12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/1

(1)

U Uredbi (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (1) propisano je da je Europski potporni ured za azil otvoren za sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske kao promatrača. Osim toga, u toj Uredbi predviđeno je sklapanje aranžmana u kojima se posebno određuje narav, opseg i način sudjelovanja tih zemalja u radu Europskog potpornog ureda za azil.

(2)

Dana 27. siječnja 2012. Vijeće je ovlastilo Komisiju da započne pregovore o Aranžmanu između Europske unije i Kraljevine Norveške o načinima njezina sudjelovanja u Europskom potpornom uredu za azil („Aranžman”). Pregovori su uspješno okončani parafiranjem Aranžmana 28. lipnja 2013.

(3)

Aranžman trebalo potpisati i trebao bi se primjenjivati na privremenoj osnovi do okončanja postupaka za njegovo sklapanje.

(4)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21. Uredbe (EU) br. 439/2010, Ujedinjena Kraljevina i Irska sudjeluju u Uredbi i obvezane su njome. One bi stoga trebale primijeniti članak 49. stavak 1. Uredbe (EU) br. 439/2010 sudjelujući u donošenju ove Odluke. Ujedinjena Kraljevina i Irska stoga sudjeluju u ovoj Odluci.

(5)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 22. Uredbe (EU) br. 439/2010, Danska ne sudjeluje u Uredbi i nije njome obvezana. Danska stoga ne sudjeluje o ovoj Odluci,

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/3

(1)

U Uredbi je navedeno da je, kako bi ispunio svoju svrhu, Europski potporni ured za azil, dalje u tekstu „Potporni ured”, otvoren za sudjelovanje zemalja koje su sklopile sporazume s EU-om kojima su prihvatile i primjenjuju pravo EU-a u području na koje se primjenjuje Uredba, odnosno Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, u daljnjem tekstu „pridružene zemlje”,

(2)

Norveška je sklopila s EU-om sporazume na temelju kojih je prihvatila i primjenjuje pravo EU-a u području na koje se primjenjuje Uredba, posebno Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Islandu ili Norveškoj (2),

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/9

(1)

Vijeće je 12. travnja 2011. donijelo Uredbu (EU) br. 359/2011.

(2)

Na temelju preispitivanja Odluke Vijeća 2011/235/ZVSP (2), Vijeće je odlučilo da bi te mjere ograničavanja trebalo produljiti do 13. travnja 2015.

(3)

Nadalje, unose u vezi s određenim osobama s popisa u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 359/2011 trebalo bi ažurirati u skladu s Odlukom Vijeća 2014/205/ZVSP (3).

(4)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 359/2011 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/14

(1)

U kontekstu modernizacije pravila o državnim potporama kojom se želi podržati provedba strategije za rast Europa 2020. i konsolidacija proračuna (2), Uredba (EZ) br. 659/1999 izmijenjena je Uredbom (EU) br. 734/2013 (3) u cilju poboljšanja učinkovitosti kontrole državnih potpora. Tom se izmjenom posebice rješavanje pritužbi od strane Komisije nastojalo učiniti učinkovitijim i Komisiji dati ovlasti da zatraži informacije izravno od sudionika na tržištu i provodi istrage u sektorima gospodarstva i u području instrumenata pomoći.

(2)

U svjetlu tih izmjena, potrebno je odrediti događaje koji označuju početak za računanje rokova u kontekstu zahtjeva za dostavljanje informacija koji se upućuju trećim stranama u skladu s Uredbom (EZ) br. 659/1999.

(3)

Komisija može na vlastitu inicijativu ispitati informacije o nezakonitoj potpori iz bilo kojeg izvora kako bi ocijenila sukladnost s člancima 107. i 108. Ugovora. U tom kontekstu, pritužbe su ključni izvor informacija za otkrivanje kršenja pravila o državnim potporama. Važno je stoga definirati jasne i učinkovite postupke za rješavanje pritužbi koje su podnesene Komisiji.

(4)

U skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 659/1999, samo zainteresirane strane mogu podnijeti pritužbe kako bi obavijestile Komisiju o svakoj navodnoj nezakonitoj potpori ili zlouporabi potpore. U tu svrhu, od fizičkih i pravnih osoba koje podnose pritužbe moralo bi se tražiti da dokažu da su zainteresirane strane u smislu članka 1. točke (h) Uredbe (EZ) br. 659/1999.

(5)

Kako bi se postupak rješavanja pritužbi pojednostavnio i istodobno povećala transparentnost i pravna sigurnost, primjereno je definirati informacije koje podnositelji pritužbi trebaju dostaviti Komisiji. Kako bi se osiguralo da Komisija dobije sve mjerodavne informacije povezane s navodnom nezakonitom potporom ili zlouporabom potpore, Uredbom (EZ) br. 659/1999 predviđeno je da zainteresirane strane moraju ispuniti obrazac i dostaviti sve obvezne podatke koji se u njemu traže. Stoga treba utvrditi obrazac kojim se treba koristiti u tu svrhu.

(6)

Iako zahtjevi koje zainteresirane strane pri podnošenju pritužbe moraju ispuniti ne bi smjeli biti pretjerano složeni, njima se mora osigurati da Komisija dobije sve potrebne informacije za pokretanje istrage o navodnoj nezakonitoj potpori ili zlouporabi potpore.

(7)

Kako bi se osiguralo da se s poslovnim tajnama i drugim povjerljivim informacijama koje se dostavljaju Komisiji postupa u skladu s člankom 339. Ugovora, svaka osoba koja dostavlja informaciju treba jasno označiti informacije koje smatra povjerljivima i za to navesti razloge. Od dotične osobe treba tražiti da Komisiji te informacije dostavi zasebno u inačici koja nije povjerljiva, koju bi se moglo podnijeti odgovarajućoj državi članici radi primjedbi.

(8)

Uredbu Komisije (EZ) br. 794/2004 (4) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

2.

Poglavlja V.a i V.b umeću se iza članka 11.:

„POGLAVLJE V.a

RJEŠAVANJE PRITUŽBI

Članak 11.a

Dopuštenost pritužbi

1.   Svaka osoba koja podnosi pritužbu u skladu s člankom 10. stavkom 1. i člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 659/1999 mora dokazati da je zainteresirana strana u smislu članka 1. točke (h) te Uredbe.

2.   Zainteresirane strane moraju propisno ispuniti obrazac predviđen u Prilogu IV. i dostaviti sve obvezne informacije koje se u njemu traže. Na obrazloženi zahtjev zainteresirane strane Komisija može odustati od obveze dostavljanja nekih informacija traženih u obrascu.

3.   Pritužbe se podnose na jednom od službenih jezika Unije.

POGLAVLJE V.b

OZNAČIVANJE I ZAŠTITA POVJERLJIVIH INFORMACIJA

Članak 11.b

Zaštita poslovnih tajni i drugih povjerljivih informacija

Svaka osoba koja dostavlja informacije u skladu s Uredbom (EZ) br. 659/1999 mora jasno označiti informacije koje smatra povjerljivima, navesti zašto su te informacije povjerljive te Komisiji dostaviti zasebnu inačicu dokumenta koja nije povjerljiva. Kada se informacija mora dostaviti u određenom roku, isti rok vrijedi za dostavljanje inačice koja nije povjerljiva.”

3.

Tekst u Prilogu ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog IV.

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/23

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/25

(1)

Vijeće je 12. travnja 2011. donijelo Odluku 2011/235/ZVSP (1).

