12.7.2014

Službeni list Europske unije

L 205/25

ODLUKA KOMISIJE

od 4. veljače 2014.

o državnoj potpori br. SA.21817 (C 3/07) (ex NN 66/06) koju je provela Španjolska

Španjolske tarife za opskrbu električnom energijom: potrošači

(priopćena pod brojem dokumenta C(2013) 7741)

(Vjerodostojan je samo tekst na španjolskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/456/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon poziva zainteresiranim stranama na podnošenje primjedaba u skladu s prethodno navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

1. POSTUPAK

(1)	Poduzeća Céntrica plc i Céntrica Energía S.L.U. (dalje u tekstu zajedno „Céntrica”) dopisom od 27. travnja 2006. Komisiji su podnijela pritužbu u pogledu sustava reguliranih tarifa za opskrbu električnom energijom provedenog u Španjolskoj u 2005.

(2)	Komisija je dopisom od 27. srpnja 2006. od španjolskih tijela zatražila dostavu informacija o prethodno navedenoj mjeri. Komisiji su te informacije dostavljene dopisom od 22. kolovoza 2006.

(3)	Predmet je evidentiran 12. listopada 2006. kao neprijavljena potpora (predmet 66/06).

(4)	Komisija je dopisom od 9. studenoga 2006. od španjolskih tijela zatražila dodatna pojašnjenja u pogledu mjere. Španjolska tijela odgovorila su dopisom od 12. prosinca 2006.

(5)	Komisija je dopisom od 24. siječnja 2007. obavijestila španjolska tijela da je u pogledu te mjere odlučila pokrenuti postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(6)	Odluka Komisije objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe u pogledu te mjere.

(7)	Španjolska tijela dostavila su svoje primjedbe dopisom od 26. veljače 2007.

(8)

Sljedeće zainteresirane strane dostavile su primjedbe Komisiji: regionalna vlada pokrajine Galicije (Xunta de Galicia) (dopisom od 23. ožujka 2007.), društvo Céntrica (dopisima od 26. ožujka 2007. i 3. srpnja 2007.), Udruženje neovisnih opskrbljivača električnom energijom ACIE (dopisom od 26. ožujka 2007.), vlada pokrajine Asturije (dopisom od 27. ožujka 2007.), Udruženje energetski intenzivnih korisnika AEGE (dopisom od 2. travnja 2007., nadopunjenim 21. studenoga 2011.), društvo Asturiana de Zinc AZSA (dopisom od 3. travnja 2007.), proizvođač kovina Ferroatlántica (dopisom od 3. travnja 2007.), društvo Alcoa (dopisom od 3. travnja 2007.), Španjolsko udruženje elektroenergetskog sektora UNESA (dopisom od 25. travnja 2007.), društvo ENEL Viesgo (dopisom od 26. travnja 2007.), društvo Iberdrola (dopisom od 26. travnja 2007.), društvo Union Fenosa Distribución (dopisom od 27. travnja 2007.), društvo Hidrocantábrico Distribución Electrica (dopisom od 27. travnja 2007.), društvo Endesa Distribución Electrica (dopisom od 27. travnja 2007.).

(9)	Komisija je dopisima od 15. svibnja 2007. i 6. srpnja 2007. španjolskim tijelima proslijedila primjedbe zainteresiranih strana te im omogućila da odgovore, a ona su svoje primjedbe dostavila dopisom od 2. kolovoza 2007.

(10)	Dodatne informacije dostavili su društvo Céntrica dopisima od 1. lipnja 2007., 28. kolovoza 2007., 4. veljače 2008. i 1. ožujka 2008., udruženje AEGE dopisom od 21. studenoga 2011. i društvo Ferroatlántica dopisom od 5. prosinca 2011.

(11)

Komisija je dopisima od 30. srpnja 2009., 19. ožujka 2010., 6. listopada 2011., 12. travnja 2012., 31. kolovoza 2012., 4. veljače 2013. i 17. srpnja 2013. od španjolskih tijela zatražila dostavu dodatnih pojašnjenja u pogledu mjere. Tijela su odgovorila dopisima od 5. listopada 2009., 26. travnja 2010., 7. prosinca 2011., 12. lipnja 2012., 18. listopada 2012., 11. veljače 2013. i 4. listopada 2013.

(12)

Spis je 19. travnja 2013. podijeljen u dva dijela: ovaj predmet, odnosno SA.21817 (C3/07, ex NN 66/06), koji se odnosi na potporu krajnjim korisnicima električne energije i predmet SA.36559 (C3a/07, ex NN 66/06), koji se odnosi na potporu distributerima električne energije. Ova se Odluka odnosi samo na moguću potporu krajnjim korisnicima električne energije obuhvaćenima područjem primjene postupka, odnosno ne uključujući kućanstva i mala poduzeća.

2. DETALJAN OPIS MJERE

ŠPANJOLSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U 2005.

(13)

U zakonodavnom okviru utvrđenom Zakonom 54/1997 od 27. studenoga 1997. (Ley del Sector Eléctrico, dalje u tekstu: „LSE”) koji se primjenjivao u 2005., opskrba krajnjih korisnika električnom energijom po reguliranim tarifama kategorizirana je kao regulirana djelatnost. Ta je zadaća zakonom dodijeljena distributerima.

(14)

Svi su krajnji korisnici električne energije na španjolskom tržištu mogli u 2005. odabrati sklapanje ugovora o opskrbi s neovisnim opskrbljivačima ili opskrbu po reguliranim tarifama koje je odredila država. Na reguliranom su tržištu svi krajnji korisnici koji su to zatražili imali pravo na opskrbu lokalnog distributera po integralnoj reguliranoj tarifi (sveobuhvatna cijena) prema svojem profilu potrošača i količini potrošnje. Na slobodnom su tržištu kupci, osim što su plaćali troškove opskrbe električnom energijom, plaćali naknadu za pristup mreži, koja je isto tako bila regulirana Nakon reforme elektroenergetskog sektora u 2009. distributeri više nisu obavljali opskrbu električnom energijom po integralnim reguliranim tarifama.

(15)

O integralnim reguliranim tarifama i reguliranim naknadama za pristup mreži odlučuje se ex-ante za cijelu godinu, u pravilu prije kraja godine N – 1, ali ih je tijekom godine moguće prilagoditi (3). Međutim, godišnja su povećanja tarifa ograničena (4). U načelu su tarife i naknade utvrđene na temelju predviđanja kako bi se osiguralo da su regulirani prihodi od njihove primjene dostatni za pokrivanje ukupnih reguliranih troškova elektroenergetskog sustava. Ti su regulirani troškovi sustava u 2005. uključivali troškove opskrbe električnom energijom po integralnim tarifama, troškove kupnje električne energije iz posebnih sustava (obnovljivi izvori, kogeneracija itd.), troškove prijevoza i distribucije, mjere za upravljanje potražnjom, troškove proizvodnje dodatne električne energije na španjolskim otocima, potporu za ugljen, gubitke iz ranijih godina itd. Nisu postojala pravila za odvajanje određene kategorije prihoda ili njihovih dijelova za određenu kategoriju troškova ili njihovih dijelova. Posljedično, prihodi od naknada za pristup mreži, primjerice, nisu ni u cijelosti ni djelomično odvajani za financiranje, primjerice, subvencija za električnu energiju iz obnovljivih izvora ili za električnu energiju proizvedenu na španjolskom otocima.

(16)

U 2005. postojalo je najmanje 25 reguliranih tarifa za krajnje korisnike ovisno o razini potrošnje, profilu potrošnje, planiranom potrošaču te naponu priključka na mrežu. Istodobno, krajnjim korisnicima na slobodnom tržištu naplaćivalo se devet ostalih reguliranih naknada za pristup mreži, isto na temelju priključnog napona i ostalih obilježja.

(17)

Španjolska su tijela 30. prosinca 2004. utvrdila tarife za opskrbu električnom energijom u 2005. (5) na sljedeće kategorije korisnika:

INTEGRIRANE TARIFE

Niski napon

1.0

Snaga do 770 kW

2.0

Opća tarifa, snaga do 15 kW

3.0

Opća tarifa

4.0

Opća tarifa, dugotrajna upotreba

B.0

Javna rasvjeta

R.0

Poljoprivredno navodnjavanje

Visoki napon

Opće tarife

Kratkotrajna upotreba

1.1

Opća tarifa, do 36 kV

1.2

Opća tarifa, od 36 do 72,5 kV

1.3

Opća tarifa, od 72,5 do 145 kV

1.4

Opća tarifa, od 145 kV

Srednja upotreba

2.1

Do 36 kV

2.2

Od 36 do 72,5 kV

2.3

Od 72,5 do 145 kV

2.4

Od 145 kV

Dugotrajna upotreba

3.1

Do 36 kV

3.2

Od 36 do 72,5 kV

3.3

Od 72,5 do 145 kV

3.4

Od 145 kV

Tarifa električne energije za pružna prijevozna sredstva (Tarifas de tracción)

T.1

Do 36 kV

T.2

Od 36 do 72,5 kV

T.3

Od 72,5 do 145 kV

Poljoprivredno navodnjavanje

R.1

Do 36 kV

R.2

Od 36 do 72,5 kV

R.3

Od 72,5 do 145 kV

G. Tarifa za velike potrošače (G4)

Tarife za prodaju distributerima

D.1

Do 36 kV

D.2

Od 36 do 72,5 kV

D.3

Od 72,5 do 145 kV

D.4

Od 145 kV

TARIFE ZA PRISTUP

Niski napon

2.0. A

Redovna tarifa za pristup na niskom naponu

2.0. NA

Jednostavne tarife za pristup na niskom naponu s razlikom između dana i noći

3.0. A

Opća tarifa za pristup na niskom naponu

Visoki napon

3.1. A

Tarifa za pristup na naponima do 36 kV (snaga do 450 kW)

6.1

Tarifa za pristup na naponima do 36 kV (snaga od 450 kW)

6.2

Tarifa za pristup na naponima od 36 kV do 72,5 kV (snaga od 450 kW)

6.3

Tarifa za pristup na naponima od 72 kV do 145 kV (snaga od 450 kW)

6.4

Tarifa za pristup na naponima od 145 kV (snaga od 450 kW)

6.5.

Tarifa za pristup za međunarodne razmjene

(18)

Integrirane regulirane tarife moguće je podijeliti na sastavni dio kojim su obuhvaćeni troškovi prijevoza i distribucije te opći troškovi sustava (naknada za pristup mreži) i na sastavni dio koji predstavlja trošak nabave električne energije na veleprodajnom tržištu (energetski sastavni dio). Osim toga, na usluge upravljanja potražnjom, poput prihvaćenih prekida opskrbe električnom energijom nakon obavijesti ili potrošnju koncentriranu u razdobljima izvan vršnog opterećenja, primijenjen je sustav popusta na integralne tarife. Španjolska je od 2005. uvela promjene u sustavu reguliranih tarifa. Posljednje su promjene uvedene u 2013. kad je Španjolska donijela novi zakonodavni okvir za elektroenergetski sektor (Zakon 24/13) koji je, među ostalim, uključivao reformu regulacije maloprodajnih tržišnih cijena. Španjolska je najavila da će taj novi zakon i njegove provedbene odredbe sastaviti u 2014. U nastavku se navode neke osnovne integralne tarife za najnižu razinu tarifa prethodno navedenih kategorija (odnosno do 145 kV) koje se primjenjuju od 1. siječnja 2005.:

Tablica 1.

Osnovni iznos integriranih reguliranih tarifa u 2005.

A/Sastavni dio snage

B/Energetski sastavni dio

Integrirana tarifa (A + B)

EUR/kW mjesečno

EUR/kWh

EUR/MWh

NISKI NAPON

1.0.	snaga < 770 W

0,277110

0,062287

62,67

3.0.	opća tarifa

1,430269

0,083728

85,71

4.0.	opća tarifa, dugotrajna upotreba

2,284634

0,076513

79,69

VISOKI NAPON

1.4.	kratkotrajna upotreba, opća tarifa > 145 kV

1,759358

0,058412

60,86

2.4.	srednja upotreba, opća tarifa > 145 kV

3,632629

0,053224

58,27

3.4.	dugotrajna upotreba, opća tarifa > 145 kV

9,511921

0,042908

56,12

G.	Veliki potrošači G4

10,208070

0,011265

25,44

Izvor: Prilog I. Kraljevskom dekretu 2392/2004, izračuni Komisije.

(19)

Španjolski regulator, Španjolska nacionalna komisija za energiju (šp. Comisión Nacional de Energía – CNE), tvrdio je da u prosjeku integralne tarife u 2005. nisu uključivale sve troškove opskrbe, osobito trošak nabave električne energije na veleprodajnom tržištu. Točnije, kako je prikazano dijagramom u nastavku, samo su u pet mjeseci od siječnja do veljače 2005. i potom ponovno od travnja do lipnja 2005. cijene uključene u prosječne integralne regulirane tarife bile niže od prosječnih cijena na veleprodajnom tržištu električne energije. Od listopada 2006. do prosinca 2007. dogodilo se suprotno: tijekom tog razdoblja u trajanju od 14 mjeseci prosječne veleprodajne cijene naglo su pale ispod cijena električne energije uključenih u prosječne integralne regulirane tarife znatno više od razlike uočene tijekom sedam mjeseci u 2005. kad su veleprodajne cijene bile više od cijena uključenih u integralne tarife.

Dijagram 1.

Ponderirana prosječna veleprodajna cijena u usporedbi s cijenom električne energije uključene u integralnu tarifu

Izvor: CNE – Izvješće o razvoju tržišnog natjecanja na tržištima plina i električne energije. Razdoblje od 2005. do 2007., str. 84.

TARIFNI DEFICIT IZ 2005.

(20)

Računi elektroenergetskog sustava na temelju stvarnih reguliranih prihoda i troškova podmirivali su se jednom godišnje. Zbog razina na kojoj su utvrđene regulirane tarife i naknade za pristup mreži u 2005. nisu ostvareni dostatni prihodi kojima bi sustav mogao podmiriti sve regulirane troškove evidentirane ex post za cijelu godinu. Tijekom konačnog postupka namire za 2005. koji je na kraju godine proveo CNE utvrđen je deficit u iznosu od 3 811 milijun EUR. To nije bio prvi slučaj da je postupkom namire ostvaren deficit, iako iznos deficita iz 2005. do tada nije zabilježen. U 2000., 2001. i 2002. zabilježeni su manji iznosi deficita.

(21)

Točnije, država je podcijenila stvarne troškove nabave električne energije. Iako se korisnička potrošnja električne energije na reguliranom i slobodnom tržištu u 2005. kretala prema predviđanjima iz prosinca 2004., zbog niza su nepredviđenih povećanja cijena tijekom godine veleprodajne cijene u 2005. utvrđene na 62,4 EUR/MWh u usporedbi s 35,61 EUR/MWh u 2004., zbog čega je prosječna veleprodajna cijena u 2005. iznosila 59,47 EUR/MWh. Uzroci su tog povećanja neobično sušna godina zbog koje je proizvodnja električne energije u hidroelektranama smanjena za 55 %, povećanje cijena nafte, učinak tržišne cijene emisijskih jedinica CO2 koje su besplatno dobivene na temelju sustava trgovanja emisijama te povećanje potražnje za energijom veće od rasta BDP-a.

(22)

Drugi je važan čimbenik koji je predstavljao doprinos povećanju općih troškova sustava bila visoka razina potpore za proizvodnju obnovljive energije. Točnije, proizvođači obnovljive energije mogli su odabrati izravno sudjelovanje na veleprodajnom tržištu električne energije. U 2005. ta je mogućnost bila posebno privlačna pa se, posljedično, više proizvođača obnovljive energije od očekivanog sudjelovalo na veleprodajnom tržištu, što je dovelo do viših troškova sustava. Osim toga, izravna potpora za troškove električne energije iz posebnih sustava (obnovljivi izvori, kogeneracija), koji su u računima knjiženi kao regulirani troškovi, iznosila je 2 701 milijun EUR u 2005. Primjerice, troškovi sustava za prijevoz i distribuciju iznosili su 4 410 milijuna EUR u 2005.

Mehanizam koji je donesen za pretfinanciranje deficita

(23)

Porast deficita nije prošao nezapaženo. Već u ožujku 2005., kad je postalo jasno da će biti ostvaren tarifni deficit, člankom 24. Kraljevskog zakonskog dekreta 5/2005 (6) španjolska tijela propisala su da će pet najvećih španjolskih „ovlaštenih opskrbljivača električnom energijom”, odnosno onih koji imaju pravo na naknadu za naslijeđene troškove (7), osigurati sredstva za podmirivanje razlike između troškova i prihoda elektroenergetskog sustava na temelju sljedećih postotaka:

—	Iberdrola, S.A.: 35,01 %,

—	Unión Eléctrica Fenosa, S.A.: 12,84 %,

—	Hidroeléctrica del Cantábrico; S.A: 6,08 %,

—	Endesa, S.A.: 44,16 %,

—	Elcogas, S.A.: 1,91 %.

(24)

Zakonskim dekretom 5/2005 utvrđeno je da se budući deficit obračuna prethodno navedenih pet društava kao negativni saldo na postojećem depozitnom računu koji CNE upotrebljava za plaćanje naslijeđenih troškova tim društvima. To je u praksi značilo da su opskrbljivači morali unaprijed osigurati sredstva. Negativni saldo na računu naslijeđenih troškova predstavljao bi povod za prava na naplatu koja uključuju pravo opskrbljivača na naplatu prihoda od potrošača električne energije u budućnosti. Opskrbljivači bi mogli sekuritizirati ta prava i prodavati ih na tržištu. Pravima na naplatu dodijeljena tim opskrbljivačima ostvarena je minimalna kamata (tromjesečni Euribor, izračunan kao prosječne stope Euribora za studeni prethodne godine bez marže).

Mehanizam koji je donesen za podmirivanje deficita od krajnjih korisnika

(25)

Španjolska su tijela u rujnu 2006. donijela odluku o mjerama za podmirivanje deficita iz 2005. od potrošača električne energije reguliranim tarifama. Kraljevskim dekretom 809/2006 (8) španjolska su tijela utvrdila da će deficit iz 2005. (ili točnije prava na naplatu dodijeljena opskrbljivačima) podmiriti potrošači tijekom 14,5 godina posebnom dodatnom naknadom koja se primjenjuje na integralne tarife i tarife za pristup. Dodatna naknada, izračunana kao godišnji iznos potreban za linearno podmirivanje neto sadašnje vrijednosti deficita iz 2005. tijekom 14,5 godina, utvrđena je na 1,378 % integralne tarife, odnosno 3,975 % tarife za pristup za 2006. Važeća je kamata bila tromjesečni Euribor.

(26)

Ta se dodatna naknada smatrala „doprinosom posebne namjene” (šp. cuota con destino específico). Španjolska tijela utvrdila su da će se prihodi od doprinosa financiranju deficita iz 2005. prikupljati na depozitnom računu kojim upravlja CNE. Potom će CNE izvršiti prijenos sredstava vlasnicima prava na naplatu, odnosno opskrbljivačima koji su financirali deficit ili subjektima koji su naknadno od njih kupili prava na naplatu u skladu s udjelom deficita koji su financirali.

Učinci tarifnog deficita na španjolsko tržište

(27)

U 2005. 37,49 % potražnje za električnom energijom zadovoljeno je nabavom na slobodnom tržištu. Ta se količina odnosi na relativno mali broj potrošača; samo je 8,5 % potrošača nabavljalo električnu energiju na slobodnom tržištu, dok ih se 91,5 % i dalje zadržalo na reguliranim tarifama (smanjenje u usporedbi s 97 % 2004.) Potrošači na visokom naponu (prije svega industrijski potrošači) predstavljali su glavnu kategoriju na slobodnom tržištu, njih je 38,9 % iskoristilo tu mogućnost, a njihove su nabave predstavljale 29 % ukupne potrošnje električne energije na španjolskom kopnu u 2005. Velika većina kućanstava i malih potrošača na niskom naponu, koji su se mogli odlučiti za slobodno tržište od 2003. (9), i dalje se zadržala na reguliranim tarifama, međutim, znatan se dio njih u 2005. odlučio za slobodno tržište. Na dan 31. prosinca 2005. na slobodnom je tržištu bilo više od dva milijuna potrošača (u usporedbi s 1,3 milijuna u 2004.).

(28)

Međutim, prosječnu cjenovnu prednost reguliranih tarifa iz 2005. potrebno je razmatrati usporedno s povratkom potrošača reguliranom tržištu, iako uz određeni vremenski pomak. Kako je prikazano u tablici 2. u nastavku, broj potrošača koji se opskrbljivao na slobodnom tržištu povećao se tijekom 2005., odnosno smanjio u 2006. čime se njihov postotak (8,15 %) izjednačio s postotkom ostvarenim u prvoj polovini 2005. Isto tako, smanjenje količine električne energije kojom su se opskrbljivali krajnji korisnici na slobodnom tržištu zabilježeno u prosincu 2004. nastavilo se i u prvom tromjesečju 2005. Iako se ono znatno zaustavilo od lipnja do rujna 2005., nastavilo se u prosincu 2005. i kroz čitavu 2006.

Tablica 2.

Udjel opskrbnih stanica i električne energije na slobodnom tržištu (kao postotak ukupnog tržišta) od 2004. do 2006.

Električna energija	2004.				2005.				2006.
	ožu.	lip.	ruj.	pro.	ožu.	lip.	ruj.	pro.	ožu.	lip.	ruj.	pro.
kao postotak opskrbnih stanica	1,53	2,82	4,21	5,73	7,42	9,42	10,37	10,66	10,20	9,28	8,86	8,15
kao postotak električne energije	29,30	33,60	36,19	33,57	33,15	35,34	41,39	37,41	29,38	27,10	25,74	24,87
Izvor:CNE-ovo izvješće „Nota Informativa sobre los suministros de electricidad y gas natural en los mercados liberalizados, actualización 31 de diciembre de 2006”.

(29)

Iako se učinak gubitaka koje su snosili opskrbljivači počeo osjećati sredinom 2005. kad je došlo do znatnog povećanja veleprodajnih cijena, ugovore o opskrbi nije bilo moguće odmah raskinuti. Posljedično, opskrbljivači na slobodnom tržištu, osobito oni bez proizvodnog kapaciteta koji su morali nabavljati električnu energiju na veleprodajnom tržištu, bili su prisiljeni davati ponude niže od uvjeta na slobodnom tržištu koje su odgovarale reguliranoj tarifi unatoč mogućnosti nastanka gubitaka ili naplaćivati više cijene koje uključuju stvarne troškove nabave, zbog čega bi izgubili tržišni udjel.

3. ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA NA TEMELJU ČLANKA 108. STAVKA 2. UFEU-A

(30)

Komisija je odlučila pokrenuti formalni istražni postupak za usporedbu reguliranih tarifa koje plaćaju različite kategorije krajnjih korisnika s procijenjenim cijenama koje bi oni morali plaćati na slobodnom tržištu u izostanku tih tarifa. Procjene tržišnih cijena izračunane su na temelju cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, naknada za pristup mreži i prosječnoj marži za stavljanje na tržište procijenjenoj na 10 EUR/MWh prema podacima društva Céntrica.

Tablica 3.

Usporedba cijena prema kategoriji potrošača

Kategorija potrošača

Regulirana tarifa

(EUR/MWh)

Procijenjena tržišna cijena (samo veleprodajna cijena uvećana za tarifu za pristup)

(EUR/MWh)

Procijenjena tržišna cijena (uvećana za maržu za stavljanje na tržište u iznosu od 10 EUR)

1.	Veliki industrijski potrošači priključeni na visokonaponsku mrežu (tarifa G4)

23,9

61,17

71,17

2.	Veliki industrijski potrošači s upravljanom potrošnjom

27,0

73,87–76,47

83,87–86,47

3.	Potrošači priključeni na visokonaponsku mrežu

76,2

81,57

91,57

Kućanstva

101,2

107,75

117,75

5.	Mali industrijski potrošači ili društva za pružanje usluga priključeni na niskonaponsku mrežu

103,9

101,07

111,07

Izvor: Céntrica.

(31)	U ovoj je tablici vidljiva znatna prednost za prve dvije kategorije (veliki industrijski korisnici). Kod ostalih kategorija krajnjih korisnika usporedba je manje uvjerljiva, ali se ipak uočava mala prednost.

(32)

Odlukom je utvrđeno da se ta prednost dodjeljivala selektivno jer su zbog umjetno niskih reguliranih cijena prednost imala poduzeća koja upotrebljavaju električnu energiju, a ne, primjerice, plin kao izvor energije. Osim toga, uočeno je postojanje de facto i de jure selektivnosti u smislu da je prednost nesrazmjerno veća u slučaju velikih industrijskih krajnjih korisnika, koji su u nekim slučajevima imali koristi od sveobuhvatnih cijena koje su činile manje od polovine energetskog sastavnog dijela procijenjenih cijena na slobodnom tržištu.

(33)	U odluci o pokretanju postupka navodi se da je poticanjem krajnjih korisnika na povratak na regulirano tržište sustav išao na ruku povlaštenim distributerima čija se profitna marža od reguliranih djelatnosti činila zajamčenom.

(34)

U odluci se smatralo i da je sustav uključivao prijenos državnih sredstava jer se dodatna naknada za podmirivanje deficita smatra parafiskalnim nametom, a prihodi od tog nameta prije prijenosa krajnjim korisnicima prikuplja španjolski regulator CNE (javno tijelo). U odluci se zaključuje da je, u kontekstu sudske prakse Suda u tim pitanjima, ta sredstva potrebno smatrati državnim sredstvima.

(35)

S obzirom na to da krajnji korisnici posluju na tržištima koja su u pravilu otvorena za tržišno natjecanje i trgovinu unutar EU-a, Komisija je u odluci o pokretanju postupka zaključila da su ispunjeni svi kriteriji utvrđeni člankom 107. stavkom 1. te da mjera predstavlja državnu potporu u korist krajnjih korisnika.

