17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/1

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1601/2001 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određene željezne ili čelične užadi i kabelâ („SWR”) podrijetlom iz Ruske Federacije, Turske, Tajlanda i Češke. Te će se mjere dalje u tekstu navoditi kao „početne mjere”, a ispitni postupak koji je doveo do tih mjera dalje će se u tekstu navoditi kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Komisija je u kolovozu 2001. prihvatila ponudu za preuzimanje cjenovne obveze od jednog ruskog proizvođača (JSC Severstal-Metiz). Taj je dogovor o preuzimanju obveze stavljen izvan snage u listopadu 2007. (3) jer je smatran neodrživim zbog teškoća pri ispravnoj klasifikaciji velikog broja vrsta proizvoda koje je to trgovačko društvo izvozilo.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1279/2007 (4) nakon parcijalne privremene revizije i revizije nakon isteka mjera zadržalo početne mjere za Rusku Federaciju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Te će se mjere dalje u tekstu navoditi kao „mjere na snazi”, a ispitni postupak u vezi s revizijom nakon isteka mjera dalje će se u tekstu navoditi kao „zadnji ispitni postupak”. Uredbom (EZ) br. 1279/2007 okončane su i mjere u vezi s uvozom čelične užadi i kabelâ podrijetlom iz Turske i Tajlanda.

(4)

Trenutačno (5) postoje mjere na snazi i protiv SWR-a iz Ukrajine i Narodne Republike Kine koje su proširene na uvoz SWR-a koji se otprema iz Maroka, Moldove i Republike Koreje.

(5)

Komisija je 27. listopada 2012. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje revizije nakon isteka („obavijest o pokretanju postupka”) (6) antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz SWR-a podrijetlom iz Ruske Federacije prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(6)

Revizija je pokrenuta nakon obrazloženog zahtjeva koji je podnio Odbor za vezu industrija žičane užadi Europske unije (dalje u tekstu „EWRIS” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju više od 50 % ukupne proizvodnje određene željezne ili čelične užadi i kabelâ u Uniji. Zahtjev se temeljio na razlozima da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao nastavak dampinga i ponavljanje štete industriji Unije („IU”).

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012. („RRIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače izvoznike, proizvođače u Uniji, uvoznike i korisnike koji su joj poznati kao i podnositelja zahtjeva i tijela zemlje izvoznice. Zainteresiranim stranama omogućeno je da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu unutar roka određenog u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na mogući velik broj proizvođača izvoznika u Ruskoj Federaciji koji su uključeni u ispitni postupak, uzorkovanje je u početku predviđeno u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje uistinu potrebno i kako bi, ako odluči da jest, mogla odabrati uzorak, od proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije tražilo se da se jave u roku od 15 dana od pokretanja postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju.

(10)

S obzirom na to da su samo dva proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije dostavila podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazila da su voljna dalje surađivati s Komisijom, odlučeno je da se ne provede uzorkovanje za proizvođače izvoznike.

(11)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije i pozvala zainteresirane strane da dostave svoje komentare o tome unutar roka predviđenog u obavijesti o pokretanju postupka. Privremeni uzorak sastojao se od pet proizvođača iz Unije za koje je utvrđeno da su reprezentativni za industriju Unije u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(12)

U izostanku ikakvih komentara predložena trgovačka društva odabrana su za uključivanje u konačni uzorak i o tome su obaviještene zainteresirane strane. Međutim jedno od konačno odabranih trgovačkih društava naknadno se povuklo iz uzorka. Komisija je stoga odlučila smanjiti uzorak na preostala četiri trgovačka društva koja su i dalje bila reprezentativna za industriju Unije u smislu obujma proizvodnje (29,3 %) i prodaje (20,9 %) istovjetnog proizvoda u Uniji.

(13)

Iako je uzorkovanje predviđeno u obavijesti o pokretanju postupka i za nepovezane uvoznike, nije se javio nijedan nepovezani uvoznik i nijedan korisnik. Stoga uzorkovanje nepovezanih uvoznika nije provedeno.

(14)

Upitnici su poslani četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama proizvođačima izvoznicima u Ruskoj Federaciji i povezanom uvozniku.

(15)

Odgovori na upitnike primljeni su od četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, povezanog uvoznika i jednog proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije.

(16)

Iako su se u početku bila javila dva proizvođača iz Ruske Federacije, samo je jedan od njih dostavio odgovor na upitnik i za njega se smatra da surađuje u ispitnom postupku. Taj proizvođač izvoznik koji surađuje 100 %-tni je vlasnik društva kćeri sa sjedištem u Italiji koje isto tako proizvodi SWR i uvozi dotični proizvod iz Ruske Federacije. Drugi proizvođač dostavio je podnesak u vrijeme pokretanja ispitnog postupka, ali nije ispunio upitnik, iako je pozvan da to učini. Stoga se smatra da drugi proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(17)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere provedeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(18)

Dotični proizvod isti je kao onaj u početnom ispitnom postupku i zadnjem ispitnom postupku, koji je doveo do uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, tj. željezna ili čelična užad i kabeli, uključujući zatvorenu užad, isključujući užad i kabele od nehrđajućeg čelika, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, s priborom ili bez njega (koji se u industrijskoj terminologiji često naziva „SWR”), trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 („dotični proizvod”).

(19)

Trenutačnim ispitnim postupkom u vezi s revizijom nakon isteka mjera potvrđeno je da SWR koji se proizvodi u Ruskoj Federaciji i izvozi u Uniju i SWR koji u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i krajnju namjenu zbog čega se smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je odvija li se trenutačno damping i je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(21)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 10., nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije. Proizvođač izvoznik koji surađuje predstavljao je 99 % izvoza dotičnog proizvoda iz Ruske Federacije u Uniju tijekom RRIP-a. Na temelju toga zaključeno je da je razina suradnje visoka.

(22)

S obzirom na to da ostala dva poznata proizvođača iz Ruske Federacije nisu surađivala u ispitnom postupku, niže navedeni nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga morali su se temeljiti na najboljim dostupnim činjenicama, uključujući podatke Eurostata, službene statističke podatke Rusije i ograničene podatke dobivene od drugog proizvođača.

(23)

Prema zahtjevu za reviziju, izvoz iz Ruske Federacije u Uniju navodno je bio dampinški uz prosječnu maržu od 130,8 %. Kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka (stavak 4.1.), podnositelj zahtjeva usporedio je cijene izvoza iz Ruske Federacije u Uniju (na razini franko tvornica) s domaćim cijenama u Ruskoj Federaciji.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, za proizvođača izvoznika koji surađuje najprije je utvrđeno je li njegova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na ruskom domaćem tržištu reprezentativna, tj. je li ukupan obujam te prodaje bio jednak ili veći od 5 % ukupnog obujma odgovarajuće izvozne prodaje u Uniju. Za domaću prodaju istovjetnog proizvoda koju je vršio proizvođač izvoznik koji surađuje utvrđeno je da je ukupno reprezentativna.

(25)

Nakon toga Komisija je utvrdila vrste istovjetnog proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje taj proizvođač izvoznik, a koje su identične ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(26)

Zatim je ispitano je li domaća prodaja koju je vršio proizvođač izvoznik koji surađuje bila reprezentativna za svaku vrstu proizvoda, tj. je li domaća prodaja svake vrste proizvoda predstavljala barem 5 % obujma prodaje iste vrste proizvoda Uniji. Za vrste proizvoda koje su prodane u reprezentativnim količinama zatim je ispitano je li ta prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine („UTT”) u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(27)

Ispitivanje je li domaća prodaja svake vrste proizvoda koja je na domaćem tržištu prodana u reprezentativnim količinama izvršena u UTT-u provedeno je tako da je utvrđen udjel profitabilne prodaje dotične vrste proizvoda nezavisnim kupcima. U svim slučajevima kad je domaća prodaja određene vrste proizvoda izvršena u dostatnim količinama i u UTT-u, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek ukupne domaće prodaje te vrste tijekom RRIP-a.

(28)

Za preostale vrste proizvoda čija domaća prodaja nije bila reprezentativna ili nije izvršena u UTT-u uobičajena je vrijednost izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost izračunana je zbrajanjem troškova proizvodnje vrsta koje su izvezene, prilagođenom prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže, na temelju stvarnih podataka o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u UTT-u, u skladu s člankom 2. stavkom 6. prvom rečenicom Osnovne uredbe.

