27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/1

(1)

Vijeće je 23. ožujka 2012. donijelo Uredbu (EU) br. 267/2012 o mjerama ograničavanja protiv Irana.

(2)

Presudama od 16. rujna 2013. godine, u predmetu T-489/10 (2), Opći sud Europske unije poništio je odluke Vijeća o uvrštavanju Islamic Republic of Iran Shipping Lines, Bushehr Shipping Co. Ltd, Hafize Darya Shipping Lines (HDSL), Irano Misr Shipping Co., Irinvestship Ltd, IRISL (Malta) Ltd, IRISL Club, IRISL Europe GmbH, IRISL Marine Services and Engineering Co., ISI Maritime Ltd, Khazar Shipping Lines, Leadmarine, Marble Shipping Ltd, Safiran Payam Darya Shipping Lines (SAPID), Shipping Computer Services Co., Soroush Saramin Asatir Ship Management, South Way Shipping Agency Co. Ltd i Valfajr 8th Shipping Line Co. na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga IX. Uredbi (EU) br. 267/2012.

(3)

Islamic Republic of Iran Shipping Lines, Bushehr Shipping Co. Ltd, Hafize Darya Shipping Lines (HDSL), Irano – Misr Shipping Co., Irinvestship Ltd, IRISL (Malta) Ltd, IRISL Europe GmbH, IRISL Marine Services and Engineering Co., ISI Maritime Ltd, Khazar Shipping Lines, Marble Shipping Ltd, Safiran Payam Darya Shipping Lines (SAPID), Shipping Computer Services Co., Soroush Saramin Asatir Ship Management, South Way Shipping Agency Co. Ltd i Valfajr 8th Shipping Line Co. trebali bi biti ponovno uvršteni na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga IX. Uredbi (EU) 267/2012, na temelju novih obrazloženja koja se odnose na svakog od tih subjekata.

(4)

Identifikacijske podatke o pojedinom subjektu s popisa osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga IX. Uredbi (EU) 267/2012 trebalo bi izmijeniti.

(5)

Tri subjekta treba izbrisati s popisa osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga IX. Uredbi (EU) br. 267/2012.

(6)

Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih ovom Uredbom ona bi trebala stupiti na snagu na dan objave.

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/6

(1)

Direktivom 2002/99/EZ utvrđuju se zdravstvena pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi iz trećih zemalja i propisuju posebna pravila i certificiranje za prijevoz.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (3) utvrđuje se da se kroz Uniju mogu uvoziti ili provoziti samo određeni proizvodi iz trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta navedenih u tablici u dijelu 1. Priloga I. Uredbi. Uredbom se utvrđuju i zahtjevi veterinarskog certificiranja tih proizvoda. U tim se zahtjevima uzima u obzir i traže li se dodatna jamstva zbog stanja zaraze u tim trećim zemljama, državnim područjima, zonama ili kompartmentima. Dodatna jamstva s kojima ti proizvodi moraju biti u skladu utvrđena su u dijelu II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008.

(3)

Republika Moldova navedena je u Odluci Komisije 2011/163/EU od 16. ožujka 2011. o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (4) i ima odobren plan za praćenje rezidua za jaja.

(4)

Republika Moldova od Komisije je zatražila ovlaštenje za uvoz proizvoda od jaja u Uniju i dostavila je odgovarajuće informacije. Termičkom obradom proizvoda od jaja potencijalni se rizik tih proizvoda za zdravlje životinja smanjuje na zanemarivu razinu. Stoga je primjereno tu treću zemlju uvrstiti na popis iz dijela 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008.

(5)

Uredbu (EZ) br. 798/2008 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/8

(1)

Europska je komisija („Komisija”) 28. veljače 2013. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom u Uniju solarnog stakla podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je nakon pritužbe koju je 15. siječnja 2013. podnijelo trgovačko društvo EU ProSun Glass („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje solarnog stakla u Uniji. U pritužbi su se nalazili dokazi prima facie o dampingu navedenog proizvoda i posljedičnoj materijalnoj šteti, što se smatralo dostatnim opravdanjem za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Nakon objave obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obaviještena o tome da je u točki 2. te obavijesti proizvod netočno definiran. U skladu s time, u Službenom listu Europske unije (3) objavljen je ispravak te obavijesti o pokretanju postupka u kojem je ispravljena ta sitna pogreška.

(4)

Komisija je 27. travnja 2013. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (4) najavila pokretanje usporednog antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom u Uniju solarnog stakla podrijetlom iz NRK-a i započela zasebni ispitni postupak.

(5)

Uz pritužbu je primljen zahtjev za evidentiranje uvoza solarnog stakla iz dotične zemlje, ali taj je zahtjev naknadno povučen 2. listopada 2013.

(6)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz NRK-a, uvoznike, trgovce, korisnike, dobavljače i nadležna tijela NRK-a. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu unutar roka određenog u obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače u mogućim analognim zemljama i pozvala ih da sudjeluju.

(7)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se industrija Unije trenutačno sastoji od sedam aktivnih proizvođača, od kojih su tri MSP-ovi. Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije za koje je Komisija prije pokretanja ispitnog postupka znala da proizvode solarno staklo. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 50 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je zainteresirane strane obavijestila o predloženom uzorku proizvođača iz Unije putem bilješke u spis na uvid zainteresiranim stranama. Komisija je isto tako poslala pismo proizvođačima iz Unije u kojem ih je obavijestila o predloženom uzorku. Zainteresirane su strane u obavijesti o pokretanju postupka također pozvane da iznesu svoje stavove o privremenom uzorku.

(8)

Jedan MSP pokazao je interes da bude uključen u uzorak. Komisija ga je odlučila uključiti u uzorak zajedno s još jednim trgovačkim društvom zbog većeg udjela obujma prodaje tog drugog društva i iz uzorka isključiti trgovačko društvo s najmanjim obujmom prodaje. Nisu primljeni nikakvi drugi komentari u vezi s privremeno odabranim uzorkom. Komisija je stoga početno predloženom uzorku dodala dva trgovačka društva i iz uzorka isključila jedno trgovačko društvo.

(9)

Konačno, nakon posjeta radi provjere Komisija je odlučila ukloniti jedno od pet trgovačkih društava iz uzorka jer je utvrđeno da to društvo nije reprezentativno za industriju Unije. Ono je konkretno bilo u početnoj fazi poslovanja (što nije obilježje industrije Unije u cjelini) te trend profitabilnosti ne bi dao realnu sliku stanja u industriji Unije.

(10)

Posljedično, Komisija je na kraju odabrala uzorak od četiriju proizvođača iz Unije. Konačni uzorak predstavlja 79 % prodaje industrije Unije na tržištu Unije. Taj se uzorak stoga smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(11)

Na temelju članka 19. osnovne Uredbe tri od sedam proizvođača iz Unije zatražilo je da njihovi identiteti ostanu povjerljivi. Oni su tvrdili da bi se objavom njihovih identiteta mogao prouzročiti rizik od znatnih štetnih učinaka za njihove poslovne djelatnosti. Njihov je zahtjev ispitan i utvrđeno je da je opravdan. Osim toga, s obzirom na ograničen broj proizvođača iz Unije, odlučeno je da se neće objaviti ni imena proizvođača iz Unije koji nisu zatražili da ostanu anonimni jer bi to moglo nehotično dovesti do otkrivanja identiteta ostalih. Međutim, identitet trgovačkog društva Interfloat Corporation/GMB Glasmanufaktur Brandenburg GmbH („GMB/IF”) već je poznat jer je ono javno objavilo da se nalazi među podnositeljima pritužbe.

(12)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i kako bi mogla odabrati uzorak odluči li da jest, od nepovezanih se uvoznika tražilo da se jave Komisiji i da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Četiri nepovezana uvoznika odgovorila su na obrazac za uzorkovanje priložen obavijesti o pokretanju postupka, dok su samo dva uvoznika dostavila točan odgovor na upitnik. S obzirom na nizak broj uvoznika koji surađuju, smatralo se da uzorkovanje nije potrebno.

(14)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika, za utvrđivanje dampinga u obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je uzorkovanje u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i kako bi mogla odabrati uzorak odluči li da jest, od proizvođača izvoznika zatraženo je da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim djelatnostima u vezi s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012.

(15)

Dvanaest kineskih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika koji čine više od 95 % ukupnog kineskog izvoza u Uniju tijekom tog razdoblja dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak.

(16)

Na temelju primljenih podataka i u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe Komisija je odabrala privremeni uzorak od pet proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine izvoza solarnog stakla u Uniju koju se moglo razumno ispitati u raspoloživom vremenu.

(17)

Sve dotične strane kao i tijela NRK-a obaviješteni su o predloženom uzorku i pozvani da daju svoje komentare. Nakon što je analizirala primljene komentare Komisija je odlučila zadržati predloženi uzorak od pet trgovačkih društava i sve su zainteresirane strane u skladu s tim obaviještene o konačno odabranom uzorku.

(18)

Nakon toga, u ispitnom je postupku otkriveno da su dva proizvođača izvoznika uključena u uzorak preuveličala svoju izvoznu prodaju u Uniju, što znači da nije bilo opravdano uključiti ih u uzorak. Oba ta trgovačka društva stoga su isključena iz uzorka nakon što im je dana prilika da to komentiraju. Komisija je, nakon što je propisno analizirala komentare koje su dostavila ta trgovačka društva, zaključila da ta trgovačka nisu namjerno dostavila netočne podatke i odlučila da ih i dalje treba smatrati stranama koje surađuju u smislu članka 18. osnovne Uredbe.

(19)

Nakon tih isključenja razmotreno je uključenje drugih proizvođača izvoznika u uzorak. Međutim, s obzirom da su oba isključenja izvršena u kasnijoj fazi ispitnog postupka, smatralo se da to nije izvedivo jer bi se tako ugrozio dovršetak ispitnog postupka unutar propisanog roka.

(20)

Stoga je revidirani uzorak proizvođača izvoznika ili grupacija proizvođača izvoznika solarnog stakla sljedeći:

(21)

Komisija je ispravila obujam ukupne izvozne prodaje dotičnih proizvoda iz NRK-a nakon što je obaviještena o previsokoj procjeni izvozne prodaje dvaju proizvođača izvoznika (vidi uvodnu izjavu 18.). Konačni uzorak čini više od 50 % ukupnog obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., kako su izvijestili proizvođači izvoznici koji surađuju. Stoga se uzorak smatra reprezentativnim u smislu obujma izvoza solarnog stakla u Uniju iz NRK-a.

(22)

Komisija je poslala upitnike svim kineskim proizvođačima izvoznicima koji su to zatražili, kao i proizvođačima iz Unije u uzorku, nepovezanim uvoznicima i njihovim udruženjima te korisnicima koji su se joj se javili unutar rokova određenih u obavijesti o pokretanju postupka.

(23)

Odgovori na upitnik primljeni su od četiriju kineskih proizvođača izvoznika, svih proizvođača iz Unije u uzorku, dvaju nepovezanih uvoznika u Uniji i 12 korisnika.

(24)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala nužnima za potrebe privremenog utvrđivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere provedeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava.

