29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/1

(1)

Dana 19. veljače 2013. Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Češka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Francuska Republika, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovačka Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske potpisale su Sporazum o Jedinstvenom sudu za patente („Sporazum o UPC-u”) (3). Sporazumom o UPC-u predviđa se da on ne stupa na snagu prije prvog dana četvrtog mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) u vezi s odnosom te Uredbe sa Sporazumom o UPC-u.

(2)

Dana 15. listopada 2012. Kraljevina Belgija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg i Kraljevina Nizozemska, stranke Ugovora od 31.ožujka 1965. o uspostavi i statutu Suda Beneluksa („Ugovor o Sudu Beneluksa”), potpisale su Protokol o izmjeni tog Ugovora. Tim Protokolom omogućeno je prenošenje ovlasti Sudu Beneluksa u određenim stvarima iz okvira Uredbe (EU) br. 1215/2012.

(3)

Potrebno je regulirati vezu Uredbe (EU) br. 1215/2012 sa Sporazumom o UPC-u i sa Ugovorom o Sudu Beneluksa putem izmjene te Uredbe.

(4)

Jedinstveni sud za patente i Sud Beneluksa trebali bi se smatrati sudovima u smislu Uredbe (EU) br. 1215/2012 kako bi se osigurala pravna sigurnost i predvidivost za tuženike koji bi mogli biti tuženi pred ta dva suda na mjestu koje se nalazi u državi članici koja nije država članica određena pravilima Uredbe (EU) br. 1215/2012.

(5)

Izmjene Uredbe (EU) br. 1215/2012 predviđene ovom Uredbom u vezi s Jedinstvenim sudom za patente namijenjene su uspostavi međunarodne nadležnosti tog suda i ne utječu na unutarnju raspodjelu postupaka među odjelima tog suda niti na aranžmane iz Sporazuma o UPC-u u vezi s izvršavanjem nadležnosti, uključujući isključivu nadležnost, u prijelaznom razdoblju predviđenom u tom Sporazumu.

(6)

Kao sudovi koji su zajednički za više država članica, Jedinstveni sud za patente i Sud Beneluksa ne mogu, za razliku od suda jedne države članice, izvršavati nadležnost na temelju nacionalnog prava prema tuženicima koji nemaju domicil u državi članici. Kako bi se omogućilo tim dvama sudovima da izvršavaju nadležnost u odnosu na takve tuženike, pravila Uredbe (EU) br. 1215/2012 u vezi sa stvarima koje potpadaju pod nadležnost Jedinstvenog suda za patente odnosno Suda Beneluksa trebala bi se primjenjivati i na tuženike koji imaju domicil u trećim državama. Postojeća pravila o nadležnosti Uredbe (EU) br. 1215/2012 osiguravaju usku povezanost između postupaka na koje se ta Uredba odnosi i državnog područja država članica. Stoga je primjereno proširiti navedena pravila na postupke protiv svih tuženika, bez obzira na njihov domicil. Pri primjeni pravila nadležnosti Uredbe (EU) br. 1215/2012, Jedinstveni sud za patente i Sud Beneluksa (dalje u tekstu pojedinačno kao „zajednički sud”) trebali bi primjenjivati samo ona pravila koja su primjerena predmetima za koje im je dodijeljena nadležnost.

(7)

Zajednički sud trebao bi moći rješavati sporove koji uključuju tuženike iz trećih država na temelju supsidijarnog pravila nadležnosti u postupcima u vezi s povredom europskog patenta koji je doveo do štete unutar i izvan Unije. Takvu supsidijarnu nadležnost trebalo bi izvršavati ako se imovina koja pripada tuženiku nalazi u bilo kojoj državi članici stranci instrumenta o uspostavi zajedničkog suda, a dotični spor dovoljno je povezan s tom bilo kojom državom članicom jer, na primjer, jer tužitelj ondje ima domicil ili se ondje nalaze dokazi povezani s tim sporom. Pri uspostavi svoje nadležnosti, zajednički sud trebao bi uzeti u obzir vrijednost dotične imovine koja ne bi trebala biti beznačajna i koja bi trebala omogućiti barem djelomično izvršenje sudske presude u državama članicama strankama instrumenta o uspostavi zajedničkog suda.

