20.11.2013

Službeni list Europske unije

L 310/11

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1173/2013

оd 19. studenoga 2013.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2013.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	AL	52,3
	MA	40,4
	MK	47,7
	TR	116,2
	ZZ	64,2
0707 00 05	AL	45,1
	MK	57,9
	TR	101,0
	ZZ	68,0
0709 93 10	MA	91,5
	TR	138,1
	ZZ	114,8
0805 20 10	MA	117,0
	ZA	87,2
	ZZ	102,1
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90	IL	78,7
	TR	57,6
	UY	56,3
	ZZ	64,2
0805 50 10	TR	75,9
0805 50 10	ZZ	75,9
0806 10 10	BR	246,5
	LB	252,2
	PE	275,2
	TR	167,6
	US	362,2
	ZZ	260,7
0808 10 80	BA	54,0
	BR	93,9
	CL	102,3
	MK	36,9
	NZ	93,9
	US	184,9
	ZA	200,8
	ZZ	109,5
0808 30 90	CN	57,5
	TR	116,3
	ZZ	86,9

(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

20.11.2013

Službeni list Europske unije

L 310/13

ODLUKA VIJEĆA 2013/668/ZVSP

od 18. studenoga 2013.

za potporu aktivnostima Svjetske zdravstvene organizacije u području biozaštite i biosigurnosti u okviru Strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 26. stavak 2. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	12. prosinca 2003. Europsko vijeće donijelo je Strategiju EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje („Strategija EU-a”), čije poglavlje III. sadrži popis mjera za suzbijanje takvog širenja.

(2)

Unija aktivno provodi Strategiju EU-a i ostvaruje mjere navedene u njezinu poglavlju III., posebno one koje su povezane s jačanjem, provedbom i univerzalizacijom Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja te o njegovom uništavanju (BTWC).

(3)

Na Šestoj (2006.) i Sedmoj (2011.) revizijskoj konferenciji o BTWC-u Unija je promicala potpunu usklađenost s odredbama BTWC-a od strane svih država stranaka i, prema potrebi, jačanje nacionalnih provedbenih mjera, uključujući i kazneno zakonodavstvo, te kontrolu patogenih mikroorganizama i toksina u okviru BTWC-a.

(4)	14. travnja 2008. Vijeće je donijelo Zajedničku akciju 2008/307/ZVSP (1). Svjetska zdravstvena organizacija („SZO”) uspješno je provodila tu zajedničku akciju do 31. prosinca 2011.

(5)

11. prosinca 2008. Vijeće je donijelo „nove pravce djelovanja” radi jačanja Strategije EU-a. U poglavlju IV. Strategije EU-a izražava se podrška Unije koordiniranom i komplementarnom pristupu problemima biozaštite i biosigurnosti koji jamči optimalno upravljanje, posebno biološkim rizicima i prijetnjama.

(6)	18. srpnja 2011. Vijeće je donijelo Odluku 2011/429/ZVSP (2) kojom se izražava potpora Unije razvoju nacionalnih regulatornih okvira, posebno o biozaštiti i biosigurnosti.

(7)

Sedma revizijska konferencija potvrdila je obvezu država stranaka da poduzmu potrebne nacionalne mjere na temelju članaka I., III. i IV. BTWC-a kako bi se osigurala zaštita i sigurnost mikrobioloških ili drugih bioloških agenasa ili toksina u laboratorijima i ostalim objektima, kao i tijekom njihova prijevoza te kako bi se spriječio neovlašten pristup takvim agensima i toksinima i njihovo neovlašteno premještanje. Konferencija je također pozvala države stranke s relevantnim iskustvom u pravnim i administrativnim mjerama provedbe odredaba BTWC-a da drugim državama strankama pruže pomoć kada ih to one zatraže. Konferencija je potaknula takvu pomoć na regionalnom temelju.

(8)

Na Sedmoj revizijskoj konferenciji također je napomenuto, u kontekstu članka VII. BTWC-a, da nacionalna spremnost država stranaka doprinosi međunarodnoj sposobnosti za odgovaranje na izbijanje bolesti, njihovo istraživanje i ublažavanje, uključujući one koje se javljaju zbog navodne uporabe biološkog i toksičnog oružja.

