ISSN 1977-0847 doi:10.3000/19770847.L_2013.348.hrv |
||
Službeni list Europske unije |
L 348 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 56. |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
I. Zakonodavni akti
UREDBE
20.12.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 348/1 |
UREDBA (EU) br. 1315/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2013.
o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) |
Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) preinačena je u interesu jasnoće Odlukom br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) |
(2) |
Planiranje, razvoj i djelovanje transeuropskih prometnih mreža doprinose ostvarivanju glavnih ciljeva Unije, kao što je navedeno u, inter alia, Strategiji Europa 2020. i Bijeloj knjizi Komisije pod nazivom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Prema natjecateljskom sustavu prometa učinkovitom spram resursâ” („Bijela knjiga”), kao što su neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Njihovi specifični ciljevi također uključuju omogućavanje jednostavne, sigurne i održive mobilnosti ljudi i robe,osiguranje dostupnosti i povezivosti u svim regijama Unije, te doprinose daljnjem gospodarskom rastu i konkurentnosti u svjetskim razmjerima. Spomenuti specifični ciljevi trebali bi se ostvariti uspostavom međusobne povezanosti i interoperabilnosti nacionalnih prometnih mreža te uz učinkovito i održivo korištenje resursa. Na primjer, interoperabilnost željeznice može se poboljšati inovativnim rješenjima kojima se nastoji poboljšati kompatibilnost između sustava, kao što je oprema na vozilu i željezničke pruge s različitom širinom kolosijeka. |
(3) |
Rast prometa rezultirao je povećanjem prometnog zagušenja u međunarodnom prometu. Kako bi se osigurala međunarodna mobilnost putnika i robe, kapacitet transeuropske prometne mreže, kao i korištenje tog kapaciteta, trebali bi se optimizirati i po potrebi proširiti na način da se uklone infrastrukturna uska grla i premoste infrastrukturne veze koje nedostaju unutar i između država članica i, ovisno o slučaju, susjednih zemaljai uzimajući u obzir kontinuirane pregovore sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama. |
(4) |
Kao što je navedeno u Bijeloj knjizi, učinkovitost i djelotvornost prijevoza moguće je značajno unaprijediti na način da se osigura bolja modalna integracija diljem mreže, u smislu infrastrukture, protoka informacija i postupaka. |
(5) |
Bijelom knjigom poziva se na uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije vezane uz promet, čime bi se osiguralo poboljšano i integrirano upravljanje prometom i pojednostavili administrativni postupci kroz unaprijeđenu logistiku tereta, praćenje i sljedivost tereta te optimizaciju voznih redova i protoka prometa. Budući da se takvim mjerama promiče učinkovito upravljanje i korištenje prometne infrastrukture, one bi trebale pripadati u okviru područja primjene ove Uredbe. |
(6) |
Politika transeuropske prometne mreže mora uzeti u obzir tijek nastanka prometne politike i vlasništva nad infrastrukturom. Države članice su još uvijek glavni subjekt zadužen za stvaranje i održavanje prometne infrastrukture. Međutim, drugi subjekti, uključujući partnere iz privatnog sektora, također su postali značajni za provedbu multimodalne transeuropske prometne mreže i povezanih ulaganja, uključujući tijela regionalne i lokane vlasti, upravitelje infrastrukturom, koncesionare ili lučke uprave i uprave zračnih luka. |
(7) |
Transeuropsku prometnu mrežu u velikoj mjeri čini postojeća infrastruktura. Kako bi se u potpunosti ispunili ciljevi nove politike transeuropske prometne mreže, u Uredbi bi se trebali uspostaviti jedinstveni zahtjevi vezani uz infrastrukturu koje moraju ispunjavati svi subjekti odgovorni za infrastrukturu transeuropske prometne mreže. |
(8) |
Transeuropske prometne mreže trebalo bi razviti izgradnjom nove prometne infrastrukture, obnovom i nadogradnjom postojeće prometne infrastrukture te pomoću mjera koje promiču učinkovito korištenje resursa. U posebnim slučajevima, zbog nedostatka redovitog održavanja u prošlosti, potrebna je obnova željezničke infrastrukture. Obnova je proces kojim se ponovno uspostavljaju prvobitni građevinski parametri postojeće željezničke infrastrukture zajedno s dugoročnim poboljšanjem njezine kvalitete s obzirom na njezino trenutno stanje u skladu sa zahtjevima i odredbama ove Uredbe. |
(9) |
Pri provedbi projekata od zajedničkog interesa, trebalo bi uzeti u obzir posebne okolnosti pojedinih dotičnih projekata. Ako je to moguće, trebalo bi iskoristiti sinergiju s drugim politikama, na primjer sa stajališta turizma, uključivanjem u objekte niskogradnje, kao što su mostovi ili tuneli biciklističke infrastrukture, duge biciklističke staze, kao što su biciklističke rute EuroVelo. |
(10) |
Transeuropska prometna mreža najbolje bi se trebala razviti primjenom dvoslojne strukture koji se sastoji od sveobuhvatne mreže i osnovne mreže na temelju zajedničke i transparentne metodologije, pri čemu ta dva sloja predstavljaju najvišu razinu infrastrukturnog planiranja unutar Unije. |
(11) |
Sveobuhvatna mreža trebala bi biti prometna mreža koja pokriva cijelu Europu, osiguravajući tako dostupnost i povezivost u svim regijama Unije, uključujući zabačene, otočne i najudaljenije regije, čime se također bavi Integrirana pomorska politika uspostavljena Uredbom (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5), te jačajući njihovu međusobnu socijalnu i gospodarsku koheziju. Smjernice utvrđene ovom Uredbom („smjernice”) bi trebale postaviti zahtjeve za infrastrukturu sveobuhvatne mreže radi promicanja izgradnje visokokvalitetne mreže na području cijele Unije do 2050. |
(12) |
U Bijeloj knjizi također je navedeno da su preostale razlike u prometnoj infrastrukturi među istočnim i zapadnim dijelovima Unije. Te razlike treba ukloniti kako bi se postigla u potpunosti integrirana europska prometna infrastrukturna mreža. |
(13) |
Trebalo bi a utvrditi osnovnu mrežu i poduzeti odgovarajuće mjere za njezinu izgradnju do 2030. kao prioritet u okviru predviđenom sveobuhvatnom mrežom. Osnovna mreža trebala bi predstavljati okosnicu razvoja održive multimodalne prometne mreže te bi trebala poticati razvoj cjelokupne sveobuhvatne mreže. Trebala bi omogućiti usmjeravanje mjera Unije na one komponente transeuropske prometne mreže s najvećom europskom dodanom vrijednošću, osobito prekogranične dionice, veze koje nedostaju, multimodalne točke povezivanja i najvažnija uska grla, čime bi se ostvario cilj naveden u Bijeloj knjizi, odnosno smanjivanje do 2050. emisije stakleničkih plinova iz prometa za 60 % u odnosu na razine iz godine 1990. |
(14) |
U adekvatno opravdanim slučajevima trebala bi biti moguća odstupanja od infrastrukturnih zahtjeva primjenjiva na osnovne mreže. To bi trebalo uključivati slučajeve kada investicija ne može biti opravdana, na primjer u rijetko naseljenim područjima. |
(15) |
Treba utvrditi posebnu situaciju izoliranih i djelomično izoliranih željezničkih mreža na način da se za njih dozvole odstupanja od određenih infrastrukturnih zahtjeva. |
(16) |
Pri obavljanju revizije provedbe osnovne mreže do 2013., Komisija bi trebala uzimati u obzir nacionalne provedbene planove i buduća proširenja. |
(17) |
Transeuropska prometna mreža obuhvaća samo dio postojećih prometnih mreža. U okviru preispitivanja provedbe osnovne mreže do 2023., Komisija bi trebala ocijeniti u suradnji s dotičnim državama članicama trebaju li drugi dijelovi, kao što su unutarnji plovni putovi klase III., biti uključeni u mrežu. U kontekstu tog preispitivanja, Komisija bi također trebala ocijeniti napredak projekata te bi trebala imati mogućnost, prema potrebi, ponovno razmotriti rokove, uzimajući u obzir sva događanja koja bi mogla utjecati na vjerojatnost njihovog ostvarenja. |
(18) |
Pri obavljanju preispitivanja provedbe osnovne mreže do 2023., Komisija bi, nakon savjetovanja s državama članicama, trebala ocijeniti treba li uključiti druge dijelove u mrežu, posebice prioritetne projekte uključene u Odluku br. 661/2010/EU. |
(19) |
Kako bi se koordinirano i pravovremeno uspostavila osnovna i sveobuhvatna mreža, čime se omogućuje maksimalna iskorištenost prednosti mreže, dotične bi države članice trebale osigurati poduzimanje odgovarajućih mjera radi dovršenje projekata od zajedničkog interesa do 2030. S obzirom na sveobuhvatnu mrežu, države članice bi trebale uložiti maksimalne napore radi dovršenja te mreže i usklađenosti s relevantnim odredbama smjernica do 2050. |
(20) |
Nužno je odrediti projekte od zajedničkog interesa koji će doprinijeti ostvarivanju transeuropske prometne mreže i koji doprinose ostvarenju ciljeva i u skladu su s prioritetima utvrđenim u smjernicama. Njihova bi provedba trebala ovisiti o stupnju zrelosti, njihovoj usklađenosti s pravnim postupcima Unije i nacionalnim pravom te raspoloživosti financijskih sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili Unije. |
(21) |
Projekti od zajedničkog interesa trebali bi imati europsku dodanu vrijednost. Prekogranični projekti u pravilu imaju visoku europsku dodanu vrijednost, no mogu imati slabije ekonomske učinke u usporedbi s isključivo nacionalnim projektima. Takvi prekogranični projekti trebali bi biti predmet prioritetne intervencije Unije kako bi se osigurala njihova provedba. |
(22) |
Projekti od zajedničkog interesa za koje se traži financiranje od strane Unije trebali bi biti, na temelju priznate metodologije, predmetom društveno-ekonomske analize troškova i koristi, uzimajući u obzir odgovarajuće društvene, ekonomske, klimatske i okolišne koristi i troškove. Analiza troškova vezanih uz klimu i okolišnih troškova i koristi trebala bi se temeljiti na procjeni utjecaja na okoliš koja je provedena prema Direktivi 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
(23) |
Kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva na području klimatskih promjena iz bijele knjige o prometu, koji predviđaju smanjenje od 60 % emisije stakleničkih plinova do 2050. u odnosu na razine iz 1990., treba procijeniti utjecaje projekata od zajedničkog interesa, koji predviđaju izgradnju nove prometne infrastrukture, njezino proširenje ili poboljšanje, na emisije stakleničkih plinova. |
(24) |
Nekim dijelovima mreže upravljaju subjekti koji nisu države članice. Međutim, države članice odgovorne su za osiguranje ispravne primjene pravila o upravljanju mrežom na svojem državnom području. Budući da razvoj i provedba transeuropske prometne mreže zahtijevaju zajedničku primjenu ove Uredbe, na sve bi se dijelove mreže trebala primjenjivati prava i obveze koja proizlaze iz ove Uredbe, kao i ona utvrđena drugo odgovarajućim pravom Unije i nacionalnim pravom. |
(25) |
Suradnja sa susjednim i trećim zemljama je neophodna kako bi se osigurala povezanosti interoperabilnosti među pojedinim infrastrukturnim mrežama. Stoga bi Unija trebala, gdje je primjereno, promicati projekte od zajedničkog interesa s tim zemljama. |
(26) |
Kako bi se ostvarila modalna integracija duž cijele mreže, potrebno je provesti odgovarajuće planiranje transeuropske prometne mreže. To također zahtijeva provedbu posebnih zahtjeva diljem mreže u smislu infrastrukture, telematskih aplikacija, opreme i usluga. Stoga je neophodno osigurati odgovarajuće i usklađeno uvođenje takvih zahtjeva diljem Europe za svaki oblik prometa i za njihovu međusobnu povezanost na cijeloj transeuropskoj prometnoj mreži i šire, kako bi se iskoristile prednosti učinka mreže i omogućio djelotvoran i dalekosežan transeuropski prijevoz. |
(27) |
Kako bi se odredila postojeća i planirana prometna infrastruktura za sveobuhvatnu i osnovnu mrežu, trebalo bi osigurati i tijekom vremena prilagoditi zemljovide koji će uzeti u obzir razvoj protoka prometa. Tehničku osnovu za izradu tih zemljovida je omogućio interaktivni geografski i tehnički informacijski sustav za transeuropske prometne mreže (TENtec) koji sadrži više pojedinosti vezanih uz transeuropsku prometnu infrastrukturu. |
(28) |
Smjernice bi trebale odrediti prioritete kako bi se omogućio razvoj transeuropske prometne mreže unutar određenog vremenskog roka. |
(29) |
Telematske aplikacije su nužne kako bi stvorile osnove za optimizaciju prometa i prijevoza isigurnosti prometa te poboljšanje s njima povezanih usluga. Informacije za putnike, uključujući informacije o sustavima za izdavanje karata i rezervacije, trebalo bi osigurati u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 454/2011 (7). |
(30) |
Smjernice bi trebale omogućiti razvoj sveobuhvatne mreže u gradskim čvorovima, u skladu s cijevima Unije koji se odnose na održivu gradsku mobilnost, budući da su ti čvorovi polazište ili odredište (“zadnji kilometar”) za putnike i teret koji se kreću po transeuropskoj prometnoj mreži i predstavljaju mjesta presjedanja unutar ili između različitih oblika prijevoza. |
(31) |
Zahvaljujući svojoj veličini, transeuropska prometna mreža, trebala bi pružiti osnovu za opsežno uvođenje novih tehnologija i inovacija koje, primjerice, mogu pomoći u jačanju sveukupne učinkovitosti europskog prometnog sektora i suzbijanju otisak ugljika. To će doprinijeti ostvarenju ciljevima Strategije Europa 2020. i cilja Bijele knjige o smanjenju 60 % emisija stakleničkih plinova do 2050. (na osnovu razina iz 1990.) i u isto vrijeme će doprinijeti cilju povećanja sigurnosti opskrbe gorivom za Uniju. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, potrebno je poboljšati dostupnost alternativnih čistih goriva uzduž transeuropske prometne mreže. Dostupnost alternativnih čistih goriva treba se temeljiti na potražnji za tim gorivima te se ne bi trebalo zahtijevati osiguravanje pristupa svakom alternativnom čistom gorivu na svakoj benzinskoj crpki. |
(32) |
Transeuropska prometna mreža mora osigurati učinkovitu multimodalnost kako bi se omogućio bolji i održiviji izbor oblika prijevoza i kako bi se objedinio veliki opseg prometa za transfere na dugim relacijama za putnike i teret. To će multimodalnost učiniti ekonomski privlačnijom za putnike, korisnike i špeditere. |
(33) |
Kako bi se uspostavila kvalitetna i učinkovita prometna infrastruktura za sve oblike prometa, u razvoju transeuropske prometne mreže trebalo bi uzeti u obzir zaštitu i sigurnost kretanja putnika i tereta, doprinos klimatskim promjenama te učinak klimatskih promjena i potencijalnih prirodnih ili katastrofa koje je izazvao čovjek na infrastrukturu i dostupnost svim korisnicima prometa. |
(34) |
Tijekom planiranja infrastrukture, države članice i drugi promicatelji projekta trebaju posvetiti pozornost procjenama rizika i mjerama prilagodbe koje na primjeren način poboljšavaju spremnost na klimatske promjene i ekološke katastrofe. |
(35) |
Države članice i drugi promicatelji projekta trebali bi provoditi procjenu utjecaja planova i projekata na okoliš kako je određeno u Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (8), Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Direktivi 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktivom 2011/92/EU kako bi se izbjegli ili, ako to izbjegavanje nije moguće, ublažili ili nadoknadili negativni učinci na okoliš, kao što su usitnjavanje krajobraza, prekrivanje tla, i onečišćenje zraka i vode, kao i buka, te kako bi se djelotvorno zaštitila biološka raznolikost. |
(36) |
Treba uzeti u obzir zaštitu okoliša i bioraznolikost, kao i strateške zahtjeve za promet unutarnjim plovnim putovima. |
(37) |
Države članice i drugi promicatelji projekta trebali bi osigurati da se ocjene projekata od zajedničkog interesa provode djelotvorno, bez nepotrebne odgode. |
(38) |
Prometna infrastruktura treba promicati neometano kretanje i dostupnost svim korisnicima, posebice starijim ljudima, osobama smanjenje pokretljivosti i putnicima s invaliditetom. |
(39) |
Države članice trebale bi provoditi ex ante procjene dostupnosti infrastrukture i s njima povezanih usluga. |
(40) |
Osnovna bi mreža trebala biti podskup sveobuhvatne mreže koja je prekriva. Trebala bi predstavljati strateški najznačajnije čvorove i veze transeuropske prometne mreže, u skladu s potrebama prometa. Trebala bi biti multimodalna, točnije, trebala bi uključivati sve oblike prijevoza i njihove poveznice, kao i relevantne sustave za upravljanje prometom i informacijama. |
(41) |
Osnovna je mreža utvrđena na temelju objektivne metodologije planiranja. Ovom su metodologijom utvrđeni najznačajniji gradski čvorovi, luke i zračne luke kao i granični prijelazi. Kad god je to moguće, ti se čvorovi povezuju s multimodalnim vezama sve dok su ekonomski opravdani, ekološki održivi i izvedivi do 2030. Metodologija je osigurala međusobno povezivanje svih država članica i integraciju glavnih otoka u osnovnu mrežu. |
(42) |
Kako bi se osnovna mreža realizirala unutar danog vremenskog roka, koncept koridora bi se mogao primijeniti kao instrument za usklađivanje različitih projekata na transnacionalnoj osnovi i sinkronizaciju razvoja koridora, koristeći tako pogodnosti mreže u najvećoj mogućoj mjeri. Taj instrument ne treba shvatiti kao osnovu za određivanje nekih projekata osnove mreže kao prioritetnih. Koridori osnovne mreže trebali bi pomoći u razvijanju infrastrukture osnovne mreže tako da otklanjaju uska grla, unapređuju prekograničnu povezanost i poboljšavaju djelotvornost i održivost. Oni bi trebali doprinijeti koheziji kroz poboljšanu teritorijalnu suradnju. |
(43) |
Koridori osnovne mreže bi se također trebali pozabaviti širim ciljevima prometne politike, olakšati interoperabilnost, modalnu integraciju i multimodalni promet. To bi trebalo omogućiti razvitak posebnih koridora koji su optimizirani u smislu emisija plinova, čime se smanjuju utjecaji na okoliš i povećava konkurentnost, a koji su također privlačni zbog svoje pouzdanosti, ograničenog prometnog preopterećenja i niskih operativnih i administrativnih troškova. Pristup koridora trebao bi biti transparentan i jasan, a upravljanje takvim koridorima ne bi trebalo stvoriti dodatnih administrativnih opterećenja ili troškova. |
(44) |
U dogovoru s dotičnom državom članicom, europski koordinatori određeni u ovoj Uredbi trebali bi olakšati mjere za oblikovanje pravilne upravljačke strukture i utvrditi izvore financiranja, javnih i privatnih, za složene prekogranične projekte za svaki takav koridor osnovne mreže. Europski bi koordinatori trebali olakšati usklađenu realizaciju koridora osnovne mreže. |
(45) |
Uloga europskih koordinatora od velikog je značaja za razvoj i suradnju u koridorima. |
(46) |
Koridori osnovne mreže trebali bi biti u skladu sa željezničkim teretnim koridorima uspostavljenim u skladu s Uredbom (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kao i Europskom razvojnom planu za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) u skladu s Odlukom Komisije 2009/561/EZ (13). |
(47) |
Kako bi se maksimalno iskoristila dosljednost između smjernica i programiranja relevantnih financijskih instrumenata dostupnih na razini Unije, financiranje transeuropske prometne mreže trebalo bi biti usklađeno s ovom Uredbom i trebalo bi se temeljiti, posebno, na Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Prema tome trebalo bi imati za cilj usklađivanje i kombiniranje financiranja iz relevantnih unutarnjih i vanjskih instrumenata, kao što su strukturni i kohezijski fondovi, Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF)i Instrument pretpristupne pomoći (IPA) (15) te financiranja od Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih financijskih institucija. |
(48) |
Kako bi se ažurirali zemljovidi uključeni u Prilog I. koji će uzeti u obzir moguće izmjene koje proizlaze iz stvarne upotrebe određenih elemenata prometne infrastrukture analiziranih u odnosu na prethodno utvrđene kvantitativne granične vrijednosti, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ("UFEU"), podložno njegovom članku 172., trebale bi se dodijeliti Komisiji, vezano uz izmjene i dopune Priloga I. i II. Od posebne je važnosti da Komisija u okviru svog pripremnog rada provodi odgovarajuće konzultacije, uključujući i one na stručnoj razini. Komisija bi u pripremi i izradi delegiranih akata trebala osigurati istovremeno, pravovremeno i odgovarajuće prosljeđivanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. |
(49) |
U fazi planiranja i izrade projekata treba na odgovarajući način uzeti u obzir interese regionalnih i lokalnih vlasti kao i interese lokalnog civilnog društva na koje utječe određeni projekt od zajedničkog interesa. |
(50) |
Europski i nacionalni okviri za planiranje i provedbu prometne infrastrukture, kao i za pružanje usluga prijevoza, nude mogućnost zainteresiranim stranama da doprinose ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Novi instrument za provedbu transeuropske prometne mreže, tj. koridori osnovne mreže, snažan je alat za ostvarenje određenih potencijala zainteresiranih strana, promicanje suradnje između njih i jačanje usklađenosti s djelovanjima država članica. |
(51) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16). |
(52) |
Budući da ciljeve ove Uredbe, posebno usklađeno uspostavljanje i razvoj transeuropske prometne mreže, države članice ne mogu dostatno ostvariti, već se oni mogu, zbog potrebe za usklađivanjem tih ciljeva, na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prekoračuje okvire koji su neophodni za postizanje navedenih ciljeva. |
(53) |
Odluku br. 661/2010/EU trebalo bi staviti izvan snage, |
(54) |
Ova Uredba bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje delegiranih i provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom. |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆA NAČELA
Članak 1.
Sadržaj
1. Ovom se Uredbom uspostavljaju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže koja obuhvaća dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i od t osnovne mreže koja je uspostavljena na temelju sveobuhvatne mreže
2. Ova Uredba utvrđuje projekte od zajedničkog interesa i određuje zahtjeve kojih se mora pridržavati za upravljanje infrastrukturom transeuropske prometne mreže.
3. Ova Uredba utvrđuje prioritete razvoja transeuropske prometne mreže.
4. Ova Uredba predviđa mjere za realizaciju transeuropske prometne mreže. Provedba projekata od zajedničkog interesa trebala bi ovisiti o njihovom stupnju zrelosti, usklađenosti s nacionalnim zakonskim postupcima i zakonskim postupcima Unije te o raspoloživosti financijskih sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili Unije.
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na transeuropsku prometnu mrežu, kako je prikazana na zemljovidima sadržanima u Prilogu I. Transeuropska prometna mreža obuhvaća prometnu infrastrukturu i telematske aplikacije kao i mjere koje promiču djelotvorno upravljanje i upotrebu takve infrastrukture i dozvoljavaju uspostavu i djelovanje održive i djelotvorne usluge prijevoza.
2. Infrastruktura transeuropske prometne mreže sastoji se od infrastrukture za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet, zračni promet te multimodalni prijevoz, kao što je utvrđeno relevantnim odjeljcima Poglavlja II.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) |
„projekt od zajedničkog interesa” znači svaki projekt koji se provodi na temelju zahtjeva i poštujući odredbe ove Uredbe; |
(b) |
„susjedna zemlja” znači zemlja koja potpada pod područje primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strategijsko partnerstvo, Politike proširenja te Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja slobodne trgovine; |
(c) |
„treća zemlja” znači bilo koja susjedna zemlja ili bilo koja druga zemlja s kojom Unija može surađivati na postizanju ciljeva kojima se bavi ova Uredba; |
(d) |
„europska dodana vrijednost” znači vrijednost projekta koja, osim moguće vrijednosti samo za određenu državu članicu, dovodi do značajnog poboljšanja bilo prometnih veza ili prometnih tokova između država članica, što je moguće potvrditi upućivanjem na poboljšanu djelotvornost, održivost, konkurentnost ili koheziju, u skladu s ciljevima navedenima u članku 4.; |
(e) |
„upravitelj infrastrukture” znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu ili održavanje prometne infrastrukture. To također može uključivati upravljanje sustavima kontrole i sigurnosti infrastrukture; |
(f) |
„telematske aplikacije” znači sustavi koji koriste informacijske, komunikacijske, navigacijske tehnologije ili tehnologije za pozicioniranje/lokalizaciju radi djelotvornogupravljanja infrastrukturom, mobilnošću i prometom na transeuropskoj prometnoj mreži i radi pružanja usluga dodane vrijednosti građanima i operatorima, uključujući sustave za sigurnu, zaštićenu, okolišno prihvatljivu upotrebu mreže uz učinkovito korištenje kapaciteta. One također mogu uključivati ugrađene uređaje, pod uvjetom da uspostave nedjeljiv sustav s pratećim komponentama infrastrukture. Uključuju sustave, tehnologije i usluge iz točaka od (ga) do (l); |
(g) |
„inteligentan prometni sustav” (ITS) znači sustav kako je definiran u Direktivi 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17); |
(h) |
„sustav upravljanja zračnim prometom” znači sustav kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (18) i u Glavnom planu upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) kako je definirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 219/2007 (19); |
(i) |
„sustavi nadzora plovidbe i informacijski sustavi” (VTMIS) znači sustavi angažirani za potrebe nadzora i upravljanja prometom i pomorskim prijevozom, korištenjem informacija iz Sustava automatske identifikacije brodova (AIS), Sustava praćenja i identifikacije brodova na velikoj udaljenosti (LRIT) te obalnih radarskih sustava i radio-komunikacija kako je predviđeno u Direktivi br. 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i uključuje integraciju nacionalnih sustava za razmjenu pomorskih informacija putem SafeSeaNet-a; |
(j) |
„Riječni informacijski servisi (RIS)” znači informacijske i komunikacijske tehnologije o unutarnjim plovnim putovima kako su utvrđeni u Direktivi 2005/44/EZ Parlamenta i Vijeća (21); |
(k) |
„e-pomorski servisi” znači servisi koji koriste napredne i interoperabilne informacijske tehnologije u sektoru pomorskog prijevoza radi pojednostavljenja administrativnih postupaka i olakšavanja prihvata i otpreme tereta na moru i u lučkim područjima, uključujući servise putem jedinstvenog prozora, kao što je integrirani pomorski jedinstveni prozor, u skladu s Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22), sustavi lučke zajednice i odgovarajući carinski informacijski sustavi; |
(l) |
„Europski sustav upravljanja željezničkim prometom” (ERTMS) znači sustav utvrđen u Odluci Komisije 2006/679/EZ (23) i u Odluci Komisije 2006/860/EZ (24); |
(m) |
„prekogranična dionica” znači dionica koja osigurava kontinuitet projekta od zajedničkog interesa između najbližih gradskih čvorova na obje strane granice dviju država članica ili između države članice i susjedne zemlje; |
(n) |
„multimodalni prijevoz” znači prijevoz putnika ili tereta, ili oboje, uz korištenje jednog ili više oblika prijevoza; |
(o) |
„interoperabilnost” znači sposobnost, uključujući sve regulatorne, tehničke i operativne uvjete, infrastrukture u određenom obliku prijevoza za osiguravanje sigurnih i neprekinutih protoka prometa koji ostvaruju zahtijevanu razinu uspješnosti za tu infrastrukturu ili oblik prijevoza; |
(p) |
„gradski čvor” znači gradsko područje gdje je prometna infrastruktura transeuropske prometne mreže, kao što su luke koje obuhvaćaju putničke terminale, zračne luke, željeznički kolodvori, logističke platforme i teretne terminale smještene u gradskom području i oko njega, povezana s drugim dijelovima te infrastrukture i s infrastrukturom za regionalni i lokalni promet; |
(g) |
„usko grlo” znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na velike udaljenosti ili prekograničnih protoka, te koje je moguće nadvladati stvaranjem nove infrastrukture ili značajnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla; |
(r) |
„logistička platforma” znači područje koje je direktno povezano s prometnom infrastrukturom transeuropske prometne mreže, uključujući najmanje jedan teretni terminal, te koje omogućuje provođenje logističkih aktivnosti; |
(s) |
„teretni terminal” znači objekt koji je opremljen za prekrcaj između najmanje dva oblika prijevoza ili između dva različita željeznička sustava te za privremeno skladištenje tereta, kao što su luke, luke unutarnjih plovnih putova, zračne luke i željezničko-cestovni terminali; |
(t) |
„društveno-ekonomska analiza troškova i koristi” znači kvantificiranu ex ante ocjenu, koja se temelji na priznatoj metodologiji, vrijednosti projekta, uzimajući u obzir sve relevantne društvene, gospodarske troškove i koristi, troškove i koristi vezane uz klimu i okolišne troškove i koristi. Analiza troškova i koristi vezanih uz klimu i okolišnih troškova i koristi trebala bi se temeljiti na procjeni utjecaja na okoliš koja je provedena prema Direktivi 2011/92/EU; |
(u) |
„izolirana mreža” znači željeznička mreža države članice, ili njezinog dijela, u kojoj se širina kolosijeka razlikuje od europske standardne nominalne širine kolosijeka (1 435 mm), za koju određena velika infrastrukturna ulaganja ne mogu biti opravdana s aspekta ekonomskih troškova i koristi, zbog posebnosti te mreže koje proizlaze iz njezine geografske odvojenosti ili periferne lokacije; |
(v) |
„NUTS regija” znači regija kako je definirano u Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku; |
(w) |
„alternativna čista goriva” znači goriva kao što su električna energija, vodik, biogoriva (tekuća), sintetička goriva, metan (zemni plin (CNG i LNG) i biometan) i benzinski tekući plin (LPG) koja služe, barem djelomično, kao zamjena za fosilna ulja u opskrbi energijom u prometu, doprinose dekarbonizaciji prometa i unapređuju ekološki učinak prometnog sektora. |
Članak 4.
Ciljevi transeuropske prometne mreže
Transeuropska prometna mreža jača socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju Unije i doprinosi stvaranju jedinstvenog europskog prometnog prostora koji je djelotvoran i održiv, povećava koristi za svoje korisnike i podupire uključiv rast. Odlikuje se europskom dodanom vrijednošću doprinoseći ciljevima koji su utvrđeni u sljedeće četiri kategorije:
(a) |
kohezija kroz:
|
(b) |
djelotvornost kroz:
|
(c) |
održivost kroz:
|
(d) |
povećanje koristi za korisnike kroz:
|
Članak 5.
Mreža koja učinkovito koristi resurse
1. Transeuropska prometne mreže planira se, razvija i djeluje uz učinkovito korištenje resursa, kroz:
(a) |
razvoj, poboljšanje i održavanje postojeće prometne infrastrukture; |
(b) |
optimizaciju integracije i međupovezanosti infrastrukture; |
(c) |
razvoj novih tehnologija i telematskih aplikacija, ako je takav razvoj ekonomski opravdan; |
(d) |
vođenje računa o mogućim sinergijama s drugim mrežama, naročito s transeuropskom energetskom ili telekomunikacijskom mrežom; |
(e) |
procjenu strateških utjecaja na okoliš, uz izradu odgovarajućih planova i programa, te procjene utjecaja na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena; |
(f) |
mjere za planiranje i povećanje kapaciteta infrastrukture gdje je to potrebno; |
(g) |
primjereno razmatranje ranjivosti prometne infrastrukture s obzirom na klimatske promjene, kao i prirodne katastrofe ili katastrofe koje je izazvao čovjek, s ciljem odgovaranja na te izazove. |
2. U planiranju i razvoju transeuropske prometne mreže, države članice uzimaju u obzir posebne okolnosti u različitim dijelovima Unije, kao što su, naročito, turistički aspekti i topografska obilježja dotičnih regija. One mogu prilagoditi detaljno usklađenje na trasi voznog puta u okviru ograničenja iz članka 49. stavka 4. točke (c), pri čemu osiguravaju usklađenost sa tamo navedenim zahtjevima.
Članak 6.
Dvoslojna struktura transeuropske prometne mreže
1. Postupni se razvoj transeuropske prometne mreže osobito postiže primjenom dvoslojne strukture za tu mrežu uz dosljedan i transparentan metodološki pristup te obuhvaća sveobuhvatnu i osnovnu mrežu.
2. Sveobuhvatna mreža sastoji se od svih postojećih i planiranih prometnih infrastruktura transeuropske prometne mreže, kao i od mjera kojima se promiče učinkovita i društveno i ekološki održiva upotreba takve infrastrukture. Utvrđuje se i razvija u skladu s poglavljem II.
3. Osnovna mreža se sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najveće strateške važnosti za postizanje ciljeva za razvoj transeuropske prometne mreže. Utvrđuje se i razvija u skladu s poglavljem III.
Članak 7.
Projekti od zajedničkog interesa
1. Projekti od zajedničkog interesa doprinose razvoju transeuropske prometne mreže putem izgradnje nove prometne infrastrukture, putem obnove i nadogradnje postojeće prometne infrastrukture te pomoću mjera koje promiču učinkovito korištenje resursa mreže.
