediti ravnotežu između postizanja cilja trenutne financijske stabilnosti i potrebe za osiguranjem povrata na redovno funkcioniranje tržišta, što govori u prilog fleksibilnosti pri utvrđivanju kategorija imovine. Točnije, iako se u Komunikaciji o imovini umanjene vrijednosti navodi da je prihvatljiva imovina pokrenula financijsku krizu (izrijekom se upućuje na američke hipotekarne vrijednosne papire), njome se dopušta i proširenje „dobro definiranih kategorija imovine koje su povezane sa sustavnom prijetnjom ako su primjereno opravdane i bez količinskih ograničenja”.

(101)

U pogledu ovog slučaja, mjera koja se odnosi na imovinu umanjene vrijednosti usmjerena je na lošu imovinu koja je uglavnom povezana s građevinskim poduzećima, prijevoznim poduzećima i financijskim holdinzima ili lošom imovinom s kolateralom u obliku hipoteke na stambenoj nekretnini. Navedeni su sektori bili glavni uzrok poteškoća NLB-a sa znatnim portfeljima loših kredita (41 % loših kredita za financijske holdinge i 74 % za građevinska društva). Portfelj koji će se prenijeti čini više od polovine imovine umanjene vrijednosti koju je NLB d.d. knjižio 31. prosinca 2012. Navedena je imovina stoga u skladu s kriterijima prihvatljivosti iz Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti.

(102)

U pogledu transparentnost i objave u odjeljku 5.1. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti od prihvatljivih banaka zahtijeva se potpuna ex-ante transparentnost i objava imovine umanjene vrijednosti koja će se obuhvatiti mjerama pomoći, na temelju odgovarajućeg vrednovanja koje će potvrditi priznati neovisni stručnjaci i relevantno nadzorno tijelo. U Komunikaciji o imovini umanjene vrijednosti zahtijeva se da objava i vrednovanje provedu prije intervencije države.

(103)

Početno vrednovanje imovine izvršila je Banka Slovenije. Prvo, Banka Slovenije objavila je 10. svibnja 2013. i test otpornosti na stres u kojem su navedeni utjecaji na kapital prijenosa imovine iz triju glavnih slovenskih banaka BAMC-u. Drugo, rezultati AQR-a/ST-a, koji su proveli neovisni stručnjaci, objavljeni su 4. prosinca 2013. i ukazuju na manjak kapitala slovenskih banaka u stresnim uvjetima. Kategorije imovine koje će se prenijeti jasno su utvrđene, a prijenos će se izvršiti samo na temelju metodologije vrednovanja koju je odobrila Banka Slovenije. Država članica stoga je osigurala dostatnu transparentnost i objavu cjelokupne imovine umanjene vrijednosti NLB-a koja će se prenijeti BAMC-u. Točnije, AQR/ST kojim je utvrđen manjak kapitala banke proveli su vanjski stručnjaci.

(104)

U pogledu upravljanja imovinom odjeljkom 5.6. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti propisuje se potreba osiguranja jasne funkcionalne i organizacijske podjele između banke korisnice i njezine imovine, posebno u pogledu njezina upravljanja, osoblja i klijenata. Komunikacijom se u tom pogledu predviđa da bi se tim mehanizmima banci trebalo omogućiti da se usmjeri na povrat održivosti i spriječi moguće sukobe interesa.

(105)

Imovinom će upravljati BAMC koji je potpuno neovisan od NLB-a. Stoga se može zaključiti da je zasebno upravljanje imovinom u skladu sa zahtjevima Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti.

(106)

U odjeljku 5.5. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti napominje se da je ispravan i dosljedan pristup vrednovanju od ključne važnosti za sprječavanje neopravdanih narušavanja tržišnog natjecanja. Glavni je cilj vrednovanja utvrditi REV imovine. Ta vrijednost čini referentnu razinu u mjeri u kojoj prijenos imovine umanjene vrijednosti po toj cijeni upućuje na usklađenost potpore. Njome se stvara učinak financijske pomoći jer je ona viša od trenutačne tržišne vrijednosti, ali se njome iznos potpore zadržava na najnižoj potrebnoj razini.

(107)

Banka Slovenije procijenila je portfelj, a Komisija je detaljno s vanjskim stručnjacima analizirala vrednovanja i odnosnu opću metodologiju kako bi se osigurao dosljedan pristup na razini Unije.

(108)

Zaključci su sljedeći:

(109)

Na temelju tih elemenata Komisija je procijenila REV portfelja. Za tu je procjenu Komisija podijelila kredite u dvije kategorije: kredite poduzećima koja trajno posluju, s jedne strane, i kredite za restrukturiranje kredita i kredite u statusu ispunjavanja obveza, s druge strane. REV vlasničkih instrumenata posebno je procijenjen.