(29)

Za izvoznu prodaju na tržište Unije koju je ruski proizvođač izvoznik koji surađuje izvršio izravno nezavisnim kupcima, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(30)

Za izvozne transakcije gdje je izvoz u Uniju izvršen putem povezanog društva za trgovinu, izvozna je cijena izračunana na temelju prve preprodajne cijene koju je nezavisnim kupcima u Uniji naplatio povezani trgovac, prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. Učinjene su prilagodbe kako bi se u obzir uzeli svi troškovi nastali između uvoza i preprodaje, a za dobit, radi utvrđivanja pouzdane izvozne cijene. U izostanku podataka od nezavisnih uvoznika u vezi s razinom dobiti ostvarene tijekom RRIP-a upotrijebljena je prosječna profitna marža od 5 %.

(31)

Usporedba između ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica i na istoj razini trgovine.

(32)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i na usporedivost cijena. U tu svrhu učinjene su odgovarajuće prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratnim troškovima, financijskim troškovima, troškovima pakiranja, provizijama i rabatima gdje je to bilo primjenjivo i opravdano.

(33)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Tom se usporedbom pokazalo postojanje dampinga u iznosu od 4,7 % za tog proizvođača izvoznika.

(34)

U daljnjem tijeku analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. U tom pogledu analizirani su sljedeći elementi: obujam i cijene dampinškog uvoza iz Ruske Federacije, privlačnost tržišta Unije i tržištâ ostalih trećih zemalja, proizvodni kapacitet i višak kapaciteta za izvoz u Ruskoj Federaciji.

(35)

Prema podacima Eurostata, tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Ruske Federacije povećao se s 2 005 tona u 2009. na 2 343 tone u RRIP-u, što je predstavljalo oko 1 % potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a i razmatranog razdoblja. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 33., proizvođač uvoznik koji surađuje vršio je uvoz po dampinškim cijenama (4,7 %) unatoč antidampinškoj pristojbi na snazi.

(36)

Izvoz u Uniju činio je 3 % ukupne prodaje proizvođača koji surađuje, a većina prodaje (85 %) izvršena je na ruskom domaćem tržištu. Domaće tržište poraslo je za 38 % u razmatranom razdoblju (7) i moglo bi i dalje rasti nastavi li rasti BDP Ruske Federacije, kako predviđaju javno dostupni izvori specijalizirani za gospodarsku analizu. Nadalje na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka pokazalo se da proizvođač koji surađuje ne proizvodi sve vrste dotičnog proizvoda zbog čega je njegov konkurentski pritisak na proizvođače iz Unije ograničen. To vjerojatno vrijedi i za ostala dva proizvođača u pogledu nedostupnosti podataka o ulaganju u nove strojeve kojima bi se, na primjer, omogućio veći opseg proizvodnje dotičnog proizvoda. Nadalje čini se da se ograničen konkurentski pritisak proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije potvrđuje i prisutnošću proizvođača iz Unije na ruskom tržištu. Prema službenim statističkim podacima ruskih carina izvoz dotičnog proizvoda proizvođača iz Unije u Rusku Federaciju predstavljao je 30 % ukupnog uvoza istovjetnog proizvoda na rusko tržište tijekom RRIP-a, što znači da su proizvođači iz Unije bili najveći izvoznik na rusko tržište.

(37)

Podnositelj zahtjeva u odgovoru na konačnu objavu tvrdio je da je planirani BDP Rusije (u rasponu od 3 %) umjeren i da neće rezultirati daljnjim razvojem ruskog tržišta SWR-a. Zbog toga rusko tržište možda neće moći prihvatiti dodatni obujam istovjetnog proizvoda. U tom pogledu napominje se da je rast ruskog BDP-a tijekom razmatranog razdoblja, tj. od 2009. do kraja RIP-a, bio niži od predviđenog rasta za 2014. te da je unatoč tomu na ruskom tržištu SWR-a zabilježen porast od 38 %. Stoga se argument odbacuje.

(38)

Ista je strana istaknula i nove vrste proizvodâ koje je nedavno osmislio proizvođač izvoznik (u suradnji sa svojim društvom kćeri smještenim u Uniji) te je tvrdila da je to dokaz da je taj proizvođač u razmatranom razdoblju ulagao. Međutim ta činjenica nije u suprotnosti s nalazom da proizvođač izvoznik koji surađuje ne može proizvesti sve vrste užadi (osobito SWR visokog cjenovnog razreda). Stoga se argument odbacuje.

(39)

Privlačnost tržišta Unije treba sagledati i u kontekstu toga što su ruski proizvođači izvoznici stekli neke proizvođače iz Unije. Zaista, dva ruska proizvođača trenutačno su vlasnici društava kćeri sa sjedištem u Uniji. Posjetom radi provjere društvu kćeri sa sjedištem u EU-u u vlasništvu izvoznika koji surađuje otkriveno je da se njegova prodaja većinom zaključuje na europskom tržištu i da je povezana prodaja između proizvođača koji surađuje i tog društva kćeri tijekom RRIP-a i dalje bila ograničena.

(40)

Na temelju tih podataka izvoznika koji surađuje treba naglasiti da je ruski obujam izvoza dotičnog proizvoda u treće zemlje četverostruko premašivao obujam izvoza u Uniju tijekom RRIP-a. Utvrđeno je da su cijene izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje u treće zemlje u prosjeku niže od cijena domaće prodaje u Ruskoj Federaciji, ali u prosjeku više od cijena izvoza na tržište Unije. Zbog toga se može zaključiti da je izvozna prodaja za tržišta trećih zemalja privlačnija od prodaje za tržište Unije. U tom se kontekstu napominje i da postoje davno uspostavljeni kanali prodaje s tržištima Zajednice nezavisnih država („ZND”).

(41)

Podnositelj zahtjeva u odgovoru na konačnu objavu tvrdio je da su izvozne cijene ruskih proizvođača za tržišta trećih zemalja zapravo niže od izvoznih cijena za Uniju. U tom kontekstu iznesena je usporedba prosječnih izvoznih cijena za Ukrajinu i za neke europske zemlje na temelju navodnih ruskih carinskih statistika. U potvrdu usporedbe nisu dostavljeni izvorni podaci. U tom pogledu napominje se da su u ispitnom postupku na temelju provjerenih podataka iz upitnika dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuje uspoređene razlike u cijeni između ruskih izvoznih cijena u Uniju i na tržišta trećih zemalja. Usporedba je izvršena na razini franko tvornica uzimajući u obzir razlike između vrsti proizvoda i razine trgovanja. Prosječna cijena koju je dostavio podnositelj zahtjeva ne upućuje na složenost komponenti i raspona cijena na tržištu SWR-a koji su rezultat znatnog broja raznih proizvoda i različitih razina trgovanja. Stoga se argument odbacuje.

(42)

Ista strana tvrdila je da razina obujma izvoza industrije Unije u Rusku Federaciju u ovom predmetu nije važna te je istaknula povećani uvoz iz Narodne Republike Kine u Rusku Federaciju i potrebu za njegovim razmatranjem u analizi jer taj uvoz čini konkurentsku prijetnju za prisutnost ruskih proizvođača na ruskom tržištu i tržištu ZND-a. U tom pogledu nije važna činjenica da su proizvođači iz Unije predvodnici u izvozu na rusko tržište jer između ostalog potvrđuje činjenicu da ruski proizvođači ne mogu proizvesti sve vrste SWR-a za kojima na ruskom tržištu postoji potražnja. Kad je riječ o kineskom izvozu u Rusku Federaciju, napominje se da on raste usporedo s brzim rastom potražnje na ruskom tržištu. Za potrebe daljnje analize nisu dostavljene informacije primjerice o razinama cijena kineskog uvoza u Rusku Federaciju ili u zemlje ZND-a ili o obilježjima uvezenog proizvoda koji je predmetom ispitnog postupka. Naposljetku napominje se da su prema ruskim carinskim statistikama ruski proizvođači dotičnog proizvoda i dalje tijekom RRIP-a bili predvodnici na domaćem tržištu SWR-a, a ukupan uvoz na to tržište iznosio je samo 15 % ruskog tržišta SWR-a. Stoga se argument odbacuje.

(43)

Prema zahtjevu za pokretanje revizije, proizvodni kapacitet svih ruskih proizvođača izvoznika iznosio je 115 000 tona. Tijekom ispitnog postupka ponovnom ocjenom podnositelja zahtjeva pokazalo se da ruski proizvodni kapacitet iznosi između 220 000 i 250 000 tona, ali to nije potkrijepljeno nikakvim dokazima. Na temelju provjerenih podataka izvoznika koji surađuje, podataka koje je podnio drugi poznati proizvođač i podataka iz zahtjeva o trećem proizvođaču, proizvodni kapacitet svih ruskih proizvođača dotičnog proizvoda utvrđen je na razini od oko 158 000 tona. U tom se kontekstu napominje da su u razmatranom razdoblju na proizvodnom kapacitetu proizvođača izvoznika koji surađuje izvršene strukturne prilagodbe zbog kojih je zatvoren jedan proizvodni pogon.