2. Projekt od zajedničkog interesa:
(a) |
doprinosi ciljevima koji su razvrstani u barem dvije od četiri kategorija navedenih u članku 4.; |
(b) |
u skladu je s poglavljem II., a ako se radi o osnovnoj mreži, u skladu je i s poglavljem III.; |
(c) |
ekonomski je opravdan na temelju društveno-ekonomske analize troškova i koristi; |
(d) |
pokazuje europsku dodanu vrijednost. |
3. Projekt od zajedničkog interesa može obuhvatiti cijeli ciklus, uključujući studije o izvedivosti i postupke za izdavanje dozvola, provedbu i evaluaciju.
4. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se projekti provode u skladu s važećim pravom Unije i nacionalnim pravom, a osobito u skladu s pravnim propisima Unije o okolišu, zaštiti klime, sigurnosti, zaštiti, tržišnom natjecanju, državnoj pomoći, javnoj nabavi, javnom zdravstvu i dostupnosti.
5. Projekti od zajedničkog interesa zadovoljavaju kriterije za financijsku potporu Unije u okviru instrumenata koji su raspoloživi za transeuropsku prometnu mrežu.
Članak 8.
Suradnja s trećim zemljama
1. Unija može podržavati, pa i financijski, projekte od zajedničkog interesa kako bi se transeuropska prometna mreža povezala s infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja ako takvi projekti:
(a) |
povezuju osnovnu mrežu na graničnim prijelazima i odnose se na infrastrukturu potrebnu kako bi se osigurao neometani protok prometa, granične provjere, nadzor granica i drugi postupci granične kontrole; |
(b) |
osiguravaju povezanost između osnovne mreže i prometnih mreža trećih zemalja, s ciljem poboljšanja gospodarskog rasta i konkurentnosti; |
(c) |
dovršavaju prometnu infrastrukturu u trećim zemljama koje služe kao poveznica između dijelova osnovne mreže u Uniji; |
(d) |
provode sustave upravljanja prometom u tim zemljama; |
(e) |
promiču pomorski promet i autoceste mora, isključujući financijsku potporu lukama trećih zemalja. |
(f) |
omogućuju promet unutarnjim plovnim putovima s trećim zemljama. |
Takvi projekti povećavaju kapacitet ili korisnost transeuropske prometne mreže u jednoj ili više država članica.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., Unija može surađivati s trećim zemljama u promicanju drugih projekata bez osiguravanja financijske potpore, ako su ti projekti namijenjeni:
(a) |
promicanju interoperabilnosti između transeuropske prometne mreže i mreža trećih zemalja; |
(b) |
promicanju proširenja politike transeuropske prometne mreže u treće zemlje; |
(c) |
omogućavanju zračnog prometa s trećim zemljama, kako bi se promicao učinkovit i održiv gospodarski rast i konkurentnost, uključujući proširenje jedinstvenog europskog neba i poboljšanu suradnju u upravljanju zračnim prometom. |
(d) |
omogućavanju pomorskog prometa i promicanju autocesta mora s trećim zemljama. |
3. Projekti iz stavka 2. točaka (a) i (d) u skladu su s relevantnim odredbama iz poglavlja II.
4. Prilog III. uključuje indikativne zemljovide transeuropske prometne mreže koji se protežu do određenih susjednih zemalja.
5. Unija može koristiti postojeće ili može uspostaviti i koristiti nove koordinacijske i financijske instrumente sa susjednim zemljama, kao što su Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF) ili Instrument pretpristupne pomoći (IPA), za promicanje projekata od zajedničkog interesa.
6. Na odredbe iz ovog članka primjenjuju se relevantni postupci za međunarodne sporazume, navedeni u članku 218. UFEU-a.
POGLAVLJE II.
SVEOBUHVATNA MREŽA
Članak 9.
Opće odredbe
1. Sveobuhvatna mreža:
(a) |
je posebno naznačena u zemljovidima i popisima iz Priloga I. i 2. dijela Priloga II.; |
(b) |
je detaljnije određena opisom dijelova infrastrukture; |
(c) |
zadovoljava zahtjeve prometne infrastrukture navedene u ovom poglavlju; |
(d) |
čini osnovu za utvrđivanje projekata od zajedničkog interesa; |
(e) |
uzima u obzir fizička ograničenja i topografske posebnosti prometne infrastrukture država članica, kao što je određeno u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI-u). |
2. Države članice ulažu maksimalne napore s ciljem dovršenja sveobuhvatne mreže i usklađivanja s relevantnim odredbama ovog poglavlja do 31. prosinca 2050.
Članak 10.
Opći prioriteti
1. U razvijanju sveobuhvatne mreže, općeniti prioritet daje se mjerama koje su potrebne za:
(a) |
osiguravanje veće dostupnosti i povezivosti u svim regijama Unije, uzimajući u obzir posebne slučajeve otoka, izoliranih mreža i rijetko naseljenih, zabačenih i najudaljenijih regija; |
(b) |
osiguravanje optimalne integracije oblika prijevoza i interoperabilnosti unutar oblika prijevoza; |
(c) |
premošćivanje veza koje nedostaju i otklanjanje uskih grla, osobito na prekograničnim dionicama; |
(d) |
promicanje učinkovitog i održivog korištenja infrastrukture i, prema potrebi, povećanje kapaciteta; |
(e) |
poboljšanje ili održavanje kvalitete infrastrukture u smislu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti, klime i, po potrebi, odgovarajuće spremnosti na katastrofe, okolišnog učinka, socijalnih uvjeta, dostupnosti za sve korisnike, uključujući starije ljude, osobe smanjene pokretljivosti i osobe s invaliditetom, i kvalitetu usluga i kontinuitet protoka prometa; |
(f) |
provedbu i primjenu telematskih aplikacija i promicanje inovativnog tehnološkog razvoja. |
2. Kako bi se nadopunile mjere iz stavka 1., posebna se pažnja posvećuje mjerama koje su potrebne za:
(a) |
osiguravanje sigurnosti goriva pomoću veće energetske učinkovitosti, i promicanjem korištenja alternativnih izvora energije i osobito onih s niskim ili nultim omjerom ugljika i propulzivnih sustava; |
(b) |
ublažavanje izloženosti urbanih područja negativnim učincima tranzitnog željezničkog i cestovnog prometa; |
(c) |
otklanjanje administrativnih i tehničkih prepreka, naročito u odnosu na interoperabilnost transeuropske prometne mreže i tržišno natjecanje; |
ODJELJAK 1.
Infrastruktura željezničkog prometa
Članak 11.
Dijelovi infrastrukture
1. Infrastruktura željezničkog prometa osobito obuhvaća:
(a) |
željezničke pruge velike brzine i konvencionalne željezničke pruge, uključujući:
|
(b) |
teretne terminale i logističke platforme za pretovar robe u okviru željezničkog prijevoza ili između željezničkog i drugih oblika prijevoza; |
(c) |
kolodvore uz pruge navedene u Prilogu I. za presjedanje putnika unutar željezničkog oblika prijevoza ili između željezničkog i drugih oblika prijevoza; |
(d) |
veze kolodvora, teretnih terminala i logističkih platformi s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži; |
(e) |
pripadajuću opremu; |
(f) |
telematske aplikacije. |
2. Željezničke pruge su u jednom od sljedećih oblika:
(a) |
željezničke pruge za promet velikih brzina koje su:
|
(b) |
željezničke pruge za konvencionalni promet. |
3. Tehnička oprema koja je povezana sa željezničkim prugama može uključivati sustave za elektrifikaciju, opremu za ukrcaj i iskrcaj putnika i utovar i istovar tereta na kolodvorima, logističke platforme i teretne terminale. Može uključivati sve objekte i opremu, između ostalog za automatsko mijenjanje širine kolosijeka, koji su nužni za osiguranje sigurnog, zaštićenog i učinkovitog prometovanja pružnih vozila, uključujući njihov smanjeni učinak na okoliš i povećanu interoperabilnost.
Članak 12.
Zahtjevi prometne infrastrukture
1. Teretni terminali povezuju se s cestovnom infrastrukturom ili, ako je to moguće, infrastrukturom unutarnjih plovnih putova sveobuhvatne mreže.
2. Države članiceosiguravaju da je željeznička infrastruktura:
(a) |
osim u slučaju izoliranih mreža, opremljena ERTMS-om; |
(b) |
usklađena s Direktivom 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) i njezinim provedbenim mjerama radi postizanja interoperabilnosti sveobuhvatne mreže; |
(c) |
udovoljava zahtjevima TSI-ja usvojenih na temelju članka 6. Direktive 2008/57/EZ, gdje to dopušta relevantni TSI ili u okviru postupka iz članka 9. Direktive 2008/57/EZ; |
(d) |
osim u slučaju izoliranih mreža, potpuno elektrificirana u pogledu pruga i, u mjeri u kojoj je to potrebno za rukovanje električnim vlakom, sporednih kolosijeka; |
(e) |
usklađena sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2012/34/EU, u pogledu pristupa teretnim terminalima. |
3 Na zahtjev države članice, Komisija u opravdanim slučajevima dopušta izuzeće u pogledu zahtjeva koji prelaze zahtjeve iz Direktive 2008/57/EZ koji se tiču ERTMS-a i elektrifikacije.
Članak 13.
Prioriteti za razvoj željezničke infrastrukture
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na željezničku infrastrukturu i osim općih prioriteta iz članka 10., prednost će se dati sljedećem:
(a) |
primjeni ERTMS-a; |
(b) |
prelasku na standardne nominalne širine kolosijeka od 1 435 mm |
(c) |
ublažavanju utjecaja buke i vibracija uzrokovanih željezničkim prometom, posebice pomoću mjera za vozni park i infrastrukturu, uključujući pregrade za zaštitu od buke; |
(d) |
ispunjavanju zahtjeva za infrastrukturu i poboljšanju interoperabilnosti; |
(e) |
poboljšanju sigurnosti na pružnim prijelazima; |
(f) |
ovisno o slučaju, povezivanju infrastrukture željezničkog prometa s infrastrukturom luka unutarnjih plovnih putova. |
ODJELJAK 2.
Infrastruktura prometa na unutarnjim plovnim putovima
Članak 14.
Dijelovi infrastrukture
1. Infrastruktura unutarnjih plovnih putova posebno obuhvaća:
(a) |
rijeke; |
(b) |
kanale; |
(c) |
jezera; |
(d) |
pripadajuću infrastrukturu, kao što su ustave, dizala, mostovi, rezervoari te povezane mjere za sprečavanje poplava koje mogu imati pozitivan utjecaj na navigaciju unutarnjim plovnim putovima; |
(e) |
luke unutarnjih plovnih putova uključujući infrastrukturu nužnu za prijevoz unutar lučkog područja; |
(f) |
pripadajuću opremu; |
(g) |
telematske aplikacije, ukljčujući RIS; |
(h) |
veze luka unutarnjih plovnih putova s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži; |
2. Da bi postale dio sveobuhvatne mreže, luke unutarnjih plovnih putova moraju imati godišnji obujam prekrcaja tereta koji prelazi 500 000 tona. Ukupni godišnji obujam prekrcaja tereta mora se temeljiti na najnovijem raspoloživom trogodišnjem prosjeku, prema objavi Eurostata.
3. Oprema povezana s unutarnjim plovnim putovima može uključivati opremu za utovar i istovar tereta u lukama unutarnjih plovnih putova. Povezana oprema može posebice uključivati propulziju i operativne sustave koji smanjuju onečišćenje okoliša, kao što je voda i onečišćenje zraka, potrošnju energije i emisije ugljika. Može također uključivati objekte za prihvat otpada, uređaje za opskrbu električnom energijom s kopna, uređaje za prikupljanje otpadnog ulja, kao i opremu za lomljenje leda, hidrološka snimanja, jaružanje luke i lučkih prilaza kako bi se osigurala plovnost tijekom cijele godine.
Članak 15.
Zahtjevi prometne infrastrukture
1. Države članice osiguravaju da luke unutarnjih plovnih putova budu povezane s cestovnom ili željezničkom infrastrukturom.
2. Luke unutarnjih plovnih putova nude najmanje jedan teretni terminal otvoren za sve prijevoznike na nediskriminirajući način i primjenjuju transparentne pristojbe.
3. Države članice osiguravaju da:
(a) |
rijeke, kanali i jezera ispunjavaju minimalne zahtjeva za unutarnje plovne putove klase IV., kao što je utvrđeno u novoj klasifikaciji unutarnjih plovnih putova uspostavljenoj Europskom konferencijom ministara prometa (ECMT) i osiguraju postojanje stalne visine mosta, ne dovodeći u pitanje članke 35. i 36. ove Uredbe; Na zahtjev države članice, Komisija u opravdanim slučajevima dopušta izuzeće za minimalne zahtjeve za gaz (manji od 2,50 m) i minimalnu visinu ispod mosta (manju od 5,25 m); |
(b) |
rijeke, kanali i jezera održavaju se tako da se očuva dobar plovni status, istovremeno poštujući primjenjivo pravo okoliša. |
(c) |
rijeke, kanali i jezera su opremljeni RIS-om. |
Članak 16.
Prioriteti za razvoj infrastrukture unutarnjih plovnih putova
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:
(a) |
za postojeće unutarnje plovne putove: provođenje mjera koje su nužne za postizanje standarda unutarnjih plovnih putova klase IV.; |
(b) |
prema potrebi, ostvarivanje viših standarda za modernizaciju postojećih plovnih putova i za stvaranje novih plovnih putova u skladu s tehnološkim aspektima infrastrukture ECMT-a kako bi se zadovoljili tržišni zahtjevi; |
(c) |
provođenje telematskih aplikacija, uključujući RIS; |
(d) |
povezivanje infrastrukture luke unutarnjih plovnih putova s infrastrukturom željezničkog teretnog i cestovnog prometa; |
(e) |
obraćanje posebne pažnje na rijeke slobodnog toka, koje su gotovo u prirodnom stanju, a za koje je moguće donijeti posebne mjere; |
(f) |
promicanje održivog prometa unutarnjim plovnim putovima; |
(g) |
modernizacija i proširenje kapaciteta infrastrukture potrebne za prijevoz unutar lučkog područja. |
ODJELJAK 3.
Infrastruktura cestovnog prometa
Članak 17.
Dijelovi infrastrukture
1. Infrastruktura cestovnog prometa osobito obuhvaća:
(a) |
kvalitetne ceste, uključujući:
|
(b) |
parkirališta i odmorišta; |
(c) |
pripadajuću opremu; |
(d) |
telematske aplikacije, uključujući ITS; |
(e) |
teretne terminale i logističke platforme; |
(f) |
veze teretnih terminala i logističkih platformi s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži; |
(g) |
autobusne stanice. |
2. Kvalitetne ceste navedene u stavku 1. točki (a) su one koje imaju važnu ulogu u međugradskom teretnom i putničkom prometu, ujedinjuju glavna gradska i gospodarska središta, međusobno su povezana s drugim oblicima prometa i povezuju planinske, zabačene, kontinentalne i rubne NUTS 2 regije sa središnjim regijama Unije. Te se ceste moraju adekvatno održavati kako bi omogućavale siguran i zaštićen promet.
3. Kvalitetne ceste su posebno projektirane i izgrađene za promet motornih vozila i one su ili autoceste, brze ceste ili konvencionalne strateške ceste.
(a) |
Autocesta je cestovna prometnica posebno projektirana i namijenjena prometu motornih vozila, koja nema neposrednog pristupa susjednom zemljištu te koja:
|
(b) |
Brza cesta je cestovna prometnica namijenjena za promet motornih vozila koja je dostupna prvenstveno putem priključnih ili kontroliranih raskrižja i koja:
|
(c) |
Konvencionalna strateška cesta je cestovna prometnica osim autoceste ili brze ceste, koja je još uvijek cesta visoke kvalitete, kao što je navedeno u stavcima 1. i 2. |
4. Oprema povezana s cestama posebno može uključivati opremu za upravljanje prometom, informiranje i sustav vođenja prometa, ubiranje naknada korisnika, za sigurnost, za smanjenje negativnih učinaka na okoliš, za punjenje gorivom i napajanje vozila na alternativni pogon i za sigurna parkirališta za komercijalna vozila.
Članak 18.
Zahtjevi prometne infrastrukture
Države članice osiguravaju da:
(a) |
ceste budu usklađene s odredbama članka 17. stavka 3. točaka (a), (b) ili (c); |
(b) |
sigurnost infrastrukture cestovnog prometa bude osigurana, nadzirana i, po potrebi, poboljšana u skladu s postupkom predviđenim u Direktivi 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26); |
(c) |
cestovni tuneli dulji od 500 m budu usklađeni s Direktivom 2004/54/EZ Europskog parlamenta i (27). |
(d) |
gdje je to primjenjivo, interoperabilnost sustava naplate bude osigurana u skladu s Direktivom 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (28) i s Odlukom Komisije 2009/750/EZ (29). |
(e) |
svaki inteligentni prometni sustavi koji uvede tijelo javne vlasti za infrastrukturu cestovnog prometa bude usklađen s Direktivom 2010/40/EU te da se uvede na način koji je u skladu s delegiranim aktima donesenima u okviru te Direktive. |
Članak 19.
Prioriteti za razvoj cestovne infrastrukture
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na cestovnu infrastrukturu, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost će se dati sljedećem:
(a) |
poboljšanju i promicanju sigurnosti na cestama; |
(b) |
upotrebi ITS-a, osobito upravljanju sustavima multimodalnih informacija i prometa i integriranih sustava komunikacije i naplate; |
(c) |
uvođenju novih tehnologija i inovacija koje promiču prijevoz s niskom razinom ugljika; |
(d) |
osiguravanju odgovarajućeg parkirališta za komercijalne korisnike koje nudi dostatnu razinu sigurnosti i zaštite. |
(e) |
ublažavanju prometnog zagušenja na postojećim cestama. |
ODJELJAK 4.
Infrastruktura pomorskog prometa i autoceste mora
Članak 20.
Dijelovi infrastrukture
1. Infrastruktura pomorskog prometa osobito obuhvaća:
(a) |
pomorski prostor; |
(b) |
morske kanale; |
(c) |
morske luke, uključujući infrastrukturu nužnu za prijevoz unutar lučkog područja; |
(d) |
veze luka s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži; |
(e) |
nasipe, ustave i dokove; |
(f) |
navigacijsku opremu; |
(g) |
lučke prilaze i otvorene dijelove luke; |
(h) |
lukobrane; |
(i) |
autoceste mora |
(j) |
pripadajuću opremu; |
(k) |
telematske aplikacije, uključujući e-pomorske servise i VTMIS. |
2. Morske luke su ulazne i izlazne točke za kopnenu infrastrukturu sveobuhvatne mreže. One zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:
(a) |
ukupni godišnji opseg putničkog prometa prelazi 0,1 % ukupnog godišnjeg opsega putničkog prometa svih morskih luka u Uniji. Referentni iznos tog ukupnog opsega je najnoviji dostupan trogodišnji prosjek, temeljen na statističkim podacima koje objavljuje Eurostat; |
(b) |
ukupni godišnji opseg tereta – za prekrcaj rasutog ili nerasutog tereta – prelazi 0,1 % odgovarajućeg ukupnog godišnjeg opsega tereta prekrcanog u svim morskim lukama Unije. Referentni iznos tog ukupnog opsega je najnoviji dostupan trogodišnji prosjek, temeljen na statističkim podacima koje objavljuje Eurostat. |
(c) |
Morska luka je smještena na otoku i omogućava jedinu točku pristupa NUTS 3 regiji u sveobuhvatnoj mreži. |
(d) |
Morska luka je smještena u najudaljenijoj regiji ili na rubnom području, izvan radijusa od 200 km od druge najbliže luke u sveobuhvatnoj mreži. |
3. Oprema povezana s infrastrukturom pomorskog prometa može posebno uključivati opremu za upravljanje prometom i teretom, za smanjenje negativnih učinaka, uključujući negativnih učinaka na okoliš, i za korištenje alternativnih goriva, kao i opremu za osiguravanje plovnosti tijekom cijele godine, uključujući opremu za lomljenje leda, hidrološka snimanja, produbljenje luke (jaružanje), održavanje i zaštitu luke i lučkih prilaza.
Članak 21.
Autoceste mora
1. Autoceste mora, koje predstavljaju pomorsku dimenziju transeuropske prometne mreže te, doprinose ostvarivanju europskog pomorskog prometnog prostora bez prepreka. One se sastoje od prometa na kraćim relacijama, luka, pripadajuće pomorske infrastrukture, opreme te objekata, kao i pojednostavljenih administrativnih postupaka, koji omogućavaju kratku obalnu plovidbu ili pomorsko-riječne usluge prijevoza koje se pružaju između najmanje dvije luke, uključujući veze sa zaleđem. Autoceste mora uključuju:
(a) |
pomorske veze između morskih luka sveobuhvatne mreže ili između luke sveobuhvatne mreže i luke u trećoj zemlji, ako su takve veze strateški značajne za Uniju; |
(b) |
lučke objekte, teretne terminale, logističke platforme i logistička središta koja se nalaze izvan lučkog područja, no povezana su s lučkim djelatnostima, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), kao što su sustavi elektronskog logističkog upravljanja i sigurnosno-zaštitne i upravno-carinske postupke u najmanje jednoj državi članici; |
(c) |
infrastrukturu za izravni kopneni i morski pristup. |
2. Projekte od zajedničkog interesa za autoceste mora u transeuropskoj prometnoj mreži predlažu najmanje dvije države članice. One obuhvaćaju:
(a) |
pomorsku vezu i njezine unutrašnje poveznice unutar osnovne mreže između dviju ili više luka osnovne mreže; ili |
(b) |
pomorsku vezu i njezine unutrašnje poveznice između luke osnovne mreže i luka sveobuhvatne mreže, s posebnim naglaskom na unutrašnje poveznice luka osnovne i sveobuhvatne mreže; |
3. Projekti od zajedničkog interesa za autoceste mora u transeuropskoj prometnoj mreži također mogu uključivati aktivnosti koje imaju šire koristi i nisu vezane uz određene luke, kao što su usluge i djelovanja koja podupiru mobilnost ljudi i robe, aktivnosti za poboljšanje ekološkog učinka, kao što je opskrba električnom energijom s kopna, što bi brodovima omogućilo smanjenje emisije, stavljanje na raspolaganje opreme za razbijanje leda, aktivnosti koje osiguravaju plovnost tijekom cijele godine, jaružanje, objekti za alternativno napajanje gorivom, kao i optimizacija procesa, postupci i ljudski faktor, platforme ICT-a i informacijski sustavi, uključujući sustave za upravljanje prometom i elektroničke sustave za obavješćivanje.
4. Unutar dvije godine nakon svog imenovanja u skladu s člankom 51., europski koordinator za autoceste mora mora predstaviti detaljan provedbeni plan za autoceste mora, na temelju iskustva i kretanja u pomorskom prometu u Uniji, kao i predviđenog prometa na autocestama mora.
Članak 22.
Zahtjevi prometne infrastrukture
1. Države članice osiguravaju da:
(a) |
morske luke budu povezane sa željezničkim prugama ili cestama i, gdje je to moguće, unutarnjim plovnim putovima sveobuhvatne mreže, osim ako fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost; |
(b) |
svaka morska luka za teretni promet ima barem jedan terminal koji je na raspolaganju korisnicima na nediskriminirajući način i koji primjenjuje transparentne pristojbe; |
(c) |
morski kanali, otvoreni dijelovi luke i estuariji povezuju dva mora ili omogućuju pristup s mora do morskih luka i odgovaraju najmanje unutarnjem plovnom putu klase IV. |
2. Države članice dužne su osigurati da luke uključuju opremu nužnu za potporu ekološkom učinku brodova u lukama, osobito uređaje za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta u skladu s Direktivom 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30) i poštujući drugo relevantno pravo Unije.
3. Države članice provode VTMIS i sustav SafeSeaNet, kao što je određeno u Direktivi 2002/59/EZ i uvode e-pomorske servise, posebice uključujući pomorske servise putem jedinstvenog prozora, kao što je navedeno u Direktivi 2010/65/EU.
Članak 23.
Prioriteti za razvoj pomorske infrastrukture
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na pomorsku infrastrukturu i osim prioriteta iz članka 10., prioritet će se dati sljedećem:
(a) |
promicanju autocesta mora uključujući kratku priobalnu plovidbu, omogućavanju razvoja veza sa zaleđem i osobito razvoju mjera za poboljšanje ekološkog učinka pomorskog prometa u skladu s primjenjivim zahtjevima u okviru prava Unije ili odgovarajućih međunarodnih sporazuma; |
(b) |
međusobnoj povezanosti morskih luka s unutarnjim plovnim putovima; |
(c) |
provedbi VTMIS-a i e-pomorskih servisa; |
(d) |
uvođenju novih tehnologija i inovacija za promicanje alternativnih goriva i energetski učinkovitog pomorskog prometa, uključujući LNG; |
(e) |
modernizaciji i proširenju kapaciteta infrastrukture potrebne za promet unutar lučkog područja. |
ODJELJAK 5.
Infrastruktura zračnog prometa
Članak 24.
Dijelovi infrastrukture
1. Infrastruktura zračnog prometa posebno obuhvaća:
(a) |
zračni prostor, pravce i zračne linije |
(b) |
zračne luke; |
(c) |
veze od zračnih luka do drugih oblika prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži; |
(d) |
pripadajuću opremu; |
(e) |
sustave za zračnu navigaciju, uključujući novu generaciju Europskog sustava upravljanja zračnim prometom ("sustav SESAR"). |
2. Zračne luke moraju zadovoljavati jedan od sljedećih kriterija:
(a) |
Za putničke zračne luke ukupni godišnji putnički promet je najmanje 0,1 % ukupnog godišnjeg putničkog prometa svih zračnih luka u Uniji, osim ako je dotična zračna luka smještena izvan radijusa od 100 km od najbliže zračne luke u sveobuhvatnoj mreži ili izvan radijusa od 200 km ako područje u kojem se zračna luka nalazi ima željezničku prugu velikih brzina. |
(b) |
Za teretne zračne luke ukupni godišnji obujam tereta je najmanje 0,2 % ukupnog godišnjeg obujma tereta svih zračnih luka u Uniji. |
Ukupni godišnji obujam putnika i ukupni godišnji obujam tereta temelje se na zadnjem raspoloživom trogodišnjem prosjeku, prema objavi Eurostata.
Članak 25.
Zahtjevi prometne infrastrukture
1. Države članice osiguravaju da svaka zračna luka koja se nalazi na njihovom državnom području ima najmanje jedan terminal koji je otvoren za sve operatore bez diskriminacije i koja primjenjuje transparentne, relevantne i poštene naknade.
2. U okviru svojih odgovornosti,države članice, dužne su osigurati da se zajednički osnovni standardi zaštite civilnog zrakoplovstva od postupanja nezakonitog ometanja, kako je usvojeno od strane Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (31), primjenjuju na infrastrukturu zračnog prometa sveobuhvatne mreže.
3. Države članice osiguravaju da infrastruktura za upravljanje zračnim prometom je takva da omogući provedbu Jedinstvenog europskog neba u skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (32), Uredbom (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (33), Uredbom (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (34) i Uredbom (EZ) br. 552/2004 i zračnog prometa, kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost Europskog zrakoplovnog sustava, provedbenih pravila i propisa Unije.
Članak 26.
Prioriteti za razvoj infrastrukture zračnog prometa
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu zračnog prometa, osim prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:
(a) |
povećanju kapaciteta zračnih luka; |
(b) |
potpori realizacije Jedinstvenog europskog neba i sustava upravljanja zračnim prometom, posebice onih koji provode sustav SESAR. |
(c) |
poboljšanju multimodalne međusobne povezanosti između zračnih luka i infrastrukture drugih oblika prijevoza; |
(d) |
poboljšanju održivosti i ublažavanju utjecaja zrakoplovstva na okoliš. |
ODJELJAK 6.
Infrastruktura za multimodalni prijevoz
Članak 27.
Dijelovi infrastrukture
Teretni terminali ili logističke platforme zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:
(a) |
njihov godišnji pretovar za pakirani teret prelazi 800 000 tona ili, za rasuti teret 0,1 % od odgovarajućeg ukupnog godišnjeg volumena tereta pretovarenog u svim morskim lukama Unije; |
(b) |
u slučajevima kada niti jedan teretni terminal ili logistička platforma nije u skladu s točkom (a) u regiji NUTS 2, tada dotična država članica određuju dotični terminal ili platformu kao glavni teretni terminal ili logističku platformu koji su povezani barem cestama i željeznicom za tu regiju NUTS 2, ili u slučaju država članica bez željezničkog sustava, povezani samo cestama. |
Članak 28.
Zahtjevi prometne infrastrukture
1. Države članice dužne su osigurati, na pošten način i bez diskriminacije, da:
(a) |
su prometni čvorovi povezani s bilo kojim od sljedećih mjesta: teretnim terminalima, putničkim kolodvorima, lukama na unutarnjim plovnim putovima, zračnim lukama i morskim lukama, radi omogućavanja multimodalnog prijevoza putnika i tereta; |
(b) |
ne dovodeći u pitanje važeće pravo Unije i nacionalno pravo, teretni terminali i logističke platforme, luke unutarnjih plovnih putova i morske luke, zračne luke koje se bave prekrcajem tereta opremljene su za pružanje protoka informacija u okviru te infrastrukture i između različitih oblika prijevoza duž logističkog lanca. Takvi sustavi posebice trebaju omogućiti pružanje informacije u realnom vremenu o raspoloživom kapacitetu infrastrukture, protoku prometa i pozicioniranju, praćenju i sljedivosti, i osigurati sigurnost i zaštitu tijekom multimodalnih vožnji. |
(c) |
ne dovodeći u pitanje važeće pravo Unije i nacionalno pravo, kontinuirani putnički promet diljem sveobuhvatne mreže olakšava se uz pomoć odgovarajuće opreme i raspoloživosti telematskih aplikacija na željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima, zračnim lukama i, gdje je relevantno, pomorskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova. |
2. Teretni terminali opremljeni su dizalicama, pokretnim trakama i drugim uređajima za premještanje tereta između različitih oblika prijevoza i za pozicioniranje i skladištenje tereta.
Članak 29.
Prioriteti razvoj infrastrukture multimodalnog prijevoza
Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu multimodalnog prijevoza, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:
(a) |
osiguranju učinkovite međupovezanosti i integracije infrastrukture sveobuhvatne mreže, uključujući prolaznu infrastrukturu gdje je to nužno i prolazne teretne terminale i logističke platforme; |
(b) |
uklanjanju glavnih tehničkih i administrativnih barijera u multimodalnom prometu; |
(c) |
razvijanju neometanog protoka informacija između različitih oblika prometa i omogućavanju multimodalnih i jednomodalnih usluga koje se trebaju pružiti diljem europskog prometnog sustava. |
ODJELJAK 7.
Zajedničke odredbe
Članak 30.
Gradska čvorovi
Pri razvoju sveobuhvatne mreže u gradskim čvorovima, cilj je država članica, gdje je to moguće, osigurati:
(a) |
za prijevoz putnika; međupovezanost između željezničke, cestovne, zračne i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže; |
(b) |
za prijevoz tereta: međupovezanost između željezničke, cestovne, i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova, zračne i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže; |
(c) |
odgovarajuću povezanost između različitih željezničkih kolodvora, luka ili zračnih luka sveobuhvatne mreže unutar gradskog čvora; |
(d) |
neometanu povezanost između infrastrukture sveobuhvatne mreže i infrastrukture regionalnog i lokalnog prometa i dostavu tereta u urbanim mjestima, uključujući objedinjenje logističkih i distribucijskih centara; |
(e) |
ublažavanje izloženosti urbanih područja negativnim učincima tranzitnog željezničkog i cestovnog prometa, koje može uključivati zaobilaženje urbanih područja; |
(f) |
promicanje učinkovite gradske isporuke tereta s niskom razinom buke i niskom razinom ugljika. |
Članak 31.
Telematske aplikacije
1. Telematske aplikacije moraju biti takve da omogućuju upravljanje prometom i razmjenu informacija unutar i između različitih oblika prijevoza za multimodalni promet i prijevozne usluge s dodanom vrijednošću, te unapređujenje sigurnosti, zaštite i okolišnog učinka, te pojednostavljeuje administrativnih postupaka. Telematske aplikacije omogućavaju neometanu povezanost između infrastrukture sveobuhvatne mreže i infrastrukture regionalnog i lokalnog prometa.
2. Telematske aplikacije provode se, gdje je to izvodivo, diljem Unije, kako bi se omogućio postojanje niza interoperabilnih osnovnih kapaciteta u svim državama članicama.
3. Telematske aplikacije iz ovog članka, za pojedine oblike prijevoza, uključuju posebice:
— |
za željeznice: ERTMS; |
— |
za unutarnje plovne putove:; |
— |
za cestovni prijevoz: ITS |
— |
za pomorski prijevoz: VTMIS i e-pomorski servis, uključujući usluge na jedinstvenom prozoru kao što je jedinstveni pomorski prozor, sustav lučke zajednice i odgovarajući carinski informacijski sustavi; |
— |
za zračni promet: sustave upravljanja zračnim prometom, osobito onih koji proizlaze iz sustava SESAR; |
Članak 32.