(110)

Za kredite poduzećima koja trajno posluju Komisija je primijenila pristup temeljen na rejtingu u skladu s preporukom vanjskih službenika. Na temelju trenutačnog rejtinga NLB-a i ažuriranih financijskih informacija o izloženosti Komisija je odredila vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza. Zatim je nakon detaljne analize kolaterala procijenjen gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, na temelju postojeće kreditne dokumentacije ili prije revizije kreditne kvalitete.

(111)

U vezi s kreditima za restrukturiranje kredita i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza Komisija se usmjerila na analizu kolaterala kako bi procijenila vrijednost koja će se vratiti u slučaju likvidacije, primjenom razumnih pretpostavki o vrijednosti kolaterala i factoringa u rezultatima AQR-a/ST-a.

(112)

U vezi s vlasničkim instrumentima Komisija je preispitala izvješća o vrednovanju koja je dostavila Slovenija kako bi procijenila jesu li iskazane tržišne vrijednosti bile u skladu s tržišnim kotacijama za društva uvrštena na burzu i je li metodologija vrednovanja upotrijebljena za društva koja nisu uvrštena na burzu bila u skladu s tržišnim standardima.

(113)

Komisija zaključuje da REV kreditnog portfelja iznosi 617 milijuna EUR za nominalni iznos od 2,3 milijarde EUR, a da REV portfelja vlasničkih ulaganja iznosi 94 milijuna EUR. Planom restrukturiranja predviđen je prijenos imovine BAMC-u po REV-u.

(114)

Za tržišnu vrijednost Komisija upotrebljava metodu pokrića raspona kako bi procijenila trenutačnu tržišnu vrijednost u trenutku prijenosa. Na temelju toga tržišna vrijednost portfelja procijenjena je na 486 milijuna EUR za kredite i 94 milijuna za vlasničke instrumente.

(115)

Stoga je iznos potpore razlika između vrijednosti prijenosa i tržišne vrijednosti koja iznosi 130 milijuna EUR.

(116)

U pogledu raspodjele tereta u odjeljku 5.2. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti ponavlja se opće načelo da bi banke morale snositi gubitke povezane s imovinom umanjene vrijednosti u najvećoj mogućoj mjeri kako bi osigurale jednaku odgovornost dioničara i raspodjelu tereta. Stoga je imovinu potrebno prenijeti po cijeni koja je jednaka REV-u ili je niža od njega.

(117)

Slovenija se obvezuje prenijeti imovinu po cijeni jednakoj REV-u ili nižoj od njega te je stoga u skladu s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti.

(118)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija smatra da su prijenosom imovine umanjene vrijednosti BAMC-u ispunjeni svi uvjeti i zahtjevi iz Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti kako je prilagođena i dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(119)

U skladu s točkom 31. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. svaki plan restrukturiranja koji uključuje potporu za restrukturiranje, uz iznimku zahtjeva o povećanju kapitala i podjeli obveza, nastavit će se ocjenjivati na temelju Komunikacije o restrukturiranju.

(120)

U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju i Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. najprije se planom restrukturiranja mora dokazati da se procesom restrukturiranja koji se primjenjuje na korisnika državne potpore može vratiti njegova dugoročna održivost. Zatim se iznos potpore mora ograničiti na najmanju potrebnu razinu te dioničari i podređeni vjerovnici moraju pridonijeti smanjenju manjka kapitala u najvećoj mogućoj mjeri. Nakon toga potrebno je uspostaviti mjere kojima će se ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja stvoreno umjetnom potporom tržišne snage korisnika i osigurati konkurentan bankarski sektor. Konačno, potrebno je riješiti pitanja nadzora i postupovna pitanja.

(121)

Kako je utvrđeno Komunikacijom o restrukturiranju, država članica treba dostaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja kojim se dokazuje način povrata održivosti korisnika bez državne potpore u razumnom vremenu i u roku od najviše pet godina. Dugoročna održivost postiže se kada se banka može zasebno natjecati na tržištu za kapital u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima. Da bi banka to mogla učiniti, mora moći pokriti sve svoje troškove i osigurati odgovarajući povrat od kapitala, uzimajući u obzir profil rizičnosti banke. Povrat održivosti trebao bi uglavnom proizlaziti iz unutarnjih mjera i temeljiti se na vjerodostojnom planu restrukturiranja.