(2)

Na temelju preispitivanja Odluke 2011/235/ZVSP mjere ograničavanja trebalo bi produljiti do 13. travnja 2015.

(3)

Unose u vezi s određenim osobama s popisa u Prilogu Odluci 2011/235/ZVSP trebalo bi ažurirati.

(4)

Odluku 2011/235/ZVSP trebalo bi u skladu s tim izmijeniti,

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/30

(1)

Komisija je 30. travnja 2012. primila pritužbu poduzeća koje se bavi obradom drva s poslovnim nastanom u Pokrajini (Land) Brandenburg koje je tvrdilo da 15-godišnji okvirni sporazum sklopljen između njemačke Pokrajine Brandenburg i društva HoKaWe Eberswalde GmbH (HoKaWe) čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(2)

Komisija je 11. svibnja 2012. Njemačkoj podnijela verziju pritužbe koja nije povjerljive prirode i zatražila dodatne podatke. U dopisu od 6. lipnja 2012. Njemačka je iznijela primjedbe u vezi s pritužbom i podnijela zatražene dodatne podatke.

(3)

Komisija je 27. kolovoza 2012. poslala podnositelju pritužbe verziju odgovora koja nije povjerljive prirode, raspitujući se o tome želi li podnositelj pritužbe nastaviti s rješavanjem navedenog pitanja. Podnositelj pritužbe odgovorio je 4. rujna 2012. da će nastaviti s pritužbom.

(4)

Komisija je u dopisu od 19. prosinca 2013. obavijestila Njemačku da je u odnosu na potporu odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. UFEU-a.

(5)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u vezi s mjerom.

(6)

Njemačka je u dopisu od 28. veljače 2013. iznijela primjedbe u vezi s odlukom. Komisija je 30. travnja 2013. primila opažanja dvije zainteresirane treće strane, a 3. svibnja 2013. opažanja podnositelja pritužbe.

(7)

Verzije tih opažanja koje nisu povjerljive prirode poslane su Njemačkoj 17. svibnja 2013. Njemačka je iznijela primjedbe u vezi s navedenim opažanjima 11. lipnja 2013. i upotpunila ih u dopisu od 13. lipnja 2013.

(8)

Komisija je Njemačkoj poslala dodatne zahtjeve za informacijama u dopisima od 2. kolovoza 2013., 17. rujna 2013. i 23. rujna 2013. na koje je Njemačka odgovorila dopisima od 15. kolovoza 2013., 20. rujna 2013. i 1. listopada 2013.

(9)

HoKaWe je društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja elektranom na drvnu biomasu u Eberswaldeu u Pokrajini Brandenburg. Elektrana je izgrađena 2005., a u rad je puštena 2006. U lipnju 2011. Okružni sud u Frankfurtu na Odri pokrenuo je stečajni postupak protiv društva HoKaWe. Međutim, društvo je i dalje ekonomski aktivno.

(10)

Okrug (Landkreis) Barnim bio je zainteresiran za kupnju imovine društva HoKaWe da bi se rad elektrane mogao nastaviti; u svibnju 2012. transakcija imovine odobrena je na sastanku vjerovnika društva HoKaWe i prodaja je ovjerena. Međutim, s obzirom na to da Pokrajina Brandenburg nije pristala prenijeti okvirni sporazum o dostavama drva iz državne šume Pokrajine Brandenburg (koji je predmet sadašnje odluke) na novog vlasnika, okrug Barnim povukao se iz transakcije.

(11)

Pokrajina Brandenburg i društvo HoKaWe sklopili su u lipnju 2005. okvirni sporazum o dostavi drva iz državne šume Pokrajine Brandenburg. Navedenim se sporazumom određuju količina i uvjeti dostava drva (3) društvu HoKaWe za razdoblje od 15 godina, od 1. lipnja 2006. do 1. lipnja 2021. Sporazumom je obuhvaćena godišnja zapremnina od 150 000 kubičnih metara drva podrijetlom iz šuma koje se nalaze na udaljenosti od najviše 70 km od Eberswaldea.

(12)

U sporazumu je određena početna referentna cijena za 2004. u iznosu od 15,50 EUR/kubični metar. Osim toga, tekstom sporazuma predviđeno je da će stranke dogovoriti godišnje prilagodbe cijena na temelju razvoja indeksa cijena industrijskog drva njemačkog Saveznog statističkog ureda (4); 50 % promjene cijena drva u usporedbi s početnom referentnom cijenom snosi prodavatelj, a 50 % snosi kupac (dalje u tekstu: „klauzula o prilagodbi cijena”).

(13)

Za potrebe izračuna odgovarajuće prilagodbe cijena, u sporazumu je navedena sljedeća formula (dalje u tekstu: „formula prilagodbe cijena” ili „formula”).

(14)

Stoga je potrebno razlikovati klauzulu o prilagodi cijena kako je utvrđena u tekstu sporazuma i formulu prilagodbe cijena.

(15)

Prema podnescima Njemačke, s jedne strane, klauzulu o prilagodbi cijena treba smatrati prikazom namjera stranaka sporazuma. Navedena je tvrdnja potkrijepljena unutarnjom bilješkom Ministarstva poljoprivrede, okoliša i regionalnog planiranja Pokrajine Brandenburg od 1. listopada 2003. o sastanku zastupnika Pokrajine Brandenburg i društva HoKaWe u kojoj je jasno izneseno da prilagodba cijena koju su stranke predvidjele tijekom pregovora odgovara klauzuli o prilagodbi cijena. Potkrijepljena je i bilješkom Ministarstva gospodarstva i europskih poslova Pokrajine Brandenburg od 5. siječnja 2011. u kojoj se preporučuje prilagodba ili tumačenje okvirnog sporazuma na način kojim bi se poštovao tekst sporazuma kako bi odražavao prave namjere stranaka.

(16)

S druge strane, formula je sadržavala pogreške, što su potvrdili Njemačka i dva stručna mišljenja pripremljena 2010. za Pokrajinu Brandenburg (5), i njezini rezultati nisu odgovarali namjerama stranaka kako je izraženo u klauzuli o prilagodbi cijena.

(17)

Nakon što je sporazum stupio na snagu cijena je prilagođena na temelju formule. Suprotno namjerama izraženima u tekstu sporazuma, prilagodbe cijena izračunane u skladu s formulom nisu pratile stvaran razvoj indeksa cijena industrijskog drva i rezultat su bile cijene znatno niže od prosječne cijene za drvo iz državnih šuma Pokrajine Brandenburg. Štoviše, formulom nije dobiven predviđeni rezultat ravnopravne podjele rizika fluktuacija cijena između države i društva HoKaWe.

(18)

Razlog su, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (16)., bile pogreške u formuli i nedostatak matematičkog odražavanja namjera stranaka kako je izneseno u klauzuli o prilagodbi cijena  (6).

(19)

Osim toga, u podnesku Njemačke od 28. veljače 2013. izneseno je da su stranke, tijekom sporazuma, više puta koristile svoje diskrecijsko pravo u vezi s parametrima koji su stvarno korišteni za izračun prilagodbe cijena u skladu s formulom  (7). Njemačka tijela obavijestila su Komisiju da razloge nije moguće rekonstruirati na temelju datoteka.