(36)

Naglašavajući da se nijedno odstupanje predviđeno člankom 107. UFEU-a ne čini primjenjivim, u odluci se ocjenjuje može li se opskrba električnom energijom po reguliranim tarifama smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa (engl. service of general economic interest, SGEI) te može li imati koristi od odstupanja predviđenih člankom 106. stavkom 2. UFEU-a. U odluci se navodi da je u elektroenergetskom sektoru diskrecijsko pravo država članica pri utvrđivanju obveza pružanja javne usluge ograničeno odredbama Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 96/92/EZ (10) („Direktiva o električnoj energiji”). Tom se Direktivom utvrđuje obveza država članica da utvrde obvezu pružanja univerzalne usluge (uključujući posebno pravo na opskrbu po razumnim cijenama) samo za potrošače iz kategorije kućanstva i malih poduzeća (11). U odluci se zaključuje da, u kontekstu Direktive o električnoj energiji, opskrbu električnom energijom srednjih i velikih poduzeća po reguliranim tarifama nije moguće smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa u strogom smislu tog pojma.

(37)	Komisija je zato izrazila ozbiljnu sumnju u to mogu li se elementi potpore u reguliranim tarifama koje su primijenjene na poduzeća koja nisu mala poduzeća smatrati usklađenima s unutarnjim tržištem.

(38)	U odluci o pokretanju postupka isto se tako navodi mogućnost da su distributeri električne energije dobili državnu potporu. Taj dio predmeta podliježe zasebnoj odluci (predmet C 3a/07).

4. PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

(39)

Na poziv Komisije za dostavu primjedaba o odluci o otvaranju detaljnog istražnog postupka veliki industrijski potrošači, distributeri, neovisni opskrbljivači i vlade španjolskih autonomnih zajednica dostavili su brojne podneske. U nastavku se navodi sažetak samo primjedbi koje su relevantne za navodnu državnu potporu u korist krajnjih korisnika električne energije.

PRIMJEDBE NEOVISNIH OPSKRBLJIVAČA

(40)	Primjedbe su dostavili društvo Céntrica i Udruženje neovisnih opskrbljivača električnom energijom ACIE. Argumenti i zaključci u velikoj se mjeri podudaraju.

Primjedbe društva Céntrica i ACIE-a

(41)	Glavna je točka podneska društva Céntrica navodna prednost koja je omogućena distributerima električne energije. Međutim, iznosi i argumenti koje je društvo iznijelo ukazuju i na postojanje državne potpore za krajnje korisnike električne energije.

(42)

Prema mišljenju društva Céntrica istodobno postojanje slobodnog i reguliranog tržišta, a osobito mogućnost krajnjih korisnika da ih bez naknade mijenjaju, značilo je da su regulirane tarife predstavljale referentnu cijenu, odnosno de facto gornju granicu cijena na slobodnom tržištu. Opskrbljivači nisu mogli naplaćivati cijene koje su više od regulirane tarife jer ne bi mogli privući nove kupce ili bi izgubili postojeće.

(43)

U pravilu se cijena koju krajnji korisnici električne energije plaćaju na slobodnom tržištu sastoji od dva dijela: naknade za pristup mreži i „opskrbnog sastavnog dijela”, koji je posljedica tržišnih mehanizama i pripada maloprodajnom opskrbljivaču. Kod maloprodajne opskrbe profitabilnost ovisi o tome jesu li „opskrbnim sastavnim dijelom” koji plaćaju kupci obuhvaćeni troškovi opskrbljivača (odnosno troškovi nabave električne energije na veleprodajnom tržištu ili troškovi vlastite proizvodnje u slučaju vertikalno integriranog društva) i „marža za stavljanje na tržište”, koja uključuje ostale troškove opskrbe (troškovi oglašavanja, računalnih sustava, sustava naplate itd.) te naknada za uloženi kapital. Stoga bi opskrbljivač na slobodnom tržištu mogao poslovati s dobiti u određenom tržišnom segmentu samo uz „pozitivnu maržu za stavljanje na tržište”, odnosno uz razliku između općih troškova koje opskrbljivač ima pri opskrbi kupaca i regulirane tarife.

(44)

Društvo Céntrica obrazložilo je postojanje nepovoljnog položaja u tržišnom natjecanju opskrbljivača na slobodnom tržištu izračunima kojima se dokazuje nepostojanje marži za stavljanje na tržište u 2005. za bilo koju kategoriju potrošača (12) (ili smanjenje tijekom godine svih marži koje su postojale na početku godine). To je značilo da su regulirane tarife utvrđene na preniskoj razini da bi neovisni opskrbljivači mogli sudjelovati u tržišnom natjecanju s dobiti. Prema mišljenju društva Céntrica tržišno natjecanje u određenim kategorijama krajnjih korisnika nije bilo moguće (posebno u kategorijama energetski intenzivnih korisnika u tarifi G4 i ostalih velikih industrijskih korisnika) čak i prije nastanka tarifnog deficita jer u integralnim tarifama nikad nije bilo marže za sudjelovanje u tržišnom natjecanju. Društvo Céntrica tvrdilo je da je do nepovoljnog položaja u tržišnom natjecanju došlo prije svega u kategoriji korisnika kojom su obuhvaćeni poduzeća za pružanje usluga i mali industrijski potrošači priključeni na niskonaponsku mrežu te u segmentu kućanstava.

(45)	Komisija je u odluci o pokretanju postupka preuzela iznose koje je dostavilo društvo Céntrica, odnosno usporedbu između reguliranih tarifa i procijenjenih tržišnih cijena (vidjeti uvodnu izjavu 30. i tablicu 3.).

(46)

Prema mišljenju društva Céntrica sustavom je prekršena Direktiva o električnoj energiji ne samo zbog diskriminacijskog karaktera mjera za podmirivanje deficita (kojima se nadoknađuju gubici distributera, ali ne i opskrbljivača), već i zato što je potrošačima oduzeto pravo na transparentne cijene i tarife (13). S obzirom na to da je dio cijene električne energije za 2005. odvojen za buduće godine, konačne naplaćene cijene nisu bile transparentne za potrošače.

(47)

Osim toga, društvo Céntrica tvrdilo je da mehanizam za podmirivanje deficita nije ujednačen zbog dvaju glavnih razloga: kao prvo, deficit bi podmirili uglavnom krajnji korisnici na niskom naponu, iako su veliki krajnji korisnici na visokom naponu u najvećoj mjeri pridonijeli njegovu nastanku. Kao drugo, od krajnjih korisnika na slobodnom tržištu zatraženo je plaćanje deficita čijem nastanku nisu pridonijeli.

(48)

Društvo Céntrica podržalo je privremeno stajalište Komisije da španjolske mjere za podmirivanje deficita uključuju prijenos državnih sredstava. Društvo Céntrica isto je tako smatralo da su državna sredstva uključena u odluku španjolske države da se proizvođačima dopusti sekuritizacija njihovih prava na naplatu.

(49)

Udruženje neovisnih opskrbljivača električnom energijom ACIE procjenjuje da je trošak nabave električne energije uzet kao osnova za regulirane tarife iz 2005. bio 68 % niži od stvarnog troška koji su imali opskrbljivači pri nabavi električne energije na veleprodajnom tržištu. ACIE je istaknuo ozbiljne posljedice tarifnog deficita iz 2005. na neovisne opskrbljivače. Prema ACIE-u, opskrbljivači na slobodnom tržištu imali su slične troškove nabave kao i distributeri. Štoviše, oni su de facto imali obvezu usklađivanja s razinom integralne tarife koju je država utvrdila za sve kategorije kupaca jer u suprotnome ne bi mogli ni privući nove kupce ni zadržati postojeće. Točnije, ACIE naglašava da su njegovi članovi početkom 2005. sklopili ugovore na temelju predviđanja države u pogledu veleprodajnih cijena te da su potom morali poštovati obveze iz tih ugovora, iako se pokazalo da ne ostvaruju dobit. Posljedično, neovisni opskrbljivači ostvarili su gubitke. Društvo Céntrica procjenjuje da je u 2005. ostvarilo gubitke u iznosu od 10 milijuna EUR. Prema ACIE-u, nekoliko je opskrbljivača, uključujući društva Saltea Comercial, Electranorte, CYD Energia i RWE, bilo prisiljeno prekinuti poslovanje.

PRIMJEDBE ENERGETSKI INTENZIVNIH KORISNIKA

(50)

Energetski intenzivni korisnici sudjelovali su u postupku putem svojeg udruženja AEGE (šp. Asociación de Empresas con Gran Consumo de Energia). Neki su od njih (Asturiana de Zinc, Ferroatlántica i Alcoa) sudjelovali i pojedinačno. Alcoa je proizvođač aluminija koji u Španjolskoj ima tri proizvodna pogona smještena u gradovima San Ciprián, La Coruña i Avilés, koji su u 2005. imali koristi od integralne tarife G4 (tarifa za upravljanu potrošnju namijenjena energetski intenzivnim korisnicima). Ferroatlántica je proizvođač legura od aluminija i željeza koji je imao koristi od tarife za upravljanu potrošnju 3.4. Asturiana de Zinc proizvođač je cinka koji je imao koristi od tarife G4 za svoju tvornicu u gradu San Juan de Nieva.

(51)

U svojim su primjedbama energetski intenzivni korisnici osporili zaključak Komisije da industrijske tarife (G4 i ostale tarife za upravljanu potrošnju) predstavljaju državnu potporu tvrdeći da tarifama nije omogućena ekonomska prednost, da one ne uključuju državna sredstva te da ne utječu na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

Nepostojanje ekonomske prednosti

(52)

Prema mišljenju energetski intenzivnih korisnika netočna je referentna vrijednost upotrijebljena za utvrđivanje postojanja prednosti u odluci o pokretanju postupka. Komisija je usporedila industrijske tarife s prosječnom veleprodajnom tržišnom cijenom (cijena na veleprodajnom tržištu) za koju se smatralo da predstavlja trošak koji bi ta društva platila na tržištu po uobičajenim uvjetima. Budući da je utvrđeno da su industrijske tarife niže od cijene na veleprodajnom tržištu, u odluci o pokretanju postupka zaključeno je da je tarifama omogućena ekonomska prednost njihovim korisnicima.

(53)

Energetski intenzivni korisnici tvrde da veleprodajno tržište predstavlja promptno tržište na kojem se električnom energijom trguje svakog sata za sljedeći dan. Prema mišljenju energetski intenzivnih korisnika, veleprodajno tržište obilježeno je određenim nedostacima koji utječu na njegovu djelotvornost i konkurentnost. Posljedično, cijene na veleprodajnom tržištu ne odražavaju točno granične troškove proizvodnje, a zbog toga ni okolnosti savršenog tržišnog natjecanja. Veliki krajnji korisnici koji troše velike količine električne energije i imaju paušalne profile potrošnje, ne kupuju na veleprodajnom tržištu, već u pravilu sklapaju bilateralne ugovore s opskrbljivačima električnom energijom. To je potvrđeno u OMEL-ovu izvješću iz 2005. u kojem se navodi da je samo sedam prihvatljivih korisnika, koji predstavljaju 5 % električne energije kojom se trgovalo, nabavljalo električnu energiju izravno na veleprodajnom tržištu.

(54)

U svakom slučaju, čak i uz pretpostavku da je cijene zabilježene na veleprodajnom tržištu moguće smatrati valjanom referentnom vrijednošću, ne bi bilo ispravno upotrijebiti prosječnu veleprodajnu cijenu iz 2005. kao što je to učinila Komisija s obzirom na to da se u toj prosječnoj cijeni odražava potražnja za električnom energijom opskrbljivača koji su opskrbljivali različite kategorije krajnjih korisnika, uključujući kućanstva i mala poduzeća. Prema mišljenju udruženja AEGE i društava Ferroatlántica i Asturiana de Zinc, odgovarajuća bi referentna vrijednost bila najniža cijena koja je zabilježena na veleprodajnom tržištu u 2005., odnosno 18,6 EUR/MWh jer bi se u njoj odražavali najkonkurentniji tržišni uvjeti na veleprodajnom tržištu (pri čemu proizvođači nude električnu energiju po cijeni koja je jednaka njihovim graničnim troškovima). Položaj velikih industrijskih potrošača ne može se usporediti s položajem ostalih krajnjih korisnika, osobito kućanstava. Stoga prosječna cijena na veleprodajnom tržištu ne bi bila odgovarajuća referentna vrijednost. Prema mišljenju društva Alcoa, Komisija je umjesto toga trebala usporediti osporene tarife s cijenama koje su veliki krajnji korisnici bilateralno ugovorili.

(55)

Alcoa je iznijela jedan primjer bilateralne tržišne cijene i navela da su njezine tri tvornice aluminija uvijek imale koristi od tarife G4. Međutim, Alcoa posjeduje i tvornicu aluminijeva oksida (Alúmina Española) za koju je bilateralni ugovor s opskrbljivačem sklopljen krajem 2004. Ugovor je sklopljen na dvije godine, uz moguće produljenje na još jednu godinu. Tri su tvornice aluminija imale isti paušalni profil potrošnje kao i tvornica aluminijeva oksida. Međutim, potonja je trošila znatno manje količine električne energije (0,35 TWh u usporedbi s 1,3 TWh u tvornicama u gradovima Avilés i La Coruña, odnosno 3,4 TWh za tvornicu u gradu San Ciprián). Prosječna je cijena na temelju tog ugovora iznosila 34,45 EUR/MWh (uključujući trošak nuklearnog moratorija, troškove pristupa mreži i ostale popratne troškove). Cijena je izračunana na temelju natječaja za prikupljanje ponuda na kojem su se razlike u ponudama opskrbljivača kretale unutar 5 EUR.

(56)

Prema mišljenju društva Alcoa razliku između te bilateralne cijene (34,45 EUR/MWh) i tarife G4 (23,9 EUR/MWh) moguće je objasniti objektivnim čimbenicima. Točnije, korisnici tarife G4 podliježu regulatornim ograničenjima koja se ne primjenjuju na bilateralne ugovore, poput obveze korištenja cjelokupne snage ugovorene tarifom G4 (podložno kaznama), zahtjeva za vlastitu opremu za praćenje napona te zahtjeva za plaćanju u roku od 20 dana (dok su bilateralnim ugovorima predviđeni dulji rokovi plaćanja).

(57)

Alcoa stoga zaključuje da bi hipotetska tržišna cijena primjenjiva na njezine tri tvornice aluminija bila znatno niža od 34,45 EUR/MWh zbog njihove više razine potrošnje. Nadalje, razmatra li se prosječna marža za stavljanje na tržište od 10 EUR/MWh, neto trošak opskrbe tvornice aluminijeva oksida iznosio bi 24,25 EUR/MWh, što je vrlo blizu integralnoj tarifi G4.

(58)

Ferroatlántica je naglasila da je u odluci o pokretanju postupka regulirana tarifa 3.4. koja se primjenjivala u 2005. pogrešno navedena zbog uključivanja popusta u osnovnu tarifu i njezine usporedbe s naknadom za pristup koja je deseterostruko veća od one koja se primjenjuje (i koja se odnosi na velike potrošače). Ferroatlántica je dostavila i dokaze da je, iako je prosječna mjesečna tržišna cijena terminskih ugovora za opskrbu električnom energijom u 2005. iznosila 31,68 EUR/MWh 2004., ta cijena u prosincu 2004. iznosila 31,05 EUR/MWh. Iz toga slijedi da bi društvo bilo ostvarilo osnovnu opskrbu električnom energijom u 2005. po toj cijeni u trenutku utvrđivanja reguliranih tarifa. Nakon dodavanja „dodatnih usluga” (3,92 EUR/MWh) i odgovarajućih tarifa za pristup (1,70 EUR/MWh) industrijski bi korisnik ostvario tržišnu cijenu od 36,67 EUR/MWh, što je manje od 56,11 EUR/MWh prema tarifi 3.4. koja se primjenjuje na energetski intenzivne korisnike.

(59)

Zapravo, ostali su popusti prema toj tarifi predstavljali naknadu za sposobnost pružanja usluga upravljanja potražnjom i njihovo prihvaćanje u korist sustava. U tom pogledu Ferroatlántica dodaje da se u popustu prema toj tarifi odražavaju različite pružene usluge, odnosno razlika prema satu potrošnje (uz potrošnju tijekom noći i vikenda), upravljivost potrošnje (prihvaćanje opskrbe na zahtjev mrežnog operatora), sezonski karakter (uz koncentraciju opskrbe u mjesecima niže potražnje) te upravljanje reaktivnom energijom. Prema mišljenju društva Ferroatlántica samo ti popusti, koji su bila varijabilni i utvrđeni uredbom iz 1995., a ne razina regulirane tarife predstavljaju obrazloženje za nižu prosječnu cijenu električne energije koja se plaćala u 2005.

(60)

Energetski intenzivni korisnici osporavaju izjavu iz odluke o pokretanju postupka da prednost nije bila razmjerna potrošenim količinama te da je bilo planirano njezino povećanje za velike potrošače. U pogledu tog pitanja energetski intenzivni korisnici tvrde, primjerice, da je sam CNE potvrdio da bi razina tarife G4 trebala biti i niža. Energetski intenzivni korisnici naglašavaju da su veliki potrošači u tarifi G4 ili tarifi 3.4. trošili nekoliko tisuća puta više električne energije nego prosječni potrošači na visokom naponu i plaćali tri puta manje u usporedbi s njima.

(61)

Osim toga, veliki korisnici u pravilu ostvaruju veće jedinične popuste na cijenu. Na toj osnovi energetski intenzivni korisnici tvrde da je zaključak da industrijske tarife uključuju prednost dvojben. Oni naglašavaju da je u svakom slučaju zadaća Komisije osigurati dovoljno dokaza o postojanju takve prednosti.

(62)	Alcoa je isto tako navela da je cijena koju je plaćala u Španjolskoj bila gotovo jednaka prosječnoj ponderiranoj cijeni koju plaćaju tvornice aluminija u EU-u, ali i veća od prosječne ponderirane cijene u EGP-u.

Nepostojanje državnih sredstava

(63)	Energetski intenzivni korisnici tvrde da su oni plaćali industrijske tarife izravno distributerima, bez sredstava pod kontrolom države pa stoga, u skladu sa sudskom praksom u predmetu PreussenElektra, ta mjera nije uključivala državna sredstva.

(64)

Energetski intenzivni korisnici tvrde da je došlo do vremenskog odmaka od utvrđivanja tarifa do kojeg je došlo krajem 2004. do donošenja mehanizma za podmirivanje deficita od potrošača do kojeg je došlo u lipnju 2006. Komisija je u odluci o pokretanju postupka tvrdila da su državna sredstva uključena zbog uvođenja dodatne naknade na računima korisnika koja je kvalificirana kao parafiskalna naknada. Energetski intenzivni korisnici tvrde da bi, u slučaju prihvaćanja te hipoteze, mjera koje nije predstavljala potporu u 2005. ex post postala potpora u 2006. To bi bilo suprotno temeljnim načelima prava EU-a poput pravne sigurnosti i opravdana očekivanja. Energetski intenzivni korisnici naglašavaju da klasifikacija mjere kao potpore ovisi isključivo o okolnostima u trenutku njezina donošenja te da ona ne može ovisiti o budućim događajima, osobito kad ih nije moguće objektivno predvidjeti. Oni navode riječi nezavisnog odvjetnika Jacobsa u predmetu Van Calster (14): „okolnosti je potrebno procijeniti na dan prvog uvođenja naknada te ih nije moguće mijenjati retroaktivno”.

(65)

Energetski intenzivni korisnici tvrde da u 2005. regulirane tarife iz 2005. nisu predstavljale državnu potporu. Ta društva naglašavaju da je u tim okolnostima analiza mehanizma financiranja nevažna jer je on uveden tek u 2006. Ocjena načina financiranja bila bi važna samo da je mjera od početka predstavljala državnu potporu. Budući da tarife nisu uključivale državnu potporu, energetski intenzivni korisnici smatraju da Komisija ne može upotrijebiti dodatnu naknadu za suprotni zaključak.

(66)

Nadalje, energetski intenzivni korisnici tvrde da je u slučaju parafiskalnih poreza način financiranja mjere u svakom slučaju važan samo pri ocjeni državne potpore u kojoj je „porez hipotetski pretpostavljen potpori”, odnosno kad postoji izravna i neposredna veza između mjere i njezina financiranja (15). Energetski intenzivni korisnici opovrgavaju postojanje te veze jer je dodatna naknada namijenjena za podmirivanje deficita koji je nastao pri namiri reguliranih djelatnosti, koje su uključivale ne samo opskrbu električne energije po reguliranim tarifama, već i ostale troškove sustava. Dodatna naknada stoga nije bila posebno namijenjena za podmirivanje gubitaka nastalih pri opskrbi po reguliranim tarifama. Kao drugo, nisu postojale ni izravna ni neizravna veza između razine tarifa i primijenjene dodatne naknade jer je tarifa utvrđena u 2004. bila bezuvjetna (nije podlijegala daljnjim usklađivanjima u kasnijim godinama).

(67)

Energetski intenzivni korisnici isto tako tvrde da dodatna naknada nije predstavljala parafiskalnu naknadu ili namet jer prema španjolskom pravu nije bila fiskalnog karaktera. Fiskalne se mjere upotrebljavaju za financiranje javnih rashoda, dok je u ovom slučaju cilj dodatne naknade bilo podmirivanje deficita koji su ostvarili privatni operatori (distributeri) koji su obavljali regulirane djelatnosti unutar elektroenergetskog sustava. Prema španjolskom Ustavu novu je fiskalnu mjeru moguće uvesti samo zakonom, a ne Kraljevskim dekretom. Nadalje, država nikad ne posjeduje i nema pravo raspolaganja prihodima od dodatne naknade; ta se sredstva prebacuju na depozitni račun kojim upravlja CNE i država ih ne može raspoređivati. Postupak namire u potpunosti je automatski, a CNE nema diskrecijsko pravo, samostalnost ili kontrolu pri određivanju primatelja ili iznosa sredstava za različite čimbenike.

(68)	Prema mišljenju energetski intenzivnih korisnika Komisija je to prepoznala u Odluci o španjolskim naslijeđenim troškovima (16), u kojoj se navodi da „prijenos sredstava CNE-om služi samo u računovodstvene svrhe” i zaključila da mjera ne uključuje državna sredstva.

(69)	Energetski intenzivni korisnici tvrde da je to stanje jednako scenariju „naslijeđenih troškova” jer je država u oba slučaja uvela dodatnu naknadu radi kompenzacije stalnog troška sustava. Čini se da je to stajalište potvrđeno i u predmetu koji uključuje Ujedinjenu Kraljevinu (17).

Nepostojanje utjecaja na tržišno natjecanje i trgovinu

(70)

Društva Asturiana de Zinc i Alcoa tvrdila su da, zbog posebnih karakteristika tržišta cinka i aluminija, mjera koja se odnosi na cijenu električne energije koja se upotrebljava u proizvodnji tih metala ne može utjecati na trgovinu EU-a jer su metali roba čije se cijene utvrđuju na svjetskoj razini na Londonskoj burzi metala. U tim okolnostima razlike u troškovima lokalne proizvodnje ne znače razlike u cijenama na svjetskoj razini.

(71)	Dva društva navode da u EU-u postoji rastući deficit proizvodnje aluminija i cinka pa se potražnja ubrzano zadovoljava izvozom iz država koje nisu članice EU-a.

(72)

U slučaju nestanka industrija metala i cinka u Španjolskoj ne bi ih zamijenile industrije iz nove države članice EU-a jer tvornice (aluminija) u EU-u već rade punim kapacitetom pa novi ili postojeći proizvođač ne bi imao poticaja za povećanje kapaciteta s obzirom na to da su dugoročni izgledi nesigurni u pogledu buduće dostupnosti pristupačne snage. Taj bi se deficit stoga pokrivao isključivo uvozom.

(73)	Osim toga, Alcoa tvrdi da interesi ostalih europskih proizvođača nisu ugroženi tarifama jer oni nude električnu energiju po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni koju plaćaju ostali proizvođači aluminija u EU 25.

Čak i da industrijske tarife za upravljanu potrošnju predstavljaju potporu, to bi bila „postojeća potpora”

(74)	Energetski intenzivni korisnici tvrde da su osporavane tarife već postojale prije nego što je Španjolska pristupila EU-u.

(75)

Iako je oznaka „tarifa G4” formalno uvedena Odlukom ministra od 6. ožujka 1986., ona je de facto već postojala prije 1. siječnja 1986., datuma pristupanja Španjolske EU-u, jer ona odgovara prijašnjoj „industrijskoj tarifi I. za dugotrajnu upotrebu” utvrđenoj Odlukom ministra od 14. listopada 1983., odnosno prije pristupanja Španjolske. Svi krajnji korisnici električne energije koji su imali koristi od industrijske tarife I. automatski su prebačeni na tarifu G4, koja je de facto bila ista tarifa s različitim nazivom.

(76)	Ostale tarife za upravljanu potrošnju isto su tako izrijekom predviđene Odlukom ministra iz 1983.

(77)

Nadalje, prema energetski intenzivnim korisnicima, mjera bi predstavljala postojeću potporu na temelju članka 15. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (18), zbog isteka desetogodišnjeg roka zastare.

Povrat bi bio onemogućen opravdanim očekivanjima

(78)

Energetski intenzivni korisnici tvrde da bi, čak i uz pretpostavku da se ne može smatrati da tarife predstavljaju postojeću potporu, povrat bio onemogućen opravdanim očekivanjima. Tijekom 2005. tarife su predstavljale izravno plaćanje između privatnih operatora. Korisnici nisu mogli predvidjeti da će tarife utvrđene u prosincu 2004. biti proglašene potporom državnom mjerom donesenom u lipnju 2006. Nijedan gospodarski subjekt, bez obzir na razboritost, nije mogao očekivati tu promjenu svoje pravne situacije. Stoga su korisnici opravdano očekivali da njihove tarife ne uključuju državnu potporu.