(8)

Pravila Uredbe (EU) br. 1215/2012 u vezi s litispendencijom i povezanim postupcima, kojima je cilj spriječiti paralelne postupke i proturječne odluke, trebala bi se primjenjivati u postupcima pred zajedničkim sudom primjenjuje i pred sudom države članice u kojoj se Sporazum o UPC-u ili, ovisno o slučaju, Ugovor o Sudu Beneluksa ne primjenjuju.

(9)

Pravila Uredbe (EU) br. 1215/2012 u vezi s litispendencijom i povezanim postupcima trebala bi se isto tako primjenjivati ako se, tijekom prijelaznog razdoblja predviđenog u Sporazumu o UPC-u, postupci u vezi s određenim vrstama sporova pokreću pred Jedinstvenim sudom za patente s jedne strane i nacionalnim sudom države članice stranke Sporazuma o UPC-u s druge strane.

(10)

Sudske presude koje donosi Jedinstveni sud za patente ili Sud Beneluksa trebale bi se priznavati i izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 1215/2012 u državi članici koja nije stranka, ovisno o slučaju, Sporazuma o UPC-u ili Ugovora o Sudu Beneluksa.

(11)

Sudske odluke koje donose sudovi države članice koja nije stranka, ovisno o slučaju, Sporazuma o UPC-u ili Ugovora o Sudu Beneluksa trebale bi se priznavati i izvršavati u drugoj državi članici u skladu s Uredbom (EU) br. 1215/2012.

(12)

Uredbu (EU) br. 1215/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka, on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(14)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), te države članice obavijestile su o svojoj želji da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(15)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske priloženom UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe, ona ju ne obvezuje niti se na nju primjenjuje, ne dovodeći u pitanje mogućnost da Danska primjenjuje izmjene Uredbe (EU) br. 1215/2012 utvrđene u ovoj Uredbi sukladno članku 3. Sporazuma od 19. listopada 2005. između Europske zajednice i Kraljevine Danske o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (5),

29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/5

(1)

Na temelju članka 4. Odluke Vijeća 2005/681/PUP (2), CEPOL ima sjedište u Bramshillu, u Ujedinjenoj Kraljevini.

(2)

Neovisno o članku 4. Odluke 2005/681/PUP, pismima od 12. prosinca 2012. i 8. veljače 2013. Ujedinjena Kraljevina obavijestila je CEPOL da je jednostrano odlučila da više ne želi imati sjedište CEPOL-a na svojem državnom području. Osim CEPOL-a u Bramshillu se nalazi i sjedište nacionalnog policijskog centra za obuku u sklopu National Policing Improvement Agency koji je Ujedinjena Kraljevina odlučila zamijeniti novom policijskom akademijom koja će biti locirana na drugom mjestu. Ujedinjena Kraljevina stoga je odlučila zatvoriti nacionalni policijski centar za obuku u Bramshillu i prodati taj centar, naznačivši da su s njim povezani troškovi visoki i da nije pronađen alternativni poslovni model upravljanja tim centrom. U svjetlu obveze lojalne suradnje iz Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno obveza koje proizlaze iz članka 4. UEU-a, Unija i njezine države članice trebale bi se uzajamno pomagati u održavanju CEPOL-ovih operativnih aktivnosti. U tu svrhu Ujedinjena Kraljevina je posebno dužna osigurati neometan premještaj CEPOL-a na njegovu novu lokaciju, bez ugrožavanja redovnog proračuna CEPOL-a.

