ISSN 1977-0847

doi:10.3000/19770847.L_2013.329.hrv

Službeni list

Europske unije

L 329

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 56.
10. prosinca 2013.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu, 2006. ( 1 )

1

 

*

Direktiva 2013/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima s obzirom na stavljanje na tržište prijenosnih baterija i akumulatora koji sadržavaju kadmij namijenjenih za korištenje u bežičnim električnim alatima te gumbastih ćelija s niskim sadržajem žive te o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/603/EZ ( 1 )

5

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1277/2013 оd 9. prosinca 2013. o odobrenju povećanja graničnih vrijednosti za obogaćivanje vina proizvedenog od grožđa ubranog 2013. u određenim vinogradarskim regijama ili u dijelu tih regija

10

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1278/2013 оd 9. prosinca 2013. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

13

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva Komisije 2013/60/EU оd 27. studenoga 2013. o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, Direktive 97/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pojedinim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača, Direktive 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i Direktive 2009/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ugradbi uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila na dva ili tri kotača ( 1 )

15

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća 2013/725/ZVSP od 9. prosinca 2013. o izmjeni i produženju Odluke 2012/173/ZVSP o aktiviranju Operativnog centra EU-a za misije i operaciju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike na Rogu Afrike

39

 

*

Odluka Vijeća 2013/726/ZVSP od 9. prosinca 2013. u potporu RVSUN-a 2118 (2013) i Odluke Izvršnog vijeća OPCW-a EC-M-33/Dec 1 u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje

41

 

 

2013/727/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 6. prosinca 2013. o uspostavljanju formata za prijavljivanje podataka o donošenju i znatnim revizijama planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada (priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 8641)  ( 1 )

44

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/1


DIREKTIVA 2013/54/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. studenoga 2013.

o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu, 2006.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Djelovanje Unije u području pomorskog prometa ima za cilj, inter alia, poboljšanje uvjeta života i rada pomoraca na brodu, sigurnost plovidbe i sigurnosnu zaštitu na moru,te sprečavanje onečišćenja uzrokovanog pomorskim nesrećama.

(2)

Unija je svjesna činjenice da je većina nesreća na moru izravno uzrokovana ljudskim faktorom, posebice umorom.

(3)

Jedan od glavnih ciljeva politike sigurnosti plovidbe Unije jest iskorjenjivanje podstandardnog brodarstva.

(4)

Međunarodna organizacija rada (ILO) je 23. veljače 2006., želeći stvoriti jedinstveni, koherentni i suvremeni instrument koji također obuhvaća temeljna načela iz drugih međunarodnih konvencija o radu usvojila Konvenciju o radu pomoraca iz 2006. (MLC 2006.).

(5)

U skladu s njezinim člankom VIII., MLC 2006. će stupiti na snagu 12 mjeseci nakon što je svoje ratifikacije pri Međunarodnoj organizaciji rada registriralo najmanje 30 članica čiji ukupni udjel u svjetskoj bruto tonaži iznosi 33 %. Taj je uvjet ispunjen 20. kolovoza 2012., te je MLC 2006. stoga stupio na snagu 20. kolovoza 2013.

(6)

Odlukom Vijeća 2007/431/EZ (3) države članice ovlaštene su za ratifikaciju MLC-a 2006. Države članice se pozivaju da ju ratificiraju u najkraćem mogućem roku.

(7)

MLC 2006. postavlja minimalne globalne standarde kako bi osigurao pravo svih pomoraca na pristojne uvjete života i rada, neovisno o njihovu državljanstvu i neovisno o zastavi broda na kojem plove te radi uspostave jednakih uvjeta rada u pomorskoj industriji.

(8)

Različiti dijelovi MLC-a 2006. uvedeni su u različite instrumente Unije, kako u vezi obveza države zastave tako i u vezi obveza države luke. Cilj je ove Direktive uvesti određene odredbe o sukladnosti i provedbi predviđene glavom 5. MLC-a 2006. u pogledu onih dijelova MLC-a 2006. za koje potrebne odredbe o sukladnosti i provedbi još nisu donesene. Ti dijelovi odgovaraju elementima iz Priloga Direktivi Vijeća 2009/13/EZ (4).

(9)

Direktivom 2009/13/EZ provodi se Sporazum koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006. („Sporazum”), priložen toj Direktivi. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe Direktive 2009/13/EZ i stoga bi trebala osigurati usklađivanje s povoljnijim odredbama prava Unije u skladu s tom Direktivom.

(10)

Iako Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) uređuje nadležnosti države zastave uključivanjem dobrovoljnog programa pregleda država članica IMO-a u pravo Unije te uvođenjem potvrde o kvaliteti nacionalnih pomorskih tijela, zasebna direktiva koja obuhvaća pomorske standarde rada bila bi prikladnija i jasnije bi odražavala različite svrhe i postupke, ne utječući na Direktivu 2009/21/EZ.

(11)

Direktiva 2009/21/EZ primjenjuje se na konvencije IMO-a. U svakom slučaju, države članice mogle bi razviti, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom za operativne dijelove aktivnosti njihove pomorske uprave u vezi s poslovima države zastave koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

(12)

Države članice trebale bi osigurati uspješno izvršavanje svojih obveza kao države zastave s obzirom na provedbu relevantnih dijelova MLC-a 2006. na brodovima koji plove pod njihovom zastavom. Uspostavom učinkovitog sustava za mehanizme nadzora, uključujući inspekcije, država članica bi mogla, prema potrebi, ovlastiti javne ustanove ili druge organizacije u smislu Pravila 5.1.2. MLC-a 2006. i u skladu s uvjetima koji su u njoj određeni.

(13)

Članak 2. stavak 3. točka (c) Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6) predviđa da mandat Europske agencije za pomorsku sigurnost obuhvaća, kao glavnu zadaću, suradnju Agencije s državama članicama i pružanje, na njihov zahtjev, odgovarajućih informacija radi potpore praćenja priznatih organizacija koje djeluju u ime te države članice, ne dovodeći u pitanje prava i obveze države zastave.

(14)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka djelovanja mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tome članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)

Primjena ove Direktive ni pod kojim okolnostima ne bi trebala dovesti do smanjenja razine zaštite koju pomorci trenutno uživaju temeljem prava Unije,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom utvrđuju se pravila kojima se jamči da države članice učinkovito izvršavaju svoje obveze kao države zastave s obzirom na provedbu relevantnih dijelova MLC-a 2006. Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje direktive 2009/13/EZ i 2009/21/EZ, niti bilo koji viši standardi uvjeta života i rada pomoraca koji su određeni u tim direktivama

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive, uz relevantne definicije određene u Prilogu Direktivi 2009/13/EZ, primjenjuje se sljedeća definicija:

„relevantni dijelovi MLC-a 2006.” znači dijelovi MLC-a 2006. čiji se sadržaj smatra odgovarajućim odredbama u Prilogu Direktivi 2009/13/EZ.

Članak 3.

Nadzor sukladnosti

1.   Države članice osiguravaju uspostavu učinkovitih i primjerenih mehanizama provedbe i nadzora, uključujući inspekcije u određenim intervalima predviđenima MLC-om 2006. kako bi osigurale da uvjeti života i rada pomoraca na brodovima pod njihovom zastavom ispunjavaju i nastavljaju ispunjavati zahtjeve relevantnih dijelova MLC-a 2006.

2.   U slučaju brodova čija je bruto tonaža manja od 200, a koji ne plove u međunarodnoj plovidbi, države članice mogu, savjetujući se s dotičnim organizacijama brodovlasnika i pomoraca, odlučiti prilagoditi, sukladno članku II. stavku 6. MLC-a 2006., mehanizme nadzora, uključujući inspekcije, kako bi se u obzir uzeli posebni uvjeti vezani uz takve brodove.

3.   Pri ispunjavanju svojih obveza iz ovog članka države članice mogu, prema potrebi, ovlastiti javne ustanove ili druge organizacije, uključujući javne ustanove ili organizacije druge države članice, ako se ta država slaže, za koje su utvrdile da imaju dovoljan kapacitet, stručnost i neovisnost za provođenje inspekcija. U svim slučajevima države članice ostaju u potpunosti odgovorne za inspekciju uvjeta života i rada dotičnih pomoraca na brodovima koji plove pod zastavom te države članice. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

4.   Države članice uspostavljaju jasne ciljeve i standarde upravljanja njihovim sustavima inspekcije, kao i adekvatne sveobuhvatne postupke za procjenu raspona u kojem su ti ciljevi i standardi postignuti.

5.   Svaka država članica osigurava da pomorci na brodovima koji plove pod zastavom te države članice imaju primjerak Sporazuma. Taj pristup može biti omogućen elektroničkim putem.

Članak 4.

Osoblje zaduženo za praćenje sukladnosti

1.   Države članice osiguravaju da je osoblje, uključujući osoblje iz ustanova ili drugih organizacija („priznatih organizacija” u smislu MLC-a 2006.), ovlašteno za provođenje inspekcija u skladu s člankom 3. stavkom 3. i zaduženo za provjeru ispravne provedbe relevantnih dijelova MLC-a 2006., prošlo osposobljavanje, da je stručno, da ima upute, potpuno pravno ovlaštenje, status i neovisnost potrebne ili poželjne kako bi mogli izvršavati provjeru i osigurati sukladnost s relevantnim dijelovima MLC-a 2006. U skladu s MLC-om 2006., inspektori su ovlašteni poduzimati potrebne korake kojima se brodu onemogućuje napuštanje luke dok nisu poduzete potrebne mjere.

2.   Sva ovlaštenja dana u vezi s inspekcijama ovlašćuju ustanovu ili priznatu organizaciju da ponajmanje zatraži otklanjanje nedostataka koje utvrdi u uvjetima života i rada pomoraca i da provodi inspekcije u tom pogledu na zahtjev države luke.

3.   Svaka država članica uspostavlja:

(a)

sustav kojim se osigurava adekvatnost posla koji obavljaju priznate organizacije, što obuhvaća pružanje informacija o svim primjenjivim nacionalnim zakonima i drugim propisima te relevantnim međunarodnim instrumentima; i

(b)

postupke za komuniciranje te nadzor takvih organizacija.

4.   Svaka država članica pruža Međunarodnom uredu rada najnoviji popis svih priznatih organizacija ovlaštenih za djelovanje u njezino ime te održava taj popis ažuriranim. U popisu se navode zadaće koje su priznate organizacije ovlaštene provoditi.

Članak 5.

Postupci povodom prigovora na brodu, rješavanje prigovora i korektivne mjere

1.   Svaka država članica osigurava da u njezinim zakonima ili drugim propisima postoje odgovarajući postupci povodom prigovora na brodu.

2.   Ako država članica zaprimi prigovor koji ne smatra očito neutemeljenim ili prikupi dokaze da brod koji plovi pod njezinom zastavom ne ispunjava zahtjeve relevantnih dijelova MLC-a 2006. ili da postoje ozbiljni nedostaci u provođenju mjera na brodu, ta država članica poduzima potrebne korake kako bi istražila taj problem i osigurala poduzimanje mjera potrebnih za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

3.   Osoblje koje se bavi prigovorima ili koje sazna za postojanje prigovora drži u tajnosti izvor svih pritužbi ili prigovora o opasnosti ili nedostatku u vezi uvjeta života i rada pomoraca ili kršenja zakona i propisa te ne daje na znanje brodovlasniku, zastupniku brodovlasnika ili brodaru da je obavljena inspekcija posljedica takve pritužbe ili prigovora.

Članak 6.

Izvješća

1.   Komisija, u kontekstu svojih izvješća koja se sastavljaju u skladu s člankom 9. Direktive 2009/21/EZ, uključuje pitanja koja pripadaju u području primjene ove Direktive.

2.   Najkasnije 31. prosinca 2018. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i primjeni Pravila 5.3. MLC-a 2006. u vezi s odgovornostima osiguravanja radne snage. Prema potrebi, izvješće može sadržavati prijedloge mjera poboljšanja uvjeta života i rada u pomorskom sektoru.

Članak 7.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. ožujka 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 9.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. studenoga 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS


(1)  SL C 299, 4.10.2012., str. 153.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 15. studenoga 2013.

(3)  Odluka Vijeća 2007/431/EZ od 7. lipnja 2007. o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske zajednice ratificiraju Konvenciju o radu pomoraca Međunarodne organizacije rada iz 2006. (SL L 161, 22.6.2007., str. 63.).

(4)  Direktiva Vijeća 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006. i izmjeni Direktive 1999/63/EZ (SL L 124, 20.5.2009., str. 30.).

(5)  Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28.5.2009., str. 132.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 208, 5.8.2002., str. 1.).

(7)  Direktiva 2009/15/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama organizacije za pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće djelatnosti pomorskih uprava (SL L 131, 28.5.2009., str. 47.).


Izjava Komisije

„Komisija smatra da naslov ne odražava na primjeren način područje primjene Direktive.”


