26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/3

PRIJEVOD

SPORAZUM O SURADNJI

o civilnom globalnom sustavu za satelitsku navigaciju (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica i Ukrajine

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”,

KRALJEVINA BELGIJA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

REPUBLIKA MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice, dalje u tekstu „države članice”,

s jedne strane, i

UKRAJINA,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR zajedničke interese u razvoju globalnog sustava za satelitsku navigaciju za civilnu uporabu,

PREPOZNAJUĆI važnost sustava GALILEO kao doprinosa navigacijskoj i informacijskoj infrastrukturi u Europskoj zajednici i Ukrajini,

PREPOZNAJUĆI da su aktivnosti satelitske navigacije u Ukrajini uznapredovale,

UZIMAJUĆI U OBZIR sve veći razvoj GNSS aplikacija u Ukrajini, Europskoj zajednici i ostalim područjima svijeta,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Cilj Sporazuma

Cilj Sporazuma je poticanje, olakšavanje i unaprjeđenje suradnje između stranaka u civilnoj globalnoj satelitskoj navigaciji.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

„Sustav za poboljšanje” znači regionalni ili lokalni mehanizmi poput Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS). Tim se mehanizmima korisnicima omogućava ostvarivanje poboljšanih performansi kao što su povećana točnost, dostupnost, cjelovitost i pouzdanost.

„GALILEO” znači autonomni civilni europski globalni sustav za satelitsku navigaciju i određivanje vremena pod civilnom kontrolom za pružanje usluga GNSS-a koji su osmislili i razvili Zajednica i njezine države članice. Korištenje sustava GALILEO može se ustupiti privatnom tijelu.

GALILEO-om su predviđene otvorene usluge, komercijalne usluge, usluge zaštite ljudskog života te usluge traganja i spašavanja uz zaštićene javne usluge s ograničenim pristupom koje su osmišljene kako bi ispunile potrebe ovlaštenih korisnika iz javnog sektora.

„Otvorena usluga GALILEO” znači usluga otvorena širokoj javnosti bez naknade za njeno pružanje.

„Usluga zaštite ljudskog života GALILEO” znači usluga koja se temelji na otvorenoj usluzi kojom se dodatno nude informacije o cjelovitosti, utvrđivanje vjerodostojnosti signala, jamstvo za usluge i druga obilježja koja su potrebna za aplikacije usluge zaštite ljudskog života u područjima kao što su zrakoplovstvo i pomorski promet.

„Komercijalna usluga GALILEO” znači usluga kojom se olakšava razvoj profesionalnih aplikacija i nude naprednije performanse u usporedbi s otvorenom uslugom, a posebno što se tiče većih brzina prijenosa podataka, jamstva za usluge i točnosti.

„Usluga traganja i spašavanja GALILEO” znači usluga kojom se unaprjeđuju operacije traganja i spašavanja osiguravanjem bržeg i točnijeg lociranja odašiljača s kojeg se upućuje poziv za pomoć i mogućnosti slanja povratnih poruka.

„Javna regulirana usluga GALILEO” znači zaštićena usluga određivanja položaja i određivanja vremena s ograničenim pristupom posebno osmišljena kako bi ispunila potrebe ovlaštenih korisnika iz javnog sektora.

„Lokalni elementi GALILEO-a” su lokalni mehanizmi koji korisnicima signala za satelitsku navigaciju i određivanje vremena sustava GALILEO pružaju ulazne informacije, dodatno uz informacije dobivene iz glavne konstelacije koja se koristi. Lokalni elementi mogu se uvesti radi dodatnih performansi u blizini zračnih luka, morskih luka te u urbanim ili drugim, u zemljopisnom smislu, zahtjevnijim okruženjima. Sustav GALILEO osigurat će opći pristup za razvoj lokalnih elemenata radi pružanja potpore uvođenju na tržište i olakšavanja normizacije.

„Oprema za globalnu navigaciju, određivanje položaja i određivanje vremena” znači sva oprema civilnog krajnjeg korisnika namijenjena za slanje, primanje ili obradu satelitskih signala za navigaciju ili određivanje vremena radi pružanja usluge ili korištenje regionalnim sustavom za poboljšanja.

„Regulatorna mjera” znači svaki zakon, propis, pravilo, postupak, odluka ili slično administrativno djelovanje stranke.

„Interoperabilnost” na korisničkoj razini znači situacija u kojoj dvosistemski prijamnik može zajedno koristiti signale dvaju sustava za izvedbu jednaku ili bolju od one kod korištenja samo jednog sustava. Interoperabilnost globalnih i regionalnih navigacijskih satelitskih sustava poboljšava kvalitetu usluga dostupnih korisnicima.

„Intelektualno vlasništvo” ima značenje iz članka 2. Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo od 14. srpnja 1967., Stockholm.

„Odgovornost” znači pravna odgovornost fizičke ili pravne osobe za naknadu štete nanesene drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi u skladu s posebnim pravnim načelima i pravilima. Tu se obvezu može propisati ugovorom (ugovorna odgovornost) ili pravnom normom (izvanugovorna odgovornost).

„Klasificirane informacije” znači informacije u bilo kojem obliku koje zahtijevaju zaštitu od neovlaštenog otkrivanja koje bi moglo u različitim stupnjevima nanijeti štetu važnim interesima, uključujući nacionalnu sigurnost, stranaka ili pojedinih država članica. Povjerljivost informacija označava se klasifikacijskom oznakom. Takve podatke stranke klasificiraju u skladu s mjerodavnim pravom i propisima te su zaštićeni od gubitka povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti.

Članak 3.

Načela suradnje

Stranke su na aktivnosti suradnje obuhvaćene ovim sporazumom suglasne primjenjivati sljedeća načela:

1.	Uzajamna korist koja se temelji na ukupnoj ravnoteži prava i obveza.

2.	Partnerstvo u programu GALILEO u skladu s postupcima i pravilima koji uređuju upravljanje GALILEO-om.

3.	Recipročne mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima suradnje na projektima GNSS-a za civilnu uporabu Europske zajednice i Ukrajine.

4.	Pravovremena razmjena informacija koje mogu utjecati na aktivnosti suradnje.

5.	Odgovarajuća zaštita prava intelektualnog vlasništva kako je navedeno u članku 8. stavku 2. ovog Sporazuma.

Članak 4.

Područje primjene aktivnosti suradnje

1. Sektori aktivnosti suradnje u satelitskoj navigaciji i određivanju vremena su: radiofrekvencijski spektar, znanstveno istraživanje i izobrazba, industrijska suradnja, trgovina i razvoj tržišta, norme, certifikacijske i regulatorne mjere, razvoj globalnih i regionalnih zemaljskih sustava za poboljšanje djelovanja GNSS-a, sigurnost, odgovornost i povrat troškova. Stranke mogu sporazumno prilagoditi taj popis stavki.

2. Proširenje suradnje, na zahtjev stranaka, na:

2.1.	osjetljive tehnologije i opremu sustava GALILEO u okviru propisa o nadzoru izvoza EU-a, država članica EU-a i ESA-e, Programa upravljanja i kontrole raketne tehnologije (MTCR), Wassenaarskog aranžmana te na kriptografiju i glavne tehnologije i opremu za sigurnost informacija,

2.2.	sigurnosna struktura sustava GALILEO (svemirski, zemaljski i korisnički segmenti),

2.3.	obilježja zaštitne kontrole globalnih segmenata sustava GALILEO,

2.4.	definicija, razvoj, provedba, testiranje i evaluacija te operativne faze (upravljanje i korištenje) javnih reguliranih usluga kao i

2.5.	razmjena povjerljivih informacija o satelitskoj navigaciji i programu Galileo

morala bi biti predmetom odgovarajućeg zasebnog sporazuma koji stranke trebaju sklopiti.

3. Ovaj Sporazum ne utječe na institucionalnu strukturu uspostavljenu pravom Europske zajednice za potrebe rada programa GALILEO. Ovaj Sporazum također ne utječe na primjenjive zakone, propise i politike kojima se provode obveze neširenja nuklearnog oružja i nadzora izvoza robe dvojne namjene te na nacionalne domaće mjere u vezi sa sigurnošću i nadzorom nematerijalnih prijenosa tehnologije.

Članak 5.

Oblici aktivnosti suradnje

1. Podložno njihovim primjenjivim regulatornim mjerama, stranke potiču, u najvećoj mogućoj mjeri, aktivnosti suradnje u skladu s ovim Sporazumom s ciljem pružanja usporedivih mogućnosti za sudjelovanje u njihovim aktivnostima u sektorima navedenima u članku 4.

2. Stranke su suglasne provoditi aktivnosti suradnje kako je navedeno u člancima 6. do 13. ovog Sporazuma.

Članak 6.

Radiofrekvencijski spektar

1. Temeljem prijašnjih uspjeha u okviru Međunarodne telekomunikacijske unije, stranke su suglasne nastaviti suradnju i međusobnu potporu u pitanjima radiofrekvencijskog spektra.

2. U tom kontekstu, stranke promiču odgovarajuće dodjele frekvencija za sustav GALILEO kako bi se osigurala dostupnost usluga sustava GALILEO korisnicima diljem svijeta, a posebno u Ukrajini i u Zajednici.

3. Štoviše, stranke prepoznaju važnost zaštite radionavigacijskog spektra od prekida i ometanja. U tu svrhu stranke nastoje utvrditi izvore ometanja i traže obostrano prihvatljiva rješenja za suzbijanje takvog ometanja.

4. Nijedna odredba ovog Sporazuma ne tumači se kao odstupanje od primjenjivih odredaba Međunarodne telekomunikacijske unije, uključujući Radijski pravilnik ITU-a.

Članak 7.

Znanstveno istraživanje i izobrazba

Stranke promiču zajedničke aktivnosti istraživanja i izobrazbe u području GNSS-a putem istraživačkih programa Zajednice i Ukrajine, uključujući Okvirni program Europske zajednice za istraživanje i razvoj, istraživačke programe Europske svemirske agencije i druge relevantne programe tijela Zajednice i Ukrajine.

Zajedničke aktivnosti istraživanja i izobrazbe trebale bi doprinijeti planiranju budućeg razvoja GNSS-a za civilnu uporabu.

Stranke su suglasne odrediti odgovarajući mehanizam namijenjen osiguravanju djelotvornih kontakata i sudjelovanja u programima za istraživanje i izobrazbu.

Članak 8.

Industrijska suradnja

1. Stranke potiču i podržavaju suradnju među industrijama dviju stranaka, također putem sredstava kao što su zajednički pothvati i uzajamno sudjelovanje u odgovarajućim industrijskim udruženjima s ciljem uspostavljanja sustava GALILEO i promicanja korištenja i razvoja aplikacija i usluga sustava GALILEO-a.

2. Kako bi se omogućila industrijska suradnja, stranke pružaju i osiguravaju odgovarajuću i djelotvornu zaštitu i provedbu prava intelektualnog, industrijskog i komercijalnog vlasništva u područjima i sektorima važnima za razvoj i rad sustava Galileo/EGNOS, u skladu s najvišim međunarodnim normama uključujući djelotvorna sredstva provedbe tih normi.

3. Ukrajina mora zatražiti prethodno odobrenje od nadležnog tijela sigurnosti programa GALILEO za izvoz iz Ukrajine u treće zemlje osjetljivih predmeta i tehnologija koji su posebno razvijeni i financirani programom GALILEO, ako je to tijelo preporučilo da je za te predmete i tehnologije, u skladu s primjenjivim regulatornim mjerama, potrebno odobrenje za izvoz. Svaki zasebni sporazum iz članka 4. stavka 2. Sporazuma također mora sadržavati odgovarajući postupak prema kojem Ukrajina može preporučiti da je za određene predmete potrebno odobrenje za izvoz.

4. Stranke potiču jačanje veza između raznih dionika u programu GALILEO u Ukrajini i Zajednici u kontekstu industrijske suradnje.

Članak 9.

Razvoj trgovine i tržišta

1. Stranke potiču trgovinu i ulaganje u infrastrukturu satelitske navigacije, opremu, lokalne elemente i aplikacije sustava GALILEO u Zajednici i u Ukrajini.

2. U tu svrhu stranke podižu razinu javne svijesti o aktivnostima satelitske navigacije sustava GALILEO, utvrđuju moguće prepreke razvoju aplikacija GNSS-a i poduzimaju odgovarajuće mjere za olakšavanje takvog razvoja.

3. Kako bi se utvrdile potrebe korisnika i kako bi se na njih djelotvorno odgovorilo, Zajednica i Ukrajina uzimaju u obzir osnivanje otvorenog foruma korisnika GNSS-a.

Članak 10.

Norme, certificiranje i regulatorne mjere

1. Stranke prepoznaju vrijednost koordiniranih pristupa na međunarodnim forumima za normizaciju i certificiranje u pogledu globalnih usluga satelitske navigacije. Stranke će posebno zajednički podržavati razvoj normi sustava GALILEO i promicati njihovu primjenu u Ukrajini i diljem svijeta, naglašavajući interoperabilnost s ostalim sustavima GNSS-a.

Jedan od ciljeva koordinacije je promicanje širokog i inovativnog korištenja usluga sustava GALILEO kao svjetskog navigacijskog standarda i standarda određivanja vremena u svrhu otvorenog pristupa, za komercijalne svrhe i zaštitu ljudskog života.

Stranke su suglasne sa stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj aplikacija sustava GALILEO.

2. Stoga stranke, radi promicanja i provedbe ciljeva ovog Sporazuma, prema potrebi, surađuju u svim pitanjima u vezi s GNSS-om koja se javljaju posebno u Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva, EUROCONTROL-u, Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji.

3. Na bilateralnoj razini stranke osiguravaju da mjere povezane s operativnim i tehničkim normama, zahtjevima certificiranja i licenciranja te postupci koji se odnose na GNSS ne predstavljaju nepotrebne prepreke trgovini. Domaći zahtjevi temelje se na objektivnim, nediskriminirajućim, unaprijed utvrđenim, transparentnim kriterijima.

Članak 11.

Razvoj globalnih i regionalnih zemaljskih sustava za poboljšanja djelovanja GNSS-a

1. Stranke surađuju na utvrđivanju i uvođenju zemaljske strukture sustava koja omogućava optimalno osiguravanje cjelovitosti sustava GALILEO/EGNOS, kontinuitet njihovih usluga te interoperabilnost s drugim sustavima GNSS-a

2. U tu svrhu stranke surađuju na regionalnoj razini s ciljem uvođenja regionalnog zemaljskog sustava za poboljšanje djelovanja u Ukrajini koji se temelji na sustavu GALILEO. Predviđeno je da takav regionalni sustav, uz usluge koje globalno pruža sustav GALILEO, pruža i usluge regionalne cjelovitosti i visoke točnosti. Kao prethodnika tomu, stranke predviđaju proširenje sustava EGNOS na područje Ukrajine putem zemaljske infrastrukture koja uključuje ukrajinske promatračke stanice za određivanje udaljenosti i nadzor integriteta.

3. Na lokalnoj razini stranke olakšavaju razvoj lokalnih elemenata sustava GALILEO.

Članak 12.

Sigurnost

1. Stranke su uvjerene u potrebu zaštite globalnih navigacijskih satelitskih sustava od zlouporabe, ometanja, prekida i neprijateljskih djelovanja.

2. Stranke poduzimaju sve izvedive korake kako bi osigurale kvalitetu, kontinuitet i sigurnost usluga satelitske navigacije i pripadajuće infrastrukture na njihovim državnim područjima.

3. Stranke prepoznaju da suradnja radi osiguravanja sigurnosti sustava GALILEO i njegovih usluga predstavlja važan zajednički cilj.

4. Stranke stoga razmatraju uspostavljanje odgovarajućeg kanala za savjetovanje radi rješavanja sigurnosnih pitanja GNSS-a. Praktične modalitete i postupke trebaju zajednički utvrditi nadležna sigurnosna tijela obiju stranaka u skladu s člankom 4. stavkom 2.

Članak 13.

Odgovornost i povrat troškova

Stranke prema potrebi surađuju na utvrđivanju i provedbi režima odgovornosti i modaliteta povrata troškova, posebice u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija, kako bi se olakšalo pružanje civilnih usluga GNSS-a.

Članak 14.

Mehanizam suradnje i razmjena informacija

1. Koordinaciju i olakšavanje aktivnosti suradnje u skladu s ovim Sporazumom ostvaruju Vlada Ukrajine u ime Ukrajine i Europska komisija u ime Zajednice i njezinih država članica.

2. U skladu s ciljem iz članka 1., ta dva subjekta, u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica i Ukrajine, osnivaju Odbor za usmjeravanje GNSS-a, dalje u tekstu „Odbor”, za upravljanje ovim Sporazumom. Odbor se sastoji od službenih predstavnika svake stranke te donosi vlastiti poslovnik.

Dužnosti Odbora za usmjeravanje uključuju:

2.1.	promicanje i nadziranje aktivnosti suradnje te davanje preporuka za njih kako je navedeno u člancima 4. do 13. ovog Sporazuma;

2.2.	savjetovanje stranaka o načinima jačanja i poboljšanja suradnje u skladu s načelima određenim u ovom Sporazumu;

2.3.	preispitivanje učinkovitog funkcioniranja i provedbe ovog Sporazuma.

3. Odbor se u pravilu sastaje jednom godišnje. Sastanci se naizmjence održavaju u Zajednici i Ukrajini. Dodatni sastanci mogu se organizirati na zahtjev jedne od stranaka.

Svaka stranka za svoje službene predstavnike snosi troškove nastale za Odbor ili u njegovo ime. Troškove, osim troškova puta i smještaja koji su izravno povezani sa sastancima Odbora, snosi stranka domaćin. Odbor može osnovati Zajedničke tehničke radne skupine za posebna područja kada stranke to smatraju potrebnim.

4. Sudjelovanje bilo kojeg mjerodavnog tijela Ukrajine u zajedničkom pothvatu Galileo ili nadzornom tijelu za GNSS, moguće je u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.

5. Stranke potiču daljnju razmjenu informacija o satelitskoj navigaciji među institucijama i poduzećima dviju strana.

Članak 15.

Financiranje

1. Iznos i modaliteti doprinosa Ukrajine programu GALILEO putem zajedničkog pothvata Galileo predmet su zasebnog sporazuma koji mora biti usklađen s institucionalnim uređenjem primjenjivog zakonodavstva.

2. Stranke, u skladu sa svojim zakonima i propisima, poduzimaju prihvatljive korake i sve što je u njihovoj moći za olakšanje ulaska, boravka i izlaska sa svojeg državnog područja osoba, kapitala, materijala, podataka i opreme uključene ili korištene u aktivnostima suradnje u okviru ovog Sporazuma.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., u slučaju kada posebni sustavi suradnje jedne stranke pružaju financijsku potporu sudionicima iz druge stranke, svim takvim bespovratnim sredstvima i financijskim doprinosima jedne stranke za sudionike druge stranke u potporu tim aktivnostima odobrava se oslobođenje od plaćanja poreza i carina u skladu sa zakonima i propisima koji se primjenjuju na državnim područjima svake stranke.

Članak 16.

Savjetovanje i rješavanje sporova

1. Stranke se bez odlaganja savjetuju, na zahtjev jedne od njih, o svakom pitanju koje proizlazi iz tumačenja ili primjene ovog Sporazuma. Svi sporovi koji se odnose na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma rješavaju se prijateljskim savjetovanjima između stranaka.

2. Stavak 1. ne sprečava stranke u tome da pribjegnu rješavanju sporova u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica i Ukrajine.

Članak 17.

Stupanje na snagu i prestanak

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana kada ugovorne stranke jedna drugu obavijeste o dovršetku postupaka koji su potrebni u tu svrhu. Obavijesti se šalju Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije koje je depozitar ovog Sporazuma.

2. Istek ili prestanak ovog Sporazuma ne utječe na valjanost ili trajanje dogovora sklopljenih u njegovom okviru, kao ni na posebna prava i obveze koje su nastale na području prava intelektualnog vlasništva.

3. Ovaj Sporazum može se izmijeniti pisanim dogovorom stranaka. Svaka izmjena stupa na snagu prvi dan mjeseca nakon dana kada su stranke obavijestile depozitara o dovršetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

4. Ovaj Sporazum ostaje na snazi pet godina, a stranke ga na kraju početnog razdoblja od pet godina mogu sporazumno produljiti na dodatna razdoblja od pet godina. Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum putem pisane obavijesti drugoj stranci uz otkazni rok od tri mjeseca.

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, njemačkom, nizozemskom, poljskom, portugalskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i ukrajinskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan.

Hecho en Kiev, el uno de diciembre del dos mil cinco.

V Kyjevě dne prvního prosince dva tisíce pět.

Udfærdiget i Kyiv den første december to tusind og fem.