(44)

Jedna strana u odgovoru na konačnu objavu tvrdila je da su neki strojevi iz zatvorenog proizvodnog pogona prevezeni na drugo mjesto proizvodnje proizvođača koji surađuje. Međutim, u potvrdu te tvrdnje nisu dostavljeni dokazi. U tom pogledu potvrđuje se da dokazi prikupljeni u ispitnom postupku potvrđuju da je u razmatranom razdoblju proizvođač koji surađuje proveo znatne strukturne prilagodbe, što je uključivalo otpis nekih strojeva na sva tri mjesta proizvodnje i zatvaranje jednog proizvodnog pogona. U isto vrijeme ne može se isključiti mogućnost da su određeni strojevi iz zatvorenog proizvodnog pogona prevezeni u preostale pogone. U svakom slučaju to ne utječe na procjenu proizvodnog kapaciteta tog proizvođača i Rusije u cjelini, što ta strana nije opovrgavala. Stoga se argument odbacuje.

(45)

U pogledu pitanja iskorištenosti kapaciteta i viška kapaciteta, na temelju podataka dvaju proizvođača i u nedostatku preciznih podataka o iskorištenosti kapaciteta trećeg proizvođača, pretpostavljeno je da je njegova iskorištenost kapaciteta bila na razini iskorištenosti kapaciteta drugih dvaju proizvođača tj. 90 % tijekom RRIP-a. S obzirom na prethodno navedeno, zaključeno je da ukupan rezervni kapacitet u Ruskoj Federaciji iznosi oko 17 000 tona. To je odgovaralo oko 8 % potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a.

(46)

S obzirom na nalaze da je tijekom RRIP-a uvoz iz Ruske Federacije i dalje bio dampinški, postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera.

(47)

Međutim, treba naglasiti sljedeće točke. Prvo, u Ruskoj Federaciji postoji ograničen rezervni kapacitet koji bi mogla apsorbirati brzo rastuća potražnja na domaćem tržištu. Drugo, ruski proizvođači nemaju kapacitet za dostavu svih vrsta užadi zbog čega je njihov konkurentski pritisak na tržištu Unije ograničen. Treće, dva od triju poznatih proizvođača izvoznika 100 %-tni su vlasnici društava kćeri u Uniji koja proizvode istovjetni proizvod. Na temelju podataka primljenih od društva kćeri proizvođača izvoznika koji surađuje vidljivo je da se istovjetni proizvod koji proizvodi to društvo kćer prodaje prvenstveno na tržištu Unije, dok proizvođač izvoznik proizvodi i prodaje istovjetni proizvod većinom za rusko tržište. Uz to, ti ruski proizvođači dobro su trgovinski povezani s tržištima trećih zemalja, posebno tržištima ZND-a, koja su ruskim izvoznicima privlačnija jer su cijene koje se u prosjeku naplaćuju na tim tržištima više od onih koje se naplaćuju u Uniji. Na temelju toga zaključeno je da nije vjerojatno da bi uvoz dotičnog proizvoda iz Ruske Federacije značajno porastao u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

(48)

SWR tijekom RRIP-a proizvodi više od 30 proizvođača iz Unije. Stoga se smatra da proizvodnja tih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju i za ostale proizvođače iz Unije na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva) čini proizvodnju u Uniji u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(49)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 12., uzorak je odabran zbog velikog broja proizvođača u Uniji. Za potrebe analize štete, pokazatelji štete utvrđeni su na sljedećim dvjema razinama:

(50)

Potrošnja u Uniji povećala se za 8 % s 195 426 tona na 211 380 tona između 2009. i RRIP-a,

(51)

Prema podacima Eurostata obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ruske Federacije povećao se s 2 005 tona na 2 343 tone između 2009. i RRIP-a. Unatoč tom povećanju ti su obujmi manji od uvoza iz Ruske Federacije tijekom zadnjeg ispitnog postupka kad je uvoz iznosio 2 908 tona za 2005. i 3 323 tone za razdoblje između 1. srpnja 2005. i 30. lipnja 2006. („zadnji RRIP”). Nadalje, od kraja RRIP-a uvoz iz Rusije pokazuje silazno kretanje (pad od 20 %).

(52)

Tržišni udjel ruskog uvoza iznosio je 1,03 % 2009. i 1,11 % u RRIP-u.

(53)

U pogledu uvoznih cijena, one su se tijekom razmatranog razdoblja stalno povećavale za 12 %.

(54)

Obaranje cijena utvrđeno je na temelju izvoznih cijena ruskog proizvođača koji surađuje, bez antidampinške pristojbe, i utvrđeno je da iznosi između 54,7 % i 69,0 % ovisno o vrsti proizvoda, s ponderiranom prosječnom maržom obaranja cijena od 63,4 %. Međutim, s obzirom na malen obujam uvoza iz Ruske Federacije i niz različitih vrsta SWR-a koje postoje, obaranje cijena moglo se utvrditi samo na temelju malog broja identičnih vrsta proizvoda s malim obujmom (19,9 tona). Stoga se marža obaranja cijena može smatrati samo okvirnom.

(55)

Uvoz iz zemalja koje nisu Ruska Federacija povećao se za 10,6 % tijekom razmatranog razdoblja, što je veće povećanje od povećanja potrošnje na tržištu Unije (+ 8 %). Unatoč tome što su zemlje koje nisu Ruska Federacija dobile tržišni udio na tržištu Unije, zasebni tržišni udjeli mogu se smatrati stabilnima.

(56)

Glavne zemlje izvoznice tijekom RRIP-a bile su Južna Koreja s tržišnim udjelom od 16 %, nakon koje su slijedili NRK (1,78 %), Tajland s tržišnim udjelom od oko 1,65 % i Ruska Federacija (vidjeti gore, 1,11 % tržišnog udjela), dok je tržišni udjel industrije Unije iznosio blizu 60 %.

(57)

Ukupne prosječne cijene uvoza istovjetnog proizvoda iz drugih zemalja ostale su stabilne i nepromijenjene tijekom razmatranog razdoblja i obarale su cijene industrije Unije u prosjeku za 57 %.

(58)

Komisija je prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe ispitala sve bitne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(59)

S obzirom na to da je u pogledu industrije Unije primijenjeno uzorkovanje, šteta je ocijenjena na temelju podataka prikupljenih na razini cijele industrije Unije („IU”) (makroekonomski elementi kako su definirani u uvodnoj izjavi 49.) i na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku (mikroekonomski elementi kako su definirani u uvodnoj izjavi 49.).

(60)

Proizvodnja IU-a povećala se za 6 % između 2009. i RRIP-a, tj. s 214 475 tona na 228 368 tona. U kontekstu povećane potrošnje (+ 8 %) kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., industrija Unije povećala je svoj obujam proizvodnje za 6 %.

(61)

Povećanjem potrošnje u Uniji (+ 8 %) potaknuto je i povećanje proizvodnje industrije Unije za 6 %.

(62)

Prodaja IU-a na tržištu Unije povećala se za 7 % između 2009. i RRIP-a.

(63)

IU je uspio održati relativno stabilan tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja, tj. na razini od 60 % u 2009. i 59 % tijekom RRIP-a.

(64)

Između 2009. i RRIP-a, kad se potrošnja u Uniji povećala za 8 %, i obujam prodaje IU-a povećao se za 7 %. Tržišni udjel IU-a stoga se može smatrati stabilnim, iako je IU izgubio malen dio tržišnog udjela dok se uvoz iz Ruske Federacije blago povećao.

(65)

Dok su proizvođači iz Unije u uzorku pokazali povećanje od 5 % tijekom razmatranog razdoblja, procjena razine zaposlenosti čitavog IU-a koju je proveo podnositelj zahtjeva drukčija je i pokazuje silazno kretanje, tj. smanjenje od 6 % između 2009. i RRIP-a.

(66)

U pogledu utjecaja visine utvrđenih stvarnih dampinških marži (4,7 %) na IU, s obzirom na nizak ukupni obujam uvoza iz Ruske Federacije i relativno nisku dampinšku maržu, taj se utjecaj ne može smatrati značajnim.