PRIMJEDBE REGIONALNIH VLADA GALICIJE I ASTURIJE

(79)	Kad je riječ o mogućoj potpori energetski intenzivnim korisnicima, regionalna vlada Galicije smatra da je Komisija pogrešno upotrijebila cijenu na veleprodajnom tržištu kao zamjenu za tržišnu cijenu jer energetski intenzivni korisnici u pravilu sklapaju dugoročne ugovore po znatno boljim uvjetima.

(80)

S obzirom na to da liberalizacija španjolskog tržišta još nije dovršena i osobito s obzirom na nepostojanje bilateralnih ugovora između proizvođača i velikih potrošača, regionalna vlada Galicije smatra da bi bilo dobro kao referentnu vrijednost upotrijebiti stvarne troškove koje proizvođači plaćaju pri opskrbi tih kupaca. Druga bi mogućnost bio izračun referentne cijene na temelju tehničke literature (Wilson, 1993. (19) i Castro-Rodriguez (20), 1999.) uzimajući u obzir trošak najučinkovitije tehnologije kojom se zadovoljavaju posebne potrebe energetski intenzivnih korisnika ili prosječan trošak električne energije u različitim satima tijekom dana. Na taj bi način razlika između tako izračunane referentne cijene i regulirane tarife koja se plaćala u 2005. bila znatno manja. Regionalna vlada Galicije dalje tvrdi će svi španjolski korisnici, uključujući energetski intenzivne korisnike, u svakom slučaju s vremenom podmiriti deficit nastao zbog primjene nižih tarifa u 2005.

(81)

Nadalje, prema mišljenju regionalne vlade Galicije, tarifni sustav iz 2005. nije bio selektivan u pravnom smislu jer država nije planirala omogućiti prednost krajnjim korisnicima, već je pri utvrđivanju tarifa u 2004. jednostavno pogriješila u svojim predviđanjima tržišnih kretanja i cijena. Regionalna vlada Galicije osporava i zaključak da je sustav utjecao na trgovinu unutar EU-a.

(82)	Primjedbe regionalne vlade Asturije slične su primjedbama koje je iznijela španjolska vlada na koje upućuje.

PRIMJEDBE ŠPANJOLSKE

(83)	Španjolska i dalje smatra da sustav reguliranih tarifa iz 2005. nije uključivao potporu ni krajnjim korisnicima ni distributerima.

Nepostojanje uzročno-posljedične veze između djelovanja države i deficita pa joj se deficit ne može pripisati

(84)	Španjolska tvrdi da se deficit ne može pripisati državi jer je on posljedica nepredvidljivih vanjskih okolnosti, a ne namjere države da subvencionira određene djelatnosti.

(85)

Španjolska tvrdi da opskrba po reguliranim tarifama koje utvrđuje država nije bila suprotna pravu EU-a u 2005. Stoga je regulatorna intervencija države bila pravno valjana jer je predstavljala izraz nacionalne samostalnosti. Jedno se od tih prava na samostalnost odnosi na utvrđivanje tarifa tako da se očekivani troškovi podudaraju s očekivanom potražnjom.

(86)	Španjolska tvrdi da je deficit iz 2005. posljedica razlike između predviđanja države u pogledu veleprodajnih cijena električne energije i stvarnih cijena zabilježenih na veleprodajnom tržištu. Iznimno visoke cijene iz 2005. posljedica su nepredvidljivih uzroka koje se smatra višom silom.

(87)

S obzirom na to da je događaj zbog kojeg je nastala potreba za navodnom potporom bilo povećanje veleprodajnih cijena veće od predviđenog, navodnu prednost nije bilo moguće pripisati nijednom pravnom aktu. Čak i uz pretpostavku da je ta prednost ranije postojala (što nije slučaj), ona bi bila posljedica okolnosti koje nisu povezane s namjerama države. Postojanjem više sile, prema mišljenju Španjolske, prekida se uzročno-posljedična veza između administrativne odluke o utvrđivanju razine tarifa i konkurentske prednosti koja je osnova za državnu potporu. Čak i uz pretpostavku (što nije slučaj) da je ispunjen objektivni uvjet uzročno-posljedične veze, nedostaje subjektivni uvjet namjere (mogućnost pripisivanja) na strani države.

Nepostojanje državnih sredstava

(88)

Španjolska tvrdi da tarife nisu uključivale javna sredstva. Kao prvo, Španjolska u tom pogledu tvrdi da dodatna naknada nije „naknada” u smislu sudske prakse Europskog suda u pogledu parafiskalnih nameta jer ju ne naplaćuje država pa se ona ne smatra fiskalnim nametom. Prema mišljenju Španjolske dodatna naknada sastavni je dio tarife i ima karakter tarife. Stoga je tarifa privatna cijena.

(89)

Kao drugo, država niti prikuplja sredstva niti se ona uplaćuju u fond koji država odredi. Distributeri naplaćuju tarife, a ne država, stoga su one privatne cijene kojima je osigurana primjerena naknada čimbenicima (kako je utvrđeno LSE-om). One nisu ni porezi ni javne cijene. Država ništa ne nadoknađuje jer je naknada osigurana sustavom na temelju tržišnih sila kod nereguliranih djelatnosti i tarifa za pristup koje je država utvrdila za regulirane djelatnosti. Budući da u tom sustavu ne postoji opterećenje za državu, nikakva državna sredstva neće biti uključena u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sloman Neptune (21). Nadalje, ta se sredstva ne slijevaju u državnu riznicu, nisu navedena u proračunskim zakonima, ne podliježu nadzoru Revizorskog suda te njihov povrat od dužnika nije moguće izvršiti administrativnim postupcima povrata. Dugovanja unutar elektroenergetskog sustava ne podliježu kamatnoj stopi koja se primjenjuje na dugovanja državi.

(90)

Španjolska ponavlja da tim sredstvima upravlja španjolski regulator, CNE, koji djeluje isključivo kao računovodstveni posrednik. Španjolska naglašava da je Komisija u Odluci o španjolskim naslijeđenim troškovima iz 2001. (SA NN 49/99) već utvrdila da „je prijenos sredstava CNE-om u osnovi računovodstvenog karaktera. Sredstva koja se prenose na račun CNE-a nisu nikada postala vlasništvom tog tijela te su odmah isplaćena korisnicima u skladu s ranije utvrđenim iznosom koji CNE ni na koji način ne može mijenjati”. Komisija je, na temelju tog razmatranja, zaključila da „ne može utvrditi predstavljaju li prihodi od nameta utvrđenog u okviru sustava naslijeđenih troškova državna sredstva”.

Nepostojanje prednosti

(91)	Španjolska ne dijeli mišljenje Komisije da je reguliranim tarifama korisnicima (ili distributerima) omogućena ekonomska prednost.

(92)

Kad je riječ o krajnjim korisnicima, nakon ponavljanja da je deficit posljedica više sile, Španjolska tvrdi da veliki potrošači nisu imali koristi od deficita jer je on s kamatama prebačen na tarife za sljedeće godine. Stoga je navodna ekonomska prednost od niže cijene električne energije samo prividna jer razliku u pogledu cijena na slobodnom tržištu plaćaju potrošači s kamatama.

Opskrba po reguliranim tarifama usluga je od općeg gospodarskog interesa

(93)	Španjolska navodi da u 2005. postojanje reguliranih tarifa nije bilo u suprotnosti s pravom EU-a jer je rok za otvaranje tržišta za sve potrošače, uključujući kućanstva, bio 1. srpnja 2007.

(94)	Točnije, prema španjolskim tijelima opskrba električnom energijom usluga je od općeg interesa i država mora intervenirati radi izbjegavanja zloupotreba vladajućih položaja koji proizlaze iz postojanja jedinstvene mreže (prirodni monopol).

(95)

Parametri za utvrđivanje tarifa utvrđeni su na objektivan i transparentan način. Složeni regulatorni okvir za utvrđivanje tarifa i postupak namire dokazi su, prema mišljenju Španjolske, da je tarifni sustav utemeljen na pomnoj analizi troškova i prihoda sustava te analizi potražnje za električnom energijom.

Preuzimanje obveze od strane Španjolske

(96)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 25. i 26., deficit ostvaren u 2005. otplaćuje se u godišnjim obrocima, čija je kamatna stopa utvrđena prema stopi Euribora, bez marže. Ne dovodeći u pitanje svoje primjedbe, Španjolska se obvezala retroaktivno podići kamatnu stopu za poslovne korisnike s priključcima većima od 1 kV. Povećanje će se odrediti proporcionalno doprinosu deficitu iz 2005. poslovnih korisnika koji podliježu trenutačnim postupcima i koji se opskrbljuju po integralnim reguliranim tarifama. Ono će biti posljedica primjene marže od 65 baznih bodova na referentnu vrijednost Euribora čime će ona, u širem smislu, biti usklađena sa stopom primjenjivoj na deficit u sljedećim godinama.

(97)

Odgovarajući iznos bit će naplaćen poslovnim korisnicima kako slijedi: kad je riječ o godišnjim obrocima dijela deficita iz 2005. koji su već otplaćeni, primijenit će se jednokratno povećanje tarifa za pristup, a kad je riječ o iznosima koje tek treba nadoknaditi, primijenit će se najviša kamatna stopa izravno na svaki iznos, ponovno u obliku viših tarifa za pristup.

5. OCJENA MJERE

POSTOJANJE DRŽAVNE POTPORE U SKLADU S ČLANKOM 107. STAVKOM 1. UFEU-A

(98)

Mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: mjera (a) korisniku omogućuje ekonomsku prednost; (b) dodjeljuje ju država ili se dodjeljuje kroz državna sredstva; (c) selektivna je; (d) utječe na trgovinu unutar Zajednice te bi mogla dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja unutar EU-a. Budući da moraju biti ispunjeni svi uvjeti, Komisija će ograničiti ocjenu na postojanje ekonomske prednosti za korisnike.

Postojanje ekonomske prednosti

(99)

Poduzeća su u prednosti u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako ostvare ekonomsku prednost koju ne bi ostvarila po tržišnim uvjetima. U ovom je predmetu ocjenom potrebno utvrditi, u pogledu podmirivanja deficita elektroenergetskog sustava iz 2005., je li postojala pozitivna razlika između reguliranih tarifa utvrđenih u 2005. i tržišnih cijena koje bi mogući korisnici morali platiti za kupljenu električnu energiju i izvršene usluge prema svojem tarifnom režimu. Sve prednosti u pogledu tržišnih uvjeta potrebno je utvrditi upućivanjem na stvarne tržišne cijene. Oba slučaja, odnosno postojanje ili nepostojanje pozitivnih razlika između cijena na veleprodajnom tržištu električne energije, tržišnih cijena i reguliranih tarifa te podmirivanja deficita naizmjenično se preispituju u nastavku.

Usporedba s prosječnim cijenama na veleprodajnom tržištu električne energije

(100)

Prosječne cijene na veleprodajnom tržištu električne energije pokazatelj su općih razina cijena na veleprodajnom tržištu. Ta je prosječna referentna cijena u 2005. iznosila 59,47 EUR/MWh za cijelu godinu. Kako je navedeno i prikazano u uvodnoj izjavi 19. (dijagram 1.), tijekom sedam nekonsekutivnih mjeseci u 2005. prosječne su veleprodajne cijene bile više od cijena električne energije uključenih u integralne regulirane tarife za sve krajnje korisnike. Stoga se čini da je prosječna razina tarife utvrđena Dekretom 2392/2004 bila osnova za pozitivnu razliku u korist svih krajnjih korisnika koji su odabrali regulirane tarife, barem tijekom većine mjeseci 2005.

(101)

Međutim, u mjesečnim razdobljima kraćima od godine dana ta se razlika nije pojavila tijekom pet mjeseci od siječnja do svibnja 2005. Stoga nije postojala prednost za cjelokupni regulirani tarifni sustav. Osim toga, ako se uspoređuju razdoblja dulja od godine dana, primjerice do 30. prosinca 2007., moguća akumulirana prednost iz lipnja 2005. i više je nego poništena smanjenjem prosječnih cijena veleprodajnom tržištu, koje su u ožujku 2007. naglo pale na 37 EUR/MWh, dok su se tijekom istog razdoblja cijene uključene u integralne regulirane tarife kretale oko 68 EUR/MWh. Zapravo, od listopada 2006. cijene električne energije uključene u integralne tarife bile su znatno više od veleprodajnih opskrbnih cijena (vidjeti dijagram 1.). Posljedično, koristi i ekonomske prednosti za potrošače koji su se opskrbljivali po reguliranim tarifama kod kojih su cijene na veleprodajnom tržištu više nego uključeni trošak električne energije u reguliranim tarifama mogu se poništiti kad su cijene na veleprodajnom tržištu niže od uključenog troška električne energije.

(102)

Iz toga proizlazi da u mjesečnim razdobljima kraćima od godine dana 2005. i dvogodišnjim razdobljima koja uključuju dio 2005. cijenama električne energije uključenima u regulirane tarife za 2005. nije osigurana prednost skupini potrošača koji su se opskrbljivali po reguliranim tarifama u usporedbi s veleprodajnim cijenama na veleprodajnom tržištu električne energije. Međutim, činjenica je da prihodi od naknada za pristup i reguliranih tarifa ostvareni unutar cjelokupnog elektroenergetskog sustava nisu bili dostatni za podmirivanje reguliranih troškova sustava u 2005. Stoga je potrebno razmotriti je li postojeći mehanizam dostatan za osiguranje podmirivanja deficita.

Podmirivanje deficita elektroenergetskog sustava iz 2005.

(103)

Kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama 15. i 20.–22., na računima elektroenergetskog sustava u 2005. bili su iskazani svi regulirani troškovi i regulirani prihodi sustava bez dodjele određenih prihoda određenim troškovima. Primjerice, troškovi prijevoza i distribucije (4 410 milijuna EUR) ili troškovi za potporu električnoj energiji iz kogeneracije ili obnovljivih izvora (2 701 milijun EUR) nisu bili podijeljeni između reguliranih prihoda od integralnih tarifa na reguliranom tržištu i/ili prihoda od reguliranih naknada za pristup na slobodnom tržištu te nisu financirani uzimajući u obzir razliku između tih dviju vrsta prihoda. Zapravo, svi korisnici sustava ostvaruju dobit te se od njih može očekivati podmirivanje troškova potpore za učinkovite oblike kogeneracije i obnovljive energije ili za usluge prijevoza i distribucije. U tom sustavu nekumulativnih troškova za svaku tarifu nemoguće je ex post objektivno dodijeliti troškove distribucije korisnicima na slobodnom tržištu i korisnicima po reguliranim tarifama te, unutar potonje kategorije, 25 različitih tarifnih stopa za 2005. Slijedi da bi trebalo ispitati moguće prednosti ili nepostojanje deficita elektroenergetskog sustava u cjelini za 2005.

(104)

U tom je pogledu Španjolska uvela mehanizam za podmirivanje cjelokupnog deficita iz 2005. To je u skladu s univerzalnošću računa sustava koja se primjenjivala tijekom tog razdoblja. Manjak reguliranih prihoda elektroenergetskog sustava za podmirivanje troškova sustava riješen je dokapitalizacijom sredstvima prikupljenima „doprinosom posebne namjene” predviđenim Kraljevskim dekretom 809/2006. Od sredine 2006. podmirivanje deficita započelo je primjenom dodatne naknade na vrijednost od 1,378 % na integralne regulirane tarife, odnosno na 3,975 % naknada za pristup, nakon čega je dodatnim naknadama trebalo osigurati podmirivanje iznosa od 3,8 milijardi EUR uvećanog za kamate tijekom 14,5 godina do 2020. (vidjeti prethodne uvodne izjave 25. i 26.).

(105)

Slijedi da je prihodima od doprinosa posebne namjene za financiranje deficita 2005. korisnicima sustava dopušteno plaćanje računa za električnu energiju uz povećanje nužno za ex post poravnanje salda računa sustava iz 2005., uz znatan vremenski odmak.

(106)

U tim bi okolnostima jedini dvojbeni aspekt metode odabrane u 2006. za podmirivanje deficita elektroenergetskog sustava iz 2005. i poravnanje salda računa bila niska kamatna stopa koja se prvotno primjenjivala na godišnje otplate, odnosno Euriborova referentna stopa bez marže. Kako je detaljnije opisano u uvodnim izjavama 96. i 97., Španjolska je povećala kamatnu stopu za poslovne korisnike koji podliježu trenutačnim postupcima. Španjolska se obvezuje primijeniti maržu od 65 baznih bodova na referentnu kamatnu stopu.

(107)

Primjenom te izmjene na mjeru koja se prvotno primjenjivala na podmirivanje deficita iz 2005., u koju nisu uključena kućanstva i mala poduzeća koja su plaćala najviše regulirane tarife prema korektivnom mehanizmu, poništena je bilo kakva hipotetska prednost koju su društva mogla ostvariti od odgode plaćanja iz 2006. Osim toga, primjena dodatne naknade na tarifu znači da je za svako društvo ukupni iznos koji je podmiren izravno proporcionalan njegovoj potrošnji električne energije. Što je više električne energije potrošeno, to je viša dodatna naknada.

Usporedba s cijenama na tržištu električne energije

(108)

Kao drugo, kako su primijetile neke zainteresirane strane, cijene zabilježene na veleprodajnom tržištu električne energije nisu odgovarajuće referentne vrijednosti za usporedbu cijena električne energije koje plaćaju veliki potrošači po reguliranim tarifama s tržišnim cijenama. Doista, na temelju dokaza iz izvješća operatora na elektroenergetskom tržištu OMEL za 2005., samo se sedam krajnjih korisnika koji čine 5 % potražnje opskrbljivalo električnom energijom izravno s veleprodajnog tržišta, za razliku od stotina industrijskih i velikih poslovnih korisnika. Industrijski i ostali veliki potrošači, osobito energetski intenzivni potrošači kojima električna energija predstavlja znatan dio troškova proizvodnje (u pravilu 30–40 % u proizvodnji aluminija) zahtijevaju i ostvaruju predvidljivu cijenu i uvjete opskrbe. Ti se uvjeti utvrđuju ugovorima s rokovima koji su dulji od jednog dana unaprijed. Cijene ponuđene na tržištu dan unaprijed, poput veleprodajnog tržišta električne energije, pokazatelj su prosječnih tržišnih cijena za opskrbljivače koji opskrbljuju različite kategorije kupaca, uključujući kućanstva. Međutim, one nisu referentne vrijednosti za određivanje cijena koje bi energetski intenzivni korisnici trebali plaćati na slobodnom tržištu na temelju ugovora s rokovima duljima od jednog dana unaprijed. Suprotno mišljenju iz odluke o pokretanju postupka, istražnim je postupkom utvrđeno da nije nužno da se reguliranim tarifama nižima od prosječnih cijena poola podrazumijeva prednost u odnosu na tržišne uvjete za industrijske korisnike jer cijene na veleprodajnom tržištu za većinu tih korisnika nisu tržišne cijene. Time su odagnane sumnje u tom pogledu.

(109)

Štoviše, u Španjolskoj u 2005. mogućnost prebacivanja na slobodno tržište nije bila nepovratna. Potrošači su stalno mogli birati najpovoljnije ponude na reguliranom i slobodnom tržištu što je dovelo do određene konvergencije cijena. Zbog reverzibilnosti mogućnosti opskrbe nužno dolazi do pada maloprodajnih tržišnih cijena u okolnostima porasta veleprodajnih cijena poput onih u Španjolskoj u travnju 2005., dok do obrnutog poticaja za povećanje cijena na slobodnom tržištu kako bi se one približile najvišim reguliranim tarifama dolazi u suprotnim okolnostima.

(110)

Kako je potvrdilo udruženje neovisnih opskrbljivača (uvodne izjave 42.–49.), opskrbljivači su na slobodnom tržištu u 2005. morali poštovati svoje ugovorne obveze ili ih jednostrano, po mogućnosti, raskinuti ili ponovno pregovarati o cijenama i povećati ih, riskirajući prelazak svojih kupaca na regulirano tržište. Operativni gubici za koje opskrbljivači na slobodnom tržištu tvrde da su ih ostvarili pokazatelj su da su cijene na slobodnom tržištu u 2005., osobito u slučaju obveza iz jednogodišnjih ugovora koje su ispunjene, i dalje bile blizu odgovarajućim razinama regulirane tarife te da sukladno tome reguliranim tarifama de facto nije omogućena ekonomska prednost u usporedbi sa stvarnim cijenama na slobodnom tržištu.

(111)

To stoga znači da su dva hipotetska konkurentska industrijska korisnika, od kojih je jedan poslovao na temelju jednogodišnjeg ugovora o opskrbi električnom energijom od siječnja do prosinca 2005. na slobodnom tržištu, a drugi se opskrbljivao po reguliranim tarifama tijekom istog razdoblja, u jednakim okolnostima imali slične troškove električne energije. Zapravo, jedini učinak koji je razina reguliranih tarifa imala na cijene na slobodnom tržištu u 2005. bilo je omogućavanje korisnicima na slobodnom tržištu neizravne koristi od ograničenih povećanja cijene, čak i uz pretpostavku da su ta povećanja moguća na temelju ugovora tijekom godine ili, u dugoročnijem razdoblju, tijekom cijele 2005. Stvarno ili moguće tržišno natjecanje između industrijskih korisnika koji nabavljaju električnu energiju na slobodnom i reguliranom tržištu nije narušilo regulirane tarife.

(112)

Kao treće, Komisija je u odluci o pokretanju postupka posebno navela niske razine reguliranih tarifa od 23,9 EUR/MWh, odnosno 27,0 EUR/MWh, koje su se primjenjivale u 2005. na velike potrošače (tarifa G4), odnosno na velike industrijske potrošače s upravljanom potrošnjom (primjerice tarifa 3.4.), kako je navedeno u prethodnoj tablici 3. i uvodnoj izjavo 30. Kako su naglasile neke treće strane, razine reguliranih tarifa osporene u odluci o pokretanju postupka nisu tarife, već prosječne cijene umanjene za popuste. Bez popusta, osnovne su razine tarifa doista utvrđene Dekretom 2392/2004 i navedene u tablici 1. iznosile 56,12 EUR/MWh (tarifa 3.4.), odnosno 25,44 EUR/MWh (tarifa G4).

(113)

U tom su pogledu formalnim istražnim postupkom osigurani dokazi da su regulirane tarife primjenjive na industrijske korisnike navedene u odluci o pokretanju postupka bile na razini tržišnih cijena primjenjivih u cijelom razdoblju od siječnja do prosinca 2005. kako se navodi u nastavku.

(114)

Kao prvo, osigurani su dokazi da su postojale bilateralne tržišne cijene u iznosu od 34,45 EUR/MWh koje su se primjenjivale na energetski intenzivne korisnike na slobodnom tržištu u 2005. (uvodne izjave 55. do 57.). Uz maržu za stavljanje na tržište nižu od prosječne marže od 10 EUR dodane u odluci o pokretanju formalnog istražnog postupka, ta tržišna cijena pokazatelj je troška opskrbe od približno 25,44 EUR/MWh najniže regulirane tarife (G4) (23,9 EUR/MWh prosječne ex post cijene). Kad se uzmu u obzir objektivne razlike u pogledu opskrbe po reguliranoj tarifi, poput 9,7 puta veće količine opskrbe, ulaganja u kontrolnu opremu i rokove plaćanja, čini se da korisnicima zbog niže tarife nije omogućena nikakva neopravdana ekonomska prednost.

(115)

Kao drugo, dostupni dokazi ukazuju na to da je u prosincu 2004. bilo moguće sklapanje jednogodišnjih ugovora za opskrbu baznom energijom od siječnja do prosinca 2005. na temelju cijena na terminskim tržištima od 31,05 EUR/MWh. Konačna tržišna cijena (uvećana za dodatne usluge i tarifu za pristup) od 36,67 EUR/MWh, što je niže od odgovarajuće osnovne razine tarife (tarifa 3.4.) bila je na raspolaganju za industrijske korisnike s upravljanom potrošnjom i snažnom modulacijom opterećenja (vidjeti prethodne uvodne izjave 16., 18. i 58.).

(116)

Zbog dodatnih popusta na temelju reguliranih tarifa za upravljanje potražnjom (primjerice modulacija opterećenja, upravljana potrošnja) korisnici koji su pružali te usluge imali su niže prosječne cijene (22). Ti su popusti, koji nisu posebno navedeni u odluci o pokretanju postupka, predstavljali naknadu za vrijedne usluge na strani potražnje za mrežu koje su zahtijevale prilagodbe, ulaganja ili ograničenja poslovnih ili industrijskih postupaka. Modulacija opterećenja znači obavljanje energetski intenzivnih industrijskih ili poslovnih postupaka u razdobljima izvan vršnog opterećenja u cilju smanjenja potrošnje i napona u elektroenergetskoj mreži. Na isti su način usluge upravljane potrošnje koje se pružaju mreži ekonomski korisne jer zbog njih, u slučaju predmetnog industrijskog korisnika, operator sustava može prekinuti opskrbu u kratkom roku (od nekoliko sekundi do dva sata) i na dugi rok (od jednog sata do 12 sati), kao što je to bilo u slučaju odgovarajućih reguliranih tarifa u Španjolskoj.

(117)

Koristi od tih usluga u smislu jamstva kontinuiteta opskrbe električnom energijom prepoznate su u zakonodavstvu EU-a. Direktivom 2005/89/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe električnom energijom i ulaganja u infrastrukturu (23) od država se članica zahtijeva uzimanje u obzir tehnologija za upravljanje potražnjom i poduzimanje mjera za otklanjanje prepreka koje sprječavaju primjenu ugovora o upravljanoj potrošnji kako bi se održavala ravnoteža između ponude i potražnje. Tim se uslugama dopunjuju i njima je čak moguće zamijeniti ostala sredstva za regulaciju koje operater mreže upotrebljava kao jamstvo da je potražnja za električnom energijom iz mreže u skladu s ponudom, čime se izbjegavaju prekidi i zamračenja, koji su skupi u društvenom i ekonomskom smislu i koji mogu aktivirati sankcije ili obveze.

