3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/1

(1)

Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) usmjeren je na sve tješnju povezanost naroda Europe i njime se Uniji dodjeljuje zadaća da, između ostalog, pridonosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost te stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe. U tom pogledu Unija, kada je potrebno, podržava i dopunjuje djelovanje država članica kako bi poboljšala poznavanje i širenje kulture i povijesti europskih naroda.

(2)

Komunikacijom Komisije od 10. svibnja 2007. o europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu, koju je Vijeće podržalo svojom rezolucijom od 16. studenoga 2007. (3), a Europski parlament rezolucijom od 10. travnja 2008. (4), postavljaju se ciljevi za buduće aktivnosti Unije u području kulture. Te aktivnosti trebaju promicati kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog, kulturu kao katalizator za kreativnost u okviru rasta i radnih mjesta te kulturu kao ključni element u međunarodnim odnosima Unije.

(3)

Konvencija Unesca o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. te čija je stranka Unija, za cilj ima zaštitu i promicanje kulturne raznolikosti, jačanje međukulturalnosti i podizanje svijesti o vrijednosti kulturne raznolikosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

(4)

Odlukom br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđeno je djelovanje za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019.

(5)

Evaluacije Europskih prijestolnica kulture kao i javna savjetovanja o budućnosti te inicijative nakon 2019. godine pokazale su da je ona postupno postala jedna od najambicioznijih kulturnih inicijativa u Europi i jedna od inicijativa koje europski građani najviše cijene. Stoga bi trebalo uspostaviti novu inicijativu radi obuhvaćanja razdoblja od 2020. do 2033.

(6)

Uz izvorne ciljeve Europskih prijestolnica kulture koji su obuhvaćali isticanje bogatstva i raznolikosti europskih kultura i značajki zajedničkih tim kulturama kao i promicanje većeg međusobnog razumijevanja europskih građana, gradovi nositelji naslova Europska prijestolnica kulture („naslov”) postupno su dodali novu dimenziju, koristeći ovaj naslov kao polugu za poticanje svojeg općenitijeg razvoja u skladu sa svojim strategijama i prioritetima.

(7)

Ciljevi inicijative uspostavljene ovom Odlukom trebali bi biti posve u skladu s ciljevima programa Kreativna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kojemu je nakana očuvanje, razvijanje i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti, promicanje europskog kulturnog nasljeđa i jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, s ciljem poticanja pametnog, održivog i uključivog rasta. Postizanje tih ciljeva također pomaže u osnaživanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području te u poticanju međukulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja.

(8)

Kako bi postigli takve ciljeve, važno je da gradovi nositelji naslova pokušaju povezati svoj kulturni i kreativni sektor, s jedne strane, sa sektorima kao što su obrazovanje, istraživanje, okoliš, urbani razvoj ili kulturni turizam, s druge strane. Posebno, prošla iskustva pokazala su potencijal inicijative Europske prijestolnice kulture kao katalizatora lokalnog razvoja i kulturnog turizma kako je naglašeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, svjetsko turističko odredište broj 1 – novi politički okvir za turizam u Europi”, koju je pozdravilo Vijeće u svojim zaključcima 12. listopada 2010. i podržao Europski parlament u svojoj rezoluciji od 27. rujna 2011. (7).

(9)

Također je važno za gradove nositelje naslova da pokušaju promicati socijalnu uključenost i jednake mogućnosti te da daju sve od sebe da osiguraju sudjelovanje svih dijelova civilnog društva u najširem mogućem smislu u pripremi i provedbi kulturnog programa, s posebnim naglaskom na mlade ljude, marginalizirane skupine i skupine koje su u nepovoljnom položaju.

(10)

Evaluacije i javna rasprava također su uvjerljivo pokazali da inicijativa Europske prijestolnice kulture može donijeti mnogo koristi ako se pažljivo planira. To je prvenstveno kulturna inicijativa, ali također može donijeti znatne društvene i gospodarske koristi, posebno kada je dio dugoročne razvojne strategije dotičnog grada koja je vođena kulturom.

(11)

Inicijativa Europske prijestolnice kulture također predstavlja izuzetno velik izazov. Izvođenje cjelogodišnjeg programa kulturnih aktivnosti zahtjevno je i neki su gradovi nositelji naslova bili uspješniji od drugih u iskorištavanju tog potencijala. Stoga je tu inicijativu potrebno osnažiti kako bi se svim gradovima pomoglo da na najbolji mogući način iskoriste naslov.

(12)

Naslov bi trebao bi biti rezervirana za gradove, neovisno o njihovoj veličini, ali, kako bi doprli do šire javnosti i povećali učinak, trebalo bi omogućiti, kao i prije, dotičnim gradovima da obuhvate i okolno područje.

(13)

Dodjela naslova i dalje bi se trebala temeljiti na posebno osmišljenom kulturnom programu koji bi trebao imati snažnu europsku dimenziju. Taj kulturni program trebao bi biti dio dugoročne strategije s održivim učinkom na lokalni gospodarski, kulturni i društveni razvoj.

(14)

Pokazalo se da je postupak odabira u dvije faze koji se temelji na kronološkom popisu država članica i koji provodi povjerenstvo neovisnih stručnjaka pošten i transparentan. On omogućuje gradovima da poboljšaju svoje prijave između faze predodabira i faze odabira na temelju savjeta stručnjaka iz tog povjerenstva te osigurava ravnomjernu raspodjelu naslova u svim državama članicama. Osim toga, kako bi se očuvao kontinuitet inicijative Europske prijestolnice kulture i izbjeglo gubljenje iskustva i znanja, do čega bi došlo kada bi svi stručnjaci bili istodobno zamijenjeni, zamjenu stručnjaka treba obaviti postupno.

(15)

Trebalo bi nastaviti s osiguravanjem nacionalnog stručnog znanja omogućujući državama članicama mogućnost da imenuju do dva stručnjaka u povjerenstvu koje provodi postupke odabira i praćenja.

(16)

Kriteriji odabira trebaju biti jasniji kako bi omogućili gradovima kandidatima bolje naputke u vezi s ciljevima i uvjetima koje moraju ispuniti da bi im se dodijelio naslov. Ti kriteriji također bi trebali biti lakše mjerljivi kako bi se pomoglo povjerenstvu u izboru i praćenju gradova. U tom smislu, posebno bi se trebalo usredotočiti na planove gradova kandidata u pogledu aktivnosti u vezi s nasljeđem koje su sastavni dio dugoročne strategije politike u području kulture, a kojima se može ostvariti održiv kulturni, gospodarski i društveni utjecaj.

(17)

Gradovi kandidati također bi trebali, prema potrebi, istražiti mogućnost korištenja financijske potpore iz programa i fondova Unije.

(18)

Pripremna faza između imenovanja grada i godine naslova od ključne je važnosti za uspješnost inicijative Europske prijestolnice kulture. Postoji opća suglasnost između zainteresiranih strana o tome da su popratne mjere uvedene Odlukom br. 1622/2006/EZ bile vrlo korisne za dotične gradove. Ove mjere potrebno je dalje razvijati, posebno putem češćih nadzornih sastanaka i posjeta članova povjerenstva gradovima te putem još snažnije razmjene iskustava između prošlih, sadašnjih i budućih gradova nositelja naslova, kao i gradova kandidata. Imenovani gradovi mogli bi se i dodatno povezati s ostalim gradovima nositeljima naslova.

(19)

Nagrada Melina Mercouri uspostavljena Odlukom Vijeća br. 1622/2006/EZ stekla je snažnu simboličku vrijednost koja uvelike nadmašuje stvarni iznos nagrade koju Komisija može dodijeliti. Međutim, kako bi se osiguralo da imenovani gradovi ispunjavaju svoje obveze, uvjeti isplate novca od nagrade trebaju biti stroži i jasniji.

(20)

Važno je da dotični gradovi u svim svojim komunikacijskim materijalima jasno istaknu da je inicijativa uspostavljena ovom Odlukom, inicijativa Unije.

(21)

Komisijine evaluacije rezultata prošlih europskih prijestolnica kulture, koje se temelje na podacima prikupljenima na lokalnoj razini, nisu mogle pružiti primarne podatke o utjecaju naslova. Stoga sami gradovi trebaju imati ključnu ulogu u postupku evaluacije.

(22)

Prošla su iskustva pokazala da sudjelovanje zemalja kandidatkinja može pomoći njihovom približavanju Uniji stavljanjem naglaska na zajedničke aspekte europskih kultura. Inicijativa uspostavljena ovom Odlukom stoga bi trebala biti otvorena za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata nakon 2019.

(23)

Međutim, tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom, odnosno od 2020. do 2033., zbog jednakosti s gradovima iz država članica, gradovi iz zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidata smiju sudjelovati samo u jednom natječaju za naslov. Nadalje, također zbog jednakosti s državama članicama, svaka zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat trebali bi moći imati samo jedan naslov u tom razdoblju.

(24)

Odluku 1622/2006/EZ potrebno je staviti izvan snage. Međutim, njezine odredbe trebaju se i dalje primjenjivati u vezi sa svim gradovima koji su već imenovani ili su u postupku imenovanja za razdoblje do 2019.

(25)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke, odnosno očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, naglašavanje njihovih zajedničkih značajki i poticanje doprinosa kulture dugoročnom razvoju gradova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, posebno s obzirom na potrebu za jasnim i transparentnim kriterijima i postupcima odabira i praćenja, kao i za strogom koordinacijom među državama članicama, nego se zbog opsega i očekivanih učinaka inicijative oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(a)

očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglašavanje njihovih zajedničkih značajki te povećanje osjećaja građana da pripadaju zajedničkom kulturnom prostoru;

(b)

poticanje kulturnog doprinosa dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima.

(a)

poboljšanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije kulturne ponude u gradovima, uključujući i putem transnacionalne suradnje;

(b)

širenje pristupa i sudjelovanja u kulturi;

(c)

jačanje kapaciteta kulturnog sektora i njegovih veza s drugim sektorima;

(d)

povećanje međunarodnog profila gradova pomoću kulture.

1.

što se tiče kategorije „doprinos dugoročnoj strategiji”, sljedeći se čimbenici uzimaju u obzir:

2.

što se tiče kategorije „europska dimenzija”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

3.

što se tiče kategorije „kulturni i umjetnički sadržaj”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

4.

što se tiče kategorije „sposobnost izvođenja”, grad kandidat treba pokazati da:

5.

što se tiče kategorije „doseg”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

6.

što se tiče kategorije „upravljanje”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)

biti državljani Unije;

(b)

biti neovisni;

(c)

imati značajno iskustvo i stručno znanje u:

(d)

biti u poziciji da mogu odvojiti odgovarajući broj radnih dana godišnje za povjerenstvo.