(9)

Na Sedmoj revizijskoj konferenciji države stranke su potaknute, u kontekstu članka X. BTWC-a, da nastave jačati postojeće međunarodne organizacije i mreže, posebno one u okviru SZO-a, Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC).

(10)

15. lipnja 2007. stupila je na snagu Međunarodna zdravstvena uredba („MZU”). Njome se uređuje kretanje i kontrola izbijanja zaraznih bolesti te odgovor na njih, bez obzira na njihovo porijeklo, te se od država članica SZO-a traži da izgrade glavne kapacitete u pogledu laboratorija i nadzora u području javnog zdravlja protiv zaraznih bolesti kako bi se omogućila provedba MZU-a. Tajništvo SZO-a predano je podupiranju država članica SZO-a u provedbi njihovih nacionalnih planova o vezi s MZU-om kroz stožere i regionalne urede SZO-a. Program SZO-a za upravljanje smanjivanjem biorizika daje smjernice o tome kako laboratoriji trebaju djelovati kroz normativne smjernice, radionice i osposobljavanje za biozaštitne prakse, biosigurnost laboratorija i kodeks postupanja za odgovorno znanstveno istraživanje života. On također ima ulogu u utvrđivanju smjernica UN-a povezanih s prijevozom zaraznih tvari. U okviru MZU-a javni zdravstveni laboratoriji imaju ulogu u smislu spremnosti na rješavanje bioloških, kemijskih, radioloških i nuklearnih prijetnji. Definicije biozaštite i biosigurnosti laboratorija obuhvaćene su Priručnikom SZO-a o laboratorijskoj biozaštiti, treće izdanje (2004.) i dokumentom Upravljanje biorizikom, smjernice za biosigurnost laboratorija (2006.).

(11)	SZO je jedina provedbena agencija koja ima stručnost, široko znanje, osoblje, strukturu i sredstva za provedbu projekata i aktivnosti koje su predviđene ovom Odlukom Vijeća.

(12)	Komisiji je povjeren nadzor nad pravilnom provedbom financijskog doprinosa Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Za potrebe neposredne i praktične primjene relevantnih elemenata Strategije EU-a, Unija doprinosi provedbi odluka država stranaka Sedme revizijske konferencije BTWC-a sa sljedećim ciljevima:

—	osiguranje zaštite i sigurnosti mikrobioloških ili drugih bioloških agenasa ili toksina u laboratorijima i ostalim objektima, uključujući, prema potrebi, tijekom prijevoza radi sprečavanja neovlaštenog pristupa takvim agensima i toksinima i njihovog neovlaštenog premještanja;

—	promicanje praksi smanjenja biorizika i s tim povezane svijesti, uključujući biozaštitu, biosigurnost, bioetiku i spremnost suprotstaviti se namjernoj zloporabi bioloških agenasa i toksina, kroz međunarodnu suradnju u tom području.

2. Projekti koji odgovaraju mjerama Strategije EU-a oni su koji imaju za cilj:

—	promicanje upravljanja laboratorijskim biorizikom putem nacionalne i regionalne aktivnosti na terenu;

—	razvoj nacionalnih strategija upravljanja laboratorijskim biorizikom u borbi protiv bioloških rizika (demonstracijski model za zemlje).

Detaljan opis tih projekata naveden je u Prilogu.

Članak 2.

1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („VP”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2. Tehnička provedba aktivnosti iz članka 1. povjerava se SZO-u. SZO obavlja svoj zadatak pod odgovornošću VP-a. U tu svrhu VP sklapa potrebne dogovore sa SZO-om.

Članak 3.

1. Financijski referentni iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. jest 1 727 000 EUR.

2. Rashodom financiranim iznosom navedenim u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

3. Komisija nadzire pravilno upravljanje rashodom iz stavka 1. U tu svrhu ona sklapa sporazum o financiranju sa SZO-om. Sporazumom o financiranju predviđa se da SZO osigurava vidljivost doprinosa Unije proporcionalnu njegovoj veličini.

4. Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. što je prije moguće nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o eventualnim problemima u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

Članak 4.

VP izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koje priprema SZO. Ta izvješća predstavljaju temelj za ocjenjivanje koje provodi Vijeće. Komisija pruža informacije o financijskim aspektima projekata iz članka 1. stavka 2.

Članak 5.

1. Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2. Ova Odluka prestaje važiti 24 mjeseca nakon datuma sklapanja financijskog sporazuma iz članka 3. stavka 3. Međutim, ona prestaje važiti šest mjeseci nakon donošenja ako se u tom roku ne sklopi sporazum o financiranju.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2013.

Za Vijeće

Predsjednica

C. ASHTON

(1) Zajednička akcija 2008/307/ZVSP od 14. travnja 2008. za potporu djelatnostima Svjetske zdravstvene organizacije u području bio-sigurnosti i bio-osiguranja laboratorija u okviru Strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništavanje (SL L 106, 16.4.2008., str. 17.).

(2) Odluka Vijeća 2011/429/ZVSP od 18. srpnja 2011. o stajalištu Europske unije za Sedmu revizijsku konferenciju država stranaka Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičkog oružja te o njegovom uništavanju (BTWC) (SL L 188, 19.7.2011., str. 42.).

PRILOG

1. Opći okvir

Opći cilj ove Odluke jest podržati, kroz projekte opisane u nastavku, provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSCR) 1540 i drugih povezanih rezolucija, Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja te o njegovom uništavanju (BTWC), kao i Međunarodne zdravstvene uredbe (MZU) od strane država stranaka, a posebno one aspekte koji se odnose na zaštitu i sigurnost bioloških agenasa i toksina u laboratorijima i drugim objektima, uključujući razdoblje prelaska s jednog mjesta na drugo, kako bi se spriječilo prirodno, slučajno ili namjerno ispuštanje bioloških materijala i kako bi se bolje kontrolirale infekcije. Također je cilj doprinijeti podizanju svijesti o pristupima upravljanju biorizikom i poticanju njihove provedbe, osiguravanju kontrola na temelju dokaza i na temelju procjene rizika te promicanju razmjene najboljih laboratorijskih praksi, kao i pomagati zemljama u ispunjavanju zahtjeva u pogledu ključnih kapaciteta laboratorijskih usluga za prioritetne prijetnje zdravlju kako je definirano u MZU-u.

2. Posebni ciljevi koji se temelje na projektima

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve veće povezanosti pojma „biozaštita” s pojmom „bioizolacije”, uz globalni uzlet dobro izoliranih laboratorija. Usmjerenost prema izgradnji objekata koji su složeno projektirani često je rezultirala zapostavljanjem mnogih drugih ključnih elemenata sveobuhvatnog programa upravljanja biorizicima, uključujući sigurnost, osoblje i stručnost, dobre mikrobiološke tehnike, istrage nesreća i incidenata te održavanje opreme. Osim toga, moguće je da je usmjerenost prema odabranim objektima na nacionalnoj razini rezultirala zanemarivanjem mnogih drugih konvencionalnih laboratorija koji bi također mogli imati koristi od provedbe temeljitog sustava upravljanja biorizikom i osiguravanja osnovne opreme i zaliha koji podupiru siguran rad.

Postoji potreba za osvještavanjem i boljim razumijevanjem rizika koji se pojavljuju u laboratorijskom okruženju te strategijama za njihovo rješavanje, kao i za zakonodavnim i regulatornim odredbama te odgovarajućim smjernicama. Potiče se poboljšanje objekata i osiguravanje nužne opreme te obrazovanje osoblja na svim razinama kako bi se ostvarilo odgovarajuće i temeljito upravljanje laboratorijskim biorizikom.

Nastavljajući s naporima koji su pokrenuti Zajedničkom akcijom 2008/307/ZVSP u prilog aktivnostima SZO-a u području biozaštite i biosigurnosti, ova Odluka nastoji ukazati na neke od navedenih nedostataka.