(118)

Te su usluge osobito važne u slučaju Španjolske zbog nedostatka znatnog kapaciteta za međusobno povezivanje s ostalim državama članicama i znatnog udjela povremene opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora energije u 2005. Njihovu ekonomsku vrijednost i troškove koje je moguće izbjeći u elektroenergetskom sustavu moguće je ilustrirati u smislu troškova španjolskog mrežnog operatera Red Eléctrica de España pri nabavi usluga uravnoteženja. Operater Red Eléctrica de España u 2005. je plaćao u prosjeku 65 EUR/MWh za usluge sekundarne regulacije kako bi povećao energiju (dodavanje dodatne energije u sustav u trajanju od 15 sekundi do 15 minuta radi uravnoteženja mreže); za tercijarnu regulaciju povećanja energije (dodavanje dodatne energije u sustav u trajanju od 15 minuta do dva sata za vraćanje rezervi energije sekundarne regulacije) prosječna je cijena u 2005. iznosila 78 EUR/MWh, odnosno najviše 600 EUR/MWh (24). Zbog smanjenja potražnje i njezina uklanjanja iz razdoblja vršnih opterećenja (modulacija opterećenja) ili osiguravanja kapaciteta za njezino smanjenje u kritičnim okolnostima (usluge upravljane potrošnje) čini se da su popusti na odgovarajuće regulirane tarife (primjerice približno 32 EUR/MWh na tarifu 3.4.) ekonomski opravdani.

(119)

Zbog izostanka takvih popusta za mjere upravljanja potražnjom regulirane tarife za korisnike priključene na visokonaponsku mrežu (tarife 1.4. i 2.4.) bile su na znatno višoj razini i iznosile su od 58 do 61 EUR/MWh za osnovnu tarifu i 76,2 EUR/MWh za prosječnu stvarnu cijenu. U usporedbi s cijenama na terminskim tržištima od 31,05 EUR/MWh za razdoblje od siječnja do prosinca 2005., ne može se smatrati da su tržišne cijene više od reguliranih tarifa koje se primjenjuju na većinu industrijskih i poslovnih korisnika s visokom potrošnjom.

(120)

Iako cijene zabilježene na veleprodajnom tržištu električne energije nisu odgovarajuća referentna vrijednost za usporedbu s cijenama električne energije koje plaćaju veliki industrijski i poslovni korisnici, slijedi da su stvarne tržišne cijene primjenjive na opskrbu električnom energijom krajnjih korisnika po reguliranim tarifama u 2005. bile u skladu s odgovarajućim razinama reguliranih tarifa.

6. ZAKLJUČCI O MJERI

(121)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija smatra da je dokazano da, kao prvo, društva koja su se opskrbljivala električnom energijom po integralnim reguliranim tarifama nisu imala koristi od razine tih tarifa te, kao drugo, imajući na umu postupanje Španjolske za izmjenu mjere, ta će se kamata naplatiti po odgovarajućoj stopi za kašnjenje određenih društava u plaćanju dijela njihovih računa za električnu energiju iz 2005.

(122)

Stoga postojeća mjera ne uključuje ekonomsku prednost u korist poslovnih korisnika. S obzirom na to da su kriteriji iz članka 107. stavka 1. UFEU-a kumulativnog karaktera, nema potrebe za ispitivanjem jesu li ispunjeni ostali kriteriji.

(123)

Komisija stoga zaključuje, u pogledu mjera koje je Španjolska poduzela za naplatu dugovanja krajnjih korisnika prema elektroenergetskom sustavu, da sustav reguliranih tarifa proveden u 2005. nije bio osnova za državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Ovaj se zaključak odnosi na okolnosti i vremensko razdoblje obuhvaćene ovom pritužbom, ne dovodeći u pitanje moguće ocjene Komisije mjera koje je Španjolska poduzela nakon 2005.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sustav reguliranih tarifa koji je provela Kraljevina Španjolska u 2005. ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Španjolskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju,

Joaquín ALMUNIA

Potpredsjednik

(1) SL C 43, 27.2.2007., str. 9.

(2) Vidjeti bilješku 1.

(3) Člankom 12. stavkom 2. LSE-a predviđeno je utvrđivanje tarifa za opskrbu električnom energijom jednom godišnje, ali uz moguće prilagodbe tijekom godine.

(4) U skladu s člankom 8. Kraljevskog dekreta 1432/2002 povećanje prosječne tarife ne može biti veće od 1,40 % (na godišnjoj razini), dok se pojedinačne tarife mogu povećati samo za postotak jednak povećanju prosječne tarife: + 0,60 % (ukupno 2 %).

(5) Kraljevski dekret 2392/2004 od 30. prosinca 2004. o utvrđivanju tarife za opskrbu električnom energijom u 2005. Službeni list br. 315, str. 42766.

(6) Kraljevski zakonski dekret 5/2005 od 11. ožujka 2005. o hitnim reformama za promicanje produktivnosti i unapređenje javne nabave. Službeni list br. 62, 14.3.2005., str. 8832.

(7) Naslijeđeni su troškovi gubici pozicioniranih opskrbljivača električnom energijom koji su posljedica ulaganja prije liberalizacije čiji povrat nije moguće ostvariti. Komisija je dopisom SG (2001) D/290869 od 6. kolovoza 2001. odobrila dodjelu kompenzacijske potpore za podmirivanje tih gubitaka na temelju kriterija navedenih u Metodologiji naslijeđenih troškova (Komunikacija Komisije koja se odnosi na metodologiju analize državnih potpora povezanih s naslijeđenim troškovima). Odlukom SG (2001) D/290553 od 25. srpnja 2001. u predmetu NN 49/99 Komisija je odobrila Španjolskoj da dodjeli naknade za naslijeđene troškove do 2008. društvima od kojih je zatraženo pretfinanciranje deficita iz 2005.

(8) Prva dodatna odredba Kraljevskog dekreta 809/2006 od 30. lipnja 2006. o reviziji tarife za opskrbu električnom energijom od 1. srpnja 2006. Službeni list br. 156, 1.7.2006.

(9) Španjolska je liberalizirala maloprodajno tržište električne energije ranije nego što se to zahtijevalo direktivama o električnoj energiji iz 1996. i 2003., kojima je predviđen rok za liberalizaciju od 1999. do 2004. za poslovne krajnje korisnike (počevši od najvećih) i kojima je liberalizacija segmenta kućanstava postala obvezna od 1. srpnja 2007.

(10) SL L 176, 15.7.2003., str. 37.

(11) U članku 3. stavku 3. Direktive o električnoj energiji navodi se da „države članice osiguravaju da je svim potrošačima iz kategorije kućanstva i, kada to države članice smatraju odgovarajućim, kategorije malih poduzeća (odnosno poduzeća s manje od 50 zaposlenih osoba i godišnjim prometom ili vrijednosti bilance koji ne premašuju 10 milijuna EUR), dostupna univerzalna usluga, odnosno pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete unutar svojeg državnog područja po razumnim, jednostavno i jasno usporedivim te transparentnim cijenama. Radi osiguranja pružanja univerzalne usluge države članice mogu imenovati opskrbljivača zadnjeg izbora.”

(12) Društvo Céntrica podijelilo je potrošače u pet skupina. Ta podjela nije u skladu sa strukturom regulirane tarife objavljenom u dekretu o godišnjim tarifama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17.

(13) Vidjeti Prilog A točke (b) i (c) Direktive o električnoj energiji.

(14) Mišljenje nezavisnog odvjetnika u spojenim predmetima C-261/01 i C-262/01 Van Calster, stavak 41.

(15) Presuda Suda u spojenim predmetima C-261/01 Van Calster, ibid., stavci 49. i 50.

(16) Odluka Komisije od 25. srpnja 2001., državna potpora br. 49/99 – Španjolska. Prijelazni režim za tržište električne energije.

(17) Dopis Komisije Ujedinjenoj Kraljevini od 27. veljače 2002. (državna potpora br. 661/99).

(18) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(19) Wilson, R. (1993.), Nonlinear Pricing, Oxford University Press.

(20) Castro Rodriguez, F. (1999.), Wright tariffs in the Spanish electricity industry, The case of residential consumption, Utilities Policy, str. 17–31.

(21) Presuda Europskog suda od 17. ožujka 1993. u spojenim predmetima C-72/91 i C-73/91, stavak 21.: „Cilj predmetnog sustava i njegove strukture objekta te opće strukture nije stvaranje prednosti koja bi za državu predstavljala dodatno opterećenje.”

(22) Glavni izvor iz kojeg su preuzeti iznosi u odluci o pokretanju postupka jest CNE-ovo izvješće: „El Consumo Eléctrico en el Mercado Peninsular en el Año 2005”, 25.7.2006., odjeljak 2. U izvješću se za velike industrijske potrošače (upravljana potrošnja i THP) navodi da je snažna modulacija opterećenja uz opskrbu u razdobljima izvan vršnog opterećenja, zbog koje su potrebne prilagodbe u proizvodnim postupcima, razlog za velike popuste na glavnu tarifu.

(23) SL L 33, 4.2.2006., str. 22.; vidjeti članak 3. stavak 3. točku (c) i članak 5. stavak 2. točku (b).

(24) El Sistema Eléctrico Español 2005, str. 54. i 55., Red Eléctrica de España.

12.7.2014

Službeni list Europske unije

L 205/45

ODLUKA KOMISIJE

od 4. veljače 2014.

o španjolskim tarifama za opskrbu električnom energijom: distributeri Državna potpora SA.36559 (C3/07) (ex NN 66/06) koju je provela Španjolska

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 7743)

(Vjerodostojan je samo tekst na španjolskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/457/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon poziva zainteresiranim stranama na podnošenje primjedaba u skladu s prethodno navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

POSTUPAK

(1)	Poduzeća Centrica plc i Centrica Energía S.L.U. (dalje u tekstu zajedno „Centrica”) dopisom od 27. travnja 2006. Komisiji su podnijela pritužbu u pogledu sustava reguliranih tarifa za opskrbu električnom energijom provedenog u Španjolskoj u 2005.

(2)	Komisija je dopisom od 27. srpnja 2006. od španjolskih tijela zatražila dostavu informacija o prethodno navedenoj mjeri. Komisiji su te informacije dostavljene dopisom od 22. kolovoza 2006.

(3)	Predmet je evidentiran 12. listopada 2006. kao neprijavljena potpora (predmet 66/2006).

(4)	Komisija je dopisom od 9. studenoga 2006. od španjolskih tijela zatražila dodatna pojašnjenja u pogledu mjere. Španjolska tijela odgovorila su dopisom od 12. prosinca 2006.

(5)	Komisija je dopisom od 24. siječnja 2007. obavijestila španjolska tijela da je u pogledu te mjere odlučila pokrenuti postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(6)	Odluka Komisije objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe u pogledu te mjere.

(7)	Španjolska je dostavila primjedbe dopisom od 26. veljače 2007.

(8)

Sljedeće zainteresirane strane dostavile su primjedbe Komisiji: vlada pokrajine Galicije (dopisom od 23. ožujka 2007.), društvo Centrica (dopisima od 26. ožujka i 3. srpnja 2007.), Udruženje neovisnih opskrbljivača električnom energijom ACIE (dopisom od 26. ožujka 2007.), vlada pokrajine Asturije (dopisom od 27. ožujka 2007.), Udruženje energetski intenzivnih korisnika AEGE (dopisom od 2. travnja 2007.), društvo Asturiana de Zinc AZSA (dopisom od 3. travnja 2007.), proizvođač kovina Ferroatlántica (dopisom od 3. travnja 2007.), društvo Alcoa (dopisom od 3. travnja 2007.), Španjolsko udruženje elektroenergetskog sektora UNESA (dopisom od 25. travnja 2007.), društvo ENEL Viesgo (dopisom od 26. travnja 2007.), društvo Iberdrola (dopisom od 26. travnja 2007.), društvo Union Fenosa Distribución (dopisom od 27. travnja 2007.), društvo Hidrocantábrico Distribución Electrica (dopisom od 27. travnja 2007.), društvo Endesa Distribución Electrica (dopisom od 27. travnja 2007.).

(9)	Komisija je dopisima od 15. svibnja i 6. srpnja 2007. španjolskim tijelima proslijedila primjedbe zainteresiranih strana te im omogućila da odgovore, a ona su primjedbe dostavila dopisom od 2. kolovoza 2007.

(10)	Društvo Centrica dostavilo je daljnje informacije dopisima od 1. srpnja 2007., 28. kolovoza 2007., 4. veljače 2008. i 1. ožujka 2008.

(11)

(12)

Predmet je 19. travnja 2013. podijeljen u dva dijela: predmet SA.21817 (C3/07, ex NN 66/06), koji se odnosi na potporu krajnjim korisnicima električne energije i predmet SA.36559 (C3/07, ex NN 66/06), koji se odnosi na potporu distributerima električne energije. Ova se Odluka odnosi samo na potporu distributerima električne energije.

DETALJAN OPIS MJERE

ŠPANJOLSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U 2005.

Razlika između reguliranih i nereguliranih djelatnosti.

(13)	U zakonodavnom okviru utvrđenom Zakonom 54/1997 od 27. studenoga 1997. (šp. Ley del sector eléctrico, LSE) koji je temelj španjolskog elektroenergetskog sustava, postoji osnovna razlika između reguliranih i liberaliziranih djelatnosti.

(14)

Proizvodnja, uvoz i izvoz električne energije te maloprodajna opskrba električnom energijom liberalizirane su djelatnosti, odnosno djelatnosti koje gospodarski subjekti mogu slobodno obavljati prema tržišnim uvjetima i koje nisu pod regulatornim nadzorom države, poput kontrole cijena i uvjeta opskrbe.

(15)

Za razliku od njih, država u potpunosti regulira distribuciju, prijevoz i djelatnosti koje obavljaju tržišni operatori (3) i operatori sustava (4). Država te djelatnosti u pravilu regulira u svim elektroenergetskim sustavima jer operatori koji ih obavljaju imaju de facto i de jure monopol pa u suprotnome oni ne bi imali nikakvih ograničenja u kršenju pravila o tržišnom natjecanju te bi mogli naplaćivati monopolističke cijene veće od uobičajenih tržišnih cijena.

Čista distribucija i opskrba po reguliranim tarifama

(16)

Distribucija je u 2005. u španjolskom elektroenergetskom sustavu uključivala tri vrste reguliranih djelatnosti. Prva je bila čista distribucija. Čista distribucija uključuje prijenos električne energije distribucijskim mrežama do točaka potrošnje te predstavlja monopol zbog nepostojanja alternativnih mreža. Druga djelatnost uključuje neke djelatnosti komercijalnog upravljanja blisko povezane s distribucijom, poput očitavanja brojila, uključujući ugovore, ispostavljanje računa, osiguravanje službe za korisnike itd. Treća je regulirana aktivnost u 2005. bila opskrba po reguliranim tarifama koja je bila zakonom dodijeljena distributerima, uz njihovu glavnu zakonsku zadaću (upravljanje i osiguranje pristupa elektroenergetskim distribucijskim mrežama) (5). Nakon reforme koja je dovršena u 2009. distributeri više ne obavljaju opskrbu električnom energijom po reguliranim tarifama.

(17)

Distributeri su prema zakonu obvezni nabavljati električnu energiju potrebnu za opskrbu reguliranih potrošača na organiziranom veleprodajnom tržištu (engl. pool) po dnevnoj cijeni (granična cijena sustava ili cijena poola) ili izravno od proizvođača obnovljive energije (6) i potom je prodavati krajnjim potrošačima po važećoj reguliranoj tarifi.

Uloga distributera kao financijskih posrednika sustava

(18)

U 2005. postojalo je najmanje 25 različitih reguliranih tarifa za krajnje korisnike ovisno o razini potrošnje, profilu potrošnje i/ili namjeni potrošnje te naponu priključka na mrežu. Istodobno, krajnjim korisnicima na slobodnom tržištu naplaćivalo se devet ostalih reguliranih naknada za pristup mreži, isto na temelju priključnog napona i ostalih obilježja (7). Na slobodnom tržištu krajnji korisnici opskrbljivačima plaćaju naknade za pristup mreži, koji ih potom prosljeđuju distributerima. Na reguliranom tržištu naknade za pristup mreži ugrađene su u sveobuhvatnu reguliranu tarifu koju plaćaju krajnji korisnici distributerima (one su uključene). Španjolska je od 2005. uvela promjene u sustav reguliranih tarifa. Posljednja je promjena uvedena u 2013. kad je Španjolska donijela novi zakonodavni okvir za elektroenergetski sektor (Zakon 24/13) koji, među ostalim mjerama, uključuje reformu regulacije maloprodajnih tržišnih cijena. Španjolska je najavila da će taj novi zakon i njegove provedbene odredbe primijeniti tijekom 2014.

(19)

O razinama reguliranih integralnih tarifa i reguliranim naknadama za pristup mreži odlučuje se jednokratno ex ante za cijelu godinu, u pravilu prije kraja godine N-1, ali ih je tijekom godine moguće prilagoditi (8). Međutim, godišnja su povećanja tarifa ograničena (9). U načelu su sve tarife i naknade utvrđene na temelju predviđanja tako da se osigura da su regulirani prihodi od njihove primjene dostatni za pokrivanje ukupnih reguliranih troškova elektroenergetskog sustava. Ti su regulirani troškovi sustava u 2005. uključivali troškove opskrbe električnom energijom za integralne tarife, troškove kupnje električne energije iz posebnih sustava potpore (obnovljivi izvori, kogeneracije itd.), troškove prijevoza i distribucije, mjere za upravljanje potražnjom, troškove proizvodnje dodatne električne energije na španjolskim otocima, potporu za ugljen, gubitke iz ranijih godina itd.

(20)

U regulatornoj strukturi u Španjolskoj distributeri su bili (i dalje jesu) glavni financijski posrednici sustava. Distributeri su upravljali svim prihodima od sustava reguliranih tarifa, odnosno naknada za pristup mreži i prihoda od integralnih tarifa. Ti su se prihodi pod zajedničkim nazivom „dospjeli prihodi” (ingresos liquidables) upotrebljavali za plaćanje svih reguliranih troškova sustava. Nisu postojala pravila za odvajanje određene kategorije prihoda ili njihovih dijelova za određenu kategoriju troškova ili njihovih dijelova. Posljedično, prihodi od naknada za pristup mreži nisu ni u cijelosti ni djelomično odvajani za financiranje viših troškova potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora ili trošak proizvodnje na španjolskom otocima.

(21)

Do poravnanja računa došlo je u okviru postupka namire provedenog pod izravnim nadzorom španjolskog regulatora Comisión Nacional de Energía (u daljnjem tekstu: „CNE”). Naknada distributerima (za djelatnost povezane s čistom distribucijom) isto se tako plaćala iz dospjelih prihoda nakon odbitka svih ostalih troškova.

Usporedba distributera i opskrbljivača i odgovarajuće cijene

(22)

Stoga su u 2005. dvije različite kategorije operatora poslovale na španjolskom maloprodajnom tržištu električne energije: distributeri, koji su bili obvezni prodavati po reguliranim tarifama te opskrbljivači, koji su prodavali po slobodno dogovorenim uvjetima. Zbog povijesnih su razloga distributeri u Španjolskoj dio vertikalno integriranih grupacija (pozicionirani operatori) koje su tradicionalno upravljale distribucijskim mrežama na posebnim zemljopisnim područjima i koje su se mijenjale isključivo zbog ranijih spajanja i konsolidacija. Na reguliranom su tržištu distributeri naplaćivali integralne tarife u kojima nije postojala razlika između troškova nabave električne energije i troškova za pristup mreži.

(23)

Opskrbljivači mogu pripadati vertikalno integriranim grupacijama (koje u pravilu imaju zasebne divizije za proizvodnju, distribuciju i opskrbu) ili mogu biti novi subjekti na tržištu. Novi subjekti nemaju proizvodni kapacitet te posluju samo na maloprodajnom tržištu. Društvo Centrica jedan je od tih novih subjekata. Na slobodnom su tržištu opskrbljivači naplaćivali cijene kojima je trebalo podmiriti naknadu za pristup mreži (koja se plaća distributerima), troškove nabave električne energije (troškovi nabave električne energije na veleprodajnom tržištu ili troškovi vlastite proizvodnje u slučaju vertikalno integriranog društva) te „maržu za komercijalizaciju” koja uključuje ostale troškove (troškovi komercijalizacije, računalnih sustava, naplate itd.), kao i povrat na uloženi kapital.

(24)

U 2005. istodobno postojanje slobodnog i reguliranog tržišta, a osobito mogućnost krajnjih korisnika da ih bez naknade mijenjaju, značilo je da su regulirane tarife predstavljale referentnu cijenu, odnosno de facto gornju granicu cijena na slobodnom tržištu. Stoga je opskrbljivač mogao poslovati s dobiti u određenom tržišnom segmentu samo uz pozitivnu maržu za komercijalizaciju, tj. određenu razliku između maloprodajne cijene, odnosno u ovom slučaju regulirane tarife na koju kupac ima pravo i ukupnih troškova uključenih u usluge kupcima.

Tarifni deficit iz 2005.

(25)

U 2005. zbog razine na kojoj su utvrđene regulirane tarife i naknade za pristup mreži nisu ostvareni dostatni prihodi kojima bi sustav mogao podmiriti sve troškove evidentirane ex post za cijelu godinu. Tijekom konačnog postupka namire za 2005. koji je na kraju godine proveo CNE utvrđen je deficit u iznosu od 3 811 milijun EUR. To nije bio prvi slučaj da je postupkom namire ostvaren deficit, iako iznos deficita iz 2005. do tada nije zabilježen. U 2000., 2001. i 2002. već su zabilježeni niži deficiti.

(26)

Među ostalim, država je podcijenila stvarne troškove nabave električne energije. Iako se, u općenitom smislu, potrošnja električne energije krajnjih korisnika na reguliranom i slobodnom tržištu u 2005. kretala prema predviđanjima iz prosinca 2004., zbog niza su nepredviđenih povećanja cijena tijekom godine veleprodajne cijene u 2005. utvrđene na 62,4 EUR/MWh u usporedbi s 35,61 EUR/MWh u 2004., zbog čega je prosječna veleprodajna cijena u 2005. iznosila 59,47 EUR/MWh. Uzroci su tog povećanja neobično sušna godina zbog koje je proizvodnja električne energije u hidroelektranama smanjena za 55 %, povećanje cijena nafte, prebacivanje tržišne cijene naknada na emisiju CO2 u okoliš koje su dobivene bez naknade na temelju sustava trgovanja emisijama te povećanje potražnje za energijom veće od rasta BDP-a.

(27)

Španjolski regulator, CNE, naglasio je da u 2005. prosječne integralne tarife nisu uključivale sve troškove opskrbe, a osobito trošak nabave električne energije na veleprodajnom tržištu. Točnije, kako je prikazano dijagramom u nastavku, samo su u pet mjeseci, od siječnja do veljače 2005. i potom ponovno od travnja do lipnja 2005., cijene uključene u prosječne regulirane integralne tarife bile niže od prosječnih cijena na veleprodajnom tržištu električne energije. Međutim, od listopada 2006. do prosinca 2007. dogodilo se suprotno: tijekom tog razdoblja u trajanju od 14 mjeseci prosječne veleprodajne cijene naglo su pale ispod cijena električne energije uključenih u prosječne regulirane integralne tarife znatno više od razlike uočene tijekom sedam mjeseci u 2005. kad su veleprodajne cijene bile više od cijena uključenih u integralne tarife.

Dijagram 1.:

Ponderirana prosječna veleprodajna cijena u usporedbi s cijenom električne energije uključene u integralnu tarifu

Izvor: CNE – Informe sobre la evolución de la competencia en los mercados de gas y electricidad. Razdoblje od 2005. do 2007., str. 84.

(28)

Važan čimbenik koji je isto predstavljao doprinos povećanju općih troškova sustava bila je visoka razina potpore za proizvodnju obnovljive energije. Točnije, proizvođači obnovljive energije mogli su odabrati izravno sudjelovanje na veleprodajnom tržištu. U 2005. ta je mogućnost bila posebno privlačna pa je, posljedično, više proizvođača obnovljive energije od očekivanog sudjelovalo na veleprodajnom tržištu, što je dovelo do viših troškova sustava. Osim toga, izravna potpora za troškove električne energije iz posebnih sustava (obnovljivi izvori, kogeneracija) koji se ne prodaju veleprodajnom tržištu, koji su u računima knjiženi kao regulirani troškovi, iznosila je 2 701 milijuna EUR u 2005., što je povećanje od 5,75 % u odnosu na 2004. Primjerice, troškovi sustava za prijevoz i distribuciju iznosili su 4 142 milijuna EUR u 2004., 4 410 milijuna EUR u 2005. i 4 567 milijuna EUR u 2006.