(20)

Dva stručna mišljenja provedena za Pokrajinu Brandenburg 2010. (vidjeti stavak (16).) ukazivala su na moguće probleme u vezi s državnom potporom i preporučena je izmjena sporazuma promjenom formule. Nakon pregovora između društva HoKaWe i Pokrajine Brandenburg stranke su 26. kolovoza 2011. potpisale izmijenjenu verziju sporazuma koja je stupila na snagu 1. srpnja 2011. Ovom su izmijenjenom verzijom riješeni problemi izneseni u uvodnim izjavama od (12). do (19). time što je navedeno da od 1. srpnja 2011. i kasnije cijene treba prilagoditi u skladu s klauzulom o prilagodbi cijena i, stoga, u skladu s prvotnim namjerama stranaka. Stoga od toga dana i kasnije formula nije bila dio sporazuma i više je se nije moglo primjenjivati.

(21)

Nadalje, Pokrajina Brandenburg odlučila je da neće nastaviti ugovor s budućim ulagačima koji preuzimaju imovinu društva HoKaWe.

(22)

Komisija je 19. prosinca 2012. odlučila pokrenuti službeni ispitni postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a („odluka o pokretanju postupka”).

(23)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je preliminarno smatrala da je provedba okvirnog sporazuma koji su sklopila Pokrajina Brandenburg i društvo HoKaWe uključivala državnu potporu.

(24)

Komisija je ispitivala bi li, iz perspektive ex ante, privatni prodavatelj na tržištu prihvatio naknadu poput one koja je rezultat primjene opisane formule prilagodbe cijena.

(25)

Štoviše, čak i da ugovorne stranke nisu bile svjesne pogrešaka u formuli, Komisija je izrazila ozbiljne sumnje u vezi s time je li Njemačka postupala u skladu s tržištem za vrijeme provedbe sporazuma. To je uslijedilo iz razvoja cijena za drvo prodano na temelju sporazuma, što je ukazivalo na to da je cijena izračunana na temelju formule rezultirala znatno nižim cijenama od prosječne cijene drva u Pokrajini Brandenburg. Razboriti privatni prodavatelj u sličnom položaju odmah bi iskoristio sve mogućnosti izmjene metode prilagodbe. Suprotno tome, Njemačka se nastavila koristiti formulom do 2011.

(26)

Na temelju tih razmatranja Komisija je došla do preliminarnog zaključka da se pogodnost u korist društva HoKaWe i time postojanje državne potpore ne mogu isključiti tijekom razdoblja od datuma stupanja sporazuma na snagu (1. srpnja 2006.) do izmjene sporazuma (30. lipnja 2011.). S obzirom na to da pravna osnova za spojivost potpore nije bila očita i da je Njemačka nije tražila, Komisija je imala dodatne sumnje u vezi s time bi li se mjeru moglo smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(27)

Tijekom službenog ispitnog postupka Komisija je primila opažanja dviju zainteresiranih trećih strana te podnositelja pritužbe.

(28)

Podnositelj pritužbe dostavio je unutarnje bilješke Ministarstva poljoprivrede, okoliša i regionalnog planiranja Pokrajine Brandenburg iz prosinca 2003. i ožujka 2004. Prema podnositelju pritužbe, u tim je bilješkama, i prije sklapanja sporazuma, izražena zabrinutost u vezi s nekoliko aspekata sporazuma: procjenjujući posljedice sporazuma u to vrijeme, u bilješci iz prosinca 2003. navedeno je da će, već za 2004., rezultat biti cijena znatno niža od cijene za industrijsko drvo u tom vrijeme. Isto tako, u unutarnjoj bilješci iz ožujka 2004. navedeno je da bi metoda prilagodbe cijena dovela do neprimjerenih ustupaka u odnosu na cijene od strane Pokrajine Brandenburg i izričito je preporučeno ponovno razmatranje ili ponovno pregovaranje u vezi sa sporazumom.

(29)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da u takvoj situaciji ni jedan privatni prodavatelj ne bi sklopio takav sporazum i, štoviše, da bi privatni prodavatelj odmah reagirao kad bi postalo jasno da su cijene ispod tržišnih cijena i ne bi čekao pet godina. Što se tiče prilagodbe cijena, podnositelj pritužbe tvrdi da dogovorene cijene nisu odražavale stvaran razvoj na tržištu drva i da su rezultirale nepripadajućom pogodnošću u korist društva HoKaWe. Podnositelj pritužbe procjenjuje iznos potpore između 2006. i 2011. na 7,3 milijuna EUR (uzimajući u obzir prosječnu cijenu drva kako je dogovoreno između podnositelja pritužbe i ostalih dobavljača).

(30)

Osim toga, Komisija je primila opažanja dvaju poduzeća koja se bave obradom drva u Pokrajini Brandenburg. Ta su poduzeća tvrdila da je zbog dugoročnog sporazuma znatan dio drva proizvedenog u državnoj šumi Pokrajine Brandenburg povučen s regionalnog tržišta drva što je rezultiralo neprikladnim narušavanjem tržišnog natjecanja i ugrozilo postojanje malih poduzeća koja se bave obradom drva u Pokrajini Brandenburg.

(31)

Njemačka je zadržala stajalište da je okvirni sporazum bio u skladu s tržištem i da stoga nije uključivao državnu potporu.

(32)

Tvrdila je da, u vrijeme potpisivanja sporazuma, nije postojalo ni jedno tržište na kojem bi se drvo upotrebljavalo za proizvodnju energije (energetsko drvo, Energieholz) i te su se stranke, kao posljedica toga, dogovorile temeljiti cijenu koju plaća društvo HoKaWe na cijeni za industrijsko drvo, a prilagodbe cijena na razvoju indeksa za industrijsko drvo. Njemačka je tvrdila i da je tekst sporazuma odražavao namjeravani modus operandi za prilagodbe cijena, no priznala je da primjena formule imala rezultate koji nisu odgovarali namjeravanoj podjeli rizika fluktuacija cijena između strana.

(33)

Njemačka je, stoga, tvrdila da početnu referentnu cijenu, kao i klauzulu o prilagodbi cijena iz teksta sporazuma, zajedno s prilagodbama cijena temeljenima na indeksu za industrijsko drvo u Njemačkoj i jednakom podjelom rizika fluktuacija cijena između stranaka, treba smatrati sukladnom s tržištem u vrijeme potpisivanja sporazuma.

(34)

Prema tvrdnjama Njemačke, tek je tijekom reorganizacije uprave za šumarstvo u Pokrajini Brandenburg u siječnju 2009. otkriveno da je primjena formule rezultirala nižim cijenama koje je društvo HoKaWe plaćalo u odnosu na ostala društva. Stoga su 2010. odgovorna tijela Pokrajine Brandenburg zatražila procjenu sporazuma od vanjskoga pravnog stručnjaka, društva RAUE LLP te su izvršila unutarnju pravnu procjenu sporazuma. Oba su stručna mišljenja ukazivala na moguće probleme povezane s državnom potporom. Osim toga, Ministarstvo gospodarstva i europskih poslova zaključilo je u pismenoj izjavi od 5. siječnja 2011. da je klauzula o prilagodbi cijena bila u skladu s tržištem, no da je prilagodba cijena na temelju formule činila državnu potporu i stoga je preporučilo izmjenu sporazuma na način koji bi odražavao prave namjere, na primjer, s pomoću izmjene formule. Pokrajina Brandenburg postupila je u skladu s tom preporukom u kolovozu 2011.

(35)

U tom je pogledu Njemačka tvrdila da je Pokrajina Brandenburg prilagodbom sporazuma 2011. djelovala na način koji je u skladu s tržištem i da nije mogla brže reagirati jer ugovori trebaju biti ispunjeni i jer je izmjena sporazuma bila moguća jedino dogovorom između stranaka.