10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/5


DIREKTIVA 2013/56/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. studenoga 2013.

o izmjeni Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima s obzirom na stavljanje na tržište prijenosnih baterija i akumulatora koji sadržavaju kadmij namijenjenih za korištenje u bežičnim električnim alatima te gumbastih ćelija s niskim sadržajem žive te o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/603/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) zabranjuje stavljanje na tržište prijenosnih baterija i akumulatora koji sadržavaju više od 0,002 % kadmija po masi, uključujući one koji su ugrađeni u uređaje. Međutim, prijenosne baterije i akumulatori namijenjeni za korištenje u bežičnim električnim alatima izuzeti su iz te zabrane.

(2)

Komisija je revidirala to izuzeće u skladu s člankom 4. stavkom 4. Direktive 2006/66/EZ.

(3)

Navedena je revizija dovela do zaključka da bi se, u svrhu postupnog smanjenja količine kadmija koji se ispušta u okoliš, zabrana uporabe kadmija trebala proširiti na prijenosne baterije i akumulatore namijenjene za korištenje u bežičnim električnim alatima jer su za te aplikacije na tržištu dostupne baterije nikal-metal-hidrid i litij-ionske baterije kao pogodne zamjene bez kadmija.

(4)

Radi omogućavanja industriji recikliranja i potrošačima duž cijelog vrijednosnog lanca da i dalje prilagođavaju odgovarajuće zamjenske tehnologije diljem svih regija Unije na ujednačeni način, postojeće izuzeće za prijenosne baterije i akumulatore namijenjene za korištenje u bežičnim električnim alatima nastavlja se primjenjivati do 31. prosinca 2016.

(5)

Direktiva 2006/66/EZ zabranjuje stavljanje na tržište svih baterija ili akumulatora, ugrađenih u uređaje ili ne, koji sadržavaju više od 0,0005 % žive po masi. Međutim, gumbaste ćelije sa sadržajem žive ne više od 2 % po masi izuzete su iz te zabrane jer je na tržištu za gumbaste ćelije Unije već vidljiv prijelaz prema gumbastim ćelijama bez žive. Stoga je potrebno zabraniti oglašavanje gumbastih ćelija sa sadržajem žive većim od 0,0005 % po masi.

(6)

Zbog stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, ovlasti dodijeljene Komisiji u okviru Direktive 2006/66/EZ treba uskladiti s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(7)

U svrhu dopune ili izmjene Direktive 2006/66/EZ Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na kriterije za ocjenu jednakih uvjeta koji se odnose na zbrinjavanje i recikliranje izvan Unije, kapacitet označivanja prijenosnih i automobilskih baterija i akumulatora te iznimke od zahtjeva za označivanje. Posebno je važno da Komisija u sklopu pripremnih aktivnosti obavi odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Pri pripremanju i sastavljanju delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobnu, pravodobnu i primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(8)

Kad je god moguće, zahtjevi za registraciju proizvođača i formati trebali bi biti usklađeni u pogledu registracijskih pravila i formata utvrđenih u skladu s člankom 16. stavkom 3. i u dijelu A Priloga X. Direktivi 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(9)

U svrhu osiguravanja ujednačenih uvjeta za provedbu Direktive 2006/66/EZ Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s prijenosnim dogovorima o najnižoj stopi skupljanja, zajedničkoj metodologiji za izračun godišnje prodaje prijenosnih baterija i akumulatora krajnjim korisnicima, detaljnim pravilima o izračunu učinkovitosti recikliranja te o upitnicima ili nacrtima za nacionalna izvješća o provedbi. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(10)

Direktiva 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) stavljena je izvan snage Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) s učinkom od 12. prosinca 2010.

(11)

Stoga bi Direktivu 2006/66/EZ trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2006/66/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Zabrana navedena u stavku 1. točki (a) ne primjenjuje se na gumbaste ćelije sa sadržajem žive ne više od 2 % po masi do 1. listopada 2015.”;

(b)

stavak 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

bežičnim električnim alatima; ovo se izuzeće s obzirom na bežične električne alate primjenjuje do 31. prosinca 2016.”;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   S obzirom na gumbaste ćelije za slušne aparate, Komisija nastavlja s revizijom iznimke iz stavka 2. te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o raspoloživosti gumbastih ćelija za slušne aparate koji su u skladu sa stavkom 1. točkom (a) najkasnije do 1. listopada 2014. Ako je opravdano zbog nedostupnosti gumbastih ćelija za slušne aparate koji su u skladu sa stavkom 1. točkom (a), Komisija uz izvješće prilaže prikladni prijedlog radi produljenja izuzeća navedenog u stavku 2. u pogledu gumbastih ćelija za slušne aparate.”;

2.

članak 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Baterije i akumulatori koji ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive, koji su zakonito stavljeni na tržište prije datuma primjene važeće zabrane iz članka 4., mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.”;

3.

članak 10. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija može provedbenim aktima utvrditi prijelazne odredbe za rješavanje teškoća s kojima se države članice suočavaju u ispunjavanju zahtjeva iz stavka 2. koje nastaju kao rezultat posebnih nacionalnih okolnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

Radi osiguravanja ujednačene primjene ovog članka Komisija provedbenim aktima utvrđuje zajedničku metodologiju za izračun godišnje prodaje prijenosnih baterija i akumulatora krajnjim korisnicima do 26. rujna 2007. Ti provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.”;

4.

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Uklanjanje otpadnih baterija i akumulatora

Države članice osiguravaju da proizvođači oblikuju uređaje tako da se otpadne baterije i akumulatori mogu lako ukloniti. Ako ih krajnji korisnik ne može lako ukloniti, države članice osiguravaju da proizvođači oblikuju uređaje tako da otpadne baterije i akumulatore mogu lako ukloniti kvalificirani stručnjaci neovisni o proizvođaču. Uz uređaje u koje su ugrađene baterije i akumulatori prilažu se upute koje pokazuju na koji način krajnji korisnici ili neovisni kvalificirani stručnjaci mogu sigurno ukloniti te baterije i akumulatore. Prema potrebi, upute obavješćuju krajnjeg korisnika o vrsti baterije ili akumulatora ugrađenog u uređaj.

Odredbe iz prvog stavka ne primjenjuju se ako je zbog sigurnosti, učinkovitosti, medicinske i podatkovne cjelovitosti potrebno kontinuirano napajanje energijom i nužna je trajna povezanost između uređaja i baterije ili akumulatora.”;

5.

članak 12. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravila o izračunavanju učinkovitosti recikliranja do 26. ožujka 2010. Ti provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom provjere iz članka 24. stavka 2.”;

6.

članak 12. stavak 7. briše se;

7.

članak 15. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.a radi utvrđivanja detaljnih pravila koja dopunjuju pravila iz stavka 2. ovog članka, a posebno kriterija za ocjenjivanje jednakih uvjeta koji se u njemu navode.”;

8.

članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

Registracija

Države članice osiguravaju da je svaki proizvođač registriran. Registracija je podložna istim postupovnim zahtjevima u svakoj državi članici u skladu s Prilogom IV.”;

9.

članak 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice objavljuju prijedlog mjera za izuzeća iz stavka 1. i razloge za njihovo predlaganje i o priopćuju ih Komisiji i ostalim državama članicama.”;

10.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da je kapacitet svih prijenosnih i automobilskih baterija i akumulatora naznačen na njima u vidljivom, čitljivom i neizbrisivom obliku do 26. rujna 2009. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23.a, o utvrđivanju detaljnih pravila koja dopunjuju taj zahtjev, uključujući usklađene metode određivanja kapaciteta i prikladnu uporabu do 26. ožujka 2009.”;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja delegiranih akata u skladu sa člankom 23.a da dodijeli izuzeća od zahtjeva za označivanje utvrđenih u ovom članku. U sklopu izrade tih delegiranih akata Komisija se savjetuje s mjerodavnim dionicima, posebno s proizvođačima, subjektima za skupljanje, recikliranje i obradu, okolišnim organizacijama, organizacijama potrošača i udruženjima zaposlenika.”;

11.

članak 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izvješća se sastavljaju na temelju upitnika ili nacrta. Komisija provedbenim aktima utvrđuje upitnik ili nacrt za ta izvješća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 24. stavku 2. Upitnik ili nacrt šalje se državama članicama šest mjeseci prije početka prvog izvještajnog razdoblja.”;

12.

dodaje se sljedeći članak:

„Članak 23.a

Provedba ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 3. i članka 21. stavaka 2. i 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 30. prosinca 2013. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblje jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka iz članka 15. stavka 3. i članka 21. stavaka 2. i 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. To ne utječe na važenje delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 3. i članka 21. stavaka 2. i 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti nikakav prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

13.

članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 39. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta te se primjenjuje članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(8)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.)."

(9)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

14.

dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG IV.

Postupovni uvjeti za registraciju

1.   Uvjeti za registraciju

Proizvođači baterija i akumulatora registriraju se u pisanom ili elektroničkom obliku pri nacionalnim tijelima ili pri nacionalnim organizacijama nadležnima za odgovornost proizvođača, ovlaštenima od strane država članica (dalje u tekstu: registracijska tijela).

Registracijski postupak može biti dio drugog postupka registracije proizvođača.

Proizvođači baterija i akumulatora trebaju se registrirati samo jedanput u državi članici na čije tržište stavljaju baterije i akumulatore prvi put na stručnoj osnovi te im se po registraciji dodjeljuje registarski broj.

2.   Podaci koje moraju dati proizvođači

Proizvođači baterija i akumulatora registracijskim tijelima daju ove podatke:

i.

ime proizvođača i zaštićena imena (ako postoje) pod kojima djeluju u državi članici;

ii.

adresu(-e) proizvođača: poštanski broj i mjesto, naziv ulice i broj, zemlju, internetsku adresu, broj telefona, osobu za kontakt, broj telefaksa te adresu e-pošte ako postoji;

iii.

naznaku o vrsti baterija i akumulatora koje proizvođač stavlja na tržište: prijenosne baterije i akumulatori, industrijske baterije i akumulatori ili automobilske baterije ili akumulatori;

iv.

informacije o tome kako proizvođač ispunjava svoje obveze: u okviru pojedinačnog ili zajedničkog sustava;

v.

datum prijave za registraciju;

vi.

nacionalni identifikacijski broj proizvođača, uključujući europski porezni broj ili nacionalni porezni broj proizvođača (nije obvezno);

vii.

izjavu u kojoj se navodi da su dostavljeni podaci istiniti.

Za potrebe registracije iz drugog stavka točke 1., proizvođači baterija i akumulatora nisu dužni dati nijednu drugu informaciju osim onih s popisa iz točke 2. podtočaka od i. do vii.

3.   Registracijske pristojbe

Registracijska tijela mogu naplaćivati registracijsku pristojbu samo pod uvjetom da je ona utemeljena na troškovima i da je razmjerna.

Registracijska tijela koja naplaćuju registracijsku pristojbu obavješćuju nacionalna tijela o metodologiji izračuna troškova pristojbe.

4.   Promjena registracijskih podataka

Država članica osigurava da u slučaju promjene podataka koje je dao proizvođač u skladu s točkom 2. podtočkama od i. do vii., proizvođač obavješćuje nadležno registracijsko tijelo najkasnije mjesec dana od nastanka promjene.

5.   Brisanje iz registra

Ako proizvođači prestanu biti proizvođači u državi članici, brišu se iz registra obavješćujući o tome nadležno registracijsko tijelo.”

Članak 2.

Stavljanje izvan snage Odluke Komisije 2009/603/EZ

Odluka Komisije 2009/603/EZ (10) stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2015.

Članak 3.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone, propise i upravne odredbe potrebne za usklađivanje s člankom 1. ove Direktive do 1. srpnja 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

2.   Kada države članice donose ove odredbe, prilikom njihove službene objave one sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose u području koje obuhvaća ova Direktiva.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. studenoga 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS


(1)  SL C 229, 31.7.2012., str. 140.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 10. listopada 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 15. studenoga 2013.

(3)  Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima te otpadnim baterijama i akumulatorima i stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.).

(4)  Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).

(5)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6)  Direktiva 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (SL L 114, 27.4.2006., str. 9.).

(7)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(10)  Odluka Komisije 2009/603/EZ od 5. kolovoza 2009. kojom se utvrđuju zahtjevi za registraciju proizvođača baterija i akumulatora u skladu s Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 206, 8.8.2009., str. 13.).


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/10


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1277/2013

оd 9. prosinca 2013.

o odobrenju povećanja graničnih vrijednosti za obogaćivanje vina proizvedenog od grožđa ubranog 2013. u određenim vinogradarskim regijama ili u dijelu tih regija

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 121. treći stavak,

budući da:

(1)

Točkom A.3. Priloga XV.a Uredbi (EZ) br. 1234/2007 predviđa se da države članice u godinama s izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima mogu zatražiti da se granične vrijednosti za povećanje volumnog udjela alkohola u vinu (obogaćivanje) povećaju za najviše 0,5 %.

(2)

Češka, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka zatražile su takva povećanja graničnih vrijednosti za obogaćivanje vina proizvedenog od grožđa ubranoga 2013. jer su klimatski uvjeti za vrijeme sezone rasta bili izrazito nepovoljni. Takav zahtjev podnijele su Češka, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka za sve svoje vinogradarske regije, a Francuska za određene općine departmana Gironde.