(25)

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(26)

Proizvod koji podliježe ovom ispitnom postupku solarno je staklo koje se sastoji od kaljenog natrij-kalcijevog stakla, udjela željeza nižeg od 300 ppm, sunčeve propusnosti veće od 88 % (mjereno u skladu sa spektrom zračenja AM 1,5 od 300 do 2 500 nm), toplinskog otpora do 250 °C (mjereno u skladu s normom EN 12150), otpornosti na toplinske šokove od Δ 150 K (mjereno u skladu s normom EN 12150) i mehaničke čvrstoće od 90 N/mm2 ili veće (mjereno u skladu s normom EN 1288-3) („dotični proizvod”).

(27)

Dotični proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakom KN ex 7007 19 80.

(28)

Solarno staklo jedna je od komponenata za proizvodnju fotonaponskih modula od kristalnog silicija i tankoslojnih fotonaponskih modula koji proizvode električnu energiju te ravnih toplinskih kolektora koji služe za grijanje vode.

(29)

U ispitnom postupku pokazalo se da dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Turske, za koju se smatralo da služi kao analogna zemlja, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te istu osnovnu namjenu. Oni se stoga privremeno smatraju „istovjetnim proizvodima” u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(30)

Uvoznik je zatražio da se iz područja primjene ispitnog postupka isključi staklo za hortikulturu koje služi za izgradnju staklenika uz tvrdnju da se za staklenike upotrebljava staklo drugih dimenzija, dok se solarno staklo proizvodi samo u određenim utvrđenim veličinama. Uz to, uvoznik je dostavio potvrdu kojom je pokazao da se dio njegova uvoza sastoji od stakla udjela željeza većeg od 300 ppm. Posljedično, taj dio uvezenog hortikulturalnog stakla očito ne pripada u područje primjene trenutačnog ispitnog postupka.

(31)

Jedan drugi uvoznik tvrdio je da staklo za namještaj koje on uvozi (a koje se upotrebljava za staklene police, staklene ploče za prekrivanje stolova, za klizna vrata i pokrove itd.) ima ista ili vrlo slična tehnička svojstva kao solarno staklo, ali je zatražio da se to staklo isključi iz područja primjene ispitnog postupka jer ima drukčiju krajnju namjenu. Međutim, na temelju dostavljenih dokaza čini se da većina stakla koje on uvozi ne bi imala sva tehnička svojstva solarnog stakla kako je opisano u uvodnoj izjavi 26. Konkretno, šest vrsta uvezenog stakla ima udjel željeza znatno viši od 300 ppm, dok jedna vrsta uvezenog stakla ima udjel željeza ispod 300 ppm, ali im je sunčeva propusnost znatno niža od minimalne vrijednosti od 88 % koja je potrebna kako bi ih se odredilo kao solarno staklo. Uvoznik je tvrdio da iako te vrste stakla nemaju jedno od tehničkih svojstava solarnog stakla opisanih u uvodnoj izjavi 26., ona su u skladu s primarnom klasifikacijom za solarno staklo, tj. „kaljeno natrij-kalcijevo staklo”. Privremeno je mišljenje Komisije da su područjem primjene ispitnog postupka obuhvaćene samo one vrste stakla koje imaju sva tehnička svojstva solarnog stakla. Prema tome, privremeno se zaključuje da prethodno spomenute vrste stakla koje uvozi taj uvoznik nisu obuhvaćene područjem primjene ispitnog postupka.

(32)

Međutim, sve vrste stakla za hortikulturu i namještaj koje mogu imati slična tehnička svojstva kao solarno staklo u ovoj fazi ostaju unutar područja primjene dotičnog proizvoda jer bi se te vrste mogle upotrebljavati kao solarno staklo.

(32)

Uvoznik je također tvrdio da bi float-staklo trebalo isključiti iz iz opsega proizvoda jer je proizvodni postupak drukčiji od onoga koji se koristi kod valjanog stakla, koje je prema mišljenju uvoznika jedina vrsta solarnog stakla. Osim toga, budući da proizvodi za uređenje doma od float-stakla navodno ne mogu biti zamjena za proizvode od solarnog stakla, rečeno je da se float-staklo ne može smatrati istovjetnim proizvodom i da ga treba isključiti iz područja primjene ispitnog postupka. Privremeno je mišljenje Komisije da se float-staklo ne može isključiti iz područja primjene ispitnog postupka jer ima sva tehnička svojstva iz uvodne izjave 26. Osim toga, u ispitnom je postupku utvrđeno da se float-staklo nedvojbeno može koristiti kao solarno staklo te da ga proizvode i industrija Unije i kineski izvoznici. Prema tome, privremeno se zaključuje da float-staklo ostaje u području primjene ispitnog postupka.

(34)

Prema članku 2. stavku 7. točki (b) osnovne Uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima u vezi s uvozom iz NRK-a uobičajena vrijednost utvrđuje se u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 6. osnovne Uredbe za one proizvođače izvoznike za koje je utvrđeno da ispunjuju kriterije utvrđene člankom 2. stavkom 7. točkom (c) osnovne Uredbe.

(35)

Ukratko, i samo radi lakšeg snalaženja, ti su kriteriji navedeni u nastavku:

(36)

Deset trgovačkih društava koja surađuju zatražila su MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) osnovne Uredbe i odgovorila na obrazac zahtjeva za MET unutar zadanih rokova. Provjera radi MET-a provedena je prema članku 2. stavku 7. točki (d) osnovne Uredbe za trgovačka društva koja su bila uključena u uzorak te za trgovačko društvo kojemu je odobreno individualno ispitivanje (vidi uvodnu izjavu 48. u nastavku teksta).

(37)

Iz toga slijedi da je utvrđivanje MET-a provedeno u pogledu sljedećih četiriju trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava.

(38)

Komisija je tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i provjerila sve podatke dostavljene u zahtjevima za MET u poslovnim prostorijama dotičnih trgovačkih društava.

(39)

U slučaju povezanih strana Komisija ispituje ispunjuje li grupacija povezanih trgovačkih društava uvjete za MET kao cjelina. Stoga se, u slučajevima gdje je u proizvodnju ili prodaju dotičnog proizvoda izravno ili neizravno uključeno i neko ovisno društvo ili bilo koje drugo trgovačko društvo povezano s podnositeljem zahtjeva iz NRK-a, ispitivanje u vezi s MET-om provodi za svako trgovačko društvo zasebno, kao i za grupaciju trgovačkih društava kao cjelinu.

(40)

U skladu s tim ispitani su zahtjevi za MET četiriju proizvođača izvoznika (grupacija trgovačkih društava) koji se sastoje od jedanaest pravnih subjekata.

(41)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da ni jedan od četiriju proizvođača izvoznika (grupacija trgovačkih društava) koji su zatražili MET nije uspio dokazati da ispunjuje sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) osnovne Uredbe.

(42)

Točnije, tri proizvođača izvoznika nisu uspjela, bilo pojedinačno ili kao grupacija, dokazati da imaju jedinstven i transparentan skup osnovnih računovodstvenih podataka koje revidiraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, stoga nisu ispunili kriterij 2. za MET.

(43)

Nadalje, ni jedan od četiri proizvođača izvoznika, bilo pojedinačno ili kao grupacija, nije uspio dokazati da ne podliježe značajnim poremećajima prenesenima iz prethodnog sustava bez tržišnog gospodarstva. U skladu s tim, ta trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava nisu ispunila kriterij 3. za MET. Točnije, sva četiri proizvođača izvoznika ili grupacije proizvođača izvoznika ostvarila su korist od povlaštenih poreznih režima.

(44)

Uz to, jedan od tih proizvođača izvoznika nije ispunio kriterij 3. na temelju toga da je nekoliko trgovačkih društava iz grupacije, neovisno o svojem teškom financijskom stanju, tijekom RIP-a (i prije) ostvarilo značajnu financijsku dobit po stopama koje bi, pod uvjetima koji obično prevladavaju u tržišnom gospodarstvu, mogla ostvariti samo financijski zdrava trgovačka društva. Jedna druga grupacija proizvođača također nije ispunila kriterij 3. na temelju toga što su trgovačka društva iz te grupacije kupovala prirodni plin po smanjenoj stopi od dobavljača koji je u državnom vlasništvu.

(45)

Komisija je objavila rezultate ispitivanja u vezi s MET-om dotičnim trgovačkim društvima, tijelima NRK-a i podnositelju pritužbe i pozvala ih da dostave svoje komentare.

(46)

Primljeni komentari nisu bili takve prirode da bi promijenili privremene nalaze Komisije. Nakon savjetovanja s državama članicama u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (c) svi podnositelji zahtjeva 13. rujna 2013. pojedinačno su i službeno obaviješteni o konačnim odlukama Komisije u pogledu njihovih zasebnih zahtjeva za MET.

(47)

Prema tome, ni jedan od četiriju proizvođača izvoznika ili grupacija proizvođača izvoznika iz NRK-a koji surađuju, a koji su zatražili MET nisu mogli dokazati da ispunjuju sve kriterije utvrđene člankom 2. stavkom 7. točkom (c) osnovne Uredbe, stoga su njihovi zahtjevi za MET odbijeni.

(48)

Jedan od dva proizvođača izvoznika koja su na početku bila uključena u uzorak, ali su naknadno isključena (vidi uvodnu izjavu 18.) zatražio je individualno ispitivanje prema članku 17. stavku 3. osnovne Uredbe u slučaju da ne bude uključen u uzorak. Nakon isključenja tog trgovačkog društva iz uzorka, i s obzirom da je posjet radi provjere u vezi s MET-om već bio proveden (vidi prethodnu uvodnu izjavu 37.), smatralo se da ne bi bilo bespotrebno teško odobriti tom trgovačkom društvu individualno ispitivanje („II”). Ni jedan drugi proizvođač izvoznik koji nije uključen u uzorak nije zatražio II.

(49)

Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe u obavijesti o pokretanju postupka predvidjela da bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom ili, ne pronađe li se primjerena treća zemlja s tržišnim gospodarstvom, na temelju cijena Unije u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe. Prije nego što pribjegne cijenama Unije Komisija će ispitati sve mogućnosti za odabir primjerene analogne zemlje.

(50)

Zainteresirane strane pozvane su da komentiraju odabir analogne zemlje i upotrebu cijena Unije.

(51)

Komentari su primljeni od Kineske trgovinske komore za uvoz i izvoz proizvoda lake industrije i obrte („CCCLA”), jednog nepovezanog uvoznika i dvaju kineskih proizvođača izvoznika, a svi su oni doveli u pitanje upotrebu cijena Unije za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Turska i Indija predložene su kao primjerene analogne zemlje.

(52)

U međuvremenu, kako bi se ispitale sve mogućnosti za odabir primjerene analogne zemlje, službe Komisije utvrdile su jedanaest trećih zemalja s tržišnim gospodarstvom za koje je moguće da proizvode solarno staklo i, na temelju javno dostupnih podataka, pozvale 24 trgovačka društva iz tih zemalja da surađuju s Komisijom. Te su zemlje bile: Australija, Indija, Indonezija, Japan, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Tajvan, Tajland, Turska i SAD.

(53)

Na temelju informacija kojima raspolaže Komisija, istovjetni proizvod osim NRK-a i Unije proizvode samo Indija i Turska. Kako bi primjereno ocijenila primjerenost Turske i Indije kao primjerenih analognih zemalja, Komisija je analizirala podatke u vezi s istovjetnim proizvodom, točnije broj proizvođača, veličinu domaćeg tržišta, razinu uvoza i važnost trgovinskih i netrgovinskih prepreka u objema zemljama. Međutim, javilo se samo jedno trgovačko društvo iz Turske i izrazilo svoju spremnost na suradnju s Komisijom, iako je Komisija puno puta pokušavala uspostaviti suradnju i s proizvođačima iz Indije.