Održive usluge teretnog prijevoza
Države članice posebnu pozornost obraćaju na projekte od zajedničkog interesa koji i pružaju djelotvorne usluge teretnog prijevoza koje koriste infrastrukturu sveobuhvatne mreže te doprinose smanjenju emisija ugljičnog dioksida i drugih negativnih utjecaje na okoliš i koji imaju za cilj:
(a) |
poboljšanje održivog korištenja prometne infrastrukture, uključujući učinkovito upravljanje tom infrastrukturom; |
(b) |
promicanje upotrebe inovativnih prijevoznih usluga, uključujući autoceste mora, telematske aplikacije i razvoj pomoćne infrastrukture potrebne za postizanje ekoloških i sigurnosnih ciljeva koji su uglavnom srodni tim uslugama, kao i uspostavu odgovarajućih struktura upravljanja; |
(c) |
omogućavanje usluga multimodalnog prijevoza uključujući potrebne prateće informacijske tokove i poboljšanje suradnje između pružatelja usluga prijevoza; |
(d) |
poticanje učinkovitosti resursa i emisija ugljika, osobito u području vuče vozila, pogonskih/parnih sustava, planiranja sustava i poslovanja; |
(e) |
analiziranje i pružanje informacija okarakteristikama voznog parka i učinkovitosti, administrativnim zahtjevima i ljudskim resursima; |
(f) |
poboljšanje veza s najosjetljivijim i najizoliranijim dijelovima Unije, posebice s najudaljenijim, otočnim, nepristupačnim i planinskim regijama. |
Članak 33.
Nove tehnologije i inovacije
Kako bi sveobuhvatna mreža držala korak s inovativnim tehnološkim razvojem i njegovom primjenom, cilj je posebice:
(a) |
podržavanje i promicanje dekarbonizacije prijevoza prelaskom na inovativne i održive prijevozne tehnologije; |
(b) |
omogućavanje dekarbonizacije svih oblika prijevoza kroz poticanje energetske učinkovitosti, uvođenje alternativnih propulzivnih sustava, uključujući sustave opskrbe električnom energijom, i osiguravanje pripadajuće infrastrukture. Takva infrastruktura može uključivati električne mreže i druga postrojenja nužna za opskrbu energije, može voditi računa o povezanosti infrastrukture i vozila i može obuhvatiti telematske aplikacije; |
(c) |
poboljšanje sigurnosti i održivosti kretanja osoba i prijevoza robe; |
(d) |
poboljšanje poslovanja, upravljanja, dostupnosti, interoperabilnosti, multimodalnosti i učinkovitosti mreže, uključujući putem multimodalnog izdavanja karata i koordinacije voznih redova; |
(e) |
promicanje učinkovitih načina za pružanje dostupnih i razumljivih informacija svim građanima u vezi međusobnog povezivanja, interoperabilnosti i multimodalnosti; |
(f) |
promicanje mjera za smanjenje vanjskih troškova, kao što su prometno zagušenje, narušavanje zdravlja i onečišćenje bilo kojeg oblika, uključujući buku i emisije; |
(g) |
uvođenje sigurnosne tehnologije i kompatibilnih standarda za identifikaciju na mrežama; |
(h) |
poboljšanje spremnosti na klimatske promjene; |
(i) |
daljnje unapređenje razvoja i primjene telematskih aplikacija unutar i između različitih oblika prijevoza. |
Članak 34.
Sigurna i zaštićena infrastruktura
Države članice posvećuju dužnu pažnju kako bi osigurale da prijevozna infrastruktura pruža sigurnost i zaštitu za kretanje putnika i roba.
Članak 35.
Otpornost infrastrukture na klimatske promjene i okolišne katastrofe
Tijekom planiranja infrastrukture, države članice trebale bi posvetiti dužnu pozornost poboljšanju spremnosti na klimatske promjene i na ekološke katastrofe.
Članak 36.
Zaštita okoliša
Procjena utjecaja planova i projekata na okoliš provodi se u skladu s pravom Unije u pogledu okoliša koje je na snazi, uključujući direktive 92/43/EEZ, 2000/60/EZ, 2001/42/EZ 2009/147/EZ i 2011/92/EU.
Članak 37.
Dostupnost za sve korisnike
Prometna infrastruktura omogućava neometano kretanje i dostupnost svim korisnicima, posebice starijim ljudima, osobama smanjenje pokretljivosti i putnicima s invaliditetom.
Projektiranje i izgradnja prometne infrastrukture mora biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima propisanima pravom Unije.
POGLAVLJE III.
OSNOVNA MREŽA
Članak 38.
Određivanje osnovne mreže
1. Osnovna mreža prikazana na zemljovidima iz Priloga I. sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najvećeg strateškog značaja za postizanje ciljeva za razvoj politike transeuropske prometne mreže i odražava rastuće prometne zahtjeve i potrebu za multimodalnim prijevozom. Ona posebice pomaže u suočavanju s povećanom mobilnošću i osiguravanju visokog sigurnosnog standarda, kao i doprinosu razvijanja prometnog sustava s niskom razinom ugljika.
2. Osnovna mreža je međusobno povezana u čvorove i omogućava povezanost između država članica s prijevoznim infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja.
3. Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 4. i članak 47. stavke 2. i 3., države članice poduzimaju odgovarajuće mjere da se Osnovna mreža razvije u skladu s odredbama ovog poglavlja do 31. prosinca 2030.
U skladu s člankom 57., provedbu osnovne mreže ocjenjuje Komisija do 31. prosinca 2023.
Članak 39.
Infrastrukturni zahtjevi
1. Kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa prometne infrastrukture i za putnike i za prijevoz tereta, te osigurali dostatni kapaciteti, moraju se uzeti u obzir inovativne tehnologije, telematske aplikacije i regulatorne mjere kao i mjere upravljanja za korištenje infrastrukture.
2. Infrastruktura osnovne mreže mora udovoljavati svim zahtjevima iz Poglavlja II. Osim toga, infrastruktura osnovne mreže zadovoljava sljedeće zahtjeve ne dovodeći u pitanje stavak 3:
(a) |
za infrastrukturu željezničkog prometa:
Izolirane mreže izuzete su od zahtjeva i. do iii; |
(b) |
za infrastrukturu unutarnjih plovnih putova i pomorskog prometa:
|
(c) |
za infrastrukturu cestovnog prometa:
|
(d) |
za infrastrukturu zračnog prometa:
|
3. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2008/57/EZ, na zahtjev države članice, što se tiče infrastrukture željezničkog prometa, izuzeća može odobriti Komisija u opravdanim slučajevima u pogledu duljine vlaka, ERTMS-a, osovinskog opterećenja, elektrifikacije i brzine vlakova.
Na zahtjev države članice, što se tiče infrastrukture cestovnog prometa, izuzeća od odredbi iz članka 17. stavka 3. točaka (a) ili (b) može odobriti Komisija u opravdanim slučajevima sve dok je osigurana odgovarajuća razina sigurnosti.
Opravdani slučajevi iz ovoga stavka moraju uključivati slučajeve u kojima investicija u infrastrkturu ne može biti opravdana društveno-ekonomskim uvjetima troškova i koristi.
Članak 40.
Razvoj osnovne mreže
Prometna infrastruktura uključena u osnovnu mrežu razvijena je u skladu s pripadajućim odredbama poglavlja II.
Članak 41.
Čvorovi osnovne mreže
1. Čvorovi osnovne mreže su određeni u Prilogu II. i uključuju:
(a) |
gradske čvorove, uključujući njihove luke i zračne luke; |
(b) |
morske luke i luke unutarnjih plovnih putova; |
(c) |
granične prijelaze prema susjednim zemljama; |
(d) |
željezničko-cestovne terminale; |
(e) |
zračne luke za prijevoz tereta i putnika. |
2. Morske luke osnovne mreže navedene u dijelu 2. Priloga II. moraju biti povezane s infrastrukturom željezničkog i cestovnog prometa i, gdje je to moguće, s unutarnjim plovnim putovima transeuropske prometne mreže najkasnije do 31. prosinca 2030., osim ako to fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost.
3. Glavne zračne luke navedene u dijelu 2. Priloga II. moraju biti povezane s infrastrukturom željezničkog i cestovnog prometa transeuropske prometne mreže najkasnije do 31. prosinca 2050., osim ako fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost. Uzimajući u obzir potencijalne prometne zahtjeve, takve zračne luke su integrirane u željezničku mrežu velikih brzina gdje god je to moguće.
POGLAVLJE IV.
PROVEDBA OSNOVNE MREŽE PREKO KORIDORA OSNOVNE MREŽE
Članak 42.
Instrument osnovne mreže
1. Koridori osnovne mreže su instrument za olakšavanje koordinirane provedbe osnovne mreže. Kako bi doveli do multimodalnog prometa koji učinkovito koristi resurse i time doprinosi koheziji putem poboljšanje teritorijalne suradnje, koridori osnovne mreže moraju biti usmjereni na
(a) |
modalnu integraciju, |
(b) |
interoperabilnost i |
(c) |
usklađeni razvoj infrastrukture, posebice u prekograničnim dionicama i uskim grlima. |
2. Koridori osnovne mreže omogućavaju državama članicama da ostvare usklađen i sikroniziran pristup s obzirom na investiciju u infrastrukturu, kako bi se na najučinkovitiji način upravljalo kapacitetima. Koridori osnovne mreže podupiru sveobuhvatnu primjenu interoperabilnih sustava upravljanja prometom i, ako je potrebno, korištenje inovacija i novih tehnologija.
Članak 43.
Definicija koridora osnovne mreže
1. Koridori osnovnih mreža pokrivaju najvažnije promete na velike udaljenosti u osnovnoj mreži a namijenjeni su, posebice, za poboljšanje prekograničnih veza unutar Unije.
2. Koridori osnovne mreže su multimodalni i otvoreni za uključivanje svih oblika prijevoza obuhvaćenih ovom Uredbom. Oni prelaze najmanje dvije granice i, ako je moguće, uključuju najmanje tri vrsta prijevoza, uključujući, prema potrebi, autoceste mora.
Članak 44.
Popis koridora osnovne mreže
1. Popis koridorâ osnovne mreže utvrđen je u dijelu I. Priloga Uredbi (EU) br. 1316/2013. Države članice moraju sudjelovati, kako je predviđeno u ovom poglavlju, u tim koridorima osnovne mreže.
2. Komisija je dužna staviti na raspolaganje shematski indikativne zemljovide koridora osnovne mreže u obliku lako dostupnom javnosti.
Članak 45.
Koordinacija koridora osnovne mreže
1. Kako bi se olakšala koordinirana provedba koridora osnovne mreže, ERTMS-a i autocesta mora, Komisija je dužna imenovati, u dogovoru s dotičnim državama članicama, i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, osobu ili jednog ili više europskih koordinatora.
2. Europski se koordinator odabire, posebno, na temelju njegovog/njenog iskustva vezanog uz pitanja koja se odnose na prijevoz i financiranje i/ili društveno i gospodarsko vrednovanje i vrednovanje utjecaja velikih projekata na okoliš, kao i njegovog/njenog iskustva vezanog uz europske institucije.
3. Odluka Komisije kojom se imenuje europski koordinator određuje kako on/ona moraju obavljati zadaće navedene u stavku 5.
4. Europski koordinator djeluje u ime i za račun Komisije koja osigurava potrebnu tehničku potporu. Zadaća europskog koordinatora odnosi se na jedinstveni koridor osnovne mreže odnosno na provedbu ERTMS-a ili na provedbu autocesta mora.
5. Europski koordinator:
(a) |
podupire koordiniranu provedbu dotičnog koridora osnovne mreže, a posebice pravodobnu provedbu plana rada za taj koridor osnovne mreže; |
(b) |
sastavlja zajedno s državama članicama plan rada za koridor i nadzire njegovu provedbu; |
(c) |
savjetuje se s forumom koridora u vezi s tim planom i njegovom provedbom; |
(d) |
izvještava države članice, Komisiju i, prema potrebi, sve druge subjekte izravno uključene u razvoj koridora osnovne mreže o svim teškoćama s kojima se susreću, a posebice kad se pojave prepreke za razvoj koridora, imajući u vidu pomoć pri pronalasku iznalaženju odgovarajućih rješenja; |
(e) |
svake godine sastavlja izvješće za Europski parlament, Vijeće, Komisiju i dotične države članice o napretku postignutom u provedbi koridora osnovne mreže; |
(f) |
razmatra potražnju za uslugama prijevoza, mogućnosti korištenja investicijskih fondova i financiranja te korake koje treba poduzeti i uvjete koje treba ispuniti kako bi se olakšao pristup takvim fondovima odnosno financiranju i daje odgovarajuće preporuke. |
6. Europski koordinator može savjetovati, zajedno s drugim državama članicama, regionalne i lokalne vlasti, prijevoznike, korisnike prijevoza i predstavnike civilnog društva u vezi s planom rada i njegovom provedbom.
7. Dotične države članice surađuju s europskim koordinatorom i pružaju koordinatoru podatke potrebne radi izvršavanja zadaća iz ovog članka, uključujući podatke o razvoju koridora u svim relevantnim nacionalnim infrastrukturnim planovima.
8. Ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije i nacionalno pravo, Komisija može zahtijevati mišljenje europskog koordinatora pri pregledavanju prijava za Unijino financiranje koridora osnovne mreže za koje je odgovoran europski koordinator kako bi se osigurala dosljednost i napredovanje svakog koridora.
9. Ako europski koordinator nije u mogućnosti obavljati svoj mandat na zadovoljavajući način i u skladu sa zahtjevima iz ovog članka, Komisija može u bilo koje vrijeme, u dogovoru s dotičnim državama članicama, okončati taj mandat. Zamjena se može imenovati u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1.
Članak 46.
Upravljanje koridorima osnovne mreže
1. U obavljanju njegovih/njenih zadataka koji se odnose na plan rada i njegovu provedbu, za svaki koridor osnovne mreže, relevantnom europskom koordinatoru pomažu tajništvo i savjetodavni forum (forum koridora). U dogovoru s dotičnim državama članicama, forum koridora osniva europski koordinator koji njime i predsjeda. Dotične države članice dogovaraju članstvo u forumu koridora za svoj dio koridora osnovne mreže.
2. U dogovoru s dotičnim državama članicama, koordinator može osnovati i predsjedavati radnim skupinama koridora koje se usredotočuju na:
(a) |
modalnu integraciju, |
(b) |
interoperabilnost, |
(c) |
usklađeni razvoj infrastrukture u prekograničnim dionicama. |
Članak 47.
Plan rada
1. Do 22 prosinca 2014, svaki europski koordinator dostavlja dotičnim državama članicama plan rada analizirajući razvoj koridora. Nakon što su ga odobrile države članice plan rada dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji kao informacija.
Plan rada obuhvaća posebice opis karakteristika, prekogranične dionice i ciljeve koridora osnovne mreže, primjenjujući ciljeve i prioritete navedene u člancima 4. i 10. Plan rada uključuje analizu:
(a) |
provedbe interoperabilnih sustava upravljanja prometom; |
(b) |
plan za uklanjanje fizičkih, tehničkih, operativnih i administrativnih barijera između i unutar oblika prijevoza i za unapređenje učinkovitog multimodalnog prometa i usluga; |
(c) |
po potrebi, mjere za poboljšanje administrativnih i tehničkih kapaciteta za osmišljavanje, planiranje, projektiranje, ugovaranje, provedbu i nadzor projekata od zajedničkog interesa; |
(d) |
mogućih učinaka klimatskih promjena na infrastrukturu i, po potrebi, predloženih mjera za jačanje spremnosti na klimatske promjene; |
(e) |
mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se ublažile emisije stakleničnih plinova, buke i, po potrebi, drugih negativnih utjecaja na okoliš; |
Plan rada uključuje pojedinosti o javnim savjetovanjima koja podupiru razvoj plana rada i njegovu provedbu.
Plan rada također obuhvaća analizu zahtijevane investicije, uključujući:
— |
popis projekata za produljenje, obnovu ili ponovno uvođenje prometne infrastrukture iz članka 2. stavka 2. za svaki oblik prijevoza uključenog u koridor osnovne mreže; |
— |
različite izvore predviđene u suradnji s dotičnim državama članicama za fondove i financiranje, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj razini i na razini Unije, uključujući, gdje god je moguće, predviđene sustave za unakrsno financiranje, kao i privatni kapital, zajedno s iznosom preuzetih obveza i, gdje je potrebno, upućivanje na doprinose Unije predviđene u okviru financijskih programa Unije. |
2. Podložno članku 1. stavku 4. i članku 54., a nakon odobrenja dotičnih država članica, Komisija može donijeti provedbene akte za prekogranične i horizontalne dimenzije planova rada za koridor osnovne mreže.
Nakon donošenja i po odobrenju država članica, Komisija prilagođava te provedbene akte, kako bi se uzeli u obzir ostvareni napredak, kašnjenja na koja se nailazilo odnosno ažurirani nacionalni programi.
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.
3. Europski koordinator podupire države članice u provedbi plana rada, posebice u vezi:
(a) |
planiranja investicija, povezanih troškova i vremenskog slijeda provedbe za koje se procjenjuje da su potrebni za provedbu koridora osnovne mreže; |
(b) |
određivanja mjera kojima je cilj promicanje uvođenja u promet novih tehnologija i upravljanje kapacitetima i, po potrebi, smanjenja vanjskih troškova, posebice emisije stakleničnih plinova i buke. |
Članak 48.
Suradnja sa željezničkim teretnim koridorima
1. Mora se osigurati adekvatna suradnja između koridora osnovne mreže i željezničkih teretnih koridora kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 913/2010, kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti, posebice pri utvrđivanju plana rada ili osnivanju radnih skupina.
2. Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje upravljačke strukture navedene u Uredbi (EU) br. 913/2010.
POGLAVLJE V.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 49.
Ažuriranje i izvješćivanje
1. Države članice obavještavaju Komisiju redovito, cjelovito i transparentno o napretku ostvarenom u provedbi projekata i ulaganjima u ovu svrhu. To uključuje prenošenje godišnjih podataka, koliko god je to moguće, putem interaktivnog geografskog i tehničkog informacijskog sustava za transeuropsku prometnu mrežu (TENtec). To uključuje sve relevantne podatke o projektima od zajedničkog interesa koji primaju sredstva Unije.
Komisija osigurava da TENtec bude javno i lako dostupan i da sadrži specifične i ažurirane podatke o oblicima i iznosima sufinanciranja projekta od strane Unije, te o napretku svakog projekta.
Komisija osigurava da TENtec ne učini javno dostupnom niti jednu informaciju koja je komercijalno povjerljiv ili koja bi mogla dovesti u pitanje ili neprimjereno utjecati na bilo koji proces javne nabave u državi članici.
Komisija stavlja na raspolaganje informacije o financijskoj potpori koja se pruža u okviru drugih prava Unije, uključujući Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Horizont 2020. i u obliku kredita i instrumenata financiranja koje je utvrdila Europska investicijska banka.
2. Države članice dostavljaju Komisiji sažetke nacionalnih planova i programa koje one pripremaju s ciljem razvoja transeuropske prometne mreže. Kad su donesene, države članice šalju nacionalne planove i programe Komisiji radi obavijesti.
3. Svake dvije godine počevši s 21 prosinca 2013, Komisija objavljuje izvješće o napretku u njezinoj, provedbi koje se dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Izvješće pokriva korištenje različitih oblika financijske potpore iz stavka 1., za razne oblike prijevoza i druge elemente osnovne i sveobuhvatne mreže u svakoj državi članici.
Izvješće također analizira razvoj transeuropske prometne mreže. Također daje opći pregled Komisijinog usklađivanja svih oblika financijske pomoći s ciljem potpore dosljedne primjene smjernica u skladu s njihovim ciljevima i prioritetima.
4. Prema članku 172. stavku 2. UEFU-a, Komisija ima ovlasti donijeti delegirane akte u skladu s člankom 53. ove Uredbe o prilagodbi Priloga I. i II. kako bi se uzele u obzir eventualne promjene koje proizlaze iz kvantitativnih graničnih vrijednosti određenih člankom 14., člankom 20., člankom 24. i člankom 27. ove Uredbe. Kod prilagodbe tih Prilogâ, Komisija:
(a) |
uključuje logističke platforme, teretne terminale, željezničko-cestovne terminale, riječne luke, morske luke i zračne luke u sveobuhvatnu mrežu, ako je dokazano da zadnji dvogodišnji prosjek opsega prometa prelazi relevantni prag; |
(b) |
isključuje logističke platforme, teretne terminale, željezničko-cestovne terminale, luke unutarnjih plovnih putova, morske luke i zračne luke u sveobuhvatnu mrežu, ako je dokazano da je prosjek opsega prometa tijekom zadnjih šest godina ispod relevantnog praga; |
(c) |
usklađuje zemljovide za cestovnu, željezničku infrastrukturu i infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, na strogo ograničen način kako bi se odrazio napredak u završetku mreže; Pri prilagodbi tih zemljovida, Komisija ne smije prihvatiti bilo kakvu prilagodbu na trasi voznog puta koja je iznad one dopuštene relevantnim postupkom odobrenja. |
Prilagodbe u točkama (a) i (b) temelje se na zadnjim raspoloživim statističkim podacima koje objavljuje Eurostat ili, ako ti statistički podaci nisu dostupni, na podacima nacionalnih statističkih ureda država članica. Prilagodbe u točki (c) temelje se na podacima koje su, u skladu sa stavkom 1., pružile države članice.
5. Projekti od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu koja je nedavno uključena putem delegiranog akta u transeuropsku prometnu mrežu prihvatljivi su za potrebe članka 7. stavka 5. od datuma stupanja na snagu tih delegiranih akata donesenih na temelju stavka 4. ovog članka.
Projekti od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu koja je isključena iz transeuropske prometne mreže prestaju biti prihvatljivi od datuma stupanja na snagu delegiranih akata donesenih na temelju stavka 4 ovog članka. Prestanak prihvatljivosti ne utječe na financiranje, niti na odluke o dodjeli sredstava koju donosi Komisija prije toga datuma.
6. Podložno članku 172. stavku 2. UFEU-a, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 53. ove Uredbe u vezi prilagodbe Priloga III. kako bi uključila ili prilagodila indikativne zemljovide susjednih zemalja, temeljene na visokoj razini sporazuma o prometnim infrastrukturnim mrežama između Unije i susjednih zemalja o kojima je riječ.
Članak 50.
Uključivanje javnih i privatnih zainteresiranih strana
1. Projekti od zajedničkog interesa odnose se na sve izravno zainteresirane strane. One mogu biti druge subjekte, osim država članica, koje mogu uključivati regionalne i lokalne vlasti, rukovoditelje i korisnike infrastrukture kao i industriju i civilno društvo.
2. U planiranju i izvedbi faze nekog projekta moraju se zadovoljiti, kada je to prikladno, nacionalni postupci koji se odnose na regionalne i lokalne vlasti, kao i na civilno društvo, na koje utječe projekt od zajedničkog interesa. U tom pogledu, Komisija mora poticati razmjenu dobre prakse.
3. Ove zainteresirane strane navedene u stavku 1. mogu, u okviru svoje nadležnosti, osim instrumenta za povezivanje Europe i Kohezijskog fonda, također koristiti neke druge specifične europske programe, a posebice one koji podržavaju regionalni razvoj, „Europsku teritorijalnu suradnju”, „Istraživanje i inovacije” ili „Okoliš i djelovanje na klimu”. Te zainteresirane strane mogu tako doprinijeti ciljevima ove Uredbe i nadalje ih konkretno jačati:
(a) |
poboljšanje regionalne mobilnosti, a time promicanje pristupa transeuropskoj prometnoj mreži za sve regije Unije; |
(b) |
promicanje prekograničnih projekata; |
(c) |
integraciju gradskih čvorova u transeuropsku prometnu mrežu (uključujući i promicanje održive gradske mobilnosti); |
(d) |
promicanje održivih prometnih rješenja, kao što su poboljšane dostupnosti putem javnog prijevoza, telematskih aplikacija, intermodalnih terminala/ multimodalnih prijevoznih lanaca, niske razine ugljika i drugih inovativnih rješenja prijevoza, i poboljšanje utjecaja na okoliš; |
(e) |
unapređenje suradnje između različitih zainteresiranih strana. |
Članak 51.
Temeljna načela za procjenu društveno-ekonomske analize troškova i koristi i europske dodane vrijednosti
Na temelju ciljeva iz članka 4., Komisija objavljuje temeljna načela koja ona koristi za procjenu društveno-ekonomske analize troškova i koristi i europske dodane vrijednosti s obzirom na projekte od zajedničkog interesa, za koje se traže sredstva Unije.
Članak 52.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne dostavi mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 53.
Delegiranje ovlasti
1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodijeljene su Komisiji, a podložne uvjetima navedenim u ovom članku.
2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 49. stavka 4. i 6. dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od pet godina od 21 prosinca 2013 Komisija izrađuje izvješće u vezi s delegiranim ovlastima ne kasnije od devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja osim ako se Europski parlament ili Vijeće takvom produljenju ne usprotive ne kasnije od tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 49. stavka 4. i 6. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ta odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj utvrđen. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija o tome istovremeno šalje priopćenje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 49. stavkom 4. i 6. stupa na snagu samo ako se tome ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca po priopćavanju Europskom parlamentu i Vijeću o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. Ovo se razdoblje produžuje za 2 mjeseca na inicijativu Europskog parlament ili Vijeća.
Članak 54.
Preispitivanje
1. Do 31 prosinca 2023., Komisija, nakon savjetovanja prema potrebi s državama članicama i, prema potrebi, uz pomoć europskih koordinatora, obavlja preispitivanje provedbe osnovne mreže, vrednujući:
(a) |
usklađenost s odredbama iz ove Uredbe; |
(b) |
napredak u provedbi ove Uredbe; |
(c) |
promjene u tokovima putničkog i teretnog prijevoza; |
(d) |
kretanja u nacionalnom ulaganju u prometnu infrastrukturu; |
(e) |
potrebu za izmjenom ove Uredbe. |
U vrednovanju se uzima u obzir, inter alia, utjecaj razvoja prometnih obrazaca i relevantnih kretanja u infrastrukturnim investicijskim planovima.
Osim obavljanja tog preispitivanja, Komisija, u suradnji s državama članicama, ocjenjuje trebaju li novi dijelovi, kao što su neki bivši prekogranični prioritetni projekti navedeni u Odluci br. 661/2010/EU biti uključeni u osnovne mreže. Komisija predstavlja zakonski prijedlog ako je potrebno.
2. Kad obavljanja tog preispitivanja, Komisija procjenjuje hoće li osnovne mreže, kao što je predviđeno u ovoj Uredbi, biti usklađene s odredbama iz poglavlja III. do 2030. uzimajući u obzir gospodarsku i financijsku situaciju u Uniji i u pojedinim državama članicama. Komisija također vrednuje, u dogovoru s državama članicama, treba li osnovnu mrežu mijenjati kako bi se uzela u obzir kretanja prometnih tokova i nacionalna investicijska planiranja. Ako je potrebno, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu ove Uredbe;
za taj prijedlog, Komisija može također odrediti datum za završetak sveobuhvatne mreže kako je navedeno u članku 9. stavku 2.
Članak 55.
Jedinstveno tijelo za kontakt
Države članice mogu imenovati jedinstveno tijelo za kontakt s ciljem omogućavanja i koordinacije postupaka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa, osobito prekogranične projekte, u skladu s primjenjivim pravom Unije.
Članak 56.
Kašnjenje završetka osnovne mreže
U slučaju značajnijeg kašnjenja početka ili završetka radova na osnovnoj mreži, Komisija može zatražiti od dotičnih država članica da dostave razloge za kašnjenje. Države članice dostavljaju takve razloge u roku od tri mjeseca. Na temelju danog odgovora Komisija se savjetuje s dotičnim državama članicama radi rješavanja problema koji je prouzročio kašnjenje.
Članak 57.
Izuzeća
Odredbe koje se odnose na željeznice, a posebice svaki zahtjev za povezivanje zračnih i pomorskih luka sa željeznicom ne odnosi se na Cipar i Maltu, dok god se na njihovom državnom području ne uspostavi željeznički sustav.
Članak 58.
Prijelazne odredbe
1. Odluke o financiranju donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (35) temeljene na Odluci br. 661/2010/EU, čije donošenje je u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ove Uredbe i dalje su predmet Odluke br. 661/2010/EU u verziji koja je bila na snazi na 20 prosinca 2013.
2. Upućivanje na „prioritetne projekte” kako su nabrojani u Prilogu III. Odluci br. 661/2010/EU, tumači se kao pozivanje na „osnovnu mrežu” kao što je definirano u ovoj Uredbi.
Članak 59.
Stavljanje izvan snage
Ne dovodeći u pitanje članak 58.b ove Uredbe i članak 7. stavak 2. točku (d) Uredbe (EU) br. 1316/2013, Odluka br. 661/2010/EZ stavlja se izvan snage.
Članak 60.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 11. prosinca 2013.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
V. LEŠKEVIČIUS
(1) SL C 143, 22.5.2012, str. 130.
(2) SL C 225, 22.7.2012, str. 150.
(3) Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 228, 9.9.1996., str. 1.).
(4) Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 204, 5.8.2010., str. 1.
(5) Uredba (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2011. o uspostavi Programa za potporu daljnjem razvoju integrirane pomorske politike (SL L 321, 5.12.2011., str. 1).
(6) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(7) Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost podsustava „telematske aplikacije za prijevoz putnika” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11.).
(8) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992. str. 7.).
(9) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(10) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).
(11) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
(12) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).
(13) Odluka Komisije 2009/561/EZ od 22. srpnja 2009. o izmjeni Odluke 2006/679/EZ u odnosu na provedbu tehničkih specifikacija za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 194, 25.7.2009., str. 60.).
(14) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 680/2007 i /EZ br. 67/2010 (Vidjeti str. 129 ovoga Službenog lista).
(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), SL L 210, 31.7.2006., str. 82.
(16) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(17) Direktiva 2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).
(18) Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).
(19) Uredba Vijeća (EZ) br. 219/2007 od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR) (SL L 64, 2.3.2007., str. 1.).
(20) Direktiva br. 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća br. 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).
(21) Direktiva 2005/44/EZ Parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodenim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152.).
(22) Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).
(23) Odluka komisije 2006/679/EZ od 28. ožujka 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 284, 16.10.2006., str. 1.).
(24) Odluka komisije 2006/860/EZ od 7. studenoga 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog sustava željezničkog sustava velikih brzina i izmjeni Priloga A Odluci 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 342, 7.12.2006., str. 1..).
(25) Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (SL L 191, 18.7.2008., str. 1.).
(26) Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).
(27) Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (SL L 167, 30.4.2004., str. 39.)
(28) Direktiva 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici (SL L 166, 30.4.2004., str. 124.).
(29) Odluka Komisije 2009/750/EZ od 6. listopada 2009. o definiranju europske elektroničke naplate cestarine i njezinih tehničkih elemenata (SL L 268, 13.10.2009. str. 11.).
(30) Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).
(31) Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva stavljanju izvan snage stavlja Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (SL L 97, 9.4.2008., str. 72.).
(32) Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba) (SL L 96, 31.3.2004., str. 1.).
(33) Uredba (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi na jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga) (SL L 96, 31.3.2004., str. 10.).
(34) Uredbom (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora na jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru) (SL L 96, 31.3.2004., str. 20.).
(35) Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjeljivanje financijske pomoći Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).
PRILOG I.
ZEMLJOVIDI SVEOBUHVATNE I OSNOVNE MREŽE
Legenda
Osnovna mreža |
Sveobuhvatna mreža |
|
|
|
unutarnji plovni putovi / dovršeni |
|
|
unutarnji plovni putovi / treba ih poboljšati |
|
|
unutarnji plovni putovi / planirani |
|
|
konvencionalna željeznica / dovršena |
|
|
konvencionalna željeznica / treba je poboljšati |
|
|
konvencionalna željeznica / planirana |
|
|
željeznica velikih brzina / dovršena |
|
|
treba je poboljšati u željeznicu velikih brzina |
|
|
željeznica velikih brzina / planirana |
|
|
cesta / dovršena |
|
|
cesta / treba je poboljšati |
|
|
cesta / planirana |
|
|
luke, uključujući željezničko-cestovne terminale |
|
|
RRT (željezničko-cestovni terminali) |
|
|
zračne luke |
|
Kazalo zemljovida za države članice EU-a |
|
|
|
UE |
||
|
||||
|
|
|
UE |
||
|
||||
|
|
|
UE |
||
|
||||
|
|
|
UE |
||
|
||||
|
|
|
1 |
||
|
||||
|
|
|
1 |
||
|
||||
|
|
|
1 |
||
|
||||
|
|
|
1 |
||
|
||||
|
|
|
2 |
||
|
||||
|
|
|
2 |
||
|
||||
|
|
|
2 |
||
|
||||
|
|
|
2 |
||
|
||||
|
|
|
3 |
||
|
||||
|
|
|
3 |
||
|
||||
|
|
|
3 |
||
|
||||
|
|
|
3 |
||
|
||||
|
|
|
4 |
||
|
||||
|
|
|
4 |
||
|
||||
|
|
|
4 |
||
|
||||
|
|
|
4 |
||
|
||||
|
|
|
5 |
||
|
||||
|
|
|
5 |
||
|
||||
|
|
|
5 |
||
|
||||
|
|
|
5 |
||
|
||||
|
|
|
6 |
||
|
||||
|
|
|
6 |
||
|
||||
|
|
|
6 |
||
|
||||
|
|
|
6 |
||
|
||||
|
|
|
7 |
||
|
||||
|
|
|
7 |
||
|
||||
|
|
|
7 |
||
|
||||
|
|
|
7 |
||
|
||||
|
|
|
8 |
||
|
||||
|
|
|
8 |
||
|
||||
|
|
|
8 |
||
|
||||
|
|
|
8 |
||
|
||||
|
|
|
9 |
||
|
||||
|
|
|
9 |
||
|
||||
|
|
|
9 |
||
|
||||
|
|
|
9 |
||
|
||||
|
|
|
10 |
||
|
||||
|
|
|
10 |
||
|
||||
|
|
|
10 |
||
|
||||
|
|
|
10 |
||
|
||||
|
PRILOG II.