(3)

Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom 2013., ograničenja povećanja prirodnog volumnog udjela alkohola iz točke A.2. Priloga XV.a Uredbi (EZ) br. 1234/2007 u određenim vinogradarskim regijama ili u dijelu tih regija ne omogućuju proizvodnju vina s odgovarajućim ukupnim volumnim udjelom alkohola za kojim inače postoji tržišna potražnja.

(4)

Uzimajući u obzir svrhu Priloga XV.a Uredbi (EZ) br. 1234/2007, a to je sprečavanje i ograničavanje obogaćivanja vina, te s obzirom na iznimnu prirodu odstupanja u točki A.3. navedenog Priloga, odobrenja za povećanje graničnih vrijednosti za obogaćivanje vina trebalo bi dodijeliti samo za vinogradarske regije pogođene izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima ili dio tih regija. U Francuskoj bi stoga odobrenje trebalo dodijeliti samo za ograničen broj općina departmana Gironde koje su bile pogođene takvim klimatskim uvjetima.

(5)

Stoga je primjereno odobriti povećanje graničnih vrijednosti za obogaćivanje vina proizvedenog od grožđa ubranog 2013. u vinogradarskim regijama u Češkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Austriji i Slovačkoj ili u dijelu tih regija.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odstupajući od točke A.2. Priloga XV.a Uredbi (EZ) br. 1234/2007, u vinogradarskim regijama ili u dijelu tih regija iz Priloga ovoj Uredbi povećanje prirodnoga volumnog udjela alkohola u svježem grožđu ubranom 2013., moštu, moštu u vrenju, mladom vinu u vrenju i vinu proizvedenom od grožđa ubranog 2013. ne smije prijeći sljedeće granične vrijednosti:

(a)

3,5 vol. % u vinogradarskoj zoni A iz Dodatka Prilogu XI.b Uredbi (EZ) br. 1234/2007;

(b)

2,5 vol. % u vinogradarskoj zoni B iz Dodatka Prilogu XI.b Uredbi (EZ) br. 1234/2007;

(c)

2,0 vol. % u vinogradarskoj zoni C I. i C II. iz Dodatka Prilogu XI.b Uredbi (EZ) br. 1234/2007.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.


PRILOG

Vinogradarske regije ili dio tih regija u kojima je na temelju članka 1. dopušteno povećanje graničnih vrijednosti za obogaćivanje

Država članica

Vinogradarske regije ili dio tih regija (vinogradarska zona)

Češka

Sve vinogradarske regije (zone A i B)

Njemačka

Sve vinogradarske regije (zone A i B)

Francuska

Sljedeće općine departmana Gironde: Arbanats, Ayguemorte-Les-Graves, Baurech, Beautiran, Belvès-de-Castillon, Blésignac, Branne, Cabara, Camiac-et-Saint-Denis, Capian, Cardan, Castillon-la-Bataille, Castres-Gironde, Civrac-sur-Dordogne, Daignac, Dardenac, Espiet, Faleyras, Francs, Gardegan-et-Tourtirac, Grézillac, Guillac, Haux, La Brède, Langoiran, Lestiac-sur-Garonne, Lugaignac, Mouillac, Mouliets-et-Villemartin, Naujan-et-Postiac, Paillet, Podensac, Portets, Pujols, Rions, Saint-Aubin-de-Branne, Sainte-Colombe, Saint-Étienne-de-Lisse, Sainte-Florence, Saint-Genès-de-Castillon, Saint-Genès-de-Lombaud, Saint-Jean-de-Blaignac, Saint-Léon, Saint-Magne-de-Castillon, Saint-Michel-de-Rieufret, Saint-Morillon, Saint-Pey-d’Armens, Saint-Philippe-d’Aiguille, Saint-Selve, Sainte-Terre, Les Salles-de-Castillon, La Sauve, Tabanac, Tizac-de-Curton, Le Tourne, Vignonet, Villenave-de-Rions i Virelade (zona C I.)

Hrvatska

Sve vinogradarske regije (zone B, C I. i C II.)

Luksemburg

Sve vinogradarske regije (zona A)

Mađarska

Sve vinogradarske regije (zona C I.)

Austrija

Sve vinogradarske regije (zona B)

Slovačka

Sve vinogradarske regije (zone B i C I.)


10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/13


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1278/2013

оd 9. prosinca 2013.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

AL

45,1

MA

81,4

TN

86,4

TR

84,7

ZZ

74,4

0707 00 05

AL

59,9

MA

127,8

TR

122,5

ZZ

103,4

0709 93 10

MA

153,0

TR

161,8

ZZ

157,4

0805 10 20

AR

30,4

AU

88,3

MA

36,7

TR

61,1

UY

36,0

ZA

55,2

ZW

19,7

ZZ

46,8

0805 20 10

AU

135,6

MA

58,6

ZZ

97,1

0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90

TR

66,3

ZZ

66,3

0805 50 10

TR

70,1

ZZ

70,1

0808 10 80

BA

42,7

MK

36,9

NZ

160,5

US

165,4

ZA

199,9

ZZ

121,1

0808 30 90

TR

130,9

US

211,2

ZZ

171,1


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


DIREKTIVE

10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/15


DIREKTIVA KOMISIJE 2013/60/EU

оd 27. studenoga 2013.

o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, Direktive 97/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pojedinim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača, Direktive 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i Direktive 2009/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ugradbi uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila na dva ili tri kotača

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 97/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1997. o pojedinim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača (1), a posebno njezin članak 7.,

uzimajući u obzir Direktivu 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (2), a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o ugradbi uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila na dva ili tri kotača (3), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)

Unija je ugovorna strana Sporazuma Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”) (4). Kako bi se pojednostavnilo zakonodavstvo Unije o homologaciji tipa u skladu s preporukama konačnog izvješća pod nazivom „CARS 21: Konkurentni zakonodavni sustav za automobilsku industriju 21. stoljeća”, primjereno je izmijeniti direktive EU-a uvrštavanjem u zakonodavstvo Unije i primjenom dodatnih pravilnika UNECE-a u postojećem zakonodavstvu o homologaciji tipa vozila kategorije L bez smanjenja razine zaštite. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s postupcima homologacije tipa, potrebno je dopustiti proizvođačima vozila ishođenje homologacije tipa u skladu s odgovarajućim pravilnicima UNECE-a iz članka 1. ove Direktive.

(2)

U prijelaznom razdoblju do dana kada Pravilnik UNECE-a br. 41 o emisiji buke motocikla (5) postane obvezan Uredbom (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila na dva ili tri kotača i četverocikla (6), primjereno je da se, za nove tipove vozila, zahtjevi u pogledu buke za motocikle navedeni u poglavlju 9. Direktive 97/24/EZ i četvrtom nizu izmjena Pravilnika UNECE-a br. 41, uključujući povezane granične vrijednosti buke utvrđene u Prilogu 6. navedenom Pravilniku UN-a, smatraju istovjetnima.

(3)

S obzirom na nerazmjerno visoku razinu emisije ugljikovodika i ugljičnog monoksida koju uzrokuju kategorije vozila L1e, L2e i L6e (mopedi na dva ili tri kotača i laki četverocikli) prikladno je izmijeniti okolišno ispitivanje tipa I. (emisije iz ispušne cijevi nakon pokretanja hladnog motora) na način da se uključe mjerenja emisije koja se započinju odmah nakon pokretanja hladnog motora kako bi se bolje odrazilo korištenje u stvarnom svijetu i značajan dio emisija onečišćivača koje se stvaraju odmah nakon pokretanja hladnog motora dok se motor zagrijava. Izmjene u laboratorijskom postupku ispitivanja emisije trebale bi se odraziti u upravnim odredbama, a posebno je potrebno izmijeniti unose navedene u izjavi o suglasnost (CoC) i obrascu rezultata ispitivanja iz Direktive 2002/24/EZ.

(4)

Kako bi se svim proizvođačima osigurali jednaki uvjeti i sva vozila kategorije L1e, L2e i L6e zadovoljavala iste okolišne zahtjeve u pogledu emisija plinova iz kućišta koljenastog vratila isto tako je primjereno od proizvođača tražiti da kod podnošenja zahtjeva za novu homologaciju izričito navede da su emisije ventilacijskog sustava plinova iz kućišta koljenastog vratila tih kategorija vozila jednake nuli, što znači da je kućište koljenastog vratila pravilno zatvoreno te da se tijekom životnog vijeka vozila plinovi iz kućišta koljenastog vratila ne ispuštaju izravno u atmosferu.

(5)

Radi usklađenosti sa zahtjevima UNECE-a za vozila kategorije L u pogledu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju i njihove ugradbe i radi poboljšanja njihove vidljivosti, novi tipovi takvih vozila opremljeni su svjetlima koja se automatski uključuju prema Pravilnicima UN-a br. 74 (vozila L1e) (7) i 53 (motocikli L3e) (8) ili posebnim svjetlima za dnevnu vožnju (DRL) koja su u skladu s odgovarajućim zahtjevima Pravilnika UN-a br. 87. (9) Za sve druge potkategorije vozila kategorije L ugrađivat će se automatsko uključivanje svjetala ili, ovisno o izboru proizvođača, posebna svjetla za dnevnu vožnju koja se automatski uključuju.

(6)

Ovom se Direktivom izričito uvodi Euro standard za vozila kategorije L1e, L2e i L6e koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2002/24/EZ. U izjavama o sukladnosti za vozila koja su s obzirom na emisiju homologirana u skladu s prethodnim odredbama i dalje se može navoditi Euro standard na dobrovoljnoj osnovi.

(7)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Tehničkog odbora za prilagodbu tehničkom napretku.

(8)

Kako bi se državama članicama omogućilo donošenje zakona i drugih propisa potrebnih za usklađivanje s ovom Direktivom unutar njome utvrđenog roka, ona mora stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 97/24/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 4. stavak 1. Direktive 97/24/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„U skladu s odredbama članka 11. Direktive 2002/24/EZ priznaje se istovrijednost zahtjeva poglavljâ 1. (gume), 2. (uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju), 4. (retrovizori), Priloga III. poglavlju 9. (dopuštena razina buke i zahtjevi ispušnog sustava za motocikle) i poglavlja 11. (sigurnosni pojasevi) priloženih ovoj Direktivi i Pravilnika UNECE-a br. 30 (10), 54 (11), 64 (12) i 75 (13) za gume, 3 (14), 19 (15), 20 (16), 37 (17), 38 (18), 50 (19), 53 (20), 56 (21), 57 (22), 72 (23), 74 (24) i 82 (25) za uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, 81 (26) za retrovizore, 16 (27) za sigurnosne pojaseve i 41 (28) za emisiju buke motocikala.

(10)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 29. [SL: u konsolidiranoj Direktivi 97/24/EZ ova bilješka počinje s brojem 1]"

(11)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 53."

(12)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 63."

(13)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 74."

(14)  E/ECE/TRANS/324/ADD 2."

(15)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 18."

(16)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 19."

(17)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 36."

(18)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 37."

(19)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 49."

(20)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD52/Rev.2."

(21)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 55."

(22)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 56."

(23)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 71."

(24)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD73/Rev.2/Amend.1."

(25)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 81."

(26)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 80."

(27)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 15."

(28)  E/ECE/TRANS/505/Rev.1/Add.40/Rev.2.”"

2.

Prilozi I., II. i IV. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Prilozi IV. i VII. Direktivi 2002/24/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Članak 3.

Prilozi I. i VI. Direktivi 2009/67/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom III. ovoj Direktivi.

Članak 4.

1.   S učinkom od 1. srpnja 2014. države članice odbijaju, zbog razloga koji se odnose na mjere protiv onečišćenja zraka i funkcionalnu sigurnost, dodjelu EZ homologacije za nove tipove vozila na dva ili tri kotača koji nisu u skladu s Direktivama 2002/24/EZ i 97/24/EZ kako su izmijenjene ovom Direktivom.

2.   S učinkom od 1. srpnja 2014. izjave o sukladnosti izdavat će se za vozila koja zadovoljavaju odredbe Direktive 97/24/EZ kako je izmijenjena točkom 1. Priloga II. ovoj Direktivi.

Članak 5.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. lipnja 2014. Odgovarajući tekst tih odredaba one odmah dostavljaju Komisiji.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje su donijele u području koje obuhvaća ova Direktiva.

Članak 6.

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 226, 18.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 124, 9.5.2002., str. 1.

(3)  SL L 222, 25.8.2009., str. 1.

(4)  SL L 346, 17.12.1997., str. 81.

(5)  SL L 317, 14.11.2012., str. 1.

(6)  SL L 60, 2.3.2013., str. 52.

(7)  SL L 166, 18.6.2013, str. 88.

(8)  SL L 166, 18.6.2013., str. 55.

(9)  SL L 164, 30.6.2010, str. 46.


PRILOG I.