(a)

tri godine prije početka godine naslova;

(b)

18 mjeseci prije početka godine naslova;

(c)

dva mjeseca prije početka godine naslova.

(a)

proračun je održan na razini koja omogućuje izvršenje kulturnog programa visoke kvalitete u skladu s prijavom i kriterijima;

(b)

neovisnost umjetničkog tima adekvatno se poštuje;

(c)

europska je dimenzija ostala dovoljno snažna u konačnoj verziji kulturnog programa;

(d)

marketinška i komunikacijska strategija te promidžbeni materijal koji upotrebljava imenovani grad jasno odražavaju činjenicu da je ta inicijativa, inicijativa Unije;

(e)

postoje planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja naslova na imenovani grad.

(a)

osigurava cjelokupnu usklađenost inicijative;

(b)

osigurava suradnju između država članica i povjerenstva;

(c)

s obzirom na ciljeve iz članka 2. i na kriterije, utvrđuje smjernice za pomaganje u postupcima odabira i praćenja u bliskoj suradnji s povjerenstvom;

(d)

osigurava tehničku potporu povjerenstvu;

(e)

na svojoj internetskoj stranici objavljuje sva izvješća povjerenstva;

(f)

drži dostupnima javnosti sve relevantne informacije i doprinosi vidljivosti inicijative na europskoj i međunarodnoj razini;

(g)

jača razmjenu iskustava i dobre prakse između prošlih, sadašnjih i budućih gradova nositelja naslova, kao i gradova kandidata, te zagovara šire promicanje izvješća o evaluaciji gradova i stečenih iskustava.

(a)

početno privremeno izvješće do 31. prosinca 2024.;

(b)

drugo privremeno izvješće do 31. prosinca 2029.;

(c)

naknadno izvješće do 31. prosinca 2034.

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/13

(1)

Uredbom (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđen je zajednički okvir za prikupljanje, slanje i vrednovanje europskih statističkih podataka o strukturi, djelatnostima, konkurentnosti i uspješnosti poslovanja poduzeća u Uniji.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 251/2009 (2) utvrđuje se učestalost izrade višegodišnjih strukturnih poslovnih statistika i podjela rezultata za izradu strukturne poslovne statistike kako bi dobiveni podaci bili usporedivi i usklađeni u svim državama članicama.

(3)

Uredbom Komisije (EU) br. 275/2010 (3) utvrđuju se mjerila za ocjenu kvalitete i sadržaja izvješća o kvaliteti koje trebaju dostaviti države članice.

(4)

Potrebno je ažurirati popis obilježja određivanjem serija podataka o demografiji poduzeća s najmanje jednim zaposlenikom kako bi se odgovorilo potrebi za povećanom međunarodnom usporedivosti rezultata, posebno za statistike o poduzetništvu. Potrebno je utvrditi i prvu referentnu godinu, učestalost i podjelu rezultata za ta obilježja. Prilog IX. Uredbi (EZ) br. 295/2008 i Prilog I. Uredbi (EZ) br. 251/2009 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Iskustvo pokazuje da obilježja utvrđena u prilozima V. do VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 nisu potrebna u trenutačnoj godišnjoj učestalosti. Učestalost bi stoga trebalo prilagoditi prikupljanju jednom u deset godina. Prilog I. Uredbi (EZ) br. 251/2009 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Izvješća o kvaliteti statističkih podataka prikupljenih u skladu s prilozima V. do VII. Uredbe (EZ) br. 295/2008 nisu više potrebna na godišnjoj osnovi. Njihova učestalost treba se stoga prilagoditi podnošenju svakih 10 godina u skladu sa zahtjevima podataka. Prilog Uredbi (EZ) br. 275/2010 treba izmijeniti na odgovarajući način.

(7)

Kako bi se osiguralo bolje praćenje napretka inovacija u kontekstu strategije Europa 2020., Unija i nacionalne zainteresirane strane zatražile su oblikovanje jedinstvenog integriranog indikatora. Taj indikator je, inter alia, namijenjen analitičnom mjerenju zaposlenosti u inovativnim, brzo rastućim poduzećima diljem Europe i na međunarodnoj razini. Osiguravanje podataka koji su osnova za taj novi indikator je nužno kako bi se omogućila njegova upotreba unutar Europskog semestra 2014. Uredbu (EZ) br. 295/2008 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/32

(1)

Uredbom (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuju se pravila i postupci za provedbu pomoći koji su zajednički za svih devet instrumenata za vanjsko djelovanje. Treba utvrditi dodatna posebna pravila za rješavanje posebnih situacija, naročito za neizravno upravljanje, za programe prekogranične suradnje koji se financiraju u okviru područja politike „regionalna i teritorijalna suradnja” i programe ruralnog razvoja koji se financiraju u okviru područja politike „poljoprivreda i ruralni razvoj”.

(2)

Kako bi se osigurala provedba pretpristupne pomoći u svim korisnicima navedenima u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 231/2014 (dalje u tekstu: „korisnici instrumenta IPA II”) na isti način i uz poštivanje načela dobrog financijskog upravljanja, Komisija i korisnici instrumenta IPA II trebaju zaključiti sporazume u obliku okvirnih i specifičnih sporazuma za sektore o utvrđivanju načela za njihovu suradnju na temelju ove Uredbe.

(3)

Komisija bi trebala poduprijeti korisnike instrumenta IPA II u njihovim nastojanjima da razviju svoje kapacitete kako bi upravljali sredstvima Unije u skladu s načelima i pravilima predviđenima zakonodavstvom Unije. S tim u skladu i prema potrebi Komisija bi trebala delegirati zadatke izvršenja proračuna korisnicima instrumenta IPA II.

(4)

Odgovornost za programiranje i provedbu pomoći u okviru instrumenta IPA II trebali bi prvenstveno snositi korisnici instrumenta IPA II, koji bi morali utvrditi potrebne strukture i tijela te podnijeti zahtjeve Komisiji da im se povjere zadaci izvršenja proračuna.

(5)

Stoga je potrebno navesti posebna pravila za delegiranje zadataka izvršenja proračuna korisnicima instrumenta IPA II u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (4).

(6)

Uvjeti koje treba zadovoljiti država pristupnica obvezni su kako bi se osigurala sveukupna kvaliteta javnog financijskog upravljanja.

(7)

Potrebno je definirati posebna pravila za utvrđivanje financijskih ispravaka i postupka koji će se primijeniti na korisnike instrumenta IPA II prilikom provedbe pomoći Unije na temelju neizravnog upravljanja.

(8)

Kako bi se osigurala učinkovitost, djelotvornost, usklađenost i koordinacija korištenja pretpristupne financijske pomoći Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 231/2014 (u daljnjem tekstu „pomoć u okviru instrumenta IPA II”), Uredbu (EU) br. 236/2014 potrebno je nadopuniti podrobnim pravilima o praćenju i evaluaciji.

(9)

Potrebna su posebna pravila za izvještavanje kako bi se detaljno iznijeli zahtjevi za izvještavanje koje moraju ispunjavati korisnici instrumenta IPA II.

(10)

Trebalo bi definirati posebna pravila koja se odnose na transparentnost i vidljivost pomoći u okviru instrumenta IPA II kako bi se učinkovito uskladila s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5), Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom (EU) br. 1268/2012.

(11)

Pomoć u okviru instrumenta IPA II trebala bi se koristiti, među ostalim, za promicanje prekogranične suradnje među korisnicima instrumenta IPA II kao i među korisnicima instrumenta IPA II i državama članicama ili zemljama koje spadaju u područje primjene Europskog instrumenta za susjedstvo uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Potrebno je odrediti uloge i odgovornosti uključenih subjekata uzimajući u obzir različite situacije, posebno one povezane s prekograničnom suradnjom između korisnika instrumenta IPA II i država članica.

(12)

Pomoć u okviru instrumenta IPA II u programima ruralnog razvoja u sklopu područja politike „poljoprivreda i ruralni razvoj” trebala bi promicati postupno ujednačavanje s pravnom stečevinom o zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Posebna pravila potrebna su za financiranje operacija sličnih onima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, sustavima kontrole i upravljanja koji su slični odgovarajućim strukturama sa sličnim funkcijama u državama članicama.

(13)

Kako bi se omogućilo pravovremeno programiranje i provedba instrumenta IPA II 2014., ova Uredba stupa na snagu treći dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora IPA-e II,

(a)

„korisnik instrumenta IPA II” znači jedan od korisnika navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 231/2014;

(b)

„program” znači akcijski program, pojedinačne, posebne ili mjere potpore u skladu s člancima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 236/2014;

(c)

„okvirni sporazum” znači sporazum sklopljen između Komisije i korisnika instrumenta IPA II koji se primjenjuje na sva područja politike instrumenta IPA II i kojim se određuju načela financijske suradnje između korisnika instrumenta IPA II i Komisije na temelju ove Uredbe;

(d)

„sektorski sporazum” znači sporazum sklopljen između Komisije i korisnika instrumenta IPA II koji se odnosi na posebno područje politike ili program u okviru instrumenta IPA II te kojim se određuju pravila i postupci koje treba poštovati i koja nisu sadržana u okvirnom sporazumu ili sporazumima o financiranju;

(e)

„područja politike” znači osnovna područja suradnje koja su uređena aktivnostima financiranima iz pomoći u okviru instrumenta IPA II kako je predviđeno člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 231/2014;

(f)

„tijela” znači javni subjekti ili tijela korisnika instrumenta IPA II ili države članice na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini;

(g)

„velik projekt” znači projekt koji obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga i koji je namijenjen, sam po sebi, postizanju jasnog i nedjeljivog zadatka precizne gospodarske ili tehničke prirode, koji ima jasno utvrđene ciljeve i čiji su ukupni troškovi veći od onih koji su navedeni u okvirnom sporazumu;

(h)

„zemlje sudionice” znači korisnici instrumenta IPA II pojedinačno ili korisnici instrumenta IPA II zajedno s jednom ili više država članica ili s državama obuhvaćenima Europskim instrumentom za susjedstvo koje sudjeluju u višegodišnjem programu prekogranične suradnje koji su zajedno sastavile zemlje sudionice;

(i)

„financijski sporazum” znači godišnji ili višegodišnji sporazum sklopljen između Komisije i korisnika instrumenta IPA II radi provedbe financijske pomoći Unije za aktivnost koju obuhvaća ova Uredba.