(36)

Štoviše, prema tvrdnjama Njemačke, sporazum ne narušava tržišno natjecanje i ne utječe na trgovinu među državama članicama.

(37)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a predviđa se da je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća ili proizvodnje određene robe u povlašteni položaj nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(38)

Prema utvrđenoj praksi Komisije i sudskoj praksi, kriterij procjene predstavlja li komercijalna transakcija između javnog tijela i gospodarskog subjekta državnu potporu načelo je ulagača u tržišnom gospodarstvu. Iz ovog načela proizlazi da, kada država djeluje na tržištu kao komercijalni subjekt, mora to činiti na način usporediv s privatnim subjektom. Ako država to ne učini, moguća je uključenost državne potpore. Drugim riječima, mjerilo je određivanja uključuje li transakcija državnu potporu bi li se privatni subjekt u sličnom položaju ponašao na jednak način, odnosno bi li u ovom konkretnom slučaju prodao imovinu, robu ili usluge za istu cijenu (test privatnog prodavatelja). Pri primjeni ovog načela negospodarska razmatranja ne mogu se uzeti u obzir kao razlog prihvaćanja niže cijene. Komisija je više puta primijenila ovo načelo te ga je isto stalno potvrđivao Sud (8).

(39)

Komisija, stoga, u sadašnjem predmetu mora procijeniti bi li privatni prodavatelj sklopio sporazum usporedivog trajanja, na temelju usporedive početne referentne cijene i uz sličan mehanizam prilagodbe cijena.

(40)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od (11). do (12)., u okvirnom sporazumu trajanja od 15 godina navedeno je da bi cijene trebalo prilagoditi na godišnjoj razini u skladu s razvojem indeksa cijena industrijskog drva i da bi država trebala snositi 50 %, a društvo HoKaWe 50 % odgovarajućih promjena početne referentne cijene od 15,50 EUR/kubični metar. Osim toga, u sporazumu je navedena formula kojom se treba koristiti za izračun ove prilagodbe cijena.

(41)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da trajanje sporazuma od 15 godina nije bilo uobičajeno na tržištu.

(42)

Međutim, Komisija ne raspolaže nikakvim pokazateljima koji bi opravdali zaključak da navedeno trajanje nije bilo u skladu s tržištem. Iako se trajanje od 15 godina čini prilično dugo, nije nerazumno za prodavatelja da se obveže kupcu ako bi to prodavatelju jamčilo, što je bio slučaj prema predmetnom sporazumu, prodaju stalnih količina drva koje, osim toga, barem djelomično nije ispunjavalo zahtjeve kvalitete za industrijsko drvo.

(43)

U pogledu navedene činjenice i predviđene podjele rizika fluktuacija cijena ne može se isključiti da bi privatni prodavatelj sklopio sporazum usporedivog trajanja.

(44)

Slično tome, u vezi s početnom referentnom cijenom od 15,50 EUR/kubični metar, Komisija ne raspolaže nikakvim pokazateljima da ova cijena nije bila u skladu s tržištem.

(45)

Prema tvrdnjama Njemačke, u vrijeme potpisivanja sporazuma nije postojala utvrđena tržišna cijena za energetsko drvo. Ugovorne stranke su, stoga, temeljile okvirni sporazum na cijeni za industrijsko drvo. Prema pregledu tržišnih cijena za industrijsko drvo koje je podnio podnositelj pritužbe, cijene između 15,50 EUR/kubični metar i 17,50 EUR/kubični metar za 2004. i između 15,00 EUR/kubični metar i 17,00 EUR/kubični metar za 2005. mogu se smatrati cijenama u skladu s tržištem. Uzimajući u obzir i činjenicu da je sporazum bio dugoročni ugovor, uz dogovorenu cijenu od 15,50 EUR/kubični metar, početna referentna cijena okvirnog sporazuma ostala je unutar raspona cijena za industrijsko drvo koje su bile u skladu s tržištem.

(46)

Osim toga, unutarnja bilješka Ministarstva poljoprivrede, okoliša i regionalnog planiranja Pokrajine Brandenburg od 1. listopada 2003. pokazuje da su tijekom pregovora zastupnici Pokrajine Brandenburg predložili početnu referentnu cijenu od 15,50 EUR/kubični metar, pri čemu je društvo HoKaWe zagovaralo cijenu od 15,00 EUR/kubični metar. Stranke su naposljetku dogovorile višu cijenu, odnosno 15,50 EUR/kubični metar.

(47)

Iz toga slijedi da se početnu referentnu cijenu od 15,50 EUR/kubični metar može smatrati cijenom u skladu s tržištem. S obzirom na nedostatak utvrđene tržišne cijene za usporedbu, i činjenice da zahtjevi kvalitete energetskog drva barem nisu veći od onih industrijskog drva, smatralo se opravdanim da Pokrajina Brandenburg sklopi sporazum prema kojem bi se cijena temeljila na cijeni za industrijsko drvo (referentna cijena). Dogovorena cijena bila je rezultat pregovora između stranaka te je bila unutar raspona tržišnih cijena za industrijsko drvo u Pokrajini Brandenburg. Dogovorena je uz informiranost o kvaliteti drva dostupnog državnih šumama Pokrajine Brandenburg (9) i, stoga, predstavlja ono što bi privatni prodavatelj smatrao prihvatljivim u odnosu na kvalitetu drva koje treba dostaviti.

(48)

Što se tiče prilagodbe cijena, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (14)., potrebno je razlikovati klauzulu o prilagodbi cijena i prilagodbu cijena stvarno primijenjenih na temelju formule.

(49)

Komisija u vezi s klauzulom o prilagodbi cijena ne raspolaže nikakvim pokazateljima da ista nije bila u skladu s tržištem. Slično navedenome u uvodnoj izjavi (45). o početnoj referentnoj cijeni, nije postojao indeks za prilagodbe cijena energetskog drva. Stoga nije bilo samo opravdano temeljiti početnu referentnu cijenu na cijeni za industrijsko drvo nego je bilo opravdano i dogovoriti prilagodbu cijena u skladu s indeksom za industrijsko drvo.

(50)

Nadalje, u tekstu sporazuma predviđeno je da bi stranke trebale podijeliti fluktuacije cijena u iznosima od po 50 %. S obzirom na to da razvoj cijena u vrijeme potpisivanja nije bio u potpunosti predvidljiv, ovaj je mehanizam rezultirao podjelom rizika i (mogućih) koristi obiju stranaka, što je moglo rezultirati i pogodnošću za Pokrajinu Brandenburg. U pogledu ove neizvjesnosti, i privatni bi prodavatelj mogao pristati na takvu klauzulu. Stoga navedenu klauzulu treba smatrati sukladnu s tržištem.

(51)

Može se zaključiti da je klauzula o prilagodbi cijena, kojom se predviđa razvoj cijene usporedno s indeksom za industrijsko drvo i podjednaka podjela rizika fluktuacija cijena između stranaka, bila spojiva s tržištem i da bi razuman privatni prodavatelj sklopio takav sporazum.

(52)

Međutim, kako je prethodno navedeno, stvarne prilagodbe cijena izvršene su primjenom formule. Kao što je vidljivo iz pregleda u tablici u nastavku, cijene koje su bile rezultat primjene ove formule bile su znatno niže od cijena koje bi bile rezultat primjene klauzule o prilagodbi cijena:

(53)

U tablici je jasno prikazano da cijene izračunane na temelju formule nisu bile samo znatno niže od cijena koje bi bile rezultat primjene klauzule o prilagodbi cijena, nego i znatno niže od prosječnih cijena u Pokrajini Brandenburg.

