ISSN 1977-0847

doi:10.3000/19770847.L_2014.002.hrv

Službeni list

Europske unije

L 2
European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
7. siječnja 2014.

Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Komisije (EU) br. 4/2014 оd 6. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 640/2009 o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za elektromotore ( 1 )

1

 

*

Uredba Komisije (EU) br. 5/2014 оd 6. siječnja 2014. o izmjeni Direktive 2008/38/EZ o utvrđivanju popisa predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene ( 1 )

3

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 6/2014 оd 6. siječnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

10

 

 

SMJERNICE

 

 

2014/2/EU

 

*

Smjernica Europske središnje banke od 25. srpnja 2013. o statistici državnih financija (ESB/2013/23)

12

 

 

2014/3/EU

 

*

Smjernica Europske središnje banke od 25. srpnja 2013. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa (ESB/2013/24)

34

 

 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.

II. Nezakonodavni akti

UREDBE

7.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 2/1

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 4/2014

оd 6. siječnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 640/2009 o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za elektromotore

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, (1) a posebno njezin članak 15. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,

budući da:

(1)

Iskustvo stečeno provedbom Uredbe Komisije (EZ) br. 640/2009 (2) pokazalo je da treba izmijeniti određene odredbe Uredbe (EZ) br. 640/2009 kako bi se izbjegli neželjeni učinci na tržište motora i učinkovitost proizvoda obuhvaćenim tom Uredbom.

(2)

Najnoviji razvoj na tržištu elektromotora doveo je do promjena graničnih vrijednosti nadmorske visine, maksimalnih i minimalnih temperatura okolnog zraka i temperatura rashlađivača vode ispod i iznad kojih se smatra da motor radi u ekstremnim uvjetima te je stoga neophodan poseban dizajn motora. Taj razvoj treba uzeti u obzir u ovoj Uredbi.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 19. stavkom 1. Direktive 2009/125/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 640/2009

Uredba (EZ) br. 640/2009 izmjenjuje se kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se i glasi:

„Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn u vezi sa stavljanjem na tržište i u pogon motora uključujući one ugrađene u druge proizvode.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)

motore koji su dizajnirani za rad potpuno uronjeni u tekućinu;

(b)

motore koji su potpuno ugrađeni u drugi proizvod (na primjer mjenjač, crpka, ventilator, kompresor) i čija se energetska učinkovitost ne može ispitati odvojeno od proizvoda;

(c)

motore koji su dizajnirani za rad isključivo:

i.

iznad 4 000 metara nadmorske visine;

ii.

iznad 60 °C temperature okolnog zraka;

iii.

u uvjetima maksimalne temperature rada iznad 400 °C;

iv.

u temperaturama okolnog zraka ispod – 30 °C za sve motore ili ispod 0 °C za motore s ugrađenim sustavom za rashlađivanje s pomoću vode;

v.

kad je temperatura vode za rashlađivanje na ulazu u proizvod niža od 0 °C ili viša od 32 °C; ili

vi.

u potencijalno eksplozivnim atmosferama kao što su utvrđene Direktivom 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3);

(d)

samokočive motore

osim u pogledu zahtjeva o informacijama iz Priloga I., točke 2., podtočaka 3.–6. i 12.

(3)  SL L 100, 19.4.1994., str. 1.”"

2.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 640/2009 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se nakon šest mjeseci od datuma stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. siječnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1)  SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(2)  SL L 191, 23.7.2009., str. 26.

PRILOG

Izmjene Priloga I. Uredbi (EZ) br. 640/2009

U Prilogu I. točki 2., iza trećeg podstavka dodaje se sljedeći podstavak:

„Kad je zbog veličine nazivne pločice nemoguće upisati sve informacije navedene u točki 1., upisuje se samo nominalna učinkovitost (η) pri punom opterećenju i napetosti (UN).”

7.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 2/3

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 5/2014

оd 6. siječnja 2014.

o izmjeni Direktive 2008/38/EZ o utvrđivanju popisa predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, Direktive Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (1), a posebno njezin članak 10. stavak 5.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 767/2009, nekoliko zahtjeva za odobrenje podneseno je Komisiji prije 1. rujna 2010. u svrhu ažuriranja popisa predviđenih namjena korištenja iz članka 10. te Uredbe.

(2)

Neki od tih zahtjeva odnose se na izmjene uvjeta povezanih s posebnim hranidbenim namjenama „Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak” za pse i „Uspostava fiziološke probave” za hranu za životinje koja može sadržavati dodatke u koncentracijama koje su više od sto puta veće od odnosne utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 767/2009. Ostali zahtjevi odnose se na nove posebne hranidbene namjene s obzirom na zahtjev utvrđen člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 767/2009.

(3)

Isto tako, Komisija je u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 767/2009 primila zahtjev za dodavanje posebne hranidbene namjene „Smanjenje razine joda u hrani za životinje u slučaju hipertireoze” za mačke.

(4)

Poseban način hranjenja je davanje bolusa. Kako bi se zajamčila odgovarajuća i sigurna uporaba bolusa kao hrane za životinje za posebne hranidbene namjene, potrebno je utvrditi opće zahtjeve koji se odnose na uvjete povezane s određenim predviđenim namjenama.

(5)

Komisija je sve zahtjeve, uključujući popratnu dokumentaciju, stavila na raspolaganje državama članicama.

(6)

Iz popratne dokumentacije priložene zahtjevima vidljivo je da specifični sastav hrane za životinje ispunja posebne predviđene hranidbene namjene „Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak” za pse, „Uspostava fiziološke probave”, „Smanjenje razine joda u hrani za životinje u slučaju hipertireoze” za mačke, „Potpora pripremi za sportske napore i oporavku od njih” za kopitare, „Nadoknada za nedostatak željeza nakon rođenja” za prasad i telad, „Potpora obnovi kopita, papaka i kože” za preživače i svinje, „Potpora pripremi za estrus i razmnožavanje” za sisavce i ptice te „Dugoročna opskrba pašnih životinja elementima u tragovima ili vitaminina” za preživače s funkcionalnim buragom.

(7)

Nadalje, ocjenom je utvrđeno da predmetna hrana za životinje nema štetne učinke na zdravlje životinja, zdravlje ljudi, okoliš ili dobrobit životinja. Ocjena popratne dokumentacije obuhvaćala je provjeru podrazumijeva li obilježje „visoka razina određenog dodatka hrani za životinje” važnu razinu predmetnog dodatka koja se približava odgovarajućoj utvrđenoj najvišoj količini u krmnoj smjesi, ali je ne premašuje.

(8)

Zahtjevi su dakle valjani i posebne hranidbene namjene treba dodati na popis predviđenih namjena, a uvjete povezane s određenim hranidbenim namjenama „Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak” i „Uspostava fiziološke probave” treba izmijeniti.

(9)

Direktivu 2008/38/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Budući da izmjene hrane za životinje koja se trenutačno zakonito stavlja na tržište nije potrebno odmah primjenjivati zbog sigurnosnih razloga, primjereno je zainteresiranim stranama omogućiti prijelazno razdoblje kako bi se pripremile za ispunjavanje novih zahtjeva.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a nije im se usprotivio ni Europski parlament ni Vijeće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Direktivi 2008/38/EZ mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Hrana za životinje obuhvaćena Prilogom ovoj Uredbi i navedena u članku 8. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 767/2009 koja je već zakonito stavljena na tržište prije 1. rujna 2010. i koja je proizvedena i označena prije 27. srpnja 2014. i dalje se može stavljati na tržište i koristiti do iscrpljenja postojećih zaliha. Ako je hrana namijenjena za kućne ljubimce, datum naveden u posljednjoj rečenici je 27. siječanj 2016.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. siječnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1)  SL L 229, 1.9.2009., str. 1.

PRILOG

Prilog I Direktivi 2008/38/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)

U Dijelu A dodaje se sljedeća točka:

„10.

Ako se hrana za životinje za posebne hranidbene namjene stavlja na tržište u obliku bolusa koji je krmivo ili dopunska krmna smjesa namijenjena za pojedinačno oralno davanje prisilnim hranjenjem, na oznaci za hranu za životinje, ako je primjenjivo, navodi se najduže razdoblje kontinuiranog otpuštanja bolusa i dnevne stope otpuštanja za svaki dodatak za koji je utvrđen najviši udio u potpunoj krmnoj smjesi. Na zahtjev nadležnog tijela subjekt u poslovanju s hranom za životinje koji stavlja bolus na tržište dostavlja dokaz da dnevna raspoloživa razina dodatka u probavnom traktu neće premašiti, ako je primjenjivo, utvrđenu najvišu količinu dodatka po kilogramu potpune krmne smjese tijekom cijelog razdoblja hranjenja (učinak sporog otpuštanja). Preporučuje se da hranu za životinje u obliku bolusa daje veterinar ili druga stručna osoba.”

(2)

Dio B mijenja se kako slijedi:

Posebna hranidbena namjena

Osnovne hranidbene karakteristike

Vrsta ili kategorija životinje

Podaci o označivanju

Preporučeno razdoblje korištenja

Ostale odredbe

(a)

Sljedeći redak umeće se između retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Regulacija metabolizma lipida u slučajevima hiperlipidemije” i retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Smanjenje razine bakra u jetri”:

„Smanjenje razine joda u hrani za životinje u slučaju hipertireoze

Ograničena razina joda: najviše 0,26 mg/kg potpune hrane za kućne ljubimce s udjelom vlage od 12 %

Mačke

Ukupni jod

U početku do 3 mjeseca

Na oznaci navesti: ‚Preporučuje se prije korištenja ili produženja korištenja zatražiti savjet veterinara.’ ”

(b)

Redak za posebnu hranidbenu namjenu „Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak” za životinjsku vrstu ili kategoriju: „psi i mačke”, zamjenjuje se sljedećim:

„Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak (1)

Visoka kaloričnost, visoka koncentracija esencijalnih hranjivih tvari i lako probavljivih sastojaka

Psi i mačke

—

lako probavljivi sastojci i, prema potrebi, način njihove prerade,

—

energetska vrijednost,

—

sadržaj n-3 i n-6 masnih kiselina (ako su dodane).

Do postizanja oporavka

Ako je posebno navedeno da se hrana za životinje daje sondom, na oznaci navesti: ‚Davati pod nadzorom veterinara.’

Enterococcus faecium DSM 10663 / NCIMB 10415 (E1707)

Dopunska krmna smjesa može sadržavati dodatke funkcionalne skupine ‚stabilizatori crijevne flore’ u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Psi

Naziv i dodana količina stabilizatora crijevne flore

10 do 15 dana

—

uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonske najviše količine stabilizatora za potpunu krmnu smjesu,

—

na oznaci navesti: ‚Preporučuje se prije korištenja ili produženja korištenja zatražiti savjet veterinara.’

(c)

Redak s posebnom hranidbenom namjenom „Uspostava fiziološke probave” zamjenjuje se sljedećim:

„Uspostava fiziološke probave

Nizak puferni kapacitet i lako probavljivi sastojci

Prasad

—

lako probavljivi sastojci, a prema potrebi i način njihove prerade,

—

puferni kapacitet,

—

izvor(i) adstrigenata (ako su dodani),

—

izvor(i) sluzi (ako je dodana).