(a)

osiguravanje koordinacije unutar uprave korisnika instrumenta IPA II i s ostalim donatorima te bliske veze između korištenja pomoći u okviru instrumenta IPA II i općeg procesa pristupanja;

(b)

koordiniranje sudjelovanja korisnika instrumenta IPA II u relevantnim teritorijalnim programima suradnje, posebno programima prekogranične suradnje iz točaka (a) do (c) članka 27. i, ako je potrebno, transnacionalnim ili programima međuregionalne suradnje koji su osnovani i izvršavaju se u skladu s Uredbom (EU) br. 1299/2013. Nacionalni koordinator instrumenta IPA može taj zadatak koordiniranja prema potrebi delegirati koordinatoru za teritorijalnu suradnju ili operativnoj strukturi;

(c)

osiguravanje da su ciljevi navedeni u aktivnostima ili programima koje predlažu korisnici instrumenta IPA II usklađeni s ciljevima iz nacionalnih strateških dokumenata i vođenje računa o odgovarajućim makroregionalnim strategijama i strategijama zatvorenih mora;

(d)

nastojanje da uprave korisnika instrumenta IPA II poduzmu sve potrebne mjere kako bi olakšale provedbu srodnih programa.

(a)

strukturama i tijelima potrebnima za upravljanje, kontrolu, nadzor, praćenje, evaluaciju, izvještavanje i reviziju pomoći u okviru instrumenta IPA II kao i o njihovim funkcijama i odgovornostima;

(b)

uvjetima i zahtjevima kontrole za:

(c)

programiranju i provedbi pomoći u okviru instrumenta IPA II, a posebno odredbi koje se odnose na intenzitet potpore, razinu doprinosa Unije i prihvatljivost;

(d)

javnoj nabavi, dodjeli bespovratnih sredstava i drugim postupcima dodjele sredstava u skladu s člankom 1. stavkom 3. i člancima 8. i 10. Uredbe (EU) br. 236/2014;

(e)

pravilima o oporezivanju, carini i ostalim fiskalnim davanjima u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 236/2014;

(f)

zahtjevima za plaćanje, ispitivanju i prihvaćanju računa i postupaka financijskih ispravaka te opoziva neiskorištenih sredstava;

(g)

zaštiti financijskih interesa Unije iz članka 7. Uredbe (EU) br. 236/2014 i odredbama o izvještavanju o prijevarama i drugim nepravilnostima;

(h)

transparentnosti, vidljivosti, zahtjevima za informiranjem i promidžbom.

(a)

nacionalni koordinator instrumenta IPA;

(b)

nacionalni dužnosnik za odobravanje;

(c)

operativne strukture.

(a)

upravljanje računima i financijskim poslovanjem instrumenta IPA II;

(b)

učinkovito funkcioniranje sustava unutarnje kontrole za provedbu pomoći u okviru instrumenta IPA II;

(c)

uvođenje učinkovitih i razmjernih mjera protiv prijevara, uzimajući u obzir utvrđene rizike;

(d)

započinjanje procesa iz članka 14.

(a)

kontrolno okruženje;

(b)

upravljanje rizicima;

(c)

kontrolne aktivnosti;

(d)

informiranje i komunikacija;

(e)

aktivnosti praćenja.

(a)

kupnja zemljišta i postojećih građevina, osim kada postoje razlozi opravdani prirodom aktivnosti iz odluke o financiranju;

(b)

drugi izdaci iz sektorskih sporazuma ili sporazuma o financiranju.

(a)

utvrđivanja konkretne pogreške, nepravilnosti ili prevare;

(b)

utvrđivanja slabosti ili nedostatka sustava upravljanja i kontrole korisnika instrumenta IPA II.

(a)

godišnje izvješće o izvršenju povjerenih zadataka;

(b)

godišnje financijske izvještaje ili izjave po proračunskoj osnovi kako je navedeno u sporazumu o financiranju, o rashodima koji su nastali prilikom izvršavanja povjerenih zadataka;

(c)

godišnju izjavu o upravljanju iz članka 9. stavka 4.;

(d)

sažetak izvještaja o revizijama i kontrolama koje je provela upravljačka struktura, kojima se pruža čvrsta podloga za izjavu o upravljanju. Takav sažetak uključuje analizu naravi i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u sustavima te provedenih ili planiranih korektivnih mjera kao i daljnjih aktivnosti u vezi s izvješćima koja izdaje revizorsko tijelo.

(a)

„operacija” znači projekt, ugovor, aktivnost ili skupina projekata koje je odabrao zajednički odbor za praćenje ili javni naručitelj predmetnog programa, ili za koje je on odgovoran, koji pridonosi ciljevima, kada je riječ o programima prekogranične suradnje iz članka 27. točke (a), jedne ili više prioritetnih osi na koje se odnosi ili, kada je riječ o programima prekogranične suradnje iz članka 27. točaka (b) ili (c), jednog ili više tematskih prioriteta na koje se odnosi;

(b)

„korisnik” znači javno ili privatno tijelo odgovorno za pokretanje ili za pokretanje i provedbu operacija. U kontekstu programa državnih potpora (iz članka 2. stavka 13. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8)), izraz „korisnik” znači tijelo koje dobiva potpore što se tiče programa prekogranične suradnje koji uključuju države članice.

(a)

prekograničnu suradnju između jedne ili više država članica i jednog ili više korisnika instrumenta IPA II kako je predviđeno u poglavlju II.;

(b)

prekograničnu suradnju između dva ili više korisnika instrumenta IPA II kako je predviđeno u poglavlju III.;

(c)

prekograničnu suradnju između korisnika instrumenta IPA II i država u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo kako je predviđeno u poglavlju III.

(a)

ukupnih prihvatljivih izdataka, uključujući javne i privatne izdatke; ili

(b)

prihvatljivih javnih izdataka.

(a)

za programe prekogranične suradnje iz članka 27. točke (a), regije razine 3 nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS 3) ili, u nedostatku NUTS klasifikacije, ekvivalentna područja duž kopnenih granica ili duž granica na moru odvojena najviše 150 km, ne dovodeći u pitanje potencijalne prilagodbe potrebne kako bi se osigurala usklađenost i kontinuitet prekograničnih programa uspostavljenih za programsko razdoblje od 2007. do 2013.;

(b)

za programe prekogranične suradnje iz točaka (b) i (c) članka 27. prihvatljive regije utvrđuju se, prema potrebi, u odgovarajućem programu prekogranične suradnje.

(a)

s drugim korisnicima u sporazumu određuje mjere koje se sastoje od odredbi kojima se, među ostalim, jamči dobro financijsko upravljanje sredstvima dodijeljenima toj operaciji, uključujući i mjere za povrat nepropisno isplaćenih iznosa;

(b)

preuzima odgovornost za osiguravanje provedbe cijele operacije;

(c)

osigurava da su izdaci koje su predstavili svi korisnici nastali pri provedbi operacije te da odgovaraju aktivnostima koje su dogovorili svi korisnici, a u skladu s dokumentom koji osigurava upravljačko tijelo kako je utvrđeno u stavku 6.;

(d)

osigurava da je izdatke koje su predstavili drugi korisnici potvrdio kontrolor ili više njih ako provjeru ne vrši upravljačko tijelo u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1299/2013.

(a)

ukupne i javne prihvatljive troškove operacija i broj operacija odabranih za potporu;

(b)

ukupne prihvatljive izdatke koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu.

(a)

ako su nastali u okviru aktivnosti korisnika iz države članice te ako su plaćeni u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2022.; ili

(b)

ako su nastali korisniku instrumenta IPA II od strane korisnika instrumenta IPA II i ako su plaćeni nakon podnošenja programa prekogranične suradnje.

(a)

kamate na dug;

(b)

porez na dodanu vrijednost (PDV), osim ako nije nadoknadiv u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u;

(c)

stavljanje nuklearnih elektrana izvan pogona te njihovu izgradnju;

(d)

ulaganje radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11);

(e)

proizvodnju, preradu i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;

(f)

poduzeća u poteškoćama kao što je određeno pravilima Unije o državnoj potpori;

(g)

ulaganje u aerodromsku infrastrukturu, osim ako je povezano sa zaštitom okoliša ili je popraćeno ulaganjima potrebnima za ublažavanje ili smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

(a)

programsko područje ima korist od operacije;

(b)

ukupni iznos koji je u okviru programa prekogranične suradnje dodijeljen operacijama smještenima izvan programskog područja ne prelazi 20 % potpore Unije na razini programa;

(c)

obveze upravljačkih i revizorskih tijela u vezi s upravljanjem, kontrolom i revizijom operacije ispunjavaju tijela nadležna za program prekogranične suradnje ili ta tijela sklapaju sporazume s tijelima države članice ili treće zemlje u kojoj se operacija provodi.

(a)

nacionalni koordinatori instrumenta IPA zemalja koje sudjeluju u programu prekogranične suradnje iz članka 4. i, ako je primjenjivo, koordinatori za teritorijalnu suradnju;

(b)

nacionalni dužnosnik za odobravanje i upravljačka struktura iz članka 7. korisnika koji sudjeluje u instrumentu IPA II u kojem se nalazi javni naručitelj kada se prekogranični program provodi neizravnim upravljanjem;

(c)

operativne strukture u svim zemljama sudionicama koje moraju međusobno tijesno surađivati u planiranju i provedbi relevantnog programa prekogranične suradnje. U slučaju neizravnog upravljanja operativna struktura uključuje javnog naručitelja;

(d)

revizorsko tijelo iz članka 7. stavka 3. kada se prekogranični program provodi neizravnim upravljanjem. Ako nema odobrenje za obavljanje zadaća predviđenih člankom 12., pomaže mu skupina revizora koja je sastavljena od predstavnika svake zemlje koja sudjeluje u prekograničnom programu suradnje.

(a)

upravljačkog tijela koje je javno tijelo koje djeluje na nacionalnoj razini i zaduženo je za pripremu i provedbu programa, uključujući odabir mjera i promidžbu, koordinaciju, evaluaciju, nadzor i izvještavanje o dotičnom programu te kojim upravlja viši dužnosnik s isključivim odgovornostima; i

(b)

agencije za ruralni razvoj u okviru instrumenta IPA s funkcijama sličnima agenciji za plaćanja u državama članicama koja je odgovorna za promidžbu, odabir projekata kao i za odobrenje, kontrolu i knjiženje obveza i plaćanja te za izvršenje plaćanja.

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/53

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1035/2011 (3) utvrđuju se provedbena pravila za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Tim se provedbenim pravilima ostvaruju standardi i obveze iz Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisane u Chicagu 7. prosinca 1944. („Čikaška konvencija”), u skladu s ciljevima iz članka 1. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i članka 2. stavka 2. točke (d) Uredbe (EZ) br. 216/2008.