Mehanizam koji je donesen za pretfinanciranje i naknadu deficita

(29)

Porast deficita nije prošao nezapaženo. Već u ožujku 2005., kad je postalo jasno da će biti ostvaren tarifni deficit, člankom 24. Kraljevskog zakonskog dekreta 5/2005 (10) španjolska tijela propisala su da će pet najvećih španjolskih „ovlaštenih opskrbljivača električnom energijom”, odnosno onih koji imaju pravo na naknadu za naslijeđene troškove (11), osigurati sredstva za podmirivanje razlike između troškova i prihoda elektroenergetskog sustava na temelju sljedećih postotaka:

—	Iberdrola, S.A.: 35,01 %;

—	Unión Eléctrica Fenosa, S.A.: 12,84 %;

—	Hidroeléctrica del Cantábrico S.A: 6,08 %;

—	Endesa, S.A.: 44,16 %;

—	Elcogás, S.A.: 1,91 %

(30)

Negativni saldo na računu naslijeđenih troškova predstavljao bi osnovu za prava na naplatu koja uključuju pravo društava na naplatu prihoda od potrošača električne energije u budućnosti. Društva bi mogla sekuritizirati ta prava i prodavati ih na tržištu. Ta su društva, osim društva Elcogás S.A., matična društva vertikalno integriranih grupacija koje obično posluju u sektoru proizvodnje električne energije te u sektoru distribucije divizijama za distribuciju. Kako je utvrđeno člankom 24. Kraljevskog zakonskog dekreta 5/2005, motivi i kriteriji na kojima se temelji odabir tih pet društava za potrebe pretfinanciranja tarifnog deficita iz 2005., a ne drugih društava koja posluju na španjolskom tržištu električne energije, su, čini se, njihovo pravo na nadoknadu troškova tranzicije umjesto za, primjerice, njihovo poslovanje u sektoru distribucije. Društvo Elcogás S.A. bilo je i dalje jest društvo koje se bavi isključivo proizvodnjom električne energije (12). Na isti je način za potrebe pretfinanciranja deficita u elektroenergetskom sustavu u kasnijim godinama Španjolska odredila matično društvo grupacije (primjerice Endesa S.A., Iberdrola S.A.) ili njegovu diviziju za proizvodnju (Endesa Generación S.A., Iberdrola Generación S.A. u Kraljevskom zakonskom dekretu 6/2009), ali nikad diviziju za distribuciju (Endesa Distribución Eléctrica, S.L., društvo kćer u cijelosti u njegovu vlasništvu odgovorno za distribuciju električne energije na temelju sustava reguliranih tarifa u 2005.).

(31)

Španjolska su tijela u rujnu 2006. donijela odluku o mjerama za podmirivanje deficita iz 2005. od potrošača električne energije reguliranim tarifama. Kraljevskim dekretom 809/2006 (13) španjolska su tijela utvrdila da će deficit iz 2005. (ili točnije prava na naplatu koja je dobilo pet odobrenih opskrbljivača) podmiriti potrošači tijekom 14,5 godina posebnom dodatnom naknadom koja se primjenjuje na integralne tarife i tarife za pristup. Dodatna naknada, izračunana kao godišnji iznos potreban za linearno podmirivanje neto sadašnje vrijednosti deficita iz 2005. tijekom 14,5 godina, utvrđena je na 1,378 % integralne tarife, odnosno 3,975 % tarife za pristup za 2006. Važeća je kamata bila tromjesečni Euribor.

(32)

Ta se dodatna naknada smatrala „doprinosom posebne namjene” (šp. cuota con destino espécifico). Španjolska tijela utvrdila su da će se prihodi od doprinosa za financiranje deficita iz 2005. prikupljati na depozitnom računu kojim upravlja CNE. Potom će CNE izvršiti prijenos sredstava vlasnicima prava na naplatu, odnosno opskrbljivačima koji su financirali deficit ili subjektima koji su naknadno od njih kupili prava na naplatu u skladu s udjelom deficita koji su financirali.

Učinci tarifnog deficita na španjolsko tržište

(33)

U 2005. 37,49 % potražnje za električnom energijom zadovoljeno je nabavom na slobodnom tržištu. Ta se količina odnosi na relativno mali broj potrošača; samo je 8,5 % potrošača kupovalo na slobodnom tržištu, dok ih se 91,5 % i dalje zadržalo na reguliranim tarifama (smanjenje u usporedbi s 97 % u 2004.) Potrošači na visokom naponu (prije svega industrijski potrošači) predstavljali su glavnu kategoriju na slobodnom tržištu, njih 38,9 % iskoristilo je tu mogućnost, a njihove su nabave predstavljale 29 % ukupne potrošnje električne energije na španjolskom kopnu u 2005. Velika većina kućanstava i malih potrošača na niskom naponu, koji su se mogli odlučiti za slobodno tržište od 2003. (14), i dalje se zadržala na reguliranim tarifama, međutim, znatan se dio njih u 2005. odlučio za slobodno tržište. Na dan 31. prosinca 2005. na slobodnom je tržištu bilo više od dva milijuna potrošača (u usporedbi s 1,3 milijuna u 2004.).

(34)

Međutim, prosječnu cjenovnu prednost reguliranih tarifa za 2005. potrebno je razmatrati usporedo s povratkom potrošača reguliranom tržištu, iako uz određeni vremenski pomak. Kako je prikazano u tablici 2. u nastavku, broj potrošača koji se opskrbljivao na slobodnom tržištu povećao se tijekom 2005., odnosno smanjio u 2006. čime se njihov postotak (8,15 %) izjednačio s postotkom ostvarenim u prvoj polovini 2005. Isto tako, smanjenje količine električne energije kojom su se opskrbljivali krajnji korisnici na slobodnom tržištu koje je zabilježeno u prosincu 2004., nastavilo se i u prvoj polovici 2005. Iako se ono znatno zaustavilo od lipnja do rujna 2005., nastavilo se u prosincu 2005. i kroz čitavu 2006.

Tablica 2. –

Udjel opskrbnih stanica i električne energije na slobodnom tržištu (kao postotak ukupnog tržišta) od 2004. do 2006.

Električna energija	2004.				2005.				2006.
	ožu.	lip.	ruj.	pro.	ožu.	lip.	ruj.	pro.	ožu.	lip.	ruj.	pro.
kao postotak opskrbnih stanica	1,53	2,82	4,21	5,73	7,42	9,42	10,37	10,66	10,20	9,28	8,86	8,15
kao postotak električne energije	29,30	33,60	36,19	33,57	33,15	35,34	41,39	37,41	29,38	27,10	25,74	24,87
Izvor: CNE-ovo izvješće „Nota Informativa sobre los suministros de electricidad y gas natural en los mercados liberalizados, actualización 31 de diciembre de 2006”.

(35)

Iako se učinak gubitaka koje su snosili opskrbljivači počeo osjećati sredinom 2005. kad je došlo do znatnog povećanja veleprodajnih cijena, ugovore o opskrbi nije bilo moguće odmah raskinuti. Posljedično, opskrbljivači na slobodnom tržištu, osobito oni bez proizvodnog kapaciteta koji su morali nabavljati električnu energiju na veleprodajnom tržištu, bili su prisiljeni birati između ponuda nižih od uvjeta na slobodnom tržištu koje su odgovarale reguliranoj tarifi, unatoč mogućnosti nastanka gubitaka naplate viših cijena koje uključuju stvarne troškove nabave, zbog čega bi izgubili tržišni udjel.

ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA NA TEMELJU ČLANKA 108. STAVKA 2. UFEU-A

(36)	Odluka Komisije o pokretanju formalnog istražnog postupka temeljila se na sljedećim razlozima:

(37)

U odluci se uspoređuju regulirane tarife koje plaćaju različite kategorije krajnjih korisnika s procijenjenim cijenama koje bi oni trebali plaćati na slobodnom tržištu da nema tarifa te je utvrđeno da se čini da postoji prednost u korist većine kategorija korisnika. Navodna je potpora u korist krajnjih korisnika predmet zasebne odluke u predmetu SA.21817 – Regulirane tarife za opskrbu električnom energijom: potrošači.

(38)

Kad je riječ o distributerima, u odluci o pokretanju postupka navodi se da je poticanjem krajnjih korisnika na povratak na regulirano tržište sustav išao na ruku povlaštenim distributerima čija se profitna marža od reguliranih djelatnosti činila zajamčenom. Činilo se da se ta prednost dodjeljivala selektivno distributerima jer su oni bili jedini tržišni operatori kojima je bilo dopušteno prodavati električnu energiju po reguliranim tarifama.

(39)

Odlukom je utvrđeno i da je sustav uključivao prijenos državnih sredstava jer se dodatna naknada za podmirivanje deficita smatra parafiskalnim nametom od kojeg prihode prije prijenosa krajnjim korisnicima prikuplja španjolski regulator CNE (javno tijelo). U odluci se zaključuje da je, u kontekstu sudske prakse Suda u tim pitanjima, ta sredstva potrebno smatrati državnim sredstvima.

(40)

S obzirom na to da veliki krajnji korisnici i distributeri posluju na tržištima koja su u pravilu otvorena za tržišno natjecanje i trgovinu unutar Unije, Komisija je u odluci o pokretanju postupka zaključila da su ispunjeni svi kriteriji utvrđeni člankom 107. stavkom 1. UFEU-a te da mjera predstavlja državnu potporu u korist krajnjih korisnika i distributera.

(41)

Naglašavajući da se nijedno odstupanje predviđeno člankom 107. UFEU-a ne čini primjenjivim, u odluci se ocjenjuje može li se opskrba električnom energijom po reguliranim tarifama smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa (engl. service of general economic interest, SGEI) te može li ona imati koristi od odstupanja predviđenih člankom 106. stavkom 2. UFEU-a. U odluci se navodi da je u elektroenergetskom sektoru diskrecijsko pravo država članica pri utvrđivanju obveza pružanja javne usluge ograničeno odredbama Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 96/92/EZ (15) („Direktiva o električnoj energiji”). Direktivom o električnoj energiji utvrđuje se obveza država članica da utvrde obvezu pružanja univerzalne usluge (uključujući posebno pravo na opskrbu po razumnim cijenama) samo za potrošače iz kategorije kućanstva i malih poduzeća (16). U odluci se zaključuje da, u kontekstu prethodno navedene Direktive, opskrbu električnom energijom srednjih i velikih poduzeća po reguliranim tarifama, za razliku od kućanstava i malih poduzeća, nije moguće smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa u strogom smislu tog pojma.

(42)	Komisija je zato izrazila ozbiljnu sumnju u to mogu li se elementi potpore u reguliranim tarifama koje su primijenjene na poduzeća koja nisu mala poduzeća i distributere smatrati usklađenima s unutarnjim tržištem.

PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

(43)

Na poziv Komisije za dostavu primjedaba o odluci o otvaranju detaljnog istražnog postupka veliki industrijski potrošači, distributeri, neovisni opskrbljivači i vlade španjolskih autonomnih zajednica dostavili su brojne podneske. U ovoj će se Odluci ispitivati samo primjedbe relevantne za stajalište distributera.

PRIMJEDBE NEOVISNIH OPSKRBLJIVAČA

(44)	Primjedbe su dostavili društvo Centrica i Udruženje neovisnih opskrbljivača električnom energijom ACIE. Njihovi su argumenti i zaključci u velikoj mjeri jednaki i na njih će se odgovarati zajednički.

(45)

Glavna je točka podneska društva Centrica navodna državna potpora koja je dodijeljena distributerima električne energije. Društvo Centrica naglašava da je u 2005. prosječni trošak nabave električne energije na veleprodajnom tržištu bio gotovo 70 % veći od prosječnog predviđenog troška nabave uključenog u integralne tarife koje je država utvrdila Kraljevskim dekretom 2329/2004.

(46)

Posljedica su te razlike između predviđanja i stvarnih troškova nedostatni prihodi sustava za podmirivanje troškova, uglavnom zato što je cijena koji su distributeri plaćali pri nabavi električne energije bila veća od regulirane cijene po kojoj su je morali prodavati. Distributeri su stoga ostvarili deficit u svojim bilancama. Međutim, kao posljedica mehanizma koji su donijela španjolska tijela za podmirivanje manjka prihoda (koji je uključivao zahtjev prihvatljivim proizvođačima za pretfinanciranje deficita na temelju zahtjeva za naknadnu naknadu), bilance distributera ostale su uravnotežene, a njihove je gubitke de facto nadoknadila država.

(47)

Druga su pravila vrijedila za opskrbljivače na slobodnom tržištu unatoč činjenici da su i oni ostvarili slične gubitke. Prema društvu Centrica i udruženju ACIE opskrbljivači na slobodnom tržištu imali su slične troškove nabave kao i distributeri (17). Štoviše, oni su de facto bili obvezani razinom integralne tarife koju je država utvrdila za sve kategorije kupaca jer u suprotnome ne bi mogli privući nove kupce ni zadržati postojeće. Točnije, ACIE naglašava da su njegovi članovi početkom 2005. sklopili ugovore na temelju predviđanja države u pogledu veleprodajnih cijena te da su potom morali poštovati obveze iz tih ugovora, iako se pokazalo da ne ostvaruju dobit. Posljedično, neovisni su opskrbljivači ostvarili gubitke. Međutim, za razliku od distributera, gubitke neovisnih opskrbljivača država nije nadoknadila. Društvo Centrica procjenjuje da je u 2005. ostvarilo gubitke u iznosu od 10 milijuna EUR. Prema udruženju ACIE nekoliko je opskrbljivača, uključujući društva Saltea Comercial, Electranorte, CYD Energia i RWE, bilo prisiljeno prekinuti poslovanje.

(48)

Prema mišljenju udruženja ACIE i društva Centrica naknada gubitaka distributera predstavlja narušavanje tržišnog natjecanja, diskriminaciju neovisnih opskrbljivača te ju je potrebno smatrati državnom potporom. Osim ocjene da naknada gubitaka sama po sebi predstavlja prednost, društvo Centrica tvrdilo je da pozicionirani sudionici na tržištu (vertikalno integrirana poduzeća) mogu zadržati svoj tržišni udjel i izbjeći gubitke poticanjem kupaca na odlazak od njihovih divizija za opskrbu koje ostvaruju gubitke i prelazak njihovim divizijama za distribuciju koje će dobiti naknadu, ovisno o slučaju.

(49)

Prema mišljenju udruženja ACIE i društva Centrica prednost je pozicioniranih poduzeća bila „posebna” odnosno selektivna jer je mehanizam financiranja i naknade predstavljao osobitu korist za distributere omogućavajući im financijsku i konkurentsku prednost u odnosu na opskrbljivače na slobodnom tržištu. Društvo Centrica tvrdilo je da je razlika između distributera i opskrbljivača na slobodnom tržištu isključivo formalna jer su obje kategorije konkurenti na istom tržištu (maloprodaja električne energije), jer su pod utjecajem integralnih tarifa (zato što su one uvedene zakonom ili zato što one de facto predstavljaju ograničavanje tržišnih cijena) i jer su nabavljali električnu energiju po istoj cijeni i ostvarili jednake gubitke.

(50)

Prema mišljenju društva Centrica povlašteni tretman distributera niti je bilo moguće opravdati nijednim razlogom u smislu logike i strukture elektroenergetskog sustava niti ga se moglo smatrati naknadom za uslugu od općeg gospodarskog interesa. Društvo Centrica i dalje smatra da je sustavom prekršena Direktiva o električnoj energiji ne samo zbog diskriminacijskog karaktera mjera za podmirivanje deficita, već i zato što je potrošačima oduzeto pravo na transparentne cijene i tarife (18). S obzirom na to da je dio cijene električne energije za 2005. odvojen za buduće godine, konačne naplaćene cijene potrošačima nisu bile transparentne.

(51)

Društvo Centrica smatra da selektivna prednost omogućena mjerama za podmirivanje deficit ne predstavlja korist samo za distributere, već i za vertikalno integrirana poduzeća kojima pripadaju. Prema mišljenju društva Centrica vertikalno integriranu grupaciju potrebno je smatrati jednim poduzećem za potrebe primjene pravila o državnim potporama. Društvo Centrica tvrdi da je u španjolskom sustavu proizvodnim društvima dopušteno podizanje cijena na veleprodajnom tržištu i nastavak ostvarivanja dobiti. U tim su okolnostima grupacije imale stečena prava na zadržavanje tržišnog udjela na koji su računale njihove divizije za distribuciju. Stoga je vertikalno integrirane grupacije isto tako potrebno smatrati primateljima državne potpore.

PRIMJEDBE DISTRIBUTERA

(52)	Primjedbe su dostavili UNESA (udruženje koje predstavlja distributere), Iberdrola Distribución, Union Fenosa Distribución, Enel Viesgo Distribución i Endesa Distribución. Njihove se primjedbe u velikoj mjeri preklapaju i na njih će se odgovarati zajednički.

(53)	Distributeri (koje predstavlja UNESA) razlikuju čistu distribuciju/djelatnosti komercijalnog upravljanja, koje smatraju uslugom od općeg gospodarskog interesa i opskrbu po reguliranim tarifama, koja prema njihovu mišljenju ne uključuje državnu potporu jer njome nije omogućena financijska prednost.

(54)

Distributeri podsjećaju da su opskrbljivači i distributeri poslovali u vrlo različitom pravnom kontekstu; od distributera se zahtijevala nabava električne energije za opskrbu po reguliranim tarifama na posebne načine (na veleprodajnom tržištu ili od proizvođača „u posebnom sustavu”), dok su opskrbljivači mogli slobodno pregovarati o cijenama. Distributeri nisu mogli odbiti opskrbu reguliranih kupaca i nisu mogli privući kupce, osim onih koji su se odlučili za regulirane tarife. Distributeri nisu mogli ni nuditi pomoćne usluge, dok su opskrbljivači slobodno određivali uvjete opskrbe.

(55)

U tablici u nastavku navodi se sažetak razlika između opskrbljivača na slobodnom tržištu i distributera u pogledu maloprodaje električne energije (19):

	Obvezna opskrba	Moguće tržište	Nabave električne energije
Opskrbljivači	Ne	Svi korisnici u Španjolskoj	Svi mehanizmi
Distributeri	Da	Samo korisnici priključeni na njihove mreže	Na veleprodajnom tržištu ili od proizvođača u posebnom sustavu
	Veleprodajna nabavna cijena	Prodajna cijena	Profitna marža
Opskrbljivači	Slobodna	Slobodna	Prodajna marža
Distributeri	Cijena na veleprodajnom tržištu ili regulirana cijena „u posebnom sustavu”	Regulirane tarife	Bez profitne marže

(56)	Distributeri stoga zaključuju da, s obzirom na različit pravni i činjenični kontekst, opskrbljivači na slobodnom tržištu nisu predstavljali konkurenciju distributerima, već reguliranim tarifama koje su djelovale kao referentna cijena na tržištu.

(57)

Distributeri tvrde da od opskrbe električnom energijom po toj tarifi nisu ostvarivali ni dobit ni prednost bilo koje vrste. Dok je naknada distributerima za čistu distribuciju i komercijalno upravljanje uključivala profitnu maržu za naknadu za uloženi kapital, za opskrbu po reguliranim tarifama distributeri su dobili samo naknadu troškova bez ikakve profitne marže. Točnije, troškovi „priznati” distributeru temeljili su se na prosječnoj ponderiranoj cijeni električne energije tijekom referentnog razdoblja. U određenim okolnostima ti su priznati troškovi mogli biti niži od stvarnih ukupnih troškova distributera. U slučaju ostvarivanja viška od regulirane prodaje ta sredstva nisu ostala distributerima, već su tijekom postupka namire raspoređena za financiranje ostalih općih troškova sustava. Iznos koji je država priznala bio je jednak razlici između prosječne ponderirane cijene nabava električne energije pomnožena s količinom energije koju je prevezao svaki distributer nakon ispravka za uobičajene gubitke.

(58)

Distributeri su dalje tvrdili da nisu imali nikakve ni izravne ni neizravne financijske koristi od povratka kupaca sa slobodnog tržišta na regulirane tarife jer je njihova naknada za čistu distribuciju i komercijalno upravljanje u cijelosti neovisna o broju kupaca po reguliranim tarifama ili količini električne energije koja je prodana po određenoj tarifi.

—	Kao prvo, kako je prethodno objašnjeno, za opskrbu po reguliranoj tarifi postojala je samo naknada troškova.

—

Kao drugo, naknada za čistu distribuciju isto tako nije ovisila o broju kupaca po reguliranim tarifama jer se temeljila na količini „prevezene energije”, koja je uključivala svu električnu energiju koju su prevezli distributeri u mreži, neovisno o tome je li ona prodana po reguliranim tarifama ili na slobodnom tržištu.

—

Kao treće, naknada za djelatnosti komercijalnog upravljanja isto tako nije ovisila o broju kupaca koji se opskrbljuju po reguliranim tarifama jer su zakonom predviđena plaćanja na temelju broja sklopljenih ugovora (za tarife za pristup i regulirane tarife) i stoga nisu povezana s brojem kupaca po reguliranim tarifama. Od distributera se u svakom slučaju zahtijevalo rješavanje svih upita kupaca, poput promjena vrste priključka, ugovora, izdavanja računa za tarife za pristup, očitanja brojila itd., neovisno o vrsti opskrbe.

(59)	Distributeri stoga zaključuju da je „naknadu” koju su primili za opskrbu po reguliranim tarifama potrebno smatrati prije povratom iznosa koje su bili dužni platiti unaprijed zbog primjene zakona ili naknadom štete.

(60)

Društvo Iberdrola posebno tvrdi da bi pripisivanje deficita distributerima bilo pravno i ekonomski netočno. Troškovi nastali pri nabavi električne energije za regulirano tržište mogli su se pripisati elektroenergetskom sustavu, a ne distributerima, što samo predstavlja provedbu pravnih odredaba. Prihodi od prodaje po reguliranim cijenama nikad nisu postali vlasništvo distributera, već su pripali elektroenergetskom sustavu u cjelini pa je stoga sustav potrebno promatrati kao „prodavatelja” električne energije po reguliranim cijenama. U visoko reguliranom sustavu poput španjolskoga pripisivanje distributerima financijskih neravnoteža uzrokovanih regulatornom strukturom ili pogreškama u procjenama budućih troškova električne energije bilo bi, prema mišljenju društva Iberdrola, neopravdano.

(61)	Društvo Iberdrola isto tako naglašava da distributeri nisu zadržali prihod od dodatne naknade koja je, kao „doprinos posebne namjene”, odmah prebačena na depozitni račun koje je otvorio CNE i proslijeđen proizvođačima koji su pretfinancirali deficit.

PRIMJEDBE REGIONALNE VLADE POKRAJINE ASTURIJE

(62)	Primjedbe regionalne vlade pokrajine Asturije jednake su primjedbama španjolske vlade navedenima u nastavku na koje se upućuje.

PRIMJEDBE ŠPANJOLSKE

(63)

Španjolska i dalje smatra da sustav reguliranih tarifa iz 2005. nije uključivao potporu ni krajnjim korisnicima ni distributerima. Točnije, kad je riječ o distributerima, Španjolska smatra da je dobivena naknada u skladu sa sudskom praksom Suda u predmetu Altmark i da stoga ne predstavlja državnu potporu.

POSTOJANJE POTPORE

NEPOSTOJANJE UZROČNO-POSLJEDIČNE VEZE IZMEĐU DJELOVANJA DRŽAVE I DEFICITA I NEMOGUĆNOST PRIPISIVANJA DEFICITA DRŽAVI

(64)	Španjolska tvrdi da se deficit nije mogao pripisati državi jer je on posljedica nepredvidljivih vanjskih okolnosti, a ne namjere države da subvencionira određene djelatnosti.

(65)

(66)

Distributeri su prikupljali sredstva integralnim tarifama i tarifama za pristup i potom prebacivali dio tih prihoda na posebne račune (u skladu s postocima utvrđenima dekretom o godišnjim tarifama). Potom su oduzimali nabave električne energije na veleprodajnom tržištu i od proizvođača „u posebnom sustavu”. Ako prihodi od integralnih tarifa i tarifa za pristup nisu bili dostatni za podmirivanje troška reguliranih djelatnosti, nastao je tarifni deficit.

(67)

Španjolska tvrdi da je deficit iz 2005. posljedica razlike između predviđanja države u pogledu veleprodajnih cijena električne energije i stvarnih cijena zabilježenih na veleprodajnom tržištu. Iznimno visoke cijene u 2005. posljedica su nepredvidljivih uzroka koji se smatraju višom silom (vidjeti uvodnu izjavu 26).

(68)

S obzirom na to da je događaj zbog kojeg je nastala potreba za navodnom potporom bilo povećanje veleprodajnih cijena veće od predviđenog, navodnu prednost nije bilo moguće pripisati nijednom pravnom aktu. Čak i uz pretpostavku da je ta prednost ranije postojala, ona bi bila posljedica okolnosti koje nisu povezane s namjerama države. Postojanjem više sile, prema mišljenju Španjolske, prekida se uzročno-posljedična veza između administrativne odluke o utvrđivanju razine tarifa i konkurentske prednosti koja je osnova za državnu potporu. Čak i uz pretpostavku da je ispunjen objektivni uvjet uzročno-posljedične veze, nedostaje subjektivni uvjet namjere (mogućnost pripisivanja) na strani države.

NEPOSTOJANJE DRŽAVNIH SREDSTAVA

(69)

Španjolska tvrdi da tarife nisu uključivale javna sredstva. Kao prvo, Španjolska u tom pogledu tvrdi da dodatna naknada nije „naknada” u smislu sudske prakse Europskog suda u pogledu parafiskalnih nameta jer ju ne naplaćuje država pa se ona ne smatra fiskalnim nametom. Prema mišljenju Španjolske dodatna je naknada sastavni dio tarife i ima karakter tarife. Stoga je tarifa privatna cijena.

(70)

Kao drugo, država nije prikupljala sredstva i uplaćivala ih u fond koji je država odredila. Distributeri su naplaćivali tarife, a ne država, pa su one stoga bile privatne cijene kojima je osigurana primjerena naknada čimbenicima (kako je utvrđeno LSE-om). One nisu predstavljale ni poreze ni javne cijene. Država nije ništa nadoknađivala jer je naknada osigurana sustavom na temelju tržišnih sila kod nereguliranih djelatnosti i tarifa za pristup koje je država utvrdila za regulirane djelatnosti. Budući da u tom sustavu ne postoji opterećenje za državu, nikakva državna sredstva neće biti uključena u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sloman Neptune (20) . Nadalje, ta se sredstva nisu slijevala u državnu riznicu, nisu navedena u proračunskim zakonima, nisu podlijegala nadzoru Revizorskog suda te njihov povrat od dužnika nije bilo moguće izvršiti administrativnim postupcima povrata. Dugovanja unutar elektroenergetskog sustava nisu podlijegala kamatnoj stopi koja se primjenjuje na dugovanja državi.