2 do 4 tjedna

Na oznaci navesti:

‚U slučajevima opasnosti od probavnih smetnji, za njihova trajanja ili tijekom oporavka od probavnih smetnji.’

Lako probavljivi sastojci

Svinje

—

lako probavljivi sastojci i, prema potrebi, način njihove prerade,

—

izvor(i) adstrigenata (ako su dodani),

—

izvor(i) sluzi (ako je dodana).

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini ‚stabilizatori crijevne flore’ kategorije ‚zootehnički dodaci’ kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1831/2003.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati dodatke funkcionalne skupine ‚stabilizatori crijevne flore’ u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Životinjske vrste za koje je odobreno korištenje stabilizatora crijevne flore

Naziv i dodana količina stabilizatora crijevne flore

Do 4 tjedana

na oznaci hrane za životinje navesti:

(1)

‚U slučajevima opasnosti od probavnih smetnji, za njihova trajanja ili tijekom oporavka od probavnih smetnji.’

(2)

ako je primjenjivo: ‚Hrana za životinje sadržava stabilizator crijevne flore u koncentraciji više od sto puta većoj od odobrene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.’

uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonske najviše količine stabilizatora za potpunu krmnu smjesu.”

(d)

Sljedeći reci umeću se između retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Smanjenje rizika pojave acidoze” i retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Očuvanje ravnoteže vode i elektrolita”:

„Dugoročna opskrba pašnih životinja elementima u tragovima i/ili vitaminima

Visoka razina

—

elemenata u tragovima,

i/ili

—

vitamina, provitamina i kemijski točno definiranih tvari sličnog učinka.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati dodatke hrani za životinje u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Preživači s funkcionalnim buragom

—

nazive i ukupne količine svih dodanih elemenata u tragovima, vitamina, provitamina i kemijski točno definiranih tvari sličnog učinka,

—

dnevnu stopu otpuštanja za svaki element u tragovima i/ili vitamin ako se koristi bolus,

—

najduže razdoblje kontinuiranog otpuštanja elementa u tragovima ili vitamina ako se koristi bolus.

Do 12 mjeseci

—

primjena u obliku bolusa je dopuštena. Bolus može sadržavati do 20 % željeza u inertnom obliku koji nije bio raspoloživ, da bi se povećala njegova gustoća.

—

na oznaci hrane za životinje navesti:

‚—

izbjegavati istodobno davanje dodataka s najvišom količinom iz drugih izvora uz one koji su u sastavu bolusa, ako je primjenjivo.

—

prije uporabe preporučuje se zatražiti savjet veterinara ili nutricionista u pogledu:

(1)

ravnoteže elemenata u tragovima u dnevnom obroku,

(2)

stanja elemenata u tragovima u stadu.

—

bolus sadržava x % inertnog željeza kako bi se povećala njegova gustoća, ako je primjenjivo.’

Nadoknada za nedostatak željeza nakon rođenja

Visoka razina spojeva željeza odobrenih u skladu s funkcionalnom skupinom ‚mineralna mješavina’ kategorije ‚nutritivni dodaci’ kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1831/2003.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati željezo u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Prasad i telad

Ukupna količina željeza

Do 3 mjeseca nakon rođenja

Uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonskih najviših količina željeza za potpunu krmnu smjesu.

Potpora obnovi kopita, papaka i kože

Visoka razina cinka.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati cink u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Konji, preživači i svinje

Ukupna količina

—

cinka,

—

metionina.

Do 8 tjedana

uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonskih najviših količina cinka za potpunu krmnu smjesu.

Potpora pripremi za estrus i razmnožavanje

—

visoka razina selenija, i

najmanja količina vitamina E po kilogramu potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 % za svinje iznosi 53 mg, za zečeve 35 mg, pse, mačke, lasice 88 mg,

najmanja količina vitamina E po životinji i danu za ovce iznosi 100 mg, za goveda 300 mg, za konje 1 100 mg,

ili

—

visoka razina vitamina A,

i/ili vitamina D,

i/ili najmanja količina beta-karotena od 300 mg po životinji i danu.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati selenij, vitamine A i D u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Sisavci

Nazivi i ukupne količine za sve dodane elemente u tragovima i vitamine.

—

krave: 2 tjedna prije završetka razdoblja gestacije sve do potvrde sljedeće gestacije,

—

krmače: 7 dana prije pa sve do 3 dana nakon teljenja i 7 dana prije pa sve do 3 dana prije parenja,

—

ostale ženke sisavaca: od posljednjeg dijela gestacije do potvrde sljedeće gestacije,

—

mužjaci: tijekom razdoblja aktivnosti razmožavanja.

—

uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonskih najviših količina za potpunu krmnu smjesu.

—

Na oznaci hrane za životinje navesti:

‚Dati upute o slučajevima kada se preporučuje korištenje ove hrane’.”

—

visoka razina vitamina A i/ili vitamina D

ili

—

visoka razina selenija i/ili cinka te/ili najmanja količina vitamina E od 44 mg/kg u potpunoj krmnoj smjesi s udjelom vlage od 12 %.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati selenij, cink, vitamine A i D u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Ptice

Nazivi i ukupne količine za sve dodane elemente u tragovima i vitamine.

—

za ženke: za vrijeme estrusa,

—

za mužjake: tijekom razdoblja aktivnosti razmnožavanja.

(e)

Sljedeći redak umeće se između retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Nadoknada elektrolita u slučajevima njihova gubitka znojenjem” i retka o posebnoj hranidbenoj namjeni „Uvođenje uobičajene prehrane, oporavak”, za životinjsku vrstu ili kategoriju kopitara:

„Potpora pripremi za sportske napore i oporavku od njih

Visoka razina selenija i najmanja količina od 50 mg vitamina E po kilogramu potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %.

Dopunska krmna smjesa može sadržavati spojeve selenija u koncentraciji koja je više od sto puta veća od odgovarajuće utvrđene najviše količine u potpunoj krmnoj smjesi.

Kopitari:

Ukupna količina

—

vitamina E,

—

selenija.

Do 8 tjedana prije sportskog napora – do 4 tjedna nakon sportskog napora

Uputama za uporabu hrane za životinje mora se osigurati poštovanje zakonskih najviših količina selenija za potpunu krmnu smjesu.”

(1)  Proizvođač može ispuniti posebnu hranidbenu namjenu pozivanjem na „bolest masne jetre kod mačaka.”

7.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 2/10

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 6/2014

оd 6. siječnja 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. siječnja 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

AL

55,3

MA

56,5

TN

89,8

TR

127,8

ZZ

82,4

0707 00 05

MA

158,2

TR

170,1

ZZ

164,2

0709 90 70

MA

76,1

TR

166,2

ZZ

121,2

0805 10 20

MA

49,5

TR

84,4

ZA

44,9

ZZ

59,6

0805 20 10

MA

65,6

ZZ

65,6

0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90

JM

116,9

TR

79,1

ZZ

98,0

0805 50 10

EG

64,2

TR

62,1

ZZ

63,2

0808 10 80

CN

74,5

MK

26,2

US

176,8

ZZ

92,5

0808 20 50

CN

57,2

US

154,2

ZZ

105,7

(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

SMJERNICE

7.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 2/12

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 25. srpnja 2013.

o statistici državnih financija

(preinačena)

(ESB/2013/23)

(2014/2/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1. i 2., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prevelikog manjka priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (1),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (2),

budući da:

(1)

Smjernicu ESB/2009/20 Europske središnje banke od 31. srpnja 2009. o statistici državnih financija (3) je potrebno značajno izmijeniti i zbog toga izvršiti njenu preinaku u interesu jasnoće i transparentnosti.

(2)

Ažuriranje metodološkog okvira, od Europskog sustava računa (ESA) iz 1995. u ESA 2010., kako je utvrđen Uredbom (EU) br. 549/2013, zahtijeva prilagodbu statističkih koncepata. Zahtjevi Europske središnje banke (ESB) u području statistike državnih financija (GFS) trebali bi se, radi dosljednosti, temeljiti na statističkim standardima Unije određenim u ESA 2010.

(3)

Kako bi ispunio svoje zadaće, Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB) potrebni su sveobuhvatni i pouzdani podaci za ekonomske i monetarne analize, odnosno oni koji obuhvaćaju sve transakcije uključujući i one u kojima opća država djeluje kao zastupnik institucija Europske unije. Postupci utvrđeni u ovoj Smjernici ne utječu na odgovornosti i nadležnosti na razini država članica i Unije.

(4)

Nužno je uspostaviti djelotvorne postupke za razmjenu GFS-a unutar ESSB-a, kako bi se ESSB-u osigurao GFS-a koji ispunjava njegove potrebe i njegova usklađenost s prognozama istih varijabli koje izrađuju nacionalne središnje banke, neovisno o tome objedinjuju li statističke podatke nacionalne središnje banke ili nadležna nacionalna tijela.

(5)

Dio podataka potrebnih za ispunjavanje statističkih zahtjeva ESSB-a u području GFS-a objedinjuju nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke. Zbog toga je za pojedine zadaće na temelju ove Smjernice potrebno ostvariti suradnju između ESSB-a i nadležnih nacionalnih tijela. Članak 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (4) obvezuje države članice da se organiziraju na području statistike i u potpunosti surađuju s ESSB-om kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članka 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”).

(6)

Statistički izvori na temelju Uredbe (EZ) br. 479/2009 i ESA 2010 ne zadovoljavaju potrebe ESSB-a u smislu opsega statistike državnog duga i usklađivanja manjka i duga i statistike transakcija između država članica i proračuna Unije. Stoga je potrebno dodatno objedinjavanje podataka od strane nadležnih nacionalnih tijela.

(7)

Potrebno je odrediti postupak za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici, pod uvjetom da te izmjene ne dovode do promjena u temeljnom konceptualnom okviru niti utječu na teret izvještavanja. Nacionalne središnje banke mogu predložiti navedene tehničke izmjene Odbor za statistiku ESSB-a, čija će se stajališta uzeti u obzir tijekom provođenja ovog postupka,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.

„država članica europodručja” znači država članica čija je valuta euro;

2.

„statistika državnih financija (GFS)” znači statistika prihoda, rashoda i manjka/viška, statistika usklađivanja manjka i duga i statistiku državnog duga (kako je utvrđeno u Prilogu I.);

3.

„državni dug” ima isto značenje kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EZ) br. „prvi prijenos” znači redovan prijenos koji su nacionalne središnje banke izvršile prije 15. travnja;

4.

„drugi prijenos” znači redovan prijenos koji su nacionalne središnje banke izvršile prije 15. listopada.

Članak 2.

Statističke izvještajne obveze nacionalnih središnjih banaka

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju GFS ESB-u, kako je određeno u Prilogu I., na osnovi kalendarske godine. Podaci su u skladu s načelima i definicijama Uredbe (EZ) br. 479/2009 i ESA 2010, kao što je detaljnije navedeno u Prilogu II.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke u skladu s metodološkim definicijama utvrđenim za sektore i podsektore u Prilogu II. odjeljku 1. ove Smjernice, a za sljedeće u skladu s njegovim odjeljkom 2.:

(a)

„statistika prihoda, rashoda i manjka/viška”, koja obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 1A, 1B i 1C;

(b)

„statistika usklađivanja manjka i duga”, koja obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 2A i 2B;

(c)

„statistika državnog duga”, obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 3A i 3B.