(54)

Osim toga, ovi su učinci formule već bili predvidljivi prije potpisivanja sporazuma. To je posebno važno jer, da bi se procijenilo bi li privatni prodavatelj djelovao na način jednak ili usporediv s djelovanjem Pokrajine Brandenburg, potrebno je izvršiti ex ante procjenu sporazuma (11).

(55)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama (16). i (18)., formula je sadržavala pogreške i nije odražavala namjere izražene u klauzuli o prilagodbi cijena. Te su namjere mogle biti matematički izražene, što potvrđuje i stručno mišljenje društva RAUE LLP, u formuli u nastavku:

(56)

Međutim, stranke sporazuma odbile su fiksni iznos umjesto Indeksan. Iako bi, ovisno o okolnostima, moglo biti opravdano koristiti fiksni odbitak, takav bi odbitak barem trebao rezultirati dogovorenom početnom referentnom cijenom za godinu u kojoj je sporazum sklopljen. No u ovom su slučaju stranke odabrale odbitak koji je, već za godinu potpisivanja, doveo do cijene znatno ispod dogovorene početne referentne cijene u skladu s tržištem od 15,50 EUR/kubični metar.

(57)

Stoga se činjenica da je formula sadržavala pogreške i nije rezultirala cijenama dogovorenima u klauzuli o prilagodbi cijena objektivno mogla predvidjeti u vrijeme potpisivanja.

(58)

U toj bi se situaciji privatni prodavatelj koristio drukčijom formulom ili bi barem zatražio promjenu formule, posebno s obzirom na to da su stranke u tekstu sporazuma dogovorile da bi prilagodba cijena bila uspostavljena u skladu s indeksom za industrijsko drvo i rizikom fluktuacija cijena koje jednako dijele država i društvo HoKaWe (kako je navedeno u klauzuli o prilagodbi cijena).

(59)

U tom pogledu treba naglasiti i da razvoji cijena u okviru sporazuma nisu bili samo automatski rezultat prethodno utvrđenoga matematičkog izračuna iz formule. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (19)., iz podataka koje je Njemačka osigurala tijekom službenog istražnog postupka vidljivo je da je formula prilagođena nekoliko puta (12) tijekom sporazuma.

(60)

Kao što je jasno vidljivo iz tablice u uvodnoj izjavi (52)., ovi predvidljivi negativni učinci primjene formule isto su tako ostvareni, s obzirom na to da je cijena koju je stvarno platilo društvo HoKaWe bila znatno niža od cijene koju je trebalo naplatiti u skladu s klauzulom o prilagodbi cijena. Bila je i znatno niža od prosječnih cijena plaćenih za drvo iz državne šume Brandenburga, odnosno cijena po kojima je Pokrajina Bradenburg prodavala drvo ostalim trgovačkim društvima (13).

(61)

Iz toga slijedi da je država bila upoznata i prihvatila činjenicu da posljedica primjene formule nije bio namjeravani rezultat razvoja cijena na temelju indeksa za industrijsko drvo, uz rizik fluktuacija cijena koji su dijelile stranke.

(62)

Što se tiče klauzule o prilagodbi cijena, može se zaključiti da, iako bi rezultirala cijenama nižima od prosječne cijene za Pokrajinu Brandenburg, te bi cijene bile u skladu s tržištem. Temeljile su se na opravdanim razmatranjima i pregovorima između uključenih stranaka i stoga se ne može isključiti da bi i privatni sudionik na tržištu sklopio sporazum pod jednakim ili usporedivim uvjetima.

(63)

Međutim, stvarna prilagodba cijena koju su provodile stranke na temelju formule nije odražavala takve uvjete u skladu s tržištem i rezultirala je znatno nižim cijenama od onih koje bi bile rezultat primjene klauzule o prilagodbi cijena (i, štoviše, prosječne cijene za drvo u Pokrajini Brandenburg).

(64)

Iako razvoj cijena na temelju klauzule o prilagodbi cijena odražava opravdanu poslovnu odluku i pravednu ravnotežu rizika u vezi s fluktuacijama cijena između ugovornih stranaka, cijene koje su rezultat primjene formule bile su znatno niže i, osim toga, isto tako nisu odražavale tu ravnotežu rizika. Suprotno situaciji na kojoj se temelji odluka Komisije u predmetu S.A. 19045 (Navodna potpora Pokrajine Bavarske (poduzeće Bavarske državne šume) u obliku dugoročnih ugovora o nabavi drva za društvo Klausner), (14) u kojoj se smatralo da cijene niže od prosjeka tržišta ne uključuju državnu potporu jer je na tržištu bilo previše kapaciteta, a Pokrajina Bavarska pokušavala je privući velikog kupca koji bi dugoročno jamčio velike i stalne količine nabave, ništa u činjenicama sadašnjeg predmeta ne bi opravdalo cijene niže od onih koje bi bile posljedica primjene klauzule o prilagodbi cijena. Klauzulom o prilagodbi cijena u vezi koje su se usuglasile stranke u obzir je uzeta priroda dugoročnog ugovora i kvaliteta drva za prodaju te bi odmah rezultirala cijenama nižima od prosječne cijene u Pokrajini Brandenburg. Ništa ne ukazuje na to da bi privatni sudionik na tržištu pristao na cijene niže od navedenih.

(65)

To dodatno potvrđuju podnesci Njemačke u kojima je izričito navedeno da je klauzula o prilagodbi cijena predstavljala stvarne namjere stranaka. Štoviše, 2011. Pokrajina Brandenburg pregovarala je o izmjeni sporazuma kojom se odbacila formula koja je sadržavala pogreške, kao reakciji na dva pravna mišljenja iz 2010. iz uvodne izjave (16). koja su izazvala zabrinutost u vezi s državnom potporom zbog primjene formule. Stoga je Pokrajina Brandenburg pregovarala o izmjeni sporazuma bez formule posebno radi provedbe stvarnih namjera stranaka i rješavanja zabrinutosti u vezi s državnom potporom.

(66)

Iz toga proizlazi da način na koji je sporazum proveden, točnije prilagodbe cijena na temelju formule, nije zadovoljio test privatnog prodavatelja i nije u skladu s tržištem.

(67)

Njemačka je tvrdila da je regionalna vlada Pokrajine Brandenburg tek tijekom reorganizacije uprave za šumarstvo 2009. doznala za činjenicu da cijene koje je stvarno platilo društvo HoKaWe nisu pratile razvoj cijena kako je namijenjeno klauzulom o prilagodbi cijena i da su rezultirale znatno nižim cijenama od cijena po kojima je drvo dostavljano ostalim društvima i da je Pokrajina Brandenburg naknadno djelovala na način koji je u skladu s tržištem time što je zatražila dva stručna mišljenja iz uvodne izjave (16). i zatim ponovno pregovarala o sporazumu, što je rezultiralo izmjenom tog sporazuma 2011.

(68)

Međutim, te tvrdnje ne djeluju uvjerljivo. Ponajprije, kako je navedeno u uvodnim izjavama od (55). do (55)., učinci formule bili su predvidljivi u vrijeme potpisivanja sporazuma. Zatim, privatni prodavatelj na tržištu koji je tražio osiguranje provedbe dogovorenog rješenja u obliku klauzule o prilagodbi cijena i time pomnog praćenja prilagodbi cijena odmah bi reagirao zatraživši ponovno pregovaranje u vezi s cijenom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., uspješno ponovno pregovaranje Pokrajine Brandenburg u vezi sa sporazumom potvrđuje da formula nije odražavala stvarne namjere stranaka (kako je dogovoreno u klauzuli o prilagodbi cijena). To isto tako pokazuje da društvo HoKaWe ne bi moglo odbiti odbacivanje formule.