Geschehen zu Kiew am ersten Dezember zweitausendfünf.

Kahe tuhande viienda aasta detsembrikuu esimesel päeval Kiievis.

Έγινε στο Κίεβο, την πρώτη Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες πέντε.

Done at Kiev on the first day of December in the year two thousand and five.

Fait à Kiev, le premier décembre deux mille cinq.

Fatto a Kiev, addi' primo dicembre duemilacinque.

Kijevā, divtūkstoš piektā gada pirmajā decembrī.

Priimta du tūkstančiai penktų metų gruodžio pirmą dieną Kijeve.

Kelt Kievben, a kettőezerötödik év december első napján.

Magħmul f' Kiev, fl-ewwel jum ta' Diċembru tas-sena elfejn u ħamsa.

Gedaan te Kiev, de eerste december tweeduizend vijf.

Sporządzono w Kijowie dnia pierwszego grudnia roku dwutysięcznego piątego.

Feito em Kiev, em um de Dezembro de dois mil e cinco.

V Kyjeve dňa prvého decembra dvetisícpäť.

V Kijevu, prvega decembra leta dva tisoč pet.

Tehty Kiovassa ensimmäisenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattaviisi.

Som skedde i Kiev den första december tjugohundrafem.

Вчинено в Києві першого грудня дві тисячі п’ятого року

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Za Českou republiku

På Kongeriget Danmarks vegne

Für die Bundesrepublik Deutschland

Eesti Vabariigi nimel

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Por el Reino de España

Pour la République française

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Per la Repubblica italiana

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

Latvijas Republikas vārdā

Lietuvos Respublikos vardu

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

A Magyar Köztársaság részéről

Gћar-Repubblika ta' Malta

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Für die Republik Österreich

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

Pela República Portuguesa

Za Republiko Slovenijo

Za Slovenskú republiku

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

För Konungariket Sverige

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Por la Comunidad Europea

Za Evropské společenství

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Euroopa Ühenduse nimel

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Eiropas Kopienas vārdā

Europos bendrijos vardu

az Európai Közösség részéről

Għall-Komunità Ewropea

Voor de Europese Gemeenschap

W imieniu Wspólnoty Europejskiej

Pela Comunidade Europeia

Za Európske spoločenstvo

za Evropsko skupnost

Euroopan yhteisön puolesta

På Europeiska gemenskapen vägnar

За Украïнy

26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/17

OKVIRNI SPORAZUM

o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije s druge strane

EUROPSKA ZAJEDNICA,

u daljnjem tekstu „Zajednica” i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

REPUBLIKA MAĐARSKA,

MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

Ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, u daljnjem tekstu „države članice”,

s jedne strane, i

VLADA REPUBLIKE INDONEZIJE,

s druge strane,

u daljnjem tekstu zajedno „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne veze prijateljstva između Republike Indonezije i Zajednice te bliske povijesne, političke i gospodarske veze koje ih ujedinjuju,

BUDUĆI DA stranke pridaju posebnu važnost sveobuhvatnoj prirodi njihovog odnosa,

POTVRĐUJUĆI privrženost stranaka poštovanju načela Povelje Ujedinjenih naroda,

POTVRĐUJUĆI predanost stranaka poštovanju, promicanju i zaštiti demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, vladavine prava, mira i međunarodne pravde kako je utvrđeno u, između ostaloga, Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, Rimskom statutu i drugim međunarodnim instrumentima za ljudska prava gdje je to primjenjivo na obje stranke,

POTVRĐUJUĆI poštovanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog jedinstva Republike Indonezije,

POTVRĐUJUĆI svoju privrženost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja te želju za promicanjem gospodarskog i socijalnog napretka svojih naroda, uzimajući u obzir načelo održivog razvoja i zahtjeve za zaštitu okoliša,

POTVRĐUJUĆI da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice ne smiju ostati nekažnjena i da bi počinitelje trebalo privesti pred lice pravde i, ako budu proglašeni krivima, primjereno kazniti te osigurati učinkovit kazneni progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj razini i jačanjem globalne suradnje,

IZRAŽAVAJUĆI svoju posvećenost borbi protiv svih oblika transnacionalnog organiziranog kriminala i terorizma u skladu s međunarodnim pravom, uključujući pravo o ljudskim pravima, humanitarna načela u vezi s pitanjima migracija i izbjeglica te međunarodno humanitarno pravo, i uspostavljanju učinkovite međunarodne suradnje i instrumenata za osiguravanje njihovog iskorjenjivanja,

BUDUĆI DA stranke priznaju da je usvajanje relevantnih međunarodnih konvencija i drugih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Rezoluciju br. 1540, temelj cijeloj međunarodnoj zajednici za borbu protiv širenja oružja za masovno uništavanje.

PRIZNAJUĆI potrebu za jačanjem razoružanja kao i obveze neširenja naoružanja na temelju međunarodnog prava, između ostaloga, kako bi se isključila opasnost koju predstavlja oružje za masovno uništavanje,

PRIZNAJUĆI važnost Sporazuma o suradnji od 7. ožujka 1980. između Europske ekonomske zajednice i Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda - država članica Udruženja zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN) i naknadnih protokola o pridruživanju,

PRIZNAJUĆI važnost poboljšanja postojećeg odnosa između stranaka s ciljem jačanja suradnje između njih i njihove zajedničke želje za konsolidacijom, produbljivanjem i proširivanjem svojih odnosa u područjima od obostranog interesa na temelju jednakosti, nediskriminacije, poštovanja prirodnog okoliša i obostrane koristi,

POTVRĐUJUĆI svoju želju za jačanjem, vodeći računa o aktivnostima poduzetima u regionalnom okviru, suradnje između Zajednice i Republike Indonezije, koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i uzajamnoj koristi,

SUKLADNO njihovim zakonima i propisima,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

GLAVA I.

PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Opća načela

1. Poštovanje demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugih međunarodnih instrumenata za ljudska prava primjenjivih na obje stranke temelj je za unutarnje i međunarodne politike obiju stranaka i predstavlja značajan element ovog Sporazuma.

2. Stranke potvrđuju svoje zajedničke vrijednosti kako je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda.

3. Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja, surađujući u rješavanju izazova klimatskih promjena i doprinosu postizanju Milenijskih ciljeva razvoja.

4. Stranke ponovno potvrđuju svoju posvećenost Izjavi iz Pariza iz 2005. o učinkovitosti pomoći i suglasne su jačati suradnju s ciljem daljnjeg poboljšanja učinaka razvoja.

5. Stranke ponovno potvrđuju svoju privrženost načelima dobrog upravljanja, vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa, i borbi protiv korupcije.

6. Provedba ovog Sporazuma o partnerstvu i suradnji temelji se na načelima jednakosti i uzajamne koristi.

Članak 2.

Ciljevi suradnje

S ciljem jačanja bilateralnih odnosa, stranke se obvezuju na sveobuhvatan dijalog i promicanje daljnje suradnje u svim sektorima od zajedničkog interesa. Njihova će nastojanja posebno biti usmjerena na:

(a)	uspostavljanje bilateralne suradnje i suradnje u svim relevantnim regionalnim i međunarodnim forumima i organizacijama;

(b)	razvoj trgovine i ulaganja između stranaka na njihovu uzajamnu korist;

(c)	uspostavljanje suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa povezanima s trgovinom i ulaganjima s ciljem omogućavanja trgovine i ulaganja te sprečavanja i uklanjanja trgovinskih prepreka i prepreka za ulaganje, uključujući prema potrebi, trenutne i buduće inicijative EZ-a i ASEAN-a;

(d)

uspostavljanje suradnje u drugim sektorima od zajedničkog interesa, posebno u turizmu i financijskim uslugama; oporezivanju i carina; makroekonomskoj politici; industrijskoj politici i MSP-ovima; informacijskom društvu; znanosti i tehnologiji; energetici; prometu i sigurnosti u prometu; obrazovanju i kulturi; ljudskim pravima; okolišu i prirodnim resursima, uključujući i morski okoliš; šumarstvu; poljoprivrednom i ruralnom razvoju; suradnji u pomorstvu i ribarstvu; zdravlju; sigurnosti hrane; zdravlju; statistici; zaštiti osobnih podataka; suradnji na modernizaciji državne i javne administracije; i pravima intelektualnog vlasništva;

(e)	uspostavljanje suradnje vezano uz pitanja migracije, uključujući zakonite i nezakonite migracije, krijumčarenje i trgovanje ljudima;

(f)	uspostavljanje suradnje vezano uz ljudska prava i pravne poslove;

(g)	uspostavljanje suradnje u suzbijanju širenja oružja za masovno uništavanje;

(h)	uspostavljanje suradnje u borbi protiv terorizma i transnacionalnih zločina, kao što su proizvodnja i prodaja nedopuštenih droga i njihovih prekursora te pranje novca;

i.	jačanje postojećeg i ohrabrivanje mogućeg sudjelovanja obiju stranaka u relevantnim programima za subregionalnu i regionalnu suradnju;

(j)	podizanje profila obiju stranaka u međusobnim regijama;

(k)	promicanje ljudskog razumijevanja kroz suradnju različitih nevladinih tijela kao što su think-tankovi, akademika, civilnog društva i medija, u obliku seminara, konferencija, interakcija između mladih i drugih aktivnosti;

Članak 3.

Borba protiv širenja oružja za masovno uništavanje

1. Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništavanje i sredstava njihove dostave kako državnim tako i nedržavnim akterima predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.

2. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništavanje te sredstava njegove dostave punim poštovanjem i provedbom na nacionalnoj razini svojih postojećih obveza iz multilateralnih ugovora/konvencija o razoružanju i neširenju, kao i drugih multilateralno dogovorenih sporazuma i međunarodnih obveza iz Povelje Ujedinjenih naroda. Stranke su suglasne da ta odredba predstavlja ključni element ovog Sporazuma.

3. Stranke su nadalje suglasne surađivati i poduzeti korake za jačanje provedbe međunarodnih instrumenata za razoružavanje i sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje, primjenjivih na obje stranke, između ostaloga, kroz dijeljenje informacija, stručnosti i iskustva.

4. Stranke su suglasne surađivati i doprinositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništavanje te sredstava njihove dostave poduzimanjem mjera za potpisivanje, ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, i provedbu svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata.

5. Nadalje, stranke su suglasne surađivati na uspostavljanju učinkovitih nacionalnih kontrola izvoza, sprečavanju širenja te kontrole izvoza i tranzita robe vezane uz oružje za masovno uništavanje, uključujući kroz kontrolu krajnjih korisnika tehnologija dvojne namjene i s učinkovitim sankcijama za kršenje kontrola izvoza.

6. Stranke su suglasne da će uspostaviti redovit politički dijalog koji će pratiti i konsolidirati te elemente. Dijalog se može odvijati na regionalnoj osnovi.

Članak 4.

Pravna suradnja

1. Stranke su dužne surađivati u pitanjima koja se odnose na razvoj njihovih pravnih sustava, zakona i pravnih institucija, uključujući u vezi s učinkovitošću, posebno razmjenom mišljenja i stručnog znanja kao i izgradnjom kapaciteta. U okviru svojih ovlasti i odgovornosti, stranke moraju nastojati razviti međusobnu pravnu pomoć u kaznenim pitanjima i izručenjima.

2. Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice kao cjeline ne smiju ostati nekažnjena i da počinitelje treba privesti pred lice pravde i, ako budu proglašeni krivima, primjereno kazniti

3. Stranke su suglasne surađivati u provedbi Predsjedničkog ukaza o nacionalnom akcijskom planu u vezi s ljudskim pravima 2004. - 2009., uključujući pripreme za ratifikaciju i provedbu međunarodnih instrumenata za ljudska prava, kao što su Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i Rimski statut o Međunarodnom kaznenom sudu.

4. Stranke su suglasne da bi bio koristan dijalog među njima o tim pitanjima.

Članak 5.

Suradnja u borbi protiv terorizma

1. Stranke, ponovno potvrđujući važnost borbe protiv terorizma, i u skladu s primjenjivim međunarodnim konvencijama, uključujući instrumente za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, kao i s njihovim odgovarajućim zakonodavstvom i propisima te, uzimajući u obzir Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji br. 60/288 Opće skupštine UN-a od 8. rujna 2006. i Zajedničku deklaraciju EU-a i ASEAN-a o suradnji u borbi protiv terorizma od 28. siječnja 2003., suglasne su surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih aktivnosti.

2. Stranke su dužne, u okviru provedbe Rezolucije br. 1373 Vijeća sigurnosti UN-a i drugih relevantnih UN-ovih rezolucija, međunarodnih konvencija i instrumenata primjenjivih na obje stranke, surađivati u borbi protiv terorizma, između ostalog:

—	razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom;

—	razmjenom stajališta o sredstvima i metodama korištenima u borbi protiv terorizma, uključujući u tehničkim područjima i osposobljavanju, kao i razmjenom iskustava u vezi sa sprečavanjem terorizma;

—	suradnjom u izvršavanju zakona, jačanju pravnog okvira i sprečavanju nastanka uvjeta pogodnih za širenje terorizma;

—	suradnjom na promicanju kontrole i upravljanja granicama, jačanjem izgradnje kapaciteta kroz umrežavanje i programe za osposobljavanje i obrazovanje, razmjenom posjeta visokih dužnosnika, akademika, analitičara i operatora aktivnih u tom području te organiziranjem seminara i konferencija.

GLAVA II.

SURADNJA U REGIONALNIM I MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

Članak 6.

Stranke se obvezuju razmjenjivati stajališta i surađivati u okviru regionalnih i međunarodnih foruma i organizacija kao što su Ujedinjeni narodi, dijalog ASEAN-EU, Regionalni forum ASEAN-a (ARF), Azijsko-europski sastanak (ASEM), Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

GLAVA III.

BILATERALNA I REGIONALNA SURADNJA

Članak 7.

1. Za svaki sektor dijaloga ili suradnje u okviru ovog Sporazuma, stavljajući odgovarajući naglasak na pitanja u okviru bilateralne suradnje, obje strane su suglasne izvršiti povezane aktivnosti na bilateralnoj ili regionalnoj razini ili kroz kombinaciju oba okvira. Odabirom prikladnog okvira, stranke će pokušati u najvećoj mogućoj mjeri povećati utjecaj na i pojačati uključenost svih zainteresiranih stranaka te istodobno na najbolji mogući način iskoristiti dostupne resurse, uzimajući u obzir političku i institucionalnu izvedivost i, prema potrebi, osigurati koherentnost s drugim aktivnostima koje uključuju partnere Zajednice i ASEAN-a.

2. Zajednica i Indonezija mogu, prema potrebi, odlučiti proširiti financijsku potporu za aktivnosti suradnje u područjima koja pokriva sporazum ili koja su povezana s njim, sukladno svojim financijskim postupcima i resursima. Ova suradnja posebno može uključivati organiziranje programa osposobljavanja, radionice i seminare, razmjene stručnjaka, studije i druge aktivnosti država članica.

GLAVA IV.

SURADNJA U TRGOVINI I INVESTICIJAMA

Članak 8.

Opća načela

1. Stranke vode dijalog o bilateralnoj i multilateralnoj trgovini i pitanjima vezanima uz trgovinu s ciljem jačanja bilateralnih trgovinskih odnosa i promicanja multilateralnog sustava trgovine.

2. Stranke se obvezuju promicati razvoj i diversifikaciju uzajamnih trgovinskih razmjena do najviše moguće razine i za uzajamnu korist. Obvezuju se postići poboljšane uvjete pristupa tržištu nastojeći eliminirati prepreke u trgovini, posebno putem pravovremenog uklanjanja netarifnih ograničenja i poduzimanjem mjera za poboljšanje transparentnosti, uzimajući u obzir rad koji su u ovom području obavile međunarodne organizacije.

3. Priznavajući da trgovina ima izuzetno važnu ulogu u razvoju i da se pomoć u obliku programa povlastica za trgovinu pokazala korisnom za zemlje u razvoju, stranke nastoje ojačati međusobno savjetovanje o takvoj pomoći u sukladnosti s WTO-om.

4. Stranke se međusobno obavješćuju o razvoju trgovine i politika vezanih uz trgovinu kao što su poljoprivredna politika, politika o sigurnosti hrane, politika o zdravlju životinja, politika vezana uz potrošače, politika o opasnim kemijskim supstancama i politika o upravljanju otpadom.

5. Stranke su dužne poticati dijalog i suradnju kako bi razvile međusobne trgovinske i investicijske odnose, uključujući omogućavanje izgradnje tehničkih kapaciteta za rješavanje problema, u područjima navedenima u člancima od 9. do 16.

Članak 9.

Sanitarna i fitosanitarna (SPS) pitanja

Stranke raspravljaju i razmjenjuju informacije o zakonodavstvu i postupke certifikacije i inspekcije, u okviru Sporazuma WTO-a o sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima (SPS), Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i Povjerenstva Codex Alimentarius (CAC).

Članak 10.

Tehničke prepreke u trgovini (TBT)

Stranke promiču korištenje međunarodnih standarda te surađuju i razmjenjuju informacije o standardima, postupcima ocjenjivanja sukladnosti i tehničkih propisa, posebno u okviru Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini (TBT).

Članak 11.

Zaštita prava intelektualnog vlasništva

Stranke surađuju na poboljšanju i provođenju zaštite intelektualnog vlasništva i korištenja koje se temelji na najboljim praksama i jačanju širenja znanja o njemu. Takva suradnja može uključivati razmjenu informacija i iskustva o pitanjima kao što su praksa, promicanje, širenje, pojednostavljivanje, upravljanje, usklađivanje, zaštita i učinkovita primjena prava intelektualnog vlasništva, sprečavanje zlouporabe tih prava, borbu protiv krivotvorenja i piratstva.

Članak 12.

Olakšavanje trgovine

Stranke su dužne dijeliti iskustva i ispitivati mogućnosti pojednostavljivanja uvoza, izvoza i drugih carinskih postupaka, povećavati transparentnost propisa vezanih uz trgovinu i razvijati carinsku suradnju, uključujući zajedničke mehanizme za administrativnu pomoć te nastojati uskladiti stajališta i zajedničku akciju u kontekstu međunarodnih inicijativa. Stranke moraju obratiti posebnu pozornost na povećanje sigurnosti međunarodne trgovine, uključujući usluga prijevoza, i na osiguravanje uravnoteženog pristupa između olakšavanja trgovine i borbe protiv prijevare i nepravilnosti.

Članak 13.

Suradnja u području carina

Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, obje stranke izražavaju interes za razmatranjem mogućnosti za zaključivanjem u budućnosti protokola o suradnji u području carina, uključujući međusobnu pomoć, unutar institucionalnog okvira utvrđenog u ovom Sporazumu.

Članak 14.

Ulaganje

Stranke potiču veći investicijski tok kroz razvoj privlačnijeg i stabilnijeg okružja za uzajamna ulaganja kroz postojan dijalog koji cilja na jačanje razumijevanja i suradnje u pitanjima povezanima s investicijama, istražujući administrativne mehanizme za omogućavanje investicijskih tokova, i promicanje stabilnog, transparentnog, otvorenog i nediskriminirajućeg investicijskog režima.

Članak 15.

Politika tržišnog natjecanja

Stranke promiču učinkovito uspostavljanje i primjenu pravila tržišnog natjecanja i širenja informacija kako bi se povećala transparentnost i pravna sigurnost za poduzeća koja djeluju na tržištima tih stranaka.

Članak 16.

Usluge

Stranke uspostavljaju postojan dijalog koji posebno cilja na razmjenu informacija o njihovim regulatornim okvirima, promicanje pristupa na njihova tržišta, promicanje pristupa izvorima kapitala i tehnologije, promicanje trgovine uslugama između obiju regija i na tržištima trećih zemalja.

GLAVA V.

SURADNJA U DRUGIM SEKTORIMA

Članak 17.

Turizam

1. Stranke mogu surađivati kako bi poboljšale razmjenu informacija i uspostavile najbolje prakse za osiguravanje uravnoteženog i održivog razvoja turizma u skladu s Globalnim etičkim kodeksom u turizmu Svjetske turističke organizacije i načelima održivosti koji čine temelj postupka lokalne Agende 21.

2. Stranke mogu razviti suradnju u vezi s očuvanjem i povećanjem potencijala prirodnog i kulturnog naslijeđa, ublažavanjem negativnih utjecaja turizma i povećavanjem pozitivnog doprinosa turizma održivom razvoju lokalnih zajednica, između ostaloga, razvojem ekoturizma, poštujući integritet i interese lokalnih zajednica i poboljšavajući osposobljavanje u sektoru turizma.

Članak 18.

Financijske usluge

Stranke su suglasne unaprijediti, u skladu sa svojim potrebama i unutar okvira svojih programa i zakonodavstava, suradnju u financijskim uslugama.