(3)

S obzirom na dogovor koji su 8. listopada 2013. postigli predstavnici vlada država članica i s obzirom na potrebu za zadržavanjem CEPOL-ova statusa zasebne agencije Unije, trebalo bi utvrditi aranžmane prema kojima će CEPOL biti smješten u Budimpešti čim napusti Bramshill. Te bi aranžmane trebalo uključiti u Odluku 2005/681/PUP.

(4)

S obzirom na pravni okvir koji je utvrđen stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora potrebno je preispitati Odluku 2005/681/PUP, uz istovremeno očuvanje CEPOL-ova statusa zasebne agencije Unije.

(5)

Odluku 2005/681/PUP bi stoga trebalo u skladu s time izmijeniti.

(6)

Prije nego što CEPOL započne operativno funkcionirati na novoj lokaciji trebalo bi, na temelju utvrđenih postupaka, sklopiti sporazum o sjedištu.

(7)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde koji je priložen UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), te su države članice priopćile da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(8)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(9)

S obzirom na hitnost uspostavljanja novog sjedišta CEPOL-a ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave.

1.

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Sjedište

CEPOL-ovo sjedište je u Budimpešti, u Mađarskoj.”;

2.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 21.a

Preispitivanje

Komisija podnosi izvješće o djelotvornosti ove Odluke, uzimajući u obzir potrebu očuvanja CEPOL-ova statusa zasebne agencije Unije, do 30. studenog 2015. To će izvješće, ukoliko to bude potrebno, biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom o izmjeni ove Odluke slijedom detaljne analize troškova i koristi te procjene učinka.”

29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/7

(1)

Unija je stranka Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna (3) („Konvencija”).

(2)

Na svojem 16. izvanrednom sastanku iz 2008. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna („ICCAT”), osnovana na temelju Konvencije, usvojila je Preporuku 08-05 o uspostavi novog plana oporavka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru zamjenjujući prethodni plan oporavka koji je usvojen 2006. Uredba Vijeća (EZ) br. 302/2009 (4) donesena je radi provedbe tih međunarodnih mjera zaštite na razini Unije.

(3)

Na svojem 17. izvanrednom sastanku iz 2010. ICCAT je usvojio Preporuku 10-04 o izmjeni višegodišnjeg plana oporavka plavoperajne tune. Uredba (EZ) br. 302/2009 tada je izmijenjena Uredbom (EU) br. 500/2012 (5) Europskog parlamenta i Vijeća radi provedbe tih revidiranih međunarodnih mjera zaštite na razini Unije.

(4)

Na svojem 18. izvanrednom sastanku iz 2012. ICCAT je usvojio Preporuku 12-03 koja je dodatno izmijenila višegodišnji plan oporavka plavoperajne tune. Radi bolje prilagodbe ribolovnih sezona djelatnosti flota, Preporuka 12-03 predviđa izmjenu ribolovnih sezona koje su sada definirane kao sezone otvorenog ribolova za razliku od lovostaja navedenih u prethodnim preporukama ICCAT-a. Pored toga izmijenjeni su i efektivni datumi kada su dozvoljene ribolovne aktivnosti plivaricama tunolovkama, ribarskim brodovima za ribolov s mamcima i brodovima s povlačnim povrazom. Konačno, kako bi se izbjegle sumnje vezane za opremu koja ne podliježe nikakvim posebnim pravilima o ribolovnim sezonama, bilo je potrebno uvesti odredbu koja izričito dopušta mogućnost ribolova tijekom cijele godine drugim vrstama opreme, osim svih vrsta jednostrukih plutajućih stajačica. Razdoblja i datume ribolovnih sezona na Atlantiku ICCAT može revidirati 2015., nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za istraživanje i statistiku ICCAT-a (SCRS).

