23.8.2013

Službeni list Europske unije

L 225/1

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 801/2013

оd 22. kolovoza 2013.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1275/2008 o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn za uporabu električne energije u električnoj i elektroničkoj kućanskoj i uredskoj opremi u stanju pripravnosti ili isključenosti i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 642/2009 u odnosu na zahtjeve za ekološki dizajn televizora

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,

budući da:

(1)	Člankom 16. stavkom 2. Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) predviđena je provedbena mjera, pri čemu je jedna od glavnih mjera smanjiti gubitke za skupinu proizvoda.

(2)

Potrošnja električne energije električne i elektroničke kućanske i uredske opreme u umreženom stanju pripravnosti predmet je tehničke, ekološke i ekonomske studije o gubicima u stanju pripravnosti i isključenosti provedene 2006/2007. U studiji se zaključuje da će mrežna povezanost postati uobičajeno svojstvo kućanske i uredske opreme. Regulatorni odbor za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju 21. lipnja 2008. je predložio da se zbog trenutačnog nedostatka podataka istraži pitanje umreženog stanja u odvojenoj studiji.

(3)

U Planu rada za ekološki dizajn 2009.-2011. umreženo stanje pripravnosti određeno je kao jedan od prioriteta. U skladu s tim Komisija je 2010./2011. obavila pripremnu studiju u kojoj su analizirani tehnički, ekološki i ekonomski aspekti umreženog stanja pripravnosti. Studija je osmišljena u suradnji s dionicima i zainteresiranim stranama iz EU-a i država koje nisu članice i njeni su rezultati javno dostupni.

(4)

U studiji je procijenjena potrošnja energije električne i elektroničke kućanske i uredske opreme koja se prodaje u Zajednici, u uvjetima umreženog stanja pripravnosti u visini od 54 TWh 2010., što odgovara 23 milijuna tona emisija CO2. Ako se ne poduzmu specifične mjere predviđa se da će do 2020. potrošnja narasti na 90 TWh. Izveden je zaključak da se potrošnju električne energije u odnosu na umreženo stanje pripravnosti može znatno smanjiti. Ova Uredba povećala bi prodor na tržište tehnologija koje poboljšavaju energetsku učinkovitost pri umreženom stanju pripravnosti, što bi u usporedbi sa scenarijem „uobičajene prakse” dovelo do procijenjene uštede energije u visini od 36 TWh 2020. i 49 TWh 2025. godine.

(5)

Studijom je posebice utvrđeno da je funkcija upravljanja potrošnjom energije, kojom se oprema stavi u umreženo stanje pripravnosti u kojem ne obavlja glavnu funkciju, bitna za ostvarivanje potencijalne uštede. Potvrđuje se da oprema može u slučaju aktivacije od strane vanjskog ili unutarnjeg aktivatora biti uključena određeno vrijeme neovisno o svojoj glavnoj funkciji ili funkcijama, primjerice u svrhu servisiranja ili preuzimanja softvera. Upravljanje potrošnjom energije trebalo bi omogućiti da se proizvod vrati u umreženo stanje pripravnosti nakon obavljenih radnji.

(6)

Zaključak pripremne studije je da je za umreženo stanje pripravnosti potrebna diferencijacija zahtjeva u smislu stupnja mrežne dostupnosti. U tu svrhu određena je ograničena oprema HiNA, uključujući usmjerivač, mrežnu sklopku, točku pristupa bežičnoj mreži, čvorište i modem čija je glavna funkcija procesiranje mrežnog prometa. Očekuje se da će ta oprema odmah reagirati na ulazni promet, stoga umreženo stanje pripravnosti može biti jednako stanju isključenosti.

(7)

Budući da su funkcionalnosti u stanju pripravnosti i u umreženom stanju pripravnosti međusobno povezane, a područje primjene proizvoda je jednako, Savjetodavni forum za ekološki dizajn 14. rujna 2011. podržao je mišljenje da zahtjeve za ekološki dizajn u vezi s umreženim stanjem pripravnosti treba utvrditi u aktu o izmjeni postojeće Uredbe Komisije (EZ) br. 1275/2008 (3).

(8)

Zahtjeve za stanja pripravnosti i isključenosti i za umreženo stanje pripravnosti treba preispitati zajedno. Budući da datum preispitivanja utvrđen u Uredbi (EZ) br. 1275/2008 prethodi datumu stupanja na snagu prve faze zahtjeva za umreženo stanje pripravnosti, datum preispitivanja koji je utvrđen Uredbom treba odgoditi godinu dana.

(9)

Budući da su televizori, koji su podložni provedbenoj mjeri za ekološki dizajn koja je specifična za televizore, izuzeti iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 1275/2008, zahtjevi za ekološki dizajn umreženog stanja pripravnosti koji je vezan uz televizore obuhvaćeni su Uredbom Komisije (EZ) br. 642/2009 (4). U tehničkoj, ekološkoj i ekonomskoj studiji umreženog stanja pripravnosti procijenjeno je da bi zahtjevi za ekološki dizajn umreženog stanja pripravnosti do 2020. ostvarili uštedu od 10 TWh.