POPIS ČVOROVA OSNOVNE I SVEPOBUHVATNE MREŽE
1. Gradski čvorovi osnovne mreže:
|
BELGIJA
|
|
BUGARSKA Sofia |
|
ČEŠKA
|
|
DANSKA
|
|
NJEMAČKA
|
|
ESTONIJA Tallinn |
|
IRSKA
|
|
GRČKA
|
|
ŠPANJOLSKA
|
|
FRANCUSKA
|
|
HRVATSKA Zagreb |
|
ITALIJA
|
|
CIPAR Lefkosía |
|
LATVIJA Rīga |
|
LITVA Vilnius |
|
LUKSEMBURG Luxembourg |
|
MAĐARSKA Budapest |
|
MALTA Valletta |
|
NIZOZEMSKA
|
|
AUSTRIJA Wien |
|
POLJSKA
|
|
PORTUGAL
|
|
ROMUNJSKA
|
|
SLOVENIJA Ljubljana |
|
SLOVAČKA Bratislava |
|
FINSKA
|
|
ŠVEDSKA
|
|
UJEDINJENA KRALJEVINA
|
2. Zračne luke, morske luke, riječne luke i željezničko-cestovni terminali osnovne i sveobuhvatne mreže
Zračne luke označene sa * glavne su zračne luke na koje se primjenjuju obveze iz članka 41. stavka 3.
DČ |
IME ČVORA |
ZRAČNA LUKA |
MORSKA LUKA |
LUKA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA |
RRT |
BE |
Aalst |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Albertkanaal |
|
|
Osnovna |
|
|
Antwerpen |
|
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Athus |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Avelgem |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Bruxelles/Brussel |
Osnovna (National/Nationaal)* |
|
Osnovna |
|
|
Charleroi |
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna (Can.Charleroi.-Bruxelles), Sveobuhvatna (Sambre) |
|
|
Clabecq |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Gent |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Grimbergen |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Kortrijk |
|
|
Osnovna (Bossuit) |
|
|
Liège |
Osnovna |
|
Osnovna (Can.Albert) Osnovna (Meuse) |
|
|
Mons |
|
|
Sveobuhvatna (Centre/Borinage) |
|
|
Namur |
|
|
Osnovna (Meuse), Sveobuhvatna (Sambre) |
|
|
Oostende, Zeebrugge |
Sveobuhvatna (Oostende) |
Osnovna (Oostende) Osnovna (Zeebrugge) |
|
|
|
Roeselare |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Tournai |
|
|
Sveobuhvatna (Escaut) |
|
|
Willebroek |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
BG |
Burgas |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
|
Dragoman |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Gorna Orjahovitsa |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
Lom |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Orjahovo |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Plovdiv |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
Ruse |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Silistra |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Sofia |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Svilengrad |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Svishtov |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Varna |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Vidin |
|
|
Osnovna |
|
|
CZ |
Brno |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
Děčín |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Lovosice |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Mělník |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Ostrava |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Pardubice |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Plzeň |
|
|
|
Osnovna |
|
Praha |
Osnovna (Václav Havel)* |
|
Osnovna (Praha. Holešovice) Sveobuhvatna (Libeň) Sveobuhvatna (Radotín) Sveobuhvatna (Smíchov) |
Osnovna (Praha. Uhříněves) |
|
Přerov |
|
|
|
Osnovna |
|
Ústí nad Labem |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
DK |
Aalborg |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Aarhus |
|
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Billund |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Branden |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ebeltoft |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Esbjerg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Fredericia |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Frederikshavn |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Fur |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Gedser |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Helsingør |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Hirtshals |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Høje-Taastrup |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Kalundborg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
København |
Osnovna (Kastrup)* |
Osnovna |
|
Osnovna (Havn) |
|
Køge |
|
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna |
|
Nordby (Fanø) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Odense |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Padborg |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Rødby |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rønne |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sjællands Odde Ferry Port |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Spodsbjerg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Tårs (Nakskov) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Taulov |
|
|
|
Osnovna |
|
Vejle |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
DE |
Andernach |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
Aschaffenburg |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Bendorf |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Bensersiel |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Bergkamen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Berlin |
Osnovna (Berlin Brandenburg Intl.)* |
|
Osnovna |
Osnovna (Großbeeren) |
|
Bonn |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Bottrop |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Brake |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Brandenburg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Braunschweig |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Breisach |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Bremen, Bremerhaven |
Osnovna (Bremen) |
Osnovna (Bremen) Osnovna (Bremerhaven) |
Osnovna (Bremen) Osnovna (Bremerhaven) |
Osnovna (Bremen) |
|
Brunsbüettel |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Bülstringen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Cuxhaven |
|
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna |
|
Dormagen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Dörpen |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Dortmund |
Sveobuhvatna |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Dresden |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Duisburg |
|
|
Osnovna Sveobuhvatna (Homberg) |
Osnovna |
|
Düsseldorf |
Osnovna* |
|
Osnovna (Neuss) |
|
|
Emden |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Emmelsum/Wesel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Emmerich |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Erfurt |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Essen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Estorf |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Flörsheim |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Frankfurt am Main |
Osnovna* |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Gelsenkirchen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Germersheim |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Gernsheim |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Großkrotzenburg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Hahn |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Haldensleben |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Haltern am See |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Hamburg |
Osnovna* |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Hamm |
|
|
Osnovna |
Sveobuhvatna (Bönen) |
|
Hanau |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Hannover |
Osnovna |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Heilbronn |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Helgoland |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Heringsdorf |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Herne |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Herne-Wanne) |
|
Hof, Plauen |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Honau |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Ibbenbüren |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Karlsruhe |
Sveobuhvatna (Karlsruhe Baden-Baden) |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Kassel |
|
|
|
Compr |
|
Kehl |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Kelheim |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Kelsterbach |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Kiel |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Koblenz |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Köln |
Osnovna (Köln-Bonn)* |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Köln -Neuessen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Krefeld-Uerdingen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Langeoog |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Leipzig, Halle |
Osnovna |
|
|
Osnovna (Schkopau) |
|
Lengfurt-Wetterau |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Leverkusen |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Lingen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Lübeck |
|
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Lünen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Magdeburg |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Mainz |
|
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Mannheim, Ludwigshafen |
|
|
Osnovna Sveobuhvatna (Ludwigshafen Mundenheim) |
Osnovna |
|
Marl |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Mehrum |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Memmingen |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Minden |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
München |
Osnovna* |
|
|
Osnovna (Riem) |
|
Münster |
Sveobuhvatna (Münster/Osnabrück) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Norddeich |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Nordenham |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Norderney |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Nürnberg |
Osnovna |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Oldenburg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Orsoy |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Osnabrück |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Otterstadt |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Paderborn |
Sveobuhvatna (Paderborn Lippstadt) |
|
|
|
|
Plochingen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Puttgarden |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rees |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Regensburg |
|
|
Osnovna |
|
|
Rheinberg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Rostock |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Saarlouis-Dillingen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Sassnitz |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Schwarzheide |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Singen |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Speyer |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Spyck |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Stade-Bützfleth/Brunshausen |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Stollhofen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Stolzenau |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Straubing-Sand |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Stürzelberg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Stuttgart |
Osnovna* |
|
Osnovna |
Osnovna (Kornwestheim) |
|
Trier |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Ulm |
|
|
|
Sveobuhvatna (Dornstadt) |
|
Vahldorf |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Weeze |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Wesel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Wesseling |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Westerland-Sylt |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Wiesbaden |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Wilhelmshaven |
|
Osnovna |
|
|
|
Wismar |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Worms |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Wörth am Rhein |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
EE |
Heltermaa |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Kärdla |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Koidula |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Kuivastu |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kuressaare |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Pärnu |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Paldiski South Harbor |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rohuküla |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sillamäe |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Tallinn |
Osnovna |
Osnovna (Old City Harbour, Muuga Harbour, Paljassaare Harbour) |
|
|
|
Tartu |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Virtsu |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
IE |
Carraig Fhiáin/Carrickfin |
Sveobuhvatna (Dún na nGall/Donegal) |
|
|
|
Corcaigh/Cork |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
|
Baile Átha Cliath/Dublin |
Osnovna* |
Osnovna (G.D.A. port cluster) |
|
|
|
Inis Mór/Inishmore |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ciarraí/Kerry - An Fearann Fuar/Farranfore |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
An Cnoc/Knock |
Sveobuhvatna (Cúige Chonnacht/Connaught) |
|
|
|
|
Luimneach/Limerick |
Sveobuhvatna (Sionainn/Shannon) |
Osnovna (Sionainn-Faing/Shannon-Foynes) |
|
|
|
Ros Láir/Rosslare |
|
Sveobuhvatna (Europort) |
|
|
|
Port Láirge/Waterford |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
EL |
Alexandroupolis |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
Araxos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Astipalaia |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Athína |
Osnovna* |
Osnovna (Piraeus) |
|
Osnovna (Piraeus/Thriasso Pedio) |
|
Chalkida |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Chania |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Souda) |
|
|
|
Chios |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Elefsina |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Heraklion |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
|
Igoumenitsa |
|
Osnovna |
|
|
|
Ikaria |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ioannina |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kalamata |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kalymnos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Karpathos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kassos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kastelorizo |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kastoria |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Katakolo |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kavala |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kefalonia |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kerkyra |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kithira |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kozani |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Kyllini |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Lamia |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Lavrio (Sounio) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Leros |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Limnos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Milos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Mykonos |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Mytilini |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Naxos |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Nea Anchialos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Paros |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Patras |
|
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Preveza |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Rafina |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rodos |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Samos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Santorini |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sitia |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Skiathos |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Skiros |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Syros |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Thessaloniki |
Osnovna (Makedonia) |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Volos |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Zakinthos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
ES |
A Coruña |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
|
Alcázar de San Juán |
|
|
|
Osnovna |
|
Algeciras |
|
Osnovna (Bahía de Algeciras) |
|
|
|
Alicante |
Osnovna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Almería |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Antequera (Bobadilla) |
|
|
|
Osnovna |
|
Arrecife |
Sveobuhvatna (Lanzarote) |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Arrubal (Logroño) |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Avilés |
Sveobuhvatna (Asturias) |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Badajoz |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Barcelona |
Osnovna* |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Bilbao |
Osnovna |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Burgos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Cádiz |
|
Sveobuhvatna (Bahía de Cádiz) |
|
|
|
Cala Sabina (Formentera) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Carboneras |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Cartagena |
|
Osnovna |
|
|
|
Castellón |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ceuta |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Córdoba |
|
|
|
Osnovna |
|
El Hierro |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (La Estaca) |
|
|
|
El Penedès (El Vendrell) |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Ferrol |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Figueras |
|
|
|
Sveobuhvatna (El Far d'Emporda) |
|
Fuerteventura |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Puerto Rosario) |
|
|
|
Gijón |
|
Osnovna |
|
|
|
Girona |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Granada |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Huelva |
|
Osnovna |
|
|
|
Huesca |
|
|
|
Sveobuhvatna (PLHUS) |
|
Ibiza |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Eivissa) |
|
|
|
Jerez |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
La Palma |
Sveobuhvatna |
Compr (Santa Cruz de La Palma) |
|
|
|
Las Palmas |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
|
León |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
Linares |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Madrid |
Osnovna (Barajas)* |
|
|
Osnovna (Norte y Sur) |
|
Mahón (Menorca) |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Málaga |
Osnovna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Melilla |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Monforte de Lemos (Ourense) |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Motril |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Murcia |
Sveobuhvatna (San Javier) |
|
|
Osnovna (ZAL) |
|
Palma de Mallorca |
Osnovna* |
Osnovna |
|
|
|
Pamplona |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna (Noain) |
|
Pasajes |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Reus |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Sagunto |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Salamanca |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
San Cibrao |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
San Sebastián |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna (Lezo) |
|
San Sebastián de la Gomera |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Santander |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna (Torrelavega) |
|
Santiago de Compostela |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Sevilla |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Tarragona |
|
Osnovna |
|
|
|
Tenerife |
Sveobuhvatna (Norte: Los Rodeos) Osnovna (Sur: Reina Sofía) |
Osnovna (Santa Cruz) |
|
|
|
Toledo |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Tudela |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Valencia |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
|
Valladolid |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
Vigo |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Vitoria |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Zaragoza |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
FR |
Aiton-Bourgneuf |
|
|
|
Sveobuhvatna |
Ajaccio |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Avignon |
|
|
|
Osnovna |
|
Bastia |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Bayonne |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Beauvais |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Biarritz |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Bordeaux |
Osnovna (Merignac) |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Boulogne |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Brest |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Caen |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Calais |
|
Osnovna |
|
Osnovna (Eurotunnel) |
|
Cayenne |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Chalon-sur-Saône |
|
|
Osnovna |
|
|
Chalons-sur-Marne |
Sveobuhvatna (Paris-Vatry) |
|
|
|
|
Cherbourg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Clermont-Ferrand |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Dieppe |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Dijon |
|
|
|
Osnovna |
|
Dunkerque |
|
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Fort de France |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Guadeloupe |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
La Rochelle |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Le Boulou |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Le Havre |
|
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Lille |
Osnovna (Lesquin) |
|
Osnovna |
Osnovna (Dourges) |
|
Limoges |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Lorient |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Lyon |
Osnovna (St.Exupéry)* |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Marquion (Cambrai) |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Marseille |
Osnovna (Provence) |
Osnovna (Marseille) Osnovna (Fos-sur-Mer) |
Osnovna (Fos-sur-Mer) |
Osnovna (Miramas) |
|
Mayotte |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Metz |
|
|
Osnovna |
|
|
Montpellier |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Mulhouse |
Sveobuhvatna (Mulhouse-Bale) |
|
Osnovna (Ottmarsheim) |
|
|
Nancy |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Nantes Saint-Nazaire |
Sveobuhvatna (Nantes Atlantique) |
Osnovna |
|
|
|
Nesle |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Nice |
Osnovna (Côte d'Azur)* |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Nogent-sur-Seine |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Noyon |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Orléans |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Paris |
Osnovna (Charles de Gaulle)* Osnovna (Orly)* |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Perpignan |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Point-à-Pitre |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Péronne |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Port Réunion |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rennes |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Roscoff |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rouen |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Sète |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Saint-Denis-Gillot |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Saint-Malo |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Strasbourg |
Sveobuhvatna (Strasbourg Entzheim) |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Thionville |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Toulon |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Toulouse |
Osnovna (Blagnac) |
|
|
Osnovna |
|
Valenciennes |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Villefranche-sur-Saône |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
HR |
Dubrovnik |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Osijek |
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Ploče |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Pula |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rijeka |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
|
|
Šibenik |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sisak |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Slavonski Brod |
|
|
Osnovna |
|
|
Split |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Vukovar |
|
|
Osnovna |
|
|
Zadar |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Zagreb |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
IT |
Alghero |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ancona |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
Osnovna (Iesi) |
|
Augusta |
|
Osnovna |
|
|
|
Bari |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Bologna |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Bolzano |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Brescia |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Brindisi |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Cagliari |
Osnovna |
Osnovna (Porto.Foxi, Cagliari) |
|
|
|
Carloforte |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Catania |
Sveobuhvatna (Fontanarossa, Comiso emergency runway) |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Cervignano |
|
|
|
Osnovna |
|
Chioggia |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Civitavecchia |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Cremona |
|
|
Osnovna |
|
|
Firenze |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna (Prato) |
|
Foggia |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Forlì |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Fiumicino |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Gaeta |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Gallarate |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Gela |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Genova |
Osnovna |
Osnovna |
|
Osnovna (Vado) |
|
Gioia Tauro |
|
Osnovna |
|
|
|
Golfo Aranci |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
La Maddalena |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
La Spezia |
|
Osnovna |
|
|
|
Lamezia Terme |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Lampedusa |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Livorno |
|
Osnovna |
|
Osnovna (Guasticce Collesalvetti) |
|
Mantova |
|
|
Osnovna |
Sveobuhvatna |
|
Marina di Carrara |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Messina |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Milano |
Osnovna (Linate)* Osnovna (Malpensa)* Osnovna (Bergamo Orio al Serio) |
|
Sveobuhvatna |
Osnovna (Milano Smistamento) |
|
Milazzo |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Monfalcone |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Mortara |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Napoli |
Osnovna (Capodichino) |
Osnovna |
|
Osnovna (Nola) Osnovna (Marcianise-Maddaloni) |
|
Novara |
|
|
|
Osnovna |
|
Olbia |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Orte |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Padova |
|
|
|
Osnovna |
|
Palau |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Palermo |
Osnovna |
Osnovna (Palermo, Termini Imerese terminal) |
|
|
|
Pantelleria |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Parma |
|
|
|
Sveobuhvatna (Bianconese di Fontevivo) |
|
Pescara |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna (Manoppello) |
|
Piacenza |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Piombino |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Pisa |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Porto Levante |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Porto Nogaro |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Porto Torres |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Portoferraio |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Portovesme |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ravenna |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Reggio Calabria |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rivalta Scrivia |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Roma |
Osnovna (Fiumicino)* Sveobuhvatna (Ciampino) |
|
|
Osnovna (Pomezia) |
|
Rovigo |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
Salerno |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Savona - Vado |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Siracusa |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Taranto |
|
Osnovna |
|
|
|
Torino |
Osnovna |
|
|
Osnovna (Orbassano) |
|
Trapani |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Trento |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Treviso |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Trieste |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Venezia |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Verona |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
CY |
Larnaka |
Osnovna |
Sveobuhvatna |
|
|
Lefkosia |
|
|
|
|
|
Lemesos |
|
Osnovna |
|
|
|
Pafos |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
LV |
Daugavpils |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Liepāja |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rīga |
Osnovna (International)* |
Osnovna |
|
|
|
Ventspils |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
|
|
LT |
Kaunas |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
Klaipėda |
|
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Palanga |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Vilnius |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
LU |
Luxembourg |
Osnovna |
|
Osnovna (Mertert) |
Osnovna (Bettembourg) |
HU |
Baja |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Budapest |
Osnovna (Liszt Ferenc)* |
|
Osnovna (Csepel) |
Osnovna (Soroksár) |
|
Debrecen |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Dunaújváros |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Győr |
|
|
Sveobuhvatna (Győr-Gönyű) |
|
|
Komárom |
|
|
Osnovna |
|
|
Miskolc |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Mohács |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Paks |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Sármellék |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Sopron |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Szeged |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Székesfehérvár |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Záhony |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
MT |
Cirkewwa |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Marsaxlokk |
|
Osnovna |
|
|
|
Mgarr |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Valletta |
Osnovna (Malta - Luqa) |
Osnovna |
|
|
|
NL |
Alblasserdam |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Almelo |
|
|
Osnovna |
|
|
Almere |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Alphen aan den Rijn |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Amsterdam |
Osnovna (Schiphol)* |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Arnhem |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Bergen op Zoom |
|
|
Osnovna |
|
|
Beverwijk |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Born |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Cuijk |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Delfzijl/Eemshaven |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Den Bosch |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Den Helder |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Deventer |
|
|
Osnovna |
|
|
Dordrecht |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Eemshaven |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Eindhoven |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Enschede |
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Geertruidenberg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Gennep |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Gorinchem |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Gouda |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Grave |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Groningen |
Sveobuhvatna |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Harlingen |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Hengelo |
|
|
Osnovna |
|
|
Kampen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Lelystad |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Lemsterland |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Lochem |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Maasbracht |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Maasdriel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Maassluis |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Maastricht |
Sveobuhvatna (Maastricht. - Aachen) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Meppel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Moerdijk |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Nijmegen |
|
|
Osnovna |
|
|
Oosterhout |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Oss |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Reimerswaal |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Ridderkerk |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Roermond |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Rotterdam |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Sneek |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Stein |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Terneuzen, Vlissingen |
|
Osnovna (Terneuzen) Osnovna (Vlissingen) |
Osnovna (Terneuzen) Osnovna (Vlissingen) |
|
|
Tiel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Tilburg |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Utrecht |
|
|
Osnovna |
|
|
Veghel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Velsen/IJmuiden |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Venlo |
|
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Trade Port Noord Limburg) |
|
Vlaardingen |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Wageningen |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Wanssum |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zaandam |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zaltbommel |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zevenaar |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zuidhorn |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zwijndrecht |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Zwolle |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
AT |
Graz |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna (Werndorf) |
Innsbruck |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Klagenfurt - Villach |
Sveobuhvatna (Klagenfurt) |
|
|
Sveobuhvatna (Villach-Fürnitz) |
|
Krems |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Linz - Wels |
Sveobuhvatna (Linz) |
|
Osnovna (Enns), Sveobuhvatna (Linz) |
Osnovna (Wels) |
|
Salzburg |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Wien |
Osnovna (Schwechat)* |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
Wolfurt |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Wörgl |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
PL |
Bialystok |
|
|
|
Sveobuhvatna |
Braniewo |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Bydgoszcz |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Dorohusk / Okopy |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Ełk |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Gdańsk, Gdynia |
Osnovna (Gdańsk) |
Osnovna (Gdańsk) Osnovna (Gdynia) |
|
Osnovna |
|
Katowice |
Osnovna (Pyrzowice) |
|
|
Osnovna (Slawków) Sveobuhvatna (Gliwice / Pyrzowice) |
|
Kraków |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Łódź |
Osnovna |
|
|
Osnovna (Łódź / Stryków) |
|
Małaszewicze / Terespol |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Medyka // Żurawica |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Police |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Poznań |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Rzepin |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Rzeszów |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Szczecin, Świnoujście |
Osnovna (Szczecin) |
Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście) |
Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście) |
Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście) |
|
Warszawa |
Osnovna* |
|
|
Osnovna |
|
Wrocław |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
PT |
Abrantes / Entroncamento |
|
|
|
Sveobuhvatna |
Aveiro |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Bragança |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Caniçal |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Corvo |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Elvas |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Faro |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna (Loulé) |
|
Flores |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Funchal |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Horta |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Lajes das Flores |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Lajes (Terceira) |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Lisboa |
Osnovna* |
Osnovna |
|
|
|
Pico |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ponta Delgada |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Portimão |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Porto |
Osnovna (Sá Carneiro) |
Osnovna (Leixões) |
Osnovna |
|
|
Poceirão |
|
|
|
Osnovna |
|
Porto Santo |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Praia da Vitória |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Santa Maria |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
São Jorge |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Setúbal |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sines |
|
Osnovna |
|
Osnovna (Grândola) |
|
Vila Real |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
RO |
Bacău |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Baia Mare |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Brăila |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Brașov |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
București |
Osnovna (Henri Coandă) |
|
Sveobuhvatna (1 Decembrie) Sveobuhvatna (Glina) |
Osnovna |
|
Calafat |
|
|
Osnovna |
|
|
Călărași |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Cernavodă |
|
|
Osnovna |
|
|
Cluj-Napoca |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Constanța |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Craiova |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna |
|
Drobeta Turnu Severin |
|
|
Osnovna |
|
|
Galați |
|
Osnovna |
Osnovna |
|
|
Giurgiu |
|
|
Osnovna |
|
|
Iași |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Medgidia |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Moldova Veche |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Oltenița |
|
|
Sveobuhvatna |
|
|
Oradea |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Sibiu |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Suceava |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Sulina |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Timișoara |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Tulcea |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Turda |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
SI |
Koper |
|
Osnovna |
|
|
Ljubljana |
Osnovna |
|
|
Osnovna |
|
Maribor |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Portorož |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
SK |
Bratislava |
Osnovna |
|
Osnovna |
Osnovna |
Komárno |
|
|
Osnovna |
|
|
Košice |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Leopoldov-Šulekovo |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Poprad Tatry |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Žilina |
|
|
|
Osnovna |
|
FI |
Eckerö |
|
Sveobuhvatna |
|
|
Enontekiö |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Hanko |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Helsinki |
Osnovna (Vantaa)* |
Osnovna |
|
|
|
Ivalo |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Joensuu |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Jyväskylä |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kajaani |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kaskinen |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kemi |
Sveobuhvatna (Kemi-Tornio) |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kilpilahti (Sköldvik) |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kittilä |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kokkola |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kotka-Hamina |
|
Osnovna (Hamina) Osnovna (Kotka) |
|
|
|
Kouvola |
|
|
|
Osnovna |
|
Kruunupyy |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kuopio |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kuusamo |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Lappeenranta |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Maarianhamina |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Oulu |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Pietarsaari |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Pori |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rauma |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rautaruukki/Raahe |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rovaniemi |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Savonlinna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Tampere |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Turku-Naantali |
Osnovna (Turku) |
Osnovna (Turku) Osnovna (Naantali) |
|
|
|
Vaasa |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
SE |
Ängelholm |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Älmhult |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Arvidsjaur |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Gällivare |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Gävle |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Göteborg |
Osnovna (Landvetter) |
Osnovna |
Osnovna |
Osnovna |
|
Grisslehamn |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Hagfors |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Halmstad |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Helsingborg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Hemavan |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Jönköping |
Sveobuhvatna |
|
|
Sveobuhvatna |
|
Kalmar |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kapellskär |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Karlshamn |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Karlskrona |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Kiruna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Köping |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Luleå |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
|
|
Lycksele |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Malmö |
Osnovna (Sturup) |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Mora |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Norrköping |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Nyköping |
Sveobuhvatna (Stockholm Skavsta) |
|
|
|
|
Oskarshamn |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Örebro |
Sveobuhvatna |
|
|
Osnovna (Hallsberg) |
|
Östersund |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Oxelösund |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Pajala |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ronneby |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Skellefteå |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Stenungsund |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Stockholm |
Osnovna (Arlanda)* Sveobuhvatna (Bromma) |
Osnovna (Stockholm) Sveobuhvatna (Nynäshamn) |
Osnovna |
Osnovna |
|
Strömstad |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sundsvall |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sveg |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Trelleborg |
|
Osnovna |
|
Osnovna |
|
Umeå |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Rosersberg |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Varberg |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Västerås |
|
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Vilhelmina |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Visby |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ystad |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
UK |
Aberdeen |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
Barra |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Belfast |
Sveobuhvatna (City) Sveobuhvatna (International) |
Osnovna |
|
|
|
Benbecula |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Birmingham |
Osnovna* |
|
|
Osnovna |
|
Bournemouth |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Bristol |
Osnovna |
Osnovna |
|
|
|
Loch Ryan Ports |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Campbeltown |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Cardiff-Newport |
Sveobuhvatna |
Osnovna (Cardiff) Osnovna (Newport) |
|
|
|
Corby |
|
|
|
Sveobuhvatna (Eurohub) |
|
Cromarty Firth |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Daventry |
|
|
|
Sveobuhvatna (Intl. Rail Freight Terminal) |
|
Dover/Folkestone |
|
Osnovna |
|
|
|
Durham |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Edinburgh |
Osnovna* |
Osnovna (Forth, Grangemouth, Rosyth and Leith) |
|
|
|
Exeter |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Felixstowe-Harwich |
|
Osnovna (Felixstowe) Osnovna (Harwich) |
|
|
|
Fishguard |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Glasgow |
Osnovna* |
Osnovna (Clydeport, King George V dock, Hunterston and Greenock) |
|
Osnovna (Mossend/ Coatbridge) |
|
Glensanda |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Goole |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Grimsby/Immingham |
|
Osnovna (Grimsby and Immingham) |
|
|
|
Heysham |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Holyhead |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Hull |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Inverness |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ipswich |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Islay |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Kirkwall |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Larne |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Leeds |
Osnovna (Leeds/ Bradford) |
|
|
Osnovna (Leeds/ Wakefield RRT) |
|
Liverpool |
Sveobuhvatna |
Osnovna |
|
Osnovna |
|
London |
Osnovna (City) Osnovna (Gatwick)* Osnovna (Heathrow)* Osnovna (Luton)* Osnovna (Stansted)* |
Osnovna (London, London Gateway, Tilbury) |
|
|
|
Londonderry |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Manchester |
Osnovna* |
Sveobuhvatna (Manchester and Port Salford) |
|
|
|
Medway |
|
Sveobuhvatna (Thamesport, Sheerness) |
|
|
|
Milford Haven |
|
Osnovna |
|
|
|
Newcastle |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Newquay |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Norwich |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Nottingham |
Osnovna (East Midlands) |
|
|
|
|
Orkney |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Plymouth |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Poole |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Port Salford |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Port Talbot |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Prestwick |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Ramsgate |
Sveobuhvatna (Kent International) |
Sveobuhvatna |
|
|
|
River Hull and Humber |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Scilly Isles |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Scrabster |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Selby |
|
|
|
Sveobuhvatna |
|
Sheffield |
Sveobuhvatna (Doncaster - Sheffield) |
|
|
Osnovna (Doncaster RRT) |
|
Shetland Islands |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna (Sullom Voe) |
|
|
|
Southampton, Portsmouth |
Sveobuhvatna (Southampton) |
Osnovna (Southampton) Sveobuhvatna (Portsmouth) |
|
|
|
Stornoway |
Sveobuhvatna |
Sveobuhvatna |
|
|
|
Sumburgh |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Teesport |
|
Osnovna |
|
|
|
Tiree |
Sveobuhvatna |
|
|
|
|
Tyne |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Ullapool |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Warrenpoint |
|
Sveobuhvatna |
|
|
|
Wick |
Sveobuhvatna |
|
|
|
3. Osnovna mreža na graničnim prijelazima prema susjednim zemljama:
Država članica EU-a |
Susjedna zemlja |
Granični prijelaz (cestovni) |
Granični prijelaz (željeznički) |
FINSKA |
RUSIJA |
Vaalimaa |
Vainikkala |
ESTONIJA |
RUSIJA |
Luhamaa |
Koidula |
LATVIJA |
RUSIJA |
Terehova |
Zilupe |
BJELARUS |
Pāternieki |
Indra |
|
LITVA |
RUSIJA |
Kybartai |
Kybartai |
BJELARUS |
Medininkai |
Kena |
|
POLJSKA |
RUSIJA |
Grzechotki |
Braniewo |
BJELARUS |
Kukuryki |
Terespol |
|
UKRAJINA |
Korczowa |
Przemyśl |
|
SLOVAČKA |
UKRAJINA |
Vyšné Nemecké |
Čierna nad Tisou |
MAĐARSKA |
UKRAJINA |
Beregsurány |
Záhony |
SRBIJA |
Röszke |
Kelebia |
|
HRVATSKA |
SRBIJA |
Lipovac |
Tovarnik |
BOSNA I HERCEGOVINA |
Svilaj |
Slavonski Šamac |
|
CRNA GORA |
Karasovići |
/ |
|
RUMUNJSKA |
UKRAJINA |
Siret |
Vicșani |
MOLDOVA |
Ungheni |
Cristești Jijia |
|
SRBIJA |
Stamora Moravița |
Stamora Moravița |
|
BUGARSKA |
SRBIJA |
Kalotina |
Kalotina |
bivša jugoslavenska republika Makedonija |
Gueshevo |
Gueshevo |
|
TURSKA |
Svilengrad |
Svilengrad |
|
GRČKA |
ALBANIJA |
Kakavia |
Krystallopigi |
bivša jugoslavenska republika Makedonija |
Evzoni |
Idomeni |
|
TURSKA |
Kipi |
Pythion |
PRILOG III
INDIKATIVNI ZEMLJOVIDI TRANSEUROPSKE PROMETNE MREŽE PROŠIRENE NA ODREĐENE TREĆE ZEMLJE
|
Legenda zemljovida za susjedne zemlje |
|
|
|
11 |
||
|
||||
|
|
|
11 |
||
|
||||
|
|
|
11 |
||
|
||||
|
|
|
11 |
||
|
||||
|
|
|
12 |
||
|
||||
|
|
|
12 |
||
|
||||
|
|
|
12 |
||
|
||||
|
|
|
12 |
||
|
||||
|
|
|
13 |
||
|
||||
|
|
|
13 |
||
|
||||
|
|
|
13 |
||
|
||||
|
|
|
13 |
||
|
||||
|
|
|
14 |
||
|
||||
|
|
|
14 |
||
|
||||
|
|
|
14 |
||
|
||||
|
|
|
14 |
||
|
||||
|
Izjave Komisije
1. |
„Komisija podsjeća da su odluke o predlaganju projekata za financiranje u okviru instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u nadležnosti država članica. Na tu nadležnost ni na koji način ne utječu indikativne postotne stope za posebne ciljeve u području prijevoza navedene u Dijelu IV. Priloga.” |
2. |
„Komisija uvelike žali zbog uključivanja članka 18. kojim se uvodi postupak provjere iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2001 za dodjelu financijske pomoći Unije projektima ili dijelovima projekata koji su odabrani nakon pojedinačnih poziva na podnošenje prijedloga na temelju višegodišnjih ili godišnjih programa rada iz članka 17. Uredbe o instrumentima za povezivanje Europe. Komisija podsjeća da ovaj postupak nije predložila ni u jednom sektorskom aktu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Cilj je bio pojednostavniti programe višegodišnjeg financijskog okvira korisnicima sredstava EU-a. Odobrenje odluke o bespovratnim sredstvima bez nadzora odbora ubrzalo bi postupak i smanjilo vrijeme dodjele sredstava za promicatelje projekta te bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi. Osim toga, Komisija podsjeća da je donošenje odluka o bespovratnim sredstvima dio njezina institucijskog prava koje se odnosi na izvršenje proračuna te se stoga odluke ne trebaju donositi u postupku komitologije. Komisija smatra da to uključivanje ne može služiti kao presedan drugim instrumentima financiranja zbog posebne prirode projekata u području infrastrukture u pogledu učinka na državna područja država članica.” |
3. |
„Komisija žali zbog upućivanja na troškove izvršne agencije u članku 2. stavku 5. i članku 5. stavku kojoj je Komisija povjerila provedbu posebnih dijelova instrumenta za povezivanje Europe u kontekstu donošenja mjera podrške programima. Komisija podsjeća da je u njezinoj nadležnosti donošenje, nakon prethodne analize troškova i koristi, odluke o osnivanju izvršne agencije s ciljem da joj se povjere određeni zadaci povezani s upravljanjem programom u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003. Na postupak provedbe analize troškova i koristi kako bi se izvršnoj agenciji mogli povjeriti zadaci za provedbu instrumenata za povezivanje Europe ne bi trebao utjecati tekst Uredbe o instrumentu za povezivanje Europe. Komisija smatra i da gornja granica ne može služiti kao presedan za druge instrumente financiranja zbog posebne prirode projekata u području infrastrukture kojima Agencija upravlja.” |
20.12.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 348/129 |
UREDBA (EU) br. 1316/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2013.