(67)

Razina završnih zaliha IU-a smanjila se između 2009. i RRIP-a.

(68)

Jedinične prodajne cijene IU-a povećale su se za 8 % između 2009. i RRIP-a. To kretanje cijena povezano je s činjenicom da je IU mogao povećanje troška proizvodnje (za 8 %) prenijeti na korisnike. Ono je povezano i s postupnom migracijom IU-a prema SWR-u većeg promjera i većem usredotočenju na užad s posebnom namjenom.

(69)

Između 2009. i RRIP-a prosječna plaća po ekvivalentu punog radnog vremena („EPRV”) povećala se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon restrukturiranja nekih od trgovačkih društava u uzorku udjel radnika u administraciji u odnosu na udjel radnika u proizvodnji povećao se tijekom razmatranog razdoblja, što se odražava u povećanju prosječnog troška plaće po zaposleniku.

(70)

Produktivnost radne snage IU-a, izmjerena proizvodnja po EPRV-u zaposlenih po godini, bila je promjenjiva tijekom razmatranog razdoblja i to tako da se smanjila 2010. i opet povećala 2011. i tijekom RRIP-a.

(71)

Ulaganja u SWR povećala su se za 271 % tijekom razmatranog razdoblja, bila su značajna i iznosila su gotovo 16 milijuna EUR tijekom RRIP-a. Proizvođači u uzorku nisu imali poteškoća s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, velik udjel ulaganja mogao se financirati vlastitim novčanim tokovima.

(72)

Proizvođači u uzorku uspjeli su ostvariti dobit tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dobit ostvarena od 2009. do RRIP-a – unatoč smanjenju u usporedbi s 2009. – bila je značajno iznad ciljne dobiti od 5 % određene u početnom ispitnom postupku.

(73)

Povrat ulaganja („PU”), izražen kao ukupna dobit ostvarena djelatnosti u vezi s SWR-om u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti imovine izravno ili neizravno povezane s proizvodnjom SWR-a okvirno je pratio prethodno opisana kretanja profitabilnosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Unatoč smanjenju taj pokazatelj ostaje razmjerno visok.

(74)

Stanje novčanog toka sveukupno je i dalje vrlo pozitivno unatoč manjim pogoršanjima između 2009. i RRIP-a: ono u određenoj mjeri prati kretanja profitabilnosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(75)

Većina pokazatelja pokazuje da je IU prilagodio svoju proizvodnu opremu kako bi se spremnije suočio s novim gospodarskim okruženjem i kako bi mogao iskoristiti prilike na tržištima Unije i izvan Unije gdje se mogu postići visoke marže. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja IU-a nakon uvođenja antidampinških mjera 2001. pokazuje da su mjere učinkovite i da se IU oporavio od učinaka prošlih dampinških praksi.

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja IU je više ili manje uspio održati svoj tržišni udjel, cijene su se povećale za 8 %, zalihe su ostale na razumnoj razini, dok su se obujam proizvodnje i potrošnja povećali. IU je ostvarivao dobit tijekom razmatranog razdoblja, iako je dobit tijekom RRIP-a bila na nižoj razini nego 2009. S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti da IU nije pretrpio materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(77)

Ispitano je i je li vjerojatno ponavljanje štete u slučaju da mjere prestanu vrijediti. Ocjenjuje se da to nije vjerojatno zbog niže razjašnjenih razloga.

(78)

Kako je naglašeno u uvodnoj izjavi 54., utvrđeno je da cijene uvoza iz Ruske Federacije snižavaju cijene EU-a. Međutim, s obzirom na nizak obujam sličnih vrsta proizvoda, trenutačna marža sniženja cijena može se smatrati samo okvirnom.

(79)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 51., obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ruske Federacije iznosio je 2 005 tona 2009. i 2 343 tona tijekom RRIP-a, što je predstavljalo tržišni udjel od 1,03 %, odnosno 1,11 %.

(80)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 43. i 45., ukupni ruski kapacitet procjenjuje se na oko 158 000 tona, dok se tijekom zadnjeg ispitnog postupka procjenjivao otprilike na razini ukupne potrošnje EU-a, odnosno 220 000 tona. Nadalje trenutačno se čini da je rezervni kapacitet ograničen.

(81)

Tijekom zadnjeg ispitnog postupka ocijenjeno je da rusko tržište ne može apsorbirati razinu opskrbe. Trenutačno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36., domaća potrošnja SWR-a u Rusiji tijekom razmatranog se razdoblja značajno povećala, za 38 %. Uz to, u javno dostupnim gospodarskim prognozama predviđa se snažno povećanje BDP-a u Ruskoj Federaciji u nadolazećim godinama. Stoga je vjerojatno da će rastuće rusko tržište apsorbirati ruski rezervni kapacitet, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., s obzirom na to da su ruske cijene oko 11 % više od cijena izvoza u EU. Osim toga ruske izvozne cijene za druga tržišta, odnosno za zemlje ZND-a u prosjeku su 5,6 % više od cijena izvoza u EU. Stoga nije vjerojatno da će značajne količine bilo rezervnog kapaciteta, bilo njegove trenutačne prodaje na isplativijem domaćem tržištu i/ili na tržištima zemalja ZND-a biti preusmjerene na tržište Unije.

(82)

U svjetlu prethodno navedenog, zaključuje se da stavljanje izvan snage mjera na uvoz podrijetlom iz Ruske Federacije vrlo vjerojatno ne bi za posljedicu imalo ponavljanje materijalne štete za IU kao cjelinu.

(83)

U svjetlu prethodno navedenog trebalo bi staviti izvan snage antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz SWR-a iz Ruske Federacije i okončati trenutačni postupak u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(84)

Sve strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere u vezi s uvozom podrijetlom iz Ruske Federacije mjere okončaju. Dano im je i razdoblje unutar kojem su mogle podnijeti prigovore nakon te objave. Jedna zainteresirana strana dostavila je primjedbe te zatražila raspravu u nazočnosti službenika za usmene rasprave, što joj je i odobreno,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/11

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1184/2007 (2) uvedena je konačna antidampinška pristojba na uvoz persulfata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Tajvana i Sjedinjenih Američkih Država („početni ispitni postupak” i „početne mjere”). Mjere u vezi s NRK-om uvedene su u obliku ad valorem pristojbe od 71,8 % za sva trgovačka društva osim za dva kineska proizvođača izvoznika kojima su odobrene pojedinačne pristojbe.

(2)

Komisija je 10. listopada 2012. najavila u obavijesti („Obavijest o pokretanju postupka”) (3), objavljenoj u Službenom listu Europske unije, pokretanje revizije nakon isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz persulfata podrijetlom iz NRK-a.

(3)

Revizija je pokrenuta nakon opravdanog zahtjeva koji su podnijela dva europska proizvođača, RheinPerChemie GmbH&Co. KG i United Initiators GmbH&Co. KG („podnositelji zahtjeva”) koji predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje persulfata u Uniji.

(4)

Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao ponavljanje dampinga i štete za industriju Unije.

(5)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za ocjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(6)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, proizvođače izvoznike iz NRK-a, nepovezane uvoznike i korisnike za koje se zna da se revizija na njih odnosi, proizvođače iz mogućih analognih zemalja i predstavnike NRK-a. Zainteresirane strane dobile su priliku obznaniti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku utvrđenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(7)

S obzirom na mogućnost velikog broja proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u Uniji uključenih u ispitni postupak, u Obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i kako bi mogla odabrati uzorak odluči li da jest, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, prethodno navedene strane pozvane su da se jave u roku od 15 dana od objave Obavijesti o pokretanju postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

Nije se javio nijedan uvoznik.

(9)

Samo je jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a odgovorio na upitnik. Zato nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika.

(10)

Komisija je poslala upitnik svim poznatim stranama za koje se zna da se na njih odnosi revizija i onima koje su se javile u rokovima određenim u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore su dostavila dva proizvođača iz Unije, jedan proizvođač izvoznik NRK-a i jedan proizvođač iz Turske, koja se smatrala mogućom analognom zemljom.

(11)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga te nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

United Initiators (Shanghai) Co. Ltd., Šangaj (4).

(12)

Dotični proizvod isti je onaj obuhvaćen početnim ispitnim postupkom, to jest peroksisulfat (persulfat), uključujući i kalijev peroksimonosulfat sulfat („dotični proizvod”), trenutačno obuhvaćen oznakama KN 2833 40 00 i ex 2842 90 80.