(2)

Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) nedavno je izmijenila priloge 3., 4., 10., 11., 14. i 15. Čikaške konvencije. Izmjene priloga 3., 4., 10., 11., izmjena 11-A Priloga 14. i Priloga 15. stupile su na snagu 14. studenoga 2013., dok bi izmjena 11-B Priloga 14. trebala stupiti na snagu 14. studenoga 2014.

(3)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 14. Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011, do potpunog prenošenja relevantnih standarda ICAO-a u zakonodavstvo Unije usluge u zračnoj plovidbi trebale bi se provoditi u skladu s odgovarajućim standardima ICAO-a. Isto vrijedi i za revidirane standarde koji su posljedica nedavnih izmjena priloga Čikaškoj konvenciji. Upućivanja na Konvenciju u Provedbenoj uredbi (EU) br. 1035/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način ažurirati.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo uspostavljenog u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 549/2004,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/57

(1)

Dana 22. kolovoza 2012. Ruska Federacija pristupila je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Obveze Ruske Federacije uključuju carinske kvote za izvoz određenih vrsta crnogoričnog drva, od kojih je dio dodijeljen za izvoz u Uniju. Modaliteti upravljanja tim carinskim kvotama koje su utvrđene u Sporazumu u obliku razmjene pisama između Europske unije i Ruske Federacije o upravljanju carinskim kvotama koje se primjenjuju na izvoz drva iz Ruske Federacije u Europsku uniju (2) („Sporazum”) i Protokolu (3) između Europske unije i Vlade Ruske Federacije o tehničkim modalitetima u skladu sa Sporazumom („Protokol”). Sporazum i Protokol potpisani su 16. prosinca 2011. Privremeno se primjenjuju od dana pristupanja Ruske Federacije u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

(2)

U skladu sa člankom 4. Odluke 2012/105/EU, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 498/2012 (4) propisana su pravila o dodjeli carinskih kvota koje se primjenjuju na izvoz drva iz Ruske Federacije u Europsku uniju. Ta će se uredba prestati primjenjivati na datum kada se Protokol prestane privremeno primjenjivati.

(3)

Dok se Sporazum i Protokol nastavljaju privremeno primjenjivati do završetka postupaka za njihovo sklapanje, na temelju iskustva stečenog provedbom Provedbene uredbe (EU) br. 498/2012 tijekom prva tri kvotna razdoblja utvrđena je potreba za izmjenom članka 15. te uredbe kako bi se uzela u obzir niska stopa iskorištenosti carinskih kvota tijekom prva tri kvotna razdoblja. Kako bi se potaklo tradicionalne uvoznike da u potpunosti iskoriste tarifne kvote, posebno one koje su dodijeljene za izvoz u Uniju, potrebna je suspenzija smanjenja uvoznih gornjih granica iz članaka 13. i 14. tijekom kvotnog razdoblja za 2015.

(4)

Provedbenu uredbu (EU) br. 498/2012 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za drvo, osnovanog na temelju Odluke Vijeća 2012/105/EU,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/59

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom Uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) odlučio je 15. travnja 2014. ukloniti s popisa osoba, skupina i subjekata na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora jednu osobu nakon razmatranja zahtjeva za uklanjanje s popisa koji je ta osoba predala te sveobuhvatnog izvješća ombudsmana utvrđenog u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1904 (2009.).

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način ažurirati,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/61

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/63

(1)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Zajedničke akcije 2008/851/ZVSP Vijeće je ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) za donošenje odgovarajućih odluka o prihvaćanju predloženih doprinosa trećih država.

(2)

Slijedom preporuke zapovjednika operacije EU-a o doprinosu Novog Zelanda od 11. ožujka 2014. i savjeta Vojnog odbora Europske unije od 25. ožujka 2014., trebalo bi prihvatiti doprinos Novog Zelanda.

(3)

Odluku Političkog i sigurnosnog odbora ATALANTA/3/2009 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se izbrisao Prilog u kojem se navode treće države čiji su doprinosi prihvaćeni.

(4)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane,

1.

U članku 2. stavku 1. drugoj alineji riječi „, kako je navedeno u Prilogu” brišu se.

2.

Prilog se briše.

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/65

(1)

Komisija je 22. listopada 2012. dodijelila mandat Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) tražeći njegov savjet u vezi s tehničkom procjenom pravnog i nadzornog okvira Brazila u odnosu na agencije za kreditni rejting.

(2)

U svojem tehničkom savjetu dostavljenom 31. svibnja 2013. ESMA je navela da su rezultati pravnog i nadzornog okvira Brazila u odnosu na agencije za kreditni rejting usporedivi s onima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Na temelju članka 5. stavka 6. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1060/2009 potrebno je ispuniti tri uvjeta kako bi se pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatrao jednakim zahtjevima te Uredbe.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećim zemljama moraju imati odobrenje za rad ili biti registrirane i biti predmet kontinuiranog učinkovitog nadzora i provedbe propisa. Pravni i regulatorni okvir Brazila za agencije za kreditni rejting čini Uredba ICVM 521 Komisije za vrijednosne papire i burzu Brazila (Comissão de Valores Mobiliários, CVM), koja je donesena 25. travnja 2012. na temelju zakona br. 6.385 iz 1976. Regulatornim se okvirom agencije za kreditni rejting obvezuju na to da poštuju sve odredbe kodeksa ponašanja Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO). Svi mjerodavni propisi stupili su na snagu. Registraciju i kontinuirani nadzor Agencije za kreditni rejting mora, u skladu s regulatornim okvirom, obavljati CVM. Zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Brazila CVM raspolaže sveobuhvatnim rasponom ovlasti koje mu omogućuju da istraži ispunjuju li agencije za kreditni rejting svoje pravne obveze. CMV može ispitati i izdvojiti primjere računovodstvene evidencije, knjiga, dokumenata ili drugih spisa i može, uz mogućnost izricanja novčane kazne, zahtijevati informacije ili objašnjenja, ne dovodeći pritom u pitanje druge sankcije. Ovlasti CMV-a uključuju provođenje inspekcija, uz prethodnu obavijest ili bez nje, u cilju djelotvornog nadzora i provedbe u vezi s agencijama za kreditni rejting, te ovlast izricanja sankcija agencijama za kreditni rejting zbog kršenja primjenjivih pravila. CVM može izreći različite kazne agencijama za kreditni rejting i svakome tko je izravno uključen u postupak rejtinga – od upozorenja i novčanih kazni do suspenzija i brisanja registracije agencije za kreditni rejting. Ako CVM utvrdi da je počinjeno kazneno djelo, predmet mora uputiti Uredu državnog odvjetnika („Ministério Público”). CVM može na zahtjev sudjelovati u pravnim sporovima koji se odnose na tržište vrijednosnih papira, što može uključivati aktivnosti od prikupljanja dokaznog materijala do davanja stručnog mišljenja. Agencije za kreditni rejting moraju CVM-u jedanput godišnje dostaviti referentni obrazac i informacije povezane s određenim događajima, primjerice u slučaju bitne promjene u metodama, odluke o prestanku obavljanja kreditnog rejtinga ili u slučaju da izdavatelj pri objavi transakcije nije slijedio preliminarno mišljenje. Od rujna 2013. sve agencije za kreditni rejting dostavile su svoje ažurirane referentne obrasce CVM-u, a zaprimljeni su i svi podnesci koji sadržavaju informacije o određenim događajima. CVM je pregledao dokumente i od jedne je agencije za kreditni rejting zahtijevao objašnjenje u vezi s utvrđenim sukobom interesa, što je ta agencija i dostavila. Sporazumom o suradnji koji je sklopljen između ESMA-e i CVM-a predviđena je razmjena informacija u vezi s mjerama provedbe i nadzora koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih agencija za kreditni rejting. Na temelju toga trebalo bi se smatrati da agencije za kreditni rejting u Brazilu podliježu zahtjevima za odobrenje za rad ili registraciju koji su jednaki zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te da se nadzorni i provedbeni aranžmani Brazila u odnosu na agencije za kreditni rejting stvarno primjenjuju i provode.

(5)

U skladu s drugim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećoj zemlji moraju podlijegati pravno obvezujućim pravilima koja su jednaka pravilima utvrđenima u člancima 6. do 12. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i njezinu Prilogu I., uz iznimku članaka 6.a, 6.b, 8.a, 8.b, 8.c i 11.a, točke 3. podtočke (ba) i točaka 3.a i 3.b odjeljka B Priloga I. toj Uredbi. Pri ocjeni ispunjenosti tog uvjeta u obzir treba uzimati članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu datuma primjene određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 1060/2009. U pogledu korporativnog upravljanja pravni i nadzorni okvir Brazila sadržava zahtjev da agencije za kreditni rejting u okviru postupka registracije imaju korporativnu upravljačku strukturu od najmanje dvoje direktora, od kojih jedan mora biti neovisan i nadležan za usklađenost s pravilima. Na temelju pravnog i nadzornog okvira Brazila, koji sadržava i zahtjev za obvezno poštovanje Kodeksa IOSCO-a, agencije za kreditni rejting obvezuju se na uspostavu primjerenih aranžmana za upravljanje sukobima interesa. Kodeksom ponašanja agencije za kreditni rejting moraju biti predviđeni mehanizmi za utvrđivanje i uklanjanje sukoba interesa, za upravljanje njima te za objavu situacija koje uključuju sukob interesa. Okvir Brazila sadržava i detaljna pravila o eksternalizaciji, vođenju evidencije i povjerljivosti. Od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da uspostave funkciju za reviziju metoda rejtinga; okvir Brazila sadržava široki spektar zahtjeva za objavu u vezi s kreditnim rejtingom i aktivnostima povezanima s kreditnim rejtingom, primjerice zahtjev za pravodobnom objavom odluka o rejtingu, dokumenata o povijesnom djelovanju rejtinga i godišnjih izvješća koja, među ostalim, sadržavaju informacije o njihovim aktivnostima. Stoga se, zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Brazila, trebaju ispunjivati jednaki rezultati kao i na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u pogledu upravljanja sukobima interesa, organizacijskih procesa i postupaka kojima agencije za kreditni rejting moraju raspolagati, kvalitete kreditnih rejtinga i metoda povezanih s rejtingom, objavljivanja kreditnih rejtinga te općeg i redovitog objavljivanja aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom. Zahvaljujući njemu treba se osigurati jednaka zaštita u smislu integriteta, transparentnosti, dobrog upravljanja agencijama za kreditni rejting te pouzdanosti aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom.

(6)

U skladu s trećim uvjetom, regulatorni režim u trećoj zemlji mora spriječiti miješanje nadzornih tijela i drugih tijela javne vlasti u toj trećoj zemlji u sadržaj kreditnog rejtinga i metoda. Svako takvo miješanje u suprotnosti je s načelom zakonitosti ugrađenim u brazilski ustav, kojim se propisuje da javna tijela mogu djelovati samo ako je to utvrđeno pravom. U mjeri u kojoj se to moglo provjeriti, ne postoji pravna odredba kojom se CVM ili neko drugo javno tijelo mogu ovlastiti da utječu na sadržaj ili metode kreditnog rejtinga.