(10)

Za uređaje za kavu Savjetodavni forum za ekološki dizajn (5)16. prosinca 2011. i 18. travnja 2012. podržao je stajalište da ne treba donijeti provedbenu mjeru specifičnu za taj proizvod, već da zahtjevi za stanje pripravnosti utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1275/2008 trebaju eksplicitno obuhvaćati uređaje za kavu.

(11)	Ovom se Uredbom uvode specifikacije za provedbu zahtjeva za upravljanje potrošnjom energije za uređaje za kavu u odnosu na unaprijed postavljeno vrijeme zadrške nakon kojeg se oprema automatski prebacuje u stanje pripravnosti ili isključenosti.

(12)

Na temelju tehničke, ekološke i ekonomske studije o kućanskim uređajima za kavu, provedene u skladu s Direktivom za ekološki dizajn, izvodi se zaključak da će ograničavanje unaprijed postavljenog vremena zadrške nakon kojeg se uređaji za kavu automatski prebacuju u stanje pripravnosti ili isključenosti do 2020. dovesti do dodatne godišnje uštede veće od 2 TWh. Tu se uštedu nije uzelo u obzir u procjeni uštede za Uredbu Komisije (EZ) br. 1275/2008,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1275/2008

Uredba (EZ) br. 1275/2008 mijenja se kako slijedi:

1.	Naziv se zamjenjuje sljedećim:

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn vezani uz potrošnju električne energije u stanju pripravnosti i isključenosti i umreženom stanju pripravnosti, za stavljanje na tržište električne i elektroničke kućanske i uredske opreme.

Ova se Uredba ne primjenjuje na električnu i elektroničku kućansku i uredsku opremu koja je stavljena na tržište s vanjskim niskonaponskim napajanjem kako bi djelovala kao što je predviđeno.”

Članku 2. dodaju se sljedeće definicije:

„10.	‚mreža’ znači komunikacijska infrastruktura koju čine topologija poveznica, arhitektura, komponente, organizacijska načela, komunikacijski postupci i komunikacijski formati (protokoli);

11.	‚umreženo stanje pripravnosti’ znači stanje u kojem oprema može ponovo početi obavljati svoju funkciju potaknuta daljinskim aktivatorom putem veze s mrežom;

12.	‚daljinski aktivator’ znači signal vanjskog izvora koji dolazi do opreme putem mreže;

13.	‚mrežni priključak’ znači žično ili bežično fizičko sučelje za vezu s mrežom koje se nalazi na opremi i putem kojeg je omogućeno daljinsko aktiviranje;

14.	‚mrežni logički port’ znači mrežna tehnologija koja djeluje preko fizičkog mrežnog priključka;

15.	‚fizički mrežni priključak’ znači fizički (hardverski) medij mrežnog priključka. Fizički mrežni priključak može podupirati dvije ili više mrežnih tehnologija;

16.	‚raspoloživost mreže’ znači sposobnost opreme da ponovo počne obavljati svoje funkcije nakon što je na mrežnom priključku otkrila signal daljinskog aktivatora;

17.	‚umrežena oprema’ znači oprema koja se može povezati s mrežom i ima barem jedan mrežni priključak;

18.	‚umrežena oprema s visokom mrežnom raspoloživošću’ (oprema HiNA) znači oprema čija je glavna funkcija barem jedna od sljedećih funkcionalnosti, i samo njih: usmjerivač, mrežna sklopka, točka pristupa bežičnoj mreži, čvorište, modem, VoIP telefon, videofon,;

19.	‚umrežena oprema s funkcijama visoke mrežne raspoloživosti’ (oprema s funkcijama HiNA) znači oprema s funkcijama usmjerivača, mrežne sklopke, točke pristupa bežičnoj mreži ili kombinacije tih funkcija, pri čemu ta oprema nije oprema HiNA;

20.	‚usmjerivač’ znači mrežni uređaj čija je prvobitna funkcija određivanje optimalnog puta kojim treba usmjeriti mrežni promet. Usmjerivači prosljeđuju pakete s jedne mreže na drugu na temelju informacija mrežnog sloja (L3);

21.	‚mrežna sklopka’ znači mrežni uređaj čija je prvobitna funkcija filtriranje, prosljeđivanje i distribucija podatkovnih okvira na temelju odredišne adrese svakog paketa; Sve sklopke djeluju barem na Data Link sloju (L2);

22.	‚točka pristupa bežičnoj mreži’ znači uređaj čija je prvobitna funkcija omogućivanje IEEE 802.11 (Wi-Fi) povezanosti s više klijenata istodobno;

23.	‚čvorište’ znači mrežni uređaj koji sadržava više priključaka i koristi se u svrhu povezivanja segmenata lokalne računalne mreže;

24.	‚modem’ znači uređaj čija je prvobitna funkcija slanje i zaprimanje digitalno moduliranih analognih signala putem žične mreže;

25.	‚oprema za ispis’ znači oprema koja ulazne podatke u elektroničkom obliku pretvara u ispis na papiru. Oprema za ispis može imati dodatne funkcije i može se stavljati na tržište kao višefunkcionalni uređaj ili višefunkcionalni proizvod.