(13)

Dotični proizvod upotrebljava se kao inicijator ili kao oksidans u velikom broju primjena. Neki primjeri uključuju njegovu upotrebu kao inicijatora polimerizacije u proizvodnji polimera, kao sredstvo za jetkanje u proizvodnji tiskanih pločica, u kozmetičkim sredstvima za kosu, kao sredstvo za odstranjivanje štirke iz tekstilnih proizvoda, u proizvodnji papira, kao sredstvo za čišćenje zubi te kao dezinfekcijsko sredstvo.

(14)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da, kao u početnom ispitnom postupku, dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i istu osnovnu namjenu te se stoga mogu smatrati sličnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(15)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je vrši li se trenutačno damping kao i jesu li vjerojatni nastavak ili ponavljanje dampinga nakon mogućeg isteka mjera koje su na snazi za uvoz iz NRK-a.

(16)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 9., samo je jedan proizvođač izvoznik surađivao u ispitnom postupku i on nije tijekom RRIP-a izvozio dotični proizvod u Uniju. Kako je spomenuto niže u uvodnoj izjavi 22. i kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 51. do 53., u ispitnom postupku pokazalo se da je cjelokupni uvoz iz NRK-a tijekom RRIP-a u osnovi izvršio jedan izvoznik za kojeg je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da nije vršio damping i koji ne podliježe ovoj reviziji. Stoga se u ovom slučaju ne može provesti analiza dampinga.

(17)

Kako bi se ocijenila vjerojatnost ponavljanja dampinga, u obzir su uzeti podaci koje je dostavio kineski proizvođač izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku, podaci prikupljeni u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i dostupne činjenice s obzirom na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Dostupne činjenice pronađene su u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjera, u podacima objavljenima u okviru revizije nakon isteka mjera koju su pokrenule Sjedinjene Američke Države (SAD) (5), u ožujku 2013., u statističkim podacima dostupnima Komisiji, to jest mjesečnim podacima koje dostavljaju države članice prema članku 14. stavku 6. Osnovne uredbe („baza podataka 14.6”) i Eurostatovim podacima o uvozu.

(18)

Prema podacima dostupnima u ispitnom postupku, u osnovi je cjelokupni uvoz iz NRK-a tijekom RRIP-a izvršio jedan kineski izvoznik za kojeg u početnom ispitnom postupku nije utvrđeno da vrši damping (6). Taj uvoz stoga ne podliježe antidampinškim mjerama. Cijene tog uvoza tijekom tog su razdoblja ostale niže od cijena industrije Unije.

(19)

Usprkos činjenici da su se kineske uvozne cijene u Uniju povećale za 29 % tijekom razmatranog razdoblja,one su i dalje bile niske i snižavale su cijenu industrije Unije tijekom RRIP-a. I prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije su se povećale, ali na manje izraženu stopu od 7 %.

(20)

Jedini kineski izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku, a koji podliježe tekućim antidampinškim mjerama nije izvozio dotični proizvod u Uniju tijekom RRIP-a. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da je izvozio po dampinškim cijenama na tržišta trećih zemalja i da su njegove cijene bile čak i niže od trenutačnih uvoznih cijena iz NRK-a na tržište Unije. To je pokazatelj da izvoznici u Kini nastavljaju provoditi damping i da su njihove cijene niske.

(21)

Tržište Unije uglavnom se sastoji od uvoza iz triju zemalja: Kine, Turske i SAD-a, s tržišnim udjelom svake od njih od 8 % do 10 % te dvaju proizvođača iz Unije s tržišnim udjelom od oko 65 do 75 %. Ispitnim postupkom dokazano je da je SAD i dalje prisutan na tržištu Unije i da predstavlja oko jednu trećinu ukupnog uvoza tijekom RRIP-a. Uvozne cijene iz SAD-a u prosjeku su bile 10 % više od uvoznih cijena iz NRK-a. Taj nalaz, zajedno s uočenim sniženjem cijena industrije Unije, pokazuje da se zbog kineskog uvoza i dalje bilježi pad prodajnih cijena u Uniji.

(22)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 18., iz Kine je tijekom RRIP-a izvozio jedan izvoznik za kojeg je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da ne vrši damping. Između 2009. i RRIP-a obujam tog uvoza povećao se za 24 %, a odgovarajući tržišni udjel povećao se s 8 % na 9,6 % ukupne potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(23)

Vrijedi podsjetiti da su od 1995. do 2001. na persulfate iz NRK-a bile uvedene antidampinške mjere. Sve su te mjere ukinute, obujam uvoza iz NRK-a povećao se s manje od 200 tona u 2001. na više od 4 000 tona u 2003., a zatim više nego udvostručio na gotovo 9 000 tona 2006. Drugim riječima, kineski je uvoz preuzeo više od 20 % tržišta Unije u nekoliko godina. U razdoblju od 2003. do 2006, dok se potrošnja povećala za 7 %, kineski se tržišni udjel udvostručio. To pokazuje da su kineski izvoznici sposobni uzeti značajan tržišni udjel na tržištu Unije ako izostanu antidampinške mjere.

(24)

S obzirom na prethodno navedene činjenice i razmatranja, posebno na kinesku reakciju na ukidanje mjera na tržištu Unije 2001., razinu kineskih cijena tijekom RRIP-a i nastavak dampinške prakse na tržištima trećih zemalja, smatra se da postoji vjerojatnost nastavka jeftinog kineskog uvoza u velikim količinama na tržište Unije u slučaju da se ukinu postojeće mjere.

(25)

Kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 16., kinesko trgovačko društvo koje je surađivalo u ispitnom postupku nije izvozilo u Uniju tijekom RRIP-a i nije bilo moguće usporediti njegove uobičajene vrijednosti na domaćem tržištu s izvoznim cijenama u Uniju. Međutim, ocjenjivalo se, kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 24., je li trgovačko društvo na tržišta trećih zemalja tijekom RRIP-a izvozilo po dampinškim cijenama. S obzirom na to da je trgovačkom društvu u početnom ispitnom postupku dodijeljen MET, uobičajene vrijednosti utvrđene su na temelju podataka tog trgovačkog društva.

(26)

Prosječne uobičajene vrijednosti za tri vrste dotičnog proizvoda, čija je prodaja na domaćem tržištu bila reprezentativna i izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, utvrđene su na temelju cijena koje su plaćali neovisni kupci na domaćem tržištu. Za jednu vrstu, uobičajenu vrijednost trebalo je izračunati na temelju troška proizvodnje u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti te vrste upotrijebljeni su trošak trgovačkog društva za prodajne, opće i administrativne troškove (POA) i dobit postignuta domaćom prodajom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(27)

Usporedbom uobičajene ponderirane prosječne vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene u treće zemlje na razini franko tvornica utvrđene na temelju dostavljenih i provjerenih podataka dobivena je ponderirana prosječna dampinška marža od 9,4 %.

(28)

S obzirom na ponašanje u vezi s određivanjem cijena, jasan pokazatelj dampinške prakse kineskih proizvođača izvoznika na trećim tržištima jest i postojanje antidampinških mjera u Indiji i SAD-u.

(29)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je kinesko trgovačko društvo koje je surađivalo, izvozilo u brojne treće zemlje kao što su Brazil, Indonezija, Malezija, Južna Afrika, Južna Koreja, Tajvan, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati. Stoga su izvozne cijene kineskog trgovačkog društva koje je surađivalo u ispitnom postupku na treća tržišta uspoređene s prodajnim cijenama na razini industrije Unije i s uvoznom cijenom za NRK tijekom RRIP-a na tržištu Unije. Tom se usporedbom pokazalo da je kineski izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku značajno snižavao, do 40 %, cijene industrije Unije tijekom RRIP-a.

(30)

Ta analiza pokazuje, s jedne strane, da su cijene na tržištu Unije više i da su stoga vrlo privlačne, a s druge strane, da su cijene koje je nudio kineski izvoznik niže od sadašnje kineske uvozne cijene na tržište Unije.

(31)

Vrijedi zabilježiti i da su uobičajene vrijednosti trgovačkog društva koje je surađivalo tijekom RRIP-a uglavnom bile niže od prodajnih cijena industrije Unije. To potvrđuje privlačnost tržišta Unije jer bi ono kineskim proizvođačima očito donijelo veću dobit. Čini se da je jedini temelj niske razine cijene u Kini izdašan kapacitet i ponuda dotičnog proizvoda.