Članak 19.

Dijalog o ekonomskoj politici

1. Stranke su suglasne surađivati na promicanju razmjene informacija i dijeljenju iskustava o svojim gospodarskim trendovima i politikama, kao i dijeljenju iskustava o gospodarskim politikama, uključujući u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije.

2. Stranke nastoje produbiti dijalog između svojih nadležnih tijela za gospodarska pitanja koja, prema dogovoru između stranaka, mogu uključivati područja kao što su monetarna politika, fiskalna (uključujući i porezna) politika, javne financije, makroekonomska stabilizacija i vanjski dug.

3. Stranke priznaju važnost poboljšavanja transparentnosti i razmjene informacija kako bi se omogućilo provođenje mjere za sprečavanje izbjegavanja ili utaje poreza u kontekstu svojih pravnih okvira. Sukladne su poboljšati suradnju u ovom području.

Članak 20.

Suradnja u području industrijske politike i MSP-ova

1. Uzimajući u obzir ekonomske politike i ciljeve, stranke su suglasne promicati suradnju u svim područjima industrijske politike koje smatraju prikladnima, s ciljem poboljšanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), između ostalog:

—	razmjenom informacija i iskustava u vezi sa stvaranjem okvirnih uvjeta za MSP-ove kako bi se povećala njihova konkurentnost;

—	promicanjem kontakata među gospodarskim subjektima, poticanjem zajedničkih ulaganja i uspostavljanjem zajedničkih pothvata i informativnih mreža, posebno putem postojećih programa, posebno stimulirajući prijenos soft i hard tehnologije između partnera;

—	omogućavanjem pristupa financijama i tržištima, pružajući informacije i stimulirajući inovacije razmjenom dobre prakse u pristupu financijama posebice za mikropoduzeća i mala poduzeća;

—	zajedničkim istraživačkim projektima u odabranim industrijskim područjima i suradnjom u vezi sa standardima i postupcima ocjene sukladnosti te tehničkim propisima, kako su međusobno usuglasile.

2. Stranke omogućuju i podupiru odgovarajuće aktivnosti suradnje koje su uspostavili privatni sektori na obje strane.

Članak 21.

Informacijsko društvo

Prepoznajući da su informacijske i komunikacijske tehnologije ključni elementi suvremenog života i od iznimne važnosti za gospodarski i socijalni razvoj, stranke nastoje surađivati, a ta suradnja usredotočena je, između ostalog, na:

(a)	omogućavanje sveobuhvatnog dijaloga o različitim aspektima informacijskog društva, posebno o elektroničkim komunikacijskim politikama i propisima uključujući univerzalne službe, licenciranje i opća ovlaštenja, zaštitu privatnosti i osobnih podataka te neovisnost i učinkovitost regulatornih tijela;

(b)	međupovezanost i međudjelovanje Zajednice i mreža i službi Indonezije i Jugoistočne Azije;

(c)	standardizaciju i širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(d)	promicanje istraživačke suradnje između Zajednice i Indonezije u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(e)	zajedničke istraživačke projekte u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT);

(f)	pitanja/aspekte sigurnosti ICT-a.

Članak 22.

Znanost i tehnologija

1. Stranke su suglasne surađivati u području znanosti i tehnologije od zajedničkog interesa, kao što su energija, promet, okoliš i prirodni resursi te zdravlje, vodeći računa o svojim politikama.

2. Ciljevi takve suradnje su:

(a)	poticanje razmjene informacija i znanja o znanosti i tehnologiji, posebno o provedbi politika i programa;

(b)	promicanje dugotrajnih odnosa između znanstvenih zajednica, istraživačkih centara, sveučilišta i industrije stranaka;

(c)	promicanje osposobljavanja ljudskih potencijala;

(d)	promicanje drugih oblika zajednički dogovorene suradnje.

3. Suradnja može biti u obliku zajedničkih istraživačkih projekata i razmjena, sastanaka i osposobljavanja znanstvenika kroz međunarodne programe mobilnosti, omogućujući širenje rezultata istraživanja u najvećoj mogućoj mjeri.

4. U toj suradnji stranke se zalažu za sudjelovanje svojih institucija visokog obrazovanja, istraživačkih centara i sektora proizvodnje, posebice MSP-ova.

Članak 23.

Energetika

Stranke nastoje poboljšati suradnju u energetskom sektoru. S ovom svrhom, stranke su sporazumne promicati međusobno korisne kontakte s ciljem:

(a)	diversificiranja energetskih dobavljača radi poboljšanja sigurnosti opskrbe, razvoja novih i obnovljivih oblika energije te suradnje u području uzvodnih i nizvodnih industrijskih aktivnosti vezano uz energetiku.

(b)	postizanja racionalnog korištenja energije s doprinosima od strane opskrbljivača i potražitelja i jačanja suradnje u borbi protiv klimatskih promjena, uključujući kroz Mehanizam čistog razvoja Kyotskog protokola.

(c)	poticanja prijenosa tehnologije usmjerene ka proizvodnji i korištenju održive energije;

(d)	bavljenja poveznicama između prihvatljive dostupnosti održive energije i održivog razvoja.

Članak 24.

Promet

1. Stranke nastoje surađivati u svim odgovarajućim područjima prometne politike s ciljem poboljšanja kretanja robe i putnika, promicanja sigurnosti, pomorske i zračne sigurnosti, razvoja ljudskih resursa, zaštite okoliša i povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava.

2. Oblici suradnje između ostaloga mogu uključivati:

(a)

razmjene podataka o njihovim prometnim politikama i praksama, posebno u pogledu urbanog, ruralnog, pomorskog prometa i prometa unutarnjim vodama, uključujući njihove logistike te međupovezanost i međudjelovanje višenačinskih prometnih mreža, kao i upravljanje cestama, željeznicama, morskim i zračnim lukama;

(b)	moguće korištenje Europskog sustava za globalnu satelitsku navigaciju (Galileo), usredotočujući se na pitanja od zajedničkog interesa;

(c)

dijalog u području usluga zračnog prometa, s ciljem daljnjeg razvoja bilateralnih odnosa između stranaka u područjima od zajedničkog interesa; uključujući izmjene određenih elemenata u postojećim bilateralnim Sporazumima o zračnom prijevozu između Indonezije i pojedinačnih država članica kako bi se osigurala sukladnost s odgovarajućim zakonima i propisima stranaka i ispitale mogućnosti daljnjeg razvoja suradnje u području zračnog prijevoza;

(d)

dijalog u području usluga pomorskog prometa koji cilja na neograničen pristup međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj osnovi, suzdržavanje od uvođenja klauzula o podjeli tereta, nacionalnom tretmanu i klauzule o načelu najpovlaštenije nacije za plovila kojima upravljaju državljani ili poduzeća druge stranke te na pitanja vezana uz usluge prijevoza od vrata do vrata;

(e)	provedbu sigurnosti, osiguranja te standarda i propisa za sprečavanje onečišćenja, posebice u pogledu pomorskog prometa i zrakoplovstva, u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama.

Članak 25.

Obrazovanje i kultura

1. Stranke su suglasne promicati suradnju u području obrazovanja i kulture koja poštuje njihovu raznolikost, s ciljem povećanja uzajamnog razumijevanja i znanja o njihovim kulturama.

2. Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale kulturne razmjene i provodile zajedničke inicijative u različitim sferama kulture, uključujući zajedničku organizaciju kulturnih događaja. U tom pogledu, stranke su također suglasne nastaviti podupirati aktivnosti Azijsko-europske fondacije.

3. Stranke su suglasne da će se savjetovati i surađivati u odgovarajućim međunarodnim forumima, poput Unesco-a, kako bi razmjenjivale stajališta o kulturnoj raznolikosti, uključujući razvoje poput ratifikacije i provedbe Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnog izričaja.

4. Nadalje, stranke stavljaju naglasak na mjere za stvaranje poveznica između njihovih specijaliziranih agencija kako bi se potaknulo razmjene informacija i publikacija, znanja, studenata, stručnjaka i tehničkih resursa, promicalo informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u obrazovanju i iskoristilo instrumente koje nude programi Zajednice u Jugoistočnoj Aziji u području obrazovanja i kulture, kao i iskustvo koje su obje stranke stekle u ovom području. Obje strane su suglasne promicati provedbu programa Erasmus Mundus.

Članak 26.

Ljudska prava

1. Stranke su suglasne surađivati u promicanju i zaštiti ljudskih prava.

2. Takva suradnja između ostaloga može uključivati:

(a)	podupiranje provedbe Indonezijskog nacionalnog akcijskog plana u vezi s ljudskim pravima;

(b)	promicanje i obrazovanje o ljudskim pravima;

(c)	jačanje institucija za ljudska prava;

3. Stranke su suglasne da bi bio koristan dijalog među njima o ovom pitanju.

Članak 27.

Okoliš i prirodni resursi

1. Stranke su suglasne da je potreba očuvanja prirodnih resursa i biološke raznolikosti, i potreba njihovog održivog upravljanja, temelj za razvoj sadašnjih i budućih generacija.

2. U obzir se uzima rezultat Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju i provedba odgovarajućih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša koji se primjenjuju na obje stranke, u svim aktivnostima koje su stranke poduzele u okviru ovog Sporazuma.

3. Stranke nastoje nastaviti svoju suradnju u regionalnim programima o zaštiti okoliša, posebno kada se radi o:

(a)	osviještenosti o okolišu i kapacitetu provođenja zakona;

(b)	izgradnji kapaciteta za klimatske promjene i energetsku učinkovitost usredotočenu na istraživanje i razvoj, praćenje i analizu klimatskih promjena i učinaka stakleničkih plinova, programe ublažavanja i prilagodbe;

(c)	izgradnji kapaciteta za sudjelovanje u multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša i njihove provedbe, uključujući bioraznolikost, biosigurnost i CITES;

(d)	promicanju ekoloških tehnologija, proizvoda i usluga, uključujući izgradnju kapaciteta u sustavima upravljanja okolišem i ekološko označivanje;

(e)	sprečavanju nezakonitog prekograničnog kretanja opasnih tvari, opasnih otpada i drugih oblika otpada;

(f)	obalnom i morskom okolišu, očuvanju, zagađenju i kontroli uništavanja;

(g)	lokalnom sudjelovanju u zaštiti okoliša i održivom razvoju;

(h)	upravljanju tlom i zemljištem;

i.	poduzimanju mjera suzbijanja prekograničnog onečišćenja izmaglicom.

4. Stranke potiču uzajamni pristup svojim programima u ovom području, u skladu s posebnim uvjetima ovih programa.

Članak 28.

Šumarstvo

1. Stranke su suglasne da je potrebno zaštititi i očuvati šumske resurse i njihovu biološku raznolikost te na održivi način njima upravljati za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

2. Stranke nastoje nastaviti svoju suradnju na poboljšanju upravljanja šumskim i prizemnim požarima, borbi protiv nezakonite sječe šuma i trgovine koja je s time povezana, upravljanja šumama i promicanju održivog upravljanja šumama.

3. Stranke izrađuju programe suradnje, između ostalog o:

(a)	suradnji putem relevantnih međunarodnih, regionalnih i bilateralnih foruma o promicanju uspostave zakonskih instrumenata za rješavanje nezakonite sječe šuma i trgovine koja je s time povezana;

(b)	izgradnji kapaciteta, istraživanju i razvoju;

(c)	podršci za razvoj održivog šumarskog sektora;

(d)	razvoju certifikacije šuma.

Članak 29.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Stranke su suglasne izgraditi suradnju na području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Područja suradnje koja se, između ostalog, mogu dalje razvijati su:

(a)	politike poljoprivrede te međunarodnog i poljoprivrednog izgleda općenito;

(b)	mogućnosti uklanjanja zapreka trgovini usjevima, stokom i njihovim proizvodima;

(c)	razvojne politike u ruralnim područjima;

(d)	politike kvalitete za usjeve, stoku i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(e)	razvoj tržišta i promicanje međunarodnih trgovinskih odnosa;

(f)	razvoj održive poljoprivrede.

Članak 30.

Pomorstvo i ribarstvo

Stranke potiču suradnju u području pomorstva i ribarstva, na bilateralnoj i multilateralnoj razini, posebno s ciljem promicanja održivog i odgovornog razvoja pomorstva i ribarstva te održivog i odgovornog upravljanja pomorstvom i ribarstvom. Područja suradnje mogu uključivati:

(a)	razmjenu podataka;

(b)	podršku održivoj i odgovornoj dugotrajnoj politici pomorstva i ribarstva, uključujući očuvanje obalnih i morskih izvora te upravljanje tim izvorima;

(c)	promicanje nastojanja da se spriječe i suzbiju nezakonite, neprijavljene i neregulirane ribarske prakse i

(d)	razvoj tržišta i izgradnju kapaciteta.

Članak 31.

Zdravlje

1. Stranke se slažu oko suradnje u zdravstvu u područjima od uzajamnog interesa s ciljem jačanja aktivnosti u područjima istraživanja, upravljanja zdravstvenim sustavom, prehrane, farmaceutskih proizvoda, preventivne medicine, teških, prenosivih bolesti kao što su ptičja i pandemijska gripa, HIV/AIDS, SARS kao i neprenosive bolesti kao što su rak i bolesti srca, povrede uzrokovane prometnim nesrećama i ostale prijetnje zdravlju, uključujući ovisnost o drogama.

2. Suradnja se odvija posebno kroz:

(a)	razmjenu informacija i iskustava u gore spomenutim područjima;

(b)	programe o epidemiologiji te decentralizaciju, financiranje zdravstvenog sektora, osnaživanje zajednice i administraciju zdravstvenih službi;

(c)	izgradnju kapaciteta putem tehničke pomoći, razvoja strukovnih programa izobrazbe;

(d)	programe poboljšanja zdravstvenih usluga i aktivnosti pružanja podrške uključujući, između ostalog, smanjenje dojenačke i maternalne smrtnosti.

Članak 32.

Statistika

Stranke su suglasne promicati, u skladu s postojećim aktivnostima o statističkoj suradnji između Zajednice i ASEAN-a, usklađivanje statističkih metoda i prakse uključujući prikupljanje i širenje statističkih podataka kako bi mogli na uzajamnoj i prihvatljivoj osnovi koristiti statističke podatke o trgovini robom i uslugama te, općenito, podatke o bilo kojem području obuhvaćenom ovim Sporazumom i koje je predmet statističke obrade kao što su prikupljanje, analiza i distribucija.

Članak 33.

Zaštita osobnih podataka

1. Stranke su suglasne uključiti se u ovo područje, sa zajedničkim ciljem poboljšanja razine zaštite osobnih podataka imajući na umu najbolju međunarodnu praksu kao što je praksa sadržana u Smjernicama UN-a za uređenje kompjuteriziranih datoteka koje sadrže osobne podatke (Rezolucija 45/95 Opće skupštine UN-a od 14. prosinca 1990.).

2. Suradnja na zaštiti osobnih podataka može uključivati između ostalog tehničku pomoć u obliku razmjene informacija i stručnosti, uzimajući u obzir zakone i propise stranaka.

Članak 34.

Migracije

1. Stranke ponovo potvrđuju važnost zajedničkih napora u upravljanju migracijskim tokovima između njihovih državnih područja te s ciljem jačanja suradnje uspostavljaju sveobuhvatan dijalog o pitanjima vezanim uz migracije, uključujući nezakonite migracije, krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima, kao i zaštitu onih kojima je potrebna međunarodna zaštita. Aspekti migracija moraju biti uključeni u nacionalne strategije gospodarskog i socijalnog razvoja obiju stranaka. Obje su stranke suglasne poštovati humanitarna načela prilikom rješavanja migracijskih pitanja.

2. Suradnja među strankama trebala bi biti u skladu s procjenom posebnih potreba provedenom u sklopu međusobnog savjetovanja stranaka te bi se trebala provoditi u skladu s relevantnim zakonodavstvom stranaka koje je na snazi. Suradnja se, između ostalog, usredotočuje na:

(a)	rješavanje glavnih uzroka migracija;

(b)	razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i praksi u skladu s relevantnim međunarodnim zakonima primjenjivim na obje stranke, a posebno da se osigura poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja („non-refoulement”);

(c)	pitanja utvrđena da su od uzajamnog interesa na području viza, putnih dokumenata i upravljanja graničnom kontrolom;

(d)	pravila o primitku te prava i status primljenih osoba, pravično postupanje i integracija nedržavljana sa zakonski reguliranim boravištem, obrazovanje i obuka, mjere protiv rasizma i ksenofobije;

(e)	izgradnja tehničkih i ljudskih kapaciteta;

(f)	stvaranje učinkovite i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, što uključuje načine borbe protiv mreža krijumčara i trgovaca te načina zaštite žrtava takve trgovine;

(g)	povratak, prema humanim i dostojanstvenim uvjetima, osoba s nezakonitim boravištem, što uključuje promicanje njihovog dobrovoljnog povratka i ponovno primanje tih osoba u skladu sa stavkom 3.

3. U okviru suradnje za sprečavanje i kontrolu ilegalne imigracije i ne dovodeći u pitanje potrebu zaštite žrtava trgovanja ljudima, stranke se nadalje slažu:

(a)	utvrditi svoje navodne državljane i ponovno primiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području države članice ili Indonezije, na zahtjev, bez nepotrebne odgode i bez daljnjih formalnosti jednom kada je državljanstvo utvrđeno;

(b)	osigurati za takve potrebe svojim državljanima odgovarajuće osobne isprave.

4. Stranke su, na zahtjev, suglasne pregovarati s ciljem sklapanja sporazuma kojim bi se regulirale posebne obveze stranaka o ponovnom prihvatu, uključujući obvezu za ponovni prihvat svojih državljana i državljana ostalih zemalja. Ovo bi također riješilo pitanje osoba bez državljanstva.

Članak 35.

Suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije

Stranke su suglasne surađivati u području borbe protiv organiziranog kriminala, ekonomskog i financijskog kriminala i korupcije te doprinositi toj borbi, tako što u potpunosti poštuju svoje postojeće međusobne međunarodne obveze u tom području, uključujući obveze u pogledu učinkovite suradnje u području povrata imovine ili financijskih sredstava stečenih korupcijom. Ova odredba predstavlja bitan element ovog Sporazuma.

Članak 36.

Suradnja u borbi protiv nedopuštenih droga

1. U okviru svojih zakonskih okvira, stranke surađuju kako bi osigurale sveobuhvatan i uravnotežen pristup putem učinkovitog djelovanja i suradnje između nadležnih tijela uključujući iz sektora zdravstva i obrazovanja, službi tijela koja silom provode zakone uključujući carinske službe, sektora socijalnih službi, pravosuđa i unutarnjih poslova te zakonskih tržišnih propisa s ciljem smanjenja u najvećoj mogućoj mjeri nabave, krijumčarenja i potražnje za nezakonitim drogama kao i njihov učinak na korisnike droga i društvo općenito te kako bi se postigla učinkovitija prevencija zlouporabe kemijskih prekursora koji se koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari.

2. Stranke su suglasne o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje tih ciljeva. Djelovanje se temelji na zajednički usuglašenim načelima u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama, Političkom izjavom i Posebnom izjavom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama, koje su odobrene na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama u lipnju 1998.

3. Suradnja između stranaka može obuhvaćati razmjene stajališta o zakonodavnim okvirima i najboljim praksama, kao i tehničku i administrativnu pomoć, posebice na sljedećim područjima: sprečavanja i postupanja prema zlouporabi droga, obuhvaćajući široki raspon načina uključujući smanjenje štetnih učinaka povezanih sa zlouporabom droga; centara za informiranje i praćenje; izobrazbe osoblja; istraživanja koja se odnose na droge; pravosudne i policijske suradnje te sprečavanja zlouporabe kemijskih prekursora koji se koriste za nedopuštenu proizvodnju narkotika i psihotropnih tvari. Stranke se mogu složiti oko uvrštavanja drugih područja.

4. Stranke mogu surađivati kako bi promicale održive alternativne razvojne politike čiji je cilj smanjiti u najvećoj mogućoj mjeri uzgoj nezakonitih droga, a što se posebno odnosi na konoplju.

Članak 37.

Suradnja u borbi protiv pranja novca

1. Stranke su suglasne da je potrebno surađivati i raditi s ciljem sprečavanja uporabe njihovih financijskih sustava za pranje prihoda od svih kaznenih aktivnosti kao što su krijumčarenje drogama i korupcija.

2. Obje su stranke suglasne surađivati na području tehničke i administrativne pomoći čiji je cilj razvoj i provedba propisa i učinkovito funkcioniranje mehanizama za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma uključujući i na području povrata imovine i sredstava koja proizlaze iz dobitaka od kaznenih djela.