(54)

Turska je treća zemlja s tržišnim gospodarstvom. Uvozne pristojbe koje se primjenjuju na istovjetni proizvod iznose 3 % stope najpovlaštenije države. Zbog carinske unije između Turske i EU-a uvozne pristojbe koje se primjenjuju obostrano iznose 0 %. Čini se da ne postoje nikakve druge pristojbe ili značajne netrgovinske prepreke u vezi s istovjetnim proizvodom.

(55)

Prema navodima turskog proizvođača koji je izrazio spremnost na suradnju u ispitnom postupku, taj je proizvođač jedino trgovačko društvo koje proizvodi istovjetni proizvod u Turskoj. To trgovačko društvo ima značajnu proizvodnju, a istovjetni proizvod i izvozi i prodaje na domaćem tržištu, pri čemu je količina za izvoz veća od količine za domaću prodaju.

(56)

Neovisno o tome što ne postoje trgovinske i netrgovinske prepreke, tijekom RIP-a na turskom tržištu gotovo da i nije bilo uvoza solarnog stakla. Istovremeno, ispitnim postupkom Komisije potvrđeno je da je proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje ostvarivao razumnu, a ne pretjeranu dobit tijekom RIP-a.

(57)

Na temelju prethodno navedenog i uzimajući u obzir sve podatke dostupne u ovoj fazi ispitnog postupka, Turska je privremeno odabrana kao analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe.

(58)

S obzirom na to da su svi zahtjevi za MET odbijeni, uobičajena vrijednost za sve kineske proizvođače izvoznike utvrđena je na temelju podataka primljenih od proizvođača u analognoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe.

(59)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, Komisija je najprije ispitala je li u Turskoj prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna. Utvrđeno je da je turski proizvođač koji surađuje prodavao istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama na turskom domaćem tržištu u usporedbi s dotičnim proizvodom koji su u Uniju izvozili kineski proizvođači izvoznici uključeni u uzorak.

(60)

Komisija je zatim ispitala može li se za tu prodaju smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinila tako da je utvrdila udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima. Poslovi prodaje smatrani su profitabilnima kada je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje ili viša. Stoga je utvrđen trošak proizvodnje turskog proizvođača tijekom RIP-a.

(61)

Za one vrste proizvoda gdje je više od 80 % obujma prodaje dotične vrste na domaćem tržištu bilo iznad troška, a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena sve prodaje dotične vrste, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(62)

Gdje je obujam profitabilne prodaje neke vrste proizvoda činio 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste, ili gdje je ponderirana prosječna cijena te vrste bila niže jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju stvarne domaće cijene, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje te vrste proizvoda ostvarene tijekom RIP-a.

(63)

Kad je riječ o vrstama proizvoda koje nisu bile profitabilne, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju troška proizvodnje turskog proizvođača uvećanog za troškove POA i dobit za vrste proizvoda tog turskog proizvođača koje jesu profitabilne.

(64)

Zbog toga to se za solarno staklo proizvedeno u Turskoj tijekom RIP-a nije primjenjivala tehnologija premazivanja i zbog toga što solarno staklo proizvedeno u Turskoj nije proizvedeno u float-postupku, na domaćem tržištu u Turskoj nije se prodavalo nekoliko vrsta proizvoda. Stoga se uobičajena vrijednost za vrste proizvoda koje se za vrijeme RIP-a nisu prodavale u Turskoj, ali su se izvozile iz NRK-a u Uniju morala izračunati prema članku 2. stavku 3. osnovne Uredbe na temelju troškova proizvodnje turskog analognog proizvođača uvećanih za razumni iznos za prodajne, opće i administrativne troškove (‚POA’) i za dobit. Trošak premazivanja i trošak float-postupka temeljili su se na podacima koje je dostavila industrija Unije.

(65)

Izvozne cijene temeljile su se na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe.

(66)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena na razini franko tvornica. Dampinške marže utvrđene su usporedbom pojedinačnih cijena na razini franko tvornica izvoznika u uzorku s domaćim prodajnim cijenama proizvođača iz analogne zemlje ili izračunanoj uobičajenoj vrijednosti, kako je bilo primjereno.

(67)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, napravljene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe.

(68)

Na temelju toga učinjene su prilagodbe za troškove prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja, rukovanje, utovar i popratne troškove, izvozne pristojbe i provizije u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena.

(69)

Za proizvođače izvoznike u uzorku, ponderirana prosječna izračunana uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u Turskoj uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom njoj odgovarajuće vrste proizvoda, kako je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne Uredbe.

(70)

Prema članku 2. stavcima 11. i 12. osnovne Uredbe, dampinške marže za proizvođače izvoznike u uzorku i proizvođača izvoznika kojem je odobren II utvrđene su na temelju usporedbe ponderirane prosječne izračunane uobičajene vrijednosti svake vrste istovjetnog proizvoda utvrđene u Turskoj s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda svakog trgovačkog društva, izraženom kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(71)

Ponderirana prosječna dampinška marža za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu u uzorku izračunana je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. osnovne Uredbe. Ta je marža utvrđena na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(72)

U pogledu svih ostalih proizvođača izvoznika iz NRK-a, dampinška marža utvrđena je na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe. Za te je potrebe Komisija utvrdila razinu suradnje u NRK-u. Razina suradnje udjel je obujma izvoza proizvođača izvoznika koji surađuju u Uniju prema ukupnom obujmu izvoza iz dotične zemlje u Uniju prijavljenom u pritužbi (vidi prethodnu uvodnu izjavi 15.).

(73)

Razina suradnje visoka je s obzirom na to da uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju čini preko 80 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom RIP-a. Na temelju toga, preostala dampinška marža koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a utvrđena je na razini koja odgovara najvišoj dampinškoj marži utvrđenoj za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku.

(74)

Utvrđene privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(75)

Istovjetni proizvod tijekom RIP-a proizvodilo je osam proizvođača u Uniji. Oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne Uredbe i u daljnjem će se tekstu navoditi kao „industrija Unije”.

(76)

Za utvrđivanje ukupne proizvodnje u Uniji za RIP upotrijebljeni su svi dostupni podaci u vezi s industrijom Unije, uključujući podatke koje je dostavio podnositelj pritužbe, makroekonomski podaci koje je dostavilo udruženje industrije Unije (Staklo za Europu) i odgovori na upitnike proizvođača iz Unije u uzorku. S obzirom na to da se solarno staklo u Uniju uvozi pod tarifnim brojem 7007 19 80 – Ostalo – Slojevito sigurnosno staklo, kojim su obuhvaćeni i drugi proizvodi koji ne podliježu trenutačnom ispitnom postupku, podaci Eurostata nisu se mogli upotrijebiti za utvrđivanje obujma i vrijednosti uvoza. Obujam i vrijednosti uvoza temeljili su se na podacima koje su dostavili podnositelj pritužbe i udruženje industrije Unije. Podaci su radi provjere uspoređeni s odgovorima na upitnike gdje je to bilo moguće. Na temelju toga procijenjeno je da je tijekom RIP-a ukupna proizvodnja u Uniji iznosila oko 21 734 000 m2.

(77)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 10., za uvrštenje u uzorak odabrana su četiri proizvođača iz Unije koja su činila 79 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(78)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da proizvodnja nijednog proizvođača iz Unije u uzorku nije bila namijenjena vlastitoj upotrebi.

(79)

U skladu s tim, za potrebe ovog ispitnog postupka ne treba provesti zasebnu analizu vlastite prodaje.

(80)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma ukupne prodaje svih proizvođača iz Unije na tržištu Unije umanjenog za njihov izvoz i uvećanog za uvoz iz NRK-a i uvoz iz ostalih trećih zemalja. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 76., potrošnja u Uniji temeljila se na podacima koje su dostavili podnositelj pritužbe i udruženje industrije Unije (Staklo za Europu) i koji su, kada je to bilo moguće, radi provjere uspoređeni s odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(81)

Potrošnja u Uniji razvijala se na sljedeći način:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (1 000 m2)

(82)

U razmatranom razdoblju ukupna potrošnja u Uniji povećala se za 49 % između 2009. i RIP-a, ali se u RIP-u smanjila u usporedbi s 2011. Sveukupno je potrošnja solarnog stakla u Uniji značajno porasla u usporedbi s razinom iz 2009. To je najvećim dijelom posljedica povećanja potrošnje krajnjih proizvoda, posebno solarnih modula (vidi uvodnu izjavu 142. u nastavku teksta).

(83)

Dampinški uvoz u Uniju iz dotične zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (1 000 m2) i tržišni udjel

(84)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju značajno se povećao za 596 %. To je dovelo do značajnog povećanja tržišnog udjela dampinškog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju. Točnije, tržišni udjel tog uvoza povećao se sa 6,1 % na 28,7 %. Sveukupno se između 2009. i RIP-a dampinški uvoz dotičnog proizvoda značajno povećao i u pogledu obujma i u pogledu tržišnog udjela.

(85)

Povećanje dampinškog uvoza iz dotične zemlje uvelike je premašilo povećanje potrošnje dotičnog proizvoda i istovjetnih proizvoda u Uniji. Posljedično, proizvođači izvoznici mogli su ostvariti puno veću korist od rastuće potrošnje u Uniji i značajno su učvrstili svoj položaj na tržištu.

(86)

Prosječna cijena dampinškog uvoza u Uniju iz dotične zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/m2)

(87)

Prosječna uvozna cijena za dotični proizvod smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna uvozna cijena smanjila se za 27,2 % sa 6,02 EUR/m2 u 2009. na 4,38 EUR/m2 u RIP-u.

(88)

Kako bi se utvrdilo sniženje cijena tijekom RIP-a, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku naplaćivali nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođeni razini franko tvornica, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda uvoza koji su kineski proizvođači koji surađuju u uzorku uvezli za prvog nepovezanog kupca na tržištu Unije, utvrđenima na temelju cijena CIF uz prilagodbe na više, tj. za troškove carinjenja, pristojbi, rukovanja i utovara. Prilagodbama se cijena povećava za 7 do 15 %, ovisno o kontrolnom broju proizvoda.

(89)

Usporedba cijena izvršena je za svaki broj tipa proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, odgovarajuće prilagođene kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a pokazao je ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena između 10,6 % i 26,7 % cijena proizvođača iz Unije u uzorku koja je nastala zbog dampinškog uvoza dotičnog proizvoda.

(90)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne Uredbe, ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i evaluaciju svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama. 7. i 8., uzorkovanje je upotrijebljeno za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(92)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje za razmatrano razdoblje analizirala na temelju podataka u vezi sa svim proizvođačima iz Unije koje je dostavila industrija Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje analizirala na temelju odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(93)

Za potrebe ovog ispitnog postupka ocijenjeni su sljedeći makroekonomski pokazatelji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(94)

Ocijenjeni su sljedeći mikroekonomski pokazatelji: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(95)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(96)

Proizvodnja industrije Unije tijekom razmatranog se razdoblja povećala u skladu s potrošnjom. Proizvodnja je dosegnula vrhunac 2011. i zatim se smanjila za 30 % u RIP-u. U svjetlu velikog porasta potrošnje industrija Unije povećala je svoj proizvodni kapacitet za 40 % tijekom razmatranog razdoblja. Iako su razine proizvodnje bile više, stopa iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije smanjila se za 5 postotnih bodova jer je industrija Unije bila osjetno povećala svoj proizvodni kapacitet kao odgovor na snažnu potražnju te je tijekom RIP-a iznosila 40 %.