(32)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 28., neka tržišta trećih zemalja, kao što su SAD i Indija, postala su manje privlačna za kineske izvoznike zbog postojanja antidampinških mjera. Osim toga, u relativnom smislu, utvrđeno je da ostala tržišta trećih zemalja posluju po nižim razinama cijena nego na tržištu Unije. Što se tiče ostalih tržišta trećih zemalja koje nisu uvele mjere, njih već opskrbljuju trgovačka društva koja su prisutna na tim tržištima pa bi svaki rezervni kapacitet NRK-a vjerojatno bio iskorišten za izvoz na tržište Unije.

(33)

Na temelju prethodno navedenoga, očekuje se da bi se kineski uvoz nastavio u većem obujmu i da bi doveo do većeg pritiska na cijene na tržištu Unije kad bi se postojeće mjere ukinule.

(34)

U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i u izostanku drugih dostupnih podataka, analiza rezervnog kapaciteta u NRK-u temeljila se na dostupnim činjenicama, odnosno ograničenim podacima o stanju tržišta NRK-a koje su dostavili kineski proizvođač izvoznik koji je surađivao i industrija Unije te iz javno dostupnih podataka na razini pet glavnih proizvođača utvrđenih u NRK-u i podataka prikupljenih u fazi pokretanja postupka. Utvrđeno je da su podaci dostavljeni iz tih izvora usklađeni.

(35)

Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u NRK-u dostupan proizvodni kapacitet veći od 100 tisuća tona što predstavlja gotovo trostruki obujam potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a.

(36)

Na temelju stope iskorištenosti kapaciteta proizvođača koji je surađivao zaključeno je da u NRK-u postoji potencijalno značajan dostupni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za povećanje proizvodnje i preusmjeriti na tržište Unije u slučaju da antidampinške mjere prestanu vrijediti.

(37)

U pogledu prethodno navedenog, smatralo se da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako trenutačne mjere prestanu vrijediti. Posebno, razina uobičajenih vrijednosti utvrđenih u Kini, ponašanje proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku u vezi s dampingom na tržištima trećih zemalja, postojanje antidampinških mjera protiv kineskih izvoznika u Indiju i u SAD, privlačnost tržišta Unije u usporedbi s drugim tržištima i dostupnost značajnih proizvodnih kapaciteta NRK-a ukazuju na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju ukidanja postojećih mjera.

(38)

Ovim je ispitnim postupkom potvrđeno da samo dva proizvođača u Uniji proizvode persulfate. Oni predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje u Uniji tijekom RRIP-a. Oba su proizvođača dala potporu zahtjevu za reviziju i surađivala su u ispitnim postupku.

(39)

Ta dva trgovačka društva stoga predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe i u daljnjem tekstu će se navoditi kao „industrija Unije”.

(40)

Kako bi se zaštitila povjerljivost na temelju članka 19. Osnovne uredbe, podaci za dva proizvođača iz Unije predstavljeni su u obliku indeksa ili u rasponima.

(41)

Podaci o uvozu analizirani su na razini oznaka KN za tri glavne vrste istovjetnog proizvoda, amonijev persulfat, natrijev persulfat i kalijev persulfat, i na razini oznake TARIC za četvrtu vrstu, kalijev peroksimonosulfat sulfat. Analiza uvoza dopunjena je podacima prikupljenima na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe.

(42)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu na razini oznaka KN i TARIC.

(43)

Potrošnja u Uniji tijekom RRIP-a bila je malo viša nego u početku razmatranog razdoblja. Zabilježen je rast od 22 % od 2009. do 2010., ali nakon toga potrošnja je stalno padala za oko 18 %.

Tablica 1.

Potrošnja

(44)

Obujam i tržišni udjeli uvoza iz NRK-a analizirani su na temelju Eurostata i podataka prikupljenih u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(45)

Usporedbom prethodno navedenih baza podataka pokazalo se da je cjelokupni uvoz iz NRK-a podrijetlom iz jednog trgovačkog društva za koje je utvrđeno da ne vrši damping tijekom početnog ispitnog postupka. Posljedično, ne može se analizirati tržišni udjel dampinškog uvoza iz NRK-a i razvoj cijena tog uvoza.

(46)

Nadalje, budući da kineski proizvođači uvoznici pod antidampinškim mjerama nisu izvozili dotični proizvod u Uniju tijekom RRIP-a, za NRK nije bilo moguće izračunati sniženje cijene.

(47)

Obujam uvoza, cijene i tržišni udjel iz drugih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku. Te vrijednosti utvrđene su na temelju statističkih podataka dostavljenih na razinama oznaka KN i TARIC. Uslijed povjerljivosti, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., podaci o tržišnom udjelu objavljeni su u obliku indeksa.

Tablica 2.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(48)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja na tržište Unije smanjio se za oko 12 % tijekom razmatranog razdoblja, a prosječna cijena u istom razdoblju povećala se za 6 %. Tržišni udjel koji su izgubile ostale treće zemlje djelomično su preuzeli kineski uvoz i industrija Unije. Tijekom istog razdoblja industrija Unije povećala je cijene u prosjeku za 7 % kako je navedeno u nastavku u uvodnoj izjavi 64.

(49)

Komisija je prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(50)

Proizvodnja industrije Unije znatno je porasla tijekom razmatranog razdoblja. Taj rast bio je najizraženiji između 2009. i 2010. kada se proizvodnja povećala za 32 postotna boda. Nakon toga je ostala stabilna, uz lagano opadanje između 2011. i RRIP-a.

Tablica 3.

Ukupna proizvodnja u Uniji

(51)

Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Kako se proizvodnja povećala u razdoblju od 2009. do 2011., iskorištenost kapaciteta pokazivala je opći rast od 34 %. To se kretanje promijenilo tijekom RRIP-a jer je pad proizvodnje rezultirao i padom iskorištenosti kapaciteta za šest postotnih bodova kako je prikazano u nastavku:

Tablica 4.

Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(52)

Iako se razina završnih zaliha industrije Unije znatno povećala između 2009. i RRIP-a, razina je ostala relativno niska s obzirom na razinu proizvodnje.

Tablica 5.

Završne zalihe

(53)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima slijedio je kretanje potrošnje s najvišom vrijednosti u 2010. i nakon toga negativno kretanje u sljedećim godinama, sve do kraja RRIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 6 %.

Tablica 6.

Prodaja nepovezanim kupcima

(54)

Kako su obujmi prodaje u Uniji slijedili kretanje potrošnje, tržišni udjel industrije Unije ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7.

Tržišni udjel Unije

(55)

Kako je prethodno objašnjeno, rast potrošnje u Uniji ograničen je na 3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije uspjela je malo povećati obujam prodaje i tržišni udjel tijekom istog razdoblja.

(56)

Razina zaposlenosti u industriji Unije ostala je stabilna između 2009. i RRIP-a. Međutim, produktivnost po zaposleniku, mjerena kao proizvod u tonama po zaposleniku, vidljivo je rasla tijekom tog razdoblja u skladu s kretanjem proizvodnje. Detaljni podaci izneseni su niže:

Tablica 8.

Ukupna zaposlenost i produktivnost u Uniji

(57)

Jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povećale su se za 7 % od 2009. do RRIP-a. Taj porast prosječnih prodajnih cijena industrije Unije od 7 % može se objasniti promjenom ponude proizvoda koji se prodavao tijekom razmatranog razdoblja. Ta cijena, čak i ako se u obzir uzme moguća razlika u ponudi proizvoda, znatno je viša od cijene koju su naplaćivali kineski proizvođači koji su surađivali u ispitnom postupku za izvoz u treće zemlje.

Tablica 9.

Jedinična cijena prodaje u Uniji

(58)

Profitabilnost industrije Unije 2009. bila je gotovo na točki pokrića. Kasnije, u razdoblju od 2010. do RRIP-a, profitabilnost je ostala iznad 10 %. Nagli skok indeksa profitabilnosti između 2009. i 2010. rezultat je vrlo niske razine u 2009. koja je bila kritična godina za industriju Unije. U 2011. visoka profitabilnost bila je rezultat izuzetne uštede troškova, što se neće ponoviti u budućnosti. To se već odrazilo u smanjenju profitabilnosti u RRIP-u, što je trend koji se nastavlja.

Tablica 10.

Profitabilnost

(59)

U ispitnom postupku pokazalo se da je industrija Unije mogla održavati visoku razinu ulaganja tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(60)

Povrat od ulaganja usko je slijedio trend profitabilnosti 2009. i 2011. koje nisu bile reprezentativne kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 58.

Tablica 11.

Ulaganja i povrat od ulaganja

(61)

Novčani tok, koji utječe na sposobnost industrije za financiranje vlastitih djelatnosti, izražen kao postotak prometa dotičnog proizvoda, slijedio je kretanje slično kretanju profitabilnosti. Znatno se popravio do 2011. i smanjio tijekom RRIP-a.