Prilozi I., II. i IV. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Prilog I. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 2.2. do 2.2.1.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.2.   Opis ispitivanjâ

2.2.1.   Vozila kategorije L1e, L2e ili L6e koja su u skladu sa standardom emisije Euro 3 podvrgavaju se ispitivanjima tipa I. i II., koja su određena u nastavku:

2.2.1.1.   Ispitivanje tipa I. (prosječne emisije plinovitih štetnih sastojaka u gradskom području s gustim prometom nakon pokretanja hladnog motora)

2.2.1.1.1.

Ispitno vozilo postavlja se na dinamometar s valjcima, opremljen kočnicom i zamašnjakom. Provodi se sljedeći postupak ispitivanja:

2.2.1.1.1.1.

Ispitivanje u hladnoj fazi 1., koje u cijelosti traje 448 sekundi, a sastoji se od četiri osnovna ciklusa, obavlja se bez prekidanja;

2.2.1.1.1.2.

Ispitivanje u zagrijanoj fazi 2. bez odlaganja slijedi ispitivanje u hladnoj fazi 1., koje u cijelosti traje 448 sekundi, a sastoji se od četiri osnovna ciklusa. Ispitivanje u zagrijanoj fazi 2. obavlja se bez prekidanja;

2.2.1.1.1.3.

Svaki se osnovni ciklus ispitivanja u hladnoj fazi 1. ili ispitivanja u zagrijanoj fazi 2. sastoji od sedam radnji (prazni hod, ubrzavanje, ustaljena brzina, usporavanje, ustaljeni uvjeti, usporavanje, prazni hod). Tijekom ispitivanja u hladnoj i u zagrijanoj fazi, ispušni se plinovi razrjeđuju svježim zrakom kako bi se osiguralo da volumenski protok smjese ostane konstantan.

2.2.1.1.1.4.

U ispitivanju tipa I.:

2.2.1.1.1.4.1.

Tijekom hladne faze 1. neprekinuti protok uzoraka smjese ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje prikuplja se u vreći br. 1. Tijekom zagrijane faze 2. neprekinuti protok uzoraka smjese ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje prikuplja se u zasebnoj vreći br. 2. Koncentracije ugljikovog monoksida, ukupnih ugljikovodika, dušikovih oksida i ugljikovog dioksida u vreći br. 1. i vreći br. 2. određuju se odvojeno jedno za drugim;

2.2.1.1.1.4.2.

Ukupni se obujam smjese u svakoj vreći mjeri i zbraja kako bi se dobio ukupni obujam vreća;

2.2.1.1.1.4.3.

Na kraju svake faze ispitivanja zabilježi se duljina stvarno prijeđenog puta iz ukupnog pokazivanja na ugrađenom brojilu okretaja koji pogoni valjak.

2.2.1.1.2.

Ispitivanje se obavlja u skladu s postupkom ispitivanja opisanom u Dodatku 1. Plinovi se prikupljaju i analiziraju u skladu s utvrđenim metodama.

2.2.1.1.3.

Uzimajući u obzir odredbe točke 2.2.1.1.4. ispitivanje se provodi tri puta. Ukupna masa ugljikovog monoksida, ugljikovodika i dušikovih oksida dobivena u svakom ispitivanju bit će manja od graničnih vrijednosti Euro 3 navedenih u sljedećoj tablici.

2.2.1.1.3.1.

Tablica 1

Granične vrijednosti emisija Euro 3 za kategorije vozila L1e, L2e i L6e

Homologacija tipa sastavnog dijela i sukladnost proizvodnje

CO (g/km)

HC + NOx (g/km)

L1

L2

1 (1)

1,2

2.2.1.1.3.2.

Međutim za svaki od gore navedenih štetnih sastojaka, jedan od tri dobivena rezultata može prekoračiti propisanu graničnu vrijednost za odgovarajući moped najviše 10 % pod uvjetom da je aritmetička sredina triju rezultata manja od propisane granične vrijednosti. Ako dva ili više štetnih sastojaka prekoračuju propisane granične vrijednosti, nije bitno događa li se to u istom ili različitim ispitivanjima.

2.2.1.1.4.

Broj ispitivanja propisanih u točki 2.2.1.1.3. smanjuje se pod niže opisanim uvjetima, gdje je V1 rezultat prvoga ispitivanja i V2 rezultat drugog ispitivanja, za svaki štetni sastojak naveden u toj točki.

2.2.1.1.4.1.

Potrebno je samo jedno ispitivanje ako je za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V1 ≤ 0,70.

2.2.1.1.4.2.

Potrebna su samo dva ispitivanja ako je za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V1 ≤ 0,85 L i ako je najmanje za jedan štetni sastojak V1> 0,70 L. Osim toga, za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V2 mora biti takav da V1 + V2< 1,70 L i V2< L.

2.2.1.1.5.

Vozila kategorije L1e, L2e ili L6e koja su u skladu s graničnim vrijednostima Euro 3 ispitivanja tipa I. iz točke 2.2.1.1.3.1. i zahtjevima ispitivanja tipa I. iz ovog Priloga homologiraju se kao sukladna standardu Euro 3.

2.2.1.2.   Ispitivanje tipa II. (emisije ugljikovog monoksida i neizgorenih ugljikovodika pri brzini vrtnje u praznom hodu).

2.2.1.2.1.

Emitirana masa ugljikovog monoksida i neizgorenih ugljikovodika iz motora pri brzini vrtnje u praznom hodu mjeri se jednu minutu.

2.2.1.2.2.

To se ispitivanje obavlja sukladno postupku opisanom u Dodatku 2.”

(b)

u Dodatku 1. točke od 4.2. do 4.2.3. zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.   Oprema za sakupljanje ispušnih plinova

Oprema za sakupljanje ispušnih plinova sastoji se od sljedećih elemenata (vidjeti Poddodatke 2. i 3.):

4.2.1.

Uređaj za sakupljanje svih ispušnih plinova proizvedenih tijekom ispitivanja uz održavanje atmosferskog tlaka na ispušnom otvoru (ispušnim otvorima) mopeda;

4.2.2.

Cijev koja povezuje opremu za sakupljanje ispušnih plinova i sustav uzorkovanja ispušnih plinova. Ta spojna cijev i oprema za sakupljanje ispušnih plinova mora biti izrađena od nehrđajućeg čelika ili drugoga materijala koji ne utječe na sastav sakupljenih plinova i koji je otporan na njihovu temperaturu;

4.2.3.

Uređaj za usisavanje razrijeđenih plinova. Taj uređaj osigurava stalan protok dovoljno velik da omogućava usisavanje svih ispušnih plinova.”

(c)

u Dodatku 1. točke od 4.2.4. do 4.2.8. zamjenjuju se sljedećim:

4.2.4.   Sonda za uzorkovanje koja je pričvršćena na vanjskoj strani uređaja za sakupljanje plinova koja može tijekom trajanja ispitivanja prikupljati stalni uzorak razrijeđenog zraka uporabom pumpe, filtra i mjerila protoka;

4.2.5.   Sonda za uzorkovanje koja je usmjerena protiv toka razrijeđenih plinova za uzorkovanje smjese tijekom ispitivanja pri stalnom protoku, po potrebi s uporabom filtra, mjerila protoka i pumpe. Najmanja brzina protoka plinova u dvama prethodno opisanim sustavima za uzorkovanje je najmanje 150 l/h;

4.2.6.   Trosmjerni ventili u prethodno spomenutim krugovima uzorkovanja za usmjeravanje toka uzoraka u atmosferu ili u njihove odgovarajuće vreće za uzorkovanje tijekom ispitivanja;

4.2.7.   Nepropusne vreće za uzorkovanje za sakupljanje smjese ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje. Te vreće moraju biti otporne na dotične štetne sastojke i dovoljno velike da ne prekidaju normalni protok uzorkovanja. Potrebna je najmanje jedna zasebna vreća za uzorkovanje (vreća br. 1.) za ispitivanje u hladnoj fazi 1. te jedna zasebna vreća za uzorkovanje (vreća br. 2.) za ispitivanje u zagrijanoj fazi 2.;

4.2.7.1.

Svaka od tih vreća za uzorkovanje mora imati napravu za automatsko brtvljenje koja se na kraju ispitivanja može brzo i nepropusno zatvoriti, smještenu na krugu za uzorkovanje ili na krugu za analiziranje.

4.2.7.1.1.

Naprava za brtvljenje na vreći br. 1. zatvara se 448 sekundi nakon početka ispitivanja tipa I.

4.2.7.1.2.

Naprava za brtvljenje na vreći br. 2. otvara se neposredno nakon što se vreća br. 1. zatvori te se ponovno zatvara 896 sekundi nakon početka ispitivanja tipa I.;

4.2.8.   Potrebna je metoda mjerenja ukupnog obujma razrijeđenih plinova koji prolaze kroz uređaj za uzorkovanje tijekom ispitivanja. Sustav za razrjeđivanje ispušnih plinova mora biti u skladu sa zahtjevima Dodatka 2. poglavlju 6. Priloga I. Pravilniku UNECE-a br. 83.

Slika 1.

Uzorkovanje emisije štetnih sastojaka prema Euro 3 u usporedbi s Euro 2 za vozila kategorije L1e, L2e ili L6e

Image

(d)

u Dodatku 1. umeće se sljedeća točka 4.3.3.:

„4.3.3.

Analitička oprema mora biti prikladna za zasebno mjerenje prikupljene smjese uzorka ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje u vrećama br. 1. i 2.”

(e)

u Dodatku 1. točke od 5.4 do 5.4.3. zamjenjuju se sljedećim:

„5.4.   Kondicioniranje ispitnog vozila

5.4.1.

Tlak u gumama ispitnog vozila mora biti onaj koji je odredio proizvođač za uobičajenu cestovnu uporabu. Međutim ako je promjer valjaka manji od 500 mm, tlak u gumama može se povećati za 30-50 %.

5.4.2.

Potrebno je isprazniti spremnik (spremnike) goriva putem predviđene odvodne cijevi te ga (ih) napuniti ispitnim gorivom navedenim u Prilogu IV.

5.4.3.

Ispitno vozilo premješta se na ispitno mjesto te se poduzimaju sljedeće radnje:”

(f)

u Dodatku 1. umeću se točke od 5.4.3.1. do 5.4.3.5.:

„5.4.3.1.

Ispitno vozilo se vozi ili gura na dinamometar s valjcima te se na njemu provodi ispitni ciklus iz točke 2.1. Ispitno vozilo ne mora biti hladno te se može koristiti za podešavanje snage dinamometra.

5.4.3.2.

Opterećenje na pogonskom kotaču mora odgovarati opterećenju s točnošću ± 3 kg na vozilu pri uobičajenoj cestovnoj uporabi s vozačem mase 75 kg ± 5 kg koji sjedi u uspravnom položaju.

5.4.3.3.

Tijekom ispitnog ciklusa iz točke 2.1. mogu se pri točkama ispitivanja provoditi probni pokušaji, pod uvjetom da se ne prikupljaju uzorci emisije, kako bi se utvrdilo najmanje djelovanje zaklopke za snagu koje je potrebno za održavanje odgovarajućeg omjera brzine i vremena.

5.4.3.4.

Potrebno je da se prije smještanja u prostor za stabilizaciju na ispitnom vozilu obave četiri uzastopna radna ciklusa iz točke 2.1., od kojih svaki traje 112 sekundi. Taj se ispitni ciklus pretkondicioniranja provodi s dinamometrom podešenim u skladu točkama 5.1. i 5.2. Za ispitni ciklus pretkondicioniranja nije potrebno mjeriti emisije ispušne cijevi.

5.4.3.5.

Unutar pet minuta nakon što se obavi pretkondicioniranje, ispitno vozilo skida se s dinamometra i vozi ili gura u prostor za stabilizaciju gdje će se parkirati. Temperatura okoline u prostoru za stabilizaciju mora biti 298 K ± 5 K. Potrebno je pohraniti vozilo na najmanje šest sati, ali ne na više od 36 sati prije ispitivanja tipa I. s pokretanjem hladnog motora ili sve dok se temperature motornog ulja TOil, rashladne tekućine TCoolant ili sjedišta svjećice/brtve TSP (samo za zrakom hlađene motore) ne izjednače s temperaturom prostora za stabilizaciju. U izvještaju o ispitivanju potrebno je navesti odabrani kriterij.”

(g)

u Dodatku 1. točke od 7.1. do 7.1.3. zamjenjuju se sljedećim:

„7.1.   Uzorkovanje

7.1.1.

Uzorkovanje počinje čim počne ispitivanje navedeno u točki 6.2.2.

7.1.2.

Potrebno je nepropusno zatvoriti vreće br. 1. i 2. prateći sekvencu zatvaranja iz točke 4.2.7.1. One se ne povezuju tijekom ispitivanja u hladnoj fazi 1. niti tijekom ispitivanja u zagrijanoj fazi 2.

7.1.3.

Na kraju završnog ciklusa uređaj za sakupljanje razrijeđenih ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje zatvara se, a ispušni se plinovi iz motora preusmjeravaju u atmosferu.”