Usmjeravajući se na odabrane pojedinačne zemlje ili podregije, predlažu se dva sljedeća projekta:

2.1. Projekt 1.: Promicanje upravljanja laboratorijskim biorizikom putem nacionalne i regionalne aktivnosti na terenu i replikacije

2.1.1 Svrha Projekta 1.

(a)	Potaknuti odabrane pojedinačne zemlje ili podregije na provođenje strategija upravljanja biorizikom (BRM) u laboratorijima, s naglaskom na biozaštitu i laboratorijsku biosigurnost.

(b)	Zemljama u regiji omogućiti susrete i razmjenjivanje najbolje prakse i stečenih znanja. Koristeći u potpunosti ovu priliku, nacionalnim predstavnicima osigurat će se obuka prilagođena potrebama, koja može uključivati i praktične radionice.

(c)	Pomagati zemljama u širenju najbolje prakse i njezinoj provedbi u vlastitom okruženju.

2.1.2 Očekivani rezultati Projekta 1.

(a)	Povećana svijet o koristi provedbe strategija BRM-a u laboratorijima na nacionalnoj i podnacionalnoj razini putem regionalnih radionica.

(b)	Pojačani kapacitet i sposobnost aktera za procjenu biorizika, definiranje i donošenje strategija ublažavanja kako bi ih se smanjilo na prihvatljive razine, za osiguranje njihovog kontinuiranog poboljšanja te za obradu infektivnih agenasa na odgovoran i siguran način.

(c)	Skupina instruktora uspostavljena za održavanje nacionalnih programa obuke i širenje mogućnosti obuke.

2.1.3 Opis Projekta 1.

(a) Osiguravanje mogućnosti regionalne obuke

S namjerom da dopru do cijelog niza aktera diljem regije i kako bi se zadovoljile njihove različite potrebe za obukom, predložit će se raznolike regionalne radionice najviše dva puta uz sudjelovanje do pedeset sudionika po događaju. Koristeći u potpunosti mogućnosti za susretanje relevantnih stručnjaka i tvoraca politika u regiji, očekuje se da će radionice osigurati i regionalni forum u kojem svaka država članica može podijeliti svoja postignuća, izazove i dobru praksu sa susjednim zemljama.

(b) Veći broj radionica na nacionalnoj i/ili podnacionalnoj razini

Nadalje, iz spomenutih radionica proizaći će skupina lokalnih instruktora, što će omogućiti održavanje većeg broja radionica na lokalnoj i/ili podnacionalnoj razini te time obraćanje nizu nacionalnih aktera. Podrška će se pružiti osobito onim zemljama regije koje ne ostvaruju koristi od Projekta 2., ukupno najviše sedam puta, moguće i uz sudjelovanje vanjskih stručnjaka radi podrške podizanju svijesti među relevantnim akterima i jačanja lokalnih tehničkih kapaciteta za provedbu regionalno usuglašene dobre prakse na središnjoj razini te na srednjim i perifernim razinama. Gdje god je to moguće, razmotrit će se uključivanje regionalnih i/ili nacionalnih udruženja za biozaštitu.

Te aktivnosti provodit će se najviše u sedam zemalja za koje je utvrđeno da su pogodne, bilo pojedinačno ili u kombinaciji.

2.2 Projekt 2.: Razvoj nacionalnih strategija u vezi s laboratorijima radi borbe protiv bioloških rizika i jačanja ključnih kapaciteta (demonstracijski model za zemlje)

2.2.1 Svrha Projekta 2.

(a)

Uključiti i povezati mjerodavne tvorce politika (uključujući one u području javnog zdravlja, vanjskih poslova, zdravlja životinja, okoliša, obrazovanja i istraživanja, pravosuđa i trgovine) s laboratorijskim osobljem na svim razinama u uspostavljanju, provedbi i unapređenju politika i prakse upravljanja biorizikom, kao i u poticanju razvoja transparentne i odgovorne kulture biozaštite i biosigurnosti.