o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te za poticanje stvaranja radnih mjesta u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., Unija treba modernu i učinkovitu infrastrukturu za doprinos povezivanju i integraciji Unije te svih njezinih regija u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Te veze trebale bi pridonijeti poboljšanju slobodnog kretanja osoba, robe, kapitala i usluga. Transeuropske mreže trebale bi pojednostaviti prekogranične veze, potaknuti veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te pridonijeti konkurentnijem socijalnom tržišnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena. |
(2) |
Cilj stvaranja Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uspostavljenog ovom Uredbom jest ubrzati ulaganja u područje transeuropskih mreža i osigurati financijska sredstva, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, uz istovremeno povećavanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti. CEF bi trebao u potpunosti aktivirati sinergije među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike i na taj način pojačati učinkovitost djelovanja Unije te omogućiti optimizaciju troškova provedbe. |
(3) |
Prema Komisiji, procjenjuje se da iznos ulagačkih zahtjeva za transeuropske mreže u sektoru prometa, telekomunikacija i energetike za razdoblje do 2020. iznosi 970 000 milijuna EUR. |
(4) |
Ovom Uredbom utvrđuje se, za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020., financijska omotnica u iznosu od 33 242 259 000 EUR u tekućim cijenama koji treba predstavljati primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 2. prosinca 2013. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. |
(5) |
Kako bi se maksimalno iskoristila proračunska sredstva dodijeljena CEF-u, Komisija bi trebala, nakon srednjoročne evaluacije CEF-a, biti u mogućnosti predložiti prijenos odobrenih proračunskih sredstava među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Na takav bi se prijedlog trebao primjenjivati godišnji proračunski postupak. |
(6) |
Iznos od 11 305 500 000 EUR u tekućim cijenama prenesenih iz Kohezijskog fonda uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebao bi se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u financijske instrumente na temelju ove Uredbe tek od 1. siječnja 2017. |
(7) |
Uspostava učinkovitih mreža prometne i energetske infrastrukture jedna je od dvanaest ključnih mjera koje je Komisija navela u svojoj Komunikaciji od 13. travnja 2011. pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu – Dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja: ‚Zajedno za novi rast’”. |
(8) |
Komisija se obvezala da će u programe troškova Unije uključiti klimatske promjene i najmanje 20 % proračuna Unije usmjeriti prema ciljevima vezanima uz klimu. Važno je osigurati da se u pripremi, osmišljavanju i provedbi projekata od zajedničkog interesa potiču ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe na njih, kao i sprečavanje te upravljanje rizicima. Infrastrukturna ulaganja iz ove Uredbe trebala bi pomoći promicanju prijelaza na gospodarstvo i društvo s niskom razinom emisija ugljika te s otpornošću na klimatske promjene i prirodne katastrofe, uzimajući u obzir posebnosti regija s prirodnim i demografskim nedostacima, osobito najudaljenije i otočne regije. Osobito u sektorima prometa i energetike, CEF bi trebao pridonijeti srednjoročnim i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije. |
(9) |
U svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2011. o Ulaganju u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir („VFO”) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu (6) Europski parlament naglasio je važnost osiguravanja brze provedbe Digitalne agende Unije, kao i važnost daljnjeg ulaganja napora za postizanje cilja da pristup brzom internetu bude dostupan svim građanima Unije do 2020., uključujući i u manje razvijenim područjima. Europski parlament istaknuo je da je ulaganje u učinkovitu prometnu infrastrukturu imalo ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti Europe i utiranju puta za razdoblje nakon krize, za dugoročni ekonomski rast te da je transeuropska prometna mreža („TEN-T”) bila vitalna kako bi se jamčilo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osigurala važnu europska dodana vrijednost. Europski parlament je naveo da smatra da bi sukladno tome TEN-T trebao biti ključni prioritet za sljedeći VFO te da je nužno povećati sredstva namijenjena TEN-T-u u sljedećem VFO-u. Povrh toga, Europski parlament naglasio je potrebu da se poveća učinak financiranja Unije te mogućnosti koje nude Kohezijski fond i europski strukturni i investicijski fondovi, kao i financijski instrumenti za financiranje ključnih nacionalnih i prekograničnih europskih prioritetnih infrastrukturnih projekata u području energetike, te je istaknuo da su potrebna značajna sredstva iz proračuna Unije za financijske instrumente u ovom području. |
(10) |
Kako bi se financirala infrastruktura u prekograničnim regijama kao sastavnica razvoja mreža u cjelini, trebalo bi poticati sinergije između financijskih instrumenata CEF-a i drugih fondova Unije. |
(11) |
Komisija je 28. ožujka 2011. usvojila Bijelu knjigu pod nazivom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima” („Bijela knjiga”). Cilj je Bijele knjige smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) u prometnom sektoru za najmanje 60 % do 2050. u usporedbi s 1990. Što se tiče infrastrukture, cilj Bijele knjige je do 2030. uspostaviti potpuno funkcionalnu multimodalnu osnovnu mrežu TEN-T na razini Unije. Interoperabilnost bi se mogla poboljšati inovativnim rješenjima kojima bi se unaprijedila kompatibilnost među sustavima o kojima je riječ. Cilj Bijele knjige je i uspješnije djelovanje multimodalnih logističkih lanaca, uključujući veću upotrebu energetski učinkovitijih načina prijevoza. Stoga utvrđuje sljedeće važne ciljeve za politiku TEN-T-a: 30 % teretnog cestovnog prometa prevezenog preko udaljenosti od više od 300 km trebalo bi do 2030. prijeći na drugi način prijevoza, a do 2050. više od 50 % prometa; dužina postojeće mreže željezničkog sustava velikih brzina trebala bi se utrostručiti do 2030., a većina putničkog prometa na srednje udaljenosti trebala bi biti željeznicom do 2050.; do 2050. sve zračne luke osnovne mreže trebale bi se povezati sa željezničkom mrežom i sve morske luke sa sustavom za željeznički teretni promet, a gdje je moguće, i s unutarnjim plovnim putovima. |
(12) |
U svojoj Rezoluciji od 6. srpnja 2010. o održivoj budućnosti za promet (7) Europski parlament je naglasio da je za učinkovitu prometnu politiku potreban financijski okvir usklađen s izazovima koji se pojavljuju te da bi u tu svrhu trebalo povećati postojeća sredstva za promet i mobilnost; osim toga smatra da postoji potreba za stvaranjem instrumenta za koordinaciju i optimizaciju korištenja raznih izvora za financiranje projekata i svih financijskih sredstava te mehanizama dostupnih na razini Unije. |
(13) |
U svojim zaključcima od 11. lipnja 2009. o pregledu politike TEN-T-a, Vijeće je još jednom potvrdilo potrebu za daljnjim ulaganjem u prometnu infrastrukturu kako bi se osigurao primjeren razvoj TEN-T-a za sve vrste prijevoza, kao osnova za unutarnje tržište i konkurentnost, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije te njezinu povezanost sa susjednim državama, s naglaskom na europsku dodanu vrijednost koju bi ona donijela. Vijeće je također naglasilo kako je neophodno da Unija omogući dostupnost financijskih sredstava nužnih za poticanje ulaganja u projekte TEN-T, a osobito je naglasilo potrebu za usklađivanjem primjerene financijske potpore iz proračuna TEN-T-a s prioritetnim projektima koji uključuju odgovarajuće prekogranične dionice i koji će se provoditi i nakon 2013. s institucionalnim ograničenjima izrade programa VFO-a. Prema mišljenju Vijeća, trebalo bi nastaviti razvijati pristupe javno-privatnog partnerstva i, prema potrebi, u tom pogledu pružati potporu. |
(14) |
Na temelju ciljeva iz Bijele knjige, smjernice za TEN-T kako su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Europskog parlamenta i Vijeća (8) određuju infrastrukturu TEN-T-a, preciziraju zahtjeve koji se moraju ispuniti te određuju mjere za njihovu provedbu. Te smjernice osobito predviđaju dovršenje osnovne mreže do 2030. stvaranjem nove infrastrukture, kao i značajne nadogradnje te obnove postojeće infrastrukture. |
(15) |
Na osnovi analize planova za prometnu infrastrukturu država članica, Komisija procjenjuje da je u promet potrebno uložiti iznos od 500 000 milijuna EUR za cijelu mrežu TEN-T-a u razdoblju od 2014. do 2020., a procjenjuje se da će 250 000 milijuna EUR od tog iznosa biti potrebno uložiti u osnovnu mrežu TEN-T-a. |
(16) |
Zemljopisno trasiranje željezničkih teretnih koridora kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i koridorâ osnovne mreže iz dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi trebalo bi, prema potrebi, osigurati uzimajući u obzir ciljeve odgovarajućih instrumenata u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja i racionalizacije razvoja i upotrebe željezničke infrastrukture. Na željezničke teretne koridore trebale bi se primjenjivati isključivo odredbe Uredbe (EU) br. 913/2010, uključujući u pogledu izmjena u njihovu trasiranju. |
(17) |
U okviru pregleda politike TEN-T-a iz veljače 2009. osnovana je posebna stručna skupina koja je surađivala s Komisijom i razmotrila strategiju financiranja te financijsku budućnost TEN-T-a. Stručna skupina br. 5 svoj je rad temeljila na iskustvu vanjskih stručnjaka iz različitih područja: upravitelja infrastrukture, projektanata infrastrukture, nacionalnih, regionalnih i lokalnih predstavnika, stručnjaka iz područja zaštite okoliša te predstavnika akademske zajednice i privatnog sektora. Završno izvješće stručne skupine br. 5 (10) doneseno u srpnju 2010. sadrži 40 preporuka, od kojih su neke uzete u obzir u ovoj Uredbi. To izvješće preporučuje, inter alia, da bi Komisija trebala omogućiti standardni okvir za spajanje bespovratnih sredstava Unije i TEN-T javno-privatnih partnerstava („JPP-ovi”), obuhvaćajući i Kohezijske fondove i proračun TEN-T-a. |
(18) |
Iskustvo s VFO-om (2007. - 2013.) pokazuje da se pojedine države članice, koje ostvaruju pravo na financiranje iz Kohezijskog fonda, suočavaju s velikim preprekama pri pravovremenoj provedbi složenih prekograničnih projekata prometne infrastrukture s visokom europskom dodanom vrijednosti, kao i u dopuštanju učinkovite upotrebe europskih fondova. Stoga bi trebalo, u svrhu poboljšanja dovršetka projekata u području prometa, osobito prekograničnih projekata s visokom europskom dodanom vrijednošću, dio sredstava Kohezijskog fonda (11 305 500 000 EUR) usmjeriti na financiranje projekata u području prometa u osnovnoj prometnoj mreži ili projektima u području prometa povezanim s horizontalnim prioritetima u državama članicama koje ostvaruju pravo na korištenje sredstava iz Kohezijskog fonda u okviru CEF-a. U početnoj bi fazi u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje trebalo poštovati nacionalnu raspodjelu sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala podupirati države članice koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda u njihovim nastojanjima da razviju primjereni tijek projekata, osobito jačanjem institucionalnih sposobnosti javne uprave o kojoj je riječ i organizacijom dodatnih poziva na podnošenje prijedloga, istovremeno osiguravajući transparentan postupak odabira projekata. |
(19) |
Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se troše isključivo u državama članicama koje ostvaruju pravo na financiranje iz Kohezijskog fonda ne bi se trebao upotrebljavati za financiranje mjera sa sinergijama među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike koji pridonose projektima od zajedničkog interesa koji proizlaze iz višesektorskog poziva na podnošenje prijedloga. |
(20) |
Institucionalni i administrativni kapaciteti ključni su preduvjeti za učinkovito ostvarenje ciljeva CEF-a. Komisija bi trebala, u što većoj mogućoj mjeri, ponuditi primjerena sredstva potpore radi odobravanja oblikovanja i provedbe projekata u dotičnim državama članicama. |
(21) |
U svojoj Komunikaciji od 17. studenoga 2010. pod nazivom „Prioriteti energetske infrastrukture za 2020. i dalje - Nacrt za integriranu energetsku mrežu”, Komisija je prepoznala prioritetne koridore koji su nužni da bi Uniji omogućili ostvarenje njezinih ambicioznih ciljeva u području energetike i klime do 2020. u svrhu dovršenja unutarnjeg energetskog tržišta, jamčenja sigurnosti opskrbe, omogućavanja uključenja obnovljivih izvora energije te pripreme mreža za daljnju dekarbonizaciju energetskog sustava nakon 2020. |
(22) |
Potrebno je znatno ulaganje u svrhu modernizacije i širenja energetske infrastrukture u Europi i prekograničnog povezivanja mreža te kako bi se stalo na kraj energetskoj izolaciji država članica, radi ostvarenja ciljeva Unije u vezi s energetskom i klimatskom politikom s obzirom na konkurentnost, održivost i sigurnost opskrbe na troškovno učinkovit način. Prema Komisiji, procjenjuje se da u energetsku infrastrukturu treba do 2020. uložiti do 1 000 000 milijuna EUR, uključujući otprilike 200 000 milijuna EUR u prijenos električne energije i plina te infrastrukturu za skladištenje za koje se smatra da su od europskog značaja. Prema radnom dokumentu Komisije pod nazivom „Potrebe ulaganja u energetsku infrastrukturu i zahtjevi financiranja” podnesenom Vijeću, između projekata od europskog značenja, ulaganja u visini od približno 100 000 milijuna EUR u opasnosti su da neće biti izvršena zbog prepreka u vezi s izdavanjem dozvola, propisima i financiranjem. |
(23) |
Hitnost potrebe izgradnje energetske infrastrukture za budućnost i znatno povećanje opsega ulaganja u odnosu na protekla razdoblja zahtijevaju drukčiji način pružanja potpore za energetsku infrastrukturu na razini Unije. U svojim zaključcima od 28. veljače 2011., Vijeće je poduprlo energetske koridore kao europske prioritete. |
(24) |
U pogledu energetskog sektora, Europsko vijeće od 4. veljače 2011. pozvalo je Komisiju da pojednostavi i poboljša postupke odobravanja te da potakne regulatorni okvir koji privlači ulaganja. Europsko vijeće naglasilo je da bi većinu ulaganja trebalo ostvariti tržište sa sredstvima koje naplati putem pristojbi. Europsko vijeće priznalo je da je javno financiranje nužno za projekte koji su potrebni sa stajališta osiguravanja opskrbe ili solidarnosti koji nisu mogli privući tržišno financiranje. Također je naglasilo potrebu za modernizacijom i proširenjem europske energetske infrastrukture te za prekograničnim međusobnim povezivanjem mreža s ciljem djelotvornosti solidarnosti među državama članicama, osiguravanja alternativnih pravaca opskrbe ili tranzita i izvora energije te razvoja obnovljivih izvora energije kao konkurencije tradicionalnim izvorima. Inzistiralo je na tome da bi rok za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta trebao biti 2014. radi slobodnog protoka plina i električne energije te da nijedna država članica ne smije ostati izolirana od europskih plinskih i elektroenergetskih mreža nakon 2015. niti njihova energetska sigurnost smije biti ugrožena nedostatkom odgovarajućih povezanosti. Prva dva godišnja programa rada donesena na temelju ove Uredbe trebala bi dati prednost razmatranju projekata od zajedničkog interesa i sličnih djelovanja usmjerenih na okončanje energetske izoliranosti i eliminaciji uskih grla energetike s ciljem približavanja dovršenju unutarnjeg energetskog tržišta. |
(25) |
Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) utvrđuje prioritete transeuropske energetske infrastrukture koje treba provesti do 2020. kako bi se dosegli ciljevi energetske i klimatske politike Unije; postavljaju pravila za određivanje projekata od zajedničkog interesa potrebnih za provedbu tih prioriteta, utvrđuju mjere u području izdavanja dozvola, uključenja javnosti te propisa za ubrzanje i/ili lakšu izvedbu tih projekata, uključujući kriterije za opću prihvatljivost takvih projekata u pogledu sredstava financijske potpore Unije. |
(26) |
Telekomunikacije sve više postaju infrastrukture utemeljene na internetu, pri čemu infrastruktura širokopojasnih mreža ubrzava upotrebu digitalnih usluga u najrazličitijim djelatnostima društva. Internet postaje dominantna platforma za komunikaciju, poslovanje, pružanje javnih i privatnih usluga te za socijalnu i kulturnu koheziju. Nadalje, računalstvo u oblaku i „softver kao usluga” postaju nove paradigme računalstva. Stoga su transeuropska dostupnost sveprisutnog, brzog pristupa internetu i inovativne digitalne usluge ključne za gospodarski rast i jedinstveno tržište. |
(27) |
Moderne brze internetske mreže ključna su infrastruktura za budućnost u smislu povezanosti europskih poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”) koja se žele koristiti računalstvom u oblaku radi poboljšanja troškovne učinkovitosti. Kako bi se izbjeglo udvostručenje infrastrukture, spriječilo premještanje privatnih ulaganja i osnažilo jačanje kapaciteta radi stvaranja novih ulagačkih prilika te promicanja provedbe mjera za smanjenje troškova, trebalo bi poduzeti mjere za poboljšanje koordinacije potpore Unije za širokopojasni pristup iz CEF-a i potpore za širokopojasni pristup iz svih drugih raspoloživih izvora, uključujući putem nacionalnih širokopojasnih planova. |
(28) |
Strategija Europa 2020. poziva na provedbu Digitalne agende za Europu koja utvrđuje stabilan pravni okvir za poticanje ulaganja u otvorenu i konkurentnu brzu internetsku infrastrukturu te u pripadajuće usluge. Cilj za Europu trebao bi biti najbrži širokopojasni pristup u svijetu do 2020. na temelju najmodernijih tehnologija. |
(29) |
Vijeće je 31. svibnja 2010. zaključilo da bi Unija trebala osigurati nužna sredstva za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta koje se temelji na brzim i ultrabrzom internetu i interoperabilnim aplikacijama i potvrdilo da je učinkovito i konkurentno ulaganje u sljedeću generaciju širokopojasnih mreža nužno za inovaciju, izbor potrošača te konkurentnost Unije te da bi moglo pridonijeti boljoj kvaliteti života uz pomoć poboljšane zdravstvene skrbi, sigurnijeg prometa, novih mogućnosti u području medija te lakšeg pristupa robi, uslugama i znanju, osobito preko granica. |
(30) |
Privatni sektor trebao bi igrati ključnu ulogu u uvođenju i modernizaciji širokopojasnih mreža, uz potporu konkurentnog regulatornog okvira naklonjenog ulagačkom ozračju. U slučaju nedostatnih privatnih ulaganja, države članice trebale bi uložiti napore nužne za postizanje ciljeva Digitalne agende. Javna financijska potpora širokopojasnom pristupu trebala bi se ograničiti na financijske instrumente za programe ili inicijative usmjerene na projekte koji se ne mogu financirati isključivo iz privatnog sektora, što je potvrđeno prethodnom procjenom kojom su utvrđeni tržišni nedostaci i neoptimalne ulagačke situacije. |
(31) |
Kao posljedica toga, ključno je poticati, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti, postavljanje brzih i ultrabrzih brzih širokopojasnih mreža na razini Unije te doprinijeti razvoju i uspostavljanju transeuropskih digitalnih usluga. Javna ulaganja kroz financijske instrumente u brze i ultrabrze širokopojasne mreže ne smije dovesti do narušavanja tržišta ili stvaranja destimulirajućih uvjeta za ulaganje. Trebala bi se upotrebljavati za privlačenje privatnih ulaganja i za njima bi se trebalo posegnuti isključivo u slučajevima pomanjkanja komercijalnog interesa za ulaganje. |
(32) |
Potrebno je nekoliko načina provedbe koji zahtijevaju različite stope financiranja te financijske instrumente kako bi se poboljšali učinkovitost i učinak financijske potpore Unije, potaknulo privatno ulaganje i kako bi se ispunili posebni zahtjevi pojedinačnih projekata. |
(33) |
Uredba o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture utvrdit će kriterije prema kojima projekti od zajedničkog interesa mogu primati financijsku potporu na temelju ove Uredbe. |
(34) |
Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (12) bit će usmjeren, između ostalog, na suočavanje s društvenim izazovima (npr. kroz pametno osmišljen, povoljan za okoliš, dostupan i integriran promet, sigurna, čistu i učinkovitu energija, zdravstvenu službu, upravu i održivi razvoj povezani s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom) kako bi se na izravan način svladali izazovi iz Strategije Europa 2020. potporom aktivnosti koje obuhvaćaju čitavo područje od istraživanja do tržišta. Program Obzor 2020. pružat će potporu svim fazama inovacijskog ciklusa, osobito onim aktivnostima koje su bolje povezane s tržištem, uključujući inovativne financijske instrumente. S ciljem osiguravanja većeg učinka financiranja Unije i u svrhu postizanja usklađenosti, CEF će razviti blisko povezane sinergije s programom Obzor 2020. |
(35) |
U svojoj Komunikaciji od 20. srpnja 2010. pod nazivom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjer politike cestovne sigurnosti za razdoblje 2011. – 2020.”, Komisija je utvrdila okvir za mjere politika koje idu u prilog sigurnoj infrastrukturi kao ključnom elementu za smanjenje broja žrtava prometnih nesreća za 50 % do 2020. CEF bi stoga trebao osigurati da su zahtjevi za financijskim sredstvima Unije usklađeni sa zahtjevima, preporukama i ciljevima utvrđenim u cjelokupnom relevantnom pravu Unije o sigurnosti prometa. U procjenu izvedbe CEF-a trebalo bi u obzir uzeti smanjenje broja žrtava na cestovnim mrežama Unije. |
(36) |
Unija i većina država članica potpisnice su Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, dok su preostale države članice u postupku njezina ratificiranja. Važno je da se kod provedbe relevantnih projekata u obzir uzme, prilikom specifikacije projekata, dostupnost za osobe s invaliditetom, kako je spomenuto u toj konvenciji. |
(37) |
Premda se većina ulaganja u okviru strategije Europa 2020. može provesti tržišnim i regulatornim mjerama, za suočavanje s izazovima u području financiranja mogu biti potrebna javna djelovanja i potpora Unije u obliku bespovratnih sredstava i inovativnih financijskih instrumenata. |
(38) |
Kako bi se na najbolji način iskoristio proračun Unije, bespovratna sredstva trebala bi se usmjeriti na one projekte koji ne primaju dovoljno financijskih sredstava iz privatnog sektora. |
(39) |
Željezničke projekte ne bi trebalo isključiti iz dodjele bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe jer stvaraju prihod iz obveznih pristojbi na temelju Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
(40) |
Fiskalne će mjere u brojnim državama članicama potaknuti ili su već potaknule javna tijela na ponovnu procjenu svojih programa ulaganja u infrastrukturu. U tom se kontekstu JPP-ovi smatraju učinkovitim sredstvom provedbe infrastrukturnih projekata, koji osiguravaju postizanje ciljeva politike među koje spada borba protiv klimatskih promjena; promicanje alternativnih izvora energije, i te energetske učinkovitosti i učinkovite upotrebe izvora, pružanje potpore održivom prometu i razvoj širokopojasnih mreža. U svojoj Komunikaciji od 19. studenoga 2009. pod nazivom „Pokretanje privatnog i javnog ulaganja za oporavak i dugotrajnu strukturnu promjenu: razvoj javno-privatnog partnerstva”, Komisija se obvezala poboljšati pristup financiranju za JPP-ove proširenjem područja primjene postojećih financijskih instrumenata. |
(41) |
U svojoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. pod nazivom „Preispitivanje proračuna EU-a” Komisija je naglasila da bi mjerilo za projekte s dugoročnim komercijalnim potencijalom trebalo biti korištenje fondova Unije u partnerstvu s financijskim i bankarskim sektorom, osobito s Europskom investicijskom bankom i javnim financijskim institucijama država članica, ali isto tako i s ostalim međunarodnim financijskim institucijama te privatnim financijskim sektorom, uključujući na nacionalnoj i regionalnoj razini. |
(42) |
Financijske instrumente trebalo bi koristiti za suočavanje s posebnim potrebama tržišta, za mjere s jasnom europskom dodanom vrijednošću te koje su u skladu s ciljevima CEF-a, pri čemu se ne smiju u cijelosti zamijeniti privatna financiranja. Trebali bi poboljšati učinak poluge proračunske potrošnje Unije i postići veći multiplikacijski učinak u pogledu privlačenja financijskih sredstava iz privatnog sektora. To je osobito bitno u kontekstu poteškoća povezanih s pristupom kreditima i ograničenja javnih financija i u pogledu potrebe za podupiranjem gospodarskog oporavka Europe. Prije odluke o upotrebi financijskih instrumenata Komisija bi trebala provesti ex ante evaluaciju predmetnog instrumenta, kako se zahtijeva Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (14). |
(43) |
U Strategiji Europa 2020. Komisija se obvezala upotrijebiti financijske instrumente Unije kao sastavnice strategije stalnog financiranja koja udružuje financiranje Unije i nacionalno javno te privatno financiranje infrastrukture. To se temelji na pretpostavci da se u mnogim slučajevima neoptimalne ulagačke situacije i tržišni nedostaci mogu učinkovitije rješavati financijskim instrumentima nego bespovratnim sredstvima. |
(44) |
CEF bi trebao predvidjeti financijske instrumente za promicanje značajnog sudjelovanja u infrastrukturnim ulaganjima od strane ulagača iz privatnog sektora i financijskih institucija. Da bi bili dovoljno zanimljivi privatnom sektoru, financijski instrumenti trebali bi biti oblikovani i provedeni poštujući pojednostavljenja i smanjenja administrativnog opterećenja, ali bi također trebali biti u mogućnosti odgovoriti na utvrđene potrebe financiranja na fleksibilan način. Te instrumente trebalo bi oblikovati na osnovi iskustva stečenog u provedbi financijskih instrumenata u VFO-u (2007. - 2013.), kao što su Instrument zajmovnog jamstva za projekte TEN-T (LGTT), Instrument podjele rizika pri financiranju (RSFF) te Europski fond za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. („Fond Marguerite”) i Inicijativa projektnih obveznica Europa 2020. |
(45) |
Trebalo bi istražiti potencijal za inovativne financijske instrumente poput projektnih obveznica u svrhu potpore financiranju prometne infrastrukture s europskom dodanom vrijednošću, u skladu s rezultatima prethodnih procjena i drugih povezanih procjena, posebno neovisne procjene Inicijative projektnih obveznica Europa 2020. u 2015. |
(46) |
Kako bi se na najbolji način iskoristila proračunska sredstva dodijeljena CEF-u, Komisija bi trebala osigurati kontinuitet svih financijskih instrumenata uspostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i instrumenta podjele rizika za projektne obveznice uspostavljenog na temelju Odluke 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) u okviru njihovih sljedećih dužničkih i vlasničkih financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe, na osnovi ex-ante procjene, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. |
(47) |
Prilikom odabira najučinkovitijeg oblika financijske potpore trebalo bi obratiti pozornost na posebna obilježja projekta i sektora onih projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje. Kako bi se proračun Unije upotrijebio na najučinkovitiji način te radi jačanja multiplikacijskog učinka financijske potpore Unije, u energetskom sektoru, u mjeri u kojoj je to moguće i podložno korištenju na tržištu, Komisija bi trebala nastojati dati prednost upotrebi financijskih instrumenata, kad god je to moguće, uz poštovanje gornje granice za upotrebu financijskih instrumenata u skladu s ovom Uredbom. Promicatelje energetskih projekata trebao bi poticati na istraživanje mogućnosti upotrebe financijskih instrumenata prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za radove. U tom bi pogledu Komisija trebala pružiti odgovarajuću potporu maksimiziranju upotrebe financijskih instrumenata. |
(48) |
Projekti od zajedničkog interesa u području električne energije, plina i ugljičnog dioksida trebali bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije za studije i, pod određenim uvjetima, za radove u obliku bespovratnih sredstava ili u obliku inovativnih financijskih instrumenata. To će osigurati da se individualno prilagođena potpora može dodijeliti onim projektima od zajedničkog interesa koji nisu održivi u sklopu postojećeg regulatornog okvira i tržišnih uvjeta. U području energetike bitno je izbjegavati bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja, osobito među projektima koji pridonose ostvarenju istog prioritetnog koridora. Takva financijska potpora trebala bi osigurati potrebne sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima koji će financirati pametne energetske distribucijske mreže od lokalnog i regionalnog značaja. Na ulaganja u projekte od zajedničkog interesa primjenjuje se postupak u tri koraka. Kao prvo, tržište bi trebalo imati prednost pri ulaganju. Kao drugo, ako tržište ne ostvaruje ulaganja, trebalo bi istražiti regulatorna rješenja, po potrebi i prilagoditi odgovarajući regulatorni okvir, i osigurati primjenu odgovarajućeg regulatornog okvira. Kao treće, ako prva dva koraka nisu dovoljna za provedbu potrebnih ulaganja u projektima od zajedničkog interesa, financijska potpora Unije mogla bi se dodijeliti ako projekti od zajedničkog interesa zadovoljavaju primjenjive kriterije prihvatljivosti. |
(49) |
Na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, svi projekti od zajedničkog interesa koji su obuhvaćeni kategorijama utvrđenima u Prilogu II. točkama 1, 2. i 4. te uredbe ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava za studije i financijskih instrumenata. Bespovratna sredstva za radove mogu se upotrijebiti za mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa koji, u skladu s člankom 14. Uredbe br. 347/2013 osobito pokazuju značajne pozitivne vanjske učinke i koji nisu komercijalno održivi, prema poslovnom planu projekta ili drugim provedenim procjenama, posebno onima od strane potencijalnih ulagača, vjerovnika ili nacionalnih regulatornih tijela. |
(50) |
Kako bi se osigurala sektorska raznolikost korisnika financijskih instrumenata, kao i poticanje postupne zemljopisne raspršenosti na području država članica, s osobitim naglaskom na one države članice koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda, Komisija bi trebala, u partnerstvu s Europskom investicijskom bankom, te u okviru zajedničkih inicijativa kao što su Europski centar znanja za javno-privatno partnerstvo i Zajednička pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (Jaspers), omogućiti potporu državama članicama u razvoju primjerene strukture projekata koji bi se mogli uzeti u obzir za projektno financiranje. |
(51) |
Financijski instrumenti u skladu s ovom Uredbom trebali bi odražavati pravila utvrđena u glavi VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (17) te bi trebali biti u skladu s najboljom praksom koja se primjenjuje na financijske instrumente. |
(52) |
U pogledu uvjeta za financijske instrumente, može biti potrebno uvesti dodatne zahtjeve u radne programe, na primjer kako bi se osigurala konkurentna tržišta s ciljem razvoja politika Unije, tehnološkog razvoja i drugih čimbenika koji mogu postati važni. |
(53) |
Izrada višegodišnjih programa za potporu koja bi se dodijelila iz CEF-a trebala bi biti usmjerena na potporu prioritetima Unije osiguravanjem dostupnosti potrebnih financijskih sredstava te dosljednosti, transparentnosti i kontinuiteta zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Za prijedloge dostavljene po provedbi prvog višegodišnjeg programa rada u prometnom sektoru, prihvatljivost troškova trebalo bi obračunavati od 1. siječnja 2014. kako bi se osigurao kontinuitet projekata koji su već obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 680/2007. |
(54) |
Kako su za provedbu nekih infrastrukturnih projekata potrebna znatna izdvajanja iz proračuna, trebalo bi predvidjeti mogućnost da se proračunske obveze u vezi s financijskom pomoći za neke mjere raspodijele u godišnje obroke. |
(55) |
S obzirom na sredstva dostupna na razini Unije potrebno je usredotočiti se na projekte od najveće važnosti za europsku dodanu vrijednost kako bi se postigao željeni učinak. Stoga bi potporu trebalo usmjeriti na osnovnu mrežu i na projekte od zajedničkog interesa u području sustava upravljanja prometom, posebno sustave za upravljanje zračnim prometom koji proizlaze iz nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (sustav SESAR) za koje je iz proračunskih sredstava Unije potrebno izdvojiti 3 000 milijuna EUR, kao i Inteligentni transportni sustav (ITS), Sustavi za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), Riječne informacijske usluge (RIS) te Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). U energetskom sektoru financijsku potporu trebalo bi usmjeriti na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta, jamčenje sigurnosti opskrbe, promicanje održivosti, između ostalog putem osiguravanja prijenosa električne energije iz obnovljivih izvora do centara potražnje i skladištenja te privlačenjem javnih i privatnih ulaganja. U telekomunikacijskom sektoru financijsku bi potporu trebalo prvenstveno usmjeriti na projekte koji će rezultirati potražnjom za širokopojasnim pristupom, uključujući izgradnju europske infrastrukture digitalnih usluga koja bi poticala ulaganja u razvoj širokopojasnih mreža. |
(56) |
U energetskom bi sektoru raspodjela predviđenog proračuna trebala prvenstveno biti u obliku financijskih sredstava, podložno uvođenju na tržište. Projekti od zajedničkog interesa u telekomunikacijskom sektoru trebali bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava i javne nabave za platforme osnovnih usluga, generičke usluge i horizontalne mjere. Mjere u području razvoja širokopojasnih mreža, uključujući mjere koje rezultiraju potražnjom za širokopojasnim pristupom, trebale bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije u obliku financijskih instrumenata. |
(57) |