(h)

u Dodatku 1. točka 7.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„7.2.4.

Koncentracije HC, CO, NOx i CO2 u uzorcima razrijeđenih ispušnih plinova i u vrećama sa sakupljenim zrakom za razrjeđivanje određuju se iz vrijednosti koje su prikazane ili zapisane na mjernoj opremi primjenjujući odgovarajuće krivulje umjeravanja.”

(i)

u Dodatku 1. točke od 8. do 8.4.1. zamjenjuju se sljedećim:

„8.   UTVRĐIVANJE KOLIČINE EMISIJE PLINOVITIH ŠTETNIH SASTOJAKA

8.1.

Mase CO2 i plinovitih štetnih sastojaka CO, HC, NOx određuju se odvojeno za vreće br. 1. i 2. u skladu s točkama od 8.2. do 8.6.

8.2.

Masa ugljikovog monoksida emitiranog tijekom ispitivanja određuje se s pomoću sljedeće formule:

Formula

u kojoj je:

8.2.1.

COm masa ugljičnog monoksida emitiranog tijekom ispitivanja, izražena u g/km, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.2.2.

SX stvarno prijeđeni put izražen u km, koji se dobije množenjem ukupnog broja okretaja prikazanog na brojilu okretaja s opsegom valjka,

u kojoj je:

X

=

1 za hladnu fazu 1.;

X

=

2 za zagrijanu fazu 2.

8.2.3.

dCO gustoća ugljičnog monoksida pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku

Formula

8.2.4.

COc obujamska koncentracija ugljikovog monoksida u razrijeđenim plinovima, izražena u ppm i ispravljena kako bi se uzelo u obzir onečišćenje zraka za razrjeđivanje:

Formula

u kojoj je:

8.2.4.1.

COe koncentracija ugljičnog monoksida, izmjerena u ppm, u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći Sa;

8.2.4.2.

COd koncentracija ugljičnog monoksida, izmjerena u ppm, u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći Sb;

8.2.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.2.5.

V je volumen, izražen u m3/faza, razrijeđenih plinova pri referentnoj temperaturi 273,2 K (0 °C) i referentnom tlaku 101,3 kPa:

Formula

u kojoj je:

8.2.5.1.

V0 dobavljeni obujam plina po jednom okretaju pumpe P1, izražen u m3/okretaj. Taj je obujam ovisan o razlici tlakova između ulaznog i izlaznog dijela same pumpe;

8.2.5.2.

N broj okretaja pumpe P1 obavljenih tijekom četiri osnovna ispitna ciklusa svake faze;

8.2.5.3.

Pa atmosferski tlak izražen u kPa;

8.2.5.4.

Pi srednja vrijednost pada tlaka na ulaznom dijelu pumpe P1 tijekom ispitivanja, izražena u kPa;

8.2.5.5.

Tp (°C) vrijednost temperature razrijeđenih plinova izmjerene na ulaznom dijelu pumpe P1.

8.3.

Masa neizgorenih ugljikovodika emitiranih kroz ispuh mopeda tijekom ispitivanja izračunava se s pomoću sljedeće formule:

Formula

u kojoj je:

8.3.1.

HCm masa ugljikovodika emitiranih tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.3.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.3.3.

dHC gustoća ugljikovodika pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa (za benzin (E5) (C1H1.89O0.016)) (= 631 g/m3);

8.3.4.

HCc koncentracija razrijeđenih plinova izražena u ppm ekvivalenta ugljika i ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje:

Formula

u kojoj je:

8.3.4.1.

HCe koncentracija ugljikovodika u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći Sa, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.3.4.2.

HCd koncentracija ugljikovodika u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći Sb, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.3.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.3.5.

V volumen određen u točki 8.2.5.

8.4.

Masa dušikovih oksida, emitiranih kroz ispuh mopeda tijekom ispitivanja, izračunava se s pomoću sljedeće formule:

Formula

u kojoj je:

8.4.1.

NOxm masa dušikovih oksida emitiranih tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;”

(j)

u Dodatku 1. umeću se točke od 8.4.2. do 8.6.3.:

„8.4.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.4.3.

dNO2 gustoća dušikovih oksida u ispušnim plinovima, izražena kao ekvivalent NO2, pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa (= 2,050 103 g/m3);

8.4.4.

NOxc koncentracija dušikovih oksida u razrijeđenim plinovima, izražena u ppm i ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje:

Formula

u kojoj je:

8.4.4.1.

NOxe koncentracija dušikovih oksida, izražena u ppm, u uzorku razrijeđenih plinova sakupljenih u vreći Sa;

8.4.4.2.

NOxd koncentracija dušikovih oksida, izražena u ppm, u uzorku zraka za razrjeđivanje sakupljenoga u vreći Sb;

8.4.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.4.5.

Kh je faktor ispravka za vlažnost

Formula

u kojoj je:

8.4.5.1.

H apsolutna vlažnost u gramima vode po kg suhoga zraka (u g/kg)

Formula

u kojoj je:

8.4.5.1.1.

U sadržaj vlage izražen u postocima;

8.4.5.1.2.

Pd tlak zasićene vodene pare, izražen u kPa, pri ispitnoj temperaturi;

8.4.5.1.3.

Pa atmosferski tlak u kPa.

8.4.6.

V volumen određen u točki 8.2.5.

8.5.   Ugljikov dioksid (CO2)

Masa ugljikovog dioksida emitiranog kroz ispuh vozila tijekom ispitivanja izračunava se s pomoću sljedeće formule:

Formula

u kojoj je:

8.5.1.

CO2m masa ugljikovog dioksida emitiranog tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.5.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.5.3.

V volumen određen u točki 8.2.5.;

8.5.4.

dCO2 gustoća ugljičnog dioksida pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa,

Formula

;

8.5.5.

CO2c koncentracija razrijeđenih plinova, izražena u postotku ekvivalenta ugljikovog dioksida, ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje prema sljedećoj jednadžbi:

Formula

u kojoj je:

8.5.5.1.

CO2e koncentracija ugljičnog dioksida, izražena u postotku, u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći (vrećama) SA;

8.5.5.2.

CO2d koncentracija ugljičnog dioksida, izražena u postotku, u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći (vrećama) SB;

8.5.5.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.6.   DF je koeficijent izražen s pomoću sljedeće formule:

Formula za benzin (E5)

u kojoj je:

8.6.1.

CCO2 = koncentracija CO2 u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u postotku obujma;

8.6.2.

CHC = koncentracija HC u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.6.3.

CCO = koncentracija CO u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u ppm.”

(k)

u Dodatku 1. točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

9.   Prikazivanje rezultata ispitivanja:

(Prosječni) rezultat hladne faze nazvan je RX1 (u g), (prosječni) rezultat zagrijane faze nazvan je RX2 (u g). Korištenjem tih rezultata emisije konačni rezultat ispitivanja tipa I. RX (u g/km) izračunava se s pomoću sljedeće jednadžbe:

Formula in g/km

u kojoj je:

 

X = HC, CO, NOx ili CO2

 

RHC_Cold = HCmasa_hladne_faze_1. (u g) i RHC_Warm = HCmasa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.3.

 

RCO_Cold = COmasa_hladne_faze_1. (u g) i RCO_Warm = CO masa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.2.

 

RNOx_Cold = NOxmasa_hladne_faze_1. (u g) i RNOx_Warm = NOxmasa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.4.

 

RCO2_Cold = CO2masa_hladne_faze_1. (u g) i RCO2_Warm = CO2 masa_zagrijane_faze_2. (u g): vidjeti formulu u točki 8.5.

 

ST: Formula koji stvarno prijeđe ispitno vozilo L1e, L2e ili L6e u hladnoj fazi 1. i u zagrijanoj fazi 2. cijelog ispitnog ciklusa.”

(l)

u Dodatku 1. dodaje se sljedeća točka 10.:

„10.   Potrošnja goriva

Potrošnja goriva izračunava se uporabom rezultata ispitivanja iz točke 9. kako slijedi:

Formula

u kojoj je:

FC

=

potrošnja goriva u litrama na 100 km;

D

=

gustoća ispitnog goriva u kg/l pri 288,2 K (15 °C).”

(m)

dodaje se sljedeći Dodatak 3.:

„Dodatak 3.

Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila i tumačenje rezultata ispitivanja s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju goriva

1.

Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila homologiranog vozila kategorija L1e, L2e i L6e moraju biti jednake nuli. Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila ne smiju se tijekom životnog vijeka bilo kojeg vozila kategorije L ispuštati izravno u okolnu atmosferu.

2.

Tumačenje rezultata ispitivanja tipa I. vozila kategorija L1e, L2e i L6e s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju goriva.

2.1.

Vrijednosti CO2 i potrošnje goriva usvojene kao vrijednost homologacije tipa su vrijednosti koje navodi proizvođač ako vrijednost koju je izmjerila tehnička služba ne prelazi prijavljenu vrijednost za više od četiri posto. Izmjerena vrijednost može biti niža bez ikakvih ograničenja.

2.2.

Ako izmjerena vrijednost CO2 i potrošnje goriva prelazi za više od četiri posto vrijednost CO2 ili potrošnje goriva koju navodi proizvođač, tada se provodi još jedno ispitivanje na istom vozilu.

2.3.

Ako prosječna vrijednost rezultata dvaju ispitivanja ne prelazi za više od četiri posto vrijednost koju je naveo proizvođač, tada se vrijednost koju je naveo proizvođač uzima kao vrijednost homologacije tipa.

2.4.

Ako ta prosječna vrijednost i dalje prelazi za više od četiri posto prijavljenu vrijednost, konačno se ispitivanje provodi na istom vozilu. Prosječna vrijednost rezultata triju ispitivanja uzima se kao vrijednost homologacije tipa.”

(2)

Točka 2.2.1.1.7. Priloga II. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenja se kako slijedi:

„2.2.1.1.7.

Zabilježeni se podaci upisuju u odgovarajuće odjeljke dokumenta iz Priloga VII. Direktivi 2002/24/EZ. Odgovarajući Euro standard upisuje se u točku 46.2. Priloga IV. Direktivi 2002/24/EZ u skladu s pravilima navedenima u bilješci navedenoj točki.”

(3)

Prilog IV. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG IV.

SPECIFIKACIJE ZA REFERENTNO GORIVO

Referentna goriva, benzin (E5) i dizelsko gorivo (B5), određuju se u skladu s odjeljkom A Priloga IX. Uredbi Komisije (EZ) br. 692/2008 (2);


(1)  Granična vrijednost za masu CO je 3,5 g/km za mopede na tri kotača (L2e) i lake četverocikle (L6e).

(2)  SL L 199, 28.7.2008., str. 1.”


PRILOG II.

(1)

Prilozi IV. i VII. Direktivi 2002/24/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(a)

u Prilogu IV. Direktivi 2002/24/EZ točka 46. mijenja se kako slijedi:

„46.   Emisije ispušnih plinova (11)

46.1.

Euro standard: …(1, 2, ili 3) (12)

46.2.

Ispitivanje tipa I.: CO: … g/km HC: … g/km NOx … g/km HC + NOx: … g/km (13)

46.3.

Ispitivanje tipa II.: CO (13): … g/min HC (13): … g/min

CO (14): … % vol

Vidljivo onečišćenje zraka koje je prouzrokovao motor s kompresijskim paljenjem:

ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta: … m–1

(b)

Bilješke 12., 13. i 14. dodaju su Prilogu IV. Direktivi 2002/24/EZ:

„(12)

Ovisno o broju odgovarajuće Direktive i zadnjeg akta o izmjenama koji se primjenjuje na homologaciju, sukladnost s Euro standardom 1, 2 ili 3 utvrđuje se na sljedeći način:

oznakom Euro standarda, ako to zahtijeva tijelo za homologaciju, za homologacije prije sljedećeg datuma: 11. prosinca 2013.;

u tablici 2.2.1.1.3 Priloga I. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ sukladnost s prvim redom graničnih vrijednosti znači sukladnost s „Euro 1” standardom, a sukladnost s drugim redom graničnih vrijednosti znači sukladnost s „Euro 2” standardom;

potpuna sukladnost s Prilogom I. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ, koja uključuje sukladnost s „Euro 2” standardom u kombinaciji s metodologijom ispitivanja utvrđenom u Prilogu I. Direktivi Komisije 2013/60/EU (SL L 329, 10.12.2013, str. 15) znači sukladnost s „Euro 3” standardom.

U tablici 2.2.1.1.5. Priloga II. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ sukladnost s:

redovima graničnih vrijednosti dijela A tablice 2.2.1.1.5. s obzirom na razred I. (< 150 cm3) i razred II. (≥ 150 cm3) znači sukladnost s „Euro 2” standardom,

redovima graničnih vrijednosti dijela B tablice 2.2.1.1.5. s obzirom na razred I. (< 150 cm3) i razred II. (≥ 150 cm3) znači sukladnost s „Euro 3” standardom,

redovima graničnih vrijednosti dijela C tablice 2.2.1.1.5. s obzirom na razred I. (vmax < 130 km/h) i razred II. (vmax ≥ 130 km/h) znači sukladnost s „Euro 3” standardom.