Tablica 12.

Novčani tok

(62)

Dok je broj zaposlenika industrije Unije ostao stabilan, njihove su se plaće povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(63)

Kako je prethodno objašnjeno, tijekom razmatranog razdoblja nije bilo dampinškog uvoza iz NRK-a pa se visina dampinške marže nije mogla ocijeniti.

(64)

Uzimajući u obzir izostanak dampinškog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a, relativno visoku iskorištenost kapaciteta i povećanje tržišnog udjela koje je postigla industrija Unije, njezinu razinu profitabilnosti i pozitivan razvoj financijskih pokazatelja zaključuje se da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do oporavka industrije Unije od učinaka prethodnog dampinga. Oporavak je ipak skorašnji, a tijekom RRIP-a na tržištu Unije uočeno je opadanje različitih pokazatelja štete kao što su profitabilnost, novčani tok, povrat od ulaganja i ulaganje.

(65)

U ispitnom postupku pokazalo se da je uvoz dampinških proizvoda po niskim cijenama iz NRK-a zaustavljen na tržištu Unije upravo nakon uvođenja početnih mjera 2007. i da taj uvoz nije postojao tijekom razmatranog razdoblja ili RRIP-a. Uvoz iz NRK-a prisutan na tržištu Unije potječe od jedinog kineskog proizvođača za kojeg nije utvrđen damping tijekom početnog ispitnog postupka. Time je industriji Unije omogućeno da postigne visoke razine proizvodnje, poveća obujam prodaje, prosječne prodajne cijene, tržišni udjel i profitabilnost te da općenito poboljša svoje financijsko stanje.

(66)

Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom RRIP-a nije pretrpjela materijalnu štetu. S obzirom na pad potrošnje i pogoršanje nekih pokazatelja štete tijekom RRIP-a kako je prethodno opisano, stanje industrije Unije još uvijek je osjetljivo.

(67)

Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja štete ako mjere prestanu vrijediti, analizirao se mogući utjecaj kineskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(68)

Analiza je bila usmjerena na rezervni kapacitet NRK-a i ponašanje kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja i na tržištu Unije.

(69)

U skladu s podacima koji su prikupljeni i provjereni tijekom ispitnog postupka procjenjuje se da je u Kini dostupno oko 100 tisuća tona proizvodnog kapaciteta dotičnog proizvoda. Osim toga, postoji nekoliko malih proizvođača diljem zemlje koji još povećavaju ovaj iznos.

(70)

Uslijed nesuradnje kineskih izvoznika, podaci koji pokazuju točan postotak ovog rezervnog kapaciteta koji bi mogao biti iskorišten za izvoz dotičnog proizvoda na tržište Unije nisu dostupni. Međutim, u ispitnom se postupku pokazalo da samo jedan kineski proizvođač koji je surađivao ima rezervni kapacitet od oko 30 %. Ekstrapolacija tog podatka na sva kineska trgovačka društva značila bi da u NRK-u trenutačno postoji rezervni kapacitet od više od 30 tisuća tona.

(71)

Na temelju prethodno navedenog, čak i kad sva kineska trgovačka društva ne bi radila punim kapacitetom, za izvoz iz NRK-a bilo bi dostupno 20-25 tisuća tona dotičnog proizvoda. S obzirom na izrađene nalaze i donesene zaključke iz prethodnih uvodnih izjava od 22. do 44., jasno je da bi, u slučaju da se mjere ne produlje, raspoloživi rezervni kapacitet iz Kine bio namijenjen za izvoz na tržište Unije. Taj potencijalni dodatni izvozni obujam trebalo bi razmatrati u kontekstu potrošnje Unije od oko 25 000 – 35 000 tona tijekom RRIP-a.

(72)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20., ispitnim postupkom utvrđeno je da Kina izvozi u treće zemlje po dampinškim cijenama. Nadalje, rezultati revizija nakon isteka mjera koje su provela nadležna tijela u SAD-u i u Indiji doveli su do preporuke da bi antidampinške mjere koje su na snazi za persulfate iz NRK-a trebalo produljiti. U toj situaciji očekuje se da će se slobodni proizvodni kapacitet kineskih izvoznika uglavnom koristiti za proizvodnju za izvoz na tržište Unije ako mjere prestanu vrijediti. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., s obzirom na to da je opskrbljivanje tržišta ostalih trećih zemalja, koje nisu uvele mjere, već osiguravaju trgovačka društva koja su prisutna na tim tržištima, svaki bi rezervni kapacitet dostupan u NRK-a vjerojatno bio iskorišten za izvoz dotičnog proizvoda na tržište Unije.

(73)

Uzimajući u obzir dosadašnju dampinšku praksu kineskih izvoznika koja je dovela do uvođenja mjera koje su na snazi, kao i njihovo sadašnje dampinško ponašanje u trećim zemljama, može se zaključiti da bi taj obujam izvoza u Uniju bio uvezen po dampinškim cijenama.

(74)

Nadalje, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 23., podsjeća se da su antidampinške mjere bile uvedene protiv uvoza persulfata iz NRK-a od 1995. do 2001. godine. Kako te mjere nisu produljene, uvoz iz NRK-a povećao se s manje od 200 tona 2001. na gotovo 10 tisuća tona 2006. tako preuzevši više od 20 % tržišta Unije.

(75)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka, posebno na rezervni kapacitet dostupan u NRK-a, nastavak kineskog dampinga trećim zemljama, ograničenu sposobnost kineskih izvoznika da prodaju na glavnim tržištima trećih zemalja i njihovu dokazanu sposobnost preusmjeravanja obujma izvoza na tržište Unije, zaključuje se da bi ukidanje mjera oslabilo poziciju industrije Unije na njezinom ključnom tržištu i da bi se ponovila nanesena šteta uslijed sličnog kineskog izvoza po dampinškim cijenama. Nema razloga vjerovati da bi se bolji rezultati industrije Unije zbog mjera koje su na snazi nastavili ili poboljšali ako se mjere ukinu. Naprotiv, postoje povoljni uvjeti za vjerojatno premještanje kineskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnom obujmu, a koji bi vjerojatno umanjili pozitivne događaje na tržištu Unije postignute tijekom razmatranog razdoblja. Pretpostavljenim kineskim dampinškim uvozom moglo bi se izvršiti pritisak na prodajne cijene industrije Unije što bi dovelo do gubitka tržišnog udjela i posljedično imalo negativan utjecaj na financijske rezultate industrije Unije koja je još uvijek osjetljiva kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 66.

(76)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, to jest interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Svim zainteresiranim stranama omogućeno je da izjasne svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(77)

Kako je ovo ispitni postupak revizije postojećih mjera, njime je omogućena procjena svakog neopravdanog negativnog učinka postojećih antidampinških mjera na zainteresirane strane.

(78)

U prethodnoj uvodnoj izjavi 70. zaključeno je da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja u slučaju da antidampinške mjere prestanu vrijediti. Stoga bi nastavak mjera koristio industriji Unije jer bi proizvođači iz Unije trebali biti u mogućnosti zadržati obujam prodaje, tržišni udjel, profitabilnost i svoje cjelokupno pozitivno gospodarsko stanje. Naprotiv, ukidanje mjera ozbiljno bi narušilo održivost industrije Unije jer postoje razlozi zbog kojih se očekuje premještanje kineskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnim obujmima koji bi uzrokovali ponavljanje štete.

(79)

Nijedan od 44 korisnika s kojima se stupilo u vezu nije odgovorio na upitnik ili surađivao. Korisnici nisu surađivali ni u početnom ispitnom postupku. U izostanku interesa korisnika zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno interesu korisnika. Nadalje, ispitnim postupkom je otkriveno da je utjecaj dotičnog proizvoda na troškove daljnjih proizvoda razmjerno sporedan, a zadržavanje mjera ne bi imalo štetan utjecaj na industriju korisnika. Ispitnim postupkom je otkriveno i da uslijed naravi proizvoda, kao i uslijed nekoliko dostupnih izvora opskrbljivanja na tržištu, korisnici mogu lako mijenjati dobavljače.

(80)

Nijedan od 14 uvoznika s kojima se stupilo u vezu niti je odgovorio na upitnik niti surađivao. Uvoznici nisu surađivali ni u početnom ispitnom postupku. U izostanku interesa uvoznika zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno interesu korisnika. Ispitnim postupkom otkriveno je da uvoznici mogu lako kupovati od različitih izvora koji su trenutačno dostupni na tržištu, posebno od industrije Unije, izvoznika iz SAD-a i kineskih izvoznika koji prodaju po cijenama koje nisu dampinške.