3.   Potpun skup podataka obuhvaća sve kategorije kako je određeno u Prilogu I. (koje obuhvaćaju statistiku prihoda, rashoda i manjka/viška, statistiku usklađivanja manjka i duga i statistiku državnog duga). On također obuhvaća podatke za prethodna razdoblja od 1995. do godine na koju se odnosi prijenos podataka (godina t-1).

4.   Odstupajući od stavka 3., od nacionalnih središnjih banaka se ne zahtijeva prijenos podataka za prethodna razdoblja za kategorije obuhvaćene odstupanjima dogovorenim između Europske komisije (Eurostat) i država članica.

5.   Prijenos podataka navedenih u Prilogu I. tablicama 1A-C, 2A-B, 3A-B započinje u listopadu 2014.

6.   Uz podatke o manjku/višku, dugu, prihodima, rashodima i nominalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) navode se razlozi za revizije ako veličina promjene manjka/viška koja proizlazi iz revizija iznosi najmanje 0,3 % BDP-a ili ako veličina promjene duga, prihoda, rashoda ili nominalnog BDP-a koja proizlazi iz revizija iznosi najmanje 0,5 % BDP-a.

Članak 3.

Statističke izvještajne obveze ESB-a

1.   Na temelju podataka koje dostave nacionalne središnje banke, ESB upravlja „bazom podataka GFS-a”, koja uključuje podatke europodručja i nacionalne podatke. ESB diseminira bazu podataka GFS-a ESSB-u.

2.   Nacionalne središnje banke označavaju svoje nacionalne statističke podatke navodeći kome se oni mogu staviti na raspolaganje. ESB uzima u obzir navedenu vrstu označivanja pri diseminaciji baze podataka GFS-a.

Članak 4.

Pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju cjelokupne skupove podataka dva puta godišnje, prije 15. travnja i prije 15. listopada.

2.   Nacionalne središnje banke na vlastitu inicijativu dostavljaju (djelomične) skupove podataka, u bilo koje vrijeme, kada nove relevantne informacije postanu dostupne. Ovaj skup podataka može sadržavati procjene za kategorije za koje nisu dostupne nove informacije.

3.   ESB diseminira bazu podataka GFS-a nacionalnim središnjim bankama najmanje jednom mjesečno, najkasnije sljedećeg radnog dana ESB-a nakon što ESB pripremi podatke za objavu.

Članak 5.

Suradnja s nadležnim nacionalnim tijelima

1.   Kada su izvori nekih ili svih podataka opisanih u članku 2. nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke nastoje s tim tijelima uspostaviti primjeren način suradnje kako bi se osigurala stalna struktura prijenosa podataka radi udovoljavanja standardima i zahtjevima ESSB-a, osim ako je istovjetan rezultat već postignut na temelju nacionalnog zakonodavstva.

2.   Kada tijekom te suradnje određeni NSB nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima utvrđenim u člancima 2. i 4. jer mu nadležno nacionalno tijelo nije osiguralo potrebne podatke, ESB i NSB razmatraju s tim tijelom način na koji se mogu osigurati ti podaci.

Članak 6.

Standardi prijenosa

Zahtijevani statistički podaci stavit će se na raspolaganje ESB-u u obliku koji udovoljava zahtjevima određenim u Prilogu III. Ovaj zahtjev ne sprječava upotrebu nekih drugih sredstava za prenošenje statističkih podataka ESB-u, kao ugovorenog zamjenskog rješenja.

Članak 7.

Kvaliteta

1.   ESB i nacionalne središnje banke nadziru i unaprjeđuju kvalitetu podataka koji se dostavljaju ESB-u.

2.   Izvršni odbor ESB-a izvještava Upravno vijeće ESB-a jednom godišnje o kvaliteti godišnjeg GFS-a.

3.   U izvješću se navode barem stupanj obuhvaćenosti podataka, usklađenost podataka s mjerodavnim definicijama i opseg revizija.

Članak 8.

Pojednostavnjeni postupak izmjena

Uzimajući u obzir stajališta Odbora za statistiku, Izvršni odbor ima pravo unijeti tehničke izmjene u priloge ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvještavanja. Izvršni odbor bez odgode izvješćuje Upravno vijeće o svim takvim izmjenama.

Članak 9.

Ukidanje

1.   Smjernica ESB/2009/20 stavlja se izvan snage od 1. rujna 2014.

2.   Upućivanja na Smjernicu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjem na ovu Smjernicu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.

Članak 10.

Završne odredbe

1.   Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

2.   Ova Smjernica stupa na snagu 1. rujna 2014.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 25. srpnja 2013.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1)  SL L 145, 10.6.2009., str. 1.

(2)  SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

(3)  SL L 228, 1.9.2009., str. 25.

(4)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

PRILOG I.

IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI U VEZI S PODACIMA

Statistika prihoda, rashoda i manjka/viška

Tablica 1A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Manjak (–) ili višak (+)

Formula

Formula

od toga: Primarni manjak (–) ili višak (+)

Formula

Središnja država

3

Regionalna država

4

Lokalna država

5

Fondovi socijalnog osiguranja

6

Ukupan prihod

Formula

Ukupan tekući prihod

Formula

Izravni porezi

9

Od toga: Izravni porezi koje plaćaju društva

10

Od toga: Izravni porezi koje plaćaju kućanstva

11

Neizravni porezi

12

od toga: Porez na dodanu vrijednost (PDV)

13

Neto doprinosi za socijalno osiguranje

14

od toga: Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca

15

od toga: Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje kućanstava

16

Ostali tekući prihodi

17

od toga: Aktivna kamata

18

Prodaja

19

Ukupan kapitalni prihod

20

od toga: Porezi na kapital

21

Ukupan rashod

Formula

Ukupan tekući rashod

Formula

Tekući transferi

Formula

Socijalna plaćanja

25

Obveze iz subvencija

26

Ostale obveze iz tekućih transfera

27

Pasivna kamata

28

Naknade zaposlenima

29

od toga: Plaće i nadnice

30

Intermedijarna potrošnja

31

Ukupan kapitalni rashod

Formula

Investicije

33

Ostale neto nabave nefinancijske imovine i promjene zaliha

34

Obveze iz kapitalnih transfera

35

Bilješke:

 

Bruto uštede

Formula

Kamata uključujući namiru u okviru ugovora o razmjeni i terminskih ugovora o kamatnoj stopi

37

Manjak (–) ili višak (+) iz postupka u slučaju prevelikog manjka (EDP)

Formula

Primici od univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava

39

Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje

Formula

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi

41


Tablica 1B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Rashodi države članice vis-à-vis proračuna Europske unije (EU)

Formula

Neizravni porezi

2

Tekuća međunarodna suradnja

3

Razni tekući transferi

4

od toga: Treća vlastita sredstva iz PDV-a

5

od toga: Četvrta vlastita sredstva iz BND-a

6

Kapitalni transferi

7

Prihod države članice iz proračuna EU

Formula

Subvencije

9

Tekući transferi državi

10

Tekući transferi nedržavnim jedinicama

11

Kapitalni transferi državi

12

Kapitalni transferi nedržavnim jedinicama

13

Bilanca države članice vis-à-vis proračuna EU (neto primatelj +, neto platitelj –)

Formula

Bilješka:

 

Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava

15


Tablica 1C

Kategorija

Broj i linearni odnos

Izdaci za konačnu potrošnju

Formula

Formula

Individualni izdaci za potrošnju

2

Kolektivni izdaci za potrošnju

3

Socijalni transferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja

4

Potrošnja dugotrajne imovine

5

Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeno za primljene subvencije

6

Neto poslovni višak

7

Bilješke:

 

Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama

8

Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama

9

Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama

10

BDP po prošlogodišnjim cijenama

11

Statistika usklađivanja manjka i duga

Tablica 2A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa

Formula

Neto financijske transakcije (konsolidirane)

Formula

Financijska imovina (konsolidirana)

Formula

Gotovina i depoziti

4

Dužnički vrijednosni papiri

5

Krediti

6

Vlasnički udjeli i dionice ili udjeli investicijskih fondova

7

Privatizacije (neto)

8

Dokapitalizacije (neto)

9

Ostalo

10

Sheme osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija

11

Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika

12

Ostala financijska imovina

13

od toga: Obračunati, a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje

14

Obveze (konsolidirane)

Formula

Gotovina i depoziti

16

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

17

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

18

Krediti

19

od toga: Krediti od središnje banke

20

Sheme osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija

21

Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika

22

Ostale obveze

23

Zahtjev za zaduživanjem opće države

Formula

Formula

Formula

od toga: Dugoročno

25

Nominiran u nacionalnoj valuti

26

Nominiran u valutama država članica europoodručja

27

Nominiran u ostalim valutama

28

Ostali tokovi

Formula

Učinci revalorizacije na dug

Formula

Devizni dobici i gubici

31

Ostali učinci revalorizacije – nominalna vrijednost

Formula

Ostale promjene u obujmu duga

33

Promjena državnog duga

Formula

Formula

Formula


Tablica 2B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Transakcije s državnim dužničkim instrumentima (nekonsolidirane)

Formula

Gotovina i depoziti

2

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

3

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

4

Krediti od središnje banke

5

Ostali krediti

6

Konsolidacijske transakcije

Formula

Gotovina i depoziti

Formula

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

Formula

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

Formula

Krediti

Formula

Statistika državnog duga

Tablica 3A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Državni dug (konsolidirani)

Formula

Formula

Formula

Formula

Formula

Gotovina i depoziti

2

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

3

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

4

Krediti od središnje banke

5

Ostali krediti

6

Dug koji drže rezidenti države članice

Formula

Središnja banka

8

Ostale monetarne financijske institucije

9

Ostale financijske institucije

10

Ostali rezidenti

11

Dug koji drže nerezidenti države članice

12

Nominiran u nacionalnoj valuti

13

Nominiran u valutama država članica europodručja

14

Nominiran u ostalim valutama

15

Kratkoročni dug

16

Dugoročni dug

17

od toga: Promjenjiva kamatna stopa

18

Preostalo dospijeće do jedne godine

19

Preostalo dospijeće dulje od jedne godine do pet godina

20

od toga: Promjenjiva kamatna stopa

21

Preostalo dospijeće dulje od pet godina

22

od toga: Promjenjiva kamatna stopa

23

Bilješke:

 

Prosječno preostalo dospijeće duga

24

Državni dug – obveznice bez kupona

25


Tablica 3B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Državni dug (nekonsolidirano između podsektora)

Formula

Konsolidacijski elementi

Formula

Formula

Formula

Gotovina i depoziti

3

Kratkoročni vrijednosni papiri

4

Dugoročni vrijednosni papiri

5

Krediti

6

Dug koji izdaje središnja država (konsolidirani)

7

od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

8

Dug koji izdaje regionalna država (konsolidirani)

9

od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

10

Dug koji izdaje lokalna država (konsolidirani)

11

od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

12

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja (konsolidirani)

13

od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

14

Bilješke:

 

Dug koji drži središnja država, a koji su izdali ostali podsektori države

15

Dug koji drži regionalna država, a koji su izdali ostali podsektori države

16

Dug koji drži lokalna država, a koji su izdali ostali podsektori države

17

Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdali ostali podsektori države

18

PRILOG II.