26.	‚oprema za ispis velikog formata’ znači oprema za ispis koja je dizajnirana za tisak na formatu papira A2 i više te za beskonačan format širine od najmanje 406 mm;

27.	‚sustav prisutnosti na daljinu’ znači sustav za videokonferencije i suradnju s pomoću video tehnologije visoke definicije što obuhvaća korisničko sučelje, videokameru visoke definicije, ozvučenje te procesorski kapacitet za kodiranje i dekodiranje video i audio informacija;

28.	‚kućanski uređaj za kavu’ znači nekomercijalni aparat za kuhanje kave;

29.	‚kućanski uređaj za kavu s cjediljkom’ znači kućanski uređaj za kavu pri kojem se ekstrakcija kave vrši cijeđenjem;

30.	‚grijač’ znači dio uređaja za kavu koji pretvara električnu energiju u toplinu u svrhu zagrijavanja vode;

31.	‚prethodno zagrijavanje šalice’ znači funkcija zagrijavanja šalica koje se nalaze na uređaju za kavu;

32.	‚ciklus kuhanja’ znači cjelokupan proces kojim se proizvodi kava;

33.	‚automatsko čišćenje’ znači proces kojim se automatski čisti unutarnjost uređaja. Taj proces može značiti jednostavno ispiranje ili cjelokupno pranje uporabom posebnih dodataka;

34.	‚uklanjanje kamenca’ znači proces kojim se automatski djelomično ili cjelokupno uklanja kamenac u unutarnjosti uređaja;

35.

‚tanki klijent’ znači računalo čija glavna funkcija ovisi o povezanosti s udaljenim informatičkim izvorima (npr. računalo, poslužitelj, udaljena radna stanica) i koji nema ugrađenu rotacijsku memoriju. Glavna jedinica tankog klijenta treba biti namijenjena za uporabu na stalnom mjestu (npr. na stolu) i ne za prenosive namjene. S pomoću tankih klijenata moguć je prikaz informacija na vanjskom ili unutarnjem ekranu ako je ugrađen u proizvod.

36.

‚radna stanica’ znači vrlo učinkovito računalo za jednog korisnika koji se uglavnom koristi za grafiku, CAD, razvoj softvera, financijske i znanstvene aplikacije te druge procesorski intenzivne obrade, i ima sljedeće značajke:

(a)	prosječno vrijeme između kvarova (MTBF) je barem 15 000 sati;

(b)	podržava kod za ispravljanje grešaka (error-correcting code, ECC) i/ili međumemoriju;

(c)

posjeduje tri od sljedećih pet značajki:

1.	dopunsko napajanje za vrhunsku grafiku (tj. 12-voltno napajanje priključenog perifernog uređaja putem međuspoja PCI-E 6-pin);

2.	njegov je sustav ožičen za barem × 4 PCI-E na matičnoj ploči uz utor(e) za grafičke kartice i/ili PCI-X potporu;

3.	ne podupire grafiku ujednačenog pristupa memoriji UMA (‚uniform memory access’);

4.	ima barem pet utora PCI, PCI-E ili PCI-X;

5.	može omogućiti višeprocesorsku podršku za barem dva CPU-a (mora podupirati fizički odvojena podnožja/ležišta CPU-a, tj. odvojeno od podrške za jedan višejezgreni CPU);

37.

‚prijenosna radna stanica’ znači računalo visoke učinkovitosti za jednog korisnika koje se prvenstveno koristi za grafiku, CAD, razvoj softvera, financijske i znanstvene aplikacije i druge procesorski intenzivne obrade, izuzevši igranje kompjuterskih igrica, i koje je posebice dizajnirano za prenosivost i dugotrajno djelovanje bilo uključeno izravno u izvor napajanja električne energije ili ne. Prijenosne radne stanice koriste ugrađeni ekran i mogu djelovati s pomoću ugrađene baterije ili drugog prenosivog izvora energije. Većina prijenosnih radnih stanica koristi vanjski izvor energije i ima ugrađenu tipkovnicu i pokazivački uređaj.

Prijenosna radna stanica ima sljedeće značajke:

(a)	prosječno vrijeme između kvarova (MTBF) je barem 13 000 sati;

(b)	ima barem jednu samostalnu grafičku karticu (dGfx) klasifikacije G3 (s FB Data Width > 128-bit), G4, G5, G6 ili G7;

(c)	podržava uključivanje barem tri unutarnja uređaja za pohranu;

(d)	podržava barem 32 GB sistemske memorije;

38.

‚mali poslužitelj’ znači vrsta računala koje obično koristi dijelove stolnog računala u standardnom stolnom obliku, no dizajnirano je prije svega kao glavna pohrana za druga računala i za funkcije poput pružanja usluga mrežne infrastrukture i pohrane podataka/medija, i koje ima sljedeće značajke:

(a)	u obliku je postolja, stupa ili nekog drugog oblika sličnog stolnim računalima tako da se sva obrada podataka, pohrana i mrežno sučelje nalaze u istoj kutiji;

(b)	dizajniran je tako da može funkcionirati 24 sati na dan 7 dana u tjednu;

(c)	prije svega je dizajniran za djelovanje u istodobnom višekorisničkom okolišu preko umreženih klijentskih uređaja;

(d)	ako je stavljen na tržište zajedno s operativnim sustavom, taj je operativni sustav namijenjen aplikacijama kućanskog poslužitelja ili poslužitelja malih mogućnosti;

(e)	stavlja se na tržište samo sa samostalnom grafičkom karticom (dGfx) klasifikacije G1.

39.