(71)

Španjolska inzistira da je tim sredstvima upravljao španjolski regulator, CNE, isključivo u ulozi računovodstvenog posrednika. Španjolska tijela naglašavaju da je Komisija u Odluci o španjolskim naslijeđenim troškovima iz 2001. (SA NN 49/99) već utvrdila da „je prijenos sredstava CNE-om u osnovi računovodstvenog karaktera. Sredstva koja se prenose na račun CNE-a nisu nikada postala vlasništvom tog tijela te su odmah isplaćena korisnicima u skladu s ranije utvrđenim iznosom koji CNE ni na koji način ne može mijenjati”. Komisija je na temelju tog razmatranja zaključila da „ne može utvrditi predstavljaju li prihodi od nameta utvrđenog u okviru sustava naslijeđenih troškova državna sredstva”.

(72)

Kao treće, Španjolska osporava zaključak Komisije da se regulirana prodaja distributera financirala „posebnim porezom” koji su plaćali svi krajnji korisnici električne energije u Španjolskoj. Prema mišljenju Španjolske, „država (nije) financirala” distributere, već su oni primili razumnu i pravičnu naknadu za zakonom propisanu zadaću koju su bili obvezni obavljati.

(73)

Osim toga, pri prodaji električne energije po reguliranim tarifama i njezinoj nabavi na veleprodajnom tržištu od proizvođača distributeri su ostvarili deficit (koji je podmiren mehanizmom pretfinanciranja utvrđenim Kraljevskim zakonskim dekretom 5/2005), ali će proizvođači, umjesto distributera, ostvariti prihode od dodatne naknade dodane tarifi.

NEPOSTOJANJE PREDNOSTI

(74)	Španjolska se ne slaže s privremenim zaključkom Komisije da je reguliranim tarifama distributerima omogućena ekonomska prednost.

(75)

Kad je riječ o distributerima, Španjolska osporava zaključak Komisije da su tarifni sustavi predstavljali jamstvo minimalne profitne marže za distributere. Španjolska tvrdi da je opskrba po reguliranim tarifama koju obavljaju distributeri bila opravdana potrebom za jamstvom usluge od općeg interesa te da je naknada za regulirane djelatnosti bila namijenjena isključivo za podmirivanje troškova ispunjavanja obveza povezanih s tim djelatnostima.

NEPOSTOJANJE UČINKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE I TRGOVINU MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

(76)	Prema mišljenju španjolskih tijela regulatornim odredbama primjenjivima na opskrbu po reguliranim tarifama nije ograničena sloboda osnivanja opskrbljivača električne energije te nije postojao povlašteni tretman španjolskih opskrbljivača u usporedbi s opskrbljivačima iz ostalih država članica.

(77)

U 2005. Pirinejski poluotok imao je toliko mali kapacitet međusobnog povezivanja da stvarno unutarnje tržište električne energije nije postojalo. Španjolska tijela smatrala su da bi, s obzirom na izolaciju, bilo nesrazmjerno zaključiti, kao što je to učinila Komisija, da je tarifa utjecala na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

(78)

Španjolska tijela i dalje smatraju da električna energije nije izvezena izvan Španjolske te da distributeri koji posluju u Španjolskoj nisu mogli prodavati španjolsku električnu energiju izvan nacionalnog državnog područja. S druge su strane sva prihvatljiva društva mogla obavljati djelatnost distribucije u jednakim uvjetima kao i španjolska poduzeća i uživati jednak pravni i ekonomski tretman.

(79)

Španjolska smatra da su opskrbljivači, za razliku od toga, obavljali slobodnu i nereguliranu djelatnost. Oni su se suočavali s odgovarajućim rizicima i prednostima. Preuzimanje tih rizika značilo je prihvaćanje da od svoje djelatnosti maloprodaje u određenim nepredvidljivim uvjetima možda neće ostvarivati dobit. Ipak, ponovno bi ostvarivali dobit čim bi to bilo omogućeno zahvaljujući tarifama ili po prestanku postojanja iznimnih okolnosti.

ANALIZA U SMISLU SUDSKE PRAKSE U PREDMETU ALTMARK

(80)	Španjolska navodi da u 2005. postojanje reguliranih tarifa nije bilo u suprotnosti s pravom Unije s obzirom na to da je rok za otvaranje tržišta za sve potrošače, uključujući kućanstva, bio 1. srpnja 2007.

(81)	Prema mišljenju Španjolske podmirivanje troškova distributera pri opskrbi po reguliranim tarifama u skladu je s četiri kriterija sudske prakse u predmetu Altmark pa stoga ta intervencija nije obuhvaćena područjem primjene državne potpore.

(82)

Kao prvo, opskrba električnom energijom usluga je od općeg interesa i država mora intervenirati radi sprečavanja zloupotreba vladajućih položaja koji proizlaze iz postojanja jedinstvene mreže (prirodni monopol). Stoga društva koja obavljaju regulirane djelatnosti ispunjavaju obveze pružanja javne usluge.

(83)	Kao drugo, parametri za utvrđivanje tarifa utvrđeni su na objektivan i transparentan način. Naknada za regulirane djelatnosti objektivna je i transparentna. Ostala su poduzeća iz EU-a isto tako mogla ući na tržište distribucije.

(84)	Kao treće, plaćanjima za regulirane djelatnosti podmiruju se samo troškovi ispunjavanja obveze pružanja javne usluge. Distributeri su mogli dobiti naknadu troškova koji su isključivo povezani s reguliranim djelatnostima.

(85)	Kao četvrto, složeni regulatorni okvir za utvrđivanje tarifa i postupak namire dokazi su da je tarifni sustav utemeljen na pomnoj analizi troškova i prihoda sustava te analizi potražnje za električnom energijom.

(86)	Španjolska na toj osnovi zaključuje da tarifni sustav nije predstavljao državnu potporu jer je bio u skladu sa sudskom praksom u predmetu Altmark.

OCJENA MJERE

(87)

Područje primjene ove Odluke ograničeno je na opskrbu električnom energijom velikih i srednjih poduzeća koju obavljaju distributeri po reguliranim tarifama i ne uključuje ostale djelatnosti koje obavljaju distributeri i koje se odnose na čistu distribuciju. Potonje su u potpunosti neovisne u pravnom i financijskom smislu, od djelatnosti prodaje po reguliranim tarifama i u svakom slučaju nisu obuhvaćene područjem primjene odluke o pokretanju postupka, što je pobudilo sumnju samo u pogledu usklađenosti s unutarnjim tržištem navodne prednosti omogućene distributerima kao posljedice niske razine reguliranih tarifa i mjera poduzetih za podmirivanje i refinanciranje deficita iz 2005.

POSTOJANJE DRŽAVNE POTPORE U SKLADU S ČLANKOM 107. STAVKOM 1. UFEU-A

(88)

Mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: mjera (a) korisniku omogućuje ekonomsku prednost; (b) dodjeljuje ju država ili se dodjeljuje kroz državna sredstva; (c) selektivna je; (d) utječe na trgovinu unutar Zajednice te bi mogla dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja unutar Unije. Budući da ti uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, Komisija će ograničiti ocjenu na postojanje ekonomske prednosti za korisnike.

Postojanje ekonomske prednosti

(89)

Poduzeća su u prednosti u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako ostvare ekonomsku prednost koju inače ne bi ostvarila po tržišnim uvjetima. Kad je riječ o tome, Sud Europske unije smatra da u posebnim slučajevima naknade za usluge pružene u zamjenu za obveze koje uvode države članice, koje ne premašuju godišnje nepodmirene troškove i koje su namijenjene osiguranju da predmetna poduzeća ne ostvaruju gubitke, ne predstavljaju potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, već naknadu za usluge koje pružaju predmetna poduzeća (21).

(90)

Točnije u elektroenergetskom sektoru Komisija nije u svojoj dugotrajnoj praksi donošenja odluka primjenom članka 107. stavka 1. i članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a u pogledu obveza uvedenih distributerima da nabavljaju električnu energiju iz određenih izvora po cijeni većoj od tržišne, uzela u obzir da ta naknada koja pokriva razliku između troškova nabave i tržišnih cijena predstavlja ekonomsku prednosti u korist distributera. U tim su slučajevima predmetni operatori djelovali u skladu s regulatornim obvezama isključivo u ulozi posrednika u elektroenergetskom sustavu i primali su naknadu za svoje troškove, a da se pritom nije uzelo u obzir da će ta naknada dovesti do ekonomske prednosti, dok je zakonodavstvom nedvojbeno mogla biti uvedena obveza nabave bez naknade troškova.

(91)

Isto se događa, posebno u području opskrbe električnom energijom po reguliranim tarifama, i kad je riječ o naknadi namijenjenoj financiranju razlika između prihoda i troškova nabave električne energije na veleprodajnom tržištu po reguliranim tarifama koje su zatražili prihvatljivi potrošači (22). Iz toga proizlazi da naknada troškova nabave električne energije distributera u elektroenergetskom sustavu ne predstavlja nužno ekonomsku prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Navodnu je naknadu španjolskim distributerima troškova opskrbe po reguliranim tarifama potrebno ispitati u smislu tih presedana.

(92)

Privremeni je zaključak iz odluke Komisije o pokretanju formalnog istražnog postupka bio da postoji ekonomska prednost u odnosu na tržišne uvjete u korist španjolskih distributera na temelju dvaju argumenata. Kao prvo, distributeri su navodno ostvarili zajamčenu profitnu maržu od djelatnosti opskrbe po reguliranoj tarifi. Kao drugo, poticanjem korisnika na prelazak na regulirano tržište koje opskrbljuju distributeri, zbog tarifa je navodno došlo do povećanja prihoda distributera. Ta se dva argumenta mogu objediniti u jednostavnu rečenicu, a to je da je dobit distributera porasla razmjerno njihovom opskrbom električnom energijom po reguliranim tarifama u 2005.

(93)

Dostupni opis španjolskog elektroenergetskog sustava i tijekom postupka dostavljene informacije navedene u uvodnim izjavama 16., 19., 20., 57. i 58. ne predstavljaju potporu tom prijedlogu. Dok je u slučaju čiste distribucije naknada koju su distributeri dobili u 2005. uključivala profitnu maržu, u slučaju opskrbe po reguliranoj tarifi distributeri su dobili samo naknadu („priznavanje”) troškova bez profitne marže. Slično tomu, naknada distributerima u pogledu njihovih djelatnosti čiste distribucije nije ovisila o broju kupaca po reguliranim tarifama i količini prodane električne energije po određenoj tarifi, stoga u slučaju opskrbe većeg broja kupaca po reguliranim tarifama ne bi došlo do porasta njihovih prihoda.

(94)	Iz toga proizlazi da informacije prikupljene tijekom postupka ne potkrjepljuju tvrdnju da je zbog prodaje električne energije došlo do rasta dobiti španjolskih distributera zato što im je profitna marža bila zajamčena.

(95)

Kad je riječ o pitanju bi li priznavanjem troškova opskrbe i naknadom za njih distributerima bila omogućena ekonomska prednost koju inače ne bi ostvarili po tržišnim uvjetima, potrebno je naglasiti da priznavanje troškova nastalih u obliku prava naplate koja je dobilo pet poduzeća određeno člankom 24. Kraljevskog zakonskog dekreta 5/2005, odnosno društva Iberdrola, S.A., Unión Eléctrica Fenosa, S.A., Hidroeléctrica del Cantábrico S.A., Endesa, S.A. i Elcogás, S.A., nije predstavljalo naknadu za njihovu djelatnost distribucije. Kako je ranije objašnjeno u uvodnim izjavama 29. i 30., iako društvo Elcogás S.A., koje nema društva kćeri u vlasništvu, nije poslovalo u sektoru distribucije u 2005. (ni u kasnijim godinama), navedena poduzeća određena su zbog njihova postojećeg prava na naknadu naslijeđenih troškova, uz moguće uzimanje u obzir njihove proizvodne djelatnosti, ali ne i njihove djelatnosti distribucije po reguliranim tarifama.

(96)

Kao drugo, čak i uz pretpostavku da se prava naplate koja predstavljaju obvezu pet prethodno navedenih poduzeća na pretfinanciranje deficita u elektroenergetskom sustavu iz 2005. mogu tumačiti kao naknada troškova distribucije četirima poduzećima koja su poslovala u sektoru distribucije po reguliranim tarifama, potrebno je uzeti u obzir stvarne uvjete po kojima su distributeri bili obvezni obavljati tu u potpunosti reguliranu djelatnost. Kako je ranije opisano u uvodnim izjavama 54. do 55., distributeri nisu mogli ostvariti ni dobit ni gubitke, nisu mogli birati ni način nabave električne energije ni kupce, niti su mogli određivati prodajne cijene niti su mogli nuditi dodatne usluge kojima se ostvaruje profitna marža. Sami distributeri i vertikalno integrirane grupacije kojima su pripadali nisu imali ni izravan ni neizravan ekonomski interes za uključivanje u opskrbu električne energije po reguliranoj tarifi. Vertikalno integrirana grupacija radije bi imala interes za opskrbu krajnjih korisnika po uvjetima slobodnog tržišta jer bi njezina divizija za opskrbu od takve prodaje ostvarivala dobit, što ne bi bio slučaj da se korisnike opskrbljuje distributer grupacije po reguliranim tarifama.

(97)

Iz toga proizlazi da se u usporedbi s uvjetima opskrbe po uvjetima slobodnog tržišta zanemaruju različite pravne i činjenične okolnosti opskrbljivača na slobodnom tržištu i distributera koji obavljaju opskrbu po reguliranim tarifama. Iako država u načelu distributerima u elektroenergetskom sustavu može uvesti nabavne i prodajne cijene i ostale uvjete trgovanja, to ne znači da im je naknadom troškova omogućena ekonomska prednost koju ne bi inače ostvarili po tržišnim uvjetima. Doista, regulacija tarifa dodatno osigurana obveznom opskrbom ne omogućuje slobodu odlučivanja o najosnovnijim čimbenicima opskrbe, poput cijena i proizvodnje. Distributeri bi mogli krajnjim kupcima naplaćivati znatno višu tarifu za pokrivanje troškova ne samo po hipotetskim tržišnim uvjetima, odnosno zbog nepostojanja regulatornih ograničenja u pogledu tih osnovnih parametara. Štoviše i još važnije, u španjolskom je elektroenergetskom sustavu u 2005., kao i u svakom elektroenergetskom sustavu, distributer – ili operator visokonaponske mreže za energetski intenzivne potrošače – samo posrednik koji fizički povezuje korisnika s mrežom, što je nužan uvjet za opskrbu električnom energijom. S obzirom na nepostojanje hipotetske druge distribucijske mreže u Španjolskoj u 2005., predmetni su distributeri određeni te su opskrbljivali slobodno i regulirano tržište. Distributeri imaju važnu ulogu jer omogućavaju opskrbu električnom energijom, neovisno o posebnim regulatornim mjerama ili politici ili o tome temelje li se uvjeti tržišnog natjecanja kojima je opskrba uređena na tržišnim mehanizmima ili regulaciji.

(98)

U reguliranom tarifnom sustavu, poput španjolskoga u 2005., u uobičajenom tijeku poslovanja nedostatak sredstava u ukupnoj bilanci sustava iz jedne godine u pravilu bi se nadoknadio sljedeće godine višim tarifama i/ili naknadama za pristup za krajnje korisnike, dok bi smanjenje troškova dovelo do viška zbog kojeg bi potom bile moguće niže tarife ili naknade. Međutim, u izostanku odvajanja posebnih kategorija prihoda za troškove, povećanje (smanjenje) prihoda i/ili troškova možda neće dovesti do odgovarajućeg deficita ili viška u korist distributera. Primjerice, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (27), dijagramu 1., dok su cijene električne energije uključene u regulirane tarife bile u pravilu niže od tržišnih cijena u većini mjeseci 2005., obratno vrijedi za razdoblje od studenoga 2006. do prosinca 2007. i to se nije odrazilo na povećanu dobit od djelatnosti opskrbe po reguliranim tarifama distributera. To je u skladu s regulatornom strukturom sustava prema kojoj distributeri ne bi u cijelosti ili djelomično snosili troškove neuravnoteženosti troškova i prihoda sustava, kao i što nikad ne bi ostvarili dobit od te aktivnosti, a svaki bi višak od prodaje električne energije po reguliranim tarifama bio upotrijebljen za podmirivanje ostalih troškova sustava.

(99)

Distributeri su imali ulogu financijskih posrednika elektroenergetskog sustava tako da su predstavljali središte svih ulaznih (regulirani prihodi od tarifa i naknada za pristup) i izlaznih (svi opći troškovi sustava) financijskih tokova. Regulirani prihodi i troškovi elektroenergetskog sustava u 2005. prema opisu iz uvodnih izjava 19., 20. i 28. uključuju vrlo raznolike regulirane troškove koji su uvjetovani tržištem i politikom, poput troškova nabava električne energije, uključujući nabavu iz obnovljivih izvora, dodatne troškove proizvodnje električne energije na španjolskim otocima itd., bez odvajanja određenih prihoda za određene troškove. Regulirani prihodi nikada nisu postali vlasništvo distributera, uz iznimku naknade za čistu distribuciju koju su distributeri zadržali nakon odbitka svih ostalih troškova sustava.

(100)

Svaki bi se deficit u bilanci poput onoga iz 2005., neovisno o njegovim uzrocima, stoga pojavio u bilancama distributera, a oni nemaju slobodu odlučivanja o razini reguliranih prihoda i troškova ili o financiranju određenih troškova određenim prihodima. Doista, kao što je očito iz iznosa navedenih u uvodnoj izjavi (28), troškovi prijevoza i distribucije elektroenergetskog sustava u 2005. iznosili su 4 410 milijuna EUR, što je u skladu s istim kategorijama troška u 2004. odnosno 2006. Prema tome, razina troškova distributera nije povezana s iznosom deficita iz 2005.

(101)

Stoga se klasifikacija deficita iz 2005. kao „gubitaka distributera” ne čini opravdanom jer se deficit ne može pripisati djelovanju distributera, već regulatornim odredbama kojima se utvrđuje pravo krajnjih korisnika na opskrbu po reguliranim tarifama i, u određenoj mjeri, regulatornim i političkim odlukama, primjerice o potpori proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Iz toga proizlazi da financiranje deficita u bilanci elektroenergetskog sustava mehanizmima opisanima u uvodnim izjavama 29. do 32. nije način za apsorbiranje određenih gubitaka distributera, već ukupnih gubitaka sustava. Doista, bez priznavanja deficita od 3 811 milijuna EUR iz 2005. i njegova pretfinanciranja od strane pet najvećih opskrbljivača električne energije, podmirivanje troškova prijevoza i distribucije sustava nastalih u korist svih korisnika, bez obzirna na to nalaze li se oni na reguliranom ili slobodnom tržištu, ne bi bilo moguće.

(102)

Formalnim istražnim postupkom ne utvrđuje se postojanje nikakvih drugih elemenata prednosti u korist distributera. Distributeri su prepustili cjelokupnu korist od niskih reguliranih tarifa krajnjim korisnicima, nisu ostvarili nikakvu dobit i nisu imali ikakve koristi od korisnika koji se vraćaju na regulirano tržište. Iz toga proizlazi da je u financijskom smislu uloga distributera u Španjolskoj u potpunosti usporediva s ulogom posrednika sustava. U tom se pogledu priznavanje troškova opskrbe po reguliranoj tarifi za opskrbu električnom energijom na temelju španjolskog elektroenergetskog sustava u 2005. u načelu ne razlikuje od naknade troškova nabave električne energije koju Komisija nije klasificirala kao državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a u pogledu električne energije iz određenih izvora (uvodna izjava (90)) i energije iz veleprodaje za opskrbu po reguliranim tarifama (uvodna izjava (91)).

(103)

Iako u odluci o pokretanju postupka cilj nisu vertikalno integrirani subjekti kojima pripadaju distributeri, računovodstvenim i djelomično pravnim razdvajanjem u cilju očitovanja o tvrdnjama društva Centrica, Komisija je ocijenila i jesu li takvi subjekti mogli ostvariti neizravne prednosti koje se mogu smatrati državnom potporom. Društvo Centrica posebno je tvrdilo da su integrirani subjekti koji se bave maloprodajom električne energije na slobodnom tržištu (divizijom za opskrbu) mogli izbjeći gubitke poticanjem korisnika na prelazak na njihovu diviziju za distribuciju. Tvrdilo je i da je postojao poticaj za proizvođača koji pripada integriranom subjektu da zadrži visoke veleprodajne cijene s obzirom na to da će divizija za distribuciju integriranog subjekta (koja prodaje po reguliranoj tarifi) biti zaštićena od gubitaka.

(104)

Komisija nije mogla utvrditi postojanje ekonomske prednosti nastale od činjenice da korisnici električne energije radije biraju distributere umjesto opskrbljivača. U ekonomskom smislu, prelazak s opskrbe na distribuciju nije donio dobit, već samo izbjegavanje gubitaka divizija za opskrbu četiriju vertikalno integriranih grupacija, Iberdrola, S.A., Unión Eléctrica Fenosa, S.A., Hidroeléctrica del Cantábrico S.A. i Endesa, S.A.; kad je riječ o društvu Elcogás, ono je poslovalo samo u sektoru proizvodnje električne energije. Međutim, to se ne može smatrati prednošću u slučaju ostalih četiriju predmetnih društava jer su divizije za opskrbu mogle izbjeći te troškove u svakom slučaju jednostavnim raskidima ugovora o opskrbi. Stoga u slučaju divizija za opskrbu sustav nije predstavljao prednost, već kaznu jer su izgubile kupce. I u slučaju distributera sustav je bio financijski neutralan (zbog prethodno navedenih razloga). Kad je riječ o proizvođačima, oni bi ionako prodali svoju električnu energiju na veleprodajnom tržištu.

(105)

Kad je riječ o navodnom poticaju za proizvođače da zadrže visoke veleprodajne cijene, potrebno je naglasiti da, iako je poticaj za proizvođače na podizanje cijena nedvojbeno mogao biti posljedica tržišnog okruženja koje su stvorila španjolska tijela, tarife same po sebi nisu dovele do većih veleprodajnih cijena. Stvarno podizanje cijena zahtijevalo bi složene strategije i protutržišno ponašanje u slučaju proizvođača. Nije utvrđena ni izravna ni jasna uzročno-posljedična veza između tarifa i mogućeg umjetnog povećanja veleprodajnih cijena, zbog čega to ostaje nedokazana teoretska hipoteza.

(106)

Komisija je isto tako razmatrala mogućnost da je sustavom, istiskivanjem konkurenata na slobodnom tržištu s elektroenergetskog tržišta, omogućena prednost pozicioniranim grupacijama povećanjem i „ponovnim oblikovanjem” njihova tržišnog udjela tako da on uglavnom odgovara veličini distribucijske mreže svake grupacije u slučaju četiri vertikalno integrirane grupacije. Ni tu hipotetsku prednost nije bilo moguće utvrditi zbog sljedećih razloga:

—

Kao prvo, nije uvijek moguće „premještati kupce” unutar iste grupacije. Kupac kojeg opskrbljuje divizija za opskrbu društva Endesa na području na kojem je lokalni distributer društvo Iberdrola ne može se prebaciti diviziji za distribuciju društva Endesa, već samo diviziji za distribuciju društva Iberdrola. Štoviše, taj je prelazak na regulirano tržište integriranim subjektima predstavljao neto trošak jer je zbog njega došlo do povećanja deficita koji su morali financirati po nepovoljnim uvjetima.

—

Kao drugo, grupacije nisu ostvarile nikakvu dobit od prodaje koju su ostvarili distributeri. Stoga moguću korist od većeg tržišnog udjela nije moguće pretvoriti u dobit u 2005. (godini obuhvaćenoj istražnim postupkom), već samo u kasnijim godinama kad slobodno tržište ponovno postane održivo. Da bi se ta prednost materijalizirala, korisnici koje opskrbljuje distributer grupacije morali bi ponovno prijeći diviziji za opskrbu grupacije. Međutim, u toj bi fazi kupac koji razmišlja o novoj promjeni opskrbljivača bio slobodan birati među svim opskrbljivačima koji posluju na španjolskom tržištu. Komisija stoga nije utvrdila postojanje konkretne prednosti povezane sa samim postojanjem većeg tržišnog udjela grupacija u razdoblju obuhvaćenom istražnim postupkom.

—

Suprotno tome, integrirane grupacije podlijegale su objektivnoj kazni: obvezi financiranja deficita po neisplativim uvjetima jer je kamatna stopa od prava naplate bila niža od odgovarajuće tržišne stope pa je stoga sekuritizacija prava naplate provedena uz naknadu koja je nedvojbeno niža od naknade u slučaju primjene tržišne stope.

(107)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da, kad je riječ o opskrbi poslovnih korisnika, regulatornim sustavom koji je Španjolska primjenjivala u 2005. nisu omogućene ni izravna ni neizravna ekonomska prednost distributerima ili integriranim grupacijama kojima su pripadali.

(108)

Konačno, u pogledu tvrdnji društva Centrica da u sustavu postoji diskriminacija između distributera i opskrbljivača na slobodnom tržištu, Komisija naglašava da do diskriminacije može doći u slučaju različitog tretmana osoba koje su u jednakom činjeničnom i pravnom položaju, ili obrnuto, kad se jednaki tretman primjenjuje na osobe u različitim činjeničnim i pravni položajima.