METODOLOŠKE DEFINICIJE

1.   Definicije sektora i podsektora

Sektori i podsektori prema ESA 2010

Ukupno gospodarstvo

S.1

Nefinancijska društva

S.11

Financijska društva

S.12

Središnja banka

S.121

Društva koja primaju depozite, osim središnje banke

S.122

Novčani fondovi

S.123

Nenovčani investicijski fondovi

S.124

Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

S.125

Pomoćne financijske institucije

S.126

Vlastite financijske institucije i zajmodavci

S.127

Osiguravajuća društva

S.128

Mirovinski fondovi

S.129

Monetarne financijske institucije

S.121 + S.122 + S.123

Opća država

S.13

Središnja država (osim socijalnog osiguranja)

S.1311

Regionalna država (osim socijalnog osiguranja)

S.1312

Lokalna država (osim socijalnog osiguranja)

S.1313

Fondovi socijalnog osiguranja

S.1314

Kućanstva

S.14

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima

S.15

Ostatak svijeta

S.2

Države članice i institucije i tijela Europske unije (EU)

S.21

Države članice EU

S.211

Institucije i tijela EU

S.212

Europska središnja banka (ESB)

S.2121

Europske institucije i tijela, osim ESB-a

S.2122

Zemlje nečlanice i međunarodne organizacije nerezidenti EU

S.22

2.   Definicije kategorija  (1), (2)

Tablica 1A

1.

Manjak (–) ili višak (+) [1A.1] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.13, jednak je ukupnom prihodu [1A.7], umanjenom za ukupan rashod [1A.22] i jednak je manjku (–) ili višku (+) središnje države [1A.3], uvećanom za manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.4], manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.5] i manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.6].

2.

Primarni manjak (–) ili višak (+) [1A.2] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.1], uvećanom za pasivnu kamatu [1A.28].

3.

Manjak (–) ili višak (+) središnje države [1A.3] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1311.

4.

Manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.4] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1312.

5.

Manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.5] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1313.

6.

Manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.6] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.1314.

7.

Ukupan prihod [1A.7] jednak je ukupnom tekućem prihodu [1A.8], uvećanom za ukupan kapitalni prihod [1A.20].

8.

Ukupan tekući prihod [1A.8] jednak je izravnim porezima [1A.9], uvećanima za neizravne poreze [1A.12], neto doprinose za socijalno osiguranje [1A.14], ostale tekuće prihode [1A.17] i prodaju [1A.19].

9.

Izravni porezi [1A.9] jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

10.

Izravni porezi, od toga izravni porezi koje plaćaju društva [1A.10], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.11 i S.12.

11.

Izravni porezi, od toga izravni porezi koje plaćaju kućanstva [1A.11], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.14.

12.

Neizravni porezi [1A.12] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

13.

Neizravni porezi, od toga porez na dodanu vrijednost (PDV) [1A.13], jednaki su porezima poput poreza na dodanu vrijednost (D.211) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

14.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje [1A.14] jednaki su doprinosima za socijalno osiguranje (D.61) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

15.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje, od toga stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca [1A.15], jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje poslodavaca (D.611) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

16.

Neto doprinosi za socijalno osiguranje, od toga stvarni doprinosi za socijalno osiguranje kućanstava [1A.16], jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje kućanstava (D.613) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

17.

Ostali tekući prihodi [1A.17] jednaki su prihodu od imovine (D.4), uvećanom za ostale tekuće transfere (D.7) koji se iskazuje u okviru sredstava S.13, s izuzetkom S.13 sredstva kamata (D.41) koja su također korištenja S.13 i primitke na temelju ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koji su korištenja S.13.

18.

Ostali tekući prihodi, od toga aktivna kamata [1A.18], jednaki su kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru sredstava S.13 i korištenja svih sektora osim S.13.

19.

Prodaja [1A.19] jednaka je tržišnoj proizvodnji (P.11), uvećanoj za proizvodnju za vlastitu konačnu uporabu (P.12) i plaćanja za ostalu netržišnu proizvodnju (P.131), koja se iskazuje u okviru sredstava S.13.

20.

Ukupan kapitalni prihod [1A.20] jednak je potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao obveze iz kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

21.

Ukupan kapitalni prihod, od toga porezi na kapital [1A.21], jednak je porezima na kapital (D.91) koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

22.

Ukupan rashod [1A.22] jednak je ukupnom tekućem rashodu [1A.23], uvećanom za ukupan kapitalni rashod [1A.32].

23.

Ukupan tekući rashod [1A.23] jednak je tekućim transferima [1A.24], uvećanima za pasivne kamate [1A.28], naknade zaposlenima [1A.29] i intermedijarnu potrošnju [1A.31].

24.

Tekući transferi [1A.24] jednaki su socijalnim plaćanjima [1A.25], uvećanima za obveze iz subvencija [1A.26] i ostale obveze iz tekućih transfera [1A.27].

25.

Socijalna plaćanja [1A.25] jednaka su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62), uvećanima za socijalne transfere u naravi koji se odnose na tržišnu proizvodnju kupljenu od strane opće države (D.632), koje se iskazuju u okviru korištenja S.13, uvećanima za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava S.15.

26.

Obveze iz subvencija [1A.26] jednake su negativnim subvencijama (-D.3) koje se iskazuju u okviru sredstava S.13.

27.

Ostale obveze iz tekućih transfera [1A.27] jednake su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5), uvećanima za ostale poreze na proizvodnju (D.29), prihod od imovine (D.4) osim kamata (D.41) i ostale tekuće transfere (D.7) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13, osim raznih tekućih transfera (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava S.15.

28.

Pasivna kamata [1A.28] jednaka je kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.13.

29.

Naknade zaposlenima [1A.29] jednake su naknadama zaposlenima (D.1) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

30.

Naknade zaposlenima, od toga plaće i naknade [1A.30], jednake su plaćama i naknadama (D.11) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

31.

Intermedijarna potrošnja [1A.31] jednaka je intermedijarnoj potrošnji (P.2) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13.

32.

Ukupan kapitalni rashod [1A.32] jednak je investicijama [1A.33] uvećano za ostale neto nabave nefinancijske imovine [1A.34] i obveze iz kapitalnih transfera [1A.35].

33.

Investicije [1A.33] jednake su bruto investicijama u dugotrajnu imovinu (P.51g) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13.

34.

Ostale neto nabave nefinancijske imovine i promjene zaliha [1A.34] jednake su promjenama zaliha (P.52), uvećanima za nabavu umanjenu za raspolaganje vrijednostima (P.53) i nabavu umanjenu za raspolaganje nefinancijskom neproizvedenom imovinom (NP), koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13.

35.

Obveze iz kapitalnih transfera [1A.35] jednake su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja iz kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

36.

Bruto uštede [1A.36] jednake su ukupnom tekućem prihodu [1A.8], umanjenom za ukupan tekući rashod [1A.23].

37.

Kamata uključujući namiru u okviru ugovora o razmjeni i terminskih ugovora o kamatnoj stopi [1A.37] jednaka je kamati (EDP D.41) iz postupka u slučaju prevelikog manjka (EDP) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.13.

38.

Manjak (–) ili višak (+) iz postupka u slučaju prevelikog manjka (EDP) [1A.38] jednak je EDP neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (EDP B.9) S.13 i manjku (–) ili višku (+) [1A.1], uvećanom za pasivnu kamatu [1A.28], umanjenom za kamatu uključujući namiru u okviru ugovora o razmjeni i terminskih ugovora o kamatnoj stopi [1A.37].

39.

Primici od univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava [1A.39] jednaki su primicima koji proizlaze iz prodaje licencija za treću generaciju mobilnih telefona koji se iskazuju kao prodaja nefinancijske imovine u skladu s odlukom Eurostata o dodjeli licencija za mobilne telefone.

40.

Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje [1A.40] jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje poslodavaca (D.611) [1A.15], uvećanima za stvarne doprinose za socijalno osiguranje kućanstava (D.613) [1A.16], koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

41.

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi [1A.41] jednake su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Tablica 1B

1.

Rashodi države članice vis-à-vis proračuna Europske unije (EU) [1B.1] jednaki su neizravnim porezima koji se uplaćuju u proračun EU [1B.2], uvećanima za tekuću međunarodnu suradnju (D.74) koju država uplaćuje u proračun EU [1B.4], razne tekuće transfere (D.75) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.5] i kapitalne transfere (D.9) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.7].

2.

Neizravni porezi [1B.2] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.2122.

3.

Tekuća međunarodna suradnja [1B.3] jednaka je tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74) koja se iskazuje u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

4.

Razni tekući transferi [1B.4] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) uvećanim za vlastita sredstva EU-a iz PDV-a i BND-a, koji se iskazuju u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

5.

Razni tekući transferi, od toga treća vlastita sredstva iz PDV-a [1B.5], jednaki su trećim vlastitim sredstvima iz poreza na dodanu vrijednost (PDV) (D.761) koji se iskazuju u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

6.

Razni tekući transferi, od toga četvrta vlastita sredstva iz BND-a [1B.6], jednaki su četvrtim vlastitim sredstvima iz bruto nacionalnog dohotka (BND) (D.762) koji se iskazuju u okviru sredstava S.2122 i korištenja S.13.

7.

Kapitalni transferi [1B.7] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja iz kapitalnih transfera S.2122.

8.

Prihod države članice iz proračuna EU [1B.8] jednak je subvencijama (D.3) koje se plaćaju iz proračuna EU [1B.9], uvećanima za ostale tekuće transfere (D.7) koji se plaćaju državi iz proračuna EU [1B.10], ostale tekuće transfere (D.7) koji se plaćaju nedržavnim jedinicama iz proračuna EU [1B.11], kapitalne transfere (D.9) koji se plaćaju državi iz proračuna EU [1B.12] i kapitalne transfere (D.9) koji se plaćaju nedržavnim jedinicama iz proračuna EU [1B.13].

9.

Subvencije [1B.9] jednake su subvencijama (D.3) koje se iskazuju u okviru korištenja S.2122.

10.

Tekući transferi državi [1B.10] jednaki su tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74), uvećanoj za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.2122.

11.

Tekući transferi nedržavnim jedinicama [1B.11] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.2122 i sredstava svih sektora osim S.13.

12.

Kapitalni transferi državi [1B.12] jednaki su potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.2122.

13.

Kapitalni transferi nedržavnim jedinicama [1B.13] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.2122 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Bilanca države članice vis-à -vis proračuna EU (neto primatelj +, neto platitelj -) [1B.14] jednaka je prihodu države članice iz proračuna EU [1B.8], umanjenom za rashode države članice vis-à-vis proračuna EU [1B.1].

15.

Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava [1B.15] jesu onaj dio netržišne proizvodnje (P.13) koji se iskazuje u okviru sredstava S.13 što su troškovi prikupljanja vlastitih sredstava koji se plaćaju iz proračuna EU.

Tablica 1C

1.

Izdaci za konačnu potrošnju [1C.1] jednaki su izdacima za konačnu potrošnju (P.3) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

2.

Individualni izdaci za potrošnju [1C.2] jednaki su individualnim izdacima za potrošnju (P.31) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

3.

Kolektivni izdaci za potrošnju [1C.3] jednaki su kolektivnim izdacima za potrošnju (P.32) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

4.