(5)

Na svojem 23. redovnom sastanku u studenome 2013. ICCAT je usvojio Preporuku 13-08 o dopuni Preporuke 12-03 s ciljem omogućavanja izmjena ribolovnih sezona za brodove za ribolov s mamcima i brodove s povlačnim povrazom u istočnom Atlantiku koje ne utječu na zaštitu područja mriještenja plavoperajne tune u Sredozemnom moru. U toj se Preporuci ICCAT-a navodi da ugovorne stranke i surađujuće neugovorne stranke, subjekti ili ribarski subjekti mogu odrediti drugi datum početka ribolovne sezone za svoje brodove za ribolov s mamcima i brodove s povlačnim povrazom koji djeluju u istočnom Atlantiku, pridržavajući se ukupnog trajanja otvorene sezone za te oblike ribolova. Navedena Preporuka ICCAT-a također propisuje pravila za korištenje stereoskopskih kamera u kontekstu operacija stavljanja u kaveze. Namjera je da SCRS na svojoj sjednici 2014. pregleda sve tehničke specifikacije, uključujući intenzitet i način uzorkovanja, udaljenost od kamere, dimenzije otvora za prebacivanje, algoritme (odnos dužina-težina), a da ih ICCAT prema potrebi izmijeni na svojoj sjednici 2014. na temelju preporuka SCRS-a.

(6)

Kako bi se na pravo Unije primijenila Preporuka 12-03 ICCAT-a radi osiguravanja učinkovitog očuvanja stoka plavoperajne tune, pružanja pravne sigurnosti u pogledu predmetnih ribolovnih sezona te u konačnici omogućavanja državama članicama da na odgovarajući način definiraju svoje planove o ribolovu, kapacitetu i inspekciji te druge obveze izvješćivanja, kao i Preporuka 13-08 ICCAT-a u vezi s korištenjem sustava stereoskopskih kamera u kontekstu operacija stavljanja u kaveze i mogućeg određivanja drugog datuma početka ribolovne sezone za brodove za ribolov s mamcima i brodove s povlačnim povrazom koji djeluju u istočnom Atlantiku, potrebno je što prije izmijeniti relevantne odredbe Uredbe (EZ) br. 302/2009.

(1)

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Ribolovne sezone

1.   Ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru velikim plovilima za pelagijski ribolov parangalom koja su dulja od 24 metra dopušten je u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja s izuzetkom područja ograničenog 10. meridijanom na zapadu i 42. paralelom na sjeveru, gdje je takav ribolov dopušten u razdoblju od 1. kolovoza do 31. siječnja.

2.   Dopušten je ribolov plavoperajne tune plivaricama tunolovkama u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru u razdoblju od 26. svibnja do 24. lipnja.

3.   Dopušten je ribolov plavoperajne tune brodovima s mamcima i brodovima s povlačnim povrazom u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru u razdoblju od 1. srpnja do 31. listopada.

Neovisno o prvom podstavku i s obzirom na to da on ne utječe na zaštitu područja mriještenja, države članice za 2014. i 2015 mogu u svojim godišnjim nacionalnim planovima ribolova za brodove za ribolov s mamcima i brodove s povlačnim povrazom koji plove pod njihovom zastavom i djeluju u istočnom Atlantiku odrediti drugi datum početka ribolova, pod uvjetom da je ukupno trajanje otvorene sezone za te oblike ribolova i dalje u skladu s prvim podstavkom.

Plan ribolova Unije koji treba podnijeti ICCAT-u do 15. veljače svake godine, navodi jesu li izmijenjeni početni datumi za te oblike ribolova, kao i koordinate predmetnih područja.

4.   Dopušten je ribolov plavoperajne tune plovilima koja koriste povlačne mreže (koće) u istočnom Atlantiku u razdoblju od 16. lipnja do 14. listopada.

5.   Dopušten je rekreacijski i sportski ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru u razdoblju od 16. lipnja do 14. listopada.