(97)

Iako je industrija Unije povećala svoj kapacitet kao odgovor na povećanu potrošnju, povećanje razine proizvodnje industrije Unije bilo je manje od povećanja potrošnje, a iskorištenost kapaciteta se nakon znatnog povećanja u prve tri godine razmatranog razdoblja tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjila, što se podudaralo s povećanjem tržišnog udjela dampinškog uvoza iz dotične zemlje.

(98)

Obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(99)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije povećao se za 12 %. Međutim, u kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 49 %, to se pretvorilo u smanjenje tržišnog udjela industrije Unije s 90,2 % u 2009. na 67,7 % tijekom RIP-a, tj. značajno smanjenje od 25 % tijekom razmatranog razdoblja. Prodaja industrije Unije povećala se značajno manje nego dampinški uvoz iz dotične zemlje. Posljedično, proizvođači iz Unije nisu mogli ostvariti punu korist od povećanja potrošnje, zbog čega se njihov tržišni udjel smanjio tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Rast industrije Unije odražava se u pokazateljima obujma kao što su proizvodnja, prodaja, a najviše tržišni udjel. Unatoč povećanju potrošnje tijekom analiziranog razdoblja, tržišni udjel proizvođača iz Unije nije rastao u skladu s potrošnjom. Tržišni udjel industrije Unije smanjio se tijekom tog razdoblja usporedno s porastom uvoza. Tijekom istog tog razdoblja tržišni se udjel uvoza iz NRK-a povećao za 366 %. To što industrija Unije nije mogla ostvariti punu korist od rasta tržišta imalo je opći negativan utjecaj na njezino gospodarsko stanje.

(101)

Zaposlenost i produktivnost kroz razmatrano su se razdoblje razvijale kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(102)

Sveukupno, zaposlenost se između 2009. i RIP-a povećala za 52 %. Međutim, povećanje se tijekom tog razdoblja dogodilo do 2011., kad je zaposlenost dosegla vrhunac od 932 ekvivalenta punog radnog vremena (EPRV), a zatim se smanjila na 857 EPRV-a tijekom RIP-a. Produktivnost je od 2009. do 2011. ostala relativno stabilna. To je djelomično posljedica visoke automatiziranosti proizvodnje istovjetnog proizvoda za koju je dovoljan malen broj osoblja. Međutim, ona se tijekom RIP-a smanjila za 24,4 % u odnosu na 2011. To je bila posljedica smanjenja proizvodnje za oko 30 % u istom razdoblju.

(103)

Stoga je tijekom RIP-a došlo do smanjenja zaposlenosti kao odgovor na kretanje proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom RIP-a.

(104)

Sve su dampinške marže značajno iznad razine de minimis. S obzirom na obujam i cijene iz dotične zemlje, utjecaj visine stvarnih marži dampinga na industriju Unije može se smatrati značajnim.

(105)

S obzirom na to da je ovo prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s dotičnim proizvodom, oporavak od prethodnog dampinga nije bitna stavka u ocjeni.

(106)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 92., mikroekonomski pokazatelji analiziraju se na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Za većinu proizvođača iz Unije u uzorku 2009. je bila godina kad su izvršili početna ulaganja i započeli s proizvodnjom istovjetnog proizvoda. Stoga je na sve pokazatelje analizirane u nastavku značajno utjecala ova početna faza iz 2009. Kako bi se kretanja prikazala bez narušavajućeg utjecaja početne faze trgovačkih društava u uzorku, i indeksi su prikazani počevši od 2010.

(107)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječne prodajne cijene u Uniji

(108)

Jedinične prodajne cijene stalno su opadale tijekom razmatranog razdoblja, ali je smanjenje cijena bilo posebno izraženo tijekom RIP-a kad su se cijene smanjile za 7,9 % u usporedbi s 2011., za 9,5 % u usporedbi s 2010. i za 23 % u usporedbi s 2009.

(109)

Unatoč velikoj razlici između prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije i kineskih uvoznih cijena, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89., stvarno sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju usporedbe po vrstama proizvoda bilo je znatno manje, tj. između 10,6 % i 26,7 %.

(110)

Jedinični trošak proizvodnje povećao se za više od 10 % između 2011. i RIP-a, a između 2010. i 2011. ostao je relativno stabilan. Trošak proizvodnje općenito je pratio kretanje prodajne cijene u razdoblju između 2009. i RIP-a. Povećanje jediničnog troška proizvodnje bilo je posljedica smanjenja obujma proizvodnje, dok se ukupni trošak proizvodnje zapravo smanjio između 2011. i RIP-a.

(111)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni trošak rada po zaposleniku

(112)

Između 2009. i RIP-a prosječni troškovi rada po zaposleniku stalno su se povećavali, i to ukupno za 12 %. Međutim, glavno povećanje dogodilo se između 2011. i RIP-a, tj. za 4,8 %. Ukupno povećanje troškova rada može se djelomično objasniti inflacijom i troškovima otpuštanja radnika koji su nastali za neke proizvođače iz Unije u vezi sa smanjenjem industrije između 2011. i RIP-a.

(113)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(114)

Zalihe su se povećale za 7,3 % između 2011. i RIP-a i za 15 % između 2009. i RIP-a, dok su se između 2010. i 2011. smanjile za 11,6 %.

(115)

U ispitnom se postupku pokazalo da bi, s obzirom na smanjenje prodaje i u pogledu obujma i u pogledu vrijednosti, proizvođači iz Unije držali ograničene zalihe istovjetnog proizvoda. Stoga je povećanje zaliha istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja bitan pokazatelj za utvrđivanje je li industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(116)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(117)

Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku utvrđena je izražavanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(118)

Većina je proizvođača iz Unije u uzorku 2009. ostvarila gubitke koji su, kako je prethodno objašnjeno, najvećim dijelom posljedica toga što su ti proizvođači u to vrijeme započeli s proizvodnjom istovjetnog proizvoda. Već 2010. prosječna je dobit iznosila 8,31 %. Nakon toga se profitabilnost blago smanjila 2011. kad se obujam dampinškog uvoza počeo povećavati. Konačno, industrija je tijekom RIP-a pretrpjela znatne gubitke, tj. pad od 276,6 % u usporedbi s 2011.

(119)

Kretanje neto novčanog toka, koji predstavlja sposobnost proizvođača iz Unije u uzorku da sami financiraju svoje djelatnosti, pretrpjelo je oštar pad od 81 % između 2011. i RIP-a. Postupno se povećavalo od 2010., i ukupno se povećalo tijekom razmatranog razdoblja.

(120)

Povrat ulaganja izražen je kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja.

(121)

Iz prethodne se tablice vidi da su se, nakon početne faze 2009. kad je industrija izvršila velika ulaganja u istovjetni proizvod, ulaganja stalno smanjivala između 2009. i 2011. i zatim se povećala u RIP-u. Međutim, ulaganja su u RIP-u ostala na niskoj razini u usporedbi s razinama iz 2009. Ulaganja izvršena u RIP-u uglavnom su bila u vezi s istraživanjem i razvojem, kao i s unaprjeđenjem i održavanjem proizvodne tehnologije i proizvodnog procesa kako bi se povećala učinkovitost. Posebno, industrija je uložila u nove vrste proizvoda koje se tijekom tog razdoblja nisu uvozile iz NRK-a i za koje je potrebno istraživanje i inovativnost.

(122)

Za usporedbu, povrat ulaganja smanjio se za 34 % između 2009. i 2012. Međutim, stalno se povećavao prije RIP-a, tj. povećao se za 293 % između 2009. i 2011., a tijekom RIP-a se smanjio za 186 % u usporedbi s 2011.

(123)

U pogledu sposobnosti prikupljanja kapitala utvrđeno je da je postojalo stalno smanjivanje sposobnosti industrije Unije za ostvarivanje novčane dobiti za istovjetni proizvod i, posljedično, slabljenje financijskog stanja industrije Unije.

(124)

Analizom stanja industrije Unije pokazalo se očito negativno kretanje većine pokazatelja štete. U kontekstu općenito povećane potrošnje ukupna se proizvodnja povećala u razmatranom razdoblju. Iako se povećao obujam prodaje, tržišni udjel industrije Unije u RIP-u se smanjio u svjetlu više stope povećanja potrošnje tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna prodajna cijena oštro je pala tijekom razmatranog razdoblja, što je imalo negativan utjecaj na sve pokazatelje financijskih rezultata kao što su profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(125)

Tijekom razmatranog radoblja ukupni se obujam prodaje industrije Unije povećao. Međutim, povećanje obujma prodaje industrije Unije pratilo je značajno smanjenje prosječne prodajne cijene, kao i smanjenje tržišnog udjela industrije Unije.

(126)

S obzirom na prethodno navedeno, ispitnim je postupkom osobito potvrđeno da su prodajne cijene industrije Unije niže od njezinih troškova proizvodnje, što ima negativan utjecaj na profitabilnost industrije Unije, koja je tijekom RIP-a dosegnula značajne negativne razine.

(127)

Međutim, kretanje kapaciteta bilo je pozitivno između 2009 i RIP-a. Osim toga, iako su se ulaganja smanjila u razdoblju između 2009. i RIP-a, ona su između 2011. i RIP-a porasla. To je posljedica toga što su, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 121., trgovačka društva u uzorku nastavila ulagati u istovjetni proizvod i to tako da su se, između ostalog, usredotočila na vrste proizvoda u tržišnim nišama gdje još nema izvoza tih vrsta proizvoda iz dotične zemlje i za koje je potrebno istraživanje i inovativnost. U isto vrijeme, očito je da industrija Unije treba moći proizvoditi i prodavati velik obujam osnovnih vrsta proizvoda (koje su trenutačno konkurencija dampinškom uvozu iz NRK-a) kako bi smanjila fiksne troškove i postigla ekonomiju razmjera.

(128)

Posljedično, može se zaključiti da industrija Unije nije samo pretrpjela materijalnu štetu tijekom RIP-a, nego je i aktivno pokušavala smanjiti svoju izloženost dampinškom uvozu dotičnog proizvoda razvijanjem inovativnih proizvoda koji se još ne uvoze iz dotične zemlje.

(129)

U svjetlu prethodno navedenog privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne Uredbe.

(130)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. osnovne Uredbe ispitano je je li dampinški uvoz iz dotične zemlje prouzročio štetu industriji Unije u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Ispitani su i ostali poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su istovremeno mogli nanositi štetu industriji Unije, kako bi se osiguralo da se moguća šteta prouzročena tim ostalih čimbenicima ne pripiše dampinškom uvozu.

(131)

Ispitnim se postupkom pokazalo da se dampinški uvoz dramatično povećao tijekom razmatranog razdoblja, zbog čega se obujam dampinškog uvoza znatno povećao za 596 %, a njegov tržišni udjel za 366 %. Stoga se potvrđuje da su se obujam uvoza i tržišni udjel dotičnog proizvoda dramatično povećali tijekom razmatranog razdoblja. Postoji jasna podudarnost u razdoblju između rastućeg obujma dampinškog uvoza i gubitka tržišnog udjela industrije Unije. Ispitnim postupkom utvrđeno je i da je, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 89., dampinški uvoz snižavao cijene industrije Unije tijekom RIP-a.