(b)

Pomoći identificiranim zemljama u boljem opremanju njihovih glavnih javnozdravstvenih laboratorija opremom i zalihama koji su nužni za postizanje sigurnih i kvalitetnih dijagnostičkih mogućnosti. Jačati razvoj specifičnih ključnih kapaciteta u okviru MZU-a, s posebnim naglaskom na laboratorije i mjesta ulaza.

(c)

Podići svijest o značajnim međunarodno dogovorenim normativnim dokumentima na nacionalnoj razini, to jest o Sporazumu radionice Europskog odbora za normizaciju (CEN), ISO 15793:2011 Upravljanje laboratorijskim biorizikom, ISO 15189:2007 Medicinski laboratoriji — posebni zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost, ISO 15190:2003 Medicinski laboratoriji — zahtjevi za sigurnost, ISO/IEC 17025:2005 Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija, ISO 9001:2008 Sustavi upravljanja kvalitetom – zahtjevi, kao i ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem — zahtjevi s uputama za uporabu, koji uključuju tvorce nacionalne zdravstvene politike kao i laboratorijske menadžere i osoblje koje se potiče da se obvežu na transparentnu i odgovornu kulturu biozaštite, biosigurnosti i sustava kvalitete za laboratorije.

(d)	Ojačati međusektorsku suradnju i umrežavanje, pokušavajući uključiti razne nacionalne aktere i tijela, uključujući ministarstva zdravstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja, poljoprivrede, prometa, unutarnjih i vanjskih poslova te carinska tijela.

(e)	Osigurati i pomoći u razvijanju sredstava i odgovarajućih smjernica za promicanje upravljanja laboratorijskim biorizikom.

2.2.2 Očekivani rezultati Projekta 2.

(a)	Razvijene razne mogućnosti obuke i njihovo pružanje za svaki utvrđeni prioritet i potrebe svakog nacionalnog aktera.

(b)	Veći kapacitet i sposobnost upravljanja biorizikom u svrhu smanjenja bioloških rizika.

(c)

Podizanje osviještenosti nacionalnih aktera i nadležnih tijela i njihova uključenost u proaktivni dijalog o pitanjima koja se odnose na sigurnost i zaštitu od opasnih bioloških agenasa i toksina u laboratorijima i drugim objektima. Bolje razumijevanje i povjerenje među nacionalnim akterima kako bi se omogućio međusektorski i kohezijski pristup upravljanju biorizikom.

(d)	Promicanje standardizacije i razvijanje relevantnih alata i smjernica, što omogućuje provođenje odgovarajućih mjera za smanjenje i kontinuirano poboljšanje njihovih izvedbi.

(e)	Osigurana podrška za jačanje posebnih ključnih kapaciteta u skladu s MZU-om.

(f)	Preispitivanje, rasprava i razvijanje nacionalnih politika i strategija.

(g)	Razmotrene i izvršene strukturalna dorada i organizacijska reforma u pokušaju dosljednog prenošenja usvojene strategije u djelovanje.

(h)	Poboljšana fizička izolacija bioloških opasnosti osiguravanjem potrebne opreme i nadogradnjom utvrđenog glavnog objekta.

(i)	Razmjena dobre prakse s nacionalnim kolegama na različitim razinama i laboratorijsko umrežavanje putem organizacije sastanaka i aktivnosti na terenu.

(j)	Razvijeni potrebni alati kako bi se pomoglo učinkovitoj provedbi projekta.