(122)

Plan restrukturiranja za NLB kojim je obuhvaćeno razdoblje do 31. prosinca 2017. pokazuje povrat održivosti na kraju tog razdoblja restrukturiranja. Glavni je pokretač očekivano poboljšanje kvalitete portfelja i smanjena potreba za dodatnim umanjenjima vrijednosti i rezerviranjima. Povrat održivosti postići će se i čišćenjem bilance NLB-a koje proizlazi iz planiranog prijenosa loše imovine BAMC-u. Osim toga, NLB će imati koristi od poboljšane operativne učinkovitosti koja proizlazi iz mjera za smanjenje troškova i stabilizacije prihoda. Kako bi se osigurala održivost banke nakon uzimanja u obzir prijenosa loše imovine BAMC-u, Plan restrukturiranja temelji se na pretpostavci dokapitalizacije koju provodi država u iznosu od 1,558 milijardi EUR u 2013. i potpunog otpisa podređenih obveznica i dioničkog kapitala u iznosu od 250 milijuna EUR.

(123)

Točkom 10. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da se predloženim mjerama restrukturiranja isprave slabosti subjekta. U Planu restrukturiranja najprije se objašnjavaju uzroci poteškoća NLB-a. Kreditni portfelj NLB-a bio je ozbiljno pogođen krizom i ostvario je velike gubitke od umanjenja vrijednosti.

(124)

Rast kreditnog portfelja financirao se na financijskom tržištu, što je dovelo do naglog povećanja omjera kredita i depozita (sa 74 % u 2002. na 137 % u 2009.). U međuvremenu banka nije dostatno ojačala svoju kapitalnu osnovu, a prije krize u velikoj se mjeri oslanjala na hibride.

(125)

Prije krize NLB je nagomilao izloženosti prema građevinskoj industriji, građevinskim poduzećima i financijskim holdinzima, no kvaliteta povezanog upravljanja rizicima nije bila dovoljna. Prikupljanje loših kredita pokazalo se katastrofalnim kada je započela kriza i gospodarstvo usporilo. Nacionalni program izgradnje cesta završio je 2008. te se domaća potražnja za nekretninama znatno smanjila. Većina slovenskih društava bila je vrlo zadužena i pritisnuta gospodarskom krizom, smanjenjem vrijednosti imovine i udjela te smanjenim pristupom kreditima. Veza između teške gospodarske krize i lošeg okvira za upravljanje rizicima dovela je do sve više loših kredita. Loši krediti dosegnuli su 30. rujna 2012. 29 % bruto kredita NLB-a, dok je najlošije stanje bilo u građevinskoj industriji (74 %). Kao rezultat toga, gubici nakon oporezivanja iznosili su 87 milijuna EUR u 2009., 202 milijuna EUR u 2010., 240 milijuna EUR u 2011. i 273 milijuna EUR u 2012.

(126)

Loša pravila korporativnog upravljanja i posljedični utjecaj države na svakodnevno poslovanje banke bili su još jedan od razloga koji su doveli do problema u banci.

(127)

Stoga je u cilju povrata dugoročnoj održivosti potrebno riješiti pet najvažnijih pitanja. Prvo, korporativno upravljanje banke mora se poboljšati kako bi se osiguralo da ekonomski opravdane poslovne odluke donosi isključivo uprava banke i da država ne utječe na svakodnevno poslovanje. Drugo, banka mora poboljšati svoje politike određivanja cijena i okvir za upravljanje rizicima kako bi se zadržale marže i gubici smanjili na najmanju moguću mjeru. Treće, NLB mora očistiti svoju bilancu i smanjiti izloženost prema problematičnim sektorima ispravnim rezerviranjima i razduživanjem problematične imovine ili prijenosom problematičnih kredita BAMC-u. Četvrto, banka mora popraviti strukturu svoje bilance dokapitalizacijom i jačanjem depozitne osnove ili smanjenjem omjera financijske poluge. Konačno, banka mora poboljšati svoju operativnu učinkovitost kako bi osigurala dostatnu razinu profitabilnosti.

(128)

Preuzetim obvezama jamčit će se neovisnost uprave i direktora pri određivanju kriterija kreditiranja. Navedenim će se preuzetim obvezama jamčiti da će se određivanje cijene kredita temeljiti na politici određivanja cijena kojom su uspostavljena minimalna pravila o povratu od kapitala za sve kredite, ograničavajući tako mogućnost da banka odobri kredit ispod tržišne vrijednosti kao rezultat vanjskih utjecaja.

(129)

Čini se da se preuzetim obvezama primjereno rješavaju i ispravljaju glavne slabosti korporativnog upravljanja NLB-a. Njima se uspostavljaju odgovarajući zaštitni mehanizmi za sprječavanje sukoba interesa i za osiguranje da su strategija i odluke usmjerene na poslovanje, da na njih ne utječu drugi ciljevi osim povećanja vrijednosti u najvećoj mogućoj mjeri i da one nisu predmet neprimjerenog vanjskog utjecaja. Planirane promjene korporativnog upravljanja učinit će banku manje osjetljivom na vanjski utjecaj i istodobno će uvrsti više tržišne discipline poboljšanom kontrolom i transparentnošću odluka uprave.