3. Suradnja omogućuje razmjenu odgovarajućih podataka u okviru zakonodavstava i donošenja odgovarajućih standarda za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji su jednaki onima koje su donijele Zajednica i međunarodna tijela aktivna u tom području, kao što je Radna skupina za financijske aktivnosti o pranju novca (FATF).

Članak 38.

Civilno društvo

1. Stranke prepoznaju ulogu i potencijalni doprinos organiziranog civilnog društva, posebno akademika, u procesu dijaloga i suradnje na temelju ovog Sporazuma te su suglasne promicati učinkoviti dijalog s organiziranim civilnim društvom i njegovo učinkovito sudjelovanje.

2. U skladu s demokratskim načelima te zakonima i propisima svake stranke, organizirano civilno društvo može:

(a)	sudjelovati u procesu izrade politika na nacionalnoj razini;

(b)	primati informacije i sudjelovati u savjetovanjima o strategijama razvoja i suradnje te sektorskim politikama, posebno u područjima koja se na njih odnose, uključujući sve faze razvojnog procesa;

(c)	transparentno upravljati svim financijskim resursima koji su im dodijeljeni kao podrška njihovim aktivnostima;

(d)	sudjelovati u provedbi programa suradnje, uključujući izgradnju kapaciteta, u područjima koja se na njih odnose.

Članak 39.

Suradnja u modernizaciji državne i javne uprave

Stranke, na temelju ocjene posebnih potreba koja je provedena kroz uzajamno savjetovanje, suglasne su surađivati s ciljem modernizacije svoje javne uprave, između ostalog:

(a)	poboljšati organizacijsku učinkovitost;

(b)	povećati učinkovitost institucija u pružanju usluga;

(c)	osigurati transparentno upravljanje javnim sredstvima i odgovornost;

(d)	unaprijediti pravni i institucionalni okvir;

(e)	izgraditi kapacitete za oblikovanje i provedbu politika (isporuka javnih usluga, izrada i izvršenje proračuna, borba protiv korupcije);

(f)	jačati pravosudne sustave;

(g)	poboljšati mehanizme provođenja zakona i agencije.

Članak 40.

Sredstva suradnje

1. Stranke su suglasne omogućiti pristup odgovarajućim resursima, uključujući financijska sredstva, u mjeri u kojoj to njihovi resursi i propisi dopuštaju, kako bi se ispunili ciljevi suradnje utvrđeni u ovom Sporazumu.

2. Stranke potiču Europsku investicijsku banku da nastavi svoje djelovanje u Indoneziji, u skladu sa svojim postupcima i kriterijima financiranja kao i zakonima i propisima Indonezije.

GLAVA VI.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Članak 41.

Zajednički odbor

1. Stranke su suglasne uspostaviti u okviru ovog Sporazuma Zajednički odbor koji bi se sastojao od predstavnika obiju strana na najvišoj mogućoj razini, a čije bi zadaće bile:

(a)	osigurati ispravno funkcioniranje i provedbu ovog Sporazuma;

(b)	utvrditi prioritete u vezi s ciljevima ovog Sporazuma;

(c)	riješiti razlike koje proizlaze iz primjene ili tumačenja ovog Sporazuma;

(d)	izraditi preporuke za stranke potpisnice ovog Sporazuma za promicanje ciljeva ovog Sporazuma, i prema potrebi, za usklađivanje eventualnih razilaženja u primjeni ili tumačenju ovog Sporazuma.

2. Zajednički odbor obično se sastaje barem svake dvije godine u Indoneziji i Bruxellesu izmjenično, na datum koji će se zajedničkim dogovorom odrediti. Izvanredni sastanci Zajedničkog odbora također mogu biti sazvani prema dogovoru stranaka. Zajedničkim odborom naizmjenično predsjeda svaka stranka. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora određuju stranke zajedničkim dogovorom.

3. Zajednički odbor može osnovati specijalizirane radne skupine koje mu pomažu u ispunjavanju zadataka. Ove radne skupine podnose detaljna izvješća o svojim aktivnostima Zajedničkom odboru na svakom sastanku Zajedničkog odbora.

4. Stranke su suglasne da je zadatak Zajedničkog odbora također i osigurati ispravno funkcioniranje svakog sektorskog sporazuma ili protokola sklopljenog ili koji će biti sklopljen između Zajednice i Indonezije.

5. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik za primjenu ovog Sporazuma.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Buduća evolutivna klauzula

1. Stranke mogu međusobnim dogovorom izmijeniti, revidirati i proširiti ovaj Sporazum s ciljem poboljšanja razine suradnje, uključujući kroz nadopunjavanje pomoću sporazuma ili protokola o specifičnim sektorima ili djelatnostima.

2. U odnosu na provedbu ovog Sporazuma, svaka stranka može dati prijedloge za proširenje opsega suradnje, vodeći računa o iskustvu stečenom prilikom njegove primjene.

Članak 43.

Drugi sporazumi

1. Ne dovodeći u pitanje relevantne odredbe Ugovora o osnivanju Europske zajednice, ovaj Sporazum i radnje poduzete na temelju ovog Sporazuma ni na koji način ne utječu na ovlasti država članica da poduzimaju djelatnosti bilateralne suradnje s Indonezijom ili da sklapaju, gdje je to prikladno, novo partnerstvo i sporazume o suradnji s Indonezijom.

2. Ovaj Sporazum ne utječe na primjenu ili provedbu obveza koje su odnosne stranke preuzele u odnosu na treće strane.

Članak 44.

Mehanizam rješavanja sporova

1. Svaka stranka može Zajedničkom odboru uputiti svaki spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma.

2. Zajednički odbor rješava spor u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkama (c) i (d).

3. Ako jedna stranka smatra da druga stranka nije ispunila svoje obveze prema ovom Sporazumu, može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije toga, osim u iznimno hitnim slučajevima, stranka dostavlja potrebne podatke Zajedničkom odboru radi iscrpnog ispitivanja stanja s ciljem pronalaženja prihvatljivog rješenja za stranke.

4. Stranke su suglasne da, za potrebe točnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma, pojam „u iznimno hitnim slučajevima” u stavku 3. znači slučaj bitne povrede ovog Sporazuma od strane jedne stranke. Bitna povreda sastoji se od:

i.	nepoštovanja sporazuma koje nije sankcionirano općim pravilima međunarodnog prava; ili

ii.	kršenja bitnih elemenata Sporazuma kako je navedeno u članku 1. stavku 1., članku 3. stavku 2. i članku 35.

5. Pri odabiru djelovanja prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Druga stranka treba odmah biti obaviještena o tim djelovanjima koja podliježu savjetovanju Zajedničkog odbora ako druga stranka to zahtijeva.

Članak 45.

Oprema

S ciljem olakšavanja suradnje u okviru ovog Sporazuma, obje stranke suglasne su odobriti potrebnu opremu uredno ovlaštenim stručnjacima i dužnosnicima uključenim u provedbu suradnje za realizaciju njihovih funkcija, u skladu s internim pravilima i propisima obiju stranaka

Članak 46.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te, s druge strane, na državnom području Indonezije.

Članak 47.

Definicija stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači Zajednica ili njezine države članice, ili Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim ovlastima, s jedne strane, i Republika Indonezija, s druge strane.

Članak 48.

Stupanje na snagu i trajanje

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji je posljednja stranka obavijestila drugu stranku o izvršenju pravnih postupaka potrebnih u tu svrhu.

2. Ovaj Sporazum vrijedi za razdoblje od pet godina. Automatski se produžuje na sljedeće razdoblje od jedne godine, osim ako jedna stranka ne obavijesti drugu stranku pisanim putem o namjeri neproduljenja ovog Sporazuma šest mjeseci prije kraja bilo kojeg nadolazećeg jednogodišnjeg razdoblja.

3. Sve izmjene ovog Sporazuma stranke provode zajedničkim dogovorom. Izmjene vrijede tek kada jedna stranka obavijesti drugu stranku da su sve potrebne formalnosti izvršene.

4. Svaka stranka može raskinuti ovaj Sporazum tako da o otkazivanju obavijesti drugu stranku u pisanome obliku. Raskid stupa na snagu šest mjeseci nakon što druga stranka zaprimi obavijest.

Članak 49.

Obavijest

Obavijest se upućuje glavnom tajniku Vijeća Europske unije i ministru vanjskih poslova Republike Indonezije.

Članak 50.

Vjerodostojni tekst

Ovaj je Sporazum sastavljen na bugarskom, češkom, danskom, nizozemskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, mađarskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, malteškom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovenskom, španjolskom, švedskom, slovačkom, i indonezijskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Съставено в два екземпляра в Джакарта на девети ноември две хиляди и девета година.

Hecho por duplicado en Yakarta el dia nueve de noviembre del año dos mil nueve.

V Jakartě dne devátého listopadu roku dva tisíce devět ve dvou vyhotoveních.

Udfærdiget i Jakarta, den niende november totusinde og ni.

Geschehen zu Jakarta am neunten November zweitausendneun in zwei Urschriften.

Sõlmitud kahes eksemplaris üheksandal novembril kahe tuhande üheksandal aastal Jakartas.

Υπεγράφη στη Τζακάρτα σε δύο αντίτυπα την ενάτη ημέρα του Νοεμβρίου του έτους δύο χιλιάδες εννέα.

Done in duplicate at Jakarta on this ninth day of November in the year two thousand and nine.

Fait en double exemplaire à Djakarta, le neuf novembre de l’année deux mille neuf.

Fatto in duplice copia a Giacarta il nono giorno di novembre dell’anno duemilanove.

Priimta dviem egzemplioriais Džakartoje, du tūkstančiai devintų metų lapkričio devintą dieną.

Készült két eredeti példányban Jakartában, kétezerkilenc november kilencedikén.

Magħmul f’żewġ oriġinali f’Ġakarta f’dan id-disa’ jum ta’ Novembru tas-sena elfejn u disgħa.

Gedaan in tweevoud te Jakarta op negen november tweeduizend negen.

Sporządzono w dwóch egzemplarzach w Dżakarcie dnia dziewiątego listopada roku dwa tysiące dziewiątego.

Feito em dois exemplares, em Jacarta, aos nove dias do mês de Novembro do ano de dois mil e nove.

Încheiat în două exemplare la Jakarta în data de astăzi, nouă noiembrie două mii nouă.

V Jakarte deviateho novembra dvetisícdeväť v dvoch pôvodných vyhotoveniach.

V Džakarti, dne devetega novembra leta dva tisoč devet, sestavljeno v dveh izvodih.

Tehty kahtena kappaleena Jakartassa yhdeksäntenä päivänä marraskuuta vuonna kaksituhattayhdeksän.

Utfärdat i två exemplar i Jakarta den nionde november år tjugohundranio.

Dibuat dalam rangkap ganda di Jakarta pada tanggal sembilan November tahun dua ribu sembilan.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

За Релублика България

Za Českou republiku

På Kongeriget Danmarks vegne

Für die Bundesrepublik Deutschland

Eesti Vabariigi nimel

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Por el Reino de España

Pour la République française

Per la Repubblica italiana

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

Latvijas Republikas vārdā

Lietuvos Respublikos vardu

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

A Magyar Köztársaság részéről

Gћal Malta

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Für die Republik Österreich

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

Pela República Portuguesa

Pentru România

Za Republiko Slovenijo

Za Slovenskú republiku

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

För Konungariket Sverige

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

За Европейската общност

Por la Comunidad Europea

Za Evropské společenství

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Euroopa Ühenduse nimel

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Eiropas Kopienas vārdā

Europos bendrijos vardu

az Európai Közösség részéről

Għall-Komunità Ewropea

Voor de Europese Gemeenschap

W imieniu Wspólnoty Europejskiej

Pela Comunidade Europeia

Pentru Comunitatea Europeană

Za Európske spoločenstvo

za Evropsko skupnost

Euroopan yhteisön puolesta

För Europeiska gemenskapen

Untuk Pemerintah Republik Indonesia

ZAVRŠNI AKT

Opunomoćenici

EUROPSKA ZAJEDNICA, u daljnjem tekstu „Zajednica”

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

REPUBLIKA MAĐARSKA,

MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, u daljnjem tekstu „države članice”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA INDONEZIJA,

s druge strane,

koji su se sastali u Džakarta 9. studenoga 2009. godine prigodom potpisivanja Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije, s druge strane, donijeli su Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji.

Opunomoćenici država članica i opunomoćenik Republike Indonezije primaju na znanje sljedeću Jednostranu izjavu Europske zajednice:

„Odredbe ovog Sporazuma koje su obuhvaćene dijelom III., glavom IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske zajednice, sve dok Ujedinjena Kraljevina ili Irska (ovisno o slučaju) ne obavijesti Republiku Indoneziju da je postala obvezna kao dio Europske zajednice u skladu s Protokolom o položaju Ujedinjene Kraljevine i Irske, koji je dodan Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice. Isto se odnosi na Dansku, u skladu s Protokolom dodanim tim ugovorima o položaju Danske.”

26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/57

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 427/2014

od 25. travnja 2014.

o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila u skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila (1), a posebno njezin članak 12. stavak 2.,

budući da:

(1)

U svrhu promicanja razvoja i žurnog uvođenja novih i naprednih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz vozila, Uredbom (EU) br. 510/2011 predviđa se mogućnost za proizvođače i isporučitelje da podnesu zahtjev za odobrenje određenih inovativnih tehnologija kojima se doprinosi smanjivanju emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila. Stoga je potrebno razjasniti kriterije za određivanje onih tehnologija koje su prihvatljive kao eko-inovativne u skladu s tom uredbom.

(2)

Primjereno je u obzir uzeti iskustva stečena uvođenjem programa za inovativne tehnologije za osobne automobile u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 725/2011 (2) i primijeniti iste kriterije prihvatljivosti za laka gospodarska vozila. Međutim, pritom bi trebalo razlikovati laka gospodarska vozila izrađena i homologirana u više stupnjeva. Za ta je vozila primjereno ograničiti certifikaciju smanjivanja CO2 na eko-inovacije ugrađene na vozilo.

(3)

Na temelju članka 12. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 510/2011, tehnologije koje čine dio integriranog pristupa Unije opisanog u dvjema Komunikacijama Komisije od 7. veljače 2007. (3) i uređene su pravom Unije ili tehnologije koje su obvezne na temelju prava Unije, nisu prihvatljive kao eko-inovacije na temelju te uredbe. Te tehnologije uključuju sustave za praćenje pritiska u gumama, otpora kotrljanja i pokazatelje mjenjača brzina koji su obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i, u pogledu otpora kotrljanja, Uredbe (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(4)

Tehnologija koja je već neko vrijeme široko dostupna na tržištu ne može se smatrati inovativnom u smislu članka 12. Uredbe (EU) br. 510/2011 te ne bi trebala biti prihvatljiva kao eko-inovacija. Kako bi se osigurala potpuna usporednost s provedbenom Uredbom (EU) br. 725/2011, primjereno je postaviti uvjet da samo tehnologije koje su ugrađene u 3 % ili manje svih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2009. trebaju biti prihvatljive kao eko-inovacije. Ti bi pragovi trebali biti revidirani najkasnije 2016.

(5)

Radi promicanja tehnologija s najvećim potencijalom za smanjivanje emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila, a posebno razvoja inovativnih pogonskih tehnologija, prihvatljive bi trebale biti samo one tehnologije koje su usko povezane s prijevoznom funkcijom vozila i kojima se značajno doprinosi poboljšanju sveukupne potrošnje energije vozila. Tehnologije kojima se dopunjuje ta svrha ili kojima je cilj povećanje udobnosti vozača ili putnika nisu prihvatljive.

(6)	U skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011, zahtjeve mogu podnositi proizvođači i isporučitelji. Zahtjev treba sadržavati potrebne dokaze o potpunom ispunjavanju kriterija prihvatljivosti, uključujući metodologiju za mjerenje uštede CO2 upotrebom inovativne tehnologije.

(7)	Trebalo bi biti moguće sa zadovoljavajućim stupnjem točnosti izmjeriti uštede CO2 ostvarene na temelju eko-inovacije. Takvu je točnost moguće postići samo kada su uštede 1 g CO2/km ili veće.

(8)

Kada ušteda CO2 neke tehnologije ovisi o ponašanju vozača ili o drugim čimbenicima koji su izvan kontrole podnositelja zahtjeva, takva tehnologija u načelu nije prihvatljiva kao eko-inovacija, osim ako je moguće, na temelju uvjerljivih i neovisnih statističkih dokaza, stvoriti provjerljivu pretpostavku o ponašanju prosječnog vozača.

(9)

Standardnim ispitnim ciklusom mjerenja emisija CO2 iz vozila pri homologaciji tipa ne pokazuju se sve uštede koje se mogu pripisati određenim tehnologijama. Radi stvaranja pravih poticaja za inovacije, za izračunavanje ukupnih ušteda CO2 u obzir treba uzeti samo one uštede koje nisu obuhvaćene standardnim ispitnim ciklusom.

(10)

Za dokazivanje ušteda CO2 trebalo bi usporediti ista vozila s eko-inovacijom i bez nje. Metodom ispitivanja trebali bi se dobiti provjerljivi, ponovljivi i usporedivi rezultati mjerenja. Kako bi se osigurali jednaki tržišni uvjeti, a s obzirom na to da ne postoji utvrđen i realističan vozni ciklus, kao zajedničku referenciju treba uzeti tipove vožnje prema novom europskom voznom ciklusu iz Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 (6). Metoda ispitivanja treba se temeljiti na mjerenjima na dinamometru s valjcima ili modeliranju ili simulaciji kad se tim metodama dobije bolje i točnije rezultate.

(11)	Komisija treba osigurati smjernice za sastavljanje zahtjeva i metode ispitivanja te ih redovito ažurirati tako da se njima u obzir uzme iskustvo stečeno u procjenama različitih zahtjeva.

(12)

U skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011, zahtjevu mora biti priloženo izvješće o provjeri koje sastavlja neovisno ovlašteno tijelo. To bi tijelo trebalo biti tehnička služba kategorije A ili B, kako se navodi u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7). Međutim, kako bi se osigurala neovisnost tog tijela, tehničke službe imenovane u skladu s člankom 41. stavkom 6. Direktive ne treba smatrati neovisnim i ovlaštenim tijelom u smislu ove Uredbe. To bi tijelo trebalo, zajedno s izvješćem o provjeri, pružiti odgovarajuće dokaze svoje neovisnosti u odnosu na podnositelja zahtjeva.

(13)	Kako bi se osigurala učinkovita registracija i praćenje određenih ušteda za pojedino vozilo, uštede treba potvrditi u okviru homologacije vozila i ukupne uštede treba upisati u potvrdu o usklađenosti u skladu s Direktivom 2007/46/EZ.

(14)

Komisija treba imati mogućnost ad hoc provjere potvrđene ukupne uštede za pojedino vozilo. Kada je očito da potvrđene uštede nisu u skladu s razinom ušteda koje su rezultat odluke o odobravanju tehnologije kao eko-inovacije, Komisija bi trebala zanemariti potvrđene uštede CO2 pri izračunu prosječnih specifičnih emisija CO2. Međutim, proizvođaču treba omogućiti ograničeno razdoblje tijekom kojeg može dokazati da su potvrđene vrijednosti točne.

(15)

Kako bi se osiguralo transparentno podnošenje zahtjeva, sažete informacije o zahtjevima za odobrenje inovativnih tehnologija i metodama ispitivanja trebaju biti dostupne javnosti. Nakon što budu odobrene, metode ispitivanja trebale bi biti dostupne javnosti. Iznimke od javnog pristupa dokumentima koji je utvrđen Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebale bi se primjenjivati prema potrebi.

(16)	Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za klimatske promjene,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se uredbom utvrđuje postupak koji treba poštovati pri zahtjevu za odobravanje inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 510/2011 te za procjenu, odobravanje i certifikaciju tih tehnologija.

Članak 2.

Područje primjene

1. Nijedna tehnologija koja je obuhvaćena sljedećim mjerama ne smatra se inovativnom tehnologijom:

(a)	poboljšanje učinkovitosti klimatizacijskih sustava;

(b)	sustavi za praćenje pritiska u gumama obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 661/2009;

(c)	otpor kotrljanja guma obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EZ) br. 661/2009 i Uredbe (EZ) br. 1222/2009;

(d)	pokazatelji mjenjača brzina obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 661/2009;

(e)	upotreba biogoriva.

2. Zahtjev u pogledu određene tehnologije može se podnijeti na temelju ove uredbe pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	ta je tehnologija ugrađena u 3 % ili manje svih novih lakih gospodarskih vozila koja su registrirana 2009.;

(b)	tehnologija se odnosi na elemente koji su bitni za učinkovit rad vozila i kompatibilna je s Direktivom 2007/46/EZ.