6.   Ribolov plavoperajne tune korištenjem druge opreme od one iz stavaka 1. do 5. dopušten je tijekom cijele godine. Bez obzira na to, zabranjen je ribolov plavoperajne tune korištenjem bilo kojih vrsta jednostrukih plutajućih stajačica.”;

(2)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

Korištenje stereoskopskih kamera tijekom operacija stavljanja u kaveze

Korištenje sustava stereoskopskih kamera u kontekstu operacija stavljanja u kaveze poštuje sljedeće uvjete:

29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/10

(1)

Kako bi se učinkovito suzbila diskriminacija u skladu s člankom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako bi se osigurala usklađenost s člankom 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije te s ciljem postizanja pune zaposlenost i društvenog napretka, u skladu s člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i u svrhu praćenja napretka prema ciljevima Unije, kao što su glavni ciljevi strategije Europa 2020., potrebno je imati usporedive, pouzdane i objektivne statističke podatke o stanju zaposlenih i nezaposlenih osoba te osoba izvan tržišta rada, poštujući povjerljivost podataka te privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(2)

Slijedom stupanja na snagu UFEU-a, ovlasti dodijeljene Komisiji trebaju biti usklađene s njegovim člankom 290. i s novim pravnim okvirom proizašlim iz stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(3)

Komisija se prema Uredbi (EU) br. 182/2011 obvezala na preispitivanje zakonodavnih akata koji trenutačno sadrže upućivanja na regulatorni postupak s kontrolom u skladu s kriterijima iz UFEU-a.

(4)

Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 (3) sadrži upućivanja na regulatorni postupak s kontrolom te bi je, stoga, trebalo preispitati u smislu kriterija utvrđenih u UFEU-u.

(5)

Kako bi se posebno u obzir uzeo gospodarski, socijalni i tehnički razvoj, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu prilagodbe popisa varijabli ankete, navedenih na popisu od 14 skupina parametara ankete iz Uredbe (EZ) br. 577/98, s ciljem uspostave trogodišnjeg programa ad hoc modula, uz navođenje teme, popisa i opisa područja specijaliziranih informacija („ad hoc podmoduli”) i referentnog razdoblja,. Nadalje, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kako bi se usvojio popis strukturnih varijabli i učestalost provođenja ankete. Komisija bi trebala osigurati da se tim delegiranim aktima državama članicama ili davateljima podataka ne nametne znatno dodatno administrativno opterećenje.

(6)

Od osobite je važnosti da Komisija u okviru svojega pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini. Pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremen, pravovremen i prikladan prijenos odgovarajućih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(7)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 577/98, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(8)

Zbog važne uloge koju ad hoc moduli ankete o radnoj snazi imaju za politike Unije, treba dodijeliti doprinos Unije financiranju njihove provedbe, u skladu s načelom razumne raspodjele financijskog opterećenja među proračunima Unije i država članica. Trebalo bi osigurati bespovratna sredstva, bez poziva za podnošenje prijedloga, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Bespovratna sredstva trebala bi se dodijeliti, ovisno o stvarnoj provedbi ad hoc modula, nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Bespovratna sredstva dodijeljena u svrhu provođenja anketa o radnoj snazi mogu imati oblik jednokratnih iznosa. U tom kontekstu korištenje jednokratnih iznosa trebalo bi biti jedno od glavnih sredstava pojednostavljenja upravljanja bespovratnim sredstvima.

(9)

Odstupajući od Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te s obzirom na povećano opterećenje vezan uz dodatne informacije koje treba prikupiti za ad hoc module ankete o radnoj snazi, koji će doprinijeti pribavljanju pokazatelja za ciljeve politike Unije, potrebno je sufinancirati troškove plaća osoblja nacionalnih uprava čak i kad bi nadležno javno tijelo izvršilo aktivnost koja se podupire bez bespovratnih sredstava Unije, kao i sufinancirati ostale relevantne prihvatljive troškove.