(7)

S obzirom na ispitane faktore može se smatrati da brazilski pravni i nadzorni okvir za agencije za kreditni rejting ispunjuje uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga bi se pravni i nadzorni okvir Brazila za agencije za kreditni rejting trebao smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Potrebno je da Komisija, koju obavješćuje ESMA, nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Brazila u pogledu agencija za kreditni rejting te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s Mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/68

(1)

Komisija je 22. listopada 2012. dodijelila mandat Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) tražeći njegov savjet u vezi s tehničkom procjenom pravnog i nadzornog okvira Argentine u odnosu na agencije za kreditni rejting.

(2)

U svojem tehničkom savjetu dostavljenom 31. svibnja 2013. i ažuriranom tehničkom savjetu dostavljenom 18. prosinca 2013. ESMA je navela da su rezultati pravnog i nadzornog okvira Argentine u odnosu na agencije za kreditni rejting usporedivi s onima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Na temelju članka 5. stavka 6. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1060/2009 potrebno je ispuniti tri uvjeta kako bi se pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatrao jednakim zahtjevima te Uredbe.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećim zemljama moraju imati odobrenje za rad ili biti registrirane i biti predmet kontinuiranog učinkovitog nadzora i provedbe propisa. Pravni i regulatorni okvir Argentine postoji od 1992. Nedavno je revidiran i ojačan, a trenutačno se sastoji od zakona br. 26.831 („Zakon o tržištima kapitala”), donesenoga 29. studenoga 2012., dopunjenoga odlukom br. 1023/13 od 29. srpnja 2013., čime su uspostavljena opća načela na argentinskim tržištima kapitala, uključujući nadređena načela koja se primjenjuju na agencije za kreditni rejting, te novih provedbenih uredaba Nacionalne komisije za vrijednosne papire (Comision Nacional de Valores, CNV) donesenih općom rezolucijom br. 622/2013; svi su navedeni propisi na snazi. Agencije za kreditni rejting moraju poštovati sve odredbe kodeksa ponašanja Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO). Registraciju i kontinuirani nadzor Agencije za kreditni rejting mora, u skladu s regulatornim okvirom, obavljati CNV. Zakonom br. 26.831 utvrđene su ovlasti CNV-a koje se odnose na nadzor i sankcije. CNV je ovlašten provoditi inspekcije i istrage u odnosu na fizičke i pravne osobe koje su predmet njegove nadzorne nadležnosti, zahtijevati pomoć od tijela za provedbu zakona, pokretati pravne mjere i prijavljivati kaznena djela. CNV dvaput godišnje provodi izravni i neizravni nadzor svake registrirane agencije za kreditni rejting. U slučaju kršenja primjenjivih odredaba CNV može izreći kazne, primjerice novčane kazne ili zabranu da se u razdoblju od najmanje pet godina obavljaju dužnosti direktora, upravitelja, revizora ili člana odbora za rejting. CNV može i privremeno ili trajno suspendirati odgovorne osobe te agencijama za kreditni rejting ukinuti registraciju ili odobrenje. CNV vodi na svojem web-mjestu javni registar predmeta provedbenih mjera u kojem se navode datumi pokretanja postupaka, postignute konačne odluke i izrečene sankcije. Sporazumom o suradnji koji je sklopljen između ESMA-e i CNV-a predviđena je razmjena informacija u vezi s mjerama provedbe i nadzora koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih agencija za kreditni rejting. Na temelju toga trebalo bi se smatrati da agencije za kreditni rejting u Argentini podliježu zahtjevima za registraciju koji su jednaki zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te da se nadzorni i provedbeni aranžmani Argentine u odnosu na agencije za kreditni rejting stvarno primjenjuju i provode.

(5)

U skladu s drugim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećoj zemlji moraju podlijegati pravno obvezujućim pravilima koja su jednaka pravilima utvrđenima u člancima 6. do 12. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i njezinu Prilogu I., uz iznimku članaka 6.a, 6.b, 8.a, 8.b, 8.c i 11.a, točke 3. podtočke (ba) i točaka 3.a i 3.b odjeljka B Priloga I. toj Uredbi. Pri ocjeni ispunjenosti tog uvjeta u obzir treba uzimati članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu datuma primjene određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Na temelju pravnog i nadzornog okvira Argentine od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da njima upravlja upravno vijeće, koje je odgovorno za dobro i razumno upravljanje agencijom za kreditni rejting, za to da aktivnosti povezane s rejtingom budu neovisne i da se sukobi interesa na primjeren način utvrđuju, objavljuju i uklanjanju odnosno da se njima primjereno upravlja. Agencije za kreditni rejting moraju u tu svrhu prihvatiti primjerene i učinkovite organizacijske i administrativne aranžmane te dostavljati i čuvati informacije o stvarnim i mogućim sukobima interesa koji se odnose na članove odbora za rejting, članove upravnog vijeća, upravitelje i zaposlenike s pomoću posebnog informacijskog kanala („Autopista de la informacion financiera”). Agencije za kreditni rejting moraju uspostaviti i održavati stalnu i učinkovitu funkciju za praćenje usklađenosti koja djeluje neovisno i izravno izvješćuje upravno vijeće. U pogledu organizacijskih procesa i postupaka pravni i nadzorni okvir Argentine sadržava detaljna pravila o eksternalizaciji, vođenju evidencije i povjerljivosti. Od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da najmanje jedanput godišnje revidiraju svoje metode rejtinga, modele i ključne pretpostavke za rejting te da prate i najmanje četiri puta godišnje revidiraju svoje rejtinge. Argentinski okvir sadržava široki raspon zahtjeva za objavu u vezi s kreditnim rejtingom i aktivnostima u području kreditnog rejtinga, primjerice obveznu primjenu kategorija rejtinga, zahtjev da se kreditni rejting objavi odmah nakon zasjedanja odbora za rejting i zahtjev da se svi rejtinzi i izvješća o rejtingu dostavljaju za objavu s pomoću posebnog informacijskog kanala ili na web-stranicama CNV-a. Stoga se zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Argentine trebaju ispunjivati jednaki rezultati kao i na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u pogledu upravljanja sukobima interesa, organizacijskih procesa i postupaka kojima agencije za kreditni rejting moraju raspolagati, kvalitete kreditnih rejtinga i metoda povezanih s rejtingom, objavljivanja kreditnih rejtinga te općeg i redovitog objavljivanja aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom. Zahvaljujući njemu osigurava se tako jednaka zaštita u smislu integriteta, transparentnosti, dobrog upravljanja agencijama za kreditni rejting te pouzdanosti aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom.

(6)

U skladu s trećim uvjetom, regulatorni režim u trećoj zemlji mora spriječiti miješanje nadzornih tijela i drugih tijela javne vlasti u toj trećoj zemlji u sadržaj kreditnog rejtinga i metoda. CNV je administrativno tijelo i zbog toga podliježe zakonu br. 19.549 od 3. travnja 1972. („Zakon o upravnom postupku”). CNV djeluje s pomoću upravnih akata u području ovlasti koje su mu delegirane. U mjeri u kojoj se to moglo provjeriti, ne postoji pravna odredba kojom se CNV ili neko drugo javno tijelo mogu ovlastiti da utječu na sadržaj ili metode kreditnog rejtinga.

(7)

S obzirom na ispitane faktore može se smatrati da pravni i nadzorni okvir Argentine za agencije za kreditni rejting ispunjuje uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga bi se pravni i nadzorni okvir Argentine za agencije za kreditni rejting trebao smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Potrebno je da Komisija, koju obavješćuje ESMA, nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Argentine u pogledu agencija za kreditni rejting te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s Mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/71

(1)

Komisija je 22. listopada 2012. dodijelila mandat Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) tražeći njegov savjet u vezi s tehničkom procjenom pravnog i nadzornog okvira Meksika u odnosu na agencije za kreditni rejting.

(2)

U svojem tehničkom savjetu dostavljenom 31. svibnja 2013. ESMA je navela da su rezultati pravnog i nadzornog okvira Meksika u odnosu na agencije za kreditni rejting usporedivi s onima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Na temelju članka 5. stavka 6. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1060/2009 potrebno je ispuniti tri uvjeta kako bi se pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatrao jednakim zahtjevima te Uredbe.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećim zemljama moraju imati odobrenje za rad ili biti registrirane i biti predmet kontinuiranog učinkovitog nadzora i provedbe propisa. Od srpnja 1993. agencije za kreditni rejting regulira i nadzire Nacionalna komisija Meksika za bankarstvo i vrijednosne papire (Comisión Nacional Bancaria y de Valores, CNBV). Od prosinca 1999. agencije za kreditni rejting moraju dobiti prethodno odobrenje CNBV-a kako bi mogle raditi i pružati usluge kreditnog rejtinga. Dana 17. veljače 2013. CNBV je u svojem službenom listu objavio trenutačno primjenjivu izmijenjenu Uredbu o agencijama za kreditni rejting (Disposiciones Aplicables a las Institutiones Calificadoras de Valores). CNBV je ovlašten istraživati sva djelovanja ili pitanja koja se mogu smatrati kršenjem propisa. CNBV ima ovlast zahtijevati sve vrste informacija i dokumenata, provoditi izravni nadzor i pozvati svaku osobu koja bi mogla pridonijeti istrazi. Agencijama za kreditni rejting rad se može zabraniti trajno, ograničeno ili privremeno ili im se može oduzeti licencija. CNBV ima i ovlast izricanja novčanih kazni. CNBV je proveo godišnje revizije usklađenosti registriranih agencija za kreditni rejting i na temelju toga iznio je primjedbe i izrekao novčane kazne. Sporazumom o suradnji koji je sklopljen između ESMA-e i CNBV-a predviđena je razmjena informacija u vezi s mjerama provedbe i nadzora koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih agencija za kreditni rejting. Na temelju toga trebalo bi se smatrati da agencije za kreditni rejting u Meksiku podliježu zahtjevima za odobrenje za rad ili registraciju koji su jednaki zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te da se nadzorni i provedbeni aranžmani Meksika u odnosu na agencije za kreditni rejting stvarno primjenjuju i provode.