(130)

NLB će dodatno preispitati svoje politike dodjeljivanja poticaja i naknada kako bi osigurao da se njima ne potiče nerazumno preuzimanje rizika i da su usmjerene na dugoročne i održive ciljeve. Nadalje, ukupna naknada za sve članove odbora i zaposlenike koji obavljaju poseban posao ograničit će se do 31. prosinca 2017. u skladu s točkama 37. do 39. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. čime će se omogućiti pravovremeno izvršenje Plana restrukturiranja

(131)

Osim toga, Slovenija se obvezuje otuđiti svoje dionice u NLB-u na […] % za […] ulagaču koji je neovisan i koji nije povezan s Republikom Slovenijom. Navedenim će se otuđenjem znatno smanjiti vanjski utjecaj na upravljanje i poslovne aktivnosti banke.

(132)

NLB će poboljšati svoje politike određivanja cijena i okvir za upravljanje rizicima posebno s pomoću niza pravila i mjera usmjerenih na zaštitu najboljih poslovnih interesa banke. Navedene mjere uključuju usavršavanje osoblja, ocjenjivanje klijenata, određivanje cijene novih proizvoda i reviziju procesa utvrđivanja kreditnog rizika.

(133)

Posebno će određivanje cijene novih kredita do 31. prosinca 2017. dovesti do pozitivnog povrata od kapitala ili najmanje […] % od svakog odnosa s klijentom. To određivanje cijena uvodit će se postupno, počevši od […] % povrata od kapitala od svakog odnosa s klijentom u 2014. i dosegnuvši […] % do 31. prosinca 2017.

(134)

Nastalo poboljšanje politika određivanja cijene i okvira za upravljanje rizicima NLB-a primjereno je i potrebno radi provedbe strožih kreditnih politika povezanih s novim kreditiranjem i konzervativnije politike rezerviranja. Navedene reforme usmjerene su na slabosti NLB-a koje su dovele do loše kvalitete njegova kreditnog portfelja, prekomjerne razine loših kredita i visokih troškova kredita. Rješavanjem uzroka niske profitabilnosti navedene mjere pridonose dugoročnoj održivosti NLB-a.

(135)

Plan restrukturiranja uključuje i organizacijsku podjelu sporednog poslovanja od središnjeg poslovanja NLB-a. Ta reorganizacija banke omogućit će NLB-u da organizira svoje središnje aktivnosti. Tom će se podjelom banci omogućiti da provede specijaliziraniji pristup u raspuštanju sporednog poslovanja banke i upravlja lošom imovinom kako bi se vrijednost povrata povećala što je više moguće.

(136)

Kao rezultat Plana restrukturiranja rizikom ponderirana imovina NLB-a smanjit će se s 11,1 milijardi EUR 31. prosinca 2012. na [5 – 10] milijardi EUR 31. prosinca 2017. Smanjenjem rizikom ponderirane imovine, posebno u najproblematičnijim sektorima za banku kao što su financijski holdinzi, prijevozna poduzeća i građevinska poduzeća, osigurava se da će se rizik povezan s tim izloženostima sniziti tijekom razdoblja restrukturiranja.

(137)

NLB će prenijeti portfelj od 2,3 milijarde EUR kredita umanjene vrijednosti BAMC-u, što će NLB-u omogućiti da se usmjeri na upravljanje dobrim kreditima, istodobno oslobađajući sredstva za rješavanje preostalih loših kredita.

(138)

Budućom strategijom NLB-a njegove aktivnosti ponovno će se usmjeriti na konzervativnije poslovanje sa središnjim segmentima bankovnih usluga na stanovništvo, MSP-ove i odabrano poslovno bankarstvo u Sloveniji. Taj će se razvoj postići znatnim otuđenjima i smanjenjima sporednog poslovanja oslobađanjem sredstava za središnje aktivnosti.

(139)

NLB je već od države primio dokapitalizacije u ožujku 2011. i srpnju 2012. S pomoću treće dokapitalizacije NLB može ispunjavati kapitalne zahtjeve Banke Slovenije, što mu omogućuje povrat održivosti.

(140)

Iznosom treće dokapitalizacije uzimaju se u obzir potrebe banke koje proizlaze iz AQR-a/ST-a. Nakon te dokapitalizacije stopa osnovnog kapitala banke u skladu s CRR-om odmah će dosegnuti 15 % i razinu od [10 – 20] % do 31. prosinca 2017., čime će uvelike premašiti kapitalni zahtjev Banke Slovenije od 9 % stope osnovnog kapitala u skladu s CRR-om.