(10)

U pogledu dodjele ovlasti Komisiji, ova je Uredba ograničena na usklađivanje postojeće dodjele ovlasti Komisiji sadržane u Uredbi (EZ) br. 577/98 s člankom 290. UFEU-a i novim pravnim okvirom proizašlim iz stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 182/2011 te, prema potrebi, na preispitivanje opsega navedenih ovlasti. Budući da i dalje ciljeve Uredbe (EZ) br. 577/98 ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(11)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je da ova Uredba ne utječe na postupke za donošenje mjera koji su započeti, ali nisu dovršeni prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(12)

Uredbu (EZ) br. 577/98 trebalo bi, stoga, na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

2.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.a

Ad hoc moduli

1.   Moguće je dodati dodatni niz parametara za dopunu informacija iz članka 4. stavka 1. (dalje u tekstu „ad hoc modul”).

2.   Uzorak koji se koristi za prikupljanje informacija o ad hoc modulima također pruža informacije o strukturnim varijablama.

3.   Uzorak koji se koristi za prikupljanje informacija o ad hoc modulima mora ispunjavati jedan od sljedećih uvjeta:

4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.c kojim se uspostavlja program ad hoc modulâ koji obuhvaća tri godine. Ovaj program za svaki ad hoc modul utvrđuje temu, popis i opis područja specijaliziranih informacija (u daljnjem tekstu „ad hoc podmoduli”) čime se stvara okvir unutar kojega se utvrđuju tehnička parametri za ad hoc module iz stavka 5. ovog članka i određuje referentno razdoblje. Taj se program donosi najkasnije 24 mjeseca prije početka referentnog razdoblja programa.

5.   Kako bi se osigurala ujednačena primjena programa iz stavka 4. ovog članka, Komisija, putem provedbenih akata, određuje tehničke parametre ad hoc module u okviru svakog ad hoc podmodula u skladu s područjem specijaliziranih informacija iz tog stavka, kao i filtre i šifre koje treba koristiti za prijenos podataka te rok za prijenos rezultata koji se može razlikovati od roka iz članka 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 8. stavka 2.

6.   Detaljni popis informacija koje je potrebno prikupiti u ad hoc modulu, izrađuje se najkasnije 12 mjeseci prije početka referentnog razdoblja za taj modul. Opseg ad hoc modula ne smije premašiti 11 tehničkih parametara.

Članak 7.b

Odredba o financiranju

Unija dodjeljuje financijsku potporu nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6), za provedbu ad hoc modula iz članka 7.a ove Uredbe u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7). U skladu s člankom 128. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Unija može dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva za podnošenje ponuda navedenim nacionalnim statističkim tijelima i drugim nacionalnim tijelima. Bespovratna sredstva mogu biti u obliku jednokratnih plaćanja i dostupna su pod uvjetom da države članice stvarno sudjeluju u provedbi ad hoc modula.

Članak 7.c

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Pri izvršavanju ovlasti dodijeljenih u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 7.a, Komisija osigurava da se delegiranim aktima ne nameće značajno dodatno opterećenje za države članice i davatelje podataka.

Navedeni se delegirani akti donose samo kada je to potrebno kako bi se uzeo u obzir socijalni i gospodarski razvoj. Navedeni delegirani akti ne mijenjaju neobveznost zatraženih informacija.

Komisija je dužna propisno obrazložiti statističke aktivnosti predviđene u tim delegiranim aktima, koristeći, prema potrebi, saznanja relevantnih stručnjaka koja se temelje na analizi isplativosti, uključujući ocjenu opterećenja za davatelje podataka i troškove proizvodnje, kako je navedeno u članku 14. stavku 3. točki (c) Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. i članka 7.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 18. lipnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

4.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2. i članka 7.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2. i članka 7.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(6)  Uredba (EZ) br. 233/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.)."

(7)  Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.)."

(8)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.)”."

3.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

(9)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)”."

29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/15

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 718/1999 (4) utvrđuje se politika Unije u odnosu na kapacitet flote za plovila koja se koriste za prijevoz robe unutarnjim plovnim putovima u državama članicama.