Prema analizi provedenoj u procjeni utjecaja na okoliš za Uredbu (EU) br. 347/2013, broj projekata od zajedničkog interesa koji najviše pridonose provedbi prioritetnih koridora strateške energetske infrastrukture i područja procjenjuje se na otprilike 100 u području električne energije i 50 u području plina. Nadalje, na temelju očekivane prevage električne energije u europskom energetskom sustavu tijekom iduća dva desetljeća, procjenjuje se da će potpora projektima električne energije od zajedničkog interesa zahtijevati glavninu financijske omotnice za energetiku u okviru CEF-a. Uzimajući u obzir da je ova procjena podložna izmjenama s pristizanjem novih informacija, i uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem sukladnosti s Uredbom br. 347/2013, Komisija bi trebala ozbiljno razmotriti projekte električne energije, s ciljem da veći dio dostupne financijske potpore postane dostupan tim projektima tijekom razdoblja od 2014. do 2020., podložno uvođenju na tržište, kakvoći i razrađenosti predloženih mjera te njihovih zahtjeva financiranja. Taj cilj ne dovodi u pitanje bilo kakvu ponovnu raspodjelu raspoloživih sredstava za energetske projekte. |
(58) |
Komisija bi trebala provoditi srednjoročne i ex ante evaluacije te o njima obavješćivati Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da bi se procijenile uspješnost i učinkovitost financiranja te njegov učinak na sveukupne ciljeve CEF-a i prioritete Strategije Europa 2020. Komisija bi trebala objaviti informacije o posebnim projektima u okviru CEF-a. Te bi se informacije trebale ažurirati jednom godišnje. |
(59) |
U pogledu prometa i energetike, na temelju smjernica prilagođenih pojedinom sektoru koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013 i u Uredbi (EU) br. 347/2013 sastavljeni su popisi projekata, prioritetnih koridora te područja na koje bi se ova Uredba trebala primijeniti i koje bi trebalo uvrstiti u prilogu ovoj Uredbi. Što se tiče prometa, kako bi se uzele u obzir sve moguće izmjene u političkim prioritetima i tehnološkim mogućnostima, kao i protok prometa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu donošenja izmjena dijela I. Priloga I. i razrade pojedinosti o prioritetima financiranja za prihvatljive mjere na temelju članka 7. stavka 2. koji se odražavaju u programima rada. |
(60) |
Kako bi se u obzir uzela stvarna razina potražnje za financiranjem u okviru posebnih ciljeva u prometu te kako bi se primijenili rezultati srednjoročne evaluacije, prema kojoj je potrebno odstupiti od dodjele za poseban cilj u području prometa utvrđen u dijelu IV. Priloga I. ovoj Uredbi za više od 5 postotnih bodova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a za izmjenu indikativnih postotaka za svaki od posebnih ciljeva u području prometa. Indikativna raspodjela za posebne ciljeve u području prometa ne sprečavaju da se iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda u cijelosti potroši na projekte provedbe osnovne mreže ili na projekte horizontalnih prioriteta koji su utvrđeni u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi. |
(61) |
Kako bi se u obzir uzeli zaključci doneseni iz provedbe CEF-a, uključujući one sadržane u srednjoročnoj evaluaciji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi prilagodbe popisa općih smjernica koje je potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za odabir ponude. |
(62) |
Kada donosi delegirane akte u skladu s ovom Uredbom, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. |
(63) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s višegodišnjim i godišnjim programima rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18). |
(64) |
Financijski interesi Unije trebali bi biti zaštićeni razmjernim mjerama tijekom ciklusa izdataka, uključujući prevencijom, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, krivo plaćenih ili nepravilno korištenih sredstava te, prema potrebi, određivanjem sankcija, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Europski parlament trebalo bi obavješćivati o svim takvim mjerama. |
(65) |
Za osiguravanje rasprostranjenog i poštenog tržišnog natjecanja za projekte koji upotrebljavaju sredstva CEF-a, oblik ugovora trebao bi biti u skladu s ciljevima i okolnostima projekta. Uvjeti ugovora trebali bi se sastavljati na način da se odrede rizici povezani s ugovorom kako bi se do najveće mjere povećala troškovna učinkovitost te omogućilo optimalno izvršavanje ugovora. To bi načelo trebalo primjenjivati bez obzira na to upotrebljava li se nacionalni ili međunarodni model ugovora. |
(66) |
Neki infrastrukturni projekti od zajedničkog interesa trebali bi se povezati sa susjednim zemljama, zemljama pretpristupnicama i drugim trećim zemljama, pri čemu bi se infrastruktura projekata trebala protezati preko tih država. CEF bi trebao ponuditi pojednostavljena sredstva povezivanja i financiranja ovih infrastruktura kako bi osigurao usklađenost između unutarnjih i vanjskih instrumenata iz proračuna Unije. |
(67) |
Ako treće zemlje i subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama sudjeluju u mjerama koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, bespovratna sredstva trebala bi biti raspoloživa samo ako najvjerojatnije neće biti drugih adekvatnih oblika financijske potpore za tu mjeru u okviru CEF-a ili drugih programa Unije. |
(68) |
Opće usmjerenje na temelju kojeg Komisija uzima u obzir društvene, klimatske i ekološke učinke, podrobno opisano u dijelu V. Priloga I. ovoj Uredbi, ne bi se trebalo primjenjivati u području energetike, u skladu s pristupom iz članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) br. 347/2013. |
(69) |
U telekomunikacijskom sektoru, opću smjernicu kojom se uzima u obzir poticajni učinak potpore Unije javnom i privatnom ulaganju trebalo bi se primjenjivati isključivo na one infrastrukture digitalnih usluga koje su usmjerene na poticanje dodatnih ulaganja. |
(70) |
Opća smjernica kojom se uzimaju u obzir prekogranični elementi ne bi se trebala primjenjivati u odnosu na širokopojasne mreže jer sva ulaganja u širokopojasni pristup, uključujući ona koja se odvijaju u granicama država članica, pridonijet će povezanosti transeuropskih telekomunikacijskih mreža. |
(71) |
Sudjelovanje u CIF-u država Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) trebalo bi biti u skladu s Sporazumu o EGP-u. U tu bi svrhu svaki sektor koji ova Uredba obuhvaća trebalo smatrati zasebnim programom. Sudjelovanje država EFTA-e u CEF-u trebalo bi osobito predvidjeti u području telekomunikacija. |
(72) |
U pogledu prometa, u svrhu prihvatljivosti projekta od zajedničkog interesa u trećim zemljama na temelju ove Uredbe, trebalo bi primijeniti indikativne zemljovide sadržane u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 1315/2013. U trećim zemljama za koje ta uredba ne uključuje indikativne zemljovide, projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti prihvatljivi ako postoji kontinuirana uzajamna suradnja u svrhu postizanja sporazuma o takvim indikativnim zemljovidima. |
(73) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest usklađivanje, razvoj i financiranje transeuropskih mreža, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se zbog potrebe usklađivanja tih ciljeva može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(74) |
Uredbe (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (19) zbog jasnoće bi trebalo staviti izvan snage. |
(75) |
Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje delegiranih i provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Instrument za povezivanje europe
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za povezivanje Europe („CEF”) kojim se određuju uvjeti, metode i postupci za pružanje financijske potpore unije transeuropskim mrežama radi pružanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture te kako bi se iskoristila potencijalna sinergija među tim sektorima. Njome se također utvrđuje specifikacija sredstava koja su dostupna u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za godine od 2014. do 2020.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) |
„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt utvrđen u Uredbi (EU) br. 1315/2013 ili Uredbi (EU) br. 347/2013 ili u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture; |
(2) |
„prekogranična dionica” znači, u sektoru prometa, dionica koja osigurava kontinuitet projekta od zajedničkog interesa među najbližim gradskim čvorovima s obje strane granice dvaju država članica ili između države članice i susjedne zemlje; |
(3) |
„susjedna zemlja” znači zemlja koja je obuhvaćena područjem primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strateško partnerstvo, politiku proširenja, Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje za slobodnu trgovinu; |
(4) |
„treća zemlja” znači bilo koja susjedna zemlja i sve druge zemlje s kojima Unija može surađivati na postizanju ciljeva ove Uredbe; |
(5) |
„radovi” znači kupnja, nabava i raspored sastavnih dijelova, sustava i službi, uključujući softver, razvoj, izvođenje građevinskih radova i aktivnosti ugradnje povezanih s projektom, prihvaćanje ugradnji i početak provedbe projekta; |
(6) |
„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, kao što su pripremne studije, studije kartografiranja, izvedivosti, procjene, ispitivanja i validiranja, uključujući u obliku softvera te sve druge mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti za utvrđivanje i razvoj projekta i odlučivanje o njegovu financiranju, kao što su istraživanje dotičnih lokacija i priprema financijskog paketa; |
(7) |
„mjere za potporu programa” znači, na razini CEF-a, sve popratne mjere nužne za njegovu provedbu i provedbu smjernica prilagođenih pojedinom sektoru, kao što su usluge, posebno pružanje tehničke pomoći, uključujući upotrebu financijskih instrumenata, kao i aktivnosti pripreme, izvedivosti, usklađivanja, nadzora, savjetovanja dionika, kontrole, revizije i ocjenjivanja koje su neposredno potrebne za upravljanje CEF-om te postizanje njegovih ciljeva. Mjere za potporu programa posebno uključuju studije, sastanke, kartografiranje infrastrukture, informacije, širenje, komunikaciju i mjere podizanja svijesti, rashode povezane s informatičkim alatima i mreže usmjerene na razmjenu informacija o CEF-u, zajedno sa svim drugim nastalim rashodima Komisije vezanim uz tehničku i administrativnu potporu koji mogu biti potrebni za upravljanje CEF-om ili provedbom smjernica prilagođenih pojedinom sektoru. Mjere za potporu programa također uključuju aktivnosti nužne za pojednostavljenje pripreme projekata od zajedničkog interesa, posebno u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, u svrhu dobivanja sredstava na temelju ove Uredbe ili na financijskom tržištu. Mjere za potporu programa prema potrebi također uključuju, troškove izvršne agencije kojoj je Komisija povjerila provedbu posebnih dijelova CEF-a („izvršna agencija”); |
(8) |
„mjera”: znači bilo koja aktivnost za koju je utvrđeno da je financijski i tehnički neovisna, za koju postoji vremenski rok i koja je nužna za provedbu projekta od zajedničkog interesa; |
(9) |
„prihvatljivi troškovi” ima jednako značenje kao u Uredbi (EU, Euratom) br. 966 /2012; |
(10) |
„korisnik” znači država članica, međunarodna organizacija, javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je odabrano za primanje financijske potpore Unije na temelju ove Uredbe i u skladu s aranžmanima utvrđenima u odgovarajućem programu rada iz članka 17.; |
(11) |
„provedbeno tijelo” znači javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je imenovao korisnik, ako je korisnik država članica ili međunarodna organizacija, za provedbu dotične mjere. O takvom imenovanju odlučuje korisnik na svoju odgovornost i ako to zahtjeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi, u skladu s važećim pravilima Unije te nacionalnim pravilima o javnoj nabavi; |
(12) |
„sveobuhvatna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(13) |
„osnovna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(14) |
„koridori osnovne mreže” znači instrument za pojednostavljenje usklađene provedbe osnovne mreže u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i na popisu u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi; |
(15) |
„usko grlo” u sektoru prometa znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na većim udaljenostima ili prekograničnog protoka te koje je moguće riješiti stvaranjem nove infrastrukture ili značajnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla; |
(16) |
„prioritet” znači svaki prioritetni elektroenergetski koridor, prioritetni plinski koridor ili prioritetna tematska područja određena u Uredbi (EU) br. 347/2013; |
(17) |
„telematske aplikacije” znači aplikacije kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1315/2013; |
(18) |
„energetska infrastruktura” znači infrastruktura kako je definirana u Uredbi (EU) br. 347/2013; |
(19) |
„sinergije među sektorima” znači postojanje, u barem dva od triju sektora prometa, telekomunikacija i energetike, sličnih ili dopunskih mjera koji bi mogle omogućiti optimizaciju troškova ili rezultata udruživanjem financijskih, tehničkih ili ljudskih resursa; |
(20) |
„izolirana mreža” znači željeznička mreža države članice ili njezin dio, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013. |
Članak 3.
Opći ciljevi
CEF omogućuje da projekti od zajedničkog interesa budu pripremljeni i provedeni u okviru politike transeuropskih mreža u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. CEF posebno podupire provedbu onih projekata od zajedničkog interesa kojima je cilj razvoj i izgradnja novih infrastruktura i usluga ili nadogradnja postojećih infrastruktura i usluga, u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. On daje prednost vezama koje nedostaju u sektoru prometa. CEF također pridonosi potpori projekata s europskom dodanom vrijednošću i značajnim društvenim dobrobitima koje tržište ne financira na adekvatni način. Sljedeći opći ciljevi primjenjuju se na sektore prometa, telekomunikacija i energetike:
(a) |
doprinošenje pametnom, održivom i uključivom rastu, u skladu sa Strategijom Europa 2020., razvijajući moderne i visoko učinkovite transeuropske mreže kod kojih se u obzir uzimaju očekivani protoci prometa u budućnosti, na taj način doprinoseći cjelokupnoj Uniji u smislu poboljšanja konkurentnosti na globalnom tržištu te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije na unutarnjem tržištu i stvarajući ozračje koje bi bilo povoljnije za privatna, javna ili javno-privatna ulaganja putem kombinacije financijskih instrumenata i izravne potpore Unije ako bi projekti mogli ostvariti korist od takve kombinacije instrumenata te primjerenom upotrebom sinergija među sektorima. Postignuće ovog cilja mjeri se opsegom ulaganja privatnog ili javnog sektora te javno-privatnog partnerstva u projekte od zajedničkog interesa, a osobito opsegom privatnog ulaganja u projekte od zajedničkog interesa koji su ostvareni uz pomoć financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Posebni naglasak stavlja se na učinkovitu upotrebu javnih ulaganja; |
(b) |
omogućavanje Uniji da dosegne ciljeve održivog razvoja, uključujući barem 20 %-tno smanjenje emisija stakleničkih plinova, u usporedbi s razinama iz 1990., te 20 %-tno povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljive energije na 20 % do 2020., na taj način pridonijeti srednjoročnim i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije, uz osiguravanje veće solidarnosti među državama članicama. |
Članak 4.
Posebni sektorski ciljevi
1. Ne dovodeći u pitanje opće ciljeve iz članka 3., CEF doprinosi postizanju posebnih sektorskih ciljeva iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka.
2. U sektoru prometa, CEF podupire projekte od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji teže postizanju niže navedenih ciljeva, kako je podrobnije određeno člankom 4. te uredbe:
(a) |
otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica. Postizanje ovog cilja mjeri se:
|
(b) |
osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje da sve vrste prijevoza budu dekarbonizirane putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti. Postizanje tog cilja mjeri se:
|
(c) |
optimiziranje uključivanja i međusobnog povezivanja načina prijevoza te podupiranje interoperabilnosti prometnih usluga, uz osiguravanje dostupnosti prometnih infrastruktura. Postizanje ovog cilja mjeri se:
|
Pokazatelji iz ovog stavka ne primjenjuju se na države članice koje nemaju željezničku mrežu ili mrežu unutarnjih plovnih putova.
Ti pokazatelji ne predstavljaju kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.
Indikativni postoci koji odražavaju razmjer cjelokupnih proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a) koja se dodjeljuju svakom od tri posebna cilja utvrđuju se u dijelu IV. Priloga I. ovoj Uredbi. Komisija ne odstupa od tih indikativnih postotaka za više od 5 postotnih bodova.
3. U energetskom sektoru, podupiranje projekata od zajedničkog interesa koji teže postizanju jednog ili više od sljedećih ciljeva:
(a) |
povećavanje konkurentnosti promicanjem daljnje integracije unutarnjeg energetskog tržišta i interoperabilnosti prekograničnih plinskih mreža te mreža električne energije. Postizanje ovog cilja mjeri se ex post putem:
|
(b) |
poboljšanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u Uniji; Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:
|
(c) |
doprinos održivom razvoju i zaštiti okoliša, inter alia, integracijom energije dobivene iz obnovljivih izvora u mrežu za prijenos i razvojem pametnih energetskih mreža te mreža ugljičnog dioksida. Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:
|
Pokazatelji iz ovog stavka, koji se upotrebljavaju za ex post mjerenje postizanja ciljeva, ne čine kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.
Uvjeti za prihvatljivost financijske potpore Unije za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, a kriteriji odabira za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 4. te uredbe.
4. U telekomunikacijskom sektoru, CEF podupire mjere koji teže postizanju ciljeva utvrđenih u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture.
Članak 5.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. određuje se u iznosu od 33 242 259 000 EUR u tekućim cijenama (20). Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:
(a) |
sektor prometa: 26 250 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda i troši u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda; |
(b) |
telekomunikacijski sektor: 1 141 602 000 EUR; |
(c) |
energetski sektor: 5 850 075 000 EUR. |
Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (21).
2. Financijska omotnica za provedbu CEF-a pokriva troškove koji se odnose na:
(a) |
mjere koje doprinose projektima od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa kako je predviđeno u članku 7.; |
(b) |
mjere za potporu programa koje se sastoje od rashoda Komisije vezanih uz tehničku i administrativnu potporu za upravljanje CEF-om, uključujući one nužne za osiguravanje prijelaza između CEF-a i mjera donesenih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007, do 1 % iznosa financijske omotnice; troškovi izvršne agencije uključuju se u razinu ispod te gornje granice. |
3. Nakon srednjoročne evaluacije navedene u članku 26. stavku 1., Europski parlament i Vijeće mogu na prijedlog Komisije prenositi odobrena sredstva među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike koja su dodijeljena kako je utvrđeno u stavku 1., osim iznosa od 11 305 000 000 EUR koji se prenosi iz Kohezijskog fonda radi financiranja projekata sektora prometa u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda.
4. Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u okvirima višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. - 2020.
POGLAVLJE II.
Oblici financiranja i financijskeodredbe
Članak 6.
Oblici financijske potpore
1. CEF se provodi putem jednog ili više oblika financijske potpore predviđene Uredbom (EU) br. 966/2012, posebno putem bespovratnih sredstava, javne nabave i financijskih instrumenata.
2. Za potrebe ove Uredbe, programima rada iz članka 17. uspostavljaju se oblici financijske potpore odnosno bespovratna sredstva, javna nabava i financijski instrumenti.
3. Komisija može, podložno analizi troškovne učinkovitosti, povjeriti dio provedbe CEF-a tijelima iz članka 58. stavka 1. točke (a) i članka 62. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i posebno izvršnoj agenciji s ciljem zahtjeva optimalnog upravljanja i učinkovitosti CEF-a u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Komisija također može povjeriti dio provedbe CEF-a tijelima određenima u članku 58. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
Članak 7.
Prihvatljivost i uvjeti za primanje financijske potpore
1. Samo mjere koje doprinose projektima od zajedničkog interesa u skladu s uredbama (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347/2013 i uredbom o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture, kao i mjere za potporu programa, ispunjavaju uvjete za potporu kroz financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava, javne nabave i financijskih instrumenata.
2. U sektoru prometa, samo mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 i mjere za potporu programa ispunjavaju uvjete za potporu putem financijske potpore Unije u obliku javne nabave i financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe ispunjavaju isključivo sljedeće mjere:
(a) |
mjere kojima se provodi osnovna mreža u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući uspostavu novih tehnologija i inovacija u skladu s člankom 39. te uredbe, i projekti te horizontalni prioriteti utvrđeni u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi; |
(b) |
mjere kojima se provodi sveobuhvatna mreža u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, kada takve mjere doprinose premošćivanju veza koje nedostaju, pojednostavljenju protoka na većim udaljenostima ili otklanjanju uskih grla i također ako te mjere pridonose razvoju osnovne mreže ili međusobno povezuju koridore osnovne mreže ili ako takve mjere doprinose raspoređivanju ERTMS-a na glavnim putovima željezničkih teretnih koridora, kako je utvrđeno u Prilogu Uredbi (EU) br. 913/2010, do gornje granice od 5 % financijske omotnice za promet, kako je određeno u članku 5. ove Uredbe; |
(c) |
studije za projekte od zajedničkog interesa kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(d) |
studije za prekogranične prioritetne projekte utvrđene u Prilogu III. Odluci br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22); |
(e) |
mjere za potporu projekata od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (a), (d) i (e) Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(f) |
mjere kojima se provodi prometna infrastruktura u čvorovima osnovne mreže, uključujući gradske čvorove, kako su definirani u članku 41. Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(g) |
mjere za potporu sustava telematskih aplikacija, u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1315.2013; |
(h) |
mjere za potporu uslugama teretnog prometa u skladu s člankom 32. Uredbe.1315/2013; |
(i) |
mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa, uključujući s naknadnim opremanjem postojećeg voznog parka u suradnji s, inter alia, željezničkom industrijom; |
(j) |
mjere za potporu programa; |
(k) |
mjere za provedbu sigurne i zaštićene infrastrukture, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1315/2013; |
(l) |
mjere za potporu autocesta mora, kako je predviđeno u članku 21. Uredbe (EU) br. 1315/2013. |
Mjere povezane s prometom koje imaju prekograničnu dionicu ili dio takve dionice ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije samo ako postoji pisani sporazum među dotičnim državama članicama ili među dotičnim državama članicama i trećim zemljama o dovršenju prekogranične dionice.
3. U sektoru energetike sve mjere kojima se provode oni projekti od zajedničkog interesa koji su povezani s prioritetnim koridorima i područjima iz dijela II. Priloga I. ovoj Uredbi i koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, kao i mjere za potporu programa, ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije u obliku financijskih instrumenata, javne nabave i bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe.
Kako bi se proračun Unije upotrijebio na najučinkovitiji način kako bi se jačao multiplikacijski učinak financijske potpore Unije, Komisija pruža financijsku potporu, kao prioritet, u obliku financijskih instrumenata kad god je to moguće, podložno uvođenju na tržište i uz poštovanje gornje granice za upotrebu financijskih instrumenata, u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člankom 21. stavkom 4.
4. U telekomunikacijskom sektoru sve mjere kojima se provode projekti od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa koji su prepoznati u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u skladu s tom Uredbom ispunjavaju uvjete za primanje financijske potpore Unije na temelju ove Uredbe, kako slijedi:
(a) |
generičke usluge, platforme osnovnih usluga i mjere za potporu programa financiraju se putem bespovratnih sredstava i/ili javne nabave; |
(b) |
mjere u području širokopojasnih mreža financiraju se putem financijskih instrumenata. |
5. Mjere sa sinergijama među sektorima koje pridonose projektima od zajedničkog interesa koje ispunjavaju uvjete na temelju barem dviju uredbi iz članka 2. točke 1. ispunjavaju uvjete za primanje financijske potpore višesektorskih poziva na podnošenje prijedloga iz članka 17. stavka 7. samo ako se sastavnice i troškovi takve mjere jasno mogu odvojiti prema sektoru u smislu stavaka 2., 3. i 4. ovog članka.
POGLAVLJE III.
Bespovratna sredstva
Članak 8.
Oblici bespovratnih sredstava i prihvatljivi troškovi
1. Bespovratna sredstva u okviru ove Uredbe mogu biti u bilo kojem obliku koji je predviđen Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
Programi rada iz članka 17. ove Uredbe određuju oblike bespovratnih sredstava koji se mogu koristiti za financiranje dotičnih mjera.
2. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012, izdaci za mjere koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi višegodišnji i godišnji program rada ispunjavaju uvjete su od 1. siječnja 2014.
3. Samo rashodi nastali u državi članici mogu biti prihvatljivi, osim ako projekt od zajedničkog interesa uključuje državno područje jedne ili više trećih zemalja i ako je mjera nužna za postizanje ciljeva dotičnog projekta.
4. Troškovi opreme i infrastrukture koje korisnik tretira kao kapitalne izdatke mogu u cijelosti biti prihvatljivi.
5. Rashodi koji se odnose na studije o zaštiti okoliša i na usklađivanje s odgovarajućim pravom Unije mogu ispunjavati uvjete.
6. Rashodi koji se odnose na kupnju zemljišta nisu prihvatljivi trošak, osim za sredstva prenesena iz Kohezijskog fonda u sektoru prometa, u skladu s uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu.
7. Prihvatljivi troškovi uključuju porez na dodanu vrijednost („PDV”), u skladu s člankom 126., stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
Kad je riječ o iznosu od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se treba potrošiti u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, pravila o ispunjavanju uvjeta koja se tiču PDV-a ona su pravila koja su primjenjiva na Kohezijski fond iz uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu.
8. Pravila o prihvatljivosti troškova korisnika primjenjuju se mutatis mutandis na troškove provedbenih tijela.
Članak 9.
Uvjeti za sudjelovanje
1. Prijedloge podnosi jedna ili više država članica ili, uz suglasnost predmetnih država članica, međunarodne organizacije, zajednička poduzeća ili privatna ili javna poduzeća ili tijela s poslovnim nastanom u državama članicama.
2. Prijedloge mogu podnijeti subjekti koji nisu pravne osobe, u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom, ako su njihovi zastupnici ovlašteni za preuzimanje pravnih obveza u njihovo ime te mogu jamčiti zaštitu financijskih interesa Unije jednaku onoj kakvu nude pravne osobe.
3. Prijedlozi koje podnose fizičke osobe nisu prihvatljivi.
4. Prema potrebi, kako bi se ostvarili ciljevi zadanog projekta od zajedničkog interesa i ako je sudjelovanje u njima propisno opravdano, treće zemlje i subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu sudjelovati u mjerama koje pridonose projektima od zajedničkog interesa.
Te države i subjekti ne mogu primiti sredstva na temelju ove Uredbe, osim ako je to nužno za postizanje ciljeva od zajedničkog interesa.
5. Višegodišnji i godišnji programi rada iz članka 17. mogu sadržavati dodatna posebna pravila o podnošenju prijedloga.
Članak 10.
Stope financiranja
1. Osim u slučajevima navedenima u Uredbi (EU) br. 966/2012, prijedlozi se odabiru na temelju poziva za podnošenje prijedloga koji se temelje na programima rada iz članka 17. ove Uredbe.
2. U sektoru prometa iznos financijske potpore Unije ne prelazi:
(a) |
u pogledu bespovratnih sredstava za studije, 50 % prihvatljivih troškova; |
(b) |
u pogledu bespovratnih sredstava za radove;
|
(c) |
u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:
|
3. U energetskom sektoru,financijska potpora Unije ne prelazi 50 % prihvatljivih troškova studija i/ili radova. Stope sufinanciranja mogu se povećati na najviše 75 % za mjere koje, na temelju dokaza iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 347/2013, pružaju visok stupanj sigurnosti opskrbe na regionalnoj razini ili razini Unije, omogućuju jačanje solidarnosti u Uniji ili obuhvaćaju iznimno inovativna rješenja.
4. U telekomunikacijskom sektoru iznos financijske potpore Unije ne prelazi:
(a) |
za mjere u području generičkih usluga: 75 % prihvatljivih troškova; |
(b) |
za horizontalne mjere, uključujući kartografiranje infrastrukture, twinning projekte i tehničku pomoć: 75 % prihvatljivih troškova. |
Platforme osnovnih usluga obično se financiraju putem javne nabave. U iznimnim slučajevima mogu se financirati putem bespovratnih sredstava do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.
5. Stope sufinanciranja moguće je povećati do 10 postotnih bodova u pogledu postotaka iz stavaka 2., 3. i 4. za mjere sa sinergijama među najmanje dvama sektorima koje obuhvaća CEF. To se povećanje ne bi trebalo primjenjivati na stope sufinanciranja iz članka 11.
6. Iznos financijske potpore koja se dodjeljuje odabranim mjerama mijenja se na temelju analize troškova i koristi za svaki projekt, raspoloživosti proračunskih sredstava Unije te potrebe za povećanjem financijske poluge financiranja Unije.
Članak 11.
Posebni pozivi za dodjelu sredstava prenesenih iz Kohezijskog fonda u sektoru prometa
1. Kad je riječ o 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se trebaju potrošiti isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, objavljuju se posebni pozivi za projekte koji uspostavljaju osnovnu mrežu ili za projekte te horizontalne prioritete utvrđene u dijelu I. Priloga I. isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda.
2. Pravila za sektor prometa koja se primjenjuju na temelju ove Uredbe primjenjuju se na takve posebne pozive. Do 31. prosinca 2016. u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda. S učinkom od 1. siječnja 2017. sredstva prenesena u CEF koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture postaju dostupna svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda za financiranje projekata prometne infrastrukture u skladu s ovom Uredbom.
3. U svrhu pružanja potpore državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda koje mogu naići na poteškoće u osmišljavanju projekata koji su dovoljno razrađeni i kvalitetni te koji imaju dovoljnu dodanu vrijednost za Uniju, osobita pozornost posvetit će se mjerama za potporu programa kojima se želi postići jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovitost javne uprave te javnih usluga u odnosu na razvoj i provedbu projekata navedenih u dijelu I. Priloga I. Kako bi se osigurao najveći mogući stupanj apsorpcije sredstava u svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, Komisija može organizirati dodatne pozive.
4. Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesen iz Kohezijskog fonda može se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u financijske instrumente na temelju ove Uredbe tek od 1. siječnja 2017. Od tog datuma iznos od 11 305 500 000 EUR prenesen iz Kohezijskog fonda može se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u projekte za koje su subjekti, kojima je povjeren zadatak, već preuzeli ugovorne obveze.
5. Neovisno o članku 10. i u svezi s iznosom od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se trebaju potrošiti isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, najveća stopa financiranja je ona koja se primjenjuje na Kohezijski fond kako je navedeno u uredbi o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu za sljedeće:
(a) |
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za studije; |
(b) |
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za radove:
|
(c) |
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:
|
(d) |
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za mjere za potporu novim tehnologijama i inovacijama za sve vrste prijevoza. |
Članak 12.
Ukidanje, smanjenje, suspenzija i prekid dodjele bespovratnih sredstava
1. Osim u opravdanim slučajevima, Komisija ukida financijsku potporu dodijeljenu za studije koje nisu započele u roku od godine dana od datuma početka određenog u uvjetima za dodjelu potpore ili u roku od dvije godine od tog datuma za sve druge mjere koje ispunjavaju uvjete za financijsku potporu na temelju ove Uredbe.
2. Komisija može suspendirati, smanjiti, tražiti njezin povrat ili ukinuti financijsku potporu u skladu s uvjetima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ili nakon procjene napretka projekta, osobito u slučaju znatnog kašnjenja u provedbi mjere.
3. Komisija može zatražiti potpuno ili djelomično vraćanje dodijeljene financijske potpore ako u roku od dvije godine nakon datuma završetka projekta utvrđenog u uvjetima za dodjelu potpore nije dovršena provedba projekta za koji je dodijeljena financijska potpora.