(141)

Nadalje, NLB će očistiti svoju bilancu prijenosom znatnog portfelja loše imovine i imovine umanjene vrijednosti BAMC-u.

(142)

NLB će poboljšati svoj portfelj financiranja smanjenjem financiranja unutar grupe svojih društava kćeri, otuđenjem sporednih aktivnosti i ponovnim usmjeravanjem na raniju osnovu financiranja iz depozita stanovništva. Stope pokrivenosti kredita vrijednošću kolaterala povećat će se sa 105 % u 2012. na [70 – 80] % 31. prosinca 2017.

(143)

Povrat dugoročne održivosti bit će rezultat strateškog repozicioniranja banke na svoje središnje bankarsko poslovanje prema stanovništvu, MSP-ovima i odabranom poslovnom bankarstvu u Sloveniji čime će se banci omogućiti ispunjavanje svojih ciljeva u smislu povrata od kapitala.

(144)

Banka će poboljšati svoju neto kamatnu maržu osiguranjem primjerene cijene novog kreditiranja. Točnije, određivanje cijene novih kredita pridonijet će ostvarivanju pozitivnog povrata od kapitala najmanje […] % u 2014., […] % u 2015., […] % u 2016. i […] % u 2017. od svakog odnosa s klijentom.

(145)

NLB će dokumentirati i sve odluke o restrukturiranju. U dokumentaciju će uključiti usporedbu s drugim rješenjima kao što je izvršenje kolaterala i raskid posla. Dokazat će da je odabrao rješenje kojim se u najvećoj mogućoj mjeri povećava neto sadašnja vrijednost banke.

(146)

NLB planira i sveobuhvatan program smanjenja troškova znatnom konsolidacijom svojih poslovnih prostora i mreže poslovnica te smanjenjem osoblja i poboljšanjem operativne učinkovitosti, usredotočivši se na stjecanje klijenata koje je usmjereno na dobit i prilagođeno za rizike. Kao rezultat toga, Planom restrukturiranja predviđeno je smanjenje omjera troškova i prihoda na manje od 60 % što se može usporediti s razinama koje je banka ostvarila prije krize. NLB će do 31. prosinca 2017. ostvariti povrat od kapitala nakon oporezivanja od [5 – 10] % i stopu osnovnog kapitala u skladu s CRR-om od [10 – 20] %. Dobit NLB-a nakon oporezivanja iznosit će [100 – 150] milijuna EUR u 2017.

(147)

Očekuje se da će se tok umanjenja vrijednosti tijekom vremena smanjivati kako se bude provodio Plan restrukturiranja. Banka će imati zdraviji profil rizičnosti kao rezultat prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u, preuzetih obveza koje se odnose na upravljanje kreditnim rizikom i restrukturiranja loših kredita koji ostanu u njezinim knjigama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala njihova neto sadašnja vrijednost za banku.

(148)

Komisija stoga smatra da je Plan restrukturiranja primjeren za povrat dugoročne održivosti NLB-a.

(149)

U Komunikaciji o restrukturiranju dopunjenoj Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. navodi se da je odgovarajući doprinos korisnika potreban radi ograničenja potpore na najnižu moguću razinu te rješavanja narušavanja tržišnog natjecanja i moralne opasnosti. U tu je svrhu njome predviđeno: i. da bi se troškovi restrukturiranja i iznos potpore trebali ograničiti; i ii. da bi postojeći dioničari i podređeni vjerovnici trebali rasporediti teret u najvećoj mogućoj mjeri.

(150)

Nakon što se gubici najprije apsorbiraju s pomoću kapitala, primjerena raspodjela tereta obično će uključivati doprinose imatelja hibridnog kapitala i imatelja podređenog duga. Imatelji hibridnog kapitala i podređenog duga moraju pridonijeti smanjenju manjka kapitala u najvećoj mogućoj mjeri. Ti doprinosi mogu biti u obliku konverzije u redovni osnovni kapital (20) ili smanjenja vrijednosti glavnice instrumenata. U svakom slučaju novčani odljevi od korisnika imateljima tih vrijednosnih papira moraju se spriječiti u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom.