(2)

U vezi s modernizacijom i restrukturiranjem flota, potrebno je po mogućnosti u ranoj fazi predvidjeti socijalne mjere kojima bi se pomoglo svim članovima posada, uključujući radnike i vlasnike-prijevoznike, koji žele napustiti djelatnost na unutarnjim plovnim putovima ili se prekvalificirati za poslove u nekom drugom sektoru, zajedno s mjerama kojima bi se potaklo osnivanje zajedničkih poduzeća, poboljšale radne vještine u području plovidbe unutarnjim plovnim putovima i promicala prilagodba plovila tehničkom napretku, uključujući prilagodbu u pogledu ekološki prihvatljivih plovila. Rezervni fondovi osnovani u svakoj državi članici, čiji su unutarnji plovni putovi povezani s unutarnjim plovnim putovima u drugoj državi članici, a nosivost njezine flote je veća od 100 000 tona, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 718/1999, trebali bi se upotrebljavati za mjere koje imaju učinak na vlasnike-prijevoznike. Drugi namjenski fondovi koji već postoje na razini Unije mogli bi se upotrijebiti za potporu aktivnostima koje zajedno provode socijalni partneri.

(3)

Rezervni fondovi mogli bi se koristiti u tu svrhu ako to jednoglasno zatraže organizacije koje predstavljaju prijevoz unutarnjim plovnim putovima.

(4)

Rezervni fondovi koji sadržavaju isključivo financijske doprinose iz industrije nikada do sada nisu korišteni.

(5)

Mjere u vezi s modernizacijom flota Unije iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 718/1999 odnose se samo na socijalna pitanja i sigurnost radne okoline. Druge vrste mjera za potporu uspostavi konteksta povoljnog za inovacije i okoliš nisu predviđene.

(6)

Mjere iz Uredbe (EZ) br. 718/1999 povezane s programima stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije relevantne su za sve članove posade koji napuštaju sektor, uključujući vlasnike-prijevoznike, a ne samo za radnike.

(7)

Uredbom (EZ) br. 718/1999 predviđene su mjere kojima se vlasnici-prijevoznici potiču da se pridruže trgovačkim udruženjima, međutim ne i mjere kojima bi se ojačale organizacije koje predstavljaju prijevoz unutarnjim plovnim putovima na razini Unije, unatoč činjenici da moćnije organizacije na razini Unije mogu pomoći u smanjenju fragmentacije sektora.

(8)

Uredbu (EZ) br. 718/1999 trebalo bi dopuniti mjerama usmjerenima na uspostavljanje programa stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije i za članove posade koji nisu „radnici”, a napuštaju tu gospodarsku djelatnost, potičući vlasnike-prijevoznike da se pridruže trgovačkim udruženjima, jačajući strukovne udruge te potičući inovacije u području plovila i njihovu prilagodbu tehničkom napretku s obzirom na ekološku prihvatljivost.

(9)

Komisija i države članice trebale bi osnažiti istraživanje i inovacije u sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima te u području multimodalne lučke infrastrukture pomoću dostupnih financijskih instrumenata, uključujući prema potrebi u okviru programa Obzor 2020. - Okvirnog programa za istraživanja i inovacije 2014. –2020. („Obzor 2020”) (5) i Instrumenta za povezivanje Europe (6), osiguravajući time integraciju tog sektora u multimodalni prijevoz.

(10)

Komisija bi trebala podupirati mjere za inovacije i za prilagodbu flota na unutarnjim plovnim putovima tehničkom napretku u pogledu ekološke prihvatljivosti promicanjem uporabe financijskih instrumenata iz postojećih fondova Unije, poput Instrumenta za povezivanje Europe i programa Obzor 2020. te bi trebala predložiti načine za bolje iskorištavanje tih postojećih fondova kao i instrumenata financiranja Europske investicijske banke.