3. U slučaju dovršenih vozila, za certifikaciju za smanjenje emisija u skladu s člankom 11. razmatrat će se samo eko-inovacije ugrađene u osnovna vozila koja imaju homologaciju tipa EZ-a kao nedovršeno vozilo.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„inovativna tehnologija” znači tehnologija ili kombinacija tehnologija sa sličnim tehničkim značajkama i karakteristikama (paket inovativne tehnologije) za koju se uštede CO2 mogu dokazati upotrebom jedne metode ispitivanja i za koju je svaka pojedina tehnologija u kombinaciji obuhvaćena područjem primjene članka 2.;

(2)	„isporučitelj” znači proizvođač inovativne tehnologije koji je odgovoran za osiguranje usklađenosti proizvodnje ili njegov ovlašteni predstavnik u Uniji ili uvoznik;

(3)	„podnositelj zahtjeva” znači proizvođač ili isporučitelj koji predaje zahtjev za odobrenje inovativne tehnologije kao eko-inovacije;

(4)	„eko-inovacija” znači inovativna tehnologija s pratećom metodom ispitivanja koju je odobrila Komisija u skladu s ovom uredbom;

(5)	„neovisno ovlašteno tijelo” znači tehnička služba kategorije A ili B iz članka 41. stavka 3. točaka (a) i (b) Direktive 2007/46/EZ koja ispunjuje zahtjeve utvrđene u članku 42. te direktive, uz iznimku tehničkih službi utvrđenih u skladu s člankom 41. stavkom 6. te direktive;

(6)	„osnovno vozilo” znači vozilo koje se upotrebljava za potrebe dokazivanja ušteda CO2 od eko-inovacije usporedbom s vozilom u koje je ugrađena inovativna tehnologija.

Članak 4.

Zahtjev

1. Zahtjev za odobrenje inovativne tehnologije kao eko-inovacije podnosi se Komisiji pismenim putem. Zahtjev i sva prateća dokumentacija dostavljaju se elektroničkom poštom ili elektroničkim prijenosnikom podataka ili se šalju na poslužitelj kojim upravlja Komisija. U pismenom zahtjevu nalazi se popis prateće dokumentacije.

2. Zahtjev sadržava sljedeće:

(a)	detalje za kontakt podnositelja zahtjeva;

(b)	opis inovativne tehnologije i načina na koji je ugrađena u vozilo, uključujući dokaze da je ta tehnologija obuhvaćena područjem primjene iz članka 2.;

(c)	sažet opis te inovativne tehnologije, uključujući podatke kojima se pokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 2., a metode ispitivanja iz točke (e) ovog stavka javno su dostupne pri podnošenju zahtjeva Komisiji;

(d)	predviđenu procjenu pojedinih vozila u koja se može ili u koja se namjerava ugraditi inovativna tehnologija te procjenu smanjenja emisija CO2 upotrebom inovativne tehnologije u tim vozilima;

(e)	metodu koja će se upotrebljavati za dokazivanje smanjenja emisija CO2 upotrebom inovativne tehnologije ili, u slučaju da je Komisija već odobrila takvu metodu, uputu na odobrenu metodu;

(f)

dokaze kojima se pokazuje:

i.	da se smanjenjem emisija postignutim upotrebom inovativne tehnologije ispunjuju granične vrijednosti utvrđene člankom 9. stavkom 1., uzimajući u obzir moguće zastarijevanje tehnologije tijekom vremena;

ii.	da inovativna tehnologija nije obuhvaćena standardnim ispitnim ciklusom mjerenja CO2 iz članka 12. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 510/2011, kako je utvrđeno člankom 9. stavkom 2. ove uredbe;

iii.	da je podnositelj zahtjeva odgovoran za smanjenje emisija CO2 ugradnjom inovativne tehnologije kako je utvrđeno člankom 9. stavkom 3.;

(g)	izvješće o provjeri koje sastavlja neovisno ovlašteno tijelo kako je utvrđeno člankom 7.

Članak 5.

Osnovno vozilo i eko-inovativno vozilo

1. Za potrebe dokazivanja emisija CO2 iz članka 8. podnositelj zahtjeva određuje:

(a)	eko-inovativno vozilo u koje će se ugraditi inovativna tehnologija;

(b)	osnovno vozilo u koje se neće ugraditi inovativna tehnologija, ali je u svim drugim aspektima identično eko-inovativnom vozilu.

2. Ako se inovativna tehnologija ugrađuje u nedovršeno vozilo, osnovno vozilo iz stavka 1. ovog članka mora odražavati stupanj dovršenosti eko-inovativnog vozila.

3. Ako podnositelj zahtjeva smatra da se informacije iz članaka 8. i 9. mogu dokazati bez upotrebe osnovnog vozila i eko-inovativnog vozila kako se navodi u stavku 1. ovog članka, zahtjev mora sadržavati potrebne detalje kojima se opravdavaju zaključak i metoda kojom se dobivaju istovjetni rezultati.

Članak 6.

Metoda ispitivanja

1. Metodom ispitivanja iz članka 4. stavka 2. točke (e) dobivaju se rezultati koji su provjerljivi, ponovljivi i usporedivi. Njome se može na realan način dokazati koristi inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 s velikom statističkom značajnošću i, prema potrebi, uzeti u obzir interakcija s drugim eko-inovacijama.

2. Komisija objavljuje smjernice za pripremu metoda ispitivanja za različite moguće inovativne tehnologije kojima se ispunjuju kriteriji iz stavka 1.

Članak 7.

Izvješće o provjeri

1. Izvješće o provjeri iz članka 4. stavka 2. točke (g) sastavlja neovisno ovlašteno tijelo koje nije dio podnositelja zahtjeva niti je s njim povezano na bilo koji drugi način.

2. Za potrebe izvješća o provjeri neovisno i ovlašteno tijelo:

(a)	provjerava jesu li ispunjeni kriteriji prihvatljivosti iz članka 2. stavka 2.;

(b)	provjerava ispunjuju li podaci dostavljeni u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (f) kriterije iz članka 9.;

(c)	provjerava je li metoda ispitivanja iz članka 4. stavka 2. točke (e) primjerena za utvrđivanje ušteda CO2 upotrebom inovativne tehnologije za relevantna vozila iz članka 4. stavka 2. točke (d) te ispunjuje li minimalne zahtjeve iz članka 6. stavka 1.;

(d)	provjerava je li inovativna tehnologija kompatibilna s relevantnim zahtjevima koji su određeni za homologaciju tipa vozila;

(e)	daje izjavu da ispunjuje zahtjeve iz stavka 1.

Za potrebe točke (c) neovisno i ovlašteno tijelo dostavlja protokole za ispitivanje uspostavljene radi tih provjera.

3. Za potrebe utvrđivanja ušteda CO2 u skladu s člankom 11. neovisno ovlašteno tijelo, na zahtjev proizvođača, sastavlja izvješće o interakciji među više eko-inovacija koje su ugrađene u jedan tip, inačicu ili izvedbu vozila.

U izvješću se navode uštede CO2 od različitih eko-inovacija te se u obzir uzima utjecaj njihove interakcije.

4. Izvješće o provjeri može biti ograničeno i sadržavati samo protokole za ispitivanje iz drugog podstavka stavka 2. ako podnositelj zahtjeva svoj zahtjev temelji na podacima i pretpostavkama koje je Komisija već odobrila ili koji su uključeni u smjernice iz članka 6. stavka 2.

Članak 8.

Prikaz emisija CO2

1. Za određen broj vozila koja predstavljaju pojedinačna vozila kako je navedeno u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (d) prikazane su sljedeće emisije CO2:

(a)	emisije CO2 iz osnovnog vozila i iz eko-inovativnog vozila s ugrađenom inovativnom tehnologijom koja je u pogonu, dobivene primjenom metode iz članka 4. stavka 2. točke (e);

(b)	emisije CO2 iz osnovnog vozila i iz eko-inovativnog vozila s ugrađenom inovativnom tehnologijom koja je u pogonu, dobivene primjenom standardnog ispitnog ciklusa iz članka 12. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 510/2011.

Prikaz emisija CO2 u skladu s točkama (a) i (b) prvog podstavka izvodi se u ispitnim uvjetima koji su identični za sva ispitivanja.

2. Ukupne uštede za pojedino vozilo predstavljaju razliku između emisija prikazanih u skladu s točkom (a) iz prvog podstavka stavka 1.

Ako postoji razlika između emisija prikazanih u skladu s točkom (b) prvog podstavka stavka 1., ta se razlika oduzima od ukupnih ušteda prikazanih u skladu s točkom (a) prvog podstavka stavka 1.

Članak 9.

Kriteriji prihvatljivosti

1. Najmanje smanjenje ostvareno upotrebom inovativne tehnologije iznosi 1 g CO2/km. Taj se prag smatra ispunjenim kad ukupne uštede inovativne tehnologije prikazane u skladu s člankom 8. stavkom 2. iznose 1 g CO2/km ili više.

2. Ako ukupne uštede inovativne tehnologije ne uključuju uštede prikazane prema standardnom ispitnom ciklusu u skladu s člankom 8. stavkom 2., smatra se da inovativna tehnologija nije obuhvaćena standardnim ispitnim ciklusom.

3. U tehničkom opisu inovativne tehnologije iz članka 4. stavka 2. točke (b) navode se detalji potrebni kako bi se dokazalo da učinkovitost tehnologije u smanjivanju CO2 ne ovisi o postavkama ili opcijama koje su izvan kontrole podnositelja zahtjeva.

Ako se opis temelji na pretpostavkama, te pretpostavke moraju biti provjerljive i temeljiti se na uvjerljivim i neovisnim statističkim dokazima kojima se potkrepljuju te pretpostavke i njihova primjenjivost u cijeloj Uniji.

Članak 10.

Ocjena zahtjeva za odobrenje eko-inovacije

1. Po primitku zahtjeva Komisija objavljuje sažetak opisa inovativne tehnologije i metode ispitivanja iz članka 4. stavka 2. točke (c).

2. Komisija ocjenjuje zahtjev i u roku od devet mjeseci od primitka potpunog zahtjeva odobrava inovativnu tehnologiju kao eko-inovaciju zajedno s metodom ispitivanja, osim ako je uložen prigovor u pogledu prihvatljivosti tehnologije ili primjerenosti metode ispitivanja.

U odluci o odobrenju inovativne tehnologije kao eko-inovacije detaljno se navode informacije potrebne za izdavanje potvrde o uštedama CO2 u skladu s člankom 11. ove uredbe, podložno iznimkama od prava javnog uvida u dokumente utvrđene Uredbom (EZ) br. 1049/2001.

3. Komisija može zatražiti prilagodbe predložene metode ispitivanja ili upotrebu odobrene metode ispitivanja različitu od one koju je predložio podnositelj zahtjeva. Tada se traži mišljenje podnositelja zahtjeva o izboru metode ispitivanja.

4. Razdoblje ocjenjivanja može se produžiti za pet mjeseci ako Komisija utvrdi da zbog složenosti inovativne tehnologije i prateće metode ispitivanja ili zbog veličine i sadržaja zahtjeva ne može primjereno ocijeniti taj zahtjev unutar razdoblja za ocjenjivanje od devet mjeseci.

Komisija u roku od 40 dana od primitka zahtjeva obavješćuje podnositelja zahtjeva o produženju razdoblja za ocjenjivanje.

Članak 11.

Izdavanje potvrde o uštedama CO2 od eko-inovacija

1. Proizvođač koji želi ostvariti korist od smanjenja svojih prosječnih specifičnih emisija CO2 radi ispunjavanja određenih ciljnih vrijednosti uštedama CO2 od eko-inovacija mora podnijeti zahtjev tijelu za homologaciju u smislu Direktive 2007/46/EZ za izdavanje potvrde o homologaciji tipa vozila s ugrađenom eko-inovacijom. Zahtjev za izdavanje potvrde, osim dokumenata koji sadržavaju potrebne informacije navedene u članku 6. Direktive 2007/46/EZ, sadržava uputu na odluku Komisije kojom se odobrava eko-inovacija u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove uredbe.

2. Uštede CO2 ostvarene upotrebom eko-inovacije kojima je izdana potvrda i koje su prikazane u skladu s člankom 8. ove uredbe, navode se odvojeno u dokumentaciji o homologaciji i potvrdi o usklađenosti u skladu s Direktivom 2007/46/EZ, na temelju ispitivanja koja provode tehničke službe u skladu s člankom 11. te direktive primjenom odobrenih metoda ispitivanja.

Ako su uštede CO2 za određeni tip, varijantu ili izvedbu niže od graničnih vrijednosti određenih u članku 9. stavku 1., tim se uštedama ne izdaje potvrda.

3. Ako vozilo ima ugrađeno više od jedne eko-inovacije, uštede CO2 prikazuju se zasebno za svaku eko-inovaciju u skladu s postupkom utvrđenim člankom 8. stavkom 1. Zbroj dobivenih ušteda koje su utvrđene u skladu s člankom 8. stavkom 2. za svaku eko-inovaciju daje ukupan zbroj ušteda CO2 za potrebe izdavanja potvrde takvom vozilu.

4. Ako nije moguće isključiti interakciju između nekoliko eko-inovacija koje su ugrađene u jedno vozilo zbog njihove očito različite prirode, proizvođač to mora naznačiti u zahtjevu koji podnosi tijelu za homologaciju i mora dostaviti izvješće koje sastavlja neovisno ovlašteno tijelo o utjecaju interakcije na uštede eko-inovacije u vozilu kako je navedeno u članku 7. stavku 3.

Ako su zbog te interakcije ukupne uštede manje od 1 g CO2/km puta broj eko-inovacija, u obzir pri izračunavanju ukupnih ušteda u skladu sa stavkom 3. ovog članka uzimaju se samo one uštede od eko-inovacije koje ispunjuju granične vrijednosti u skladu s člankom 9. stavkom 1.

Članak 12.

Revizija izdanih potvrda

1. Komisija osigurava da se sve potvrde i uštede CO2 koje se pripisuju pojedinom vozilu provjeravaju na ad hoc osnovi.

Ako utvrdi da postoji razlika između potvrđenih ušteda CO2 i ušteda koje je provjerila primjenjujući odgovarajuću metodu ili metode ispitivanja, Komisija obavješćuje proizvođača o svojim nalazima.

U roku od 60 dana od primitka obavijesti proizvođač može dostaviti Komisiji dokaze kojima se prikazuje točnost potvrđenih ušteda CO2. Na zahtjev Komisije potrebno je dostaviti izvješće o interakciji različitih eko-inovacija iz članka 7. stavka 3.

2. Ako dokazi iz stavka 1. nisu dostavljeni u naznačenom roku ili ako se utvrdi da dostavljeni dokazi nisu zadovoljavajući, Komisija može odlučiti ne uzeti u obzir potvrđene uštede CO2 pri izračunu prosječnih specifičnih emisija tog proizvođača za sljedeću kalendarsku godinu.

3. Proizvođač čije se potvrđene uštede CO2 više ne uzimaju u obzir može podnijeti zahtjev za izdavanje nove potvrde predmetnim vozilima u skladu s postupkom koji je utvrđen člankom 11.

Članak 13.

Objavljivanje podataka

Podnositelj zahtjeva koji zatraži da se podaci dostavljeni prema ovoj uredbi smatraju povjerljivima dužan je opravdati razlog zbog kojeg se primjenjuju bilo kakva izuzeća iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova uredba stupa na snagu dvadesetog dana nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 145, 31.5.2011., str. 1.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 725/2011 od 25. srpnja 2011. o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 194, 26.7.2011., str. 19.).

(3) Komunikacija Komisije COM(2007)19, konačna verzija – Rezultati revizije strategije Zajednice za smanjivanje emisija CO2 iz osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila i Komunikacija Komisije COM(2007)22, konačna verzija – Konkurentni regulatorni okvir za automobilsku industriju u 21. stoljeću.

(4) Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).

(5) Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.).

(6) Uredba Komisije (EZ) br. 692/2008 od 18. srpnja 2008. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji motornih vozila s obzirom na emisije iz lakih osobnih i teretnih vozila (Euro 5 i Euro 6) i dostupnosti podataka za popravke i održavanje vozila (SL L 199, 28.7.2008., str. 1.).

(7) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(8) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/64

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 428/2014

оd 25. travnja 2014.

o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Litvi i izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 324/2014 o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Poljskoj

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 220. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Direktivom Vijeća 2002/60/EZ (2) utvrđuju se minimalne mjere koje se primjenjuju unutar Unije za kontrolu afričke svinjske kuge. Stoga je Litva u skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2014/43/EU (3), kako je potvrđena Provedbenom odlukom Komisije 2014/93/EU (4), i Provedbenom odlukom Komisije 2014/178/EU (5) dužna osigurati da područje unutar njezina državnog područja na kojem je bolest prisutna uključuje barem zaraženo područje navedeno u prilozima tim odlukama.

(2)

Kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge i daljnje poremećaje trgovine unutar Litve i u inozemstvu, Litva je 17. veljače 2014. (6) donijela određene dodatne preventivne mjere na tom zaraženom području. Kao posljedica toga, stavljanje na tržište živih svinja, uključujući prasad, svježeg svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa iz tog zaraženog područja podliježe posebnim mjerama nadzora, obveznom označivanju posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti i primjeni nekih tržišnih ograničenja unutar jedinstvenog tržišta.

(3)

Ograničenja stavljanja na tržište živih svinja, uključujući prasad, svježeg svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa kao posljedica primjene tih veterinarskih mjera podrazumijevaju znatno smanjenje cijene na pogođenim područjima i uzrokuju poremećaje na tržištu prasadi i svinjskog mesa na tim područjima. Stoga je 13. ožujka 2014. Litva zatražila od Komisije da uvede izvanredne mjere potpore tržištu u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013. Te mjere, koje se primjenjuju samo na prasad, svinje i krmače koje se uzgajaju na područjima izravno pogođenima ograničenjima, treba donijeti u trajanju koje je nužno potrebno.

(4)

Iznos potpore treba biti izražen za prasad kao iznos po glavi za ograničeni broj prasadi te po 100 kilograma mase trupa za ostale prihvatljive životinje, uz ograničenje količine svinjskog mesa i najveću masu trupa po životinji koja se može nadoknaditi. Iznos potpore treba utvrditi uzimajući u obzir najnovije podatke o tržištu.

(5)	Za prasad i ostale svinje uzgojene na dotičnim područjima potpora treba biti uvjetovana isporukom životinja u klaonice, njihovim klanjem i poštovanjem strožih veterinarskih pravila koja se primjenjuju na dotičnim područjima na dan isporuke.

(6)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/236/EU (7) predviđena je financijska potpora Unije vlasnicima svinja za naknadu gubitaka uzrokovanih ranim klanjem svinja na zaraženim područjima kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti. Litva i Poljska namjeravaju smanjiti gustoću prijemljivih nositelja na svinjogojskim gospodarstvima s niskom razinom biosigurnosti koja se nalaze na zaraženom području promicanjem klanja svinja i sprečavanjem obnove populacije svinjogojskih gospodarstava barem jednu godinu (8). Zbog toga, i kako bi se izbjegao svaki rizik od dvostrukog financiranja, potpore koje se isplaćuju u okviru ove Uredbe trebale bi biti ograničene na proizvođače svinja koji ne primaju financijski doprinos za rano klanje iz Provedbene odluke 2014/236/EU. Iz istog razloga odgovarajuće ograničenje treba primjenjivati i na Poljsku. Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 324/2014 (9) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Treba propisati da su nadležna tijela u Litvi dužna primjenjivati sve potrebne mjere kontrole i nadzora te na odgovarajući način obavijestiti Komisiju o tome. Prijevoz i klanje prihvatljivih životinja moraju se odvijati pod nadzorom nadležnih tijela koja osim toga moraju osigurati da proizvodi dobiveni od njih ispunjavaju odgovarajuća tržišna ograničenja.

(8)

Ograničenja stavljanja na tržište živih svinja i prasadi te svježeg svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa primjenjivala su se nekoliko tjedana na dotičnim područjima, a to je dovelo do poremećaja na tržištu i gubitaka prihoda za proizvođače te do znatnog povećanja mase životinja, što je uzrokovalo neprihvatljivo stanje dobrobiti životinja. Prema tome, mjerama propisanima ovom Uredbom treba obuhvatiti životinje isporučene u klaonice od 17. veljače 2014. tj. od datuma kada su donesene litavske preventivne mjere. Stanje na tržištu i utjecaj te mjere moraju se ponovno ocijeniti u pogledu razvoja u budućnosti te bi se stoga ta mjera trebala primjenjivati samo na razdoblje od tri mjeseca.