(151)

Plan restrukturiranja ne uključuje elemente kojima se upućuje na to da potpora premašuje sredstva potrebna za pokriće troškova koji proizlaze iz povrata održivosti NLB-a. Manjak kapitala koji je potrebno pokriti trećom dokapitalizacijom određen je na temelju AQR-a/ST-a. Ta procjena dokapitalizacije posebno se temelji na ocjeni imovine koja pokazuje da je ta razina potrebna i dostatna za opstanak u stresnim uvjetima. Primjenom AQR-a/ST-a postignuta je dodatna sigurnost na razini potrebnog kapitala. Iznosom treće dokapitalizacije banci se omogućuje da ispuni kapitalne zahtjeve i tržišna očekivanja. Osim toga, uspostavit će se mehanizam otplate kapitala kako bi se ograničila akumulacija viška kapitala u NLB-u, u skladu s kojim će NLB morati isplatiti dividende za fiskalne godine 2015., 2016. i 2017. izračunane na temelju povećanja postotka svakog viška kapitala. Mehanizmom otplate kapitala osigurava se da se viškom kapitala iznad minimalnih kapitalnih zahtjeva banci ne dopusti sklapanje novog posla prije otplate državi.

(152)

Neovisno o zabrani dividendi, kako bi se Novoj Ljubljanskoj Banci d.d. omogućilo stjecanje dividendi od svojih društava kćeri i izbjegla akumulacija likvidnosti u njima, ona mogu isplaćivati dividende. Navedena društva mogu izvršiti isplate tih dividendi ako je NLB d.d., izravno ili neizravno, većinski dioničar i svi vanjski dioničari zajedno drže manje od [10-20] % dionica i prava glasovanja u relevantnom društvu. Komisija smatra da će se omogućavanjem društvima kćerima da izvrše plaćanja tih dividendi u Novoj Ljubljanskoj Banci d.d. pridonijeti zadržavanju iznosa potpore na najnižoj mogućoj razini i dopustiti primjeren stupanj fleksibilnosti za učinkovito upravljanje konsolidiranim kapitalom i likvidnosti NLB-a te olakšati otplata potpore. Činjenica da bi, kao rezultat toga, i manjinski dioničari društava kćeri primili dio dividendi predstavlja razmjeran učinak prelijevanja u usporedbi s tim koristima, posebno uzimajući u obzir relativno mali iznos dividendi koji bi se na kraju platio svim ostalim dioničarima osim Nove Ljubljanske Banke d.d. i koji neće premašiti više od jedne desetine iznosa dividendi koje se na kraju isplaćuju u Novoj Ljubljanskoj Banci d.d.

(153)

Prvo, preuzete obveze koje se odnose na raspodjelu tereta između dioničara i imatelja podređenog duga u skladu su s Komunikacijom o restrukturiranju koja je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(154)

U tom pogledu Slovenija se obvezala da će prije dodjele državne potpore NLB-u (tj. treće dokapitalizacije i prijenosa imovine umanjene vrijednosti BAMC-u) potonji u potpunosti smanjiti svoj dionički kapital i preostale podređene dugove radi osiguranja usklađenosti sa zahtjevima iz Komunikacije o bankarstvu iz 2013. Komisija pozdravlja činjenicu da su doprinosi imatelja podređenog duga ostvareni u najvećoj mogućoj mjeri, čime se osigurava primjerena raspodjela tereta. Državne dokapitalizacije provest će se tek nakon potpune provedbe brisanja imatelja podređenog duga. Tim se slijedom osigurava da svi postojeći imatelji podređenog duga moraju u potpunosti pridonijeti troškovima restrukturiranja banke prije nego što se uključi država. Država će tako biti 100-postotni vlasnik dionica banke nakon treće dokapitalizacije u usporedbi s 33,1 % prije prve dokapitalizacije koju je provela država.

(155)

Drugo, točkom 24. Komunikacije o restrukturiranju predviđeno je da je i primjerena naknada za državni kapital način ostvarivanja raspodjele tereta.

(156)

U pogledu prve i druge dokapitalizacije Komisija napominje da su one provedene po cijenama koje su u skladu s načelima raspodjele tereta (21). U pogledu treće dokapitalizacije uključene u Plan restrukturiranja država će biti 100-postotni vlasnik banke nakon te dokapitalizacije, povećavajući tako raspodjelu tereta u najvećoj mogućoj mjeri. Komisije je, osim toga, već utvrdila da je za prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u osigurana primjerena naknada.

(157)

Treće, u pogledu pokrivanja troškova restrukturiranja koji proizlaze iz Plana restrukturiranja unutarnjim mjerama NLB-a, NLB će provesti mjere štednje koje će dovesti do smanjenja operativnih troškova s 368 milijuna EUR 31. prosinca 2012. na [250 – 300] milijuna EUR 31. prosinca 2017. u osnovnom scenariju. Planom restrukturiranja predviđeno je i otuđenje najmanje [80 – 90] % nebankarskih aktivnosti banke. Osim toga, uspostavljen je mehanizam otplate kapitala kojim se u najvećoj mogućoj mjeri omogućuje isplata dividendi državi za fiskalne godine 2015… 2016. i 2017. bez ugrožavanja kapitalnih zahtjeva banke.