(132)

Ispitnim se postupkom pokazalo da su se cijene dampinškog uvoza smanjile za 27,2 % tijekom razmatranog proizvoda što je dovelo do viših marža sniženja cijena. U svjetlu tog velikog pritiska na cijene, industrija Unije uložila je značajne napore da smanji svoje troškove proizvodnje. Unatoč tim naporima, zbog iznimno niskih razina kineskih uvoznih cijena industrija Unije bila je prisiljena dodatno sniziti svoju prodajnu cijenu na neprofitabilne razine. Stoga se profitabilnost industrije Unije dramatično smanjila tijekom razmatranog razdoblja i pokazivala gubitke tijekom RIP-a.

(133)

Na temelju prethodno navedenog, privremeno se zaključuje da je prisutnost dampinškog uvoza i ogroman porast njihova tržišnog udjela po cijenama koje su stalno snižavale cijene industrije Unije imala presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije

(134)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja (1 000 m2)

(135)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 46 % u skladu s povećanjem potrošnje u Uniji. Tržišni udjel tog uvoza blago se smanjio tijekom RIP-a u usporedbi s 2011. (3,5 %), ali sveukupno je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Turska je drugi najveći izvoznik nakon NRK-a, a Indija treći.

(136)

Dostupni podaci u vezi s uvozom iz svih trećih zemalja pokazuju da je prosječna uvozna cijena viša od prosječne kineske uvozne cijene. To vrijedi i za jediničnu cijenu pojedinih vrsta dotičnog proizvoda. S druge strane, prosječna uvozna cijena trećih zemalja bila je slična prosječnoj cijeni industrije Unije ili viša.

(137)

Na temelju toga, a posebno s obzirom na obujam i tržišni udjel uvoza iz trećih zemalja, kao i na razine cijena trećih zemalja, može se privremeno zaključiti da uvoz iz trećih zemalja nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(138)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku razvijao se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(139)

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije u uzorku povećala se između 2009. i 2011., ali je naglo pala u RIP-u za 74 % u vrijednosti i 71,9 % u obujmu. Na temelju odgovora kineskih izvoznika u uzorku, to je najvjerojatnije posljedica vrlo niskih cijena kineskog izvoza u glavne destinacije izvoza industrije Unije (tj. SAD i Kanadu).

(140)

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije u uzorku činila je 20 % njihove ukupne prodaje u obujmu u 2009. (u početnoj fazi), a tijekom 2010. 11 %. i tijekom vrhunca 2011. godine samo 14 %. Daljnje smanjenje na 5 % dogodilo se 2012. kad je počela konkurirati jeftinom kineskom izvozu u glavne destinacije u trećim zemljama. Posljedično, s obzirom na to da je tržište Unije glavno tržište za industriju Unije, a i zato što je solarno staklo relativno teško i krhko, zbog čega prilikom njegova prijevoza na udaljene destinacije nastaju dodatni troškovi (zbog lomljenja i prohrđavanja), u ovoj se fazi ne može zaključiti da lošiji izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku prekidaju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(141)

Kako je prethodno navedeno, potrošnja u Uniji povećala se između 2009. i RIP-a za 49 %. Vrhunac je dosegnula 2011., kad se u usporedbi s 2009. povećala za 81 %. Međutim, industrija Unije nije mogla ostvariti korist od tog povećanja potrošnje. Njezin tržišni udjel stalno se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja te je u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s 2009. pao za 25 % (– 14,1 % u usporedbi s 2011.). Suprotno tome, kineski tržišni udjel drastično se povećavao, čak i kad se potrošnja smanjila između 2011. i RIP-a, što je dovelo do povećanja od 64,8 % između 2011. i RIP-a i ukupnog povećanja od 366 % tijekom cijelog tog razdoblja. Povećanje kineskog uvoza iznosilo je golemih 596 % tijekom razmatranog razdoblja.

(142)

Kako se potrošnja u Uniji povećavala tijekom razmatranog razdoblja, njezin razvoj bio je takav da je pojačao uzročno-posljedičnu vezu između rastućeg dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, a nije sam po sebi uzrok štete industriji Unije. Uz to, čak i u RIP-u kad se potrošnja smanjila, tržišni udjel kineskog dampinškog uvoza i dalje se mogao povećavati na štetu industrije Unije. Stoga se može privremeno zaključiti da smanjenje potrošnje u RIP-u nije moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(143)

Prema podacima dostupnima Komisiji, oko 80 – 85 % prodaje solarnog stakla izvrši se proizvođačima solarnih modula (fotonaponski moduli od kristalnog silicija i tankoslojni fotonaponski moduli), a oko 15 – 20 % prodaje izvrši se proizvođačima ravnih pločastih solarnih toplinskih kolektora koji služe za grijanje vode. Posljedično, opažena kretanja u vezi sa solarnim modulima imaju važan utjecaj na potrošnju solarnog stakla. Potrošnja solarnih modula stalno se povećavala tijekom tog istog razdoblja, tj. od 2009. do 2012., a čak iako se potrošnja smanjila 2012., razina potrošnje ostala je 221 % viša nego 2009. i 44 % viša nego 2010. (5) Uz to, utvrđeno je da, dok su potražnju za modulima u Uniji na početku stvarale poticajne cijene (feed-in-tariffs, „FIT”), nije se moglo zaključiti da su smanjenja FIT-a (na kraju 2011. i početku 2012.) prekinula uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete (6). To je posljedica relativno visoke potražnje za solarnim modulima tijekom istog razdoblja od 2009. do 2012.

(144)

Posljedično, razina potrošnje solarnih modula, kao posljedica potražnje za solarnim staklom, ostala je visoka tijekom razmatranog razdoblja. Njezino blago smanjenje u 2012. ne može se samo po sebi smatrati čimbenikom koji bi prekinuo utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete industriji Unije.

(145)

Ispitnim je postupkom utvrđena uzročno-posljedična veza između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a. Ostali mogući uzroci štete, kao što su uvoz iz ostalih trećih zemalja, potrošnja i tržišno stanje nekih njihovih korisnika kao solarnih modula analizirani su i za ni jedan od tih uzroka, analiziran pojedinačno i skupno, nije utvrđeno da je takve prirode da bi prekinuo utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(146)

Na temelju prethodne analize, u kojoj su odgovarajuće razlikovani i razdvojeni učinci svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je dampinški uvoz iz dotične zemlje prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. osnovne Uredbe.

(147)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe, Komisija je ispitala postoje li, unatoč privremenom zaključku o štetnom dampingu, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, dobavljača sirovina i korisnika dotičnog proizvoda.

(148)

Industrija Unije u RIP-u je izravno zapošljavala oko 860 ljudi u proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda. Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu koju je prouzročio dampinški uvoz iz dotične zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Neki proizvođači iz Unije već su bili prisiljeni zatvoriti svoje proizvodne pogone, dok su neki drugi morali proglasiti stečaj. U nedostatku mjera, čini se da je daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije vrlo vjerojatno.

(149)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi vratiti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i omogućiti industriji Unije da cijene istovjetnog proizvoda uskladi kako bi odražavali troškove proizvodnje i na taj način poveća svoju profitabilnost. Može se očekivati i da bi uvođenje mjera omogućilo industriji Unije da vrati barem dio svojeg tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja i imalo pozitivni utjecaj na njezino opće financijsko stanje. Nadalje, industrija Unije trebala bi imati bolji pristup kapitalu i dalje ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije na tržištu solarnog stakla. Konačno, vjerojatno je da bi proizvođači iz Unije koji su bili prisiljeni obustaviti proizvodnju kao rezultat pritiska kineskog dampinškog uvoza mogli ponovno pokrenuti svoje poslovanje. Općenito, na taj bi se način osigurala postojeća radna mjesta, a i bilo bi razumno očekivati daljnje proširenje proizvodnje i povećanje zaposlenosti.

(150)

Ne uvedu li se mjere, očekivat će se daljnji gubici tržišnog udjela i daljnje pogoršanje profitabilnosti industrije Unije. To ne bi bilo održivo u kratkom ili srednjem roku. Posljedično, uz velik broj proizvođača iz Unije koji su već istisnuti s tržišta, i drugi bi proizvođači morali proglasiti stečaj, što bi u kratkom ili srednjem roku vjerojatno dovelo do nestanka industrije Unije i u skladu s time imalo značajan utjecaj na postojeća radna mjesta.

(151)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(152)

Većinu poslovne djelatnosti dvaju uvoznika koji surađuju činilo je trgovanje dotičnim proizvodom. Oba su uvoznika imala su raznolike izvore dotičnog proizvoda, tj. nisu ga nabavljali samo iz NRK-a, nego i iz Unije i trećih zemalja.

(153)

Tvrdilo se da će uvođenje mjera na dotični proizvod imati negativan utjecaj na poslovnu djelatnost tih uvoznika. Kao prvo, rezultat uvođenja pristojbi ne bi trebao biti potpuno ukidanje cjelokupnog uvoza iz NRK-a. Kao drugo, iako se može očekivati da će uvođenje mjera imati negativan učinak na financijsko stanje uvoznika koji uvoze isključivo ili većinom iz NRK-a, s obzirom na mogućnost nabavljanja proizvoda iz trećih zemalja, može se očekivati da će uvoznici biti fleksibilni i promijeniti svoje izvore opskrbe budu li to smatrali potrebnim.

(154)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje mjera na predloženoj razini moglo imati određeni negativan utjecaj na stanje nepovezanih uvoznika dotičnog proizvoda, ali da bi taj utjecaj umanjila činjenica da se uvoznici i trgovci mogu koristiti drugim izvorima opskrbe i iz trećih zemalja i iz industrije Unije, koja ima kapacitet da poveća svoju proizvodnju, a taj utjecaj ni u kojem slučaju ne bi bio veći od pozitivnog utjecaja na ostale strane.

(155)

U ispitnom postupku nije surađivao ni jedan dobavljač sirovina. U izostanku podataka od takvih dobavljača nije bilo dokaza da bi uvođenje mjera bilo protivno interesu tih strana.

(156)

Svi korisnici koji su odgovorili proizvođači su solarnih modula i/ili toplinskih kolektora. Tri korisnika čvrsto podupiru uvođenje antidampinških pristojbi tvrdeći da industrija Unije proizvodi solarno staklo veće kvalitete kakvu kineska trgovačka društva ne nude uvijek. Suprotno tome, druga tri korisnika protivila su se uvođenju antidampinških mjera. Ti korisnici očekuju da bi uvođenje antidampinških pristojbi imalo negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Očekuju da ne bi mogli prenijeti povećanje cijena na krajnje korisnike s obzirom na teško stanje industrije solarnih modula.

(157)

Prema podacima koje su dostavili korisnici, solarno staklo čini tek oko 6 – 8 % ukupnih troškova solarnih modula. Stoga solarno staklo čini tek ograničen dio troškova i konačne vrijednosti fotonaponskih modula. Uz to, može se procijeniti da bi, uvedu li se antidampinške pristojbe na solarno staklo uvezeno iz NRK-a, utjecaj na ukupne troškove solarnih modula trebao biti manji od 1 %. To je uglavnom posljedica činjenice da korisnici koji surađuju kupuju značajne količine solarnog stakla od proizvođača iz Unije. U skladu s time, iako će moguće uvođenje antidampinških pristojbi vrlo vjerojatno blago povećati ulazne cijene solarnih modula, one ne bi trebale imati značajan negativni utjecaj na troškove i konačne cijene industrije solarnih modula u Uniji.