(13)

Samo za vozila kategorije L1e, L2e i L6e koja zadovoljavaju odredbe Direktive 97/24/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2013/60/EU.

(14)

Za vozila kategorije L u okviru članka 1. Direktive 2002/24/EZ, osim vozila L1e, L2e i L6e.”;

(2)

Prilog VII. Direktivi 2002/24/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 2. do 2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Rezultati ispitivanja emisije

Broj odgovarajuće Direktive i njezini akti o izmjenama koji se primjenjuje na homologaciju tipa. U slučaju direktiva s dvije ili više faza primjene također je potrebno navesti fazu primjene i Euro standard:

 

Inačica/izvedba …

 

Euro standard (1): …

2.1.   Ispitivanje tipa I.

CO: … g/km

HC (3): … g/km

NOx (3): … g/km

HC + NOx (2): … g/km

CO2 (2): … g/km

Potrošnja goriva (2): … l/100km

2.2.   Ispitivanje tipa II.

CO (g/min) (2) …

HC (g/min) (2) …

CO (% vol) (3) pri uobičajenoj brzini vrtnje u praznom hodu …

Navesti brzinu vrtnje u praznom hodu (3) (4): …

CO (% vol) (3) pri povišenoj brzini vrtnje u praznom hodu …

Navesti brzinu vrtnje u praznom hodu (3) (4): …

Temperatura motornog ulja (3) (5): …”

(b)

bilješke u Prilogu VII. Direktivi 2002/24/EZ mijenjaju se kako slijedi:

„(1)

Vidjeti bilješku 12. u Prilogu IV.

(2)

Samo za vozila kategorije L1e, L2e i L6e.

(3)

Za vozila kategorije L u okviru članka 1. Direktive 2002/24/EZ, osim vozila L1e, L2e i L6e.

(4)

Navesti dopušteno mjerno odstupanje.

(5)

Primjenjivo samo na četverotaktne motore.”


PRILOG III.

Prilozi I. i VI. Direktivi 2009/67/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Popis prilogâ mijenja se kako slijedi:

(a)

brišu se upućivanja na Dodatke 1. i 2. Prilogu II.;

(b)

brišu se upućivanja na Dodatke 1. i 2. Prilogu IV.

(2)

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu A dodaju se točke od 16. do 18.:

„16.

„svjetlo za dnevnu vožnju”

znači svjetlo okrenuto prema naprijed kojim se poboljšava vidljivosti vozila pri dnevnoj vožnji;

17.

„sustav start/stop

znači sustav automatskog paljenja i gašenja motora kojim se doprinosi smanjenju vrtnje u praznom hodu te na taj način smanjuje potrošnja goriva i emisije onečišćujućih tvari i CO2;

18.

„glavna upravljačka sklopka vozila”

znači uređaj kojim se ugrađeni elektronički sustav vozila iz isključenog stanja, kada je vozilo parkirano bez prisutnosti vozača, dovodi u uobičajeno radno stanje.”

(b)

u dijelu B točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

10.   Električne veze moraju biti takve da se prednje pozicijsko svjetlo ili glavno kratko svjetlo, ako nema prednjeg pozicijskog svjetla, stražnje pozicijsko svjetlo i stražnje svjetlo za registarsku pločicu mogu uključiti i isključiti samo istodobno.

U vozila se ugrađuju:

svjetla za dnevnu vožnju ili

glavna kratka svjetla koja se automatski uključuju kada se uključi glavna upravljačka sklopka vozila.”;

(c)

u dijelu B točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

11.   U nedostatku posebnih zahtjeva, električne veze moraju biti takve da se glavno dugo svjetlo, glavno kratko svjetlo i svjetla za maglu ne mogu uključiti ako nisu uključena svjetla iz prvog stavka točke 10. Međutim ovaj se zahtjev ne primjenjuje na glavna duga i glavna kratka svjetla ako se njihova optička upozorenja sastoje od neprekidnog uključivanja glavnog dugog svjetla ili glavnog kratkog svjetla u kratkim razmacima ili od naizmjeničnog uključivanja glavnih dugih ili glavnih kratkih svjetala u kratkim razmacima.”;

(d)

u dijelu B dodaju se točke od 15. do 17.:

15.   Vozila kategorije L1e i L3e mogu imati ugrađene dodatne stražnje i bočne katadiopterske uređaje i materijale ako oni ne smanjuju učinkovitost obveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Posebno se mogu ugraditi prostori za prtljagu i torbe-bisage s katadiopterskim materijalima, ako su iste boje uređaja za osvjetljavanje na tom mjestu.

16.   Nijedno vozilo ne smije imati ugrađene pomoćne izvore svjetlosti čija se svjetlost može izravno i/ili neizravno primijetiti u uobičajenim uvjetima vožnje, osim onih namijenjenih osvjetljavanju upravljačkih naprava, pokaznih svjetiljki i indikatora ili prostora za putnike.

17.   Ako je automatsko uključivanje glavnog svjetla ili svjetla za dnevnu vožnju povezano s radom motora ono se smatra povezano s uključivanjem glavne upravljačke sklopke. To se posebno odnosi na vozila s električnim ili alternativnim sustavom propulzije i na vozila opremljena automatskim sustavom start/stop.”;

(3)

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 1. do 1.2. zamjenjuju se sljedećim:

1.   Vozila kategorije L1e moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 74. Vozila najveće konstrukcijske brzine ≤ 25 km/h moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve utvrđene za vozila najveće konstrukcijske brzine > 25 km/h.

1.1.   Vozila kategorije L1e moraju, u nedostatku posebnih zahtjeva za vozila te kategorije, imati ugrađeno svjetlo stražnje registarske pločice.

1.2.   U nedostatku posebnih zahtjeva u Pravilniku UNECE-a br. 74, vozila kategorije L1e mogu imati ugrađena svjetla za dnevnu vožnju koja se uključuju umjesto automatski uključivanih glavnih svjetala i koja su u skladu sa zahtjevima u točkama od 6.15. do 6.15.7. Priloga III.”

(b)

brišu se Dodaci 1. i 2.;

(c)

Dodatak 3. postaje Dodatak 1. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(d)

Dodatak 4. postaje Dodatak 2. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(e)

u Dodatku 2. umeće se sljedeća točka 5.7.

„5.7.

Svjetlo stražnje registarske pločice”;

(f)

u Dodatku 2. točka 6.3. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”

(4)

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeća točka 1.8.:

1.8.   Svjetlo stražnje registarske pločice”;

(b)

točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

2.3.   Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(c)

točka 6.1.10. zamjenjuje se sljedećim:

6.1.10.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga: obvezna ako je ugrađeno glavno dugo svjetlo (netreptava plava pokazna svjetiljka).”

(d)

umeće se sljedeća točka 6.1.11.:

6.1.11.   Drugi zahtjevi:

glavna duga svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(e)

točka 6.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.1.

Po širini:

jedno neovisno glavno kratko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte glavnog kratkog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno glavno kratko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz glavno kratko svjetlo, referentno središte dvaju svjetala mora biti simetrično u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva glavna kratka svjetla od kojih se nijedno, jedno ili oba uzajamno povezana s drugim prednjim svjetlom moraju ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

kada postoje dva glavna kratka svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(f)

točka 6.2.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.2.11.   Drugi zahtjevi:

glavna kratka svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na više od 0,8 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -1,5 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost nalazi između 0,8 m i 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na manje od 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,5 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok ne prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi moguće je koristiti vanjski uređaj za namještanje ako nije potrebno koristiti alate drugačije od onih koji su dostavljeni s vozilom,

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi ove točke moguće je koristiti napravu za namještanje nagiba glavnog svjetla ako je njezin rad u potpunosti automatiziran, a njezino vrijeme odziva kraće od 30 sekundi.”;

(g)

umeće se sljedeća točka 6.2.11.1.:

„6.2.11.1.

Uvjeti ispitivanja:

nagib prema zahtjevima iz točke 6.2.11. provjerava se na sljedeći način:

masa vozila u voznom stanju i masa od 75 kg koja predstavlja vozača,

potpuno opterećeno vozilo mase raspodijeljene tako da se postignu najveća opterećenja osovina koja je proizvođač naveo za takav uvjet opterećenja,

vozilo s masom od 75 kg koja predstavlja vozača i dodatno opterećeno tako da se postigne najveće dopušteno opterećenje stražnje osovine koje je naveo proizvođač; u tom slučaju, međutim, opterećenje prednje osovine mora biti najmanje moguće,

prije početka mjerenja, vozilo se mora tri puta zanjihati te potom pomaknuti naprijed natrag za najmanje jedan puni okret kotača.”;

(h)

točka 6.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

6.4.1.   Broj:

jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm,

može se ugraditi dodatno kočno svjetlo kategorije S3 ili S4 (tj. visoko, u sredini postavljeno kočno svjetlo), pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi Pravilnika UNECE-a br. 48 koji se odnose na ugradbu takvih kočnih svjetala na vozila kategorije M1.”;

(i)

točka 6.5.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.3.1.

Po širini:

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte prednjeg pozicijskog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz prednje pozicijsko svjetlo, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva prednja pozicijska svjetla od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

kada postoje dva prednja pozicijska svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(j)

točka 6.6.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.6.3.1.

Po širini:

jedno stražnje pozicijsko svjetlo mora se ugraditi na vozilo tako da je referentno središte stražnjeg pozicijskog svjetla smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila,

dva stražnja pozicijska svjetla moraju se ugraditi na vozilo tako da su referentna središta stražnjih pozicijskih svjetala simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

u slučaju vozila s dva stražnja kotača i sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(k)

točka 6.7.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.7.3.1.

Po širini:

ako postoji jedan stražnji katadiopter, on se mora ugraditi na vozilo tako da je njegovo referentno središte smješteno unutar uzdužne središnje ravnine,

ako postoje dva stražnja katadioptera, oni se moraju ugraditi na vozilo tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu,

kada postoje dva stražnja katadioptera, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(l)

dodaju se sljedeće točke od 6.15. do 6.15.7.:

„6.15.   Svjetlo za dnevnu vožnju

6.15.1.   Broj:

jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.15.2.   Raspored:

nema posebnih zahtjeva.

6.15.3.   Funkcija:

6.15.3.1.

Po širini:

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte svjetla za dnevnu vožnju mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz svjetlo za dnevnu vožnju, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.15.3.2.

Po visini:

najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.15.3.3.

Po duljini:

na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.15.3.4.

Udaljenost:

ako udaljenost između prednjeg svjetla pokazivača smjera i svjetla za dnevnu vožnju nije veća od 40 mm, električne veze svjetla za dnevnu vožnju na odgovarajućoj strani vozila moraju biti takva da se:

ono gasi ili

njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.15.4.   Geometrijska vidljivost

α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.15.5.   Usmjerenost:

prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.15.6.   Električne veze

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

primijenjena je parkirna kočnica ili

prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

svjetla za dnevnu vožnju automatski se isključuju kada:

se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

se uključe prednja svjetla za maglu,

se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

u uvjetima okolnog osvjetljenja manjeg od 1 000 lux kada je prikazana brzina na brzinomjeru vozila i dalje jasno čitljiva (npr. kada je osvjetljenje brzinomjera uvijek uključeno), a vozilo nema ugrađenu netreptavu zelenu pokaznu svjetiljku u skladu s točkom 6.5.9. ili posebnu zelenu pokaznu svjetiljku zatvorenog strujnog kruga za svjetlo za dnevnu vožnju označeno odgovarajućim simbolom. U tom slučaju glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno se automatski uključuju unutar dvije sekunde od kada razina svjetlosti okoline padne ispod 1 000 lux. Ako potom uvjeti okolnog osvjetljenja dostignu razinu od najmanje 7 000 lux, svjetla za dnevnu vožnju automatski se uključuju dok se glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno isključuju unutar pet do 300 sekundi (tj. potrebno je potpuno automatsko uključivanje svjetala ako za vozača nema nikakve vidljive obavijesti ili poticaja da uključi normalnu rasvjetu kada je mračno).

6.15.7.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

neobvezna.”;

(m)

u Dodatku 4. umeće se sljedeća točka 5.8.:

„5.8.

Svjetlo stražnje registarske pločice.”;

(n)

u Dodatku 4. točka 6.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(5)

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

1.   Vozila kategorije L3e moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 53, uz izuzetak točke 5.14.9.”;

(b)

brišu se Dodaci 1. i 2.;

(c)

Dodatak 3. postaje Dodatak 1. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(d)

Dodatak 4. postaje Dodatak 2. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(e)

u Dodatku 2. dodaje se sljedeća točka 6.5.:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(6)

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(a)

Dodaje se sljedeća točka 2.5.:

2.5.   Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(b)

točka 6.1.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.1.11.   Drugi zahtjevi:

glavna duga svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(c)

dodaju se sljedeće točke od 6.13. do 6.13.7.:

„6.13.   Svjetlo za dnevnu vožnju

6.13.1.   Broj:

jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.13.2.   Raspored:

nema posebnih zahtjeva.