(109)

Kao prvo, u slučaju društva Elcogás S.A., kojem su dodijeljena prava naplate iako ono nije poslovalo u sektoru distribucije, ta je tvrdnja očito neutemeljena. Kao drugo, nije dokazano da su ostala četiri određena društva, Iberdrola, S.A., Unión Eléctrica Fenosa, S.A., Hidroeléctrica del Cantábrico, S.A, i Endesa, S.A., primila naknadu zbog svojih djelatnosti u ulozi distributera koji obavljaju opskrbu električnom energijom po reguliranim tarifama, kako je ranije navedeno u uvodnoj izjavi (30). Kao treće, distributeri i opskrbljivači na slobodnom tržištu ni u kom slučaju nisu u jednakom činjeničnom i pravnom položaju u španjolskom elektroenergetskom sustavu. Obveza je opskrbe električnom energijom po reguliranim tarifama ispunjena na temelju regulatornih ograničenja zbog kojih su distributeri bili u isključivoj ulozi posrednika u smislu financija i opskrbe koji su provodili pravne odredbe, dok je opskrba po uvjetima slobodnog tržišta bila u potpunosti liberalizirana djelatnost. Stoga razlika u tretmanu koju je osporilo društvo Centrica ne može predstavljati doprinos diskriminaciji, neovisno o činjenici da je razina reguliranih tarifa mogla biti štetna za postupak liberalizacije. Međutim, to nije bila posljedica dodjele nezakonite državne potpore distributerima.

ZAKLJUČAK

(110)

Sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka ublažene su tijekom formalnog istražnog postupka. Komisija je zadovoljna što priznavanjem od strane Španjolske troškova distributera električne energije u pogledu njihove djelatnosti opskrbe električnom energijom po reguliranim tarifama srednjih i velikih poslovnih korisnika distributerima nije omogućena ekonomska prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(111)

S obzirom na to da su kriteriji utvrđeni člankom 107. stavkom 1. UFEU-a kumulativnog karaktera, nema potrebe za ispitivanjem jesu li ispunjeni ostali kriteriji. Komisija stoga zaključuje da mjera ne predstavlja državnu potporu u korist distributera električne energije. Ovaj se zaključak odnosi na stanje i vremensko razdoblje obuhvaćene ovom pritužbom te se njime ne dovodi u pitanje mogućnost da Komisija ispita mjere koje je Španjolska poduzela od 2005.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Priznavanje od strane Kraljevine Španjolske troškova koje su distributeri imali pri opskrbi električnom energijom srednjih i velikih poslovnih korisnika po reguliranim tarifama tijekom 2005. u obliku prava naplate društava Iberdrola, S.A., Unión Eléctrica Fenosa, S.A., Hidroeléctrica del Cantábrico, S.A., Endesa, S.A. i Elcogás, S.A. utvrđenih Kraljevskim zakonskim dekretom 5/2005 ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Španjolskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju

Joaquín ALMUNIA

Potpredsjednik

(1) SL C 43, 27.2.2007., str. 9.

(2) Vidjeti bilješku 1.

(3) Tržišni operator (OMEL) bavi se nabavom i prodajom električne energije na veleprodajnom tržištu.

(4) Operator sustava (Red Eléctrica de España) odgovoran je za jamstvo sigurnosti opskrbe električnom energijom i za koordinaciju proizvodnje i prijevoznog sustava.

(5) Člankom 11. Kraljevskog dekreta 281/1998 distribucija je definirana kao „ona [djelatnost] čiji je glavni cilj prijenos električne energije od prometne mreže do točaka potrošnje prema odgovarajućim zahtjevima za kvalitetu, kao i prodaja električne energije korisnicima ili distributerima po reguliranim cijenama”.

(6) Takozvani proizvođači u „posebnom sustavu”. „Poseban sustav” odnosi se na sustav zajamčenih tarifa: distributeri (i operator sustava prijenosa) obvezni su nabavljati cjelokupnu proizvodnju prihvatljive kogeneracije i sustava za proizvodnju obnovljive energije smještenih unutar njihova područja odgovornosti po cijeni za pokrivanje troškova koju je utvrdila država.

(7) Kraljevski dekret 2392/2004 od 30. prosinca o uspostavi tarife za opskrbu električnom energijom za 2005.; Službeni list 315, str. 42766, Prilog I.

(8) Člankom 12. stavkom 2. LSE-a predviđeno je utvrđivanje tarifa za opskrbu električnom energijom jednom godišnje, ali uz moguće prilagodbe tijekom godine.

(9) U skladu s člankom 8. Kraljevskog dekreta 1432/2002 povećanje prosječne tarife ne može biti veće od 1,40 % (na godišnjoj razini), dok se pojedinačne tarife mogu povećati samo za postotak izračunan kao povećanje prosječne tarife uvećano za 0,60 % (ukupno 2 %).

(10) Kraljevski zakonski dekret 5/2005 od 11. ožujka 2005. o hitnim reformama za promicanje produktivnosti i unapređenje javne nabave. Službeni list br. 62, 14.3.2005., str. 8832.

(11) Naslijeđeni su troškovi gubici pozicioniranih opskrbljivača električnom energijom koji su posljedica ulaganja prije liberalizacije čiji povrat nije moguće ostvariti. Komisija je dopisom SG (2001) D/290869 od 6. kolovoza 2001. odobrila dodjelu kompenzacijske potpore za podmirivanje tih gubitaka na temelju kriterija navedenih u Metodologiji naslijeđenih troškova (Komunikacija Komisije koja se odnosi na metodologiju analize državnih potpora povezanih s naslijeđenim troškovima). Odlukom SG (2001) D/290553 od 25. srpnja 2001. u predmetu NN 49/99 Komisija je odobrila Španjolskoj da dodjeli naknade za naslijeđene troškove do 2008. istim društvima od kojih je zatraženo pretfinanciranje deficita iz 2005.

(12) Godišnje izvješće za 2005. društva Elcogás SA dostupno na http://www.elcogas.es/images/stories/3-principales-indicadores/1-datos-economico-financieros/esp2005.pdf

(13) Prva dodatna odredba Kraljevskog dekreta 809/2006 od 30. lipnja 2006. o reviziji tarife za opskrbu električnom energijom od 1. srpnja 2006. Službeni list br. 156, 1.7.2006.

(14) Španjolska je liberalizirala maloprodajno tržište električne energije ranije nego što se to zahtijevalo direktivama o električnoj energiji iz 1996. i 2003., kojima je predviđen rok za liberalizaciju od 1999. do 2004. za poslovne krajnje korisnike (počevši od najvećih) i kojima je liberalizacija segmenta kućanstava postala obvezna od 1. srpnja 2007.

(15) SL L 176, 15.7.2003., str. 37.

(16) U članku 3. stavku 3. Direktive o električnoj energiji iz 2003. navodi se da „države članice osiguravaju da je svim potrošačima iz kategorije kućanstva, i, kada to države članice smatraju odgovarajućim, kategorije malih poduzeća (odnosno poduzeća s manje od 50 zaposlenih osoba i godišnjim prometom ili vrijednosti bilance koji ne premašuju 10 milijuna EUR), dostupna univerzalna usluga, odnosno pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete unutar svojeg državnog područja po razumnim, jednostavno i jasno usporedivim te transparentnim cijenama. Radi osiguranja pružanja univerzalne usluge države članice mogu imenovati opskrbljivača zadnjeg izbora.”

(17) Opskrbljivači su isto tako nabavljali električnu energiju na veleprodajnom tržištu (engl. pool) i iako su u teoriji mogli sklapati bilateralne sporazume s proizvođačima, u stvarnosti nije bilo poticaja za proizvođače (uglavnom vertikalno integrirane grupacije) da to učine.

(18) Vidjeti točke (b) i (c) Priloga I. Direktivi 2003/54/EZ.

(19) Izvor: primjedbe društva Iberdrola od 26. travnja 2007.

(20) Presuda Europskog suda u spojenim predmetima C-72/91 i C-73/91, stavak 21.: „Cilj predmetnog sustava te njegove strukture objekta i opće strukture nije stvaranje prednosti koja bi za državu predstavljala dodatno opterećenje”.

(21) Presuda Suda u predmetu C-240/83 Procureur de la République protiv Association de défense des brûleurs d'huiles usagées (ADBHU) [1985.] ECR 531, posebno str. 543. do 544. i stavak 18.

(22) Odluka Komisije od 12. lipnja 2012. o državnoj potpori SA.21918 (C 17/07) (ex NN 17/07) koju je provela Francuska – Regulirane tarife za opskrbu električnom energijom u Francuskoj, SL C 398, 22.12.2012., str. 10., posebno stavci 30. do 37. i 134. do 137.

12.7.2014

Službeni list Europske unije

L 205/62

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 9. srpnja 2014.

o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka nastalih za države članice na temelju Komponente za jamstva Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP), u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 4479)

(vjerodostojni su samo tekstovi na češkom, danskom, engleskom, finskom, francuskom, latvijskom, mađarskom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku)

(2014/458/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1258/1999 od 17. svibnja 1999. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 7. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (2), a posebno njezin članak 31.,

nakon savjetovanja s Odborom za poljoprivredne fondove,

budući da:

(1)

Na temelju članka 7. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1258/1999 i članka 31. Uredbe (EZ) br. 1290/2005, Komisija je dužna provesti potrebne provjere, obavijestiti države članice o rezultatima tih provjera, uzeti u obzir komentare država članica, pokrenuti bilateralnu raspravu u svrhu postizanja sporazuma s dotičnim državama članicama i formalno ih obavijestiti o svojim zaključcima.

(2)	Države članice imale su mogućnost zatražiti pokretanje postupka mirenja. Ta je mogućnost iskorištena u nekim slučajevima i Komisija je ispitala izvješća o rezultatima.

(3)	Na temelju Uredbe (EZ) br. 1258/1999 i Uredbe (EZ) br. 1290/2005, financirati se mogu samo oni poljoprivredni izdaci koji su nastali na način koji ne predstavlja povredu pravila Europske unije.

(4)	S obzirom na provedene provjere, rezultat bilateralnih rasprava i postupaka mirenja, dio izdataka koje su države članice prijavile ne ispunjuje taj zahtjev i stoga se ne može financirati na temelju Komponente za jamstva EFSJP-a, EFJP-a i EPFRR-a.

(5)	Potrebno je navesti iznose koji nisu priznati kao naplativi na temelju Komponente za jamstva EFSJP-a, EFJP-a i EPFRR-a. Ti se iznosi ne odnose na izdatke nastale više od dvadeset i četiri mjeseca prije dostave pisane obavijesti o rezultatima provjere koju Komisija šalje državama članicama.

(6)	U odnosu na slučajeve obuhvaćene ovom odlukom, Komisija je sažetim izvješćem obavijestila države članice o procjeni iznosâ koji se moraju isključiti na temelju neusklađenosti s pravilima Europske unije.

(7)	Ova Odluka ne dovodi u pitanje nijedan financijski zaključak koji je Komisija eventualno donijela na temelju presuda Suda u predmetima povezanima s njezinim sadržajem, koji se vode pred Sudom na dan 15. ožujka 2014.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izdaci navedeni u Prilogu ovoj Odluci koji su nastali za akreditirane agencije za plaćanja država članica i koji su prijavljeni u skladu s Komponentom za jamstva EFSJP-a, EFJP-om i EPFRR-om isključuju se iz financiranja Europske unije jer nisu u skladu s pravilima Europske unije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Belgiji, Češkoj Republici, Kraljevini Danskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Kraljevini Španjolskoj, Francuskoj Republici, Talijanskoj Republici, Republici Latviji, Mađarskoj, Republici Poljskoj, Portugalskoj Republici, Republici Sloveniji, Republici Finskoj, Kraljevini Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2014.

Za Komisiju

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije

(1) SL L 160, 26.6.1999., str. 103.

(2) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.

PRILOG

DČ	Mjera	Financijska godina	Razlog	Vrsta	%	Valuta	Iznos	Odbici	Financijski učinak
STAVKA PRORAČUNA: 6701
BE	Ostale izravne potpore – goveda	2010.	Plaćanja za životinje koje ne ispunjuju potrebne uvjete i nepravilna primjena sankcija	JEDNOKRATNA		EUR	– 133 335,00	0,00	– 133 335,00
BE	Ostale izravne potpore – goveda	2011.	Plaćanja za životinje koje ne ispunjuju potrebne uvjete i nepravilna primjena sankcija	JEDNOKRATNA		EUR	– 62 275,00	0,00	– 62 275,00
BE	Ostale izravne potpore – goveda	2012.	Plaćanja za životinje koje ne ispunjuju potrebne uvjete i nepravilna primjena sankcija	JEDNOKRATNA		EUR	– 110 550,00	0,00	– 110 550,00
UKUPNO BE						EUR	– 306 160,00	0,00	– 306 160,00
CZ	Ostale izravne potpore – članci 68. – 72. Uredbe 73/2009	2011.	Neopravdana plaćanja i neprimjenjivanje smanjenja/isključenja za životinje s nepravilnostima	JEDNOKRATNA		EUR	– 4 195,16	0,00	– 4 195,16
CZ	Ostale izravne potpore – članci 68. – 72. Uredbe 73/2009	2012.	Neopravdana plaćanja i neprimjenjivanje smanjenja/isključenja za životinje s nepravilnostima	JEDNOKRATNA		EUR	– 68,74	0,00	– 68,74
UKUPNO CZ						EUR	– 4 263,90	0,00	– 4 263,90
DE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2008.	Neizvršena ekstrapolacija u slučaju gdje je prekoračenje u prijavi manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 106 694,14	0,00	– 106 694,14
DE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2009.	Neizvršena ekstrapolacija u slučaju gdje je prekoračenje u prijavi manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 104 776,14	0,00	– 104 776,14
DE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2009.	Nedostaci u dopuštenom mjernom odstupanju	JEDNOKRATNA		EUR	– 56 327,48	0,00	– 56 327,48
DE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Neizvršena ekstrapolacija u slučaju gdje je prekoračenje u prijavi manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 72 254,33	0,00	– 72 254,33
DE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Nedostaci u dopuštenom mjernom odstupanju	JEDNOKRATNA		EUR	– 56 781,05	0,00	– 56 781,05
UKUPNO DE						EUR	– 396 833,14	0,00	– 396 833,14
DK	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u kontrolama na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 1 529 693,10	0,00	– 1 529 693,10
DK	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Retroaktivni povrati sredstava i neispravno postupanje s pravima za plaćanje	JEDNOKRATNA		EUR	– 69 494,00	0,00	– 69 494,00
DK	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Slabosti u kontrolama na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 1 489 167,20	0,00	– 1 489 167,20
DK	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Retroaktivni povrati sredstava i neispravno postupanje s pravima za plaćanje	JEDNOKRATNA		EUR	– 3 654,00	0,00	– 3 654,00
UKUPNO DK						EUR	– 3 092 008,30	0,00	– 3 092 008,30
ES	Mjere u području ribarstva	2004.	Administrativne kontrole bez konačnih rezultata, nedostaci u kontrolama na terenu i u vanjskoj reviziji	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 185 468,74	0,00	– 185 468,74
ES	Mjere u području ribarstva	2005.	Administrativne kontrole bez konačnih rezultata, nedostaci u kontrolama na terenu i u vanjskoj reviziji	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 253 547,34	0,00	– 253 547,34
ES	Mjere u području ribarstva	2006.	Administrativne kontrole bez konačnih rezultata, nedostaci u kontrolama na terenu i u vanjskoj reviziji	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 117 708,85	0,00	– 117 708,85
ES	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Slabosti u administrativnim kontrolama, kontrolama na terenu i povratima sredstava	JEDNOKRATNA		EUR	– 53 541,40	0,00	– 53 541,40
ES	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u administrativnim kontrolama, kontrolama na terenu i povratima sredstava	JEDNOKRATNA		EUR	– 368,20	0,00	– 368,20
ES	Višestruka sukladnost	2009.	Preblag sustav sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	JEDNOKRATNA		EUR	– 191 873,53	– 383,75	– 191 489,78
ES	Višestruka sukladnost	2009.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 790 454,36	– 218,52	– 790 235,84
ES	Višestruka sukladnost	2009.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 24 049,41	0,00	– 24 049,41
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 638,55	0,00	– 638,55
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 781 951,76	– 1 002,96	– 780 948,80
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 30,92	0,00	– 30,92
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 117,27	0,00	– 117,27
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 570,44	0,00	– 570,44
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 824 194,02	0,00	– 824 194,02
UKUPNO ES						EUR	– 3 224 514,79	– 1 605,23	– 3 222 909,56
FI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 289 992,10	0,00	– 289 992,10
FI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 961 208,71	0,00	– 961 208,71
FI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 1 384 610,18	0,00	– 1 384 610,18
UKUPNO FI						EUR	– 2 635 810,99	0,00	– 2 635 810,99
FR	Mlijeko – mlijeko za opskrbu škola	2009.	Kasne kontrole na terenu za program opskrbe škola mlijekom (školska godina 2008./2009.)	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 290 282,58	0,00	– 290 282,58
FR	Mlijeko – mlijeko za opskrbu škola	2010.	Kasne kontrole na terenu za program opskrbe škola mlijekom (školska godina 2008./2009.)	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 351 047,94	0,00	– 351 047,94
FR	Mlijeko – mlijeko za opskrbu škola	2011.	Kasne kontrole na terenu za program opskrbe škola mlijekom (školska godina 2008./2009.)	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 1 610,58	0,00	– 1 610,58
FR	Mlijeko – mlijeko za opskrbu škola	2012.	Kasne kontrole na terenu za program opskrbe škola mlijekom (školska godina 2008./2009.)	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 474,30	0,00	– 474,30
FR	Prava	2010.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 5 938 076,49	0,00	– 5 938 076,49
FR	Prava	2010.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 584 040,40	0,00	– 2 584 040,40
FR	Prava	2011.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 3 176 345,75	0,00	– 3 176 345,75
FR	Prava	2011.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 584 032,47	0,00	– 2 584 032,47
FR	Prava	2012.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 3 176 345,75	0,00	– 3 176 345,75
FR	Prava	2012.	Nepravilne dodjele prava iz nacionalne rezerve i konsolidacija krmnih područja	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 584 031,62	0,00	– 2 584 031,62
UKUPNO FR						EUR	– 20 686 287,88	0,00	– 20 686 287,88
GB	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u LPIS-u i kontrolama na terenu	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 563 473,00	0,00	– 2 563 473,00
UKUPNO GB						EUR	– 2 563 473,00	0,00	– 2 563 473,00
IT	Voće i povrće – obrada rajčica	2008.	Slabosti u administrativnim i računovodstvenim provjerama; bez usklađivanja evidencija organizacija proizvođača i prerađivača s financijskim izvješćima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 2 332 156,30	– 932 862,52	– 1 399 293,78
IT	Voće i povrće – obrada rajčica	2010.	Slabosti u administrativnim i računovodstvenim provjerama; bez usklađivanja evidencija organizacija proizvođača i prerađivača s financijskim izvješćima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	720,02	0,00	720,02
IT	Nepravilnosti	2012.	Nedostatak informacija o poduzetim mjerama povrata	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 362 005,73	0,00	– 2 362 005,73
IT	Nepravilnosti	2012.	Nemar u postupku povrata	JEDNOKRATNA		EUR	– 1 283 164,95	0,00	– 1 283 164,95
IT	Nepravilnosti	2012.	Neizvješćivanje u Prilogu III.	JEDNOKRATNA		EUR	– 1 460 976,88	0,00	– 1 460 976,88
UKUPNO IT						EUR	– 7 437 583,84	– 932 862,52	– 6 504 721,32
LV	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti nakon očitih pogrešaka i u kontrolama na terenu s učestalošću pogrešaka nižom od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 15 324,30	0,00	– 15 324,30
LV	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Slabosti nakon očitih pogrešaka i u kontrolama na terenu s učestalošću pogrešaka nižom od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 3 399,21	0,00	– 3 399,21
LV	Višestruka sukladnost	2009.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 254 163,51	0,00	– 254 163,51
LV	Višestruka sukladnost	2010.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 181 777,79	0,00	– 181 777,79
LV	Višestruka sukladnost	2010.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 179,81	0,00	– 179,81
LV	Višestruka sukladnost	2011.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 100,05	0,00	– 100,05
LV	Višestruka sukladnost	2011.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	14,86	0,00	14,86
LV	Višestruka sukladnost	2011.	Nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	JEDNOKRATNA		EUR	– 2 230,28	0,00	– 2 230,28
LV	Višestruka sukladnost	2012.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, slabosti u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 0,19	0,00	– 0,19
UKUPNO LV						EUR	– 457 160,28	0,00	– 457 160,28
SE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Slabosti u LPIS-u, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	JEDNOKRATNA		EUR	– 1 117 986,60	0,00	– 1 117 986,60
SE	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u LPIS-u, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	JEDNOKRATNA		EUR	– 15 591,00	0,00	– 15 591,00
UKUPNO SE						EUR	– 1 133 577,60	0,00	– 1 133 577,60
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Slabosti u provjeri malih parcela u pogledu poštivanja definicije poljoprivrednih parcela	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 85 780,08	– 2 203,29	– 83 576,79
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2010.	Nepostojanje ekstrapolacije rezultata kontrole u slučaju razlike manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 1 771,90	– 10,97	– 1 760,93
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Slabosti u provjeri malih parcela u pogledu poštivanja definicije poljoprivrednih parcela	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 115 956,46	0,00	– 115 956,46
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2011.	Nepostojanje ekstrapolacije rezultata kontrole u slučaju razlike manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 6 376,67	– 7,62	– 6 369,05
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Slabosti u provjeri malih parcela u pogledu poštivanja definicije poljoprivrednih parcela	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 131 269,23	0,00	– 131 269,23
SI	Proizvodno nevezane izravne potpore	2012.	Nepostojanje ekstrapolacije rezultata kontrole u slučaju razlike manje od 3 %	JEDNOKRATNA		EUR	– 6 506,76	– 7,78	– 6 498,98
UKUPNO SI						EUR	– 347 661,10	– 2 229,66	– 345 431,44
UKUPNO 6701						EUR	– 42 285 334,82	– 936 697,41	– 41 348 637,41
STAVKA PRORAČUNA: 6711.
DK	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2011.	Slabosti u kontrolama na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 138 216,28	0,00	– 138 216,28
DK	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2012.	Slabosti u kontrolama na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 114 814,02	0,00	– 114 814,02
UKUPNO DK						EUR	– 253 030,30	0,00	– 253 030,30
ES	Višestruka sukladnost	2009.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 25 382,59	0,00	– 25 382,59
ES	Višestruka sukladnost	2009.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 1 341,72	0,00	– 1 341,72
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	18,14	0,00	18,14
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 34 511,04	0,00	– 34 511,04
ES	Višestruka sukladnost	2010.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 317,20	0,00	– 317,20
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 36,65	0,00	– 36,65
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 69,84	0,00	– 69,84
ES	Višestruka sukladnost	2011.	Djelomična i neučinkovita provjera brojnih zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 39 292,14	0,00	– 39 292,14
UKUPNO ES						EUR	– 100 933,04	0,00	– 100 933,04
FI	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2010.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 132 350,41	0,00	– 132 350,41
FI	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2011.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 449 325,95	0,00	– 449 325,95
FI	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2012.	Slabosti u LPIS-u, kontrolama na terenu i izračunu smanjenja	JEDNOKRATNA		EUR	– 558 189,31	0,00	– 558 189,31
UKUPNO FI						EUR	– 1 139 865,67	0,00	– 1 139 865,67
GB	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2011.	Slabosti u LPIS-u i kontrolama na terenu	JEDNOKRATNA		EUR	– 614 769,00	0,00	– 614 769,00
UKUPNO GB						EUR	– 614 769,00	0,00	– 614 769,00
HU	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2009.	Neodgovarajuća ključna provjera — potpora isplaćena korisnicima koji ne ispunjuju uvjete (nesudjelovanje u obveznom osposobljavanju)	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 131 333,83	0,00	– 131 333,83
HU	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2010.	Neodgovarajuća ključna provjera — potpora isplaćena korisnicima koji ne ispunjuju uvjete (nesudjelovanje u obveznom osposobljavanju)	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 149 391,75	0,00	– 149 391,75
HU	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2011.	Neodgovarajuća ključna provjera — potpora isplaćena korisnicima koji ne ispunjuju uvjete (nesudjelovanje u obveznom osposobljavanju)	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 42 101,65	0,00	– 42 101,65
HU	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2012.	Neodgovarajuća ključna provjera — potpora isplaćena korisnicima koji ne ispunjuju uvjete (nesudjelovanje u obveznom osposobljavanju)	PAUŠALNA	10,00 %	EUR	– 60 885,25	0,00	– 60 885,25
UKUPNO HU						EUR	– 383 712,48	0,00	– 383 712,48
LV	Višestruka sukladnost	2009.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 212 566,45	0,00	– 212 566,45
LV	Višestruka sukladnost	2010.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 92 731,87	0,00	– 92 731,87
LV	Višestruka sukladnost	2010.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	1 146,35	0,00	1 146,35
LV	Višestruka sukladnost	2011.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	249,48	0,00	249,48
LV	Višestruka sukladnost	2011.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	425,78	0,00	425,78
LV	Višestruka sukladnost	2012.	Nisu utvrđena 2 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, nedostaci u provjerama za zakonom propisani zahtjev o upravljanju 4 i odstupanje primijenjeno na zakonom propisani zahtjev o upravljanju 7, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	106,22	0,00	106,22
LV	Višestruka sukladnost	2012.	Nisu utvrđena 4 dobra poljoprivredna i okolišna uvjeta, neispravan izračun sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2008.	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	183,03	0,00	183,03
UKUPNO LV						EUR	– 303 187,46	0,00	– 303 187,46
PL	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2009.	Nedostatak kriterija odabira	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 16 237,92	0,00	– 16 237,92
PL	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2010.	Nedostatak kriterija odabira	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 2 189 601,12	0,00	– 2 189 601,12
PL	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2011.	Nedostatak kriterija odabira	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 2 290 180,19	0,00	– 2 290 180,19
PL	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2012.	Nedostatak kriterija odabira	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 1 175 231,69	0,00	– 1 175 231,69
PL	Ruralni razvoj EPFRR, os1+3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)	2013.	Nedostatak kriterija odabira	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 172 311,40	0,00	– 172 311,40
UKUPNO PL						EUR	– 5 843 562,32	0,00	– 5 843 562,32
PT	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2008.	Kasne kontrole na terenu	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 81 992,88	– 81 992,88	0,00
PT	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2009.	Kasne kontrole na terenu	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 3 374 908,49	– 2 911 944,67	– 462 963,82
PT	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2009.	Kasne kontrole na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 353 974,42	0,00	– 353 974,42
PT	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2010.	Kasne kontrole na terenu	PAUŠALNA	2,00 %	EUR	– 213 427,37	0,00	– 213 427,37
PT	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2010.	Kasne kontrole na terenu	PAUŠALNA	5,00 %	EUR	– 1 682 133,84	– 1 446 076,06	– 236 057,78
UKUPNO PT						EUR	– 5 706 437,00	– 4 440 013,61	– 1 266 423,39
SE	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2010.	Slabosti u LPIS-u, godina podnošenja zahtjeva: 2009.	JEDNOKRATNA		EUR	– 190 380,00	0,00	– 190 380,00
SE	Ruralni razvoj EPFRR, os2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)	2011.	Slabosti u LPIS-u, godina podnošenja zahtjeva: 2010.	JEDNOKRATNA		EUR	– 143 719,00	0,00	– 143 719,00
UKUPNO SE						EUR	– 334 099,00	0,00	– 334 099,00
UKUPNO 6711						EUR	– 14 679 596,27	– 4 440 013,61	– 10 239 582,66

12.7.2014

Službeni list Europske unije

L 205/79

Ispravak Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ

( Službeni list Europske unije L 347 od 20. prosinca 2013. )

Stranica 51., uvodna izjava 5.:

umjesto:

„… gdje je cilj da se stope prijevremenog napuštanja školovanja smanje na razinu …”;

treba stajati:

„… gdje je cilj da se stope ranog napuštanja školovanja smanje na razinu …”.