(11)

Budući da su rezervni fondovi uspostavljeni putem doprinosa iz industrije, trebalo bi ih moći upotrijebiti za prilagodbu plovila tehničkim i ekološkim zahtjevima donesenim nakon stupanja na snagu ove Uredbe, uključujući njihovu prilagodbu daljnjem razvoju europskih standarda za emisije ispušnih plinova motora,te za poticanje učinkovite uporabe goriva u motoru, uporabe alternativnih goriva i svih drugih mjera za poboljšanje kvalitete zraka i za ekološki prihvatljiva plovila, uključujući plovila prilagođena za plovidbu rijekama.

(12)

Uredbu (EZ) br. 718/1999 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

29.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 163/18

(1)

Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3) donesena je 25. listopada 2012. i uz nju je priložena zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u kojoj su se institucije suglasile da će tu uredbu revidirati kako bi se uzeo u obzir ishod pregovora o višegodišnjem financijskom okviru za godine 2014. – 2020.

(2)

Nakon donošenja Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (4) i Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te u skladu sa zajedničkom izjavom, potrebno je izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 kako bi se uključila pravila o prijenosu za pričuvu za hitnu financijsku pomoć i za projekte koji se financiraju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe.

(3)

Odgovarajuća odobrena sredstva povezana s pričuvom za hitnu financijsku pomoć unesena su u glavu „Pričuve” općeg proračuna Unije. Stoga je potrebno izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 kako bi se omogućilo da se odobrena sredstva koja su stavljena u pričuvu, a nisu iskorištena u godini n, prenesu u godinu n+1.

(4)

Projekti koji se financiraju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe zbog svoje će prirode u mnogim slučajevima iziskivati složene postupke ugovaranja. Stoga čak i manje odgode u dovršavanju takvih projekata mogu prouzročiti gubitak godišnjih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza te ugroziti održivost tih projekata, a time i političku odlučnost Unije da modernizira svoje prometne, energetske i telekomunikacijske mreže i infrastrukturu. Kako bi se to spriječilo, Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 trebalo bi se omogućiti da se odobrena sredstava za preuzimanje obveza koja se ne iskoriste do kraja financijske godine 2014., 2015. i 2016. za projekte koji se financiraju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe prenesu na sljedeću financijsku godinu. Prijenos bi trebalo podnijeti na odobrenje Europskom parlamentu i Vijeću.

(5)

Nakon donošenja Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) potrebno je izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 kako bi se opozvana odobrena sredstva ponovno stavila na raspolaganje za potrebe provedbe pričuve za ostvarenje postignuća te financijskih instrumenata za neograničena jamstva i sekuritizaciju u korist malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”),

(1)

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(2)

Naslov glave II. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

„GLAVA II.

STRUKTURNI FONDOVI, KOHEZIJSKI FOND, EUROPSKI FOND ZA RIBARSTVO, EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ, FONDOVI U PODRUČJU SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE KOJIMA SE UPRAVLJA PODIJELJENIM UPRAVLJANJEM I INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE”;

(3)

U članku 178. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Opozvana odobrena sredstva ponovno se stavljaju na raspolaganje u slučaju:

(7)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.)”;"

(4)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 178.a

Prijenos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Instrument za povezivanje Europe

1.   Za financijske godine 2014., 2015. i 2016. odobrena sredstva za preuzimanje obveza za projekte financirane u okviru Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) za koja na kraju financijske godine još nisu preuzete obveze mogu se prenijeti samo na sljedeću financijsku godinu.

2.   Komisija podnosi prijedloge za prijenos u pogledu prethodne financijske godine Europskom parlamentu i Vijeću do 15. veljače tekuće financijske godine.

3.   Europski parlament i Vijeće odlučuju, a potonje kvalificiranom većinom, o svakom prijedlogu za prijenos do 31. ožujka tekuće financijske godine.

4.   Prijedlog za prijenos prihvaća se ako unutar roka iz stavka 3. nastupi bilo što od sljedećeg:

(8)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).”."