(158)

Uz to, neki korisnici već imaju druge izvore opskrbe poput Turske i Indije, na koje uvođenje antidampinških pristojbi ne bi imalo negativan utjecaj. I ostali se korisnici mogu se prebaciti na druge izvore opskrbe, bile to treće zemlje ili industrija Unije.

(159)

S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje protiv uvođenja mjera koje su uložili neki od korisnika privremeno se odbacuju.

(160)

Jedan je uvoznik tvrdio da, s obzirom na to da su neki proizvođači iz Unije sudjelovali u svjetskom kartelu ravnog stakla (koje obuhvaća solarno staklo) i da ih je Europska komisija kaznila 2007., oni se sada koriste antidampinškim alatom kako bi nadoknadili gubitke koje su pretrpjeli zbog kazni za kartel i gubitka tržišnog udjela u Uniji. Uz to, kad bi se pristup tržištu Unije ograničio putem antidampinških pristojbi, postojali bi jači poticaji za proizvođače iz Unije da postanu dio kartela ili nekog drugog ponašanja kojim se narušava tržišno natjecanje u vezi s proizvodima koji u Uniji imaju manju iskoristivost obujma, kao što su proizvodi za uređenje doma.

(161)

Ti se argumenti privremeno odbacuju. Kao prvo, taj je kartel prestao djelovati najkasnije 2007. Stoga prethodni učinci kartela nisu imali utjecaja na industriju tijekom razmatranog razdoblja. Kao drugo, kartel nije utjecao ni na jednog od proizvođača iz Unije u uzorku, kao ni na većinu trenutačnih proizvođača iz Unije s najvećim obujmom prodaje. Kao treće, ne očekuje se da moguće uvođenje antidampinških pristojbi ima ikakav utjecaj na konkuretno ponašanje industrije Unije s obzirom na to da, s jedne strane, neće promijeniti strukturu tržišta Unije, a s druge strane, trgovačka društva imaju općenitu dužnost postupati u skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima o konkurenciji, neovisno o tome uvedu li se pristojbe ili ne.

(162)

Jedan je uvoznik tvrdio i da bi uvođenje pristojbi imalo negativan utjecaj na tržište Unije za antirefklesivne premaze za solarno staklo. Na tom tržištu, koje je taj uvoznik smatrao povezanim tržištem, navodno prevladavaju proizvođači iz Unije i uvođenjem mjera ojačao bi se taj njihov položaj na štetu drugih konkurentnih pružatelja antirefleksnog premaza. Nadalje, tvrdilo se da uvoznici imaju poteškoća s dobivanjem narudžbi od proizvođača iz Unije ili s dostavom tih narudžbi unutar razumnog roka i po razumnim cijenama.

(163)

Kao prvo, tržište antirefleksnim premazom dio je ispitnog postupka, a ne povezano tržište. Ispitnim se postupkom pokazalo da proizvođači iz Unije zaista konkuriraju u toj niši tržišta unatoč tome što naplaćuju relativno više cijene, i to zahvaljujući nižoj kvaliteti premazanog solarnog stakla uvezenog iz NRK-a. Međutim, nisu dostavljeni nikakvi dokazi da industrija Unije ne bi mogla zadovoljiti moguću veću potražnju za solarnim staklom s antirefleksnim premazom. Posljedično, u ovoj se fazi taj argument odbacuje. U pogledu tvrdnji da su proizvođači iz Unije odbijali izdavati narudžbe ili dostaviti ih u roku po razumnim cijenama, o svakom proizvođaču u potpunosti ovisi izbor strategije poslovanja sve dok neki proizvođač ili više proizvođača nemaju samostalnu ili zajedničku prevlast na relevantnom tržištu. Na tržištu Unije postoji dostatna razina konkurentnosti za mijenjanje i/ili proširivanje izbora dobavljača. Stoga se i ovaj argument privremeno odbacuje.

(164)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno je zaključeno da, na temelju uzimanja u obzir svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja privremenih mjera na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz NRK-a.

(165)

U pogledu zaključaka donesenih u vezi s dampingom, štetom, uzročnosti i interesom Unije, treba uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(166)

Za potrebe utvrđivanja razine tih mjera, u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju trpi industrija Unije, a da utvrđene dampinške marže nisu premašene.

(167)

Pri izračunu iznosa pristojbe koji je potreban za uklanjanje utjecaja štetnog dampinga smatralo se da bi se svim mjerama trebalo omogućiti industriji Unije da pokrije svoje troškove proizvodnje i postigne dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji kakvu bi razumno mogla postići industrija te vrste u tom sektoru pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza. Profitna marža od 8,3 % prometa smatra se odgovarajućim minimumom koji je industrija Unije mogla očekivati da postigne u izostanku štetnog dampinga. Ta se profitna marža temelji na prosječnoj dobiti koju su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku tijekom 2010., kad je uvoz dotičnog proizvoda još bio nizak zbog čega nije mogao narušiti uobičajene uvjete tržišnog natjecanja.

(168)

Na temelju toga izračunana je neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije. Neštetna cijena dobivena je zbrajanjem prethodno navedene profitne marže od 8,3 % i troška proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a.

(169)

Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz NRK-a u uzorku, kako je utvrđena za izračun sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku tijekom RIP-a. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(170)

U svjetlu prethodno navedenog i u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, treba uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz NRK-a na razini dampinga ili marži štete, ovisno o tome koja je niža, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(171)

Na temelju prethodno navedenog, antidampinške stope pristojbe utvrđene su usporedbom marži uklanjanja štete i dampinških marži. Slijedom toga, privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(172)

Stope antidampinške pristojbe za pojedina trgovačka društva utvrđene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza trenutnog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojbe (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”) stoga se primjenjuju isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja koji proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni određeni pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvodi bilo koje trgovačko društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji su posebno navedeni, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”. Zbog visoke razine suradnje od proizvođača izvoznika (iznad 80 %, vidi uvodnu izjavu 15.) ova stopa pristojbe temelji se na najvišoj individualnoj marži štete utvrđenoj za proizvođače izvoznike u uzorku. Pristojba primjenjiva na „ostala trgovačka društva koja surađuju” temelji se na ponderiranom prosjeku izvoznika u uzorku i primjenjuje se za sva trgovačka društva koja surađuju, a nisu u uzorku (osim za trgovačko društvo Henan Yuhua koje podliježe utvrđenoj individualnoj pristojbi na temelju zahtjeva za individualno ispitivanje (vidi uvodnu izjavu 48.).

(173)

Sve tvrdnje kojima se zahtijeva primjena tih stopa antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) treba uputiti Komisiji (7) sa svim bitnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se u skladu s tim izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbi.

(174)

U interesu dobrog upravljanja, trebalo bi odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane strane koje su se javile unutar roka određenog u obavijesti o pokretanju postupka mogu iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu. Nalazi u vezi s uvođenjem privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka. Nadalje, treba navesti da su nalazi u vezi s uvođenjem pristojbi doneseni za potrebe ove Uredbe privremeni i da će ih možda trebati ponovno razmatrati za potrebe konačnih mjera,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/29

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/31

(1)

Pismom evidentiranim u Glavnom tajništvu Komisije 13. ožujka 2013. Rumunjska je zatražila odobrenje produljenja posebne mjere odstupanja od članka 193. Direktive 2006/112/EZ u vezi s isporukama proizvoda od drva.

(2)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je pismom od 17. lipnja 2013. obavijestila druge države članice o zahtjevu Rumunjske. Pismom od 18. lipnja 2013. Komisija je obavijestila Rumunjsku da ima sve informacije koje smatra potrebnima za procjenu zahtjeva.

(3)

Člankom 193. Direktive 2006/112/EZ određuje se da je porezni obveznik koji obavlja isporuku robe ili usluga u pravilu dužan plaćati porez na dodanu vrijednost (PDV) poreznim tijelima.

(4)

Provedbenom odlukom Vijeća 2010/583/EU (2) Rumunjskoj je odobrena primjena mjere odstupanja u skladu s člankom 395. Direktive 2006/112/EZ kako bi se primatelja odredilo kao osobu koja je odgovorna za plaćanje PDV-a u slučaju isporuka proizvoda od drva od strane poreznih obveznika.

(5)

Prije ranijeg odobrenja primjene obrnute porezne obveze na isporuke drva Rumunjska je imala problema na tržištu građevnog drva zbog prirode tog tržišta i poduzeća koja na njemu posluju. U tom sektoru postoji puno malih poduzeća koja su rumunjska tijela teško kontrolirala. Određenje primatelja kao osobe koja je odgovorna za plaćanje PDV-a je, prema rumunjskim tijelima, spriječilo utaju i izbjegavanje poreza u tom sektoru te stoga ostaje opravdano.

(6)

Mjera je proporcionalna ciljevima koji se žele postići s obzirom na to da nije namijenjena za općenitu primjenu, nego samo na vrlo specifične djelatnosti u sektoru koji izaziva znatne probleme u vezi s utajom ili izbjegavanjem poreza.

(7)

Ta mjera, po mišljenju Komisije, ne bi trebala imati nikakvih negativnih učinaka na sprečavanje prijevare na razini maloprodaje ili u drugim sektorima ili drugim državama članicama.

(8)

Odobrenje bi trebalo biti vremenski ograničeno do 31. prosinca 2016.

(9)

Ako bi Rumunjska zatražila dodatno produljenje za razdoblje nakon 2016., trebala bi Komisiji zajedno sa zahtjevom za produljenje podnijeti izvješće najkasnije 1. travnja 2016. Na temelju iskustva stečenog do tog datuma trebalo bi ocijeniti je li odstupanje i dalje opravdano.

(10)

Odstupanje nema negativnih učinaka na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/33

(1)

Pismom evidentiranim u Glavnom tajništvu Komisije 24. listopada 2012. Luksemburg je zatražio odobrenje za primjenu mjere odstupanja od članka 285. Direktive 2006/112/EZ, kojom bi se Luksemburgu omogućilo da porezne obveznike čiji godišnji promet nije veći od 25 000 EUR izuzme od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Tom bi mjerom ti porezni obveznici bili izuzeti od svih ili nekih obveza povezanih s PDV-om navedenih u glavi XI. poglavljima od 2. do 6. Direktive 2006/112/EZ.

(2)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. Direktive 2006/112/EZ Komisija je pismom od 9. studenoga 2012. obavijestila druge države članice o zahtjevu Luksemburga. Pismom od 12. studenoga 2012. Komisija je obavijestila Luksemburg da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(3)

U skladu s člankom 285. Direktive 2006/112/EZ, države članice koje nisu iskoristile mogućnost iz članka 14. Druge direktive Vijeća 67/228/EEZ (2) mogu izuzeti od PDV-a porezne obveznike čiji godišnji promet nije veći od 5 000 EUR ili protuvrijednost tog iznosa u nacionalnoj valuti te mogu odobriti i progresivne porezne olakšice poreznim obveznicima čiji godišnji promet premašuje prag koji one utvrde.