Stranica 51., uvodna izjava 11.:

umjesto:

„… kojim bi se studentima omogućilo da svoju magistarsku diplomu dobiju u drugoj zemlji kojoj je otvoreno sudjelovanje u Programu (‚zemlja sudionica Programa’) bez obzira na svoje društveno porijeklo. Instrument jamstva za studentske zajmove trebao bi biti dostupan financijskim ustanovama koje prihvate studentima ponuditi kredite za magistarske studije u drugim zemljama sudionicama Programa uz povoljne uvjete. Ovaj dodatni i inovativni instrument za obrazovnu mobilnost ne bi trebao zamijeniti …”;

treba stajati:

„… kojim bi se studentima omogućilo da svoju kvalifikaciju diplomske razine dobiju u drugoj zemlji kojoj je otvoreno sudjelovanje u Programu (‚zemlja sudionica Programa’) bez obzira na svoje društveno porijeklo. Instrument jamstva za studentske zajmove trebao bi biti dostupan financijskim ustanovama koje prihvate studentima ponuditi kredite za diplomske studije u drugim zemljama sudionicama Programa uz povoljne uvjete. Ovaj dodatni i inovativni instrument za mobilnost u svrhu učenja ne bi trebao zamijeniti …”.

Stranica 52., uvodna izjava 13.:

umjesto:

„… države članice i ustanove visokog obrazovanja mogu surađivati kako bi se povećao broj osoba sa sveučilišnom diplomom, unaprijedila kvaliteta obrazovanja …”

treba stajati:

„… države članice i ustanove visokog obrazovanja mogu surađivati kako bi se povećao broj diplomiranih studenata, unaprijedila kvaliteta obrazovanja …”

Stranica 52., uvodna izjava 17.:

umjesto:

„… strateškim ciljevima za smanjenje stope prijevremenog napuštanja škola, unapređenje uspješnosti u osnovnim vještinama i poboljšanje sudjelovanja i kvalitete obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu, kao i ciljevima za jačanje …”;

treba stajati:

„… strateškim ciljevima za smanjenje stope ranog napuštanja školovanja, unapređenje uspješnosti u osnovnim vještinama i poboljšanje sudjelovanja i kvalitete ranog odgoja i obrazovanja, kao i ciljevima za jačanje …”.

Stranica 52., uvodna izjava 18.:

umjesto:

„… unapređenju mogućnosti obrazovanja za veliki broj nekvalificiranih Europljana, posebno poboljšavajući …”;

treba stajati:

„… unapređenju mogućnosti obrazovanja za veliki broj niskokvalificiranih Europljana, posebno poboljšavajući …”.

Stranica 52., uvodna izjava 22.:

umjesto:

„… te uzimanja u obzir ideja i predmeta zabrinutosti sudionika na svim razinama.”;

treba stajati:

„… te uzimanja u obzir ideja i predmeta zabrinutosti dionika na svim razinama.”.

Stranica 53., uvodna izjava 31.:

umjesto:

„… koja bi trebala nadopunjavati, ali ne i zamjenjivati, obrazovnu mobilnost.”;

treba stajati:

„… koja bi trebala nadopunjavati, ali ne i zamjenjivati, mobilnost u svrhu učenja.”.

Stranica 56., članak 2. točka 4.:

umjesto:

„… pratećim mjerama europske suradnje u području povezanom s mladima;”;

treba stajati:

„… pratećim mjerama europske suradnje u području mladih;”.

Stranica 56., članak 2. točka 7.:

umjesto:

„(7) ‚obrazovna mobilnost’ znači fizičko preseljenje …”;

treba stajati:

„(7) ‚mobilnost u svrhu učenja’ znači fizičko preseljenje …”.

Stranica 56., članak 2. točka 11.:

umjesto:

„… voditelje osposobljavanja, ravnatelje škola, sociopedagoške djelatnike i nenastavno osoblje;”;

treba stajati:

„… voditelje osposobljavanja, ravnatelje škola, osobe koje rade s mladima i nenastavno osoblje;”.

Stranica 56., članak 2. točka 12.:

umjesto:

„(12) ‚sociopedagoški djelatnik’ znači zaposlenik ili volonter …”;

treba stajati:

„(12) ‚osoba koja radi s mladima’ znači zaposlenik ili volonter …”.

Stranica 56., članak 2. točka 15.:

umjesto:

„… i koji rezultiraju jednom svjedodžbom o akademskom stupnju izdanom i potpisanom …”;

treba stajati:

„… i koji rezultiraju jednom ispravom o akademskom stupnju izdanom i potpisanom …”.

Stranica 56., članak 2. točka 16.:

umjesto:

„… po dovršetku studija dobivaju posebnu svjedodžbu o akademskom stupnju …”;

treba stajati:

„… po dovršetku studija dobivaju posebnu ispravu o akademskom stupnju …”.

Stranica 56., članak 2. točka 17.:

umjesto:

„… te za koju je svojstven neformalan pristup učenju;”;

treba stajati:

„… te za koju je svojstven pristup neformalnog učenja;”.

Stranica 57., članak 2. točka 21.:

umjesto:

„… instrumenti koji pomažu zainteresiranim stranama da razumiju, cijene i po potrebi …”;

treba stajati:

„… instrumenti koji pomažu dionicima da razumiju, cijene i po potrebi …”.

Stranica 57., članak 4. točka (d):

umjesto:

„(d)	ukupnih ciljeva obnovljenog okvira za europsku suradnju u području povezanom s mladima (2010. - 2018.);”;

treba stajati:

„(d)	ukupnih ciljeva obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010.–2018.);”.

Stranica 57., članak 5. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„… osobito širenjem mogućnosti za obrazovnu mobilnost te jačanjem suradnje …”;

treba stajati:

„… osobito širenjem mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja te jačanjem suradnje …”.

Stranica 57., članak 5. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„… između pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja i drugih zainteresiranih strana;”;

treba stajati:

„… između pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja i drugih dionika;”.

Stranica 58., članak 6. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)	obrazovna mobilnost pojedinaca;”;

treba stajati:

„(a)	mobilnost pojedinaca u svrhu učenja;”.

Stranica 58., članak 7., naslov:

umjesto:

„Obrazovna mobilnost pojedinaca”;

treba stajati:

„Mobilnost pojedinaca u svrhu učenja”.

Stranica 58., članak 7. stavak 1., uvodni tekst:

umjesto:

„1. U okviru obrazovne mobilnosti pojedinaca podržavaju se sljedeće aktivnosti …”;

treba stajati:

„1. U okviru mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja podržavaju se sljedeće aktivnosti …”.

Stranica 58., članak 7. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„… asistent ili pripravnik. Akademska mobilnost na razini magistarskih studija može se poticati …”;

treba stajati:

„… asistent ili pripravnik. Mobilnost u svrhu stjecanja kvalifikacije diplomske razine može se poticati …”.

Stranica 59., članak 9. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)	političkim dijalogom s relevantnim europskim zainteresiranim stranama u području obrazovanja i osposobljavanja;”;

treba stajati:

„(c)	političkim dijalogom s relevantnim europskim dionicima u području obrazovanja i osposobljavanja;”.

Stranica 59., članak 11. stavak 1., uvodni tekst:

umjesto:

„… a posebno ciljevima obnovljenog okvira za europsku suradnju u području povezanom s mladima (2010. - 2018.) …”;

treba stajati:

„… a posebno ciljevima obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010.–2018.) …”.

Stranica 59., članak 11. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)

unaprijediti stupanj ključnih kompetencija i vještina mladih, uključujući mlade koji imaju manje prilika, te promicati sudjelovanje u demokratskom životu u Europi i na tržištu rada, aktivno građanstvo, međukulturni dijalog, društvenu uključenost i solidarnost, osobito povećavanjem prilika za obrazovnu mobilnost mladih, osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i vođa mladih, te jačanjem veza između područja povezanog s mladima i tržišta rada;”;

treba stajati:

„(a)

unaprijediti stupanj ključnih kompetencija i vještina mladih, uključujući mlade s manjim mogućnostima, te promicati sudjelovanje u demokratskom životu u Europi i na tržištu rada, aktivno građanstvo, međukulturni dijalog, društvenu uključenost i solidarnost, osobito povećavanjem prilika za mobilnost mladih u svrhu učenja, osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i voditelja rada s mladima, te jačanjem veza između područja mladih i tržišta rada;”.

Stranica 59., članak 11. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„(b)	poticati poboljšanja kvalitete rada s mladima, osobito preko pojačane suradnje između organizacija u području povezanom s mladima i/ili drugih zainteresiranih strana;”;

treba stajati:

„(b)	poticati poboljšanja kvalitete rada s mladima, osobito preko pojačane suradnje između organizacija u području mladih i/ili drugih dionika;”.

Stranica 59., članak 11. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„… razvoj znanja i politike za mlade koja se temelji na dokazima kao i priznavanje …”;

treba stajati:

„… razvoj znanja i politike za mlade koja se temelji na pokazateljima kao i priznavanje …”.

Stranica 59., članak 11. stavak 1. točka (d):

umjesto:

„… aktivnosti mladih i ulogu sociopedagoških djelatnika i organizacija kao struktura potpore za mlade osobe koje nadopunjavaju vanjsko djelovanje Unije, osobito promicanjem mobilnosti i suradnje između Unije i zainteresiranih strana iz zemalja partnera…”;

treba stajati:

„… aktivnosti mladih i ulogu osoba koje rade s mladima i organizacija kao struktura potpore za mlade osobe koje nadopunjavaju vanjsko djelovanje Unije, osobito promicanjem mobilnosti i suradnje između Unije i dionika iz zemalja partnera…”.

Stranica 60., članak 12. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)	obrazovna mobilnost pojedinaca;”;

treba stajati:

„(a)	mobilnost pojedinaca u svrhu učenja;”.

Stranica 60., članak 13., naslov:

umjesto:

„Obrazovna mobilnost pojedinaca”;

treba stajati:

„Mobilnost pojedinaca u svrhu učenja”.

Stranica 60., članak 13. stavak 1., uvodni tekst:

umjesto:

„1. U okviru obrazovne mobilnosti pojedinaca podržavaju se:”;

treba stajati:

„1. U okviru mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja podržavaju se:”.

Stranica 60., članak 13. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„… ili organizacijama mladih te vođa mladih; ta mobilnost …”;

treba stajati:

„… ili organizacijama mladih te voditelja rada s mladima; ta mobilnost …”.

Stranica 60., članak 13. stavak 2.:

umjesto:

„… osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i vođama mladih, iz zemalja partnera …”;

treba stajati:

„… osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i voditelja rada s mladima, iz zemalja partnera …”.

Stranica 60., članak 15. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)	politički dijalog s relevantnim europskim zainteresiranim stranama i strukturirani dijalog s mladima;”;

treba stajati:

„(c)	politički dijalog s relevantnim europskim dionicima i strukturirani dijalog s mladima;”.

Stranica 61., članak 17. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)	podrška jačanju dokazne baze za donošenje politike;”;

treba stajati:

„(c)	podrška jačanju pokazatelja potrebnih za oblikovanje politika;”.

Stranica 61., članak 17. stavak 1. točka (d):

umjesto:

„(d)	dijalog s relevantnim europskim zainteresiranim stranama.”;

treba stajati:

„(d)	dijalog s relevantnim europskim dionicima.”.

Stranica 61., članak 18. stavak 3.:

umjesto:

„… najmanje 63 % dodjeljuje se za obrazovnu mobilnost pojedinaca, najmanje 28 % …”;

treba stajati:

„… najmanje 63 % dodjeljuje se za mobilnost pojedinaca u svrhu učenja, najmanje 28 % …”.

Stranica 61., članak 18. stavak 4.:

umjesto:

„… dodjeljuje se za mjere povezane s obrazovnom mobilnošću u zemlje partnere ili iz njih …”;

treba stajati:

„… dodjeljuje se za mjere povezane s mobilnošću u svrhu učenja u zemlje partnere ili iz njih …”.

Stranica 62., članak 18. stavak 7.:

umjesto:

„7. Financijska sredstva za obrazovnu mobilnost pojedinaca kako je navedeno …”;

treba stajati:

„7. Financijska sredstva za mobilnost pojedinaca u svrhu učenja kako je navedeno …”.

Stranica 62., članak 18. stavak 9.:

umjesto:

„… te programa Mladi na djelu i Erasmus Mundus do i uključujući 31. prosinca 2014.”;

treba stajati:

„… te programa Mladi na djelu i Erasmus Mundus do i uključujući 31. prosinca 2013.”.

Stranica 62., članak 19. stavak 5.:

umjesto:

„… ne primjenjuje se na financijsku potporu za obrazovnu mobilnost dodijeljenu pojedincima.”;

treba stajati:

„… ne primjenjuje se na financijsku potporu za mobilnost u svrhu učenja dodijeljenu pojedincima.”.

Stranica 62., članak 20. stavak 1.:

umjesto:

„… u drugom stupnju visokog obrazovanja, primjerice na magistarskom studiju, na priznatoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji sudionici Programa, kako je navedeno u članku 24. stavku 1., u kojoj nije njihovo mjesto boravišta niti su u njoj završili stupanj obrazovanja koji im omogućuje upis na magistarski studij.”;

treba stajati:

„… u drugom stupnju visokog obrazovanja, primjerice na studiju diplomske razine, na priznatoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji sudionici Programa, kako je navedeno u članku 24. stavku 1., u kojoj nije njihovo mjesto boravišta niti su u njoj završili stupanj obrazovanja koji im omogućuje pristup diplomskom studijskom programu.”.

Stranica 63., članak 21. stavak 4.:

umjesto:

„… Komisiji podnose izvješće o provedbi i učinuk Programa na svojim državnim područjima.”;

treba stajati:

„… Komisiji podnose izvješće o provedbi i učinku Programa na svojim državnim područjima.”.

Stranica 64., članak 22. stavak 4. šesta alineja:

umjesto:

„—	‚Mladi na djelu’, za neformalno i informalno učenje u području povezanom s mladima;”;

treba stajati:

„—	‚Mladi na djelu’, za neformalno i informalno učenje u području mladih;”.

Stranica 66., članak 28. stavak 3. točka (a):

umjesto:

„(a)	obrazovne mobilnosti pojedinaca, uz iznimku mobilnosti organizirane …”;

treba stajati:

„(a)	mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja, uz iznimku mobilnosti organizirane …”.

Stranica 70., Prilog I., lijevi stupac tablice, drugi red:

umjesto:

„Referentna vrijednost mobilnosti, u skladu sa zaključcima Vijeća o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost”;

treba stajati:

„Referentna vrijednost mobilnosti, u skladu sa zaključcima Vijeća o referentnoj vrijednosti za mobilnost u svrhu učenja”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 205

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 12. srpnja 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Informacije u vezi sa stupanjem na snagu produljenja Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Sjedinjenih Američkih Država	1
		2014/451/EU
	*	Odluka Vijeća od 26. svibnja 2014. o potpisivanju i zaključivanju Sporazuma o sudjelovanju između Europske unije i Švicarske Konfederacije o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya)	2
		Sporazum o sudjelovanju između Europske unije i Švicarske Konfederacije o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya)	3
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 753/2014 od 11. srpnja 2014. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	7
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 754/2014 оd 11. srpnja 2014. o uskraćivanju odobrenja za Pediococcus pentosaceus (NCIMB 30068) i Pediococcus pentosaceus (NCIMB 30044) kao dodataka hrani za životinje ( 1 )	10
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 755/2014 оd 11. srpnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	12
	*	Uredba (EU) br. 756/2014 Europske središnje banke od 8. srpnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2014/30)	14
		ODLUKE
		2014/452/EU
	*	Odluka Vijeća od 8. srpnja 2014. o stajalištu koje u ime Europske unije treba donijeti u okviru Zajedničkog odbora EGP-a o izmjeni Protokola 31. uz Sporazum o EGP-u o suradnji u posebnim područjima izvan četiriju sloboda	15
		2014/453/EU
	*	Odluka Vijeća od 8. srpnja 2014. o stajalištu koje u ime Europske unije treba donijeti u okviru Zajedničkog odbora EGP-a o izmjeni Protokola 31. uz Sporazum o EGP-u o suradnji u posebnim područjima izvan četiriju sloboda	18
		2014/454/EU
	*	Odluka Vijeća od 8. srpnja 2014. o stajalištu koje u ime Europske unije treba donijeti u okviru Zajedničkog odbora EGP-a o izmjeni Priloga XX. (Okoliš) Sporazumu o EGP-u	20
	*	Odluka Vijeća 2014/455/ZVSP od 11. srpnja 2014. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine	22
		2014/456/EU
	*	Odluka Komisije od 4. veljače 2014. o državnoj potpori br. SA.21817 (C 3/07) (ex NN 66/06) koju je provela Španjolska Španjolske tarife za opskrbu električnom energijom: potrošači (priopćena pod brojem dokumenta C(2013) 7741) ( 1 )	25
		2014/457/EU
	*	Odluka Komisije od 4. veljače 2014. o španjolskim tarifama za opskrbu električnom energijom: distributeri Državna potpora SA.36559 (C3/07) (ex NN 66/06) koju je provela Španjolska (priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 7743) ( 1 )	45
		2014/458/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 9. srpnja 2014. o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka nastalih za države članice na temelju Komponente za jamstva Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP), u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 4479)	62
		2014/459/EU
	*	Odluka Komisije оd 10. srpnja 2014. o stavljanju na tržište za nužnu uporabu biocidnih proizvoda koji sadržavaju bakar (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 4611)	76

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
1.	Aleksandr Yurevich BORODAI (Александр Юрьевич Бородай)	Datum rođenja: 25.7. 1972. u Moskvi	Takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Donjetska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska” (npr. 8. srpnja izjavio je „naša vojska provodi posebnu operaciju protiv ukrajinskih 'fašista'”), potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „uniji Novorusija”.	12.7.2014.
2.	Alexander KHODAKOVSKY (Александр Сергеевич Ходаковский)		Takozvani „ministar sigurnosti Narodne Republike Donjetska”. Odgovoran za separatistička sigurnosna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
3.	Alexandr Aleksandrovich KALYUSSKY, (Александр Александрович Калюсский)		Takozvani „de facto zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja NRD-a”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
4.	Alexander KHRYAKOV		Takozvani „ministar za informiranje i masovne komunikacije NRD-a”. Odgovoran za proseparatistička propagandna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
5.	Marat BASHIROV		Takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
6.	Vasyl NIKITIN		Takozvani „potpredsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, (bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Luganska” i bivši glasnogovornik „Vojske jugoistoka”). Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za izjavu Vojske jugoistoka da se ukrajinski predsjednički izbori u „Narodnoj Republici Lugansku” ne mogu održati zbog „novog” statusa regije.	12.7.2014.
7.	Aleksey KARYAKIN (Алексей Карякин)	1979.	Takozvani „predsjednik Vrhovnog vijeća Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja „Vrhovnog vijeća”, odgovoran za zahtjev Ruskoj Federaciji za priznanje neovisnosti „Narodne Republike Luganska”. Potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „uniji Novorusija”.	12.7.2014.
8.	Yurij IVAKIN (Юрий Ивакин)		Takozvani „ministar unutarnjih poslova Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
9.	Igor PLOTNITSKY		Takozvani „ministar obrane Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
10.	Nikolay KOZITSYN	20. lipnja 1956. u regiji Donjetsk	Zapovjednik kozačkih snaga. Odgovoran za zapovijedanje separatistima u istočnoj Ukrajini u borbi protiv snaga vlade Ukrajine.	12.7.2014.
11.	Oleksiy MOZGOVY (Олексій Мозговий)		Jedan od vođa oružanih skupina u istočnoj Ukrajini. Odgovoran za obuku separatista za borbu protiv snaga vlade Ukrajine.	12.7.2014.

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	AL	53,5
	MK	97,3
	TR	53,3
	XS	47,9
	ZZ	63,0
0707 00 05	AL	74,4
	MK	27,7
	TR	76,0
	ZZ	59,4
0709 93 10	TR	97,2
0709 93 10	ZZ	97,2
0805 50 10	AR	92,8
	TR	148,4
	UY	122,9
	ZA	112,0
	ZZ	119,0
0808 10 80	AR	106,9
	BR	111,7
	CL	103,6
	NZ	132,2
	ZA	120,0
	ZZ	114,9
0808 30 90	AR	76,3
	CL	99,3
	NZ	184,8
	ZA	98,2
	ZZ	114,7
0809 10 00	BA	82,8
	MK	85,8
	TR	242,4
	XS	59,5
	ZZ	117,6
0809 29 00	TR	236,1
0809 29 00	ZZ	236,1
0809 30	MK	60,6
	TR	138,6
	ZZ	99,6
0809 40 05	BA	70,3
0809 40 05	ZZ	70,3

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
1.	Aleksandr Yurevich BORODAI (Александр Юрьевич Бородай)	Datum rođenja: 25.7. 1972. u Moskvi	Takozvani „predsjednik vlade N arodne Republike Donjetska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska” (npr. 8. srpnja izjavio je „naša vojska provodi posebnu operaciju protiv ukrajinskih ‚fašista’”), potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „uniji Novorusija”.	12.7.2014.
2.	Alexander KHODAKOVSKY (Александр Сергеевич Ходаковский)		Takozvani „ministar sigurnosti Narodne Republike Donjetska”. Odgovoran za separatistička sigurnosna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
3.	Alexandr Aleksandrovich KALYUSSKY, (Александр Александрович Калюсский)		Takozvani „de facto zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja NRD-a”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
4.	Alexander KHRYAKOV		Takozvani „ministar za informiranje i masovne komunikacije NRD-a”. Odgovoran za proseparatistička propagandna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”.	12.7.2014.
5.	Marat BASHIROV		Takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
6.	Vasyl NIKITIN		Takozvani „potpredsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, (bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Luganska” i bivši glasnogovornik „Vojske jugoistoka”). Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za izjavu Vojske jugoistoka da se ukrajinski predsjednički izbori u „Narodnoj Republici Lugansku” ne mogu održati zbog „novog” statusa regije.	12.7.2014.
7.	Aleksey KARYAKIN (Алексей Карякин)	1979.	Takozvani „predsjednik Vrhovnog vijeća Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja „Vrhovnog vijeća”, odgovoran za zahtjev Ruskoj Federaciji za priznanje neovisnosti „Narodne Republike Luganska”. Potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „uniji Novorusija”.	12.7.2014.
8.	Yurij IVAKIN (Юрий Ивакин)		Takozvani „ministar unutarnjih poslova Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
9.	Igor PLOTNITSKY		Takozvani „ministar obrane Narodne Republike Luganska”. Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.	12.7.2014.
10.	Nikolay KOZITSYN	20. lipnja 1956. u regiji Donjetsk	Zapovjednik kozačkih snaga. Odgovoran za zapovijedanje separatistima u istočnoj Ukrajini u borbi protiv snaga vlade Ukrajine.	12.7.2014.
11.	Oleksiy MOZGOVY (Олексій Мозговий)		Jedan od vođa oružanih skupina u istočnoj Ukrajini. Odgovoran za obuku separatista za borbu protiv snaga vlade Ukrajine.	12.7.2014.

		Ispravci
	*	Ispravak Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ ( SL L 347, 20.12.2013 )	79

Br.	Država članica	Vrsta proizvoda 11
1.	Hrvatska	Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava broda.
2.	Španjolska	Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava na naftnim i plinskim platformama na moru te na drugim postrojenjima na moru i obalnim postrojenjima. Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava broda.
3.	Irska	Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava na naftnim i plinskim platformama na moru te na drugim postrojenjima na moru i obalnim postrojenjima. Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava broda.
4.	Grčka	Za sprječavanje obrastanja ulaza vode/crpki za vodu i cijele mreže cjevovoda i vodoopskrbnog sustava broda.


	(1) Tekst značajan za EGP