Socijalni transferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja [1C.4] jednaki su socijalnim transferima u naravi – kupljena tržišna proizvodnja (D.632) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

5.

Potrošnja dugotrajne imovine [1C.5] jednaka je potrošnji dugotrajne imovine (P.51c) koja se iskazuje u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

6.

Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeni za primljene subvencije [1C.6] jednaki su plaćanjima ostalih poreza na proizvodnju (D.29) koja se iskazuju u okviru korištenja S.13, umanjenima za primitak ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koja se iskazuju u okviru korištenja S.13.

7.

Neto poslovni višak [1C.7] jednak je poslovnom višku, na neto načelu (B.2n) S.13.

8.

Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama [1C.8] jednaki su ulančanom obujmu izdataka za konačnu potrošnju (P.3), koji se iskazuju u okviru korištenja S.13, po prošlogodišnjim cijenama.

9.

Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama [1C.9] jednake su ulančanom obujmu bruto investicija u dugotrajnu imovinu (P.51g), koje se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13, po prošlogodišnjim cijenama.

10.

Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama [1C.10] jednak je BDP-u (B.1*g) po tržišnim cijenama.

11.

BDP po prošlogodišnjim cijenama [1C.11] jednak je ulančanom obujmu BDP-a (B1*g) po prošlogodišnjim cijenama.

Tablica 2A

1.

Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa [2A.1] jednako je manjku (–) ili višku (+) [1A.1], umanjeno za neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama [2A.2].

2.

Neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama (konsolidirane) [2A.2] jednake su transakcijama neto nabave financijske imovine [2A.3], umanjenim za neto transakcije s obvezama [2A.15].

3.

Transakcije s financijskom imovinom (konsolidirane) [2A.3] jednake su konsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.4], uvećanima za transakcije s dužničkim vrijednosnim papirima (F.3) [2A.5], transakcije s kreditima (F.4) [2A.6], transakcije s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova (F.5) [2A.7], transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) [2A.11], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika (F.7) [2A.12] i transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13], koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

4.

Transakcije s gotovinom i depozitima [2A.4] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

5.

Transakcije s dužničkim vrijednosnim papirima [2A.5] jednake su neto nabavi dužničkih vrijednosnih papira (F.3) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

6.

Transakcije s kreditima [2A.6] jednake su novim kreditima (F.4) koje daje država, umanjenima za otplate državi, koji se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

7.

Transakcije s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova [2A.7] jednake su neto nabavi vlasničkih udjela i dionica ili udjela investicijskih fondova (F.5) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

8.

Privatizacije (neto) [2A.8] jednake su transakcijama s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12, koje se provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole (ESA 10 stavci 2.36 do 2.39) nad jedinicom dužnika S.13; takve transakcije može provesti S.13 izravno s jedinicom dužnika ili s drugom jedinicom vjerovnika.

9.

Dokapitalizacije (neto) [2A.9] jednake su transakcijama s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12, koje se ne provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje izravno s jedinicom dužnika provodi S.13.

10.

Ostale [2A.10] jednake su transakcijama s vlasničkim udjelima i dionicama ili udjelima investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13, koje se ne provode u postupku gubitka ili stjecanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje S.13 ne provodi izravno s jedinicom dužnika, već s drugom jedinicom vjerovnika.

11.

Transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnim garancijama [2A.11] jednake su neto nabavi shema osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

12.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika [2A.12] jednake su neto plaćanjima vezano uz izvedene financijske instrumente i dioničke opcije zaposlenika (F.7) koja se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

13.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13] jednake su neto nabavi monetarnog zlata i specijalnih prava vučenja (SPV) (F.1) koja se iskazuje u okviru promjena u imovini S.13, uvećanoj za ostala potraživanja (F.8) koja se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom, od toga obračunati a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje [2A.14], jednake su onom dijelu ostalih potraživanja (F.8 imovina) koji se odnosi na poreze i doprinose za socijalno osiguranje koji se iskazuju u D.2, D.5, D.61 i D.91, umanjenom za iznose stvarno naplaćenih poreza koji se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13 i promjena u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

15.

Transakcije s obvezama (konsolidirane) [2A.15] jednake su konsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.16], uvećanima za transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.31) [2A.17], transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.32) [2A.18], transakcije s kreditima (F.4) [2A.19], transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnim garancijama (F.6) [2A.21], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika (F.7) [2A.22] i transakcije s ostalim obvezama [2A.23], koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

16.

Transakcije s gotovinom i depozitima [2A.16] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

17.

Transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.17] jednake su neto transakcijama s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.31), s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće, koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

18.

Transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.18] jednake su neto transakcijama s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima (F.32), s izvornim rokom dospijeća duljim od jedne godine, koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

19.

Transakcije s kreditima [2A.19] jednake su novim uzetim kreditima (F.4), umanjenima za otplate postojećih kredita, koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

20.

Transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.20], jednake su transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.121.

21.

Transakcije sa shemama osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija [2A.21] jednake su neto nabavi shema osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija (F.6) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

22.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima i dioničkim opcijama zaposlenika [2A.22] jednake su neto primicima iz izvedenih financijskih instrumenata i dioničkih opcija zaposlenika (F.7) koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13.

23.

Transakcije s ostalim obvezama [2A.23] jednake su neto dodijeljenom monetarnom zlatu i specijalnim pravima vučenja (F.1) koji se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13, uvećanima za vlasničke udjele i dionice ili udjele investicijskih fondova (F.5) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.13, uvećano za ostala potraživanja (F.8) koja se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini u svim sektorima osim S.13.

24.

Zahtjev opće države za financiranjem [2A.24] jednak je neto transakcijama s obvezama u gotovini i depozitima (F.2) [2A.16], uvećanima za dužničke vrijednosne papire [2A.17 i 2A.18] (F.3) i kredite (F.4) [2A.19]. Također je jednak konsolidiranim transakcijama s državnim dužničkim instrumentima.

25.

Transakcije s dugoročnim dužničkim instrumentima [2A.25] jednake su neto stvaranju obveza u dužničkim instrumentima [2A.24] s izvornim dospijećem duljim od godine dana.

26.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u nacionalnoj valuti [2A.26] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] nominiranim u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

27.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u valutama država članica europodručja [2A.27] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] nominiranim u ekijima, uvećanima za dužničke instrumente nominirane u eurima prije prihvaćanja eura od strane države članice i dužničke instrumente nominirane u zakonskom sredstvu plaćanja države članice europodručja prije nego što je ona postala država članica europodručja.

28.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranim u ostalim valutama [2A.28] jednake su neto transakcijama s obvezama u dužničkim instrumentima [2A.24] koje nisu uključene u [2A.26] ili [2A.27].

29.

Ostali tokovi [2A.29] jednaki su učincima revalorizacije na dug [2A.30], uvećanima za ostale promjene u obujmu duga [2A.33].

30.

Učinci revalorizacije na dug [2A.30] jednaki su deviznim dobicima i gubicima [2A.31], uvećanima za ostale učinke revalorizacije – po nominalnoj vrijednosti [2A.32].

31.

Devizni dobici i gubici [2A.31] jednaki su nominalnim dobicima i gubicima (K.7) duga [3A.1] koji mijenjaju vrijednost kad se konvertiraju u nacionalnu valutu zbog promjena deviznih tečajeva.

32.

Ostali učinci revalorizacije – nominalna vrijednost [2A.32] jednaki su promjeni duga [2A.34], umanjenoj za transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane) [2A.24], devizne dobitke i gubitke [2A.31] i ostale promjene u obujmu duga [2A.33].

33.

Ostale promjene u obujmu duga [2A.33] jednake su ostalim promjenama obujma (K.1, K.2, K.3, K.4, K.5 i K.6) obveza koje se klasificiraju kao gotovina ili depoziti (AF.2), dužnički vrijednosni papiri (AF.3) ili krediti (AF.4) koji nisu imovina S.13.

34.

Promjena državnog duga [2A.34] jednaka je dugu [3A.1] u godini t, umanjenom za dug [3A.1] u godini t-1.

Tablica 2B

1.

Transakcije s državnim dužničkim instrumentima (nekonsolidirane) [2B.1] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima [2B.2], uvećanima za transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3], transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4], transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5] i transakcije s drugim kreditima [2B.6].

2.

Transakcije s gotovinom i depozitima [2B.2] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

3.

Transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim vrijednosnim papirima, s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće (F.31), koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

4.

Transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim vrijednosnim papirima, s izvornim dospijećem duljim od jedne godine (F.32), koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

5.

Transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u imovini i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini S.121.

6.

Transakcije s ostalim kreditima [2B.6] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju u okviru promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjena u imovini svih sektora osim S.121.

7.

Konsolidacijske transakcije [2B.7] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dužničkim instrumentima [2B.1], umanjenima za konsolidirane transakcije s dužničkim instrumentima [2A.24].

8.

Konsolidacijske transakcije – gotovina i depoziti [2B.8] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s gotovinom i depozitima [2B.2], umanjenima za konsolidirane transakcije s gotovinom i depozitima [2A.16].

9.

Konsolidacijske transakcije – kratkoročni dužnički vrijednosni papiri [2B.9] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.3], umanjenima za konsolidirane transakcije s kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.17].

10.

Konsolidacijske transakcije – dugoročni dužnički vrijednosni papiri [2B.10] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2B.4], umanjenima za konsolidirane transakcije s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [2A.18].

11.

Konsolidacijske transakcije – krediti [2B.11] jednake su nekonsolidiranim transakcijama s ostalim kreditima [2B.6], umanjenima za konsolidirane transakcije s kreditima [2A.19], uvećanima za konsolidirane transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.20].

Tablica 3A

1.

Državni dug (konsolidiran) [3A.1] jednak je dugu kako je određen Uredbom (EZ) br. 479/2009. Državni dug (konsolidirani) [3A.1] jednak je dugu kako je definiran u Uredbi (EZ) br. 479/2009. Također je jednak konsolidiranim obvezama S.13 u instrumentu gotovine i depozita [3A.2], uvećanima za kratkoročne dužničke vrijednosne papire [3A.3], dugoročne dužničke vrijednosne papire [3A.4], kredite od središnje banke [3A.5] i ostale kredite [3A.6].

2.

Dug – gotovina i depoziti [3A.2] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu gotovine i depozita (AF.2).

3.

Dug – kratkoročni dužnički vrijednosni papiri [3A.3] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće (AF.31).

4.

Dug – dugoročni dužnički vrijednosni papiri [3A.4] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem duljim od jedne godine (AF.32).

5.

Dug – krediti od središnje banke [3A.5] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji je imovina S.121.

6.

Dug – ostali krediti [3A.6] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji nije imovina S.121.

7.

Dug koji drže rezidenti države članice [3A.7] jednak je dugu koji drži središnja banka [3A.8], uvećanom za dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9], dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] i dug koji drže ostali rezidenti države članice [3A.11].

8.

Dug koji drži središnja banka [3A.8] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.121.

9.

Dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.122 ili S.123.

10.

Dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.124, S.125, S.126, S.127, S.128 ili S.129.

11.

Dug koji drže ostali rezidenti [3A.11] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.11, S.14 ili S.15.

12.

Dug koji drže nerezidenti države članice [3A.12] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.2.

13.