(4)

Luksemburg je obavijestio Komisiju da trenutačno izuzima od PDV-a porezne obveznike čiji godišnji promet nije veći od 10 000 EUR te da koristi mogućnost odobrenja progresivne porezne olakšice poreznim obveznicima čiji je godišnji promet između 10 000 EUR i 25 000 EUR. Luksemburg je zatražio, kao mjeru odstupanja, odobrenje za izuzimanje od PDV-a za porezne obveznike čiji godišnji promet nije veći od 25 000 EUR.

(5)

Viši prag u okviru posebne odredbe predstavlja mjeru za pojednostavljenje utoliko što malim poduzećima može znatno smanjiti obveze povezane s PDV-om, a Luksemburgu bi omogućilo ukidanje primjene sustava progresivne porezne olakšice koji poduzećima stvara opterećenje. Porezni obveznici u svakom bi slučaju trebali moći odabrati uobičajene odredbe PDV-a.

(6)

Komisija je 29. listopada 2004. usvojila prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Šeste direktive Vijeća 77/388/EEZ (3) s ciljem pojednostavljenja obveza u pogledu poreza na dodanu vrijednost, koji je uključivao odredbe kojima se državama članicama omogućuje utvrđivanje gornje granice godišnjeg prometa za sustav izuzeća od PDV-a u iznosu do 100 000 EUR ili protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti, s mogućnošću ažuriranja tog iznosa svake godine. Ova je Odluka je u skladu s tim prijedlogom.

(7)

Mjera odstupanja ima samo zanemariv učinak na ukupni iznos naplaćenog poreza u fazi konačne potrošnje i neće nepovoljno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/35

(1)

Pismom evidentiranim u Glavnom tajništvu Komisije 8. travnja 2013. Italija je zatražila odobrenje za primjenu mjere odstupanja od članka 285. Direktive 2006/112/EZ kako bi određene porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi određeni prag i dalje izuzimala od poreza na dodanu vrijednost (PDV) te povećala taj prag s 30 000 EUR na 65 000 EUR. Tom bi mjerom ti porezni obveznici bili izuzeti od nekih ili svih obveza povezanih s PDV-om navedenih u glavi XI. poglavljima od 2. do 6. Direktive 2006/112/EZ.

(2)

Komisija je pismom od 10. lipnja 2013. obavijestila druge države članice o zahtjevu Italije. Pismom od 14. lipnja 2013. Komisija je obavijestila Italiju da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(3)

U skladu s glavom XII. Direktive 2006/112/EZ države članice već mogu primjenjivati posebnu odredbu za mala poduzeća. Mjera za koju je zatraženo produljenje odstupa od članka 285. te Direktive u njezinoj primjeni na Italiju samo utoliko što je prag godišnjeg prometa predviđen tim programom viši od praga od 5 000 EUR.

(4)

Odlukom Vijeća 2008/737/EZ (2) Italiji je odobreno, kao mjera odstupanja, izuzimanje od poreza za porezne obveznike čiji godišnji promet nije veći od 30 000 EUR, do 31. prosinca 2010. Provedbenom odlukom Vijeća 2010/688/EU (3) primjena tog odstupanja naknadno je produljena do 31. prosinca 2013. S obzirom na to da su se zbog tog praga malim poduzećima smanjile obveze povezane s PDV-om, Italiji bi trebalo odobriti da primjenjuje tu mjeru u dodatnom ograničenom razdoblju te da prag poveća na 65 000 EUR. Porezni obveznici trebali bi i dalje biti u mogućnosti odabrati uobičajene odredbe PDV-a.

(5)

Kako bi još veći broj malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) imao koristi od navedene mjere, što je u skladu s ciljevima Komunikacije Komisije pod nazivom „‚Počnimo od malih’ – ‚‚Akt o malom poduzetništvu’ za Europu”, Italiji bi trebalo odobriti povećanje praga godišnjeg prometa ispod kojeg se određeni porezni obveznici mogu izuzeti od PDV-a s 30 000 EUR na 65 000 EUR.

(6)

Komisija je 29. listopada 2004. usvojila prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Šeste direktive 77/388/EEZ (4) s ciljem pojednostavnjenja obveza u pogledu poreza na dodanu vrijednost, koji je obuhvaćao odredbe kojima se državama članicama omogućuje utvrđivanje gornje granice godišnjeg prometa za sustav izuzeća od PDV-a u iznosu do 100 000 EUR ili protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti, s mogućnošću ažuriranja tog iznosa svake godine. Zahtjev za produljenje koji je dostavila Italija u skladu je s tim prijedlogom, o kojem Vijeće još uvijek nije postiglo dogovor.

(7)

Prema informacijama koje je dostavila Italija, mjera odstupanja ima samo zanemariv učinak na ukupni iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje i ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/37

(1)

Pismom evidentiranim u Glavnom tajništvu Komisiji 2. travnja 2013. Italija je zatražila odobrenje za produljenje mjere odstupanja od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ kako bi nastavila ograničavati pravo na odbitak za troškove povezane s određenim motornim cestovnim vozilima koja se ne upotrebljavaju samo u poslovne svrhe.

(2)

Komisija je pismom od 10. lipnja 2013. obavijestila druge države članice o zahtjevu Italije. Pismom od 14. lipnja 2013. Komisija je obavijestila Italiju da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(3)

Odlukom Vijeća 2007/441/EZ (2) Italiji se odobrava da pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) za troškove povezane s motornim cestovnim vozilima koja se ne upotrebljavaju samo u poslovne svrhe ograniči na 40 %. Odlukom 2007/441/EZ predviđa se i da se uporaba u privatne svrhe tih vozila na koja se primjenjivalo ograničenje prava na odbitak u skladu s tom odlukom ne smatra isporukom usluga uz naknadu. Osim toga, Odluka 2007/441/EZ sadržava definicije vozila i troškova uključenih u područje primjene te odluke te popis vozila koja su iz njega izričito isključena. Odluka 2007/441/EZ izmijenjena je Provedbenom odlukom Vijeća 2010/748/EU (3) kojom je utvrđeno da prestaje vrijediti 31. prosinca 2013.

(4)

U skladu s člankom 6. Odluke 2007/441/EZ, Italija je Komisiji podnijela izvješće o primjeni te odluke kojim je obuhvaćeno preispitivanje postotka ograničenja. Prema informacijama koje je dostavila Italija ograničenje prava na odbitak na 40 % i dalje odgovara stvarnim okolnostima u pogledu omjera poslovne i neposlovne uporabe dotičnih vozila. Italiji bi stoga trebalo odobriti da primjenjuje mjeru u dodatnom ograničenom razdoblju, do 31. prosinca 2016.

(5)

Ako bi Italija zatražila dodatno produljenje za razdoblje nakon 2016., Komisiji bi najkasnije 1. travnja 2016. trebalo podnijeti novo izvješće zajedno sa zahtjevom za produljenje.

(6)

Komisija je 29. listopada 2004. usvojila prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 77/388/EEZ (4) s ciljem pojednostavljenja obveza u pogledu poreza na dodanu vrijednost. Mjere odstupanja predviđene ovom Odlukom trebale bi prestati vrijediti na datum stupanja na snagu takve direktive o izmjeni ako je navedeni datum raniji od datuma prestanka važenja predviđenog ovom Odlukom.

(7)

Odstupanje ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(8)

Odluku 2007/441/EZ trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način,

1.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Svaki zahtjev za produljenje mjera predviđenih ovom Odlukom podnosi se Komisiji do 1. travnja 2016.

Svakom zahtjevu za produljenje tih mjera prilaže se izvješće kojim je obuhvaćeno preispitivanje postotka ograničenja koje se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a za troškove povezane s motornim cestovnim vozilima koja se ne upotrebljavaju samo u poslovne svrhe.”;

2.

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Ova Odluka prestaje vrijediti na datum stupanja na snagu pravila Unije kojima se utvrđuje koji troškovi povezani s motornim cestovnim vozilima ne daju pravo na potpuni odbitak poreza na dodanu vrijednost, a najkasnije 31. prosinca 2016.”.

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/39

(1)

Pismima evidentiranima u Glavnom tajništvu Komisije 3. odnosno 4. travnja 2013. Danska i Švedska zatražile su odobrenje produljenja primjene posebne mjere odstupanja od članaka 168., 169., 170. i 171. Direktive 2006/112/EZ kojima se od poreznih obveznika zahtijeva da svoje pravo odbitka ili povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV) ostvaruju u državi članici u kojoj je on plaćen.

(2)

Komisija je pismom od 12. lipnja 2013. obavijestila druge države članice o zahtjevima Danske i Švedske. Pismom od 14. lipnja 2013. Komisija je obavijestila Dansku i Švedsku da ima sve informacije koje smatra potrebnima za procjenu zahtjeva.

(3)

Ti se zahtjevi za odstupanje odnose na povrat PDV-a plaćenog na cestarine za korištenje stalne poveznice Öresund između Danske i Švedske. U skladu s pravilima o PDV-u o mjestu isporuke usluga povezanih s nepokretnom imovinom, dio PDV-a na cestarine za stalnu poveznicu Öresund treba se plaćati Danskoj, a dio Švedskoj.

(4)

Odstupajući od zahtjeva da porezni obveznici ostvaruju svoje pravo odbitka ili povrata PDV-a u državi članici u kojoj je on plaćen, Danskoj i Švedskoj bilo je odobreno uvođenje posebne mjere kojom je poreznim obveznicima omogućen povrat PDV-a od jedne uprave. Odobrenje je prvotno dodijeljeno Odlukom Vijeća 2000/91/EZ (2) te produljeno odlukama Vijeća 2003/65/EZ (3) i 2007/132/EZ (4).

(5)

Pravna i činjenična situacija koja je opravdavala takvo odstupanje nije se promijenila te postoji i dalje. Danskoj i Švedskoj stoga bi trebalo odobriti primjenu posebne mjere tijekom daljnjeg ograničenog razdoblja.

(6)

Odstupanje nema negativnih učinaka na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(a)

porezni obveznici s poslovnim nastanom u Danskoj mogu ostvariti svoje pravo na odbitak PDV-a koji plaćaju kada koriste dio poveznice koji se nalazi na državnom području Švedske unoseći ga u periodične prijave koje predaju u Danskoj;

(b)

porezni obveznici s poslovnim nastanom u Švedskoj mogu ostvariti svoje pravo na odbitak PDV-a koji plaćaju kada koriste dio poveznice koji se nalazi na državnom području Danske unoseći ga u periodične prijave koje predaju u Švedskoj;

(c)

porezni obveznici koji nemaju poslovni nastan ni u jednoj od prethodno navedenih država članica moraju se obratiti švedskim tijelima kako bi dobili povrat PDV-a na cestarine, uključujući i dio koji su platili koristeći dio poveznice koji se nalazi na državnom području Danske, prema postupku utvrđenom u Direktivi Vijeća 2008/9/EZ (5) ili Direktivi Vijeća 86/560/EEZ (6).

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/41

(1)

Pismom evidentiranim u Glavnom tajništvu Komisije 2. travnja 2013., Ujedinjena Kraljevina zatražila je odobrenje za produljenje mjere odstupanja kako bi najamniku ili zakupniku automobila nastavila ograničavati pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) za troškove najma ili zakupa tog automobila ako se automobil ne upotrebljava samo u poslovne svrhe.