6.13.3.   Funkcija:

6.13.3.1.

Po širini:

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte svjetla za dnevnu vožnju mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz svjetlo za dnevnu vožnju, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.13.3.2.

Po visini:

najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.13.3.3.

Po duljini:

na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.13.3.4.

Udaljenost:

ako udaljenost između prednjeg svjetla pokazivača smjera i svjetla za dnevnu vožnju nije veća od 40 mm, električne veze svjetla za dnevnu vožnju na odgovarajućoj strani vozila moraju biti takva da se:

ono gasi ili

njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.13.4.   Geometrijska vidljivost

α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.13.5.   Usmjerenost:

prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.13.6.   Električne veze

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

primijenjena je parkirna kočnica ili

prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

svjetla za dnevnu vožnju u svakom se slučaju automatski isključuju kada:

se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

se uključe prednja svjetla za maglu,

se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

u uvjetima okolnog osvjetljenja manjeg od 1 000 lux kada je prikazana brzina na brzinomjeru vozila i dalje jasno čitljiva (npr. kada je osvjetljenje brzinomjera uvijek uključeno), a vozilo nema ugrađenu netreptavu zelenu pokaznu svjetiljku u skladu s točkom 6.5.9. ili posebnu zelenu pokaznu svjetiljku zatvorenog strujnog kruga za svjetlo za dnevnu vožnju označeno odgovarajućim simbolom. U tom slučaju glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno se automatski uključuju unutar dvije sekunde od kada razina svjetlosti okoline padne ispod 1 000 lux. Ako potom uvjeti okolnog osvjetljenja dostignu razinu od najmanje 7 000 lux, svjetla za dnevnu vožnju automatski se uključuju dok se glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno isključuju unutar pet do 300 sekundi (tj. potrebno je potpuno automatsko uključivanje svjetala ako za vozača nema nikakve vidljive obavijesti ili poticaja da uključi normalnu rasvjetu kada je mračno).

6.13.7.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

neobvezna”;

(d)

u Dodatku 4. dodaje se sljedeća točka 6.5.:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(7)

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2.4. zamjenjuje se sljedećim:

2.4.   Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(b)

točka 6.1.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.1.11.   Drugi zahtjevi:

glavna duga svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(c)

točka 6.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.1.

Po širini:

jedno neovisno glavno kratko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte glavnog kratkog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno glavno kratko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz glavno kratko svjetlo, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva glavna kratka svjetla od kojih se nijedno, jedno ili oba uzajamno povezana s drugim prednjim svjetlom moraju ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

kada postoje dva glavna kratka svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(d)

točka 6.2.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.2.11.   Drugi zahtjevi:

glavna kratka svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na više od 0,8 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -1,5 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost nalazi između 0,8 m i 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na manje od 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,5 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi moguće je koristiti vanjski uređaj za namještanje ako nije potrebno koristiti alate drugačije od onih koji su dostavljeni s vozilom,

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi ovog stavka moguće je koristiti napravu za namještanje nagiba glavnog svjetla ako je njezin rad u potpunosti automatiziran, a njezino vrijeme odziva kraće od 30 sekundi.”;

(e)

umeće se sljedeća točka 6.2.11.1.:

„6.2.11.1.

Uvjeti ispitivanja:

nagib prema zahtjevima iz točke 6.2.11. provjerava se na sljedeći način:

masa vozila u voznom stanju i masa od 75 kg koja predstavlja vozača,

potpuno opterećeno vozilo mase raspodijeljene tako da se postignu najveća opterećenja osovina koja je proizvođač naveo za takav uvjet opterećenja,

vozilo s masom od 75 kg koja predstavlja vozača i dodatno opterećeno tako da se postigne najveće dopušteno opterećenje stražnje osovine koje je naveo proizvođač; u tom slučaju, međutim, opterećenje prednje osovine mora biti najmanje moguće,

prije početka mjerenja, vozilo se mora tri puta zanjihati te potom pomaknuti naprijed natrag za najmanje jedan puni okret kotača.”;

(f)

točka 6.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

6.4.1.   Broj:

jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm,

može se ugraditi dodatno kočno svjetlo kategorije S3 ili S4 (tj. visoko, u sredini postavljeno kočno svjetlo), pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi Pravilnika UNECE-a br. 48 koji se odnose na ugradbu takvih kočnih svjetala na vozila kategorije M1.”;

(g)

točka 6.5.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.3.1.

Po širini:

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte prednjeg pozicijskog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz prednje pozicijsko svjetlo, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva prednja pozicijska svjetla od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

kada postoje dva prednja pozicijska svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(h)

točka 6.6.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.6.3.1.

Po širini:

jedno stražnje pozicijsko svjetlo mora se ugraditi na vozilo tako da je referentno središte stražnjeg pozicijskog svjetla smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila,

dva stražnja pozicijska svjetla moraju se ugraditi na vozilo tako da su referentna središta stražnjih pozicijskih svjetala simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

u slučaju vozila s dva stražnja kotača i sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(i)

točka 6.12.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.12.3.1.

Po širini:

ako postoji jedan stražnji katadiopter, on se mora ugraditi na vozilo tako da je njegovo referentno središte smješteno unutar uzdužne središnje ravnine,

ako postoje dva stražnja katadioptera, oni se moraju ugraditi na vozilo tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu,

kada postoje dva stražnja katadioptera, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(j)

dodaju se sljedeće točke od 6.14. do 6.14.7.:

6.14.   Svjetlo za dnevnu vožnju

6.14.1.   Broj:

jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.14.2.   Raspored:

nema posebnih zahtjeva.

6.14.3.   Funkcija:

6.14.3.1.

Po širini:

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte svjetla za dnevnu vožnju mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz svjetlo za dnevnu vožnju, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.14.3.2.

Po visini:

najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.14.3.3.

Po duljini:

na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.14.3.4.

Udaljenost:

ako udaljenost između prednjeg svjetla pokazivača smjera i svjetla za dnevnu vožnju nije veća od 40 mm, električne veze svjetla za dnevnu vožnju na odgovarajućoj strani vozila moraju biti takva da se:

ono gasi ili

njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.14.4.   Geometrijska vidljivost

α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.14.5.   Usmjerenost:

prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.14.6.   Električne veze

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

primijenjena je parkirna kočnica ili

prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

svjetla za dnevnu vožnju u svakom se slučaju automatski isključuju kada:

se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

se uključe prednja svjetla za maglu,

se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

u uvjetima okolnog osvjetljenja manjeg od 1 000 lux kada je prikazana brzina na brzinomjeru vozila i dalje jasno čitljiva (npr. kada je osvjetljenje brzinomjera uvijek uključeno), a vozilo nema ugrađenu netreptavu zelenu pokaznu svjetiljku u skladu s točkom 6.5.9. ili posebnu zelenu pokaznu svjetiljku zatvorenog strujnog kruga za svjetlo za dnevnu vožnju označeno odgovarajućim simbolom. U tom slučaju glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno se automatski uključuju unutar dvije sekunde od kada razina svjetlosti okoline padne ispod 1 000 lux. Ako potom uvjeti okolnog osvjetljenja dostignu razinu od najmanje 7 000 lux, svjetla za dnevnu vožnju automatski se uključuju dok se glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno isključuju unutar pet do 300 sekundi (tj. potrebno je potpuno automatsko uključivanje svjetala ako za vozača nema nikakve vidljive obavijesti ili poticaja da uključi normalnu rasvjetu kada je mračno).

6.14.7.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

neobvezna”;

(k)

u Dodatku 4. točka 6.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”


ODLUKE

10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/39


ODLUKA VIJEĆA 2013/725/ZVSP

od 9. prosinca 2013.

o izmjeni i produženju Odluke 2012/173/ZVSP o aktiviranju Operativnog centra EU-a za misije i operaciju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike na Rogu Afrike

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

1.

Vijeće je 16. srpnja 2012. donijelo Odluku 2012/389/ZVSP (1) o uspostavi misije Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP Nestor).

2.

Politički i sigurnosni odbor (PSO) se 8. listopada 2013. dogovorio da bi mandat Operativnog centra EU-a za misije i operaciju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) na Rogu Afrike trebalo produžiti za razdoblje od 12 mjeseci.

3.

Stoga bi Odluku Vijeća 2012/173/ZVSP (2) trebalo u skladu s time izmijeniti i produžiti.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2012/173/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Operativni centar EU-a aktivira se kao potpora misijama i operaciji ZSOP-a na Rogu Afrike, to jest operaciji Atalanta, misiji EUTM Somalija i misiji EUCAP Nestor.”

2.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

pruža, korištenjem svoje vojne stručnosti i specijalizirane stručnosti u planiranju, izravnu podršku zapovjedniku civilnih operacija u operativnom planiranju i vođenju misije EUCAP Nestor.”

(b)

stavak 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

olakšava koordinaciju i poboljšava sinergiju između operacije Atalanta, misije EUTM Somalija i misije EUCAP Nestor, u kontekstu strategije za Rog Afrike i u suradnji s posebnim predstavnikom Europske unije za Rog Afrike.”

3.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Satnik (mornarički) Ad VAN DER LINDE imenuje se voditeljem Operativnog centra EU-a na razdoblje od dvije godine.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„1.a   Vijeće ovlašćuje PSO, u skladu s člankom 38. UEU-a, za donošenje odluka o imenovanju sljedećih voditelja Operativnog centra EU-a.”.

4.

U članku 9. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuje se od 23. ožujka 2012. do 22. ožujka 2015.”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Vijeće

Predsjednica

A. PABEDINSKIENĖ


(1)  Odluka Vijeća 2012/389/ZVSP od 16. srpnja 2012. o misiji Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP NESTOR) (SL L 187, 17.7.2012., str. 40.).

(2)  Odluka Vijeća 2012/173/ZVSP od 23. ožujka 2012. o aktiviranju operativnog centra EU-a za misije i operaciju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike na Rogu Afrike (SL L 89, 27.3.2012., str. 66.).


10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/41


ODLUKA VIJEĆA 2013/726/ZVSP

od 9. prosinca 2013.

u potporu RVSUN-a 2118 (2013) i Odluke Izvršnog vijeća OPCW-a EC-M-33/Dec 1 u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 26. stavak 2. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Dana 27. rujna 2013. Izvršno vijeće Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) na svojoj sjednici EC-M-33 donijelo je „Odluku o uništenju sirijskog kemijskog oružja”.

(2)

Dana 27. rujna 2013. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je Rezoluciju 2118 (2013), izrazito ogorčeno korištenjem kemijskog oružja 21. kolovoza 2013. u okrugu Rif Damask, kako je zaključeno u izvješću misije UN-a, osuđujući ubijanje civila koje je njime uslijedilo, potvrđujući da uporaba kemijskog oružja čini ozbiljnu povredu međunarodnog prava i naglašavajući da odgovorni za bilo kakvu uporabu kemijskog oružja moraju za to odgovarati, kao i naglašavajući da je jedini način za rješavanje trenutne krize u Sirijskoj Arapskoj Republici kroz sveobuhvatan politički proces pod sirijskim vodstvom na osnovi Priopćenja iz Ženeve od 30. lipnja 2012. te ističući potrebu za sazivanjem međunarodne konferencije o Siriji, što je prije moguće.

(3)

Vlada Sirijske Arapske Republike deklaracijom je priznala postojanje opsežnog programa kemijskog oružja i znatnih količina kemijskog oružja koje predstavljaju ozbiljna pitanja što se tiče neširenja oružja, razoružanja i sigurnosti.

(4)

Nakon pristupanja Sirijske Arapske Republike Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju (dalje u tekstu „ Konvencija o kemijskom oružju” ili „CWC”), koje je stupilo na snagu 14. listopada 2013., OPCW-u je odgovoran za provjeru usklađenosti Sirije s CWC-om i uvjetima svih relevantnih odluka Izvršnog vijeća OPCW-ate, kao dio zajedničke misije, za nadgledanje sukladnosti s uvjetima svih relevantnih rezolucija VSUN-a.

(5)

Dana 16. listopada 2013. glavni direktor OPCW-a podsjetio je države stranke CWC-a (napomena S/1132/2013) da je u svojoj odluci o „Uništenju sirijskog kemijskog oružja” (EC-M-33/DEC.1) Izvršno vijeće odlučilo, između ostalog, „hitno razmotriti mehanizme financiranja za aktivnosti koje izvršava Tajništvo u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku i pozvati države stranke koje su u mogućnosti da daju dobrovoljne doprinose za aktivnosti koje se izvršavaju u provedbi ove odluke”. U istoj napomeni upućen je poziv „svim državama strankama da razmotre vlastiti dobrovoljni doprinos, u bilo kojem iznosu, u Fond za Siriju kako bi pomogle u rješavanju možda i najtežeg izazova u povijesti Organizacije”. Fond također može prihvatiti doprinose iz drugih izvora, uključujući nevladine organizacije, institucije ili privatne donatore.