(81)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(82)

Sve su strane obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo dati preporuku za zadržavanje postojećih mjera. Odobren im je i rok za dostavljanje primjedbi nakon objave. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(83)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da bi trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih peroksisulfata (persulfata) podrijetlom iz NRK-a, uvedene Uredbom (EZ) br. 1184/2007.

(84)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum uslijed velike razlike među stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju samo na trgovačka društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju sljedeće: podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/23

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 40/2013 od 21. siječnja 2013. o utvrđivanju za 2013. mogućnosti ribolova dostupnih u vodama EU-a i, za plovila EU-a, u određenim vodama izvan EU-a za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koji podliježu međunarodnim pregovorima ili sporazumima (2), utvrđuju se kvote za 2013.

(2)

Prema podacima koje je primila Komisija za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici, iscrpljena je kvota dodijeljena za 2013.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/25

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 39/2013 od 21. siječnja 2013. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2013. dostupnih plovilima EU-a za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koji ne podliježu međunarodnim pregovorima ili sporazumima (2), utvrđuju se kvote za 2013.

(2)

Prema podacima koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici, iscrpljena je kvota dodijeljena za 2013.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/27

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 40/2013 od 21. siječnja 2013. o utvrđivanju za 2013. mogućnosti ribolova dostupnih u vodama EU-a i, za plovila EU-a, u određenim vodama izvan EU-a za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koji podliježu međunarodnim pregovorima ili sporazumima (2), utvrđuju se kvote za 2013.

(2)

Prema podacima koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici, iscrpljena je kvota dodijeljena za 2013.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/29

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 40/2013 od 21. siječnja 2013. o utvrđivanju za 2013. mogućnosti ribolova dostupnih u vodama Unije i, za plovila EU-a, u određenim vodama izvan EU-a za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koji podliježu međunarodnim pregovorima ili sporazumima (2) utvrđuju se kvote za 2013.

(2)

Prema podacima koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2013.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/31

(1)

Uredbom Komisije (EEZ) br. 2568/91 (2) utvrđena su kemijska i organoleptička svojstva maslinova ulja i ulja komine maslina te utvrđene metode procjene tih svojstava. Te metode i granične vrijednosti za svojstva ulja treba ažurirati na temelju mišljenja kemijskih stručnjaka i u skladu s obavljenim radom u okviru Međunarodnog vijeća za masline („IOC”).

(2)

Kako bi se osigurala provedba na razini Unije najnovijih međunarodnih standarda koje je utvrdio IOC, treba ažurirati određene metode analize kao i određene granične vrijednosti za svojstva ulja utvrđene u Uredbi (EEZ) br. 2568/91.

(3)

Slijedom toga treba prilagoditi granične vrijednosti za stigmastadiene, voskove, miristinsku kiselinu i alkil estere masnih kiselina i u skladu s tim izmijeniti neke sheme odlučivanja za provjeru je li uzorak maslinova ulja u skladu s deklariranom kategorijom. Treba, u interesu zaštite potrošača, uvesti sheme odlučivanja za kampesterol i delta-7-stigmastenol popraćene strožim parametrima kako bi se omogućila trgovina i jamčila autentičnost maslinova ulja. Metodu analize koja se odnosi na sastav i sadržaj sterola i određivanje eritrodiola i uvaola treba zamijeniti pouzdanijom metodom koja isto tako obuhvaća triterpenske alkohole. Isto je tako primjereno ponovno ispitati organoleptičku procjenu maslinova ulja i umetnuti metodu kojom se omogućuje razaznavanje stranih biljnih ulja u maslinovim uljima.

(4)

Uzimajući u obzir razvoj koji se odnosi na postupke provjere sukladnosti ulja, u skladu s tim trebalo bi prilagoditi metodu uzorkovanja maslinova ulja i ulja komine maslina.

(5)

Uredbu (EEZ) br. 2568/91 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Kako bi se omogućilo određeno razdoblje prilagodbe novim standardima, ostavilo vrijeme za uvođenje načina njihove primjene i izbjegle smetnje komercijalnih transakcija, izmjene ove Uredbe ne smiju se primjenjivati do 1. ožujka 2014. Zbog istih razloga treba predvidjeti da maslinovo ulje i ulja komine maslina koja su zakonito proizvedena i označena u Uniji ili zakonito uvezena u Uniju i puštena u slobodan promet prije tog datuma budu stavljeni na tržište do iscrpljenja svih zaliha.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1   Svojstva ulja utvrđena u Prilogu I. određuju se u skladu sa sljedećim metodama analize:

Kako bi se prepoznala prisutnost stranih biljnih ulja u maslinovim uljima primjenjuje se metoda analize utvrđena u Prilogu XX.a.

2.   Provjeru organoleptičkih svojstava djevičanksih ulja od strane nacionalnih vlasti ili njihovih predstavnika obavljaju komisije za ocjenjivanje koje su odobrile države članice.

Organoleptička svojstva ulja u skladu s prvim podstavkom smatraju se usklađenima s deklariranom kategorijom ako komisija koju je odobrila država članica potvrdi predmetnu ocjenu.

Ako komisija ne potvrdi deklariranu kategoriju u vezi s organoleptičkim svojstvima, na zahtjev zainteresirane strane nacionalna tijela ili njihovi predstavnici obavljaju bez odgađanja dva protuocjenjivanja koja provode ostale odobrene komisije, s time da je najmanje jedna od njih komisija koju je odobrio proizvođač predmetne države članice. Predmetna se svojstva smatraju usklađenima s deklariranim svojstvima ako se najmanje dvama protuocjenjivanjima potvrdi deklarirana kategorija. Ako to nije slučaj, zainteresirana strana odgovorna je za trošak protuocjenjivanja.

3.   Kad nacionalna tijela ili njihovi predstavnici potvrde svojstva ulja kako je predviđeno u stavku 1., uzorci se uzimaju u skladu s međunarodnim standardima EN ISO 661 o pripremi uzoraka za ispitivanje i EN ISO 5555 o uzorkovanju. Međutim, neovisno o točki 6.8. norme EN ISO 5555, u slučaju serija takvih ulja u unutarnjem pakiranju, uzorak se uzima u skladu s Prilogom I.a ovoj Uredbi. U slučaju ulja u velikim pakiranjima za koje se uzorkovanje ne može obaviti u skladu s EN ISO 5555, uzorkovanje će se obaviti u skladu s uputama koje omogućava nadležno tijelo države članice.

Ne dovodeći u pitanje normu EN ISO 5555, i Poglavlje 6. norme EN ISO 661, uzeti se uzorci odmah stavljaju na tamno mjesto dalje od izvora velike topline i šalju u laboratorij na analizu najkasnije pet radnih dana nakon uzimanja, u protivnom se uzorci čuvaju na način da ne propadnu ili se ne oštete tijekom prijevoza ili skladištenja prije nego što se pošalju u laboratorij.

4.   Za potrebe provjere predviđene u stavku 3., analize iz priloga II., III., IX., XII. i XX. i, prema potrebi, sve protuanalize potrebne u skladu s nacionalnim zakonodavstvom izvršavaju se prije najkraćeg roka trajanja u slučaju pakiranih proizvoda. U slučaju uzorkovanja ulja u velikim pakiranjima te se analize obavljaju najkasnije šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je uzet uzorak.

Za druge analize predviđene ovom Uredbom ne vrijedi nikakvo vremensko ograničenje.

Ako je uzorak uzet manje od dva mjeseca prije najkraćeg roka trajanja i ako rezultati analize ne odgovaraju svojstvima deklarirane kategorije maslinova ulja ili ulja komine maslina, predmetnu se stranu obavješćuje najkasnije mjesec dana prije završetka razdoblja utvrđenog u prvom podstavku.

5.   U svrhu određivanja svojstava maslinovih ulja metodama utvrđenima u stavku 1. prvom podstavku, rezultate se analize izravno uspoređuje s ograničenjima iz ove Uredbe.”

(2)

Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

(3)

Prilog II.a zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

(4)

Prilog I.b zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi.

(5)

Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Prilogu IV. ovoj Uredbi.

(6)

Prilog VI se briše.

(7)

Prilog XII. zamjenjuje se tekstom iz Priloga V. ovoj Uredbi.

(8)

Prilog XX.a, čiji tekst je naveden u Prilogu VI. ovoj Uredbi, umeće se nakon Priloga XX.