Dug nominiran u nacionalnoj valuti [3A.13] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je nominiran u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

14.

Dug nominiran u valuti države članice europodručja [3A.14] jednak je – do trenutka kad država članica postaje država članica europodručja – onom dijelu duga [3A.1] nominiranom u zakonskom sredstvu plaćanja jedne od država članica europodručja (osim nacionalne valute [3A.13]), uvećanom za dug nominiran u ekijima ili eurima.

15.

Dug nominiran u ostalim valutama [3A.15] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji nije uključen u [3A.13] ili [3A.14].

16.

Kratkoročni dug [3A.16] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraćem.

17.

Dugoročni dug [3A.17] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s izvornim dospijećem duljim od jedne godine.

18.

Dugoročni dug, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.18], jednak je onom dijelu dugoročnog duga [3A.17] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

19.

Dug s preostalim dospijećem do jedne godine [3A.19] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem od jedne godine ili kraće.

20.

Dug s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina [3A.20] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina.

21.

Dug s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.21], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od jedne godine i do pet godina [3A.20] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

22.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina.

23.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.23], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

24.

Prosječno preostalo dospijeće duga [3A.24] jednako je prosječnom preostalom dospijeću koje se ponderira s neplaćenim iznosima, izraženo u godinama.

25.

Državni dug – obveznice bez kupona [3A.25] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u obliku obveznica bez kupona, odnosno obveznice bez plaćanja kupona, čija se kamata temelji na razlici između cijene prilikom otkupa i izdanja.

Tablica 3B

1.

Državni dug (nekonsolidirano između podsektora) [3B.1] jednak je nekonsolidiranim obvezama S.13, isključujući (a) obveze S.1311 koje su istodobno imovina S.1311, (b) obveze S.1312 koje su istodobno imovina S.1312, (c) obveze S.1313 koje su istodobno imovina S.1313 i (d) obveze S.1314 koje su istodobno imovina S.1314, u istim instrumentima kao državni dug [3A.1].

2.

Konsolidacijski elementi [3B.2] jednaki su obvezama S.13 koje su istodobno imovina S.13 isključujući (a) obveze S.1311 koje su istodobno imovina S.1311, (b) obveze S.1312 koje su istodobno imovina S.1312, (c) obveze S.1313 koje su istodobno imovina S.1313 i (d) obveze S.1314 koje su istodobno imovina S.1314, u instrumentu gotovina i depoziti [3B.3], uvećanima za kratkoročne dužničke vrijednosne papire [3B.4], dugoročne dužničke vrijednosne papire [3B.5] i kredite [3B.6].

3.

Konsolidacijski elementi u gotovini i depozitima [3B.3] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu gotovine i depozita (F.2).

4.

Konsolidacijski elementi u kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [3B.4] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira čije je izvorno dospijeće jedna godina ili kraće (F.31).

5.

Konsolidacijski elementi u dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima [3B.5] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu dužničkih vrijednosnih papira čije je izvorno dospijeće dulje od jedne godine (F.32).

6.

Konsolidacijski elementi u kreditima [3B.6] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu kredita (F.4).

7.

Dug koji izdaje središnja država (konsolidirani) [3B.7] jednak je obvezama S.1311 koje nisu imovina S.1311, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

8.

Dug koji izdaje središnja država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.8], jednak je obvezama S.1311 koje su imovina S.1312, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

9.

Dug koji izdaje regionalna država (konsolidirani) [3B.9] jednak je obvezama S.1312 koje nisu imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

10.

Dug koji izdaje regionalna država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.10], jednak je obvezama S.1312 koje su imovina S.1311, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

11.

Dug koji izdaje lokalna država (konsolidirani) [3B.11] jednak je obvezama S.1313 koje nisu imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

12.

Dug koji izdaje lokalna država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.12], jednak je obvezama S.1313 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

13.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja (konsolidirani) [3B.13] jednak je obvezama S.1314, koje nisu imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

14.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.14], jednak je obvezama S.1314 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

15.

Dug koji drži središnja država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.15], jednak je obvezama S.1312, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1311, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

16.

Dug koji drži regionalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.16], jednak je obvezama S.1311, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

17.

Dug koji drži lokalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.17], jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1314 koje su imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

18.

Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.18], jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1313 koje su imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

(1)  [x.y] odnosi se na broj kategorije y iz Tablice x.

(2)  Pojam „kategorije” odnosi se na sektor opće države osim ako je drukčije navedeno.

PRILOG III.

PRIJENOS PODATAKA EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI

Nacionalne središnje banke (NSB) za elektronički prijenos statističkih podataka koje zahtijeva Europska središnja banka (ESB) koriste se sustavom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) koji se oslanja na infrastrukturu ESSB IT. Razmjene podataka unutar ESSB-a utemeljene su na formatu za razmjenu statističkih podataka i metapodataka (engl. Statistical Data and Metadata eXchange format). Ovaj zahtjev ne sprječava upotrebu nekih drugih sredstava za prenošenje statističkih podataka ESB-u, kao ugovorenog zamjenskog rješenja.

Kako bi osigurale da prijenos podataka funkcionira na zadovoljavajući način, nacionalne središnje banke pridržavaju se preporuka navedenih u nastavku.

—

Cjelovitost: Nacionalne središnje banke podnose izvješće o svim potrebnim serijskim ključevima. Izvješćivanje bez serijskih ključeva ili koje sadržava serijske ključeve koji nisu na popisu, smatra se nepotpunim. Ako nedostaje neko opažanje, to se obilježava upotrebom odgovarajuće oznake statusa opažanja.

—

Računovodstvena istovjetnost podataka i dogovor o označavanju podataka: prije prenošenja podataka ESB-u nacionalne središnje banke moraju primijeniti pravila provjere valjanosti.

Kada se revizije obavljaju samo na podskupu serijskih ključeva, pravila provjere valjanosti primjenjuju se za cijelo izvješće.

PRILOG IV.

KORELACIJSKA TABLICA

Smjernica ESB/2009/20

Ova Smjernica

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 4.

Članak 2. stavak 5.

Članak 2. stavak 5.

Članak 2. stavak 6.

Članci 3. – 8.

Članci 3. – 8.

Članak 9. stavak 1.

Članak 10. stavak 2.

Članak 9. stavak 2.

Članak 9. stavak 1.

Članak 9. stavak 3.

Članak 9. stavak 2.

Članak 10.

Članak 10. stavak 1.

—

Članak 10. stavak 3.

Prilozi I. – III.

Prilozi I. – III.

7.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 2/34

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 25. srpnja 2013.

o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa

(preinačena)

(ESB/2013/24)

(2014/3/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 5. stavak 2., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2002/7 od 21. studenoga 2002. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa (1) nekoliko je puta značajno izmijenjena. Budući da su potrebne daljnje izmjene, potrebno ju je preinačiti radi jasnoće.

(2)

Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB) za ispunjavanje svojih zadaća potrebni su sveobuhvatni i pouzdani tromjesečni financijski računi prema institucionalnom sektoru, uključujući nacionalne skupove podataka i agregirane podatke europodručja.

(3)

Dio podataka, koji su potrebni da bi se udovoljilo statističkim zahtjevima ESB-a u području tromjesečnih financijskih izvještaja europodručja, sastavljaju nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke. Članak 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (2) obvezuje države članice da se organiziraju na području statistike i u potpunosti surađuju s ESSB-om kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članka 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

(4)

Radi dosljednosti, zahtjevi Europske središnje banke (ESB) u području tromjesečnih financijskih izvještaja trebaju se temeljiti na statističkim standardima utvrđenim u Uredbi Vijeća (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (3) (dalje u tekstu: „ESA 2010”).

(5)

Dodatni podaci o tromjesečnim nacionalnim financijskim računima moraju biti dostavljeni dovoljno unaprijed radi omogućavanja sastavljanja integriranog skupa tromjesečnih financijskih i nefinancijskih računa europodručja prikladnih za potrebe monetarne politike.

(6)

Tromjesečni nacionalni financijski računi se također sve više koriste za ostale potrebe, uključujući makrobonitetnu analizu i praćenje prekomjernih neuravnoteženosti. Te aktivnosti, kao i druge aktivnosti u području međunarodne suradnje i istraživanja bit će pojednostavnjene objavljivanjem odgovarajućih agregiranih podataka europodručja od strane ESB-a sastavljenih na temelju ove Smjernice i nacionalnih podataka prikupljenih s tim u vezi.

(7)

Radi boljeg razumijevanja međusobne povezanosti između institucionalnih sektora, tromjesečni nacionalni financijski računi trebali bi obuhvaćati podatke o sektoru protustranke (koji se također nazivaju „podaci od koga komu” (engl. from-whom-to-whom, „w-t-w”) koji se odnose na financijsku imovinu i obveze.

(8)

Radi boljeg razumijevanja utjecaja revalorizacije na bilance, raščlamba takozvanih „ostalih tokova” na „revalorizacije” i „druge promjene u obujmu” trebala bi također biti dio potpunih skupova podataka o tromjesečnim nacionalnim financijskim računima.

(9)

ESB će u suradnji s nacionalnim središnjim bankama nastaviti s poboljšanjem metoda i izvora koji se rabe za sastavljanje podataka o tromjesečnim financijskim računima s ciljem poboljšanja kvalitete podataka, dijeljenja najboljih praksi i poticanja razumijevanja odnosa između podataka dostavljenih ESB-u sukladno raznim pravnim instrumentima ESB-a.

(10)

Ocjena kvalitete tromjesečnih financijskih izvještaja europodručja prema institucionalnom sektoru trebala bi se provesti sukladno ESB-ovim Okvirom kvalitete statističkih podataka (4). Nacionalne središnje banke, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, kada je to potrebno, trebale bi također ocijeniti kvalitetu podataka koje dostavljaju ESB-u.

(11)

U skladu s člankom 3.a Uredbe (EZ) br. 2533/98 i javnom posvećenošću ESSB-a europskoj statistici (5), razvoj, izrada i diseminacija europske statistike od strane ESSB-a slijede načela nepristranosti, objektivnosti, stručne neovisnosti, troškovne učinkovitosti, statističke povjerljivosti, minimalizacije tereta izvještavanja i visoke kvalitete izlaznih podataka.

(12)

Sukladno članku 8. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 2533/98, prijenos povjerljivih statističkih podataka unutar ESSB-a može se izvršiti u onoj mjeri i onoliko podrobno koliko je potrebno da ESSB može obavljati svoje zadaće iz Ugovora. Kada su nadležna tijela koja nisu nacionalne središnje banke izvor statističkih podataka koji su klasificirani kao povjerljivi, ESB bi trebao koristiti te povjerljive statističke podatke u skladu s Uredbom (EZ) br. 2533/98.

(13)

Potrebno je utvrditi postupak učinkovitog provođenja tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvještavanja. Pri provođenju tog postupka vodit će se računa o stajalištima Odbora za statistiku ESSB-a. Nacionalne središnje banke mogu kroz Odbor za statistiku ESSB-a predložiti takve tehničke izmjene Priloga,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.

„europodručje” znači područje država članica europodručja, ESB i Europski stabilizacijski mehanizam;

2.

„država članica europodručja” znači država članica čija je valuta euro;

3.

„nacionalni podaci” znači podaci koji odgovaraju svim poljima u tablicama 1. do 9. Priloga I.;

4.