‚poslužitelj’ znači informatički proizvod koji pruža usluge i upravlja umreženim izvorima za klijentske uređaje, poput stolnih računala, prijenosnih računala, tankih klijenata, IP telefona ili drugih poslužitelja. Poslužitelj se obično stavlja na tržište za uporabu u centrima za obradu podataka i u uredskim i poslovnim okolinama. Pristup poslužitelju omogućen je prije svega putem mrežnih veza i ne putem izravnih korisničkih uređaja poput tipkovnice ili miša.

Poslužitelj ima sljedeće značajke:

(a)	namijenjen je za podršku operativnih sustava (OS) i/ili hipervizora i izvođenje poslovnih aplikacija koje je instalirao korisnik;

(b)	podržava kod za ispravljanje grešaka (ECC) i/ili međumemoriju, uključujući module DIMM (buffered dual in-line memory modules) i konfiguracije BOB (buffered on board);

(c)	stavlja se na tržište s barem jednim priključkom za izvor napajanja;

(d)	svi procesori imaju pristup zajedničkoj sistemskoj memoriji i samostalno su vidljivi samom operativnom sustavu ili hipervizoru.”

4.	Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Zahtjevi za ekološki dizajn Zahtjevi za ekološki dizajn vezani uz potrošnju električne energije u stanju pripravnosti i isključenosti i u umreženom stanju pripravnosti navedeni su u Prilogu II.”

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Preispitivanje

Komisija preispituje ovu Uredbu s obzirom na tehnološki napredak te predstavlja rezultate te provjere Savjetodavnom odboru najkasnije do 7. siječnja 2016. Provjera će naročito preispitati područje primjene i zahtjeve za stanje pripravnosti i isključenosti te primjerenost i razinu zahtjeva za umreženo stanje pripravnosti s obzirom na treću fazu provedbe (2019.).

Provjera može između ostalog preispitati profesionalnu opremu i proizvode koji su opremljeni električnim motorima na daljinsko upravljanje.”

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 1. Priloga II. primjenjuje se od 7. siječnja 2010.

Točka 2. Priloga II. primjenjuje se od 7. siječnja 2013.

Točka 3. Priloga II. primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Točka 4. Priloga II. primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Točka 5. Priloga II. primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

Točka 6. Priloga II. primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Točka 7. Priloga II. primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.”

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

Upravljanje potrošnjom energije za svu opremu osim umrežene opreme

Oprema treba omogućiti funkciju upravljanja potrošnjom energije ili sličnu funkciju, ako nije neprimjerena za predviđenu uporabu. Kad oprema ne obavlja glavnu funkciju i drugi proizvodi koji koriste energiju nisu ovisni o njezinim funkcijama, nakon najkraćeg mogućeg vremena primjerenog za namijenjenu uporabu te opreme funkcija upravljanja potrošnjom energije automatski će prebaciti opremu u:

—	stanje pripravnosti, ili

—	stanje isključenosti, ili

—	drugo stanje koje ne premašuje primjenljive zahtjeve za potrošnju energije u stanju isključenosti i/ili pripravnosti kad je oprema priključena na izvor napajanja.

Funkcija upravljanja potrošnjom energije je aktivirana.”;

(b)

dodaju se sljedeće nove točke 3., 4., 5., 6. i 7.:

3. Od 1. siječnja 2015.:

(a)

Mogućnost deaktiviranja bežičnih mrežnih veza

Sva umrežena oprema koja se može povezati s bežičnom mrežom treba korisniku omogućiti deaktiviranje veze(-a) s bežičnom mrežom. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na proizvode kojima je za predviđenu uporabu potrebna jedna veza s bežičnom mrežom i koji nisu povezani sa žičnom mrežom.

(b)

Upravljanje potrošnjom energije za umreženu opremu

U umreženom stanju pripravnosti funkcija upravljanja potrošnjom energije može automatski prebaciti opremu u stanje pripravnosti ili isključenosti ili drugo stanje u kojem oprema ne prelazi zahtjeve potrošnje energije koji odgovaraju stanju pripravnosti i/ili isključenosti.

Funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, treba biti omogućena za sve mrežne priključke umrežene opreme.

Funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, treba biti aktivna osim u slučaju deaktiviranja svih mrežnih priključaka. U potonjem slučaju, funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, uključuje se aktiviranjem bilo kojeg mrežnog priključka.

Unaprijed postavljeno vrijeme zadrške nakon kojeg funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija automatski prebacuje opremu u umreženo stanje pripravnosti ne smije prelaziti 20 minuta.

(c)	Umrežena oprema koja ima jedno ili više stanja pripravnosti treba ispunjavati zahtjeve za ta stanja pripravnosti kad su svi mrežni priključci deaktivirani.

(d)	Kad su svi mrežni priključci deaktivirani umrežena oprema koja nije oprema s visokom mrežnom raspoloživošću (HiNA) treba ispunjavati odredbe iz točke 2. podtočke (d).

(e)

Potrošnja energije u umreženom stanju pripravnosti:

Potrošnja energije opreme HiNA ili opreme s funkcijama HiNA koja je u umreženom stanju pripravnosti i koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija ne smije prelaziti 12,00 W.

Potrošnja energije druge opreme koja je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija ne smije prelaziti 6,00 W.