(69)

Prema tome, društvo HoKaWe imalo je koristi od ekonomske pogodnosti u razdoblju od stupanja sporazuma na snagu (1. lipnja 2006.) do izmjene sporazuma (30. lipnja 2011.).

(70)

Osim toga, ispunjeni su svi kriteriji iz članka 107. stavka 1. UFEU-a. Pogodnost je bila selektivna jer je sporazum posebno donosio korist određenom trgovačkom društvu. Tijela države članice, tj. Pokrajina Brandenburg, dodjeljivale su pogodnost. Prosječna količina drva prodanog društvu HoKaWe pod uvjetima sporazuma bila je znatna; opskrba drvom po povoljnim uvjetima unaprijedila je položaj primatelja u odnosu na njegove konkurente i stoga narušila tržišno natjecanje. Tržište drva otvoreno je za konkurenciju iz ostalih država članica. Čak uzimajući u obzir činjenicu da ugovor o nabavi obuhvaća samo drvo podrijetla iz šuma najveće udaljenosti od Eberswaldea od 70 km, Komisija napominje da je Eberswalde smješten jako blizu poljske granice (samo 30 km). Stoga potpora isto tako utječe na trgovinu među državama članicama. Stoga se može zaključiti da je provedba sporazuma koja je rezultirala cijenama plaćenima na temelju formule činila državnu potporu.

(71)

Izmjena sporazuma, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2011., mora se smatrati završetkom mjere državne potpore. Tom se izmjenom od 1. srpnja 2011. osigurava da se prilagodbe cijena vrše u skladu s klauzulom o prilagodbi cijena i time se ponovno potvrđuju i ispravno provode početne namjere stranaka. S obzirom na to da je sporazum u ovom obliku u skladu s tržištem, Komisija smatra da nakon 30. lipnja 2011. društvo HoKaWe više nije primalo ekonomsku pogodnost iz plaćanja u okviru sporazuma.

(72)

Pravna osnova za spojivost potpore niti je očita niti ju je tražila država članica. To dovodi do zaključka da pogodnost društva HoKaWe koja proizlazi iz provedbe sporazuma između lipnja 2006. i lipnja 2011. čini nespojivu državnu potporu.

(73)

Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama od (49). do (51)., klauzula o prilagodbi cijena može se smatrati sukladnom s tržištem. Stoga Komisija smatra da se element potpore sastoji od razlike između cijene stvarno plaćene (15) na temelju formule i cijene koju treba platiti u skladu s klauzulom o prilagodbi cijena.

(74)

Potpora odobrena društvu HoKaWe stoga iznosi 2 496 415 EUR.

(75)

Prema UFEU-u i uspostavljenoj sudskoj praksi Suda, Komisija može odlučiti da predmetna država članica mora ukinuti ili izmijeniti potporu (17) ako utvrdi da ista nije spojiva s unutarnjim tržištem. Sud isto tako dosljedno tvrdi da je obveza države članice da ukine potporu koju Komisija smatra nespojivom s unutarnjim tržištem oblikovana u cilju ponovne uspostave prethodno postojeće situacije (18). U tom je kontekstu Sud uspostavio da se ovaj cilj postiže nakon što primatelj vrati iznose koji su mu dodijeljeni u obliku nezakonite potpore, time gubeći pogodnost koju je uživao u odnosu na svoje konkurente na tržištu, i situacija koja je prethodila isplati potpore ponovno bude uspostavljena (19).

(76)

U skladu sa sudskom praksom, člankom 14. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (20) predviđeno je da „u slučaju kada se u slučajevima nezakonite potpore donesu negativne odluke, Komisija donosi odluku kojom se od predmetne države članice zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi od korisnika povukla sredstva potpore […].”

(77)

Stoga, s obzirom na to da Komisija nije bila obaviještena o predmetnoj mjeri u smislu kršenja članka 108. UFEU-a i time je treba smatrati nezakonitom i nespojivom potporom, potporu treba povući kako bi se ponovno uspostavila situacija koja je postojala na tržištu prije dodjele potpore. Povrat bi trebao obuhvatiti razdoblje od trenutka kad je korisnik stekao pogodnost, odnosno od trenutka kad je potpora stavljena na raspolaganje korisniku, do stvarnog povrata, a na iznose koje treba vratiti treba, do stvarnog povrata, zaračunavati kamate.

(78)

Provedba okvirnog sporazuma između Pokrajine Brandenburg i društva HoKaWe od njegova potpisivanja (1. lipnja 2006.) do izmjene (30. lipnja 2011.) uključivala je državnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim tržištem. Stoga društvo HoKaWe mora izvršiti povrat državne potpore i kamate na povrat.

(a)

ukupni iznos potpore (glavnica i kamate) koji treba vratiti od korisnika;

(b)

detaljni opis već poduzetih i planiranih mjera u svrhu usklađivanja s ovom Odlukom;

(c)

dokumente iz kojih je razvidno da je korisniku naložen povrat sredstava potpore.

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/41

(1)

Komisija bi morala odrediti registar kojemu je povjerena organizacija i vođenje vršne .eu domene i upravljanje njome nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije.

(2)

Komisija je Odlukom 2003/375/EZ (2) iz 2003. odredila Europski registar za internetske domene (EURid) kao Registar vršne .eu domene. Komisija je sklopila ugovor s Europskim registrom za internetske domene (EURid) u kojem se utvrđuju uvjeti pod kojima Komisija nadzire način na koji Registar organizira i vodi vršnu .eu domenu i njome upravlja. Taj Ugovor potpisan je 12. listopada 2004. na razdoblje od pet godina te potom 2009. produljen za još pet godina. Ugovor prestaje vrijediti 12. listopada 2014.

(3)

Komisija je 14. svibnja 2013. u Službenom listu Europske unije objavila Poziv na iskaz interesa (2013/C 134/06) zajedno s izjavom Komisije o svojoj nadzornoj ulozi u vezi s načinom na koji Registar organizira i vodi vršnu .eu domenu i njome upravlja (2013/C 134/05), pozivajući na podnošenje prijava organizacija koje žele biti odabrane kao Registar kojemu se povjerava organizacija i vođenje vršne .eu domene i upravljanje njome.

(4)

Poziv je zaključen 20. lipnja 2013. Primljena je samo jedna prijava i to od Europskog registra za internetske domene (EURid).

(5)

Ocjenjivanje na temelju kriterija prihvatljivosti i kriterija za odabir iz poziva na iskaz interesa provedeno je 25. srpnja 2013.

(6)

Ocjenjivači su pregledali prijavu i utvrdili ljestvicu kojom su obuhvaćene različite oznake (pojedinačne i zajedničke) za primjenu u skladu sa sustavom označavanja predviđenim u odjeljku 4. Poziva te uzimajući u obzir cjelokupnu kvalitetu prijave s obzirom na kriterije za odabir. Ocjenjivači su zaključili da prijava Europskog registra za internetske domene (EURid) ispunjuje minimalne zahtjeve svakog kriterija za odabir. Komisija je razmotrila rezultate do kojih su došli ocjenjivači i na toj osnovi donosi odluku.