2.2.3 Opis Projekta 2.

Za svrhe opisane u točki 2.2.1., projekt će se provoditi tijekom razdoblja od dvije godine na temelju dugoročne obveze zemalja korisnica, Unije i SZO-a. Projekt će se provoditi u sljedeće dvije faze:

(a) Pripremna faza

Zajednička akcija 2008/307/ZVSP omogućila je da SZO procijeni potrebe za upravljanjem biorizikom u pojedinim zemljama, uključujući Indoneziju, te da utvrdi nacionalnu predanost u smislu uspostavljanja jasnog političkog i tehničkog angažmana prema kretanju u zajednički projekt s ciljem jačanja upravljanja laboratorijskim biorizikom na nacionalnoj razini. Daljnji razgovori s Unijom i dotičnom vladom (dotičnim vladama) omogućit će utvrđivanje do dvije zemlje, eventualno zajedno s malom skupinom susjednih zemalja koje bi mogle imati koristi od Projekta 2., uzimajući u obzir regionalne tehničke potrebe i brzorastuće biološke dijagnostičko-istraživačke kapacitete pojedinih zemalja, a osobito nacionalnu predanost u skladu s drugim nastojanjima Unije i SZO-a. Razmotrit će se mogućnost nuđenja odgovarajuće mogućnosti obuke u inozemstvu za određene državljane kako bi se osposobio glavni službenik za biozaštitu u dotičnim zemljama prema međunarodno dogovorenim kompetencijama s ciljem provođenja programa na održiviji način.

Kao rezultat ovog pripremnog procesa, EU, SZO i odabrane zemlje potpisat će memorandum o razumijevanju.

(b) Provedbena faza

U ovoj fazi odabrane zemlje izradit će glavni nacionalni plan i strateški akcijski plan s opisom aktivnosti koje treba provesti kako bi se postigao dugoročni cilj sigurne i pouzdane laboratorijske prakse. Ti će planovi uključivati završetak koordinacijskog plana kako bi se sve aktere obavijestilo o statusu nacionalne pripravnosti u borbi protiv bioloških incidenata i o početku usklađivanja javnozdravstvene odgovornosti u nacionalnom planu pripravnosti za biološke prijetnje i/ili incidente, kao i za hitne slučajeve od međunarodnog značaja koji se odnose na javno zdravlje (PHEIC), kako je definirano u MZU-u. Planiranje bi se trebalo poduprijeti stvarnim vodstvom i preuzimanjem odgovornosti za inicijativu na nacionalnoj razini.

Aktivnosti će se zatim provoditi te oprema i pribor nabavljati prema planu i dogovoru svih relevantnih strana. Putem ove Odluke osigurat će se potrebna tehnička i financijska pomoć za povezivanje nacionalnih aktera među sobom te s međunarodnim organizacijama i drugim zainteresiranim stranama kako bi se održale njihove aktivnosti i kako bi im se pomoglo da postanu odgovorni i aktivni globalni partneri u regionalnim stručnim društvima i međunarodnim mrežama.

Zajedno s odabranim zemljama SZO će pripremiti izvješća o napretku, u kojima će ažurirati i vrednovati provedbu nacionalnog plana za poboljšanje upravljanja biorizikom, kao i uspješnost nacionalnih laboratorija sa stajališta biozaštite, biosigurnosti i MZU-a, te će proslijediti ta izvješća Uniji.

Na kraju provedbene faze održat će se podregionalna ili regionalna radionica radi širenja informacija o postignućima i iskustvima sa susjednim zemljama.

3. Trajanje

Ukupno procijenjeno trajanje provedbe ove Odluke je 24 mjeseca.

4. Korisnici

Korisnici Projekta 1. zemlje su i podregije utvrđene u savjetovanju s Unijom koje imaju potrebu poboljšati svijest o upravljanju biorizikom te strategije i prakse upravljanja biorizikom, uključujući eventualno i države stranke potpisnice BTWC-a.

Korisnici Projekta 2. zemlje su koje namjeravaju temeljito ojačati svoje nacionalne kapacitete i sposobnosti putem ove Odluke, odabrane u savjetovanju s Unijom i relevantnim nacionalnim tijelima zbog svojeg opredjeljenja za poboljšanje upravljanja laboratorijskim biorizikom.

5. Provedbeni subjekt

Projektima će upravljati te će ih provoditi SZO uz redovna savjetovanja s Unijom i uz podršku, prema potrebi, vanjskih stručnjaka za pojedine teme.