„dodatni podaci” znači podaci koji odgovaraju svim crno označenim poljima u tablicama 1., 2., 4. i 5. Priloga I.;

5.

„referentno tromjesečje” znači zadnje tromjesečno opažanje vremenskih serija podataka koji se dostavljaju.

Članak 2.

Statističke izvještajne obveze nacionalnih središnjih banaka

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke navedene u Prilogu I. svakoga kalendarskog tromjesečja s početkom u rujnu 2014. Podaci bi trebali biti u skladu s načelima i definicijama ESA 2010.

2.   „Zahtjevi vezani uz dodatne podatke” obuhvaćaju transakcije i stanja za razdoblje od zadnjeg tromjesečja 2012. do referentnog tromjesečja. Takvi se dodatni podaci dostavljaju na temelju najbolje procjene, a zahtjevi vezani uz dodatne podatke navedeni u stupcima „H”„H.1.” i „H.2.” u tablicama 1., 2., 4. i 5. Priloga I. (dodatni podaci koji se odnose na sektor države i njegove podsektore) dostavljaju se dobrovoljno.

3.   Zahtjevi vezani uz „nacionalne podatke” navedene u tablicama 1. do 5. Priloga I. sastoje se od:

(a)

transakcija, stanja i ostalih promjena u podacima o količini (transakcije i stanja samo za redak 33. tablice 2. „neto financijske transakcije/neto financijska vrijednost) za razdoblje od zadnjeg tromjesečja 2012. do referentnog tromjesečja; i

(b)

transakcija i podataka o stanjima za razdoblje od prvog tromjesečja 1999. do trećeg tromjesečja 2012. Takvi se podaci dostavljaju na temelju najbolje procjene, a zahtjevi vezani uz podatke navedene u stupcima „J” i „K” u tablicama 1. i 2. Priloga I. (raščlamba po kućanstvima i neprofitnim institucijama koje služe kućanstvima) dostavljaju se dobrovoljno.

4.   Zahtjevi vezani uz „nacionalne podatke” navedene u tablicama 6. do 9. Priloga I. obuhvaćaju transakcije, stanja i druge promjene u podacima o količini za razdoblje od četvrtog tromjesečja 2013. do referentnog tromjesečja.

5.   Sektori protustranke „iz europodručja osim domaćih” i „rezidenti izvan europodručja”, navedeni u redcima 12. do 21. tablica 3. do 9. Priloga I. na odgovarajući se način uskladiti radi odražavanja sastava europodručja na dan izvješćivanja. To se usklađenje izvršiti svaki put kada određena država članica prihvati euro Podaci se revidiraju na temelju najbolje procjene u skladu sa zahtjevima vezanima uz diferencirane podatke kao što je određeno u stavcima 3. i 4.

6.   Iznimno od stavaka 1. do 5., nacionalne središnje banke nisu obvezne:

(a)

prenositi podatke koje se odnose na tromjesečja prije prvog tromjesečja godine u kojoj je odgovarajuća država članica pristupila Europskoj uniji;

(b)

prenositi podatke navedene u stavku 3. točki (b) prije rujna 2017.;

(c)

prenositi podatke navedene u stavku 4. prije rujna 2015.

7.   Zahtjevima vezanima uz podatke navedeni u stavcima 3. do 5. moraju biti priložena pojašnjenja o:

(a)

pojedinačnim značajnim događajima koji se promatraju za referentno tromjesečje ako je veličina takvih pojedinačnih značajnih događaja najmanje 0,2 % tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda europodručja ili ako ESB zahtijeva takve podatke; i

(b)

razlozi za revizije uspoređeni s najnovijim „nacionalnim podacima” dostavljenima ESB-u u okviru ove Smjernice ako opseg promjene podataka prouzročen takvim revizijama iznosi najmanje 0,2 % tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda europodručja ili ako ESB zahtijeva takve podatke.

Članak 3.

Prijenos i objavljivanje podataka od strane ESB-a

1.   ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama agregirane podatke europodručja koje objavljuje kao i „nacionalne podatke” prikupljene sukladno članku 2., kao što je opisano u stavcima 3. do 5. tog članka.

2.   ESB objavljuje agregirane podatke europodručja koje sastavlja, kao i „nacionale podatke” koje Odbor za statistiku smatra važnim, prikupljene sukladno članku 2., a kao što je opisano u stavcima 3. do 5. tog članka, osim podataka koji se odnose na polja u tablicama 12. do 21. Priloga I. (koji se odnose na sektore protustranke „iz europodručja osim domaćih” i „rezidenti izvan europodručja”).

3.   Na objavljivanje „nacionalnih podataka” primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)

„nacionalni podaci se ne objavljuju prije proteka sedam dana nakon rokova za prijenos određenih u članku 4.; i

(b)

„nacionalni podaci” koji se odnose na sektor opće države neće se objavljivati u travnju i listopadu svake godine prije nego što Europska komisija objavi stvarne podatke o državnom deficitu i dugu za primjenu Protokola o postupku u slučaju prevelikog manjka u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (6), s njezinim izmjenama; i

(c)

„nacionalni podaci” navedeni u članku 2. stavku 3. točki (b) objavljuju se zajedno s informacijama o tome da su ti podaci privremeni i/ili procijenjeni, ovisno o slučaju. To se postupanje može proširiti na druge „nacionalne podatke” prikupljene sukladno članku 2., kao što je opisano u stavcima 3. do 5., po opravdanom zahtjevu izvještajnog NSB-a.

Članak 4.

Pravodobnost

1.   Dodatni podaci opisani u članku 2. stavku 2. dostavljaju se ESB-u unutar razdoblja ne duljeg od 85 kalendarskih dana nakon kraja referentnog tromjesečja. Počevši s prvim prijenosom u 2017., dodatni podaci dostavljaju se ESB-u unutar razdoblja ne duljeg od 82 kalendarska dana nakon kraja referentnog tromjesečja.

2.   „Nacionalni podaci” opisani u članku 2. stavcima 3. do 5. i metapodaci s objašnjenjem opisani u članku 2. stavku 7. dostavljaju se ESB-u unutar razdoblja ne duljeg od 100 kalendarskih dana nakon kraja referentnog tromjesečja. Počevši s prvim prijenosom u 2017., „nacionalni podaci” i povezani metapodaci dostavljaju se ESB-u unutar razdoblja ne duljeg od 97 kalendarskih dana nakon kraja referentnog tromjesečja.

3.   Podaci opisani u članku 3. stavku 1. ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama najkasnije sljedećeg radnog dana ESB-a nakon dana kada ESB objavi podatke.

Članak 5.

Suradnja s nadležnim nacionalnim tijelima

1.   Kada su za izvore nekih ili svih podataka i informacija opisanih u članku 2. nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke nastoje s tim tijelima uspostaviti stalne sporazume o suradnji osiguravajući prijenos podataka koji udovoljava standardima i zahtjevima navedenim u ovoj Smjernici, osim ako je istovjetan rezultat već postignut na temelju postojećega nacionalnog zakonodavstva.

2.   Kada tijekom te suradnje određeni NSB nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima utvrđenima u člancima 2. i 4. jer nadležno nacionalno tijelo nije tom NSB-u dostavilo potrebne podatke, ESB i NSB razmatraju pitanje zajedno s tim nacionalnim tijelom s ciljem osiguravanja pravodobnog stavljanja na raspolaganje tih podataka.

Članak 6.

Standardi prijenosa

Zahtijevani statistički podaci stavljaju se na raspolaganje ESB-u u obliku koji je u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Taj zahtjev ne sprječava uporabu nekih drugih sredstava za prenošenje statističkih podataka ESB-u, kao zamjenskog rješenja ugovorenog između ESB-a i određenog NSB-a.

Članak 7.

Kvaliteta

1.   ESB i nacionalne središnje banke prate i promiču kvalitetu podataka koji se dostavljaju ESB-u.

2.   Izvršni odbor ESB-a godišnje izvještava Upravno vijeće ESB-a o kvaliteti tromjesečnih financijskih izvještaja. U izvješću se navode najmanje stupanj obuhvaćenosti podataka, usklađenost podataka s odgovarajućim definicijama i opseg revizija.

Članak 8.

Pojednostavnjeni postupak izmjena

Uzimajući u obzir stajališta Odbora za statistiku ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a ima pravo izvršiti tehničke izmjene Priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvješćivanja. Izvršni odbor bez odgode izvješćuje Upravno vijeće o svim takvim izmjenama.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

Smjernica ESB/2002/7 stavlja se izvan snage od 1. rujna 2014. Upućivanje na smjernicu koja je stavljena izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Smjernicu.

Članak 10.

Završne odredbe

1.   Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

2.   Ova se Smjernica primjenjuje od 1. rujna 2014.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 25. srpnja 2013.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1)  SL L 334, 11.12.2002., str. 24.

(2)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(3)  SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

(4)  Dostupno na internetskoj stranici ESB-a, www.ecb.europa.eu.

(5)  Dostupno na internetskoj stranici ESB-a.

(6)  SL L 145, 10.6.2009., str. 1.

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA

Sažetak zahtjeva vezanih uz podatke

Članak

Sadržaj

Tablice

Vrsta podatka

Referentno razdoblje

Prvi referentni datum

Pravodobnost

Opažanja

Stanja

Transakcije

Ostale promjene u obujmu

Članak 2. stavak 2.

Članak 4. stavak 1.

Dodatni podaci; samo crno označena polja

T1

–

imovina

T2

–

obveze:

T4

–

kratkoročni krediti (w-t-w)

T5

–

dugoročni krediti (w-t-w)

Image

Image

 

2012. Q4 nadalje

Rujan 2014.

Do prosinca 2016. t+85

Od ožujka 2017. nadalje t+82

—

Najbolje procjene

—

Crno označena polja u stupcima H, H.1 i H.2 dostavljaju se dobrovoljno

Članak 2. stavak 3. točka (a)

Članak 2. stavak 5.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 3.

točke (a) i (b)

Članak 4. stavak 2.

Nacionalni podaci; sva polja

T1

–

imovina

T2

–

obveze:

T3

–

depoziti (w-t-w)

T4

–

kratkoročni krediti (w-t-w)

T5

–

dugoročni krediti (w-t-w)

Image

Image

Image

2012. Q4 nadalje

Rujan 2014.

Do prosinca 2016. t+100

Od ožujka 2017. nadalje t+97

—

Priloženi metapodatci

—

Podatci u redcima 12. do 21. u T3 do T5 prilagodit će se radi odražavanja sastava europodručja; na temelju najbolje procjene

—

Podatci u redcima 12. do 21. u T3 do T5 ne objavljuju se

Članak 2. stavak 3.

točka (b)

Članak 2. stavak 5.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 3. točka (c)

Članak 4. stavak 2.

Nacionalni podaci; sva polja

T1

–

imovina

T2

–

obveze

T3

–

depoziti (w-t-w)

T4

–

kratkoročni krediti (w-t-w)

T5

–

dugoročni krediti (w-t-w)

Image

Image

 

1999. Q1-2012. Q3

Rujan 2017.

Do prosinca 2016. t+100

Od ožujka 2017. nadalje t+97

—

Najbolje procjene

—

Stupci J, K u T1 i T2 dostavljaju se dobrovoljno

—

Priloženi metapodatci

—

Podatci u redcima 12. do 21. u T3 do T5 prilagodit će se radi odražavanja sastava europodručja; na temelju najbolje procjene

—

Podatci u redcima 12. do 21. u T3 do T4 ne objavljuju se

Članak 2. stavak 4.