(7)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije utemeljenog člankom 22. stavkom 1. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3),

12.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/43

(1)

Učinkovit okvir za korporativno upravljanje od ključne je važnosti za društvo jer će dobro vođena trgovačka društva vjerojatno biti konkurentnija i dugoročno održivija. Za dobro korporativno upravljanje odgovorno je prije svega dotično trgovačko društvo, a poštovanje određenih standarda osigurano je pravilima na europskoj i nacionalnoj razini. Njima je obuhvaćeno obvezujuće i neobvezujuće zakonodavstvo, osobito nacionalni pravilnici o korporativnom upravljanju.

(2)

Pravilnicima o korporativnom upravljanju nastoje se utvrditi načela za dobro korporativno upravljanje u europskim uvrštenim trgovačkim društvima, utemeljenima na transparentnosti, odgovornosti i dugoročnoj perspektivi. U pravilnicima su sadržani standardi i najbolje prakse za trgovačka društva kojima im se omogućuje bolje poslovanje i tako pridonosi poticanju rasta, stabilnosti i dugotrajnom ulaganju.

(3)

Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i vezanim izvješćima za određene vrste poduzeća (1) od trgovačkih društava zahtijeva se da u svoja izvješća poslovodstva uključe izvješće o korporativnom upravljanju ako su njihovi prenosivi vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu bilo koje države članice u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata (2).

(4)

U izvješću o korporativnom upravljanju morali bi biti sadržani bitni podaci o mehanizmima korporativnog upravljanja trgovačkog društva, kao što su podaci koji se odnose na odgovarajuće pravilnike o korporativnom upravljanju koje navedeno trgovačko društvo primjenjuje, sustave unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, skupštinu dioničara i njezine ovlasti, prava dioničara, administrativna, upravljačka i nadzorna tijela i njihove odbore.

(5)

Objavom izvješća visoke kvalitete o mehanizmima korporativnog upravljanja trgovačkog društva ulagateljima se pružaju korisni podaci te im se olakšava donošenje odluka o ulaganju. Osim toga, jača se povjerenje ulagatelja u trgovačka društva u koja ulažu. Veća transparentnost u pogledu tržišta može općenito u očima dioničara i društva u cjelini povećati ugled i legitimnost trgovačkih društava.

(6)

Načelo „poštuj ili objasni” utvrđeno člankom 20. Direktive 2013/34/EU ključna je značajka europskog korporativnog upravljanja. U skladu s tim načelom, trgovačka društva koja odstupaju od odgovarajućeg pravilnika o korporativnom upravljanju moraju u svojem izvješću o korporativnom upravljanju obrazložiti od kojih dijelova pravilnika odstupaju i razloge za to odstupanje.

(7)

Iako se potpunom usklađenošću s pravilnikom tržištu može poslati pozitivna poruka, za trgovačko društvo to iz perspektive korporativnog upravljanja možda nije uvijek najbolji pristup. Odstupanjem od odredbe u pravilniku u nekim bi se slučajevima trgovačkom društvu omogućilo učinkovitije upravljanje. Pristupom „poštuj ili objasni” trgovačkim društvima omogućuje se fleksibilnost jer im se dopušta da svoje korporativno upravljanje prilagode svojoj veličini, dioničkoj strukturi ili sektorskim posebnostima. Njime se istodobno promiče kultura odgovornosti, čime se trgovačka društva potiču na razmišljanje o mehanizmima korporativnog upravljanja.

(8)

Trgovačka društva, ulagatelji i regulatori u velikoj mjeri podupiru načelo „poštuj ili objasni” kao primjereno sredstvo u korporativnom upravljanju. Međutim, kao što je navedeno u Zelenoj knjizi iz 2011. o okviru EU-a za korporativno upravljanje (3), čini se da postoje neki nedostaci u primjeni tog načela u praksi, posebno u pogledu kvalitete obrazloženja koja pružaju trgovačka društva pri odstupanju od pravilnika o korporativnom upravljanju. U tom se pogledu velika većina zainteresiranih strana u odzivu na Zelenu knjigu izjasnila da bi se od trgovačkih društava u slučaju odstupanja trebala zahtijevati bolja kvaliteta obrazloženja.

(9)

Prema novijim dokazima koje je Komisija prikupila, u tom se području primjećuje postupno poboljšanje. Primjerice, u nekoliko država članica pokrenuta je rasprava ili su izdane smjernice o kvaliteti obrazloženja. Međutim, još je ostalo prostora za daljnje poboljšanje.

(10)

U svojoj rezoluciji od 29. ožujka 2012. (4) Europski parlament ocijenio je pristup „poštuj ili objasni” kao korisno sredstvo u korporativnom upravljanju. Posebno se zauzeo za to da trgovačko društvo mora obvezno poštovati odgovarajući pravilnik i pružiti smislena obrazloženja odstupanja od pravilnika, a koja bi trebala sadržavati opis poduzetih alternativnih mjera.

(11)

U akcijskom planu iz 2012. o europskom pravu društava i korporativnom upravljanju (5) naglašena je važnost visoke kvalitete obrazloženja, posebno za ulagatelje, te je najavljena inicijativa Komisije za poboljšanje kvalitete izvješća o korporativnom upravljanju, a prije svega kvalitete obrazloženja.

(12)

Svrha ove Preporuke jest pružiti smjernice za trgovačka društva i pomoći im u poboljšanju kvalitete njihovih izvješća o korporativnom upravljanju. S obzirom na raznolikost pravnih tradicija i pristupa, u ovim se preporukama nudi opći okvir koji se može dalje razvijati i prilagoditi posebnom nacionalnom kontekstu.

(13)

Ova Preporuka primjenjuje se na trgovačka društva koja moraju podnijeti izvješće o korporativnom upravljanju u skladu s člankom 20. Direktive 2013/34/EU i pružiti obrazloženja u slučaju odstupanja od preporuka iz pravilnika o korporativnom upravljanju.

(14)

Iako je u skladu s člankom 20. Direktive 2013/34/EU ova Preporuka namijenjena uglavnom uvrštenim trgovačkim društvima, i drugi bi subjekti mogli pri pripremi izvješća o korporativnom upravljanju imati koristi od poboljšane kvalitete podataka koje planiraju objaviti.

(15)

Osim podataka koje su dužni navesti u svojem izvješću o korporativnom upravljanju, u nekim se državama članicama od trgovačkih društava zahtijeva da izvijeste i o načinu primjene glavnih načela ili preporuka pravilnika. Kako bi se dodatno povećala transparentnost, sva europska uvrštena trgovačka društava potiču se na izvješćivanje o tome kako su poštovali odgovarajuće pravilnike u pogledu aspekata koji za dioničare mogu biti najvažniji. Osim toga, kako bi se olakšao pristup tim podacima, trgovačka bi društva trebala razmisliti o njihovu objavljivanju na internetu.

(16)

Ne postoji standardni format za izvješćivanje o korporativnom upravljanju za cijelu Uniju. Podaci se mogu prikazati u općem izvješću ili po načelu „odredba po odredba” pod uvjetom da su informativne naravi i korisni za dioničare, ulagatelje i druge dionike. Trgovačka društva trebala bi izbjeći sastavljanje preopćenitih izvješća kojima se ne mogu obuhvatiti važni aspekti za dioničare kao i izvješća koja predstavljaju puku formalnost (s poljima za označivanje) s malom informativnom vrijednošću. Isto tako trebalo bi izbjeći preopširne podatke koji ne pružaju dostatni uvid.