(158)

Četvrto, osim tih strukturnih mjera, Slovenija se obvezala poštovati i zabranu isplate kupona, zabranu stjecanja i zabranu oglašavanja i agresivnih poslovnih praksi.

(159)

Komisija napominje da se obveza neisplate kupona ne primjenjuje na novoizdane instrumente kapitala ako se isplatom kupona na osnovi takvih novoizdanih instrumenata kapitala neće stvoriti zakonska obveza izvršenja isplate kupona na osnovi vrijednosnih papira NLB-a koji postoje u trenutku donošenja ove odluke (22). Komisija prihvaća to ograničenje zabrane isplate kupona kako bi se grupaciji dopustilo da prikupi svježi hibridni kapital na tržištu u skladu s točkom 26. Komunikacije o restrukturiranju. Izdanjem podređenih vrijednosnih papira nakon datuma donošenja ove odluke dopustit će se banci da prikupi dodatna sredstva i hibridni kapital, ali se time istodobno neće pokrenuti isplata kupona na osnovi postojećih vrijednosnih papira, a posebno na osnovi postojećeg podređenog duga. Ograničenjem zabrane isplate kupona banka će stoga moći izdati dodatni osnovni kapital u skladu s CRR-om, čime bi se mogao smanjiti kapital koji joj je potreban u obliku vlasničkog kapitala. U tom pogledu mora se podsjetiti da kuponi moraju biti neobvezni i ne mogu biti obvezni za dužničke instrumente kako bi ispunjavali uvjete za osnovni kapital u skladu s CRR-om. Konačno, u ovom se slučaju može napomenuti i da, nakon što se u potpunosti smanje dionički kapital i preostali podređeni dug NLB-a, u banci ne ostaju ni vlasnički kapital ni podređeni dug. Ograničenjem zabrane isplate kupona ne umanjuje se korisni učinak zabrane isplate kupona koja je razmatrana u Komunikaciji o restrukturiranju jer će se preuzetom obvezom NLB-a da se isplatom kupona na osnovi novih instrumenata neće stvoriti zakonska obveza isplate kupona na osnovi postojećih vrijednosnih papira NLB-a spriječiti svaki nepotrebni odljev kapitala.

(160)

U skladu s tim, raspodjela tereta na vlasnički kapital, imatelje hibridnog i podređenog duga, smanjenja troškova, otuđenja i primjerene naknade za potporu predstavljaju dostatan vlastiti doprinos NLB-a u troškovima njegova restrukturiranja.

(161)

Zbog toga Komisija zaključuje da su Planom restrukturiranja predviđeni odgovarajući vlastiti doprinos i raspodjela tereta.

(162)

Konačno, u odjeljku 4. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da Plan restrukturiranja sadržava mjere kojima se ograničuju narušavanja tržišnog natjecanja. Te mjere trebale bi biti posebno prilagođene kako bi se njima obuhvatila narušavanja na tržištima na kojima banka korisnica posluje nakon restrukturiranja. Priroda i oblik navedenih mjera ovisi o dvama kriterijima: prvo, iznosu potpore te uvjetima i okolnostima pod kojima je dodijeljena te, drugo, karakteristikama tržišta na kojima će korisnik poslovati. Nadalje, Komisija mora uzeti u obzir opseg vlastitog doprinosa i raspodjele tereta korisnika tijekom razdoblja restrukturiranja.

(163)

NLB je primio državnu potporu u obliku dokapitalizacija i mjera koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti do iznosa od 2,321 milijarde EUR što odgovara 20 % rizikom ponderirane imovine NLB-a (23). Primjerena naknada za potporu i potreba za provedbom mjera kojima se ograničuju moguća narušavanja tržišnog natjecanja posebno su potrebne s obzirom na relativno veliki iznos potpore.

(164)

Prva je mjera kojom će se ograničiti narušavanja tržišnog natjecanja otuđivanje udjela NLB-a u […]. Otuđivanjem njegovih […] smanjit će se tržišni udjel NLB-a […]. Otuđenjem […] NLB-a pridonijet će se i ograničenju tržišnog udjela NLB-a te otvaranju tržišta konkurentima.

(165)

Smanjenje prisutnosti NLB-a na tržištu kredita poslovnim sektorima građevinarstva, prijevoza i financijskih holdinga postiže se zahvaljujući godišnjim ograničenjima rizikom ponderirane imovine u tim sektorima.

(166)

Osim toga, NLB će prekinuti poslovanje povezano s leasingom, factoringom i forfeitingom te sporedno poslovanje u Sloveniji i inozemstvu i tako dodatno pridonijeti ograničenju mogućeg učinka prelijevanja državne potpore primljene za aktivnosti koje ne čine njegovo središnje bankarsko poslovanje.