(5)

U skladu s drugim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećoj zemlji moraju podlijegati pravno obvezujućim pravilima koja su jednaka pravilima utvrđenima u člancima 6. do 12. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i njezinu Prilogu I., uz iznimku članaka 6.a, 6.b, 8.a, 8.b, 8.c i 11.a, točke 3. podtočke (ba) i točaka 3.a i 3.b odjeljka B Priloga I. toj Uredbi. Pri ocjeni ispunjenosti tog uvjeta u obzir treba uzimati članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu datuma primjene određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Na temelju meksičkog okvira, u pogledu korporativnog upravljanja, od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da imaju upravno vijeće sastavljeno od najviše 21 direktora, od kojih najmanje 25 % ispunjuje zahtjeve neovisnosti. Neovisni su direktori među ostalim nadležni za razvoj politike i metoda u području kreditnog rejtinga, djelotvornosti sustava unutarnje kontrole te praćenje postupaka usklađivanja i upravljanja. Sukobi interesa moraju se utvrditi i ukloniti, a službena osoba nadležna za praćenje usklađenosti treba, prema potrebi, biti obaviještena o svim mogućim sukobima interesa koji mogu utjecati na rejting. Ako agencija za kreditni rejting utvrdi sukob interesa koji može utjecati na rejting, mora se suzdržati od pružanja usluga. Meksički okvir sadržava detaljne organizacijske zahtjeve u pogledu vođenja evidencije i povjerljivosti, a njime je predviđeno da agencije za kreditni rejting u cijelosti snose odgovornost za bilo koju eksternaliziranu aktivnost. Subjekti koji obavljaju eksternalizirane usluge za agencije za kreditni rejting jednako tako podliježu nadzoru CNBV-a. Od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da uspostave formalnu funkciju revizije nadležnu za revidiranje metoda i modela rejtinga, a meksički okvir sadržava i široki spektar zahtjeva za objavu u vezi s kreditnim rejtingom i aktivnostima u području rejtinga. Stoga se zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Meksika trebaju ispunjivati jednaki rezultati kao i na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u pogledu upravljanja sukobima interesa, organizacijskih procesa i postupaka kojima agencije za kreditni rejting moraju raspolagati, kvalitete kreditnih rejtinga i metoda povezanih s rejtingom, objavljivanja kreditnih rejtinga te općeg i redovitog objavljivanja aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom. Zahvaljujući njemu osigurava se tako jednaka zaštita u smislu integriteta, transparentnosti, dobrog upravljanja agencijama za kreditni rejting te pouzdanosti aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom.

(6)

U skladu s trećim uvjetom, regulatorni režim u trećoj zemlji mora spriječiti miješanje nadzornih tijela i drugih tijela javne vlasti u toj trećoj zemlji u sadržaj kreditnog rejtinga i metoda. Meksičkim ustavom utvrđeno je da upravna tijela mogu djelovati samo ako im je u primjenjivom pravu za to izrijekom prenesena nadležnost ili ovlaštenje. U mjeri u kojoj se to moglo provjeriti, ne postoji pravna odredba kojom se CNBV ili neko drugo javno tijelo mogu ovlastiti da utječu na sadržaj ili metode kreditnog rejtinga.

(7)

S obzirom na ispitane faktore može se smatrati da pravni i nadzorni okvir Meksika za agencije za kreditni rejting ispunjuje uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga bi se pravni i nadzorni okvir Meksika za agencije za kreditni rejting trebao smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Potrebno je da Komisija, koju obavješćuje ESMA, nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Meksika u pogledu agencija za kreditni rejting te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s Mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/73

(1)

Komisija je 22. listopada 2012. dodijelila mandat Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) tražeći njegov savjet u vezi s tehničkom procjenom pravnog i nadzornog okvira Singapura u odnosu na agencije za kreditni rejting.

(2)

U svojem tehničkom savjetu dostavljenom 31. svibnja 2013. ESMA je navela da su rezultati singapurskog pravnog i nadzornog okvira u odnosu na agencije za kreditni rejting usporedivi s onima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Na temelju članka 5. stavka 6. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1060/2009 potrebno je ispuniti tri uvjeta kako bi se pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatrao jednakim zahtjevima te Uredbe.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećim zemljama moraju imati odobrenje za rad ili biti registrirane i biti predmet kontinuiranog učinkovitog nadzora i provedbe propisa. Singapurski pravni i regulatorni okvir za agencije za kreditni rejting stupio je na snagu 17. siječnja 2012. Monetarno tijelo Singapura (MTS) središnja je banka Singapura i ima ovlast donositi sekundarno zakonodavstvo na temelju Zakona o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. Na temelju Zakona o vrijednosnim papirima i budućnosnicama agencije za kreditni rejting dužne su pribaviti licenciju za usluge na tržištima kapitala kako bi u Singapuru obavljale usluge kreditnog rejtinga te su predmet kontinuiranog nadzora MTS-a. Uredbama MTS-a o vrijednosnim papirima i budućnosnicama koje se primjenjuju na agencije za kreditni rejting, kao nositelje licencije za usluge na tržištima kapitala, uređuju se među ostalim licenciranje i poslovanje („Securities and Futures (Licensing and Conduct of Business) Regulations”) te financijski i maržni zahtjevi („Securities and Futures (Financial and Margin Requirements for Holders of Capital Markets Services Licenses) Regulations”), a primjenjuje se i pravno obvezujući kodeks ponašanja za agencije za kreditni rejting. Singapurskim pravnim i nadzornim okvirom MTS-u je dodijeljen sveobuhvatan raspon ovlasti koje mu omogućuju da istraži ispunjuju li agencije za kreditni rejting svoje pravne obveze; osim toga agencije za kreditni rejting dužne su stalno obavješćivati MTS o svim promjenama svojih podataka te mu podnositi financijske podatke. MTS ima ovlast obavljati pregled nositelja licencije za usluge na tržištima kapitala; agencije za kreditni rejting dužne su MTS-u omogućiti puni pristup svojim knjigama, računima i dokumentima, pružiti informacije i na raspolaganje staviti sve mogućnosti potrebne za obavljanje pregleda. MTS je ovlašten uzimati preslike svih predočenih knjiga ili ih uzimati u posjed te može na temelju svojih ovlasti zahtijevati predočivanje dokumenata. Do travnja 2012. u Singapuru su licencije imale tri agencije za kreditni rejting, a u prvih osam mjeseci 2013. MTS je obavio jedan izravni nadzor. Osim toga, MTS je ovlašten izdavati agencijama za kreditni rejting pismene upute koje se ne odnose na sadržaj kreditnog rejtinga, njegovu prognozu ili metode, ako smatra da je to potrebno ili primjereno zbog javnog interesa ili zaštite ulagatelja, opozvati licenciju ili suspendirati aktivnosti agencije za kreditni rejting odnosno objaviti informacije u vezi s kršenjem regulatornih obveza koje počini agencija za kreditni rejting. MTS može predmete uputiti nacionalnim tijelima nadležnima za istražni kazneni postupak i kazneni progon. Sporazumom o suradnji koji je sklopljen između ESMA-e i MTS-a predviđena je razmjena informacija u vezi s mjerama provedbe i nadzora koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih agencija za kreditni rejting. Na temelju toga trebalo bi se smatrati da agencije za kreditni rejting u Singapuru podliježu zahtjevima za odobrenje za rad ili registraciju koji su jednaki zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te da se nadzorni i provedbeni aranžmani Singapura u odnosu na agencije za kreditni rejting stvarno primjenjuju i provode.

(5)

U skladu s drugim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećoj zemlji moraju podlijegati pravno obvezujućim pravilima koja su jednaka pravilima utvrđenima u člancima 6. do 12. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i njezinu Prilogu I., uz iznimku članaka 6.a, 6.b, 8.a, 8.b, 8.c i 11.a, točke 3. podtočke (ba) i točaka 3.a i 3.b odjeljka B Priloga I. toj Uredbi. Pri ocjeni ispunjenosti tog uvjeta u obzir treba uzimati članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu datuma primjene određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 1060/2009. U pogledu korporativnog upravljanja pravni i nadzorni okvir Singapura sadržava opću obvezu agencija za kreditni rejting, njihovih službenike i osoblja da svoje zadatke obavljaju neovisno, a stvarna neovisnost uprave postiže se zahvaljujući posebnim politikama čija se djelotvornost mora predstaviti MTS-u. Agencije za kreditni rejting moraju od MTS-a zatražiti odobrenje za imenovanje direktora ili glavnog izvršnog direktora, pri čemu MTS u obzir uzima njegovo iskustvo, stručnost i prethodno djelovanje. MTS ima i ovlast zahtijevati opoziv direktora, glavnog izvršnog direktora ili drugog službenika agencije za kreditni rejting ako drži da ta osoba nije ispunila svoje dužnosti, primjerice u vezi sa sukobom interesa ili funkcijama revizije i praćenja usklađenosti. Detaljne odredbe postoje u pravnom i nadzornom okviru Singapura u vezi s utvrđivanjem i uklanjanjem sukoba interesa, upravljanjem njime te objavom postojećeg ili mogućeg sukoba interesa. Na temelju tog okvira od agencija za kreditni rejting zahtijeva se uspostava stroge i formalne funkcije za reviziju metoda rejtinga; okvir sadržava mnoge organizacijske zahtjeve u pogledu osiguranja usklađenosti s primjenjivim propisima te zahtjeve u pogledu objave, primjerice u vezi s informacijama koje treba objaviti pri dodjeli kreditnog rejtinga ili pri godišnjoj objavi informacija o aktivnostima u području kreditnog rejtinga. Stoga se zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Singapura trebaju ispunjivati jednaki rezultati kao i na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u pogledu upravljanja sukobima interesa, organizacijskih procesa i postupaka kojima agencije za kreditni rejting moraju raspolagati, kvalitete kreditnih rejtinga i metoda povezanih s rejtingom, objavljivanja kreditnih rejtinga te općeg i redovitog objavljivanja aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom. Zahvaljujući njemu osigurava se tako jednaka zaštita u smislu integriteta, transparentnosti, dobrog upravljanja agencijama za kreditni rejting te pouzdanosti aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom.

(6)

U skladu s trećim uvjetom, regulatorni režim u trećoj zemlji mora spriječiti miješanje nadzornih tijela i drugih tijela javne vlasti u toj trećoj zemlji u sadržaj kreditnog rejtinga i metoda. U mjeri u kojoj se to moglo provjeriti, ne postoji pravna odredba kojom se MTS ili neko drugo javno tijelo mogu ovlastiti da utječu sadržaj ili metode kreditnog rejtinga. Svaki akt kojim se premašuje ovlast MTS-a može biti predmet sudskog preispitivanja.