4. Prije nego što donese bilo koju odluku iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, Komisija istražuje slučaj na sveobuhvatan način u koordinaciji s tijelima navedenima u članku 6. stavku 3. i savjetuje se s predmetnim korisnicima kako bi mogli iznijeti svoja opažanja u razumnom roku. Nakon srednjoročne evaluacije Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim donesenim odlukama o godišnjem donošenju programa rada na temelju članka 17.
POGLAVLJE IV.
Javna nabava
Članak 13.
Javna nabava
1. Postupci javne nabave koje provodi Komisija ili jedno od tijela iz članka 6. stavka 3. u svoje ime ili zajedno s državama članicama mogu:
(a) |
predvidjeti posebne uvjete poput mjesta izvođenja naručenih aktivnosti ako su takvi uvjeti propisno opravdani ciljevima mjera i pod uvjetom da takvi uvjeti ne krše nacionalna načela javne nabave te načela javne nabave Unije; |
(b) |
odobriti dodjelu više ugovora u okviru istog postupka („korištenje više izvora”) |
2. Ako je to propisno opravdano i nužno za provedbu mjera, stavak 1. također se može primijeniti na postupke javne nabave koje provode korisnici bespovratnih sredstava.
POGLAVLJE V.
Financijski instrumenti
Članak 14.
Vrste financijskih instrumenata
1. Financijski instrumenti uspostavljeni u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mogu se upotrebljavati za pojednostavljenje pristupa financiranju od strane subjekata koji provode mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u uredbama (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347/2013 i u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture, te za postizanje njihovih ciljeva. Financijski instrumenti temelje se na ex-ante procjenama tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih okolnosti te potreba ulaganja. Glavni uvjeti i postupci za svaki financijski instrument utvrđeni su u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi.
2. Cjelokupni doprinos financijskim instrumentima iz općeg proračuna Unije ne premašuje 10 % cjelokupne financijske omotnice CEF-a kako je navedeno u članku 5. stavku 1.
3. Svi financijski instrumenti uspostavljeni na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 i instrument podjele rizika za projektne obveznice uspostavljen na temelju Odluke 1639/2006/EZ mogu se ako je to primjenjivo, podložno prethodnoj evaluaciji, objediniti s onima na temelju ove Uredbe.
Spajanje projektnih obveznica podložno je privremenom izvješću koje se sastavlja u drugoj polovici 2013., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. Inicijativa projektnih obveznica započinje postupno u okviru gornje granice od 230 000 000 EUR tijekom godina 2014. i 2015. Potpuna provedba inicijative ovisi o neovisnoj cjelovitoj evaluaciji koja se provodi u 2015., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. S obzirom na tu procjenu, uzimajući u obzir sve opcije, Komisija razmatra predlaganje primjerenih regulatornih izmjena, uključujući zakonodavne izmjene, osobito ako predviđeno uvođenje na tržište nije zadovoljavajuće ili u slučaju da dostatni alternativni izvori dugoročnog financiranja duga postanu dostupni.
4. Mogu se koristiti sljedeći financijski instrumenti:
(a) |
vlasnički instrumenti poput ulagačkih fondova s naglaskom na osiguravanje rizičnog kapitala za mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa; |
(b) |
zajmovi i/ili jamstva koje omogućuju instrumenti za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica kojima je namjena podupiranje individualnih projekata ili portfelja projekata koje izdaje financijska institucija iz vlastitih izvora uz doprinos Unije u osiguravanju i/ili dodjeli kapitala; |
Članak 15.
Uvjeti za dodjelu financijske potpore putem financijskih instrumenata
1. Mjere za koje se dodjeljuje potpora putem financijskih instrumenata biraju se na temelju razrađenosti i teže sektorskoj raznolikosti u skladu s člancima 3. i 4., kao i zemljopisnoj ravnoteži na području država članica. One:
(a) |
predstavljaju europsku dodanu vrijednost; |
(b) |
usklađeni su s ciljevima strategije Europa 2020.; |
(c) |
predstavljaju učinak financijske poluge u pogledu potpore Unije, odnosno cilj im je pokretanje globalnog ulaganja koje premašuje opseg doprinosa Unije prema unaprijed utvrđenim pokazateljima. |
2. Unija, bilo koja država članica i drugi ulagači mogu osigurati financijsku potporu uz doprinose primljene putem financijskih instrumenata, pod uvjetom da je Komisija suglasna sa svim izmjenama kriterija prihvatljivosti mjera i/ili strategije ulaganja instrumenta koji može biti nužan zbog dodatnog doprinosa.
3. Cilj financijskih instrumenata jest osnažiti multiplikacijski učinak potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača. Financijski instrumenti mogu stvoriti prihvatljive prinose za ispunjavanje ciljeva drugih partnera ili ulagača i istovremeno nastojati očuvati vrijednost sredstava iz proračuna Unije.
4. Financijske instrumente na temelju ove Uredbe moguće je kombinirati s bespovratnim sredstvima koja se financiraju iz proračuna Unije.
5. Komisija može odrediti dodatne uvjete u programima rada iz članka 17. u skladu s posebnim potrebama sektora prometa, telekomunikacija i energetike.
Članak 16.
Mjere u trećim zemljama
Potporu za mjere u trećim zemljama moguće je ostvariti putem financijskih instrumenata ako su te mjere nužne za provedbu projekta od zajedničkog interesa.
POGLAVLJE VI.
Izrada programa, provedba i kontrola
Članak 17.
Višegodišnji i/ili godišnji programi rada
1. Komisija putem provedbenih akata donosi višegodišnje i godišnje programe rada za svaki od sektora prometa, telekomunikacija i energetike. Komisija također može donijeti višegodišnje ili godišnje programe rada koji obuhvaćaju više od jednog sektora. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.
2. Komisija preispituje višegodišnje programe rada barem jednom u sredini roka provedbe. Ako je potrebno, ona mijenja višegodišnji program rada putem provedbenog akta. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.
3. Komisija usvaja višegodišnje programe rada u sektoru prometa za projekte od zajedničkog interesa kako je navedeno u dijelu I. Priloga I.
Iznos financijske omotnice kreće se u rasponu od 80 % do 85 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a).
Projekti opisani u dijelu I. Priloga I. nisu obvezujući za države članice vezano uz njihove odluke o izradi programa. Odluka da se provedu ti projekti u nadležnosti je država članica i ovisi o kapacitetima javnog financiranja i njihovoj društveno-gospodarskoj održivosti u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013.
4. Komisija usvaja godišnje programe rada za sektore prometa telekomunikacija i energetike za projekte od zajedničkog interesa koji nisu uključeni u višegodišnje programe rada.
5. Komisija prilikom donošenja višegodišnjih programa rada i sektorskih godišnjih programa rada utvrđuje kriterije za odabir ponude u skladu s ciljevima i prioritetima utvrđenima u člancima 3. i 4. ove Uredbe i u Uredbi (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347 2013 ili u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture. Prilikom određivanja kriterija za odabir ponude, Komisija uzima u obzir opće smjernice utvrđene u dijelu V. Priloga I. ovoj Uredbi.
6. U sektoru energetike, u prva dva godišnja programa rada prednost se daje projektima od zajedničkog interesa i sličnim djelovanjima usmjerenima na okončanje energetske izoliranosti i eliminaciju uskih grla energetike te na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta.
7. Programi rada se usklađuju tako da se iskoristi sinergija između sektora prometa, energetike i telekomunikacija, posebno u područjima poput pametnih energetskih mreža, električne mobilnosti, inteligentnih i održivih prometnih sustava, zajedničkih cestovnih prava ili spajanju infrastrukture. Komisija je dužna donijeti barem jednu odluku o višesektorskom pozivu za podnošenje prijedloga za prihvatljive mjere u skladu s člankom 7. stavkom 5., s financijskim iznosima dodijeljenima za svaki sektor ponderiran u skladu s relativnim sudjelovanjem u prihvatljivim troškovima mjera odabranih za financiranje u okviru CEF-a.
Članak 18.
Dodjela financijske potpore Unije
1. Komisija, djelujući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25., nakon svakog poziva na podnošenje prijedloga koji se temelji na višegodišnjem ili godišnjem programu rada iz članka 17. odlučuje o iznosu financijske potpore koja se dodjeljuje izabranim projektima ili njihovim dijelovima. Komisija točno navodi uvjete i metode njihove provedbe.
2. Komisija obavješćuje korisnike i dotične države članice o financijskim potporama koje se dodjeljuju.
Članak 19.
Godišnji obroci
Komisija može podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke. U tom slučaju, Komisija dodjeljuje godišnje obroke uzimajući u obzir stanje napretka projekata koji primaju financijsku potporu, njihove procijenjene potrebe i proračun koji je na raspolaganju.
Komisija priopćuje korisnicima potpora, dotičnim državama članicama i, ako je potrebno za financijske instrumente, dotičnim financijskim institucijama okvirni vremenski raspored za dodjelu pojedinačnih godišnjih obroka.
Članak 20.
Prijenos godišnjih odobrenih sredstava
Odobrena sredstva koja se nisu iskoristila do kraja financijske godine za koju su bila odobrena prenose se u skladu s Uredbom (EU) br. 966/2012.
Članak 21.
Delegirani akti
1. Podložno odobrenju dotične države članice odnosno više njih, kako je predviđeno u članku 172. drugom stavku UFEU-a, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe o prilagodbi dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, kako bi se uzelo u obzir prioritete financiranja u transeuropskim mrežama koji se stalno mijenjaju te promjene vezane uz projekte od zajedničkog interesa utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Kod izmjene dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, Komisija osigurava:
(a) |
da će se projekti od zajedničkog interesa u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 vjerojatno u potpunosti ili djelomično ostvariti u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. - 2020.; |
(b) |
da su izmjene sukladne s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 7. ove Uredbe; |
(c) |
vezano uz dio I. Priloga I. ovoj Uredbi, da sve dionice uključuju infrastrukturne projekte čije ostvarivanje zahtijeva njihovo uključivanje u višegodišnje programe rada u okviru članka 17. stavka 3. ove Uredbe, bez mijenjanja trase koridora osnovne mreže. |
2. Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe kako bi se izmijenile glavne odredbe, uvjeti i postupci utvrđeni u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi o doprinosu Unije svakom financijskom instrumentu uspostavljenom u dužničkom okviru ili vlasničkom okviru koji su utvrđeni u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi u skladu s rezultatima privremenog izvješća i potpuno neovisne evaluacije pilot faze Inicijative projektnih obveznica Europa 2020. uspostavljene Odlukom br. 1639/2006/EZ i Uredbom (EZ) br. 680/2007 te kako bi se uzelo u obzir tržišne uvjete koji se mijenjaju s ciljem optimiziranja kreiranja i provedbe financijskih instrumenata u okviru ove Uredbe.
Kod izmjene dijela III. Priloga I. ovoj Uredbi u slučajevima navedenim u prvom podstavku, Komisija neprekidno osigurava:
(a) |
da se izmjene provode u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, uključujući ex ante evaluaciju iz njezina članka 140. stavka 2. točke (f), i |
(b) |
da su izmjene su ograničene na:
|
3. U sektoru prometa i u okviru općih ciljeva utvrđenih u članku 3. te posebnih sektorskih ciljeva iz članka 4. stavka 2., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. o prioritetima financiranja koji se trebaju odražavati u programima rada iz članka 17. za vrijeme trajanja CEF-a za prihvatljive mjere u okviru članka 7. stavka 2. Komisija donosi delegirani akt do 22. prosinca 2014.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se povećala gornja granica utvrđena u članku 14. stavku 2. do 20 % pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
i. |
evaluacija pilot faze inicijative projektnih obveznica provedena u 2015. godini je pozitivna; i |
ii. |
preuzimanje financijskih instrumenata premašuje 8 % u smislu ugovornih obveza projekta. |
5. Ako se pokaže da je potrebno odstupiti od dodjele za poseban cilj u području prometa za više od pet postotnih bodova, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se izvršile izmjene indikativnih postotaka utvrđenih u dijelu IV. Priloga I.
6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se izvršile prilagodbe popisa općih smjernica u dijelu V. Priloga I. koje treba uzeti u obzir kod određivanja kriterija za odabir ponude kako bi se uzelo u obzir srednjoročnu evaluaciju ove Uredbe ili zaključke donesene iz njezine provedbe. To se mora izvršiti na način koji je u skladu s odgovarajućim sektorskim smjernicama.
Članak 22.
Odgovornost korisnika i država članica
Države članice u okviru svojih odgovornosti i ne dovodeći u pitanje obveze korisnika u okviru uvjeta koji vrijede za bespovratna sredstva moraju učiniti sve što je potrebno kako bi proveli projekte od zajedničkog interesa koji primaju financijsku potporu Unije koja se dodjeljuje na osnovi ove Uredbe.
Države članice u tijesnoj suradnji s Komisijom provode tehnički i financijski nadzor mjera i potvrđuju da su izdaci nastali u okviru projekata ili njihovih dijelova isplaćeni i da je plaćanje izvršeno u skladu s relevantnim pravilima. Države članice mogu zahtijevati da Komisija sudjeluje u provjerama na terenu i inspekcijama.
Države članice svake godine obavješćuju Komisiju, ako je potrebno preko interaktivnog geografskog i tehničkog informacijskog sustava, o napretku koji je ostvaren tijekom provedbe projekata od zajedničkog interesa i ulaganja u tu svrhu uključujući iznos potpore koja se koristila u svrhu postizanja ciljeva u vezi s klimatskim promjenama. Na toj osnovi Komisija objavljuje informacije o posebnim projektima u okviru CEF-a i ažurira ih najmanje jednom godišnje.
Članak 23.
Sukladnost s politikama Unije i pravom Unije
U okviru ove Uredbe financiraju se samo projekti koji su u skladu s pravom Unije i koji su u skladu s relevantnom politikom Unije.
Članak 24.
Zaštita financijskih interesa Unije
1. Komisija poduzima prikladne mjere kojima jamči da su, dok se provode projekti koji se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni uz primjenu preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojeg drugog nezakonitog djelovanja s učinkovitim pregledima i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem neopravdano plaćenih iznosa te gdje je moguće, učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.
2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju, na osnovi dokumenata te provjere na terenu, ovlast za reviziju djelovanja svih korisnika bespovratnih sredstava, provedbenih tijela, izvođača radova i podizvođača koji su primili sredstva Unije u okviru ove Uredbe.
3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na terenu i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (24) kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog nezakonitog djelovanja koje utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru ove Uredbe.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava te ugovori proizašli iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe koje izričito određuju da su Komisija, Revizorski sud i OLAF ovlašteni za provedbu takvih revizija i inspekcija, u skladu s njihovim nadležnostima.
GLAVA II.
OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
Odborski postupak
1. Komisiji pomaže koordinacijski odbor CEF-a. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Odbor osigurava horizontalni pregled programa rada navedenih u članku 17. kako bi se osiguralo da su dosljedni i da se utvrde, iskoriste i ocijene sinergije među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Posebno nastoji osigurati koordinaciju tih programa rada s ciljem omogućavanja višesektorskih poziva za podnošenje prijedloga.
Članak 26.
Izvršavanje ovlasti
1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21. dodjeljuje se Komisiji od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 21. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 27.
Evaluacija
1. Najkasnije do 31. prosinca 2017. Komisija, u suradnji s država članicama i dotičnim korisnicima, priprema izvješće o evaluaciji postizanja ciljeva svih mjera (na razini rezultata i učinaka), učinkovitosti u korištenju sredstava i europskoj dodanoj vrijednosti CEF-a uzimajući u obzir odluku o obnovi, izmjeni ili suspenziji mjera, koje Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Evaluacija treba izraziti i gdje je moguće pojednostavljenje, unutarnja i vanjska sukladnost mjera, kontinuirana važnost svih ciljeva i njihov doprinos prioritetima Unije u vezi s pametnim, održivim i uključivim rastom, uključujući njihov učinak na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Izvješće o evaluaciji sadrži procjenu ekonomije razmjera koju je izradila Komisija na financijskoj, tehničkoj i ljudskoj razini prilikom upravljanja CEF-om i, prema potrebi, ukupnog broja projekata koji iskorištavaju sinergiju između sektora. Ta procjena također ispituje kako financijski instrumenti mogu postati učinkovitiji. Izvješće o evaluaciji uzima u obzir rezultate evaluacije dugoročnog učinka prethodnih mjera.
2. CEF uzima u obzir neovisnu cjelovitu evaluaciju inicijative projektnih obveznica Europa 2020. koja će se izvršiti 2015. godine. Na temelju te evaluacije Komisija i države članice procjenjuju važnost inicijative projektnih obveznica Europa 2020. i njezine učinkovitosti u povećanju ulaganja u prioritetne projekte i jačanju učinkovitosti potrošnje Unije.
3. Komisija izvodi ex post evaluaciju u tijesnoj suradnji s državama članicama i korisnicima. U ex post evaluaciji se provjerava uspješnost i učinkovitost CEF-a te njegov učinak na gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju kao i doprinos prioritetima Unije u vezi s pametnim, održivim i uključivim rastom te opsegom i učincima potpore koja se koristila za postizanje ciljeva u vezi s klimatskim promjenama
4. Pri evaluaciji se uzima u obzir napredak ostvaren u odnosu na pokazatelje uspješnosti iz članaka 3. i 4.
5. Komisija priopćuje zaključke tih evaluacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
6. Komisija i države članice, kojima pomažu drugi mogući korisnici, mogu provesti evaluaciju metoda izvođenja projekata, kao i učinka njihove provedbe, kako bi ocijenili jesu li postignuti ciljevi, uključujući one koji se odnose na zaštitu okoliša.
7. Komisija može zatražiti od države članice koja sudjeluje u projektu od zajedničkog interesa da osigura posebnu evaluaciju mjera, kao i povezanih projekata financiranih u okviru ove Uredbe ili da joj po potrebi osigura informacije i pomoć potrebnu pri provedbi evaluacije takvih projekata.
Članak 28.
Obavješćivanje, priopćivanje i objavljivanje podataka
1. Korisnici i, po potrebi, dotične države članice osiguravaju odgovarajuće objavljivanje podataka i primjenu transparentnosti u vezi s pomoći dodijeljenom na temelju ove Uredbe kako bi javnost obavijestili o ulozi Unije u provedbi projekata.
2. Komisija provodi mjere obavješćivanja i priopćivanja u odnosu na projekte i rezultate CEF-a. Sredstva namijenjena mjerama priopćivanja u okviru članka 5. stavka 2. također doprinose institucionalnoj komunikaciji o političkim prioritetima Unije u mjeri u kojoj su oni povezani s općim ciljevima iz članka 3.
Članak 29.
Izmjena Uredbe (EU) br. 913/2010
Uredba (EU) br. 913/2010 mijenja se kako slijedi:
Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 zamjenjuje tekst Priloga II. ovoj Uredba. Dosljedno tome, revidirani željeznički teretni koridori ostaju podložni odredbama Uredbe (EU) br. 913/2010.
Članak 30.
Prijelazne odredbe
Ova Uredba ne utječe na nastavak niti na izmjenu dotičnih projekata, uključujući njihovo potpuno ili djelomično ukidanje, sve do njihova završetka, kao ni na financijsku potporu koju je Komisija odobrila temeljem uredbi (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu potporu na dan 31. prosinca 2013., koji se nastavljaju primjenjivati na dotične mjere do njihova zaključenja.
Članak 31.
Stavljanje izvan snage
Ne dovodeći u pitanje članak 30. ove Uredbe, uredbe (EZ) br. 680/2007 i br. (EZ) 67/2010 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.
Članak 32.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u 11. prosinca 2013.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
V. LEŠKEVIČIUS
(1) SL C 143, 22.5.2012., str. 116.
(2) SL C 277, 13.9.2012., str. 125.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu)
(4) SL C 420, 20.12.2013., str. 1.
(5) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od17. prosinca 2013. Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).
(6) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 89.
(7) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 13.
(8) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropskih prometnih mreža i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (Vidi stranicu 1 ovog Službenog lista).
(9) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).
(10) http://ec.europa.eu/transport/infrastructure/ten-t-policy/review/doc/expert-groups/expert_group_5_final_report.pdf
(11) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).
(12) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).
(13) Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).
(14) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
(15) Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).
(16) Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. - 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).
(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).
(18) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(19) Uredba (EZ) br. 67/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža (SL L 27, 30.1.2010.).
(20) Financijska omotnica CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. u stalnim cijenama iz 2011. iznosi 29 300 000 000 EUR, a raspodijeljena je na sljedeći način: 23 174 000 000 EUR, uključujući 10 000 000 000 EUR za kohezijske zemlje (promet), 5 126 000 000 EUR (energetika), 1 000 000 000 (telekomunikacije).
(21) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. - 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884,).
(22) Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 204, 5.8.2010., str. 1.).
(23) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(24) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
PRILOG I.
DIO I.
POPIS PRETHODNO IDENTIFICIRANIH PROJEKATA NA OSNOVNOJ MREŽI U SEKTORU PROMETA
1. Horizontalni prioriteti
Inovativno upravljanje i usluge |
Jedinstveno europsko nebo – sustav SESAR |
Inovativno upravljanje i usluge |
Sustavi telematskih aplikacija za cestovni i željeznički promet, promet plovnih putova i plovila (ITS, ERTMS, RIS i VTMIS) |
Inovativno upravljanje i usluge |
Morske luke osnovne mreže, autoceste mora (MoS) i zračne luke, sigurna i zaštićena infrastruktura |
Nove tehnologije i inovacije |
Nove tehnologije i inovacije u skladu s člankom 33. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 1315/2013 |
2. Koridori osnovne mreže
Baltičko-jadranski koridor
TRASA:
Gdynia – Gdańsk – Katowice/Sławków
Gdańsk – Warszawa – Katowice
Katowice – Ostrava – Brno – Wien
Szczecin/Świnoujście – Poznań – Wrocław – Ostrava
Katowice – Žilina – Bratislava – Wien
Wien – Graz – Villach – Udine – Trieste
Udine – Venezia – Padova – Bologna – Ravenna
Graz – Maribor – Ljubljana – Koper/Trieste
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Gdinj - Katowice |
željeznica |
Radovi |
Gdinj, Gdańsk |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Varšava - Katowice |
željeznica |
Radovi |
Wroclaw – Poznań – Szczecin/Świnoujście |
željeznica |
Radovi |
Świnoujście, Szczecin |
luka |
Međusobna povezanost luka |
Bielsko Biala – Žilina |
cesta |
Radovi |
Katowice - Ostrava - Brno - Wien i Katowice - Žilina - Bratislava - Wien |
željeznica |
Radovi, osobito prekogranične dionice PL-CZ, CZ-AT, PL-SK i SK-AT; pruga Brno-Přerov; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i međusobnih povezanosti željeznice i zračnih luka |
Wien - Graz - Klagenfurt - Udine - Venezia - Ravenna |
željeznica |
Djelomična gradnja novih linija (osnovni tunel Semmering i željeznička pruga Koralm), nadogradnja željeznice radovi u tijeku; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi; nadogradnja postojeće dvosmjerne pruge između Udina - Cervignana i Trsta |
Graz - Maribor - Pragersko |
željeznica |
Studije i radovi za drugi smjer |
Trst, Venecija, Ravena, Kopar |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Koridor Sjeverno more – Baltik
TRASA:
Helsinki – Tallinn – Rīga
Ventspils – Rīga
Rīga – Kaunas
Klaipėda – Kaunas – Vilnius
Kaunas – Warszawa
Granica s Bjelarusom – Warszawa – Poznań – Frankfurt/Oder – Berlin – Hamburg
Berlin – Magdeburg – Braunschweig – Hannover
Hannover – Bremen – Bremerhaven/Wilhelmshaven
Hannover – Osnabrück – Hengelo – Almelo – Deventer – Utrecht
Utrecht – Amsterdam
Utrecht – Rotterdam – Antwerpen
Hannover – Köln – Antwerpen
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Helsinki - Tallinn |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost, mogućnost razbijanja leda, autoceste mora |
Tallinn - Riga - Kaunas - Varšava |
željeznica |
(Detaljne) studije za novu potpuno interoperabilnu prugu sa širinom UIC; početak radova na novoj pruzi prije 2020.; nadogradnja i nova pruga na državnom području Poljske; međusobna povezanost željeznice i zračne luke/luke, željezničko-cestovni terminali, autoceste mora; |
Ventspils – Riga |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora; |
Klaipėda – Kaunas |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora; |
Kaunas – Vilnius |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom, željezničko-cestovni terminali; |
Koridor Via Baltica |
Cesta |
Radovi na prekograničnim dionicama (EE, LV, LT, PL) |
granica s Bjelorusijom- Varšava - Poznań - granica s Njemačkom |
željeznica |
Radovi na postojećoj pruzi, studije željezničkog sustava velikih brzina |
granica s Poljskom - Berlin - Hannover - Amsterdam/Rotterdam |
željeznica |
Studije i nadogradnja nekoliko dionica (Amsterdam – Utrecht – Arnhem; Hannover – Berlin) |
Wilhelmshaven - Bremerhaven - Bremen |
željeznica |
Studije i radovi |
Berlin - Magdeburg – Hannover, Mittellandkanal, Zapadnonjemački kanali, Rajna, Waal, Sjevernomorski kanal, IJssel, Twentekanaal |
unutarnji plovni putovi |
Studije, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja ustava i plovnih putova |
Amsterdamske ustave i kanal Amsterdam - Rajna |
unutarnji plovni putovi |
Studije ustava u tijeku; luka: međusobna povezanost (studije i radovi, uključujući nadogradnju ustave Beatrix) |
Mediteranski koridor
TRASA:
Algeciras – Bobadilla –Madrid – Zaragoza – Tarragona
Sevilla – Bobadilla – Murcia
Cartagena – Murcia – Valencia – Tarragona
Tarragona – Barcelona – Perpignan – Marseille/Lyon – Torino – Novara – Milano – Verona – Padova – Venezia – Ravenna/Trieste/Koper – Ljubljana – Budapest
Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budapest – Granica s Ukrajinom
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Algeciras - Madrid |
željeznica |
Studije u tijeku, početak radova prije 2015., završetak 2020. |
Sevilla - Antequera - Granada - Almería - Cartagena - Murcia - Alicante - Valencia |
željeznica |
Studije i radovi |
Madrid-Zaragoza-Barcelona |
željeznica |
Nadogradnja postojećih pruga (širina, sporedni kolosijeci, platforme) |
Valencia - Tarragona - Barcelona |
željeznica |
Izgradnja između 2014. – 2020. |
Barcelona |
luka |
Međusobna povezanost željeznice s lukama i zračnim lukama |
Barcelona - Perpignan |
željeznica |
Prekogranična dionica, radovi u tijeku, završetak nove pruge do 2015., nadogradnja postojeće pruge (širina, sporedni kolosijeci, platforme) |
Perpignan - Montpellier |
željeznica |
Zaobilaznica Nîmes - Montpellier treba biti u funkciji 2017., Montpellier - Perpignan predviđena za 2020. |
Lyon |
željeznica |
Rasterećivanje uskih grla u Lyonu: studije i radovi |
Lyon – Avignon – Marseille |
željeznica |
nadogradnja |
Lyon - Torino |
željeznica |
Prekogranična dionica, radovi na osnovnom tunelu; studije i radovi na pristupnim putovima |
Milano - Brescia |
željeznica |
Djelomična nadogradnja, djelomično nova pruga velikih brzina |
Brescia - Venecija - Trst |
željeznica |
Prije 2014. trebaju početi radovi na nekoliko dionica u sinergiji s nadogradnjama koje se izvode na pojasevima koji se preklapaju kao u Baltičko-jadranskom koridoru |
Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi |
Cremona, Mantova, Venezia, Ravenna, Trieste |
luke unutarnjih voda |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Trst - Divača |
željeznica |
Studije i djelomična nadogradnja u tijeku; prekogranična dionica dovršena nakon 2020. |
Kopar - Divača - Ljubljana – Pragersko |
željeznica |
Studije i nadogradnja/djelomično nova pruga |
Rijeka – Zagreb – Budapest |
željeznica |
Studije i radovi (uključujući izgradnju novog kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom |
Rijeka |
luka |
Nadogradnja i razvoj infrastrukture, razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost |
Ljubljana – Zagreb |
željeznica |
Studije i radovi |
Čvor Ljubljana |
željeznica |
Željezničko čvorište Ljubljana, uključujući multimodalnu platformu; međusobna povezanost željeznice i zračne luke |
Pragersko - Zalalövö |
željeznica |
Prekogranična dionica: studije, početak radova prije 2020. |
Lendava - Letenye |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
Boba- Székesfehérvár |
željeznica |
Nadogradnja |
Budapest-Miskolc- granica s Ukrajinom |
željeznica |
Nadogradnja |
Vásárosnamény-granica s Ukrajinom |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran
TRASA:
Hamburg – Berlin
Rostock – Berlin – Dresden
Bremerhaven/Wilhelmshaven – Magdeburg – Dresden
Dresden – Ústí nad Labem – Mělník/Praha – Kolín
Kolín – Pardubice – Brno – Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Timișoara – Craiova – Calafat – Vidin – Sofia
Sofia – Plovdiv – Burgas
Plovdiv – TR border
Sofia – Thessaloniki – Athína – Piraeus – Lemesos – Lefkosia
Athína – Patras/Igoumenitsa
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Dresden - Praha |
željeznica |
Studije za željeznički sustav pruga velikih brzina |
Praha |
željeznica |
Nadogradnja, zaobilaznica za teretni promet poveznica željeznice sa zračnom lukom |
Hamburg – Dresden – Praha – Pardubice |
unutarnji plovni putovi |
Studije o Elbi i Vltavi, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja |
Děčínske ustave |
unutarnji plovni putovi |
Studije |
Praha- Brno - Břeclav |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući željezničko čvorište Brno i multimodalne platforme |
Breclav – Bratislava |
željeznica |
Prekogranična dionica, nadogradnja |
Bratislava – Hegyeshalom |
željeznica |
Prekogranična dionica, nadogradnja |
Mosonmagyaróvár – granica sa Slovačkom |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
Tata – Biatorbágy |
željeznica |
Nadogradnja |
Budapest - Arad - Temišvar - Calafat |
željeznica |
Nadogradnja u Mađarskoj gotovo završena, u Rumunjskoj u tijeku |
Vidin – Sofija – Burgas/granica s Turskom Sofia – Thessaloniki – Athína/Piraeus |
željeznica |
Studije i radovi Vidin – Sofija – Thessaloniki – Athína; nadogradnja Sofija – Burgas/granica s Turskom |
Vidin – Craiova |
cesta |
Prekogranična nadogradnja |
Thessaloniki, Igoumenitsa |
luka |
Nadogradnja i razvoj infrastrukture, međusobno multimodalno povezivanje |
Athína/Piraeus/Heraklion – Lemesos |
luka, autoceste mora |
Kapacitet luke i međusobno multimodalno povezivanje |
Lemesos – Lefkosia |
luke, multimodalne platforme |
Nadogradnja međusobnog modalnog povezivanja, uključujući južnu zaobilaznicu Lefkosije, studije i radovi, sustavi za upravljanje prometom |
Lefkosia – Larnaca |
multimodalne platforme |
Međusobno multimodalno povezivanje i sustavi telematskih aplikacija |
Patras |
luka |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Athína - Patras |
željeznica |
Studije i radovi, međusobna povezanost luka |
Skandinavsko-mediteranski koridor
TRASA:
Granica s Rumunjskom – Hamina/Kotka – Helsinki – Turku/Naantali – Stockholm – Malmö
Oslo – Göteborg – Malmö – Trelleborg
Malmö – København – Kolding/Lübeck – Hamburg – Hannover
Bremen – Hannover – Nürnberg
Rostock – Berlin – Leipzig – München
Nürnberg – München – Innsbruck – Verona – Bologna – Ancona/Firenze
Livorno/La Spezia – Firenze – Roma – Napoli – Bari – Taranto – Valletta
Napoli – Gioia Tauro – Palermo/Augusta – Valletta
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Hamina/Kotka – Helsinki |
luka, željeznica |
Međusobna povezanost luka, nadogradnja željeznice, mogućnost razbijanja leda |
Helsinki |
željeznica |
Povezanost zračna luka – željeznica |
granica s Rusijom – Helsinki |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Helsinki – Turku |
željeznica |
Nadogradnja |
Turku/Naantali – Stockholm |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, mogućnost razbijanja leda |
Stockholm - Malmö (nordijski trokut) |
željeznica |
Radovi u tijeku na određenim dionicama |
Trelleborg - Malmö – Göteborg – granica s Norveškom |
željeznica, luka, autoceste mora |
Radovi, multimodalne platforme i povezanost luke i zaleđa |
Fehmarn |
željeznica |
Studije u tijeku, građevinski radovi čvrste poveznice na pojasu Fehmarn Belt koji trebaju početi 2015. |
København - Hamburg via Fehmarn: pristupni putovi |
željeznica |
Završetak pristupnih putova iz Danske predviđen do 2020., pristupni putovi iz Njemačke trebaju biti završeni u dva koraka: elektrifikacija jednosmjerne pruge uz dovršetak čvrste poveznice i dvosmjerne pruge sedam godina kasnije |
Rostock |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost željeznice s lukama trajekti s niskim emisijama; mogućnost razbijanja leda |
Rostock - Berlin - Nürnberg |
željeznica |
Studije i nadogradnja |
Hamburg/Bremen - Hannover |
željeznica |
Studije u tijeku |
Halle – Leipzig – Nürnberg |
željeznica |
Radovi u tijeku, završetak radova predviđen do 2017. |
München – Wörgl |
željeznica |
Pristup do osnovnog tunela Brenner i prekogranične dionce studije |
osnovni tunel Brenner |
željeznica |
Studije i radovi |
Fortezza - Verona |
željeznica |
Studije i radovi |
Napoli - Bari |
željeznica |
Studije i radovi |
Napoli - Reggio Calabria |
željeznica |
Nadogradnja |
Verona – Bologna |
željeznica |
Nadogradnja u tijeku |
Ancona, Napoli, Bari, La Spezia, Livorno |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Messina - Catania – Augusta/Palermo |
željeznica |
Nadogradnja (preostale dionice) |
Palermo/Taranto - Valletta/Marsaxlokk |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka |
Valletta - Marsaxlokk |
luka, zračna luka |
Nadogradnja poveznih točaka među različitim mrežama, uključujući Marsaxlokk-Luqa-Valletta |
Bologna – Ancona |
željeznica |
Nadogradnja |
Rajnsko-alpski koridor
TRASA:
Genova – Milano – Lugano – Basel
Genova – Novara – Brig – Bern – Basel – Karlsruhe – Mannheim – Mainz – Koblenz – Köln