(167)

NLB će nastaviti svoje poslovanje u uvjetima u kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja. Kao specijalizirana banka s poboljšanim upravljanjem rizicima i politikama korporativnog upravljanja te učinkovitijom politikom kreditiranja s poboljšanim određivanjem cijena kojim će se 31. prosinca 2017. postići povrat od kapitala od [10 – 20] % od novih kredita, banka će se suzdržati od pružanja pretjerano povoljnih uvjeta svojim klijentima. Tim se elementima pridonosi održivosti NLB-a, ali i ograničuju narušavanja tržišnog natjecanja.

(168)

Slovenija se obvezala poštovati zabranu stjecanja, osiguravajući da NLB neće upotrijebiti primljenu državnu potporu za stjecanje novog poslovanja. Osim toga, uspostavljen je mehanizam otplate kapitala kojim se NLB-u u najvećoj mogućoj mjeri omogućuje isplata dividendi državi za fiskalne godine 2015… 2016. i 2017. bez ugrožavanja kapitalnih zahtjeva banke. Navedenim mehanizmom otplate kapitala osigurava se da se viškom kapitala iznad kapitalnih zahtjeva ili bilo kojih drugih regulatornih zahtjeva banci ne dopusti sklapanje novog posla prije otplate državi.

(169)

Osim tih strukturnih mjera Slovenija se obvezala i odrediti ograničenja ponašanja kojima će se spriječiti narušavanja na tržištu. Komisija pozdravlja zabranu oglašavanja državne potpore i agresivnih poslovnih praksi kako bi se na taj način spriječilo društvo NLB da potporu upotrebljava za tržišne aktivnosti kojima se narušava tržišno natjecanje.

(170)

Uzimajući u obzir tu kombinaciju mjera i preuzetih obveza, postoje dostatni zaštitni mehanizmi kojima se ograničuju moguća narušavanja tržišnog natjecanja s obzirom na iznos potpore NLB-u.

(171)

U skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju koja je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. potrebna su redovita izvješća kako bi se Komisiji omogućilo da provjeri provodi li se Plan restrukturiranja na odgovarajući način. Slovenija će imenovati povjerenika nadgledanja koji će Komisiji dostavljati polugodišnja izvješća o nadgledanju.

(172)

Kako bi osigurala odgovarajuću provedbu Plana restrukturiranja tijekom njegova trajanja, slovenska tijela poduzet će sve potrebne mjere kako bi osigurala da NLB postupa u skladu s preuzetim obvezama navedenima u pismu namjere.

(173)

Nadalje, ispravnu provedbu Plana restrukturiranja te potpunu i ispravnu provedbu svih preuzetih obveza sadržanih u pismu namjere priloženom Prilogu ovoj Odluci neprestano će nadgledati neovisni i dostatno kvalificirani povjerenik nadgledanja. Povjerenik nadgledanja imat će neograničeni pristup svim informacijama koje su potrebne za nadgledanje provedbe Odluke. Komisija ili povjerenik nadgledanja može od NLB-a zatražiti obrazloženja i pojašnjenja. Slovenija i NLB moraju u potpunosti surađivati s Komisijom i povjerenikom nadgledanja u pogledu svih upita povezanih s nadgledanjem.

(174)

Komisija napominje da su Planom restrukturiranja koji je Slovenija predstavila primjereno obuhvaćena pitanja održivosti (uključujući korporativno upravljanje), raspodjele tereta i narušavanja tržišnog natjecanja te da je on u skladu sa zahtjevima Komunikacije o restrukturiranju koja je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(175)

Komisija stoga otklanja sumnje Komisije o usklađenosti Plana restrukturiranja koje su izražene u drugoj odluci o sanaciji i otvaranju postupka.

(176)

Komisija zaključuje da prva, druga i treća državna dokapitalizacija NLB-a te prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u čine potporu za restrukturiranje u korist NLB-a.

(177)

Komisija zaključuje da se mjerama restrukturiranja koje čine prva, druga i treća dokapitalizacija te prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u može NLB-u omogućiti povrat njegove dugoročne održivosti, da su one dostatne u pogledu raspodjele tereta te primjerene i razmjerne kako bi se neutralizirali učinci narušavanja tržišta predmetnih mjera potpore. Komisija stoga smatra da su dostavljenim Planom restrukturiranja ispunjeni kriteriji iz Komunikacije o restrukturiranju kako je dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. i Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti kako je prilagođena i dopunjena Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. Mjere restrukturiranja stoga se mogu smatrati usklađenima s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a. Prva, druga i treća dokapitalizacija te prijenos imovine umanjene vrijednosti BAMC-u stoga se mogu odobriti u skladu s Planom restrukturiranja,