(7)

S obzirom na ispitane faktore može se smatrati da pravni i nadzorni okvir Singapura za agencije za kreditni rejting ispunjuje uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga bi se pravni i nadzorni okvir Singapura za agencije za kreditni rejting trebao smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Potrebno je da Komisija, koju obavješćuje ESMA, nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Singapura u pogledu agencija za kreditni rejting te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s Mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/76

(1)

Komisija je 22. listopada 2012. dodijelila mandat Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) tražeći njegov savjet u vezi s tehničkom procjenom pravnog i nadzornog okvira Hong Konga u odnosu na agencije za kreditni rejting.

(2)

U svojem tehničkom savjetu dostavljenom 31. svibnja 2013. ESMA je navela da su rezultati pravnog i nadzornog okvira Hong Konga u odnosu na agencije za kreditni rejting usporedivi s onima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Na temelju članka 5. stavka 6. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1060/2009 potrebno je ispuniti tri uvjeta kako bi se pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatrao jednakim zahtjevima te Uredbe.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećim zemljama moraju imati odobrenje za rad ili biti registrirane i biti predmet kontinuiranog učinkovitog nadzora i provedbe propisa. Pravni i nadzorni okvir Hong Konga za agencije za kreditni rejting sastoji se od Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama te Kodeksa ponašanja za pružatelje usluge kreditnog rejtinga, uz izmjene koje su na snazi od 1. lipnja 2011. Od agencija za kreditni rejting i njihovih analitičara rejtinga koji pružaju usluge kreditnog rejtinga u Hong Kongu zahtijeva se da imaju dozvolu za pružanje usluga kreditnog rejtinga te podliježu nadzoru Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice u Hong Kongu. Zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Hong Konga Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice raspolaže sveobuhvatnim rasponom ovlasti koje joj omogućuju da istraži ispunjuju li agencije za kreditni rejting svoje pravne obveze. Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice može obvezati i regulirane i neregulirane osobe da dostave informacije i dokumente koji su bitni za istragu, što uključuje trgovinsku, bankarsku, telefonsku i internetsku evidenciju te podatke o stvarnom vlasništvu. Ta se ovlast primjenjuje i na osobe pod istragom ili na osobe za koje Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice opravdano vjeruje da posjeduju informacije koje su bitne za istragu. Osim toga, u slučaju bojazni od uništenja ili uklanjanja dokaza, bijega osobe pod istragom ili drugih rizika, Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice ima ovlast pristupa na privatni posjed reguliranih i nereguliranih osoba nakon što joj pravosudno tijelo izda nalog o pretrazi. Osim toga Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice ovlaštena je pokretati kaznene, građanske, upravne i druge postupke. To uključuje upravnu ovlast za uvođenje disciplinskih sankcija za osobe koje imaju dozvolu za rad ili su registrirane pri Komisiji za vrijednosne papire i budućnosnice, uvođenje ograničenja osobama koje imaju dozvolu za rad ili registriranim osobama u vezi s njihovim poslovnim aktivnostima, opoziv ili suspenziju dozvole ili registracije, izricanje ukora, uvođenje obveza ili izricanje novčane kazne osobi koja ima dozvolu ili registriranoj osobi u visini do najviše 10 milijuna hongkonških dolara ili do iznosa koji je triput veći od ostvarene dobiti odnosno izbjegnutoga gubitka. Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice ima i ovlast da od nadležnog suda zatraži privremenu zabranjujuću ili korektivnu mjeru. Osim inspekcijskih pregleda na licu mjesta Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice, zahvaljujući kontaktu s licenciranim agencijama za kreditni rejting, provodi i neizravni nadzor kako bi razumjela njihove poslovne modele i planove te rizike povezane s tim aktivnostima te na taj način utvrdila i procijenila rizike koji proizlaze iz njihovih poslovnih aktivnosti. Informacije o licenciranim agencijama za kreditni rejting prikupljaju se dokumentiranjem u okviru Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice, što među ostalim uključuje revidirane godišnje financijske izvještaje i godišnja revizijska izvješća. Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice prati i pritužbe i samoprijavljena kršenja. Otkad je 1. lipnja 2011. na snagu stupio režim Hong Konga u pogledu agencija za kreditni rejting, sve licencirane agencije za kreditni rejting podliježu kontinuiranom nadzoru i provedbenim ovlastima Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice. Sporazumom o suradnji koji je sklopljen između ESMA-e i Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice predviđena je razmjena informacija u vezi s mjerama provedbe i nadzora koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih agencija za kreditni rejting. Na temelju toga trebalo bi se smatrati da agencije za kreditni rejting u Hong Kongu podliježu zahtjevima za odobrenje za rad ili registraciju koji su jednaki zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te da se nadzorni i provedbeni aranžmani Hong Konga u odnosu na agencije za kreditni rejting stvarno primjenjuju i provode.

(5)

U skladu s drugim uvjetom, agencije za kreditni rejting u trećoj zemlji moraju podlijegati pravno obvezujućim pravilima koja su jednaka pravilima utvrđenima u člancima 6. do 12. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i njezinu Prilogu I., uz iznimku članaka 6.a, 6.b, 8.a, 8.b, 8.c i 11.a, točke 3. podtočke (ba) i točaka 3.a i 3.b odjeljka B Priloga I. toj Uredbi. Pri ocjeni ispunjenosti tog uvjeta u obzir treba uzimati članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu datuma primjene određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Pravnim i nadzornim okvirom Hong Konga utvrđeni su detaljni zahtjevi korporativnog upravljanja. Upravno vijeće i nadležni službenici za regulirane aktivnosti primarno odgovaraju za to da se u agencijama za kreditni rejting osigura održavanje primjerenih standarda ponašanja i poštovanje odgovarajućih postupaka. Agencije za kreditni rejting moraju imati dvoje nadležnih službenika koji moraju imati odobrenje Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice, a barem jedna od te dvije osobe mora biti izvršni direktor u smislu Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. Detaljne odredbe postoje u pogledu sukoba interesa, pri čemu se od agencija za kreditni rejting zahtijeva da utvrde i uklone sukob interesa, ili njime upravljaju, te da budu organizirane na način kojim će se osigurati da njihov poslovni interes ne ugrozi neovisnost i točnost kreditnog rejtinga; daljnje detaljne odredbe odnose se na zahtjeve u pogledu organizacije, uključujući eksternalizaciju, vođenje evidencije i povjerljivost. U smislu organizacijskih zahtjeva Općim kodeksom Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice i Kodeksom ponašanja utvrđuju se zahtjevi koje agencija za kreditni rejting mora ispuniti, primjerice u vezi s politikama i postupcima za osiguravanje usklađenosti s pravnim obvezama te trajnog i djelotvornog funkcioniranja praćenja usklađenosti. Od agencija za kreditni rejting zahtijeva se da uspostave funkciju revizije nadležnu za redovito revidiranje metoda i modela rejtinga te njihovih bitnih promjena. Pravni i nadzorni okvir Hong Koga sadržava i širok spektar zahtjeva za objavljivanje, primjerice javnu objavu rejtinga i godišnju javnu objavu podataka aktivnostima povezanima s rejtingom i pomoćnim aktivnostima. Stoga se zahvaljujući pravnom i nadzornom okviru Hong Konga trebaju ispunjivati jednaki rezultati kao i na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u pogledu upravljanja sukobima interesa, organizacijskih procesa i postupaka kojima agencije za kreditni rejting moraju raspolagati, kvalitete kreditnih rejtinga i metoda povezanih s rejtingom, objavljivanja kreditnih rejtinga te općeg i redovitog objavljivanja aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom. Zahvaljujući njemu treba se osigurati jednaka zaštita u smislu integriteta, transparentnosti, dobrog upravljanja agencijama za kreditni rejting te pouzdanosti aktivnosti povezanih s kreditnim rejtingom.

(6)

U skladu s trećim uvjetom, regulatorni režim u trećoj zemlji mora spriječiti miješanje nadzornih tijela i drugih tijela javne vlasti u toj trećoj zemlji u sadržaj kreditnog rejtinga i metoda. U odjeljcima 4. i 5. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama utvrđeni su regulatorni ciljevi te funkcije i ovlasti Komisije za vrijednosne papire i budućnosnice, što ne uključuje bilo kakvu ovlast da utječe na kreditni rejting koji dodijeli agencija za kreditni rejting ili na metodu rejtinga koju ta agencija primjenjuje. U mjeri u kojoj se to moglo provjeriti, ne postoji pravna odredba kojom se Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice ili neko drugo javno tijelo mogu ovlastiti da utječu na sadržaj ili metode kreditnog rejtinga.

(7)

S obzirom na ispitane faktore može se smatrati da pravni i nadzorni okvir Hong Konga za agencije za kreditni rejting ispunjuje uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga bi se pravni i nadzorni okvir Hong Konga za agencije za kreditni rejting trebao smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Potrebno je da Komisija, koju obavješćuje ESMA, nastavi pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira Hong Konga u pogledu agencija za kreditni rejting te ispunjivanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova odluka.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s Mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/79

(1)

Odlukom Komisije 2010/221/EU (2) dopušta se da određene države članice primijene ograničenja za stavljanje na tržište i uvoz pošiljki akvatičnih životinja kako bi se spriječilo unošenje određene bolesti na njihovo državno područje.

(2)

Države članice mogu primjenjivati takva ograničenja pod uvjetom da je dokazano da su njihova državna područja ili određena razgraničena područja na njihovu državnom području slobodna od takvih bolesti ili da su uspostavile program iskorjenjivanja.

(3)

U prilozima I. i III. Odluci 2010/221/EU naveden je popis područja u Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini s odobrenim nacionalnim mjerama za kontrolu ostreid herpesvirusa 1 μvar (OsHV-1 μvar).

(4)

Budući da se smatralo da je OsHV-1 μvar nova bolest koja nije dovoljno poznata te da programi nadzora odobreni Odlukom 2010/221/EU nisu bili u potpunosti ocijenjeni, Provedbenom odlukom Komisije 2013/213/EU (3) dopuštena je primjena ograničenja povezanih s OsHV-1 μvar u tim područjima do 30. travnja 2014.

(5)

Trenutačno dostupna znanstvena saznanja upućuju na to da je OsHV-1 μvar i dalje prisutan u većini uzoraka prikupljenih u slučajevima smrtnosti mladih kamenica i mrijesta te da se ukupna smrtnost zbog te bolesti smanjila i stabilizirala tijekom posljednje dvije godine. Nadalje, programima nadzora za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu pokazano je da postoji znatan broj područja za proizvodnju pacifičke kamenice koja su ostala slobodna od bolesti. Tim programima pokazuje se da je primjena ograničenja kretanja koja su trenutačno na snazi bila djelotvorna. Međutim, ostaju neke nejasnoće u odnosu na epidemiologiju bolesti i u pogledu najprimjerenijih mjera potrebnih kako bi se osigurala djelotvorna kontrola. Stoga se smatra da bi bila potrebna sveobuhvatna znanstvena ocjena situacije, uključujući novo znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

(6)

Na temelju raspoloživih znanstvenih i epidemioloških dokaza o razvoju OsHV-1 μvar u Uniji i u očekivanju novih znanstvenih mišljenja EFSA-e primjereno je produljiti rok valjanosti mjera koje su trenutačno na snazi, prema kojima države članice mogu primjenjivati posebna ograničenja koja se odnose na tu bolest. To bi razdoblje trebalo biti ograničeno na još dvije godine, do 30. travnja 2016.