(9)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Litva je ovlaštena dodjeljivati potpore u pogledu klanja sljedećih životinja:

(a)	prasad obuhvaćena oznakom KN 0103 91 10 ;

(b)	svinje obuhvaćene oznakom KN 0103 92 19 ;

(c)	krmače obuhvaćene oznakom KN 0103 92 11 .

2. Potpore iz stavka 1. dodjeljuju se samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

da su životinje u relevantnim razdobljima uzgajane na područjima navedenima u Prilogu provedbenim odlukama 2014/43/EU ili 2014/93/EU ili u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/178/EU ili u nekoj drugoj provedbenoj odluci Komisije donesenoj u tom pogledu i da su žive svinje, uključujući prasad uzgojenu na tim područjima, kao i svinjsko meso životinja uzgojenih na tim područjima podvrgnuti određenim tržišnim ograničenjima zbog afričke svinjske kuge;

(b)	da su životinje bile prisutne na područjima iz točke (a) 17. veljače 2014. ili su na tim područjima rođene i uzgajane nakon tog datuma;

(c)

da se na području gdje su te životinje bile uzgajane na dan kada se dostavljaju u klaonicu primjenjuju dodatne zaštitne mjere utvrđene odlukom ravnatelja litavske državne službe za hranu i veterinarstvo br. B1-60 od 17. veljače 2014. o proširenju zaštitnog pojasa za afričku svinjsku kugu ili drugi nacionalni propisi doneseni u tom pogledu kojima se žive svinje i svinjsko meso podvrgavaju tržišnim ograničenjima zbog afričke svinjske kuge;

(d)	da se poštuju pravila utvrđena provedbenim odlukama iz točke (a) i preventivne mjere iz točke (c);

(e)	da proizvođači svinjskog mesa koji podnesu zahtjev za potporu predviđenu stavkom 1. ovog članka ne primaju financijski doprinos za rano klanje iz članka 1. stavka 3. Provedbenim odlukama 2014/236/EU.

Članak 2.

Potpore predviđene člankom 1. („potpora”) smatraju se izvanrednom mjerom potpore tržištu kako je propisano člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

Članak 3.

1. Proizvođači svinjskog mesa mogu podnijeti zahtjev za potporu u pogledu životinja zaklanih u razdoblju od 17. veljače 2014. do 16. svibnja 2014.

2. Potpora se iskazuje kao iznos od 10,8 EUR po glavi za isporučenu prasad iz članka 1. stavka 1. točke (a) i 30 EUR na 100 kilograma zabilježene mase trupa isporučenih životinja iz članka 1. stavka 1. točaka (b) i (c). Komisija može prilagoditi te iznose kako bi se uzeo u obzir razvoj tržišta.

3. Potpora za životinje iz članka 1. stavka 1. točaka (b) i (c) s masom trupa većom od 100 kilograma ne smije premašiti iznos potpore utvrđen u stavku 2. za svinje s masom trupa od 100 kilograma.

4. Pedeset posto izdataka za potporu, čime se ukupno pokriva najviše 7 600 prasadi iz članka 1. stavka 1. točke (a) i 700 tona svinjskih trupova životinja iz članka 1. stavka 1. točaka (b) i (c), financira se iz proračuna Unije.

5. Rashodi su prihvatljivi za financiranje Unije samo ako ih je Litva isplatila korisniku do 31. kolovoza 2014.

6. Litva isplaćuje potporu nakon klanja životinja iz članka 1. stavka 1. i nakon dovršetka kontrola u skladu s člankom 4.

Članak 4.

1. Litva poduzima sve potrebne mjere, uključujući sveobuhvatne administrativne i fizičke kontrole, kako bi se osigurala usklađenost s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Nadalje, litavska nadležna tijela dužna su:

(a)	nadzirati prijevoz životinja s gospodarstva u klaonicu koristeći standardizirane kontrolne popise koji sadržavaju vagarske listove i popis broja životinja, uključujući podatke o podrijetlu i odredištu životinja;

(b)	osigurati da je meso dobiveno od životinja za koje se dodjeljuje potpora u skladu s ograničenjima koja se primjenjuju na područja iz članka 1. stavka 2. točke (a);

(c)

provoditi najmanje jedanput u svakom kalendarskom mjesecu administrativne i računovodstvene kontrole u svakoj uključenoj klaonici kako bi se osiguralo da se od 17. veljače 2014. ili od posljednje takve kontrole sa svim isporučenim životinjama, za koje se može podnijeti zahtjev za potporu te s mesom dobivenim od njih, postupalo u skladu s ovom Uredbom;

(d)

osigurati provjere na terenu i detaljna izvješća o tim provjerama u kojima se posebno navodi sljedeće:

i.	masa i broj prasadi, svinja i krmača iz svake serije koja se prevozi s uzgajališta te datum i vrijeme njihova prijevoza i dolaska u klaonicu;

ii.	broj prasadi, svinja i krmača zaklanih u klaonici, dozvolu za prijevoz životinja, za svinje i krmače masu svakog trupa, a za životinje zaklane od stupanja na snagu ove Uredbe i brojeve pečata prijevoznih sredstava kojima se te životinje prevoze.

2. Kontrole i provjere navedene u stavku 1. provode se prije isplate potpore. Litva obavješćuje Komisiju o mjerama i kontrolama koje su uvedene u skladu s ovim člankom najkasnije 10 dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 5.

1. Litva svake srijede za prethodni tjedan Komisiji priopćuje sljedeće informacije:

(a)	broj prasadi, broj krmača i broj ostalih svinja dostavljenih na klanje u skladu s ovom Uredbom te ukupnu masu trupa u pogledu krmača i svinja iz članka 1. stavka 1. točaka (b) i (c);

(b)	procijenjene financijske troškove za svaku kategoriju životinja iz članka 1. stavka 1.

Prvo priopćenje obuhvaća životinje koje su isporučene na klanje od 17. veljače 2014. u skladu s ovom Uredbom. Obveza iz prvog podstavka primjenjuje se do 21. svibnja 2014.

2. Litva je dužna najkasnije do 30. lipnja 2014. Komisiji poslati detaljno izvješće o provedbi ove Uredbe, uključujući detaljne podatke o provedbi kontrola, provjera i nadzora u skladu s člankom 4.

Članak 6.

U članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) br. 324/2014 dodaje se sljedeća točka (d):

„(d)	da proizvođači svinjskog mesa koji podnesu zahtjev za potpore predviđene stavkom 1. ovog članka ne primaju financijski doprinos za rano klanje iz članka 1. stavka 3. Provedbene odluke Komisije 2014/236/EU (*1).

(*1) Provedbena odluka Komisije 2014/236/EU od 24. travnja 2014. o financijskom doprinosu Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj protiv afričke svinjske kuge (SL L 125, 26.4.2014., str. 86.).” "

Članak 7.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

(3) Provedbena odluka Komisije 2014/43/EU od 27. siječnja 2014. o određenim privremenim zaštitnim mjerama u vezi s afričkom svinjskom kugom u Litvi (SL L 26, 29.1.2014., str. 44.).

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/93/EU od 14. veljače 2014. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s afričkom svinjskom kugom u Litvi (SL L 46, 18.2.2014., str. 20.).

(5) Provedbena odluka Komisije 2014/178/EU od 27. ožujka 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 95, 29.3.2014., str. 47.).

(6) Odluka ravnatelja državne službe za hranu i veterinarstvo br. B1-60 od 17. veljače 2014. o proširenju zaštitnog pojasa za afričku svinjsku kugu.

(7) Provedbena odluka Komisije 2014/236/EU od 24. travnja 2014. o financijskom doprinosu Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj protiv afričke svinjske kuge (SL L 125, 26.4.2014., str. 86.)

(8) Odluka ravnatelja državne službe Litve za hranu i veterinarstvo br. B1-384 od 11. srpnja 2011.

(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 324/2014 od 28. ožujka 2014. o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Poljskoj (SL L 95, 29.3.2014., str. 24.).

(10) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/75

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 23. travnja 2014.

o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu

(2014/234/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (1), a posebno njezin članak 3. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. svibnja 2011. na zahtjev Portugala odobrilo financijsku pomoć Portugalu Provedbenom odlukom 2011/344/EU (2). Ta je financijska pomoć odobrena za potporu programu snažnih gospodarskih i financijskih reformi („Program”) kojem je cilj ponovno uspostaviti povjerenje, omogućiti povratak održivog rasta gospodarstva te zaštititi financijsku stabilnost u Portugalu, europodručju i Uniji.

(2)

Zbog tehničkih razloga povezanih s dostupnošću podataka, koji ne ovise o djelovanju portugalskih tijela, dvanaesta i konačna revizija u okviru programa ne može započeti prije sredine travnja 2014. Osim toga, razdoblje raspoloživosti financijske pomoći treba završiti 18. svibnja 2014. Da bi se s dužnom pozornošću omogućila cjelovita procjena usklađenosti programa u sklopu zadnje revizije, što je uvjet za odobrenje zadnjeg obroka, kratko tehničko produljenje razdoblja raspoloživosti financijske pomoći za šest tjedana nužna je formalnost.

(3)

U skladu s člankom 3. stavkom 10. Provedbene odluke 2011/344/EU, Komisija je zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) u razdoblju od 20. do 28. veljače 2014. provela jedanaestu reviziju napretka koji su portugalska tijela ostvarila u provedbi usuglašenih mjera u okviru Programa.

(4)

Realni bruto domaći proizvod (BDP) 2013. bio je bolji nego što je prognozirano u desetoj reviziji programa, a sada se procjenjuje njegov pad za 1,4 % (porast za 0,2 postotna boda). To je rezultat stabilnog pozitivnog rasta u četvrtom tromjesečju 2013. i statističkih korektura prema gore za prethodna tromjesečja. Kratkoročni pokazatelji upućuju na daljnje jačanje gospodarskog oporavka tijekom tekuće godine. Na godišnjoj razini procjenjuje se da će realni BDP postati pozitivan u 2014. te da će ostati takav u 2015., uz rast od 1,2 % odnosno 1,5 %. Prognoze za tržište rada također su se poboljšale, no stopa nezaposlenosti i dalje je velika; procjenjuje se da će se smanjiti na 15,7 % u 2014. i nakon toga nastaviti opadati. I dalje postoje rizici u pogledu makroekonomskih prognoza, s obzirom na to da predviđeni oporavak uvelike ovisi o pozitivnim trgovinskim trendovima i trendovima na financijskim tržištima, na što utječu i prognoze za širi europski kontekst.

(5)

Procjenjuje se da je deficit opće države u 2013. smanjen na oko 4,5 % BDP-a u smislu ESA-95 (isključujući dokapitalizacije banaka, računajući i njih oko 4,9 %), odnosno oko 1 % BDP-a ispod cilja od 5,5 % BDP-a. Rezultat iznad očekivanja objašnjava se državnim poreznim prihodima većima od očekivanih (uključujući jednokratne mjere za rješavanje poreznog duga i duga iz socijalnog osiguranja) i rashodima na razini središnje države nižima od očekivanih (npr. nabava robe i usluga te kapitalni izdaci). S druge su strane zabilježeni neporezni prihodi niži od očekivanja. Ukupni fiskalni napor, mjeren poboljšanjem strukturne bilance, procjenjuje se na 1 % BDP-a.

(6)	Iznos domaćih nepodmirenih dospjelih dugovanja smanjen je za oko 1,2 milijarde EUR (0,7 % BDP-a) na temelju različitih programa za podmirenje duga (u zdravstvenom, lokalnom i regionalnom sektoru). Bez obzira na to, nova se nepodmirena dospjela dugovanja gomilaju, ali nešto sporijim ritmom.

(7)

Procjenjuje se da će prijenos od izvršenja proračuna 2013. i poboljšana makroekonomska prognoza za 2014. imati pozitivan utjecaj u iznosu od 0,7 % BDP-a na početno stanje javnih financija u 2014. Pozitivan učinak prijenosa procjenjuje se na 0,2 % BDP-a, a daljnja procjena od 0,5 % BDP-a objašnjava se povećanjem prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje te nižim rashodima za naknade za nezaposlenost zbog prognoze rasta i zaposlenosti ispravljene prema gore te stope nezaposlenosti ispravljene prema dolje.

(8)

Ciljni deficit od 4 % u 2014. temelji se na konsolidacijskim mjerama u ukupnom iznosu od 2,3 % BDP-a, što je uključeno u proračun za 2014. i drugo prateće zakonodavstvo. Te su mjere ponajprije trajne naravi i pretežno se temelje na uštedama u potrošnji. Mjere u iznosu od 1,8 % BDP-a sastavljene su na temelju revizije javnih rashoda i dopunjene manjim mjerama za povećanje prihoda u iznosu od oko 0,4 % BDP-a te određenim jednokratnim mjerama u iznosu od oko 0,1 % BDP-a. Revizija javne potrošnje temelji se na trima glavnim osima: i. smanjenju rashoda za plaće u javnom sektoru, među ostalim i smanjivanjem prekomjerne zaposlenosti u određenim podsektorima i revizijom ljestvice plaća; ii. mirovinskoj reformi, posebno u smislu povećanja dobi za umirovljenje na 66 godina i promjene uvjeta za dodjelu obiteljskih mirovina; i iii. sektorskim reformama usmjerenima uglavnom na racionalizaciju kadrovskih troškova, intermedijarne potrošnje i ulaganja u resornim ministarstvima. Druge trajne mjere za povećanje prihoda uključuju povećanje poreza na službena vozila te trošarina na alkohol i duhan. Većina propisa koji su temelji trajnih konsolidacijskih mjera stupila je na snagu od 1. siječnja 2014.

(9)

S obzirom na poboljšanu makroekonomsku prognozu i pozitivan prijenos iz 2013., rizici povezani s postizanjem fiskalnih ciljeva u 2014. postali su uravnoteženiji nego ranije jer se planiranim mjerama namjeravaju riješiti proračunski pritisci i rizici povezani s provedbom. Veći pritisci mogli bi se posebno pojaviti u vezi s određenim prihodovnim stavkama (npr. prihod od nekretnina) te intermedijarnom potrošnjom i socijalnim transferima. Osim toga, uz odgodu određenih trajnih mjera, rizici povezani s provedbom ponajprije su pravne naravi: četiri mjere koje sadržava Zakon o proračunu upućene su Ustavnom sudu (uključujući reviziju ljestvice plaća i promjene povezane s pravima na obiteljsku mirovinu), a moguće je i osporavanje drugih mjera iz nedavne dopune proračuna.

(10)

Omjer javnog duga i BDP-a u 2013. dosegnuo je 128,8 %. Prognozirano je postupno smanjenje duga od ove godine nadalje, uz procijenjeni omjer duga od 126,7 % BDP-a u 2014. Očekuje se da će smanjenje 2014. biti popraćeno daljnjom primjenom gotovinskih depozita i tekućom preraspodjelom portfelja socijalne sigurnosti iz strane imovine u državne vrijednosne papire. Prognozira se da će neto dug ostati ispod 120 % BDP-a do kraja 2014.

(11)

Postupak proračunske prilagodbe popraćen je nizom fiskalnih strukturnih mjera s ciljem poboljšanja kontrole državne potrošnje i naplate prihoda:

—

o upravljanju javnim financijama: novi sustav kontrole obveza pokazuje se uspješnim, i to na temelju ograničenja nagomilavanja novih nepodmirenih dospjelih dugovanja, no treba pomno pratiti provedbu kako bi se osiguralo ispunjivanje obveza dostupnim financijskim sredstvima i spriječilo gomilanje novih nepodmirenih dospjelih dugovanja. Nova nepodmirena dospjela dugovanja gomilaju se posebno zbog strukturnih neravnoteža u nekim državnim bolnicama i željezničkom poduzeću Comboios de Portugal. U tijeku je procjena strateških planova za jačanje financijske održivosti tih poduzeća u državnom vlasništvu i sprječavanje novih nepodmirenih dospjelih dugovanja u 2014. Cjelovita reforma Okvirnog zakona o proračunu napreduje. U prvom bi koraku trebalo izmijeniti Okvirni zakon o proračunu do kraja ožujka 2014. kako bi se osiguralo potpuno prenošenje zahtjeva utvrđenih u Ugovoru o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji i paketu gospodarskog upravljanja, poznatom kao „six-Pack”,

—

iako je ostvaren napredak u pregovorima o javno-privatnim partnerstvima (JPP), njihovo planirano ugovaranje do kraja 2013. nije bilo moguće. Dio ušteda ostvaren je u 2013.; ipak, uštede do kojih nije došlo u 2013. ostvarit će se ove godine, što će pridonijeti značajnim uštedama očekivanima u 2014. i poslije. Poduzeća u državnom vlasništvu dosegla su u prosjeku operativni saldo i u 2012. i u 2013. te se predviđaju dodatne reforme kako bi se izbjeglo ponovno slabljenje njihovih rezultata. Ostvaren je dobar napredak u pogledu privatizacije, a prihodi premašuju cilj postavljen u okviru programa,

—

reforme u smjeru suvremenog modela upravljanja rizicima od neispunjenja obveza u okviru upravljanja prihodima nastavljaju se. Nova jedinica za upravljanje rizicima započela je raditi i usmjerena je ponajprije na poboljšanje ispunjenja obveza određenih skupina poreznih obveznika, poput samozaposlenih i pojedinaca s velikim neto imetkom. Borba protiv poreznih prijevara i utaje nastavlja se inicijativama poput nedavno pokrenute lutrije za porez na dodanu vrijednost,

—

provode se reforme javne uprave s ciljem modernizacije i racionalizacije zapošljavanja u javnom sektoru i javnih tijela. Mnoge ključne reforme u javnoj upravi podupiru preispitivanje javnih rashoda i strategiju konsolidacije za 2014. One obuhvaćaju: i. mjere za rješavanje pitanja zaposlenosti u javnom sektoru usmjerene na uravnoteženje sastava zaposlenika prema većem broj visokokvalificiranih i bolje osposobljenih državnih službenika (npr. pomoću sporazumnog raskida radnog odnosa i programa za prekvalifikaciju); ii. reviziju ljestvice plaća i sastavljanje jedinstvene ljestvice dodataka na plaću (stupanje na snagu očekuje se do kraja prosinca odnosno do kraja lipnja 2014.); iii. prikupljanje postojećih pravila o zapošljavanju u javnom sektoru u novom zakonu o radu u javnoj upravi po uzoru na strukturu zakonika o radu u privatnom sektoru; i iv. usklađivanje mirovinskog sustava za zaposlenike u javnom sektoru s općim mirovinskim sustavom. Druge nedavne reforme u javnoj upravi uključuju provedbu strategije dijeljenja usluga u području financijskih resursa u svim strukturama obuhvaćenima tom inicijativom.

(12)

Provedbom politike i reformama u sektoru zdravstva nastavlja se ostvarivanje napretka i stvaranje ušteda putem povećanja učinkovitosti. Važan dio nepodmirenih dospjelih dugovanja usko je, no ne i isključivo povezan s učestalim nedostatnim izdvajanjem sredstava za bolnice u državnom vlasništvu u odnosu na usluge koje one pružaju. Portugalska tijela i dalje su obvezna provoditi tekuću bolničku reformu i redovito usklađivati skup mjera koje se odnose na farmaceutske proizvode, središnji sustav nabave i primarnu zaštitu.

(13)

Ostvaren je daljnji napredak u provedbi strukturnih reformi za poboljšanje rasta i konkurentnosti. Portugalska tijela donijela su dodatne mjere za smanjivanje nezaposlenosti i poticanje djelotvornosti na tržištu rada. Raspravlja se o daljnjim poboljšanjima u sustavu pregovaranja o plaćama i nastavku mjera za smanjenje visoke razine segmentiranosti na tržištu rada. Nakon što je Ustavni sud odbacio njegove prethodne izmjene, u Parlament je upućen novi nacrt zakona kojim se mijenja definicija individualnog opravdanog otpuštanja u zakoniku u radu. Daljnji napredak ostvaren je u sustavu pomoći pri traženju posla i aktiviranju.

(14)	Odgovarajuće reforme u sustavu obrazovanja dosad su provedene. Portugalska tijela kontinuirano ih ocjenjuju i nadziru. Portugal je odobrio uredbu sa zakonskom snagom o uspostavi ciklusa kratkog osposobljavanja, a u pripremi je i druga o stvaranju pravila o referentnim strukovnim školama.

(15)	Portugalska vlada uvela je novi namet energetskim operaterima, koje se mora pomno pratiti kako bi izbjegnulo njegovo prebacivanje na cijene za potrošače. Vlada će predstaviti konkretne mjere za rješavanje postojećih previsokih ekonomskih renti te daljnje smanjenje troškova energije za gospodarstvo.