(2)

Komisija je pismom od 19. lipnja 2013. obavijestila druge države članice o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine. Pismom od 20. lipnja 2013. Komisija je obavijestila Ujedinjenu Kraljevinu da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(3)

Odlukom Vijeća 2007/884/EZ (2), kako je izmijenjena Provedbenom odlukom Vijeća 2011/37/EU (3), Ujedinjenoj Kraljevini odobreno je da najamniku ili zakupniku automobila ograniči pravo na odbitak ulaznog PDV-a zaračunanog na najam ili zakup tog automobila na 50 % ako se automobil ne upotrebljava samo u poslovne svrhe. Ujedinjenoj Kraljevini bilo je dopušteno i da privatnu uporabu automobila, koji je zakupljen ili unajmljen od strane poreznog obveznika u njegove poslovne svrhe, ne smatra isporukom usluga uz naknadu. Primjenom te mjere pojednostavnjenja najamnik ili zakupnik rasterećen je obveze da za poslovne automobile evidentira kilometražu ostvarenu uporabom u privatne svrhe te da za tu kilometražu za svaki automobil prijavljuje porez.

(4)

U skladu s informacijama iz izvješća koje je dostavila Ujedinjena Kraljevina ograničenje prava na odbitak na 50 % još uvijek odgovara stvarnim okolnostima u pogledu poslovne i neposlovne uporabe dotičnih automobila od strane najamnika ili zakupnika. Stoga je primjereno odobriti Ujedinjenoj Kraljevini da i dalje primjenjuje mjeru do 31. prosinca 2016.

(5)

Ako Ujedinjena Kraljevina smatra da je potrebno dodatno produljenje za razdoblje nakon 2016., Komisiji bi najkasnije 1. travnja 2016. trebala podnijeti izvješće kojim je obuhvaćeno preispitivanje primijenjenog postotka ograničenja, zajedno sa zahtjevom za produljenje.

(6)

Komisija je 29. listopada 2004. usvojila prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 77/388/EEZ (4), koji obuhvaća usklađivanje kategorija troškova za koje mogu vrijediti isključenja od prava na odbitak. Direktiva 77/388/EEZ zamijenjena je Direktivom 2006/112/EZ. U skladu s tim prijedlogom isključenja od prava na odbitak mogu se primjenjivati na motorna cestovna vozila. Mjere odstupanja predviđene ovom Odlukom trebale bi prestati vrijediti na datum stupanja na snagu takve direktive o izmjeni ako je taj datum raniji od 31. prosinca 2016.

(7)

Odstupanje ima samo zanemariv učinak na ukupni iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje i nema negativni učinak na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(8)

Odluku 2007/884/EZ stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/43

(1)

Člankom 79. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 predviđa se da Vijeće za članove Upravnog odbora Europske agencije za kemikalije („Upravni odbor”) imenuje po jednog predstavnika iz svake države članice.

(2)

Vijeće je Odlukom od 17. svibnja 2011. (2) imenovalo 15 članova Upravnog odbora.

(3)

Rumunjska vlada obavijestila je Vijeće o svojoj namjeri da zamijeni rumunjskog predstavnika u Upravnom odboru te je podnijela prijedlog za imenovanje novog predstavnika koji bi trebao biti imenovan za razdoblje koje traje do 31. svibnja 2015.,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/44

(1)

Vijeće je 13. rujna 2010. donijelo Odluku 2010/570/EU, Euratom o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2010. do 20. rujna 2015. (1)

(2)

Mjesto člana u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru oslobodilo se po isteku mandata g. Gilberta BROSA,

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/45

(1)

Vijeće je 22. prosinca 2009. i 18. siječnja 2010. donijelo Odluke 2009/1014/EU (1) i 2010/29/EU (2) o imenovanju članova i zamjenika članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2010. do 25. siječnja 2015.

(2)

Mjesto zamjenika člana u Odboru regija oslobodilo se po isteku mandata gđe Gabriele BURGSTALLER,

—

gđa Brigitta PALLAUF, Landtagspräsidentin Salzburger Landtag.

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/46

(1)

Vijeće je 26. srpnja 2010. donijelo Odluku 2010/413/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Irana.

(2)

Presudama od 16. rujna 2013. godine, u predmetu T-489/10 (2), Opći sud Europske unije poništio je odluke Vijeća o uvrštavanju Islamic Republic of Iran Shipping Lines, Bushehr Shipping Co. Ltd, Hafize Darya Shipping Lines (HDSL), Irano – Misr Shipping Co., Irinvestship Ltd, IRISL (Malta) Ltd, IRISL Club, IRISL Europe GmbH, IRISL Marine Services and Engineering Co., ISI Maritime Ltd, Khazar Shipping Lines, Leadmarine, Marble Shipping Ltd, Safiran Payam Darya Shipping Lines (SAPID), Shipping Computer Services Co., Soroush Saramin Asatir Ship Management, South Way Shipping Agency Co. Ltd i Valfajr 8th Shipping Line Co. na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga II. Odluci 2010/413/ZVSP.

(3)

Islamic Republic of Iran Shipping Lines, Bushehr Shipping Co. Ltd, Hafize Darya Shipping Lines (HDSL), Irano – Misr Shipping Co., Irinvestship Ltd, IRISL (Malta) Ltd, IRISL Europe GmbH, IRISL Marine Services and Engineering Co., ISI Maritime Ltd, Khazar Shipping Lines, Marble Shipping Ltd, Safiran Payam Darya Shipping Lines (SAPID), Shipping Computer Services Co., Soroush Saramin Asatir Ship Management, South Way Shipping Agency Co. Ltd i Valfajr 8th Shipping Line Co. trebali bi biti ponovno uvršteni na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja, na temelju novih obrazloženja koja se odnose na svakog od tih subjekata.

(4)

Identifikacijske podatke o pojedinom subjektu s popisa osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga II. Odluci 2010/413/ZVSP trebalo bi izmijeniti.

(5)

Na temelju presuda Općeg suda u predmetima T-392/11 (3), T-404/11 (4) i T-63/2012 (5), Iran Transfo, Sakhte Turbopomp va Kompressor (SATAK) (također poznat kao Turbo Compressor Manufacturer, TCMFG) i Oil Turbo Compressor Co. nisu uvršteni na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga II. Odluci 2010/413/ZVSP.

27.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 316/50

(1)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 utvrđuju se posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom. Tim se pravilima obuhvaćaju higijenski zahtjevi za sirovo mlijeko i mliječne proizvode.

(2)

Odlukom Komisije 2009/861/EZ (2) predviđaju se određena odstupanja od zahtjeva utvrđenih u potpoglavljima II. i III. poglavlja I. odjeljka IX. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 za objekte za preradu mlijeka u Bugarskoj koji su popisani u toj Odluci. Ta se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2013.

(3)

Prema tome, određeni objekti za preradu mlijeka popisani u Prilogu I. Odluci 2009/861/EZ smiju, odstupajući od odgovarajućih odredaba Uredbe (EZ) br. 853/2004, prerađivati mlijeko koje ispunjava zahtjeve i ono koje ne ispunjava zahtjeve uz uvjet da se prerada mlijeka koje ispunjava zahtjeve vrši u odvojenim proizvodnim linijama od prerade onoga koji ne ispunjava. Osim toga, određeni objekti za preradu mlijeka popisani u Prilogu II. toj Odluci mogu prerađivati mlijeko koje ne ispunjava zahtjeve bez odvojenih proizvodnih linija.

(4)

Bugarska je 12. kolovoza 2013. Komisiji poslala revidiran i ažuriran popis objekata za preradu mlijeka.

(5)

S tog popisa izbrisani su objekti br. 1 (BG 0412010 „Bi Si Si Handel” OOD), br. 4 (BG 2012020 „Yotovi” OOD) i br. 5 (BG 2512020 „Mizia-Milk” OOD) u tablici u Prilogu I. Odluci 2009/861/EZ jer sada imaju odobrenje prerađivati samo mlijeko koje ispunjava zahtjeve i koje će se staviti na unutarnje tržište Unije.

(6)

Osim toga, četiri objekta koja se trenutačno nalaze na popisu u Prilogu II. Odluci 2009/861/EZ izbrisani su jer imaju odobrenje stavljati mliječne proizvode na unutarnje tržište Unije zbog činjenice da upotrebljavaju samo mlijeko koje ispunjava zahtjeve. Ti su objekti bili popisani u tablici u Prilogu II. Odluci 2009/861/EZ pod br. 8 (1312023 „Inter-D” OOD), br. 71 (BG 2512001 „Mladost -2002” OOD), br. 91 (BG 2012019 „Hemus-Milk komers” OOD) i br. 95 (2712005 „Nadezhda” OOD).

(7)

Osim toga, Bugarska je obavijestila Komisiju da je, od datuma stupanja Odluke 2009/861/EZ na snagu, omjer sirovog mlijeka koje ispunjava zahtjeve Uredbe (EZ) br. 853/2004 i koje se dostavlja objektima za preradu mlijeka u toj državi članici znatno porastao. Bugarska je utvrdila i plan djelovanja s ciljem osiguravanja da cijeli lanac proizvodnje mlijeka u toj državi članici ispunjava pravila Unije.

(8)

Međutim, u skladu s izvješćima koje je Bugarska podnijela na temelju članka 5. Odluke 2009/861/EZ i informacija koje je dostavila Komisiji 1. kolovoza 2013., sektor mlijeka u Bugarskoj još u potpunosti ne ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 853/2004.

(9)

S obzirom na napore koje je Bugarska uložila kako bi sektor mlijeka bio u skladu s pravilima Unije, neprestano smanjujući od 2009. broj gospodarstava koja proizvode mlijeko koje ne ispunjava zahtjeve, primjereno je produljiti primjenu mjera predviđenih Odlukom 2009/861/EZ do 31. prosinca 2015.

(10)

Bugarska bi redovito morala obavještavati Komisiju o napretku koji je postigla kako bi pokazala da će uspjeti ostvariti cilj ispunjavanja kriterija Unije prije isteka razdoblja primjene Odluke 2009/861/EZ, koje je produljeno ovom Odlukom.

(11)

Odluku 2009/861/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

1.

U članku 2. datum „31. prosinca 2013.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2015.”

2.

U članku 3. datum „31. prosinca 2013.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2015.”

3.

Sljedeći članak 4.a umeće se:

„Članak 4.a

1.   Bugarska je dužna poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se broj gospodarstava koja proizvode mlijeko koje ne ispunjava zahtjeve smanji na sljedeći način:

2.   U slučaju da Bugarska ne ispuni ciljeve smanjenja broja gospodarstava iz stavka 1., Komisija poduzima odgovarajuće mjere.”

4.

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1.   Bugarska je dužna Komisiji podnositi izvješća o mjerama koje je poduzela u skladu s člankom 4.a stavkom 1. i napretku koji je postigla u usklađivanju sljedećega s Uredbom (EZ) br. 853/2004:

Izvješća za 2014. podnose se Komisiji do 30. lipnja 2014., a najkasnije do 31. prosinca 2014. Izvješća za 2015. podnose se do 31. svibnja 2015., a najkasnije do 31. listopada 2015.

Izvješća se podnose u obliku utvrđenom Prilogom III.

2.   Komisija pozorno prati napredak u usklađivanju sirovog mlijeka prerađenog u objektima popisanima u prilozima I. i II. sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 853/2004.”

5.

U članku 6. datum „31. prosinca 2013.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2015.”

6.

Prilozi I. i II. zamjenjuju se tekstom koji se nalazi u Prilogu ovoj Odluci.