Ograničenja potrošnje energije navedena u podtočki (e) ne primjenjuju se na:

i.	opremu za ispis s izvorom napajanja nazivne snage veće od 750 W;

ii.	opremu za ispis velikih formata;

iii.	sustave prisutnosti na daljinu;

iv.	stolne tanke klijente;

v.	radne stanice;

vi.	prijenosne radne stanice;

vii.	male posluživače;

viii.

posluživače.

4. Od 1. siječnja 2017.:

Uz zahtjeve navedene u točki 3. podtočkama (a) i (b), primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	Umrežena oprema koja ima jedno ili više stanja pripravnosti treba ispunjavati zahtjeve za ta stanja pripravnosti u uvjetima kad su svi žični mrežni priključci prekinuti i svi bežični mrežni priključci deaktivirani.

(b)	Kad su svi mrežni priključci prekinuti umrežena oprema koja nije oprema s visokom mrežnom raspoloživošću (HiNA) treba ispunjavati odredbe iz točke 2. podtočke (d).

(c)

Potrošnja energije u umreženom stanju pripravnosti:

Potrošnja energije opreme HiNA ili opreme s mogućnostima HiNA koja je u umreženom stanju pripravnosti i koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija ne smije prelaziti 8,00 W.

Potrošnja energije druge umrežene opreme koja je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija ne smije prelaziti 3,00 W.

Ograničenja potrošnje energije navedena u točki (c) ne primjenjuju se na:

i.	opremu za ispis velikih formata;

ii.	stolne tanke klijente;

iii.	radne stanice;

iv.	prijenosne radne stanice;

v.	male posluživače;

vi.	posluživače.

5. Od 1. siječnja 2019.:

Uz zahtjeve navedene u točki 3. podtočkama (a) i (b) i točki 4. podtočkama (a), (b) i (c) sljedeća se odredba primjenjuje na umreženu opremu koja nije oprema HiNA ili oprema s mogućnostima opreme HiNA:

Potrošnja energije umrežene opreme koja nije oprema HiNA ili oprema s mogućnostima opreme HiNA i koja je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija ne smije prelaziti 2,00 W.

6. Od 1. siječnja 2015.:

Kod uređaja za kavu vrijeme zadrške nakon kojeg se proizvod automatski prebacuje u stanja i uvjete navedene u Prilogu II. točki 2. podtočki (d) treba biti kako slijedi:

—	za kućanske uređaje za kavu s cjediljkom kod kojih se kava cijedi u izoliran vrč, maksimalno pet minuta nakon završetka zadnjeg ciklusa kuhanja i 30 minuta nakon završetka uklanjanja kamenca ili automatskog unutarnjeg čišćenja,

—	za kućanske uređaje za kavu s cjediljkom kod kojih se kava cijedi u neizoliran vrč, maksimalno 40 minuta nakon završetka zadnjeg ciklusa kuhanja i 30 minuta nakon završetka uklanjanja kamenca ili automatskog unutarnjeg čišćenja,

—

za kućanske uređaje za kavu koji nisu uređaji za kavu s cjediljkom maksimalno 30 minuta nakon zadnjeg ciklusa kuhanja ili maksimalno 30 minuta nakon aktiviranja grijača ili maksimalno 60 minuta nakon aktiviranja funkcije prethodnog zagrijavanja šalice ili maksimalno 30 minuta nakon završetka uklanjanja kamenca ili automatskog unutarnjeg čišćenja, osim u slučaju alarma kad je potrebna intervencija korisnika u svrhu sprječavanja moguće štete ili nezgode.

Prije gore navedenog datuma zahtjevi za ekološki dizajn navedeni u Prilogu II. točki 2. podtočki (d) ne primjenjuju se.

7. Zahtjevi za informacije o proizvodu

Od 1. siječnja 2015. sljedeće informacije trebaju biti vidljivo prikazane na besplatno dostupnim web-mjestima proizvođača:

(a)

za stanja pripravnosti i/ili isključenosti i stanje umrežene pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija:

—	podaci o potrošnji električne energije u vatima, zaokruženi na prvo decimalno mjesto,

—	vrijeme nakon kojeg funkcija upravljanja potrošnjom električne energije ili slična funkcija automatski prebaci opremu u stanje pripravnosti i/ili isključenosti i/ili umreženo stanje pripravnosti;

(b)	potrošnja električne energije proizvoda u umreženom stanju pripravnosti kad su svi žični mrežni priključci spojeni i svi bežični mrežni priključci aktivirani;

(c)	upute za aktiviranje i deaktiviranje bežičnih mrežnih priključaka.