(6)

Vijeće Europske unije u svojim je zaključcima od 21. listopada 2013. pozdravilo Odluku Izvršnog vijeća OPCW-a i RVSUN 2118 te ponovno naglasilo spremnost Unije da razmotri potporu.

(7)

Europsko vijeće usvojilo je 12. prosinca 2003. Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje („Strategija”), čije poglavlje III. sadrži popis mjera koje treba poduzeti za suzbijanje takvog širenja, kako unutar Unije, tako i u trećim zemljama.

(8)

Strategija naglašava ključnu ulogu CWC-a i OPCW-a u stvaranju svijeta bez kemijskog oružja.

(9)

Unija aktivno provodi Strategiju i mjere navedene u njezinu poglavlju III., posebno oslobađanjem financijskih sredstava za potporu specifičnim projektima koje provode multilateralne institucije, kao što je OPCW. U skladu s tim, Vijeće je 23. ožujka 2012. donijelo Odluku 2012/166/ZVSP (1) o potpori aktivnostima Organizacije OPCW.

(10)

Dana 21. studenoga 2013. glavni direktor OPCW-a zatražio je od Unije doprinos u fond za Siriju

(11)

Tehničku provedbu ove Odluke trebalo bi povjeriti OPCW-u. Projekti koje podupire Unija mogu se financirati samo dobrovoljnim doprinosima u Fond OPCW-a. Takvi doprinosi od strane Unije bit će ključni u omogućavanju OPCW-u da ispuni zadaće kako su navedene u relevantnim odlukama Izvršnog vijeća OPCW-a od 27. rujna i 15. studenoga 2013. te u RVSUN-u 2118 od 27. rujna 2013.

(12)

Nadzor nad pravilnom provedbom financijskog doprinosa Unije trebao bi biti povjeren Komisiji,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Unija podržava aktivnosti OPCW-a doprinosom troškovima koji su povezani s pregledom i provjerom uništenja sirijskog kemijskog oružja, kao i troškovima koji su povezani s aktivnostima koje su dopuna osnovnim obaveznim zadaćama u potporu RSVUN-u 2118 (2013) i Odluci Izvršnog vijeća OPCW-a od 28. rujna 2013. o uništavanju Sirijskog kemijskog oružja te naknadnim i povezanim rezolucijama i odlukama.

2.   Projekat je podržan ovom Odlukom Vijeća je pružanje proizvoda za praćenje stanja povezanih sa sigurnošću zajedničke misije OPCW-a i UN-a, uključujući status cestovne mreže putem isporuke OPCW-u satelitskih snimaka i povezanih informacijskih proizvoda Satelitskog centra EU-a (EU SATCEN).

Podroban opis projekta nalazi se u Prilogu.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („VP”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehnička provedba aktivnosti iz članka 1. stavka 2. povjerena je OPCW-u. OPCW tu zadaću provodi pod odgovornošću VP-a. U tu svrhu VP sklapa potrebne aranžmane s OPCW-om.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. iznosi 2 311 842EUR.

2.   Izdacima koji se financiraju iz iznosa određenog u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na proračun Unije.

3.   Komisija nadzire pravilno upravljanje izdacima iz stavka 1. U tu svrhu sklapa sporazum o financiranju s OPCW-om. Sporazumom o financiranju utvrđuje se da OPCW treba osigurati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovim opsegom.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom postupku i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

Članak 4.

1.   VP izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koje sastavlja OPCW. Ta izvješća predstavljaju temelj za ocjenu koju donosi Vijeće.

2.   Komisija dostavlja podatke o financijskim aspektima provedbe projekta iz članka 1. stavka 2.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 12 mjeseci nakon datuma sklapanja sporazuma o financiranju između Komisije i OPCW-a iz članka 3. stavka 3. ili prestaje važiti 10. lipnja 2014. ako se takav sporazum o financiranju ne zaključi u tom roku.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Vijeće

Predsjednica

A. PABEDINSKIENĖ


(1)  Odluka Vijeća 2012/166/ZVSP od 23. ožujka 2012. o potpori aktivnostima Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje (SL L 87, 24.3.2012., str. 49.).


PRILOG

POTPORA EUROPSKE UNIJE RVSUN-A 2118 (2013) I ODLUKE IZVRŠNOG VIJEĆA OPCW-A EC-M-33/DEC.1 U OKVIRU PROVEDBE STRATEGIJE EU-A ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA ORUŽJA ZA MASOVNO UNIŠTENJE

Projekt:   Pružanje potpore OPCW-u u obliku satelitskih snimki u okviru zajedničke misije OPCW-a i UN-a

Cilj:

Potpora OPCW-u u okviru zajedničke misije OPCW-a i UN-a u njezinim zadaćama prema relevantnim RVSUN-ima i Odlukama Izvršnog vijeća OPCW-a, kao i s uvjetima Konvencije o kemijskom oružju.

Rezultati:

Ocjena statusa cestovne mreže, posebice utvrđivanje prepreka na cesti i područja gdje je cestovno kretanje otežano kao i učvršćivanje praćenja stanja u području povezanom sa sigurnošću zajedničke misije UN-a i OPCW-a u Siriji u odnosu na lokacije koje treba posjetiti/provjeriti.

Aktivnosti:

Potpora OPCW-u pružat će se putem dostave do 5 satelitskih snimaka Satelitskog centra EU-a (EU SATCEN) tjedno u razdoblju od potpisivanja ugovora do 31. prosinca 2014.

UN i OPCW razvijat će svoje aktivnosti u suradnji s relevantnim partnerima, uključujući međunarodne organizacije i agencije, kako bi se osigurale učinkovite sinergije i izbjeglo dupliciranje.


10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 329/44


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 6. prosinca 2013.

o uspostavljanju formata za prijavljivanje podataka o donošenju i znatnim revizijama planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 8641)

(Tekst značajan za EGP)

(2013/727/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (1), a posebno njezin članak 33. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 28. Direktive 2008/98/EZ države članice moraju se pobrinuti da njihova nadležna tijela uspostave jedan ili više planova gospodarenja otpadom koji se odnose na cijelo zemljopisno područje države članice o kojoj je riječ.

(2)

Osim toga, najkasnije 12. prosinca 2013. države članice trebaju uspostaviti programe za sprječavanje nastanka otpada u skladu s člankom 29. Direktive 2008/98/EZ.

(3)

Kako bi se olakšalo podnošenje Komisiji relevantnih podataka o donošenju i znatnim revizijama tih planova i programa, potrebno je usvojiti format za prijavljivanje takvih podataka.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 39. Direktive 2008/98/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice za prijavljivanje podataka o donošenju i znatnim revizijama planova za gospodarenje otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada iz članaka 28. i 29. Direktive 2008/98/EZ trebaju koristiti formate iz Priloga I. i II. ove Odluke.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 6. prosinca 2013.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 312, 22.11.2008., str. 3.


PRILOG I.

FORMAT ZA PRIJAVLJIVANJE PODATAKA O DONOŠENJU I ZNATNIM REVIZIJAMA PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM

Naziv plana:

Upravno tijelo (naziv, adresa, adresa e-pošte i drugi podaci za kontakt kada je to potrebno) odgovorno za donošenje/reviziju plana:

Elektronička poveznica na javno dostupnu internetsku stranicu za plan:

Upravno tijelo (naziv, adresa, adresa e-pošte i drugi podaci za kontakt kada je to potrebno) nadležno za koordiniranje podataka navedenih u ovom obrascu:

Potvrdite odgovarajući okvir:

Donošenje novog plana gospodarenja otpadom

Znatna revizija plana gospodarenja otpadom

(Važno: Za svako pitanje navedite relevantne brojeve stranica prijavljenog plana i/ili referentnog dokumenta)

1.   Općeniti podaci

1.1

Datum donošenja/revizije (mjesec/godina):

1.2

Odnosi li se plan na cijelo državno područje države članice?

Da

Ne

Ako ne, naznačite koji dijelovi područja nisu obuhvaćeni i navedite razloge za to:

1.3

Koji je opseg plana gospodarenja otpadom?

Sve vrste otpada

Komunalni kruti otpad

Opasan otpad

Posebne vrste otpada. Navedite ih.

Ako plan ne obuhvaća sve vrste otpada, navedite relevantne dodatne planove:

1.4

Ispunjava li plan uvjete Direktive 2008/98/EZ?

Da

Ne

Ako ne, navedite razloge:

1.5

Je li plan napravljen u skladu s hijerarhijom otpada iz članka 4. Direktive 2008/98/EZ?

Da

Ne

Ako ne, navedite za koje vrste otpada plan odstupa od hijerarhije otpada i razloge takvih odstupanja:

1.6

Sadržava li plan neku vrstu programa za sprječavanje nastanka otpada?

Da

Ne

Ako da, navedite relevantne poveznice na internetske stranice:

1.7

Kako su relevantni dionici, tijela uprave i javnost sudjelovali u izradi planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada?

2.   Podaci o programima prikupljanja i postrojenjima za obradu otpada

2.1

Procjenjuje li se u planu potrebu za novim programima prikupljanja, glavnim postrojenjima za zbrinjavanje/oporabu i investicijama u vezi s time?

Da

Ne

2.2

Sadržava li plan podatke o lokaciji za planirano postrojenje za zbrinjavanje ili glavno postrojenje za oporabu i mjerila za odabir te lokacije?

Da

Ne

Ako da, navedite gdje su u planu navedena ta mjerila:

3.   Podaci o ciljevima u pogledu otpada:

3.1

Jesu li ambalaža i ambalažni otpad obuhvaćeni planom (članak 14. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ (1))?

Da

Ne

3.2

Navode li se u planu strategije ili mjere za primjenu smanjenja biorazgradivog otpada koji odlazi na odlagališta (članak 5. Direktive Vijeća 1999/31/EZ (2))?

Da

Ne

3.3

Pridonosi li se planom postizanju ciljeva preusmjeravanja biorazgradivog otpada s odlagališta?

Da

Ne

3.4

Ocjenjuje li se planom korisnost i prikladnost gospodarskih i drugih instrumenata, npr. poreza na odlagališta, u rješavanju pitanja u vezi s otpadom?

Da

Ne

Ako da, navedite gospodarske instrumente i mjere u vezi s time, koji su obuhvaćeni planom:


(1)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(2)  SL L 182, 16.7.1999., str. 1.


PRILOG II.

FORMAT ZA PRIJAVLJIVANJE PODATAKA O DONOŠENJU I ZNATNIM REVIZIJAMA PROGRAMA ZA SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA

Naziv programa:

Elektronička poveznica na javno dostupnu internetsku stranicu za taj program:

Upravno tijelo (naziv, adresa, adresa e-pošte i drugi podaci za kontakt kada je to potrebno) odgovorno za donošenje/reviziju programa:

Upravno tijelo (naziv, adresa, adresa e-pošte i drugi podaci za kontakt kada je to potrebno) nadležno za koordiniranje tih odgovora:

Potvrdite odgovarajući okvir:

Donošenje novog programa za sprječavanje nastanka otpada

Znatna revizija programa za sprječavanje nastanka otpada (1)

U slučaju prijavljivanja znatne revizije programa za sprječavanje nastanka otpada, na koji se plan/program ta revizija odnosi?

Opišite ukratko opseg i glavne elemente revizije, navodeći gdje se u programu za sprječavanje nastanka otpada nalaze revidirani elementi:

(Važno: Za svako pitanje navedite relevantne brojeve stranica prijavljenog programa i/ili referentnog dokumenta.)

1.   Općeniti podaci

1.1

Datum donošenja/revizije (mjesec/godina):

1.2

Odnosi li se program na cijelo državno područje Vaše države članice?

Da

Ne

Ako ne, naznačite koji dijelovi područja nisu obuhvaćeni i navedite razloge za to:

1.3

Je li program integriran u plan gospodarenja otpadom?

Da

Ne

Ako da, navedite taj plan ili te planove gospodarenja otpadom:

1.4

Je li program sadržan u drugim programima politike zaštite okoliša?

Da

Ne

Ako da, navedite taj program ili te programe:

2.   Podaci o sprječavanju nastanka otpada

2.1

Opisuju li se u programu postojeće mjere sprječavanja nastanka otpada?

Da

Ne

2.2

Navode li se u programu ciljevi sprječavanja nastanka otpada?

Da

Ne

2.3

U kojoj su mjeri ciljevi i mjere usmjereni prema odvajanju gospodarskog rasta od okolišnih utjecaja proizvodnje otpada?

2.4

Navode li se programom referentne mjere za kvantitetu ili kvalitetu donesenih mjera za sprječavanje nastanka otpada?

Da

Ne

Ako da, navedite je li riječ o mjerama za kvalitetu i/ili za kvantitetu i relevantni broj stranica:

2.5

Određuju li se u programu posebni ciljevi i pokazatelji za kvalitetu i/ili kvantitetu?

Da

Ne

Ako da, navedite je li riječ o mjerama za kvalitetu i/ili za kvantitetu i relevantni broj stranica:


(1)  Primjenjivo samo ako je program za sprječavanje nastanka otpada već prijavljen Europskoj komisiji.