(7)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/12/EU (4) sljedećim područjima Ujedinjene Kraljevine utvrđen je status područja slobodnog od bolesti u pogledu OsHV-1 μvar, njihovim navođenjem na popisu u Prilogu I. Odluci 2010/221/EU: i. područje Velike Britanije, osim sljedećih područja: Whitstable Bay u Kentu, Blackwater Estuary u Essexu i Poole Harbour u Dorsetu; ii. područje Larne Lough u Sjevernoj Irskoj; i iii. područje Guernseya.

(8)

Prema izjavi Ujedinjene Kraljevine upućenoj Komisiji, programom nadzora za OsHV-1 μvar dokazuje se status područja slobodnog od bolesti uz iznimku zaraženih područja i više se neće primjenjivati kako je navedeno u Prilogu III. Odluci 2010/221/EU.

(9)

Trebalo bi stoga unos koji se odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu u Prilogu III. Odluci 2010/221/EU ukloniti.

(10)

Odluku 2010/221/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/81

(1)

Člankom 119. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1306/2013, kako je izmijenjena člankom 8. Uredbe (EU) br. 1310/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i o izmjenama Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sredstava i njihove raspodjele za godinu 2014. i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 i uredaba (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu njihove primjene u godini 2014. (4), propisuje se da se članak 30. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 primjenjuje na poravnanje računâ za izdatke koji su nastali i plaćanja koja su izvršena za poljoprivrednu financijsku godinu 2013.

(2)

U skladu s člankom 30. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 (kako se upućuje u članku 119. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1306/2013, izmijenjene člankom 8. Uredbe (EU) br. 1310/2013) Komisija donosi odluku o poravnanju računâ agencija za plaćanja iz članka 6. te Uredbe na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje podnose države članice, popraćenih podacima koji su potrebni za poravnanje računâ i potvrdom o cjelovitosti, točnosti i istinitosti financijskih izvještaja i izvješća koja su utvrdila tijela za ovjeravanje.

(3)

U skladu s člankom 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 883/2006 od 21. lipnja 2006. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s vođenjem računa od strane agencija za plaćanje, izjavama o izdacima i prihodima te uvjetima za nadoknadu izdataka u okviru EFJP-a i EPFRR-a (5) financijska godina za račune EFJP-a počinje 16. listopada godine N – 1, a završava 15. listopada godine N. U okviru poravnanja računâ, a za potrebe usklađivanja referentnog razdoblja za izdatke EFJP-a s onim za izdatke EPFRR-a, za financijsku godinu 2013. uzimaju se u obzir izdaci koje je država članica imala od 16. listopada 2012. do 15. listopada 2013.

(4)

U članku 10. stavku 2. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 885/2006 propisuje se da se iznosi čiji povrat treba osigurati od države članice ili koje treba platiti državi članici, a u skladu s odlukom o poravnanju računâ iz članka 10. stavka 1. prvog podstavka te Odluke, utvrđuju oduzimanjem iznosa plaćanja tijekom provedbe za predmetnu financijsku godinu od izdataka priznatih za istu godinu u skladu sa stavkom 1. Komisija za navedeni iznos umanjuje ili uvećava sljedeće plaćanje tijekom provedbe.

(5)

Komisija je provjerila podatke koje su države članice podnijele te je rezultate svojih provjera, zajedno s potrebnim izmjenama, priopćila državama članicama prije 31. ožujka 2014.

(6)

Na temelju godišnjih financijskih izvještaja i pratećih dokumenata Komisiji je moguće donijeti odluku o cjelovitosti, točnosti i istinitosti podnesenih godišnjih financijskih izvještaja. U Prilogu I. navode se iznosi koje su države članice poravnale i iznosi čiji povrat treba osigurati od države članice ili koje treba platiti državi članici.

(7)

Podatke koje su dostavile određene druge agencije za plaćanja potrebno je dodatno istražiti te se njihovi računi ne mogu poravnati u ovoj Odluci. U Prilogu II. navode se predmetne agencije za plaćanja.

(8)

U skladu s člankom 27. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 Komisija može smanjiti ili privremeno suspendirati plaćanja tijekom provedbe državi članici. Ona bi o tome trebala obavijestiti državu članicu. Pri donošenju sadašnje Odluke Komisija uzima u obzir smanjene ili suspendirane iznose kako bi se izbjegla sva neprikladna ili nepravovremena plaćanja kojima se nadoknađuju iznosi koji bi kasnije mogli biti predmet financijske korekcije. Posebice, izjave za drugo i treće tromjesečje 2013. uključivale su iznose od 753 591,20 EUR i 532 237,50 EUR za program ruralnog razvoja Lazio (CCI 2007IT06RP0005). Ti iznosi uključeni su i u godišnju izjavu za financijsku godinu 2013. Predmetni iznosi smanjeni su u skladu s člankom 27. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 i člankom 41. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Odlukom Komisije C(2013) 8989 na temelju nepravilnog financiranja i Odlukom Komisije C(2014) 1278 na temelju nepoštovanja rokova za obveznu provjeru. Budući da je postupak u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 još u tijeku, ta bi smanjenja trebalo zadržati.

(9)

U članku 10. stavku 1. drugom i trećem podstavku Uredbe (EZ) br. 885/2006 predviđeno je se da se odlukom o poravnanju računâ određuju iznosi kojima se terete EU i predmetna država članica u skladu s člancima 32. i 33. Uredbe (EZ) br. 1290/2005. U skladu s člankom 119. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1306/2013 postupak u okviru članka 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 nastavlja se primjenjivati na izdatke koji su nastali i plaćanja koja su izvršena za financijsku godinu 2013. Tijekom poljoprivredne financijske godine 2013. na snazi su bili članci 32. i 33., stoga bi u odluci o poravnanju računâ u pogledu financijske godine 2013. trebalo uzeti u obzir iznose nastale njihovom primjenom.

(10)

U skladu s člankom 33. stavkom 8. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 predmetna država članica snosi 50 % financijskih posljedica neizvršenog povrata nepravilnosti ako do povrata tih nepravilnosti nije došlo prije završetka programa ruralnog razvoja u roku od četiri godine od prvog upravnog ili sudskog nalaza ili u roku od osam godina ako je postupak povrata predmet tužbe pred nacionalnim sudovima, ili po zaključenju programa ako ti rokovi istječu prije zaključenja. Na temelju članka 33. stavka 4. te Uredbe države članice obvezne su podnijeti Komisiji, zajedno s godišnjim financijskim izvještajima, i sažeto izvješće o postupcima povrata poduzetima zbog nepravilnosti. Detaljna pravila o primjeni obveze obavješćivanja o iznosima čiji povrat treba osigurati, a koju imaju države članice, propisana su u Uredbi Komisije (EZ) br. 885/2006. U Prilogu III. toj Uredbi nalazi se tablica koju su države članice morale dostaviti u 2014. Na temelju tablica koje države članice ispune Komisija treba odlučiti o financijskim posljedicama neizvršenog povrata nepravilnosti starijih od četiri odnosno osam godina. U tom cilju sadašnjom Odlukom ne dovode se u pitanje moguće buduće odluke o sukladnosti koje Komisija može donijeti u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1290/2005.

(11)

U skladu s člankom 33. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 i na temelju članka 10. Uredbe (EZ) br. 885/2006 po zaključenju programa ruralnog razvoja države članice mogu odlučiti ne provoditi postupak povrata. Takva odluka može se donijeti samo ako već nastali troškovi ili troškovi koji će vjerojatno nastati prekoračuju iznos povrata ili ako je povrat nemoguć zbog insolventnosti, zabilježene i priznate prema nacionalnom pravu, dužnika ili osoba zakonski odgovornih za nepravilnost. Ako je ta odluka donesena u roku od četiri godine od prvog upravnog ili sudskog nalaza ili u roku od osam godina ako je postupak povrata predmet tužbe pred nacionalnim sudovima, proračun EU-a snosi 100 % financijskih posljedica neizvršenog povrata. U sažetom izvješću iz članka 33. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 navode se iznosi za koje je država članica odlučila ne provoditi postupak povrata i razlozi te odluke. Tim iznosima ne terete se predmetne države članice i stoga ih snosi proračun EU-a. U tom cilju sadašnjom Odlukom ne dovode se u pitanje moguće buduće odluke o sukladnosti koje Komisija može donijeti u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1290/2005.

(12)

U skladu s člankom 24. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 (kako se upućuje u članku 34. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013, izmijenjene člankom 8. Uredbe (EU) br. 1310/2013) kombinirani ukupni iznos pretfinanciranja i plaćanja tijekom provedbe ne prekoračuje 95 % doprinosa EPFRR-a svakom programu ruralnog razvoja.

(13)

U skladu s člankom 26. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1290/2005 (kako se upućuje u članku 36. stavku 3. točki (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013) plaćanja tijekom provedbe trebaju se izvršiti bez prekoračenja ukupnog programiranog financijskog doprinosa EPFRR-a svakom prioritetu. Nadalje, u skladu s člankom 17. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 883/2006, ne dovodeći u pitanje gornju granicu iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 (kako se upućuje u članku 34. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013), gdje kombinirani ukupni iznos izjava o izdacima prelazi ukupno programirani iznos za prioritet programa ruralnog razvoja, iznos koji se plaća ograničava se na iznos programiran za taj prioritet. U tromjesečnoj izjavi za treće tromjesečje 2013. financijski plan za Os 2 programa ruralnog razvoja 2007PT06RP0001 premašen je za 913 212,81 EUR. Komisija nije isplatila taj iznos. Komisija nije odobrila ni donijela novi financijski plan. Iznos od 913 212,81 EUR, koji je uključen u godišnju izjavu za a financijsku godinu 2013., treba u skladu s time isključiti iz odluke o poravnanju računâ za financijsku godinu 2013. Taj predmet bit će predmet kasnije nadoknade od strane Komisije nakon donošenja novog financijskog plana.

(14)

U skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 sadašnjom Odlukom ne dovode se u pitanje moguće buduće odluke o sukladnosti koje Komisija može donijeti kako bi iz financiranja Europske unije isključila izdatke koji nisu ostvareni u skladu s pravilima Europske unije,