(16)

Unatoč pozitivnom razvoju tijekom analiziranog razdoblja napredak u vezi s prometnim reformama teče sporije nego što je očekivano. Nakon što je predstavljeno određivanje prioriteta u infrastrukturnim projektima, do dvanaeste revizije očekuje se jasna dugoročna vizija prometnog sustava. U međuvremenu je u ožujku 2014. prihvaćen pravni okvir prometnog regulatornog tijela (AMT). Daljnje reforme politke potrebne su u lučkom sektoru kako bi se potaknula konkurentnost Portugala. Portugalska tijela trebaju povećati napore u području željezničkih usluga i usluga javnog gradskog prijevoza kako bi osnažila njihovu financijsku održivost, konkurentnost i učinkovitost.

(17)

Nastavljen je napredak u donošenju zakonodavnih izmjena za prenošenje Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), ali u nešto sporijem ritmu. Do novih je kašnjenja došlo kod zakona o gradnji, zakona o izmjeni pravnog režima sveučilišta te kod podnošenja Parlamentu izmijenjenih statuta za strukovna tijela nakon što je donesen horizontalni okvirni zakon o javnim strukovnim udruženjima. Napredak je zabilježen u ostvarenju potpune funkcionalnosti jedinstvenih kontaktnih točaka.

(18)	Nakon što je u cijelosti proveden novi pravni okvir, u tijeku je reforma u području ugovora o gradskom najmu i zakupu. Utjecaj te reforme ipak treba kontinuirano pratiti.

(19)	Nakon što je donesen okvirni zakon kojim su utvrđena glavna načela funkcioniranja nacionalnih regulatornih tijela, na odgovarajući se način mijenjaju njihovi statuti. Neki od njih već su prihvaćeni.

(20)

Mjere za poboljšanje u području licenciranja i smanjivanje administrativnog opterećenja napreduju, a u tijeku je i popisivanje opterećujućih propisa. Kašnjenje je međutim zabilježeno u vezi s pravilom o tome da se uvođenjem novog propisa izvan snage stavi prethodni propis u tom području („one-in/one-out”), mjerama za zaštitu okoliša i prostorno planiranje te preispitivanjem licenciranja za geološka istraživanja i rudarstvo.

(21)

Zaštitni slojevi banaka i dalje su općenito adekvatni, također uz vrednovanje regulatornog kapitala banaka na temelju pravila o kapitalnim zahtjevima utvrđenih u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Ta pravila o kapitalu primjenjuju se od siječnja 2014. uz prag za udjel redovnog osnovnog kapitala postavljen na 7 % za sve banke i dodatak od jednog postotnog boda za četiri najveće banke. Omjer kredita i depozita u sustavu smanjio se na 117 % i vjerojatno će se nastaviti smanjivati do kraja 2014.

(22)

Stalno se ulažu dodatni napori kako bi se provela diversifikacija izvora financiranja u korporativnom sektoru. Portugalska vlada imenovala je stručnjake u odbor za uspostavu razvojne financijske institucije. Odbor je nadležan za sastavljanje osnivačkih dokumenata razvojne financijske institucije, posebno statuta, za izradu strateškog poslovnog plana i utvrđivanje strukture novog subjekta. Cilj razvojne financijske institucije jest racionalizirati i centralizirati provedbu financijskih instrumenata koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, što se odnosi na stavljanje sredstava na raspolaganje korporativnom sektoru.

(23)	Portugalska tijela usuglasila su se oko pripreme, uz savjetovanje s bankom Banco de Portugal, strateškog plana za rješavanje viška korporativnog duga i potporu preraspodjeli kapitala prema proizvodnim sektorima u gospodarstvu, uz istodobno promicanje financijske stabilnosti.

(24)

Provedene su mjere za poboljšanje upravljanja, učinkovitosti i načina za upravljanje rizicima u okviru sustava državnih jamstava, koji upravlja kreditnim linijama koje su praćene državnim jamstvima. Na kredite pokrivene jamstvom trenutačno se primjenjuje nova metoda za određivanje gornje granice kamatnih stopa.

(25)	U svjetlu tog razvoja Provedbenu odluku 2011/344/EU trebalo bi izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka 2011/344/EU mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Financijska pomoć dostupna je u trajanju od tri godine i šest tjedana, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu ove Odluke.”;

u članku 3. stavci 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim:

„8. Portugal tijekom 2014. donosi sljedeće mjere u skladu sa odredbama iz Memoranduma o razumijevanju:

(a)

deficit opće države ne premašuje 4 % BDP-a u 2014. te se zaustavlja nakupljanje novih nepodmirenih dospjelih dugovanja. Za izračun ciljanog deficita u obzir se ne uzimaju mogući proračunski troškovi poticajnih mjera za banke u okviru vladine strategije za financijski sektor. Kako bi ostvario taj cilj, Portugal provodi konsolidacijske mjere u vrijednosti od 2,3 % BDP-a, kako je definirano u Zakonu o proračunu za 2014. i pratećem zakonodavstvu koje je doneseno u tu svrhu;

(b)	kako bi kontrolirala potencijalna odstupanja rashoda, Vlada pomno prati poštovanje gornje granice rashoda po ministarstvima dostavljajući Vijeću ministara mjesečno izvješće;

(c)

Portugal brzo utvrđuje i provodi predviđene promjene uvjeta za stjecanje obiteljskih mirovina te sastavlja nacrt okvirnog zakona za uređenje uvjeta za prodaju dozvola za internetske igre na sreću do kraja ožujka. Osim toga Portugal poduzima odlučne korake s ciljem provedbe dogovorene prodaje određenih koncesija za luke;

(d)	provodi se sveobuhvatna reforma poreza na dobit u okviru postojeće proračunske omotnice kako bi se poštovali ciljevi fiskalne konsolidacije;

(e)

zadržava se pravilo mirovanja u vezi s poreznim rashodima na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dodatno se povećavaju napori kako bi se suzbila utaja poreza i prevara u pogledu raznih vrsta poreza, među ostalim i nadziranjem novog sustava za elektroničko izdavanje računa. Do dvanaeste revizije provodi se studija o sivoj ekonomiji na tržištu nekretnina radi pronalaženja načina za suzbijanje utaje poreza na najam;

(f)	ako se ostvare negativni pravni rizici ili drugi rizici zbog izvršenja proračuna, Portugal provodi kompenzacijske mjere visoke kvalitete kako bi ostvario ciljani deficit;

(g)

Vlada utvrđuje mjere potrebne za postizanje ciljanog fiskalnog deficita od najviše 2,5 % BDP-a u 2015. Detaljni planovi odražavaju se u strateškom fiskalnom dokumentu za 2014. koji treba biti objavljen do kraja travnja 2014., a u kojem će također biti detaljno navedene gornje granice za rashode resornih ministarstava. Radi usklađivanja sa zahtjevima Unije u pogledu proračunskog okvira, u tom se dokumentu navode i pojedinosti o srednjoročnim proračunskim planovima;

(h)

konsolidacijska strategija za 2015. temelji se, među ostalim, na sljedećim mjerama:

i.	Vlada tijekom 2014. sastavlja jedinstvenu ljestvicu plaća s ciljem njezine provedbe u 2015. te racionalizacije i usklađenosti politike plaća za sve profile u javnom sektoru;

ii.	jedinstvena ljestvica dodataka na plaću, čija se provedba očekuje u 2014., puni fiskalni utjecaj ima u 2015.;

iii.

poduzimaju se nove sveobuhvatne mjere kao dio mirovinske reforme koja je u tijeku, usmjerene na poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Nedavno imenovani odbor za mirovinsku reformu utvrđuje posebne pojedinosti u vezi s reformom. Reforma uključuje kratkoročne mjere za daljnje povezivanje mirovinskih prava s demografskim i ekonomskim kriterijima, poštujući pritom načela progresivnosti, u skladu s odlukom Ustavnog suda o usklađivanju mirovinskog sustava za djelatnike u javnom sektoru s općim mirovinskim sustavom. Konkretne mjere te reforme predstavljaju se do dvanaeste revizije, uz nacrt zakona koji se u prvoj polovini godine treba podnijeti Parlamentu. Određuju se daljnji koraci za osiguravanje dugoročne održivosti mirovinskih sustava. Vlada osim toga osigurava da se nedavno povećana dobna granica za umirovljenje stvarno primjenjuje na umirovljenike u mirovinskom sustavu za djelatnike u javnom sektoru tijekom 2014.; i

iv.	druge mjere za postizanje cilja od 2,5 % BDP-a definiraju se prije sredine travnja;

(i)

srednjoročna fiskalna strategija temelji se na reformama koje su, među ostalim, predstavljene u prijedlogu o reformi države. Te su reforme usmjerene na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora i kvalitete njegovih usluga. Na temelju prvog kruga savjetovanja sa socijalnim partnerima napredak u tom području predmet je rasprave u dvanaestoj reviziji;

(j)	kao dio proračuna za 2014. Portugal objavljuje izvješće o poreznim rashodima središnje, regionalne i lokalne uprave;

(k)

Portugal u ministarstvu financija uspostavlja računovodstvenu funkciju za poboljšanje okvira za računovodstvo i izvješćivanje do kraja lipnja 2014. Ta funkcija, kao dio svojih zadaća, osigurava pravilno obavljanje računovodstva u vezi s prihodima, troškovima, imovinom i obvezama koji se odnose na državne bankovne račune, dug i javno-privatna partnerstva;

(l)	Zakon o kontroli obveza u cijelosti se provodi u svim javnim tijelima s ciljem sprječavanja novih nepodmirenih dospjelih dugovanja;

(m)

Portugal poduzima dodatne mjere za daljnje jačanje sustava upravljanja javnim financijama. Portugal provodi reviziju Okvirnog zakona o proračunu kako bi do kraja ožujka u potpunosti prenio relevantno zakonodavstvo Unije. Portugal, osim toga, provodi sveobuhvatnu reviziju Okvirnog zakona o proračunu kako bi se smanjila fragmentiranost proračuna ograničavanjem broja proračunskih subjekata i revizijom klasifikacije vlastitih prihoda; kako bi se racionalizirala struktura raspodjele proračunskih sredstava; kako bi se osnažila odgovornost; i kako bi se nastavilo uklapanje javnih financija u srednjoročni okvir. Ključni aspekti i struktura novog zakona utvrđuju se do kraja travnja 2014. Portugal osigurava da se mjere za provođenje novog proračunskog okvira na razini središnje države primjenjuju i na regionalnoj i lokalnoj razini;

(n)

Portugal u potpunosti provodi novi pravni i institucionalni okvir za javno-privatna partnerstva (JPP). Nastavlja se ponovno ugovaranje JPP-a u različitim sektorima kako bi se kontroliralo njihov učinak na proračun. Godišnje izvješćivanje o JPP-u sadržava cjelovitu procjenu fiskalnih rizika koji proizlaze iz JPP-a i koncesija u trenutku procjene fiskalnih rizika u proračunu. Na temelju novog okvirnog zakona o poduzećima u državnom vlasništvu te u skladu s većom ulogom Ministarstva financija kao dioničara nastavlja se zapošljavanje u tehničkoj jedinici za nadzor poduzeća u državnom vlasništvu. Vlada nastavlja svoj sveobuhvatan program restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu radi održavanja i jačanja održivog operativnog salda. Vlada nastavlja provoditi već pripremljene projekte privatizacija;

(o)

Portugal nastavlja provoditi plan reforme u smjeru modernog i učinkovitijeg upravljanja prihodima u skladu s najboljom međunarodnom praksom. Do ožujka 2014. Portugal objavljuje popis 50 % lokalnih poreznih ureda koje će zatvoriti do svibnja 2014. Do dvanaeste revizije povećava se broj resursa koji se bave revizijom u poreznoj upravi za najmanje 30 % od ukupnog broja zaposlenika. U poreznoj upravi formira se novi odjel za usluge za porezne obveznike kojim se ujedinjuju različite usluge za porezne obveznike. Jedinica za upravljanje rizicima u potpunosti djeluje u prvom tromjesečju 2014. i usmjerava se u početku na ciljne projekte kojima se poboljšava ispunjenje obveza samozaposlenog stručnog kadra i pojedinaca s velikim neto imetkom. Kontinuirano se prati situacija u području izvršenja poreznih obveza; Pravni i regulatorni okvir za suzbijanje pranja novca jača se s ciljem djelotvornijeg rješavanja pranja novca i povezanih kaznenih djela, uključujući kaznena djela koja se odnose na poreze;

(p)

Portugal predstavlja izvješće kojim su obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

i.	utvrđivanje preklapanja usluga i nadležnosti te ostalih izvora neučinkovitosti između središnjih i lokalnih razina vlasti; i

ii.	reorganizacija mreže decentraliziranih usluga ministarstava uglavnom s pomoću mreže Lojas do Cidadão (jedinstvenih točaka pristupa administraciji i uslugama) i drugih pristupa kojima se učinkovitije obuhvaćaju zemljopisna područja i kojima se potiče uporaba zajedničkih usluga i digitalne uprave;

(q)	Portugal nastavlja provoditi strategiju zajedničkih usluga u javnoj upravi, posebno u području kadrovskog upravljanja te informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(r)

Portugal nastavlja provoditi reforme u kadrovskom upravljanju u javnoj upravi. Na temelju istraživanja i izvješća o dodacima na plaću do dvanaeste se revizije predstavlja nacrt propisa o jedinstvenoj ljestvici dodataka, s ciljem njezine provedbe od lipnja 2014. Novi opći zakon o radu u javnoj upravi, kojim se pojednostavnjuju i prikupljaju postojeća pravila o zapošljavanju u javnom sektoru po uzoru na strukturu zakonika o radu u privatnom sektoru, odobrava se u Parlamentu do ožujka 2014.;

(s)	Portugal osigurava učinkovitost i djelotvornost sustava zdravstvene skrbi nastavljajući s racionalnom uporabom usluga i kontrolom rashoda, uključujući javnu potrošnju na farmaceutske proizvode i bolničku skrb, te podmirujući dospjela dugovanja;

(t)	Portugal nastavlja tekuću reorganizaciju i racionalizaciju bolničke mreže specijalizacijom, koncentracijom i preraspodjelom bolničkih usluga te osigurava provedbu višegodišnjeg akcijskog plana reorganizacije bolnica;

(u)	Portugal provodi reforme u svrhu rješavanja velike razine segmentiranosti na tržištu rada;

(v)

Portugal promiče kretanje plaća koje je u skladu s ciljevima poticanja zapošljavanja i poboljšanja konkurentnosti poduzeća kako bi se ispravilo makroekonomske neravnoteže. U programskom razdoblju povećanje minimalne plaće dopušteno je samo ako je to opravdano zbog gospodarskih trendova i trendova na tržištu rada;

(w)	Portugal nastavlja osiguravati učinkovitost aktivnih politika tržišta rada u skladu s rezultatima izvješća o procjeni i akcijskim planom za bolje funkcioniranje javnih službi za zapošljavanje;

(x)	Portugal nastavlja provoditi mjere utvrđene akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete srednjoškolskog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te veće uključivanje gospodarskih subjekata u sustave obrazovanja i strukovnog osposobljavanja;

(y)	Portugal provodi plan osnivanja neovisnog poduzeća za logističke usluge u sektoru plina i električne energije;

(z)	Portugal provodi prikladne mjere za uklanjanje tarifnog duga u energetskom sektoru i osiguranje održivosti nacionalnog elektroenergetskog sustava;

(aa)	Portugal donosi mjere kojima se poboljšava funkcioniranje prometnog sektora; u cijelosti se provodi Strateški plan za promet 2011. – 2015., uključujući dugoročne mjere za osiguranje učinkovitosti i održivosti;

(bb)	Portugal nastavlja prenositi u nacionalno zakonodavstvo paket propisa EU-a za željeznice;

(cc)	Portugal nastavlja poboljšavati sustav upravljanja lukama, njegovo ekonomskopolitičko reguliranje i rad;

(dd)	Portugal nastavlja uklanjati prepreke za ulazak na tržište, ublaživati postojeće zahtjeve za izdavanje odobrenja i smanjivati administrativno opterećenje u sektoru usluga;

(ee)	Portugal dovršava donošenje zakona o gradnji i drugih otvorenih sektorskih izmjena nužnih za cjelovitu provedbu Direktive 2006/123/EZ te ih u slučaju kada je to potrebno podnosi Parlamentu;

(ff)	Vlada Parlamentu dostavlja izmijenjene statute strukovnih tijela;

(gg)

Portugal unaprjeđuje poslovno okruženje dovršenjem trenutačnih reformi o smanjenju administrativnog opterećenja, posebno uspostavom potpuno operativne jedinstvene kontaktne točke kako bi se osigurala usklađenost s Direktivom 2006/123/EZ i Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1) te daljnjim pojednostavnjenjem postojećih postupaka licenciranja, propisa i drugih administrativnih opterećenja u gospodarstvu, koji su vodeća prepreka razvoju gospodarskih aktivnosti;

(hh)	nakon donošenja izmjena Zakona 6/2006 o novim ugovorima o gradskom najmu i zakupu i uredbe sa zakonskom snagom kojom se pojednostavnjuje administrativni postupak za renovacije Portugal provodi sveobuhvatno preispitivanje funkcioniranja stambenog tržišta;

(ii)	Vlada odobrava odgovarajuće izmjene statuta nacionalnih regulatornih tijela i osigurava djelotvorno funkcioniranje modela za financiranje tijela za tržišno natjecanje;

(jj)	Portugal ocjenjuje utjecaj neobveznog sustava gotovinskog obračuna PDV-a;

(kk)	Portugal nastavlja provoditi sveobuhvatni program za rješavanje suvišnih postupaka licenciranja, propisa i drugih administrativnih opterećenja u gospodarstvu.

9. S ciljem ponovne uspostave povjerenja u financijski sektor Portugal namjerava zadržati odgovarajuću razinu kapitala u svojem bankarskom sektoru i osigurati redovito razduživanje u skladu s rokovima utvrđenima u Memorandumu o razumijevanju. U tom pogledu Portugal provodi strategiju za portugalski bankarski sektor, usuglašenu s Komisijom, ESB-om i MMF-om, kako bi se očuvala financijska stabilnost. Portugal posebno:

(a)	nastavlja osiguravati adekvatnost zaštitnih slojeva kapitala banaka i poštuje nova pravila o kapitalnim zahtjevima utvrđena u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*2);

(b)	savjetuje banke da na održivi način jačaju svoj zaštitni kolateral;

(c)

ostaje obvezan pružati daljnju potporu bankarskom sustavu, ako je potrebno, poticanjem banaka na rješavanje problema privatnim kapitalom, a sredstva iz instrumenta potpore za solventnost banaka dostupna su u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako bi se nastavilo pružati potporu održivim bankama, podložno strogim uvjetima;

(d)	osigurava uravnoteženo i redovito razduživanje bankarskog sektora, što je ključno za trajno uklanjanje neravnoteža u financiranju te smanjenje ovisnosti o financiranju iz Eurosustava u srednjoročnom razdoblju. Provodi se tromjesečna revizija planova banaka o financiranju i kapitalu;

(e)

nastavlja jačati organizaciju za nadzor banke Banco de Portugal, poboljšavati svoje nadzorne procese te izrađivati i provoditi nove nadzorne metode i instrumente. Banco de Portugal provodi preispitivanje standarda u području loših kredita kako bi se postignula usklađenost s kriterijima obuhvaćenima relevantnim tehničkim standardom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s vremenskim okvirom koji je utvrđen na razini Unije;

(f)

nastavlja s tromjesečnim praćenjem potencijalnih potreba banaka za kapitalom primjenjujući ex ante sustav u stresnim uvjetima, uključujući putem integracije u postupak osiguranja kvalitete novog okvira za testiranje otpornosti na stres „odozgo prema dolje”, čime se omogućuje reviziju ključnih čimbenika koji utječu na rezultate;

(g)	nastavlja pomno pratiti provedbu mjera usuglašenih u planovima za restrukturiranje banaka koje su primile potporu u obliku javnog kapitala;

(h)	osigurava pravodobnu prodaju društava kćeri i imovine sva tri subjekta posebne namjene u državnom vlasništvu, među ostalim i preko dva odabrana pružatelja usluga;

(i)

analizira planove banaka za oporavak i izdaje smjernice o sustavu planova oporavka u skladu s relevantnim tehničkim standardima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i relevantnim zakonodavstvom Unije o oporavku i sanaciji kreditnih institucija te priprema planove sanacije na temelju izvješća koje su banke dostavile;

(j)

priprema tromjesečna izvješća o provedbi novih instrumenata restrukturiranja; nastavlja pratiti provedbu okvira koji financijskim institucijama omogućuje primjenu izvansudskog restrukturiranja duga kućanstava i olakšava primjenu okvira za restrukturiranje korporativnog duga. Priprema, u savjetovanju s bankom Banco de Portugal, strateški plan za rješavanje viška korporativnog duga i potporu preraspodjeli kapitala prema proizvodnim sektorima u gospodarstvu, uz istodobno promicanje financijske stabilnosti;

(k)	nastavlja pratiti visoku zaduženost korporativnog sektora i sektora kućanstava dostavljajući tromjesečna izvješća te pratiti provedbu novog okvira za restrukturiranje duga kako bi se osigurala njegova najveća moguća učinkovitost;

(l)

potiče, na temelju već izrađenih prijedloga, diversifikaciju mogućnosti financiranja u korporativnom sektoru, razvija i provodi rješenja kojima se korporativnim sektoru omogućuje financiranje koje tradicionalne bankarske kredite zamjenjuje nizom mjera za poboljšanje njihova pristupa tržištima kapitala;

(m)

nastavlja ocjenjivati kako poboljšanje kreditnih instrumenata s državnim jamstvima utječe na stvarne kamatne stope; održava spremnost da prema potrebi primijeni alternativne politike kako bi osigurao konkurentne i transparentne cijene kredita s državnim jamstvima za krajnje korisnike; redovito izvješćuje o napretku;

(n)

osniva razvojnu financijsku instituciju kojoj je cilj racionalizirati i centralizirati provedbu financijskih instrumenata koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za programsko razdoblje 2014.–2020. Razvojna financijska institucija ne prima depozite ni druga otplativa sredstva od javnosti, ne bavi se izravnim kreditiranjem niti ulaganjem u državne obveznice ili kreditiranjem države. Model poslovanja i statut razvojne financijske institucije osmišljava se tako da ne budu opterećenje ili rizik za javne financije.