Köln – Düsseldorf – Duisburg – Nijmegen/Arnhem – Utrecht – Amsterdam
Nijmegen – Rotterdam – Vlissingen
Köln – Liège – Bruxelles/Brussel – Gent
Liège – Antwerpen – Gent – Zeebrugge
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
Genova |
luka |
Međusobna povezanost luka |
Genova - Milano/Novara – granica sa Švicarskom |
željeznica |
Studije; početak radova prije 2020. |
Basel – Antwerpen/Rotterdam - Amsterdam |
unutarnji plovni putovi |
Radovi za poboljšanje plovnosti |
Karlsruhe - Basel |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Frankfurt - Mannheim |
željeznica |
Studije u tijeku |
Liège |
željeznica |
Poveznica željeznice s lukom i zračnom lukom |
Rotterdam – Zevenaar |
željeznica |
Studije u tijeku, nadogradnja |
Zevenaar - Emmerich - Oberhausen |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Zeebrugge – Gent – Antwerpen - granica s Njemačkom |
željeznica |
Nadogradnja |
Atlantski koridor
TRASA:
Algeciras – Bobadilla – Madrid
Sines / Lisboa – Madrid – Valladolid
Lisboa – Aveiro – Leixões/Porto
Aveiro – Valladolid – Vitoria – Bergara – Bilbao/Bordeaux – Paris – Le Havre/Metz – Mannheim/Strasbourg
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
željeznička poveznica velikih brzina Sines/Lisboa - Madrid |
željeznica, luke |
Studije i radovi u tijeku, nadogradnja poveznih točaka između luka Sines/Lisboa |
željezna poveznica velikih brzina Porto - Lisboa |
željeznica |
Studije u tijeku |
željeznička poveznica Aveiro – Salamanca – Medina del Campo |
željeznica |
prekogranična dionica: radovi u tijeku |
željeznička poveznica Bergara - San Sebastián - Bayonne |
željeznica |
završetak predviđen do 2016. na španjolskoj strani, a na francuskoj do 2020. |
Bayonne - Bordeaux |
željeznica |
Javne konzultacije u tijeku |
Bordeaux - Tours |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Paris |
željeznica |
Južna zaobilaznica velikih brzina |
Baudrecourt - Mannheim |
željeznica |
Nadogradnja |
Baudrecourt - Strasbourg |
željeznica |
Radovi u tijeku, završetak predviđen 2016. |
Le Havre - Paris |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
Le Havre - Paris |
željeznica |
Studije, nadogradnja |
Le Havre |
luka, željeznica |
Studije i radovi u vezi kapaciteta luke, autoceste mora i međusobna povezanost |
Koridor Sjeverno more – Baltik
TRASA:
Belfast – Baile Àtha Cliath/Dublin – Corcaigh/Cork
Glasgow/Edinburgh – Liverpool/Manchester – Birmingham
Birmingham – Felixstowe/London /Southampton
London – Lille – Brussel/Bruxelles
Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen – Brussel/Bruxelles – Luxembourg
Luxembourg – Metz – Dijon – Macon – Lyon – Marseille
Luxembourg – Metz – Strasbourg – Basel
Antwerpen/Zeebrugge – Gent – Dunkerque/Lille – Paris
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
CorcaighCork - Dublin - Baile Atha Cliath/Belfast |
željeznica |
Studije i radovi; poveznice u Baile Atha Cliath/Dublinu (DART); |
Belfast |
luka, multimodalna povezanost |
Nadogradnja |
Glasgow - Edinburgh |
željeznica |
Nadogradnja |
Manchester – Liverpool |
željeznica |
Nadogradnja i elektrifikacija, uključujući Northern Hub |
Birmingham – Reading – Southampton |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
Baile Atha Cliath/Dublin, Corcaigh/Cork, Southampton |
luka, željeznica |
Studije o kapacitetu luke i radovi na njemu, autoceste mora i međusobna povezanost |
Dunkerque |
luka |
Daljnji razvoj multimodalnih platformi i međusobna povezanost |
Calais - Paris |
željeznica |
Preliminarne studije |
Bruxelles/Brussel |
željeznica |
Studije i radovi (veza sjever-jug za željezničke pruge velike brzine i konvencionalne željezničke pruge |
Felixstowe – Midlands |
željeznica, luka, multimodalne platforme |
Nadogradnja željeznice, međusobna povezanost luka i multimodalnih platformi |
Maas, uključujući Maaswerken |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
Albertkanaal/ kanal Bocholt-Herentals |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
Koridor Rhine-Scheldt: Volkeraklock i Kreekaklock, Krammerlock i ustava Hansweert |
unutarnji plovni putovi |
Ustave: studije u tijeku |
Terneuzen |
pomorski |
Ustave: studije u tijeku; radovi |
Terneuzen - Gent |
unutarnji plovni putovi |
Studije, nadogradnja |
Zeebrugge |
luka |
Ustave: studije, međusobna povezanost (studije i radovi) |
Antwerpen |
pomorski, luke, željeznica |
Ustave: studije u tijeku luka: međusobna povezanost (uključujući drugi željeznički pristup luci Antwerpen) |
Rotterdam - Antwerpen |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
Kanal Sena-Sjever; Sena - Escaut |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi; nadogradnja, uključujući prekogranične i multimodalne veze |
Dunkerque – Lille |
unutarnji plovni putovi |
Studije u tijeku |
Antwerpen, Bruxelles/Brussel, Charleroi |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
modernizacija plovnih putova u Valoniji |
unutarnji plovni putovi |
Studije, nadogradnja, intermodalne veze |
Bruxelles/Brussel - Luxembourg - Strasbourg |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Antwerpen – Namur - granica s Luksemburgom – granica s Francuskom |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
Strasbourg - Mulhouse - Basel |
željeznica |
Nadogradnja |
željeznička poveznica Luxembourg - Dijon - Lyon (TGV Rhin - Rhône) |
željeznica |
Studije i radovi |
Lyon |
željeznica |
Istočna zaobilaznica: studije i radovi |
kanal Saône - Moselle/Rajna |
unutarnji plovni putovi |
Preliminarne studije u tijeku |
Rhône |
unutarnji plovni putovi |
Madogradnja |
Luka Marseille-Fos |
luka |
Međusobno povezivanje i multimodalni terminali |
Lyon - Avignon - luka Marseille - Fos |
željeznica |
Nadogradnja |
Rajna – Dunav
TRASA:
Strasbourg – Stuttgart – München – Wels/Linz
Strasbourg – Mannheim – Frankfurt – Würzburg – Nürnberg – Regensburg – Passau – Wels/Linz
München/Nürnberg – Praha – Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – Granica s Ukrajinom
Wels/Linz – Wien – Bratislava – Budapest – Vukovar
Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Brașov/Craiova – București – Constanța – Sulina
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
željeznička poveznica Strasbourg - Kehl Appenweier |
željeznica |
Radovi na poveznim točkama Appenweier |
Karlsruhe - Stuttgart - München |
željeznica |
Studije i radovi u tijeku |
Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – granica s Ukrajinom |
željeznica |
Nadogradnja, multimodalne platforme |
Zlín – Žilina |
cesta |
Prekogranična cestovna dionica |
München – Praha |
željeznica |
Studije i radovi |
Nürnberg – Praha |
željeznica |
Studije i radovi |
München - Mühldorf - Freilassing - Salzburg |
željeznica |
Studije i radovi u tijeku |
Salzburg - Wels |
željeznica |
Studije |
Nürnberg - Regensburg - Passau - Wels |
željeznica |
Studije i radovi |
željeznička poveznica Wels - Wien |
željeznica |
Završetak predviđen do 2017. |
Wien – Bratislava / Wien – Budapest / Bratislava – Budapest |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina (uključujući usklađivanje veza između triju gradova) |
Budapest - Arad |
željeznica |
Studije za mrežu željezničkog sustava velikih brzina između Budapest i Arad |
Komárom – Komárno |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi za prekogranični most |
Arad - Brašov - București - Constanța |
željeznica |
Nadogradnja određenih dionica; studije za željezničke sustave velikih brzina |
Majna – kanal – Majna – Dunav |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobna multimodalna povezanost sa željeznicom |
Slavonski Brod |
luka |
Studije i radovi |
Giurgiu, Galați |
luka |
Daljnji razvoj multimodalnih platformi i veza sa zaleđem studije i radovi |
Dunav (Kehlheim - Constanța/Midia/Sulina) |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobno multimodalno povezivanje |
Sava |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla (uključujući prekogranični most) |
Kanal București – Dunăre |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi |
Constanța |
luka, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, autoceste mora (uključujući usluge razbijanja leda) |
Craiova – București |
željeznica |
Studije i radovi |
3. Ostale dionice na osnovnoj mreži
Sofija do granice s Makedonijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
Sofija do granice sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
Temišvar – granica sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
Wrocław – Praha |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije |
Nowa Sól – Hradec Králové |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi |
Brno – granica s Austrijom |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Budapest – Zvolen |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Budapest – granica sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije |
Botnički koridor: Luleå – Oulu |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije i radovi |
Iași- granica s Republikom Moldovom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku i radovi |
Suceava-granica s Ukrajinom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije i radovi |
Prioritetni projekti kako je definirano u Prilogu III. Odluci br, 661/2010/EU (Praha- Linz, Nova željeznica visokog kapaciteta: Središnji prijelaz preko Pireneja, „Željezna Rajna”(Rheidt-Antwerpen)) |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
Târgu Neamt–Ungheni |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Marijampolė -Kybartai (granica između Litve i Rusije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Vilnius-granica između Litve i Bjelarusa |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Ioannina – Kakavia (granica između Grčke i Albanije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Studije |
Kleidi – Polikastro – Evzonoi (granica između Grčke i Makedonije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
Serres – Promahonas – granica između Grčke i BUgarske |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi u tijeku |
Alexandroupoli – Kipoi granica između Grčke i Turske |
Prekogranična dionica |
cesta |
Studije i radovi |
Dubrovnik – granica između Hrvatske i Crne Gore |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi |
Kędzierzyn Koźle – Chałupki-granica |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Radovi |
A Coruña - Vigo - Palencia Gijón - Palencia |
Usko grlo |
željeznica, autoceste mora |
Radovi u tijeku (uključujući luke i multimodalne platforme) |
Frankfurt – Fulda – Erfurt – Berlin |
Usko grlo |
željeznica |
Studije |
Željeznička pruga Egnatia |
Usko grlo |
željeznica |
Studije u tijeku |
Sundsvall – Umeå – Luleå |
Usko grlo |
željeznica |
Studije i radovi |
Zagreb – granica sa Srbijom |
Usko grlo |
željeznica |
Studije i radovi |
A Coruña - Madrid (putnički prijevoz velike brzine) |
Usko grlo |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Stockholm – Gävle – Sundsvall |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
Mjölby – Hallsberg – Gävle |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
Bothnian – Kiruna – granica s Norveškom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
Milford Haven – Swansea – Cardiff |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
Željeznička veza Sionainn/Shannon Faing/Foynes - Gabhal Luimnigh/Limerick junction |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije |
poveznica High Speed 2 |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi za prugu velikih brzina London - Midlands |
granica s Ukrajinom – Kraków – Katowice – Wrocław – Dresden |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
Riga – granica između Rusije i Bjelarusa |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
Vilnius – granica s Bjelarusom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom |
Kybartai – Kaunas |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
Tallinn – Tartu - Koidula – granica s Rusijom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
Marseille – Toulon – Nica – Ventimiglia - Genova |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina |
Bordeaux – Toulouse |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina |
Helsinki – Oulu |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja dionica |
Bilbao – Pamplona – Zaragoza – Sagunto |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
Brunsbüttel - Kiel (kanal Nord-Ostsee) |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
unutarnji plovni putovi |
Optimizacija plovnog statusa |
Cardiff - Bristol - London |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući Crossrail |
Alba-Iulia – Turda – Dej – Suceava – Pașcani – Iași |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
București - Buzău |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Poboljšanje i popravak željezničke infrastrukture i veze sa zaleđem |
Ruhrska oblast - Münster - Osnabrück - Hamburg |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja dionice Münster - Lünen (dvosmjerna pruga) |
Nantes - Tours - Lyon |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
Ploiești-Suceava |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije |
Heraklion |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
zračna luka, infrastruktura/sustavi za kombinirani transport |
Studije i građevinski radovi, nadogradnja i razvoj infrastrukture, multimodalno međusobno povezivanje |
Huelva – Sevilla |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi u tijeku |
Fredericia-Frederikshavn |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući elektrifikaciju |
Barcelona – Valencia – Livorno |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
autoceste mora |
Nadogradnja |
DIO II.
POPIS INFRASTRUKURA PRIORITETNIH KORIDORA I PODRUČJA U ENERGETSKOM SEKTORU
1. Prioritetni koridori za električnu energiju
(1) |
Sjevernomorski priobalni sustav umrežavanja („NSOG”): razvoj integriranog priobalnog elektroenergetskog sustava umrežavanja i odgovarajućih poveznica u Sjevernom moru, Irskom moru, Engleskom kanalu, Baltičkom moru i susjednim vodama za prijevoz električne energije iz obnovljivih priobalnih energetskih izvora u glavna potrošačka središta i skladišta te u svrhu povećanja prekogranične razmjene električne energije. Dotične države članice: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina; |
(2) |
Međusobna povezanost sustava za električnu energiju u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Electricity”): razvoj međusobne povezanosti među državama članicama u regiji i s trećim zemljama iz područja Sredozemlja, uključujući Pirenejski poluotok, ponajprije radi uključenja električne energije iz obnovljivih izvora energije i jačanja infrastrukture unutarnje mreže kako bi se poticala integracija tržišta u regiji. Dotične države članice: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Malta, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina; |
(3) |
Međusobna povezanost elektroenergetskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Electricity”): međusobno povezivanje i unutarnji vodovi u smjeru sjever-jug i u smjeru istok-zapad kako bi se dopunilo unutarnje tržište i uključila proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Dotične države članice Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija; |
(4) |
Nacrt međusobnog povezivanja u području električne energije na baltičkom energetskom tržištu („BEMIP Electricity”): međusobne poveznice među državama članicama u baltičkom području te odgovarajuće jačanje infrastrukture unutarnje mreže, u svrhu okončanja izolacije baltičkih država i poticanja integracije tržišta u regiji, između ostalog radom na integraciji obnovljivih izvora energije u regiji; Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska. |
2. Prioritetni koridori za plin
(1) |
Međusobna povezanost plinskih sustava u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Gas”): infrastruktura za plin za plinske tokove u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug u svrhu diversifikacije opskrbnih putova i povećanja kratkoročne isporuke plina. Dotične države članice: Belgija, Danska, Irska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina; |
(2) |
Međusobna povezanost plinskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Gas”): infrastruktura za plin za regionalne plinske poveznice između područja Baltičkog mora, Jadranskog i Egejskog mora, istočnog dijela Sredozemnog mora te Crnog mora, i radi jačanja raznolikosti i sigurnosti opskrbe plinom; Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija; |
(3) |
Južni plinski koridor („SGC”): infrastruktura za prijevoz plina iz Kaspijskog bazena, Srednje Azije, Bliskog istoka i istočnomediteranskog bazena u Uniju kako bi se povećala raznolikost ponude plinom. Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Francuska, Njemačka, Mađarska, Grčka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija; |
(4) |
Nacrt međusobne povezanosti na baltičkom tržištu u području plina („BEMIP Gas”): infrastruktura za plin kako bi se okončala izolacija triju baltičkih država i Finske te njihova ovisnost o jednom dobavljaču, na odgovarajući način pojačala infrastruktura unutarnje mreže i povećala raznolikost i sigurnost opskrbe plinom na području Baltičkog mora; Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska. |
3. Prioritetna tematska područja
(1) |
Uvođenje pametnih mreža: usvajanje tehnologija pametnih mreža u cijeloj Uniji za učinkovito uključivanje ponašanja i djelovanja svih korisnika priključenih na električnu mrežu, posebice generiranje velikih količina električne energije od obnovljivih izvora energije ili decentralizirane proizvodnje energije i zahtijevanje odgovora od potrošača; Dotične države članice: sve; |
(2) |
Elektroenergetske autoceste: prve elektroenergetske autoceste do 2020., s ciljem izgradnje sustava elektroenergetskih autocesta u cijeloj Uniji koji mogu:
Dotične države članice: sve; |
(3) |
Prekogranična mreža ugljikovog dioksida: razvoj infrastrukture za prijevoz ugljikovog dioksida među državama članicama i susjednim trećim zemljama radi uvođenja hvatanja i skladištenja ugljikovog dioksida. Dotične države članice: sve. |
DIO III.
UVJETI I POSTUPCI U VEZI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA
Cilj i obrazloženje
Cilj financijskih instrumenata u okviru CEF-a jest olakšati infrastrukturnim projektima pristup financiranju za projekte i poduzeća korištenjem sredstava Unije kao financijske poluge.
Financijskim instrumentima podupire se financiranje projekata od zajedničkog interesa s jasnom europskom dodanom vrijednošću te se potiče veća uključenost privatnog sektora u dugoročno financiranje takvih projekata u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike, uključujući širokopojasne mreže.
Financijskim instrumentima zadovoljavaju se srednjoročne do dugoročne potrebe projekata te se njima omogućuju veće dobrobiti s obzirom na utjecaj na tržište, administrativnu djelotvornost i korištenje resursa.
Oni zainteresiranim stranama u području infrastrukture, poput financijera, tijela javne vlasti, upravitelja infrastrukture, građevinskih poduzeća i operatora, pružaju paket instrumenata financijske potpore Unije koji je dosljedan i usmjeren na tržište.
Financijski instrumenti sastoje se od:
(a) |
instrumenta za zajmove i jamstva, popraćenog instrumentima za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica („dužnički instrument”) te |
(b) |
vlasničkog instrumenta („vlasnički instrument”), |
kojima se podupire nadilaženje ograničenja tržišta tako da se poboljšaju profili za financiranje i/ili rizik u ulaganjima u infrastrukturu. Time se poduzećima i drugim korisnicima poboljšava pristup zajmovima, jamstvima, vlasništvima i drugim oblicima privatnog financiranja.
Prije dovršetka sastavljanja dužničkih i vlasničkih instrumenata, Komisija provodi ex ante evaluaciju u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Evaluacija postojećih, usporedivih financijskih instrumenata prema potrebi doprinosi toj procjeni.
I. Dužnički instrument
1. Opće odredbe
Cilj dužničkog instrumenta jest doprinošenje uklanjanju nedostataka europskih tržišta dužničkog kapitala tako da se omogući podjelu rizika pri financiranju duga. Financiranje duga osiguravaju subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti u obliku nadređenog i podređenog duga ili jamstava.
Dužnički instrument sastoji se od instrumenta za podjelu rizika za zajmove i jamstva te od inicijative projektnih obveznica. Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.
a. Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva
Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva namijenjen je osiguravanju dodatnog kapaciteta rizika subjektima kojima je povjereno financiranje duga. Na taj način subjekti kojima je povjereno financiranje duga mogu pružati financiranje financiranog podređenog i nadređenog duga i onog koje se financira izvan fondova projektima i trgovačkim društvima kako bi promicateljima olakšali pristup bankovnom financiranju. Ako je financiranje duga podređeno, ono ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.
Financiranje podređenog duga koje se financira izvan fondova ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa za nadređeni dug.
Financiranje nadređenog duga predviđeno u okviru dužničkog instrumenta ne prelazi 50 % ukupnog iznosa cjelokupnog financiranja nadređenog duga koje je stavio na raspolaganje subjekt kojemu je povjereno financiranje duga ili koje je pruženo u okviru posebnog ulagačkog instrumenta.
b. Inicijativa projektnih obveznica
Instrument za podjelu rizika za projektne obveznice osmišljen je kao financiranje podređenog duga kako bi se olakšalo financiranje projektnim poduzećima koje podižu nadređeni dug u obliku obveznica. Cilj tog instrumenta kreditnog poboljšanja jest pomoći da nadređeni dug postigne ulagački kreditni rejting.
On ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.
Financiranje podređenog duga ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa nadređenog duga.
2. Financijski parametri i financijska poluga
Parametri podjele rizika i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup dužničkog instrumenta koji je usmjeren na tržište.
Očekuje se da očekivana potpora dužničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen sa doprinosom Unije — bude između 6 i 15, ovisno o vrsti aktivnosti, ciljanim korisnicima i financiranju duga u pitanju).
3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja
Financiranje iz dužničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, podložno pravilima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantnoj pravnoj osnovi:
(a) |
drugi dijelovi CEF-a, |
(b) |
drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije; |
(c) |
države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta. |
4. Provedba
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije za dužnički instrument i oni su partneri koji dijele rizik.
Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanje doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.
Osmišljavanje i provedba
Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu dužničkog instrumenta, uključujući praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u obzir odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Fiducijarni račun
Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.
5. Korištenje doprinosa Unije
Doprinos Unije koristi se:
(a) |
za rezervacije za rizike; |
(b) |
za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem dužničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju i mjere potpore, koje su određene u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i tržišnom praksom. Administrativne pristojbe i pristojbe koje se temelje na uspješnosti i koje se moraju platiti subjektu kojem je povjereno financiranje duga ne smiju premašivati 2 %, odnosno 3 % od doprinosa Unije koji se učinkovito koristio za individualne operacije, na osnovi metodologije utemeljene na troškovima dogovorene između Komisije i subjekti kojima je povjereno financiranje duga. |
(c) |
za izravno povezane mjere potpore. |
6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda
Dužnički instrument ima cijenu koja se naplaćuje korisniku, u skladu s relevantnim pravilima i kriterijima subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebnih ulagačkih instrumenata te u skladu s najboljim tržišnim praksama.
Što se tiče izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju subjekt kojemu je povjereno financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.
Što se tiče posebnih ulagačkih instrumenata, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju tijelo zaduženo za financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.
Neovisno o odabranom uzorku dijeljenja rizika, subjekt kojem je povjereno financiranje duga uvijek dijeli dio definiranog rizika i uvijek snosi čitav obrok rezidualnog rizika.
Maksimalan rizik koji pokriva proračun Unije ne smije biti veći od 50 % rizika ciljnog dužničkog portfelja u okviru dužničkog instrumenta. Najveća gornja granica preuzimanja rizika od 50 % primjenjuje se na ciljnu veličinu posebnih ulagačkih instrumenata.
7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje
Zahtjevi se podnose subjektu kojem je povjereno financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.
8. Trajanje dužničkog instrumenta
Zadnji obrok doprinosa Unije dužničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje financiranja duga od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.
9. Istek
Doprinos Unije dodijeljen dužničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz dužnički instrument do njegova isteka.
10. Izvješćivanje
O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i subjekt kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
Osim toga, Komisija uz potporu subjekata kojima je povjereno financiranje duga jednom godišnje do 2023. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi, prevladavajućim tržišnim uvjetima za korištenje instrumenta, ažuriranim projektima i strukturi projekata uključujući podatke o projektima u različitim fazama postupka poštujući povjerljivost i osjetljive podatke o tržištu u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
11. Praćenje, nadzor i evaluacija
Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
12. Mjere potpore
Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć; mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih ulagača.
Europska investicijska banka na zahtjev Europske komisije ili dotičnih država članica pruža tehničku pomoć, uključujući za financijsko strukturiranje projekata od zajedničkog interesa, uključujući one koji provode koridore osnovne mreže kako je navedeno u dijelu I. Takva tehnička pomoć također uključuje potporu upravama kako bi se razvili odgovarajući institucionalni kapaciteti.
II. Vlasnički instrument
1. Opće odredbe
Cilj vlasničkog instrumenta je doprinijeti prevladavanju nedostataka europskog tržišta kapitala pružanjem ulaganja vlasničkog i kvazivlasničkog kapitala.
Maksimalni iznosi doprinosa Unije ograničeni su kako slijedi:
— |
33 % ciljne veličine vlasničkog fonda; ili |
— |
sufinanciranje Unije za projekt ne premašuje 30 % ukupnog vlasničkog kapitala neke tvrtke. |
Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.
2. Financijski parametri i financijska poluga
Parametri ulaganja i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup ovog instrumenta koji je usmjeren na tržište.
Očekuje se da očekivana potpora vlasničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen s doprinosom Unije bude između 5 i 10, ovisno o posebnostima tržišta.
3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja
Financiranje iz vlasničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, u skladu s pravilima Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantne pravne osnove:
(a) |
drugi dijelovi CEF-a, |
(b) |
drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije; te |
(c) |
države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta. |
4. Provedba
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, u neizravnom načinu upravljanja. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije vlasničkom instrumentu.
Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanja doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.
U opravdanim slučajevima kako bi se postigli posebni ciljevi politike, doprinos Unije može se dodijeliti određenom projektu od strane tijela kojem je povjereno financiranje duga kao sufinanciranje.
Osmišljavanje i provedba
Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući njegovo praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Fiducijarni račun
Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.
5. Korištenje doprinosa Unije
Doprinos Unije koristi se:
(a) |
za vlasničke udjele; |
(b) |
za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem vlasničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju, koji su određeni u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012i tržišnom praksom; i |
(c) |
za izravno povezane mjere potpore. |
6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda
Primici vlasničkog kapitala sastoje se od uobičajenih sastavnica povrata koje se dodjeljuju ulagačima u vlasnički kapital i ovisi o uspješnosti odnosnih ulaganja.
7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje
Zahtjevi se podnose tijelu zaduženom za financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.
8. Trajanje vlasničkog instrumenta
Zadnji obrok doprinosa Unije vlasničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje vlasničkih ulaganja od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.
9. Istek
Doprinos Unije dodijeljen vlasničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz vlasnički instrument do njegova isteka.
10. Izvješćivanje
O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i tijelo kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
Osim toga, Komisija, uz podršku subjekata kojima je povjereno financiranje duga, jednom godišnje izvješćuje o provedbi Europski parlament i Vijeće do 2023. u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
11. Praćenje, nadzor i evaluacija
Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
12. Mjere potpore
Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć, mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih investitora.
DIO IV.
OKVIRNI POSTOCI ZA POSEBNE CILJEVE U PODRUČJU PROMETA
Proračunska sredstva iz članka 5. stavka 1. točke (a), isključujući sredstva dodijeljena mjerama za potporu programa, dodjeljuju se za posebne ciljeve u području prometa kako je određeno u članku 4. stavku 2., kako slijedi:
(a) |
otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica - 80 %; |
(b) |
osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje dekarbonizacije za sve vrste prijevoza putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti - 5 %; |
(c) |
optimiziranje uključivanja i međusobnog povezivanja načina prijevoza te podupiranje interoperabilnosti prometnih usluga, uz osiguravanje dostupnosti prometnih infrastruktura, te uzimajući u obzir gornju granicu za unutarnje sastavnice sustava SESAR, RIS-a, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor iz članka 10. stavka 2. točke (b) podtočke vi. - 15 %. |
Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda u cijelosti se koristi za projekte provedbe osnovne mreže ili za projekte i horizontalne prioritete koji su utvrđeni u dijelu I. ovog Priloga.
DIO V.
POPIS OPĆIH SMJERNICA KOJE JE POTREBNO UZETI U OBZIR PRI ODREĐIVANJU KRITERIJA ZA ODABIR PONUDE
Pri određivanju kriterija za odabir ponude u skladu s člankom 17. stavkom 5. u obzir se uzimaju barem sljedeće opće smjernice:
(a) |
zrelost mjera u razvoju projekta; |
(b) |
pouzdanost predloženog plana provedbe; |
(c) |
poticajni učinak potpore Unije javnom i privatnom ulaganju, kad je primjenjivo; |
(d) |
potreba za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja; |
(e) |
kad je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš i dostupnost; |
(f) |
prekogranična dimenzija, kad je primjenjivo. |
PRILOG II.
„PRILOG
DIO V. POPIS POČETNIH TERETNIH KORIDORA
|
Države članice |
Glavni putovi (1) |
Uspostava teretnih koridora: |
||||
„Rajnsko-alpski koridor” |
NL, BE, DE, IT |
Zeebrugge-Antwerpen/Amsterdam/Vlissingen (2)/Rotterdam-Duisburg-[Basel]-Milano- Genova |
Do 10. studenoga 2013. |
||||
„Koridor Sjeverno more – Sredozemlje” |
NL, BE, LU, FR, UK (2) |
Glasgow (3)/Edinburgh (3)/Southampton (3)/Felixstowe (3)-London (2)/Dunkerque (2)/Lille (2)/Liège (2)/Paris (2)/Amsterdam (2)-Rotterdam-Zeebrugge (2)/Antwerpen-Luxembourg-Metz-Dijon-Lyon/[Basel]-Marseille (2) |
Do 10. studenoga 2013. |
||||
„Skandinavsko-mediteranski koridor” |
SE, DK, DE, AT, IT |
Stockholm/[Oslo] (2)/Trelleborg (2)-Malmö- København-Hamburg-Innsbruck-Verona-La Spezia (2)/Livorno (2)/Ancona (2)/Taranto (2)/Augusta (2)/ Palermo |
Do 10. studenoga 2015. |
||||
„Atlantski koridor” |
PT, ES, FR, DE (2) |
Sines-Lisboa/Leixões
Sines-Elvas/Algeciras |
Do 10. studenoga 2013. |
||||
„Baltičko – jadranski koridor” |
PL, CZ, SK, AT, IT, SI |
Swinoujscie (2)/Gdinj-Katowice-Ostrava/Žilina-Bratislava/Wien/Klagenfurt-Udine-Venecija/ Trst/ /Bologna/Ravenna Graz-Maribor-Ljubljana-Kopar/Trst |
Do 10. studenoga 2015. |
||||
„Mediteranski koridor” |
ES, FR, IT, SI, HU, HR (2) |
Almería-Valencia/Algeciras/Madrid-Zaragoza/Barcelona-Marseille-Lyon-Torino-Milano-Verona-Padova/Venecija-Trst/Kopar- Ljubljana-Budapest Ljubljana (2)/Rijeka (2)-Zagreb (2)-Budapest-Zahony (mađarsko-ukrajinska granica) |
Do 10. studenoga 2013. |
||||
„Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran” |
CZ, AT, SK, HU, RO, BG, EL, DE (3) |
Bremerhaven (3)/Wilhelmshaven (3)/Rostock (3)/Hamburg (3)-Praha-Wien/Bratislava-Budapest
|
Do 10. studenoga 2013. |
||||
„Koridor Sjeverno more – Baltik” (4) |
Wilhelmshaven (2)/Bremerhaven/Hamburg (2)/ Amsterdam (2)/Rotterdam/Antwerpen-Aachen/Berlin-Varšava-Terespol (granica Poljske i Bjelarusa)/Kaunas-Riga (3)-Tallinn (3) |
Do 10. studenoga 2015. |
|||||
„Rajnsko-dunavski koridor” (5) |
FR, DE, AT, SK, HU, RO, CZ |
Strasbourg-Mannheim-Frankfurt-Nürnberg-Wels Strasbourg-Stuttgart-München-Salzburg-Wels-Wien-Bratislava-Budapest-Arad-Brașov/Craiova-București-Constanța Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg |
Do 10. studenoga 2020. |
(1) ‘/’ znači alternativne putove. U skladu sa smjernicama za TEN-T, atlantski i mediteranski koridori trebali bi u budućnosti biti dovršeni u okviru teretne osovine Sines/Algeciras-Madrid-Paris koja prolazi središnjim Pirinejima kroz bazni tunel.
(+) |
Putovi označeni simbolom + uključuju se u dotične koridore najkasnije 3 godine od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe. |
(3) Putovi označeni simbolom * uključuju se u dotične koridore najkasnije 5 godina od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.
(°) |
Do realizacije željezničke baltičke linije nominalne širine kolosijeka od 1 435 mm, obilježja različitih sustava širine kolosijeka uzimaju se u obzir pri uspostavi i radu ovog koridora. |
(‡) |
Stvaranje ovog koridora temelji se na istraživanjima tržišta te se njime uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.Dionica „Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg” uspostavlja se do 10. studenoga 2013.” |