6. Provedbena agencija: razlog za izbor

SZO je međunarodna organizacija koja osigurava okvire, stručnost i alate za informiranje i vodstvo država članica te podršku tim državama članicama u zaštiti zdravlja ljudi u laboratorijskom okruženju i oko njega, putem prikladnog upravljanja biorizikom te standarda, pravila i postupaka u vezi s biorizikom. Ovaj projekt uklapa se u sveobuhvatan pravno obvezujući sporazum o MZU-u koji značajno doprinosi globalnoj javnozdravstvenoj sigurnosti. SZO podržava svoje države stranke osiguravajući okvir za koordinaciju upravljanja događajima koji mogu predstavljati hitnu situaciju od međunarodnog značaja koja se odnosi na javno zdravlje te će poboljšati kapacitet svih zemalja u pogledu otkrivanja, procjenjivanja, obavješćivanja i odgovaranja na prijetnje javnom zdravlju. SZO je već pregovarao s potencijalnim zemljama korisnicama i tražio njihovu suglasnost. Predložene aktivnosti utvrđene su nakon ponovljenih razgovora s njima putem službenih kanala SZO-a na temelju stvarnih potreba i prioriteta u usklađivanju sa svakom nacionalnom strategijom. Unija nastoji nastaviti plodonosnu suradnju s SZO-om.

7. Sufinanciranje

SZO nije donator ni agencija za potporu, već tehnička agencija te bi bilo izuzetno složeno baviti se postupkom sufinanciranja s vanjskim subjektima, osobito u području zdravstvene sigurnosti gdje akteri imaju različite prioritete i regionalne ciljeve. SZO će osigurati tehničku stručnost i upravljanje projektom, ali nije u prilici osigurati financijska sredstva za zajedničke aktivnosti u tom kontekstu. Međutim, drugi istodobni projekti koje SZO provodi u području laboratorija smatrat će se sinergijskim i međusobno povezanim projektima te projektima koji se međusobno nadopunjuju.

Iako ne postoji sufinanciranje projekata u obliku financijskih sredstava, SZO će pokrivati, djelomično ili u cijelosti, plaće osoblja uključenog u provedbu projekta, što se smatra doprinosom u naravi. SZO će djelomično pokrivati plaće projektnog službenika, administrativnog pomoćnika i nacionalnog savjetnika u Bangladešu. SZO će u cijelosti pokrivati plaće financijskog službenika, koordinatora, regionalnog savjetnika i službenih liječnika u Indoneziji, Mjanmaru i Nepalu.

8. Vidljivost

SZO poduzima odgovarajuće mjere kako bi dao publicitet činjenici da Unija u cijelosti financira oba projekta. Takve će se mjere provoditi u skladu s Priručnikom za komunikaciju i vidljivost vanjskog djelovanja Europske unije koji utvrđuje i objavljuje Komisija te bilo kojim drugim smjernicama dogovorenima između Komisije i SZO-a.

Posebna pozornost posvetit će se brendiranju i davanju publiciteta, naglašavajući ulogu Unije kao jedinog davatelja financijske potpore za oba projekta.

		ISSN 1977-0847 doi:10.3000/19770847.L_2013.310.hrv
Službeni list Europske unije		L 310

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	56 20. studenoga 2013.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1168/2013 оd 7. studenoga 2013. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Sal de Tavira/Flor de Sal de Tavira (ZOI)]	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1169/2013 оd 7. studenoga 2013. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Maçã Riscadinha de Palmela (ZOI)]	3
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1170/2013 оd 7. studenoga 2013. o odobrenju izmjene koja nije manja u specifikaciji za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Jihočeská Zlatá Niva (ZOZP)]	5
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1171/2013 оd 7. studenoga 2013. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Jihočeská Niva (ZOZP)]	7
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1172/2013 оd 18. studenoga 2013. o odobrenju manje izmjene u specifikaciji za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Kiwi de l’Adour (ZOZP)]	9
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1173/2013 оd 19. studenoga 2013. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	11
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća 2013/668/ZVSP od 18. studenoga 2013. za potporu aktivnostima Svjetske zdravstvene organizacije u području biozaštite i biosigurnosti u okviru Strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje	13