(17)

Kako bi se dionicima omogućilo donošenje informiranih odluka o trgovačkim društvima, veoma je važno primjereno objavljivanje odstupanja od odgovarajućih pravilnika i razloga za ta odstupanja. Tim se objavljivanjem umanjuje nejednakost u informiranosti direktora trgovačkih društva i dioničara, za koje se time smanjuju i troškovi praćenja. Trgovačka društva morala bi jasno navesti od kojih su preporuka u pravilniku odstupili i za svako odstupanje obrazložiti način na koji je trgovačko društvo odstupilo, razloge odstupanja, način na koji je odluka o odstupanju od pravilnika donesena, vremenski okvir odstupanja i mjere koje su poduzete kako bi se osiguralo da aktivnosti trgovačkog društva ostanu u skladu s ciljevima preporuke i pravilnika.

(18)

Pri pružanju tih podataka trgovačka bi društva morala izbjegavati uporabu standardiziranog jezika te bi se morala usredotočiti na posebni kontekst trgovačkog društva kojim se objašnjava odstupanje od preporuke. Obrazloženja trebaju biti strukturirana i treba ih prikazati tako da se mogu lako razumjeti i upotrebljavati. Na taj način dioničarima će se olakšati uključivanje u konstruktivni dijalog s trgovačkim društvom.

(19)

Za učinkovit pristup „poštuj ili objasni” potrebno je učinkovito praćenje kako bi se poduzeća potaknulo da poštuju pravilnik o korporativnom upravljanju ili da objasne nepoštovanje. U Zelenoj knjizi iz 2011. navedeno je da se čini da izvješća o korporativnom upravljanju koja objavljuju trgovačka društva nisu bila primjereno praćena te da je samo nekoliko država članica imalo javna ili specijalizirana tijela koja su provjeravala cjelovitost podataka, a posebno obrazloženja.

(20)

U praćenje podataka koje objavljuju trgovačka društva uključeni su razni akteri, kao što su odbori, revizori i dioničari. I odbori i dioničari imaju važnu ulogu u poticanju kvalitetnih obrazloženja. Aktivnijim praćenjem koje provode dioničari kao vlasnici trgovačkih društava osobito bi se moglo pridonijeti boljim praksama korporativnog upravljanja.

(21)

Države članice i tijela odgovorna za pravilnike o korporativnom upravljanju također se potiču da razmotre na koji bi se način moglo više pažnje posvetiti sveukupnoj kvaliteti obrazloženja odstupanja koja dostavljaju trgovačka društva u okviru postojećih mehanizama praćenja u njihovim državama. Osim toga, mogu se razmotriti i dodatni poticaji za trgovačka društava i druge zainteresirane strane kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta obrazloženja i izvješćivanja o korporativnom upravljanju općenito.

(22)

Kako bi se osiguralo učinkovito praćenje ove Preporuke, države članice morale bi na nju skrenuti pozornost tijela nadležnih za nacionalne pravilnike o korporativnom upravljanju, uvrštenih društava i drugih zainteresiranih strana. Osim toga, države članice morale bi obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele u skladu s ovom Preporukom,

1.

Svrha ove Preporuke jest osigurati smjernice državama članicama, tijelima odgovornima za nacionalne pravilnike o korporativnom upravljanju, trgovačkim društvima i drugim zainteresiranim stranama. Smjernicama se nastoji poboljšati sveukupna kvaliteta izvješća o korporativnom upravljanju koja objavljuju trgovačka društva u skladu s člankom 20. Direktive 2013/34/EU, a posebno kvaliteta obrazloženja koja trgovačka društava pružaju u slučaju odstupanja od preporuka odgovarajućeg pravilnika o korporativnom upravljanju.

2.

Preporučuje se da se, ako je to primjenjivo, u pravilnicima o korporativnom upravljanju jasno naznači razlika između dijelova pravilnika od kojih nije moguće odstupiti, dijelova koji se primjenjuju prema načelu „poštuj ili objasni” i dijelova koji se primjenjuju isključivo na dobrovoljnoj bazi.

3.

Člankom 20. stavkom 1. Direktive 2013/34/EU od uvrštenih trgovačkih društava zahtijeva se da u svojim izvješćima o korporativnom upravljanju navedu podatke o posebnim aspektima njihovih mehanizama korporativnog upravljanja.

4.

Kako bi se dodatno poboljšala transparentnost za dioničare, ulagatelje i druge dionike, trgovačka društva morala bi, osim podataka o područjima iz stavka 3., opisati kako su preporuke odgovarajućeg pravilnika o korporativnom upravljanju primijenili na područja koja su za dioničare najvažnija.

5.

Podaci iz stavaka 3. i 4. morali bi biti dovoljno jasni, točni i sveobuhvatni kako bi se dioničarima, ulagateljima i drugim dionicima omogućilo dobro razumijevanje načina upravljanja trgovačkim društvom. Osim toga, oni bi se trebali odnositi na posebna obilježja i položaj trgovačkog društva, kao što je veličina, struktura trgovačkog društva ili vlasništvo, ili bilo koja druga relevantna svojstva.

6.

Kako bi se dioničarima, ulagateljima i drugim dionicima osigurao lakši pristup, trgovačka društva morala bi podatke iz stavaka 3. i 4. redovito stavljati na raspolaganje na svojim web-stranicama, a u svojem izvješću poslovodstva uputiti na web-stranicu, čak i ako su podaci već dostupni na druge načine navedene u Direktivi 2013/34/EU.

7.

Člankom 20. stavkom 1. Direktive 2013/34/EU od uvrštenih trgovačkih društava zahtijeva se da pruže obrazloženja u slučaju odstupanja od preporuka pravilnika kojemu podliježu ili koji su dobrovoljno odlučila primjenjivati.

8.

U smislu stavka 7., trgovačka društva morala bi jasno navesti od kojih su posebnih preporuka odstupili i za svako odstupanje od pojedinačne preporuke:

9.

Podaci iz stavka 8. morali bi biti dovoljno jasni, točni i sveobuhvatni kako bi se dioničarima, ulagateljima i drugim dionicima omogućilo da procijene posljedice odstupanja od određene preporuke.

Oni bi se trebali odnositi i na posebna obilježja i položaj trgovačkog društva, kao što je veličina, struktura trgovačkog društva ili vlasništvo, ili bilo koja druga relevantna svojstva.

10.

Obrazloženja odstupanja trebalo bi u izvješću o korporativnom upravljanju jasno prikazati tako da ih dioničari, ulagatelji i drugi dionici mogu lako pronaći. To se može primjerice postići tako da se slijedi redoslijed preporuka iz odgovarajućeg pravilnika ili tako da se sva obrazloženja odstupanja grupno navedu u istom dijelu izvješća o korporativnom upravljanju, ako je upotrijebljena metoda jasno obrazložena.

11.

Kako bi se trgovačka društva potaknulo da poštuju odgovarajući pravilnik o korporativnom upravljanju ili bolje obrazlože odstupanja od njega, potrebno je na nacionalnoj razini provesti učinkovito praćenje u okviru postojećih mehanizama praćenja.

12.

Države članice morale bi na ovu Preporuku skrenuti pozornost tijela nadležnih za nacionalne pravilnike o korporativnom upravljanju, uvrštenih društava i drugih zainteresiranih strana. Države članice pozivaju se da Komisiju obavijeste o mjerama poduzetim u skladu s ovom Preporukom do 13. travnja 2015., kako bi Komisija mogla pratiti i procjenjivati stanje.

13.

Ova Preporuka upućena je državama članicama, tijelima odgovornima za nacionalne pravilnike o korporativnom upravljanju, uvrštenim trgovačkim društvima i drugim zainteresiranim stranama.