Potrošnja električne energije proizvoda u umreženom stanju pripravnosti navedena u podtočki (b) i upute navedene u podtočki (c) također trebaju biti obuhvaćeni u priručniku za korisnike.”;

(c)

točka 3. zamjenjuje se novom točkom 8.:

„8. Mjerenja

Potrošnja električne energije navedena u točki 1. podtočkama (a) i (b), točki 2. podtočkama (a) i (b), točki 3. podtočki (e), točki 4. podtočki (c) i točki 5. i vremenske vrijednosti zadrške navedene u točki 6. propisuju se pouzdanim, preciznim i ponovljivim postupkom mjerenja koji uzima u obzir općenito prihvaćenu najvišu razinu tehnološkog razvoja.”;

(d)

točka 4. zamjenjuje se novom točkom 9.:

„9. Informacije koje moraju dostaviti proizvođači

U svrhu ocjene sukladnosti u skladu s člankom 4., tehnička dokumentacija sadrži sljedeće elemente:

(a)

za svako stanje pripravnosti i/ili isključenosti:

—	podatke o potrošnji električne energije u vatima zaokružene na prvo decimalno mjesto,

—	mjernu metodu koja se koristila,

—	opis načina na koji se odabire ili programira stanje aparata,

—	slijed radnji do stanja u kojemu oprema automatski mijenja stanja,

—	sve bilješke o radu opreme, npr. informacija za korisnika o načinu preklapanja opreme u umreženo stanje pripravnosti,

—	ako je primjenjivo, unaprijed postavljeno vrijeme zadrške nakon kojeg funkcija upravljanja električnom energijom ili slična funkcija prebacuje opremu u odgovarajuće stanje ili uvjete niske potrošnje energije;

(b)

za umreženu opremu:

—	broj i vrstu mrežnih priključaka i, izuzevši bežične mrežne priključke, mjesta gdje se nalaze na opremi; posebice treba deklarirati da isti fizički mrežni priključak podržava dvije ili više vrsta mrežnih priključaka ako je to slučaj,

—	jesu li prije isporuke svi mrežni priključci deaktivirani,

—	je li oprema kvalificirana kao oprema HiNA ili kao oprema s funkcijama HiNA; u nedostatku informacije smatra se da nije,

te za sve vrste mrežnih priključaka:

—	unaprijed postavljeno vrijeme zadrške nakon kojeg funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija prebacuje opremu u umreženo stanje pripravnosti,

—	aktivator koji se koristi za ponovo uključivanje opreme,

—	specifikacije za (maksimalnu) učinkovitost,

—	(maksimalna) potrošnja energije opreme u umreženom stanju pripravnosti u koje opremu prebacuje funkcija upravljanja potrošnje energije ili slična funkcija, ako se samo dotični priključak koristi za daljinsku aktivaciju,

—	komunikacijski protokol koji oprema koristi.

U nedostatku informacija smatra se da oprema nije umrežena, osim ako omogućuje funkcije usmjerivača, mrežne sklopke, točke pristupa bežičnoj mreži (budući da nije terminal), čvorišta, modema, VoIP telefona i videofona;

(c)

parametri testiranja kod mjerenja:

—	temperatura okoline,

—	testirani napon u V i frekvencija u Hz,

—	ukupno harmoničko izobličenje sustava za opskrbu električnom energijom,

—	informacije i dokumentacija o instrumentima, uređenju i sklopovima upotrijebljenim za testiranje električne energije;

(d)

osobine opreme važne za ocjenu sukladnosti sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (c) ili zahtjevima iz točke 2. podtočke (c) i/ili točke 2. podtočke (d) i/ili točke 3. podtočke (b), prema potrebi, uključujući potrebno vrijeme do automatskog ulaska u stanje pripravnosti ili isključenosti ili drugi uvjet koji ne prelazi potrebnu potrošnju električne energije za stanje isključenosti i/ili pripravnosti.

Posebno je, kad je to primjereno, potrebno priložiti tehničko objašnjenje da su zahtjevi iz točke 1. podtočke (c) ili zahtjevi iz točke 2. podtočke (c) i/ili točke 2. podtočke (d) i/ili točke 3. podtočke (b) neprimjereni za predviđenu uporabu opreme. U slučaju opreme koju proizvođač nije definirao kao umreženu opremu potreba održavanja jedne ili više mrežnih veza ili čekanja na signal daljinskog aktivatora ne smatra se tehničkim opravdanjem izuzeća od zahtjeva iz točke 2. podtočke (d).”

Prilogu III. dodaje se sljedeće:

„U pogledu zahtjeva iz Priloga II. točke 2. podtočke (d), nadležna tijela država članica primjenjuju gore navedeni postupak u svrhu mjerenja potrošnje električne energije nakon što je funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija prebacila opremu u primjereno stanje ili uvjet.

U pogledu zahtjeva iz Priloga II. točke 3. podtočke (c) i točke 4. podtočke (a) nadležna tijela država članica primjenjuju gore navedeni postupak nakon deaktiviranja i/ili isključivanja, prema potrebi, svih mrežnih priključaka jedinice.

Prilikom provjera nadzora tržišta iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), nadležna tijela država članica primjenjuju sljedeći verifikacijski postupak za zahtjeve iz Priloga II. točaka 3. i 4., prema potrebi.

Nadležna tijela država članica testiraju samo jednu jedinicu kako slijedi:

Ako je u tehničkoj dokumentaciji navedeno da oprema ima jednu vrstu mrežnog priključka i ako postoje barem dva priključka te vrste, jedan od njih nasumce se odabire i spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka. U slučaju da ima više bežičnih mrežnih priključaka iste vrste, drugi se bežični priključci deaktiviraju ako je to moguće. U slučaju da ima više žičnih mrežnih priključaka iste vrste za koje treba provesti verifikacijski postupak za zahtjeve iz Priloga II. točke 3., drugi se žični priključci deaktiviraju ako je to moguće. Ako je na raspolaganju samo jedan mrežni priključak, taj se priključak spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka.