Članak 2. stavak 5.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 3.

točka (b)

Članak 4. stavak 2.

Nacionalni podaci; sva polja

T6

–

kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (w-t-w)

T7

–

dugoročni dužnički vrijednosni papiri (w-t-w)

T8

–

dionice koje kotiraju na burzi (w-t-w)

T9

–

dionice investicijskih fondova (w-t-w)

Image

Image

Image

2013. Q4 nadalje

Rujan 2015.

Do prosinca 2016. t+100

Od ožujka 2017. nadalje t+97

—

Priloženi metapodatci

—

Podatci u redcima 12. do 21. prilagodit će se radi odražavanja sastava europodručja; na temelju najbolje procjene

—

Podatci u redcima 12. do 21. u T3 do T5 ne objavljuju se


Tablica 1.

Financijska imovina  (1), (2)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

H.1

H.2

I

J

K

L

Sektor vjerovnika

Financijski instrument

 

Ukupno

(S.1)

Rezidenti

Ostatak svijeta

(S.2)

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (3)

(S.121+…+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (4)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+…+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

Kućanstva i NPISH (5)

Ukupno

(S.13)

Središnja država

(S.1311)

Fondovi socijalnog osiguranja

(S.1314)

Ukupno

(S14+S15)

Kućanstva

(S.14)

NPISH (5)

(S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno imovina (F)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Monetarno zlato i SPV (F.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

Monetarno zlato (F.11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

Posebna prava vučenja (F.12)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

Gotovina i depoziti (F.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

Gotovina (F.21)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

Depoziti (F.22+F.29)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

Prenosivi depoziti (F.22)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

Ostali depoziti (F.29)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

Dužnički vrijednosni papiri (F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (F.31)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri (F.32)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

Krediti (F.4)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

Kratkoročni krediti (F.41)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

Dugoročni krediti (F.42)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

Vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova (F.5)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

Vlasnički kapital (F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

Uvrštene dionice (F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

Dionice koje ne kotiraju na burzi i ostali udjeli (F.512+F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

Dionice koje ne kotiraju na burzi (F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Ostali vlasnički kapital (F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

22

Dionice investicijskih fondova (F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

23

Dionice FTN (F.521)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

24

Dionice investicijskih fondova osim FTN (F.522)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

25

Osiguranje, mirovinsko osiguranje i standardne garancije (F.6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

26

Tehničke pričuve neživotnih osiguranja (F. 61) i rezervacije za pozive na plaćanja po standardnim garancijama (F.66)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

27

Prava na životno osiguranje i rentu (F.62)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

28

Prava iz mirovinskog osiguranja (F.63), potraživanja mirovinskih fondova prema upraviteljima mirovinskih fondova (F.64), prava ne nemirovinske naknade (F.65)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

29

Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika (F.7)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

30

Ostala potraživanja (F.8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

31

Trgovinski krediti i predujmovi (F.81)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

32

Ostala potraživanja osim trgovinskih kredita i predujmova (F.89)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 2.

Financijske obveze  (6), (7)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

H.1

H.2

I

J

K

L

Sektor vjerovnika

Financijski instrument

 

Ukupno

(S.1)

Rezidenti

Ostatak svijeta

(S.2)

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (8)

(S.121+…+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (9)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+...+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

Kućanstva i NPISH (10)

Ukupno

(S.13)

Središnja država

(S.1311)

Fondovi socijalnog osiguranja

(S.1314)

Ukupno

(S14+S15)

Kućanstva

(S.14)

NPISH (10)

(S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno imovina (F)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Monetarno zlato i SPV (F.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

Monetarno zlato (F.11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

Posebna prava vučenja (F.12)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

Gotovina i depoziti (F.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

Gotovina (F.21)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

Depoziti (F.22+F.29)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

Prenosivi depoziti (F.22)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

Ostali depoziti (F.29)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

Dužnički vrijednosni papiri (F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (F.31)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri (F.32)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

Krediti (F.4)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

Kratkoročni krediti (F.41)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

Dugoročni krediti (F.42)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

Vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova (F.5)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

Vlasnički kapital (F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

Uvrštene dionice (F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

Dionice koje ne kotiraju na burzi i ostali udjeli (F.512+F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

Dionice koje ne kotiraju na burzi (F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Ostali vlasnički kapital (F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

22

Dionice investicijskih fondova (F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

23

Dionice FTN (F.521)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

24

Dionice investicijskih fondova osim FTN (F.522)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

25

Osiguranje, mirovinsko osiguranje i standardne garancije (F.6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

26

Tehničke pričuve neživotnih osiguranja (F.61) i rezervacije za pozive na plaćanja po standardnim garancijama (F.66)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

27

Prava na životno osiguranje i rentu (F.62)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

28

Prava iz mirovinskog osiguranja (F.63), potraživanja mirovinskih fondova prema upraviteljima mirovinskih fondova (F.64), prava na nemirovinske naknade (F.65)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

29

Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika (F.7)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

30

Ostale obveze (F.8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

31

Trgovinski krediti i predujmovi (F.81)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

32

Ostala obveze osim trgovinskih kredita i predujmova (F.89)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

33

Neto financijske transakcije/neto financijska vrijednost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 3.

Depoziti (F.22+F.29) (11), (12)

 

 

 

A

B

C

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

(S.1) (12)

MFI (13)

(S.121+...+S.123)

Opća država

(S.13)

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

6

S.125+S.126+S.127

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

16

S.125+S.126+S.127

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 


Tablica 4.

Kratkoročni krediti (F.41) (14)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

H.1

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (15)

(S.121+...+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (16)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+...+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

Kućanstva, uključujući NPISH (17)

(S.14+S.15)

Ukupno

(S.13)

Središnja država

(S.1311)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 5.

Kratkoročni krediti (F.42)  (18)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

H.1

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (19)

(S.121+…+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (20)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+…+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

Kućanstva, uključujući NPISH (21)

(S.14+S.15)

Ukupno

(S.13)

Središnja država

(S.1311)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 6.

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (F.31  (22)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (23)

(S.121+...+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (24)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+...+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

(S.13)

Kućanstva, uključujući NPISH (25)

(S.14+S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 7.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri (F.32)  (26)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (27)

(S.121+…+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (28)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+…+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

(S.13)

Kućanstva, uključujući NPISH (29)

(S.14+S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 8.

Uvrštene dionice (F.511)  (30)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (31)

(S.121+...+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (32)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+...+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

(S.13)

Kućanstva, uključujući NPISH (33)

(S.14+S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 9.

Dionice ili udjeli investicijskih fondova (F.52)  (34)

 

 

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

Sektor vjerovnika

Sektor dužnika

 

Rezidenti

 

Ukupno

Nefinancijska društva

(S.11)

MFI (35)

(S.121+...+S.123)

Investicijski fondovi osim FTN (36)

(S.124)

Ostale financijske institucije

(S.125+...+S.127)

Osiguravajuća društva

(S.128)

Mirovinski fondovi

(S.129)

Opća država

(S.13)

Kućanstva, uključujući NPISH (37)

(S.14+S.15)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Rezidenti

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Nerezidenti

Ukupno (S.2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

Iz europodručja osim domaćih

Ukupno (S.1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13

S.11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14

S.121+...+S.123

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15

S.124

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16

S.125+...+S.127

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17

S.128

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18

S.129

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19

S.13

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20

S.14+S.15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

21

Rezidenti izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(1)  Zahtjevi za podacima za dionice, transakcije i ostale promjene u obujmu su istovjetni, osim za monetarno zlato (F.11) kao stavku imovine Ostatak svijeta, koja se zahtijeva jedino za transakcije i ostale promjene obujma.

(2)  Oznake ESA-e 2010. rabe se za klasifikaciju institucionalnih sektora (poglavlje 2. ESA-e 2010) i financijske transakcije, ostale promjene obujma i bilance (poglavlja 5., 6. i 7. ESA-e 2010.).

(3)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(4)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(5)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(6)  Zahtjevi za podacima za dionice, transakcije i ostale promjene u obujmu su istovjetni, osim za monetarno zlato (F.11) kao stavku imovine Ostatak svijeta, koja se zahtijeva jedino za transakcije i ostale promjene obujma.

(7)  Oznake ESA-e 2010. rabe se za klasifikaciju institucionalnih sektora (poglavlje 2. ESA-e 2010.) i financijske transakcije, ostale promjene obujma i bilance (poglavlja 5., 6. i 7. ESA-e 2010.).

(8)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(9)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(10)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(11)  Zahtjevi za podacima za dionice, transakcije i ostale promjene obujma su istovjetni.

(12)  U skladu s ESA-om 2010. (stavak 5.79.) depoziti su ugovori koje nude društva koja primaju depozite (odnosno S.121 i S.122) i, u nekim slučajevima, središnja država. Nadalje, stavak 5.86. navodi da se povratna plaćanja marže i kratkoročni ugovori o povratnoj kupnji koji su obveze MFI (odnosno S.121, S.122 i S.123) uključuju kao depoziti.

(13)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(14)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(15)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123). U skladu s ESA-om 2010. (stavak 5.118.) kratkoročni krediti odobreni društvima koja primaju depozite (S.121+S.122) klasificiraju se kao depoziti (F.22 ili F.29).

(16)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(17)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(18)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(19)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(20)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(21)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(22)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(23)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(24)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(25)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(26)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(27)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(28)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(29)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(30)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(31)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(32)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(33)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

(34)  Zahtjevi za podacima o dionicama, transakcijama i ostalim promjenama obujma su istovjetni.

(35)  Monetarne financijske institucije (MFI; S.121+S.122+S.123).

(36)  Fondovi tržišta novca (FTN; S.123).

(37)  Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH; S.15).

PRILOGA II.

PRIJENOS PODATAKA EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI

Nacionalne središnje banke koriste se sustavom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) koji se oslanja na informatičku infrastrukturu ESSB-a za elektronički prijenos statističkih podataka koje zahtijeva Europska središnja banka (ESB). Razmjene podataka unutar ESSB-a utemeljene su na formatu za razmjenu statističkih podataka i metapodataka (engl. Statistical Data and Metadata eXchange format). Taj zahtjev ne sprječava uporabu nekih drugih sredstava za prenošenje statističkih podataka ESB-u, kao dogovorenog zamjenskog rješenja.

Kako bi osigurale da prijenos podataka funkcionira na zadovoljavajući način, nacionalne središnje banke drže se preporuka navedenih u nastavku:

i.

cjelovitost: nacionalne središnje banke podnose izvješće o svim potrebnim serijskim ključevima. Izvješćivanje bez serijskih ključeva ili koje sadržava serijske ključeve koji nisu na popisu smatra se nepotpunim. Ako nedostaje neko opažanje, to se obilježava uporabom odgovarajuće oznake statusa opažanja;

ii.

računovodstvena istovjetnost podataka i dogovor o označavanju podataka: prije prenošenja podataka ESB-u nacionalne središnje banke moraju primijeniti pravila provjere valjanosti.

Kada se revizije obavljaju samo na podskupu serijskih ključeva, pravila provjere valjanosti primjenjuju se za cijelo izvješće.