(*1) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.)."

(*2) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).” "

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Portugalskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS

(1) SL L 118, 12.5.2010., str. 1.

(2) Provedbena odluka Vijeća 2011/344/EU od 17. svibnja 2011. o odobravanju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.).

(3) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(4) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

26.4.2014

Službeni list Europske unije

L 125/86

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 24. travnja 2014.

o financijskom doprinosu Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj protiv afričke svinjske kuge

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2551)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na estonskom, latvijskom, litavskom i poljskom jeziku)

(2014/236/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/470/EZ od 25. svibnja 2009. o troškovima u području veterinarstva (1), a posebno njezin članak 8.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), a posebno njezin članak 84.,

budući da:

(1)	Afrička svinjska kuga (ASK) zarazna je, obično smrtonosna, virusna bolest domaćih i divljih svinja koja ozbiljno ometa trgovinu živim svinjama i proizvodima dobivenima od svinja unutar Unije te njihov izvoz u treće zemlje.

(2)

Nakon potvrđivanja prisutnosti afričke svinjske kuge u Gruziji 2007., bolest se proširila na Rusku Federaciju gdje su prijavljena brojna izbijanja te bolesti među svinjama i divljim svinjama diljem europskog dijela Rusije. U lipnju 2013. Bjelarus je potvrdio izbijanje afričke svinjske kuge kod dvorišnih svinja u regiji Grodno, oko četrdeset kilometara od granice s Litvom i blizu granice s Poljskom.

(3)	Provedbenom odlukom Komisije 2013/498/EU (3) predviđen je financijski doprinos Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere protiv ASK-a koje su 2013. provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, odnosno državama članicama izloženima izravnoj prijetnji od unošenja ASK-a.

(4)

U siječnju 2014. prijavljeno je izbijanje te bolesti u populaciji divljih svinja u Ukrajini te se bolest i dalje širi u Bjelarusu i Ruskoj Federaciji. Nadalje, u siječnju 2014. otkrivena su dva slučaja ASK-a u populaciji divljih svinja u Litvi, a nekoliko dana nakon toga prijavljena su još dva slučaja u divljih svinja u Poljskoj. U obje države članice bolest se pojavila na granici s Bjelarusom. Stoga stanje afričke svinjske kuge u zemljama koje graniče s Europskom unijom predstavlja stalnu prijetnju gospodarstvima na kojima se drže svinje unutar Unije, zbog činjenice da se virus može unijeti u države članice koje graniče sa zaraženim trećim zemljama putem divljih svinja koje ulaze na područje Unije iz zaraženih područja, ali i putem vozila koja su prevozila žive životinje ili putem neovlaštenog unosa proizvoda dobivenih od svinja u Uniju.

(5)

Rizik unošenja ASK-a u Uniju viši je za Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku zbog nastanka i razvoja te bolesti u graničnom području Bjelarusa, Ruske Federacije i Ukrajine. Te su države članice obavijestile Komisiju i druge države članice o mjerama koje namjeravaju usvojiti kako bi pojačale zaštitu na svojem državnom području i na državnom području drugih država članica.

(6)	Tijekom 2013. Estonija, Latvija, Litva i Poljska provele su nadzor za rano otkrivanje ASK-a kod divljih svinja i domaćih svinja. U svrhu boljeg sprečavanja ASK-a potrebno je provesti određene aktivnosti nadzora na državnom području navedenih trećih zemalja.

(7)

Čišćenje i dezinfekcija vozila koja su možda bila u kontaktu s virusom afričke svinjske kuge jedna je od glavnih mjera predostrožnosti protiv ulaska afričke svinjske kuge u Uniju. Stoga se Provedbenom odlukom Komisije 2013/426/EU (4) utvrđuju određene mjere za sprečavanje unošenja u Uniju ASK-a iz Bjelarusa i Ruske Federacije i određuje da se vozila kojima se prevoze žive životinje i koja ulaze u Uniju iz zaraženih područja primjereno očiste i dezinficiraju.

(8)

Neovisno o odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 206/2009 (5), rizik unošenja ASK-a u Uniju putem osobnih pošiljaka koje sadržavaju proizvode od svinja i koje su poslane poštom ili nošene u prtljazi putnika koji dolaze posebno iz Bjelarusa, Ruske Federacije i Ukrajine, nije zanemariv i zahtijeva dodatne mjere i kontrole na mjestima ulaska.

(9)

Osim toga, širok raspon dionika, uključujući veterinare, profesionalne i neprofesionalne poljoprivrednike, vozače kamiona, carinske službenike, putnike i širu javnost treba upoznati s rizikom unošenja afričke svinjske kuge i njezinih posljedica putem dobro ciljane kampanje podizanja svijesti u svrhu podizanja svijesti o bolesti i razine pripravnosti u okviru svojih kriznih planova izrađenih u skladu s Direktivom Vijeća 2002/60/EZ kako bi se osigurala brza reakcija u slučaju unošenja ASK-a.

(10)

ASK je 2014. otkriven kod divljih svinja u Litvi i Poljskoj, a tim dvjema državama članicama izravno prijeti i prisutnost ASK-a u susjednom Bjelarusu. Kako bi svele rizik od širenja bolesti na svojem državnom području na najmanju moguću mjeru, Litva i Poljska namjeravaju smanjiti gustoću prijemljivih nositelja u gospodarstvima na kojima se drže svinje koja imaju nisku razinu biosigurnosti i nalaze se na zaraženom području promicanjem klanja svinja i sprečavanjem obnove populacije gospodarstava na kojima se drže svinje barem godinu dana. U prosincu 2013. Estonija, Latvija, Litva i Poljska podnijele su svoje planove i procjene troškova provedbe hitnih mjera tijekom 2014. u područjima za koja se smatra da su izložena visokom riziku od unosa afričke svinjske kuge iz Bjelarusa, Ruske Federacije i Ukrajine. Komisija je razmotrila navedene planove za financijski doprinos Unije i utvrdila da su u skladu s Direktivom 2002/60/EZ (6).

(11)	Aktivnosti koje su poduzele Estonija, Latvija, Litva i Poljska za nadzor bolesti, čišćenje i dezinfekciju vozila i za organiziranje kampanja podizanja svijesti sufinancirane su u iznosu od 50 %.

(12)	Aktivnosti koje su poduzele Litva i Poljska za smanjivanje gustoće populacije svinja u zaraženim područjima na granici s Bjelarusom treba sufinancirati u iznosu od 30 %.

(13)

Kako planirane mjere koje su podnijele Estonija, Latvija, Litva i Poljska za hitne mjere protiv unošenja afričke svinjske kuge iz Bjelarusa, Ruske Federacije i Ukrajine koje je potrebno provesti u 2014. predstavljaju dovoljno detaljan okvir u smislu članka 94. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (7), ova Odluka predstavlja odluku o financiranju izdataka predviđenih u programu rada za bespovratna sredstva.

(14)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. U okviru hitnih mjera za zaštitu od ASK-a koje su poduzele Estonija, Latvija, Litva i Poljska 2014., te države članice imaju pravo na poseban doprinos Unije za troškove provedbe aktivnosti opisanih u stavcima 2. i 3. i predviđenih za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.

2. Financijski doprinos Unije iznosi 50 % troškova nastalih i isplaćenih za provedbu sljedećih aktivnosti:

(a)	uzorkovanja domaćih svinja;

(b)	uzorkovanja divljih svinja;

(c)	testova ELISA;

(d)	testova PCR i sekvenciranja;

(e)	nabavu opreme i dezinfekcijskih sredstava za aktivnosti čišćenja i dezinfekcije;

(f)	nabavu posebne opreme za uklanjanje lešina;

(g)	nabavu opreme za provedbu viroloških laboratorijskih testova;

(h)	kampanja podizanja svijesti.

3. Financijski doprinos Unije iznosi 30 % troškova koje su snosile i platile Litva i Poljska za troškove naknade štete vlasnicima svinja za gubitke uzrokovane ranim klanjem svinja u zaraženim područjima.

Članak 2.

1. Najviši iznos troškova koji će se nadoknaditi državama članicama iz članka 1. stavka 1. za aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d), u prosjeku ne smije biti veći od:

(a)	0,5 EUR po uzorkovanoj domaćoj svinji;

(b)	5 EUR po uzorkovanoj divljoj svinji;

(c)	2 EUR po testu ELISA;

(d)	10 EUR po testu PCR i sekvenciranja;

2. Najviši iznos troškova koji će se nadoknaditi za aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točke (e) u prosjeku ne smije biti veći od:

(a)	6 000 EUR za Estoniju;

(b)	58 000 EUR za Latviju;

(c)	950 000 EUR za Litvu;

(d)	102 100 EUR za Poljsku.

3. Najviši iznos troškova koji će se nadoknaditi za aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točke (f) ne smije biti veći od:

(a)	100 000 EUR za Litvu;

(b)	150 000 EUR za Poljsku.

4. Najviši iznos troškova koji će se nadoknaditi za aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točke (g) ne smije biti veći od:

75 000 EUR za Litvu.

5. Najviši iznos troškova koji će se nadoknaditi za aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točke (h) u prosjeku ne smije biti veći od:

(a)	1 500 EUR za Estoniju;

(b)	15 000 EUR za Latviju;

(c)	75 000 EUR za Litvu;

(d)	11 250 EUR za Poljsku.

6. Financijski doprinos Unije državama članicama iz članka 1. stavka 3. ne smije biti veći od:

(a)	225 000 EUR za Litvu;

(b)	337 500 EUR za Poljsku.

7. Financijski doprinos Unije državama članicama iz članka 1. stavka 1. ne smije biti veći od:

(a)	27 000 EUR za Estoniju;

(b)	190 000 EUR za Latviju;

(c)	1 948 000 EUR za Litvu;

(d)	1 341 000 EUR za Poljsku.

8. Prihvatljivi izdaci za financijski doprinos Unije za mjere iz stavka 1. točaka (c) i (d) ograničeni su na troškove koje snose države članice za:

(a)	nabavu pribora za testiranje, reagensa i svih ostalih potrošnih materijala koji se mogu identificirati i koji se posebno koriste za provođenje laboratorijskih testova;

(b)	osoblje, bez obzira na status, u cijelosti ili djelomično posebno raspoređeno za provođenje testova u prostorijama laboratorija, ograničeno na stvarne plaće plus naknade za socijalno osiguranje i druge zakonske troškove uključene u plaću;

(c)	neizravne troškove u iznosu od 7 % zbroja troškova iz točaka (a) i (b).

Članak 3.

1. Financijski doprinos Unije za mjere iz članka 1. odobrava se ako navedene države članice:

(a)	provedu aktivnosti i mjere opisane u svojim planovima;

(b)	provedu mjere u skladu s relevantnim odredbama zakona Unije, uključujući pravila o tržišnom natjecanju i sklapanju ugovora o javnoj nabavi;

(c)	najkasnije do 30. travnja 2015. Komisiji dostave završno tehničko izvješće za mjere u skladu s Prilogom I. i završno financijsko izvješće u skladu s Prilogom II.

2. Ako država članica ne postupi u skladu sa stavkom 1., Komisija može smanjiti financijski doprinos Unije razmjerno prirodi i težini prekršaja i financijskom gubitku Unije.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi i Republici Poljskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. travnja 2014.

Za Komisiju

Tonio BORG

Član Komisije

(1) SL L 155, 18.6.2009., str. 30.

(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3) Provedbena odluka Komisije 2013/498/EU od 10. listopada 2013. o financijskom doprinosu Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj protiv afričke svinjske kuge u susjednim trećim zemljama (SL L 272, 12.10.2013., str. 47.).

(4) Provedbena odluka Komisije 2013/426/EU od 5. kolovoza 2013. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju virusa afričke svinjske kuge iz određenih trećih zemalja ili dijelova državnog područja trećih zemalja u kojima je potvrđena prisutnost te bolesti i o izmjeni Odluke 2011/78/EU (SL L 211, 7.8.2013., str. 5.).

(5) Uredba Komisije (EZ) br. 206/2009 od 5. ožujka 2009. o uvozu u Zajednicu osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 136/2004 (SL L 77, 24.3.2009., str. 1.).

(6) Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

(7) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

PRILOG I.

Završno tehničko izvješće o mjerama nadzora u pogledu afričke svinjske kuge kod divljih svinja i domaćih svinja

Država članica:

Datum:

Tehnička ocjena stanja:

1.1	Epidemiološke karte:

1.2	Informacije o nadzoru:

Ostvarenje ciljeva i tehničke poteškoće:

Dodatne epidemiološke informacije: epidemiološka istraživanja, pronađene mrtve životinje, dobna raspodjela pozitivnih životinja, pronađene lezije itd.:

(1) Navesti: ELISA, PCR, Ag-ELISA, izolacija virusa, ostalo (točno navesti).

PRILOG II.

Završno financijsko izvješće o hitnim mjerama u pogledu afričke svinjske kuge

Država članica:

Datum:

Mjere nadzora u pogledu afričke svinjske kuge kod divljih svinja i domaćih svinja:

Uzorkovanje
Kategorija		Trošak uzorkovanja
		Broj uzorkova-nih životinja		Jedinična cijena po uzorkovanoj životinji		Ukupni troškovi
Domaće svinje
Divlje svinje

Laboratorijski testovi
	Broj provedenih testova		Trošak testova (*1)
			Laborato-rijski test (1)		Osoblje (2)		Neizravni troškovi (3) = (1) + (2) x 0,07	Ukupni troškovi (4) = (1) + (2) + (3)
Serološki testovi (ELISA)
Testovi PCR
Testovi sekvenciranja

Čišćenje i dezinfekcija:

2.(a)

OPREMA

Opis	Trošak/vrijednost (bez PDV-a)	Datum kupnje

Ukupno

2.(b)

SREDSTVO ZA DEZINFEKCIJU

Opis	Trošak/vrijednost (bez PDV-a)	Datum kupnje

Ukupno

OPREMA, KAO ŠTO JE NAVEDENA U ČLANKU 1., STAVKU 2. TOČKAMA (f) I (g)

Opis	Trošak/vrijednost (bez PDV-a)	Datum kupnje

Ukupno

NAKNADE ZA SVINJE

Masa na datum uništavanja

Broj životinja po kategoriji

Plaćeni iznos po kategoriji

Ostali troškovi koji se isplaćuju izravno poljoprivredniku

(bez PDV-a)

Ukupna naknada

(bez PDV-a)

Datum plaćanja

krmače

nerasti

prasad

svinje

krmače

nerasti

prasad

svinje

KAMPANJE PODIZANJA SVIJESTI:

Opis aktivnosti	Trošak/vrijednost (bez PDV-a)	Datum isporuke

Ukupno

Potvrđujem sljedeće:

—	ovo su stvarno nastali izdaci, točno obračunati i prihvatljivi na temelju odredaba ove Odluke,

—	sva popratna dokumentacija povezana s izdacima dostupna je na uvid,

—	za ove mjere nije zatražen nijedan drugi doprinos Unije i sav prihod koji proizlazi od aktivnosti u okviru tih mjera prijavljen je Komisiji,

—	mjere su izvršene u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije,

—	primjenjuju se kontrolni postupci, posebno za provjeru točnosti prijavljenih iznosa, kako bi se spriječile, otkrile i ispravile nepravilnosti.

Datum:

Ime i potpis operativnog direktora:

(*1) Svi troškovi navedeni su bez PDV-a.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 125

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 57. 26. travnja 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
		2014/228/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju Sporazuma o suradnji o civilnom globalnom sustavu za satelitsku navigaciju (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica i Ukrajine	1
		Sporazum o suradnji o civilnom globalnom sustavu za satelitsku navigaciju (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica i Ukrajine	3
		2014/229/EU
	*	Odluka Vijeća od 27. listopada 2009. o potpisivanju Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije, s druge strane	16
		Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije s druge strane	17
		2014/230/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije, s druge strane, uz izuzetak pitanja koja se odnose na ponovni prihvat	44
		2014/231/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Indonezije, s druge strane, u vezi s pitanjima koja se odnose na ponovni prihvat	46
		2014/232/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola kojim se utvrđuju ribolovne mogućnosti i financijski doprinos predviđeni Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Gabonske Republike	48
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 424/2014 оd 22. travnja 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Prekmurska šunka (ZOZP))	51
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 425/2014 оd 22. travnja 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Tørrfisk fra Lofoten (ZOZP))	53
	*	Uredba Komisije (EU) br. 426/2014 od 25. travnja 2014. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića	55
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 427/2014 od 25. travnja 2014. o uspostavljanju postupka za odobravanje i certifikaciju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 iz lakih gospodarskih vozila u skladu s Uredbom (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	57
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 428/2014 оd 25. travnja 2014. o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Litvi i izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 324/2014 o donošenju izvanrednih mjera potpore tržištu svinjskog mesa u Poljskoj	64
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 429/2014 оd 25. travnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	68
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 430/2014 оd 25. travnja 2014. o izdavanju dozvola za uvoz riže u okviru carinskih kvota koje su za podrazdoblje mjeseca travnja 2014. otvorene Provedbenom uredbom (EU) br. 1273/2011	70
		ODLUKE
		2014/233/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2013/488/EU o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a	72
		2014/234/EU
	*	Provedbena odluka Vijeća od 23. travnja 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu	75
		2014/235/EU
	*	Provedbena odluka Vijeća od 23. travnja 2014. o odobrenju ažuriranog programa makroekonomske prilagodbe za Portugal	84
		2014/236/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 24. travnja 2014. o financijskom doprinosu Unije za mjere nadzora i druge hitne mjere provedene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj protiv afričke svinjske kuge (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2551)	86
		2014/237/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 24. travnja 2014. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju i širenja unutar Unije štetnih organizama u odnosu na određeno voće i povrće podrijetlom iz Indije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2601)	93

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	51,5
	MK	105,0
	TN	89,9
	TR	83,5
	ZZ	82,5
0707 00 05	AL	41,5
	MA	39,8
	MK	59,4
	TR	124,2
	ZZ	66,2
0709 93 10	MA	29,9
	TR	87,2
	ZZ	58,6
0805 10 20	EG	45,0
	IL	69,3
	MA	47,2
	TN	57,9
	TR	44,7
	ZZ	52,8
0805 50 10	MA	35,6
	TR	88,8
	ZZ	62,2
0808 10 80	AR	100,0
	BR	81,4
	CL	107,1
	CN	96,9
	MK	25,7
	NZ	138,7
	US	166,9
	ZA	130,1
	ZZ	105,9
0808 30 90	AR	90,7
	CL	158,6
	ZA	108,7
	ZZ	119,3

Podrijetlo	Redni broj	Koeficijent dodjele za podrazdoblje travnja 2014.	Ukupna količina raspoloživa za podrazdoblje srpnja 2014. (kg)
Sjedinjene Američke Države	09.4127	— (1)	28 348 416
Tajland	09.4128	— (1)	9 942 723
Australija	09.4129	— (1)	567 310
Drugo podrijetlo	09.4130	0,81836 %	0


	(1) Tekst značajan za EGP

Država članica/treća zemlja

Broj uzorkovanih domaćih svinja

Broj uzorkovanih divljih svinja

Vrsta testa (1)

Broj testova

Broj pozitivnih domaćih svinja

Broj pozitivnih divljih svinja

Ukupno 2014.