Ako oprema ima, kao što je navedeno u tehničkoj dokumentaciji, više od jedne vrste mrežnog priključka, sljedeći se postupak ponavlja za svaku vrstu mrežnog priključka. Ako postoje dva ili više mrežnih priključaka, jedan se priključak nasumce odabire za svaku vrstu mrežnog priključka i spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka.

Ako je na raspolaganju samo jedan priključak za određenu vrstu mrežnog priključka, taj se priključak spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama tog priključka. Bežični priključci koji nisu u uporabi deaktiviraju se ako je to moguće. U slučaju verifikacije zahtjeva iz Priloga II. točke 3., žični mrežni priključci koji nisu u uporabi deaktiviraju se ako je to moguće.

Jedinica se stavlja u stanje uključenosti. Kad jedinica u stanju uključenosti počne pravilno raditi, jedinicu se može prebaciti u uvjete umreženog stanja pripravnosti i zatim izmjeriti potrošnju energije. Nakon toga jedinici se putem mrežnog priključka prosljeđuje odgovarajući aktivator i provjerava se je li oprema reaktivirana. Ako jedan fizički mrežni priključak dijeli više mrežnih logičkih portova, taj se postupak ponavlja za svaku vrstu mrežne logičkog porta, dok su ostali logički portovi logički isključeni.

Smatra se da je model sukladan ovoj Uredbi ako rezultati za svaku vrstu mrežnog priključka ne prelaze granične vrijednosti za više od 10 %.

U suprotnom je potrebno testirati još tri jedinice. Smatra se da je model sukladan ovoj Uredbi ako prosječni rezultat posljednja tri testiranja za svaku vrstu mrežnog priključka ne prelazi granične vrijednosti za više od 10 %.

U suprotnom se smatra da model ne zadovoljava potrebne uvjete.

Nadležna tijela država članica dostavljaju rezultate ispitivanja i ostale relevantne informacije nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji u roku od mjesec dana od donošenja odluke o nesukladnosti modela.

Uz prethodno navedene postupke nadležna tijela država članica koriste pouzdane, precizne i ponovljive postupke mjerenja koji uzimaju u obzir općenito prihvaćenu najvišu razinu tehnološkog razvoja, uključujući metode utvrđene u dokumentima čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije.

9.	U Prilogu IV. iza zadnje rečenice dodaje se sljedeće: „Umreženo stanje pripravnosti: 3 W za opremu HiNA; 1 W ili manje za opremu koja nije oprema HiNA.”

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 642/2009

Uredba (EZ) br. 642/2009 mijenja se kako slijedi:

U članku 2. dodaju se sljedeće definicije:

„12.	‚mreža’ znači komunikacijska infrastruktura koju čine topologija poveznica, arhitektura, komponente, organizacijska načela, komunikacijski postupci i komunikacijski formati (protokoli);

13.	‚mrežni priključak’ znači žično ili bežično fizičko sučelje za vezu s mrežom koje se nalazi na televizoru i putem kojeg je omogućeno daljinsko aktiviranje;

14.	‚umrežen televizor’ znači televizor koji se može povezati s mrežom i ima barem jedan mrežni priključak;

15.	‚raspoloživost mreže’ znači sposobnost televizora da ponovo počne obavljati svoje funkcije nakon što mrežni priključak otkrio signal daljinskog aktivatora;

16.	‚daljinski aktivator’ znači signal vanjskog izvora koji dolazi do televizora putem mreže;

17.	‚umreženo stanje pripravnosti’ znači stanje u kojem televizor može ponovo početi obavljati svoju funkciju potaknut daljinskim aktivatorom putem veze s mrežom;

18.	‚umrežen televizor s funkcijama visoke mrežne raspoloživosti’ (televizor s funkcijama HiNA) znači televizor s funkcijama usmjerivača, mrežne sklopke, točke pristupa bežičnoj mreži (budući da nije terminal) ili kombinacije tih funkcija;

19.	‚usmjerivač’ znači mrežni uređaj čija je prvobitna funkcija određivanje optimalnog puta kojim treba usmjeriti mrežni promet. Usmjerivači prosljeđuju pakete s jedne mreže na drugu na temelju informacija mrežnog sloja (L3);

20.	‚mrežna sklopka’ znači mrežni uređaj čija je prvobitna funkcija filtriranje, prosljeđivanje i distribucija podatkovnih okvira na temelju odredišne adrese svakog paketa. Sve sklopke djeluju barem na Data Link sloju (L2);

21.	‚točka pristupa bežičnoj mreži’ znači uređaj čija je primarna funkcija omogućivanje IEEE 802.11 (Wi-Fi) povezanosti s više klijenata istodobno.”

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

dijelu 3. dodaje se sljedeće:

„3. POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U UMREŽENOM STANJU PRIPRAVNOSTI

Za umrežene televizore primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

Od 1. siječnja 2015.:

(a)

Mogućnost deaktiviranja bežičnih mrežnih veza

Ako se umrežen televizor može spojiti na bežičnu mrežu, korisnik mora biti u mogućnosti deaktivirati vezu(-e) s bežičnom mrežom. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na proizvode kojima je za predviđenu uporabu potrebna jedna veza s bežičnom mrežom i koji nisu povezani sa žičnom mrežom.

(b)

Upravljanje potrošnjom energije za umrežene televizore

Umreženi televizori trebaju imati funkcije sa sljedećim značajkama:

Nakon maksimalno 4 sata u stanju uključenosti od zadnje korisničke uporabe i/ili promjene kanala televizor se treba automatski prebaciti iz stanja uključenosti u umreženo stanje pripravnosti ili bilo koje drugo stanje koje ne prelazi primjenjive zahtjeve za potrošnju energije u umreženom stanju pripravnosti.

Televizori trebaju prikazati poruku upozorenja prije automatskog prebacivanja iz stanja uključenosti u odgovarajuća stanja/načine. Ta se funkcija unaprijed postavlja.

U umreženom stanju pripravnosti funkcija upravljanja potrošnjom energije može automatski prebaciti televizor u stanje pripravnosti ili isključenosti ili drugo stanje u kojem televizor ne prelazi zahtjeve potrošnje energije koji odgovaraju stanju pripravnosti i/ili isključenosti.

Funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, treba biti omogućena za sve mrežne priključke umreženog televizora.

Funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, treba biti aktivirana, osim u slučaju deaktiviranja svih mrežnih priključaka. U potonjem slučaju, funkcija upravljanja potrošnjom energije, ili slična funkcija, aktivira se aktiviranjem bilo kojeg mrežnog priključka.

(c)	Umrežen televizor koja ima jedno ili više stanja pripravnosti treba ispunjavati zahtjeve za ta stanja pripravnosti kad su svi bežični mrežni priključci deaktivirani.

(d)

Potrošnja energije u umreženom stanju pripravnosti:

Potrošnja energije televizora s funkcijama HiNA koji je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija, ne smije prelaziti 12,00 W.

Potrošnja energije televizora bez funkcija HiNA koji je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija, ne smije prelaziti 6,00 W.

Od 1. siječnja 2017.:

Uz zahtjeve navedene u točki 1. podtočkama (a) i (b), primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	Umrežen televizor koji ima jedno ili više stanja pripravnosti treba ispunjavati zahtjeve za ta stanja pripravnosti u uvjetima kad su svi žični mrežni priključci prekinuti i svi bežični mrežni priključci deaktivirani.

(b)	Kad su svi žični mrežni priključci prekinuti i svi bežični mrežni priključci deaktivirani umrežen televizor treba ispunjavati odredbe iz dijela 2. točke 2. podtočke (d).

(c)

Potrošnja energije u umreženom stanju pripravnosti:

Potrošnja energije televizora s funkcijama HiNA koji je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija, ne smije prelaziti 8,00 W.

Potrošnja energije televizora bez funkcija HiNA koji je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija, ne smije prelaziti 3,00 W.

Od 1. siječnja 2019.:

Uz zahtjeve navedene u točki 1. podtočkama (a) i (b) i točki 2. podtočkama (a), (b) i (c) sljedeće se odredbe primjenjuju na umrežene televizore koji nisu oprema HiNA ili televizori s funkcijama HiNA:

Potrošnja energije televizora bez funkcija HiNA koji je u umreženom stanju pripravnosti koje je omogućila funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija, ne smije prelaziti 2,00 W.”

(b)	točka 3. postaje točka 4.;

(c)	točka 4. postaje točka 5.;

(d)	točka 5. postaje točka 6.;

(e)

u točki 5.1 (nova točka 6.1) iza podtočke (d) dodaje se sljedeće kao nova podtočka (e):

„(e)

za umreženo stanje pripravnosti

—	broj i vrstu mrežnih priključaka i, izuzevši bežične mrežne priključke, gdje se nalaze na televizoru; posebice treba deklarirati da isti fizički mrežni priključak podržava dvije ili više vrsta mrežnih priključaka, ako je to slučaj,

—	jesu li prije isporuke svi mrežni priključci deaktivirani,

—	je li televizor kvalificiran kao televizor s funkcijama HiNA, u nedostatku informacija smatra se da televizor nije oprema HiNA ili televizor s funkcijama HiNA.”;

(f)

u točki 5.1 (nova točka 6.1) iza nove podtočke (e) dodaje se sljedeće kao nova podtočka (f):

„(f)

za sve vrste mrežnih priključaka:

—	unaprijed postavljeno vrijeme zadrške nakon kojeg funkcija upravljanja potrošnjom energije ili slična funkcija prebacuje televizor u umreženo stanje pripravnosti,

—	aktivator koji se koristi za ponovo uključivanje opreme,

—	specifikacije za (maksimalnu) učinkovitost,

—	(maksimalna) potrošnja energije televizora u umreženom stanju pripravnosti u koje televizor prebacuje funkcija upravljanja potrošnje energije ili slična funkcija, ako se samo taj priključak koristi za daljinsku aktivaciju,

U nedostatku informacija smatra se da televizor nije umrežen televizor.”;

(g)	točka 5.1. podtočka (e) postaje nova točka 6.1 podtočka (g);

(h)

u točki 5.2 (nova točka 6.2) druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—	za svako stanje pripravnosti i/ili isključenosti i umreženo stanje pripravnosti, podaci o potrošnji električne energije izraženi u vatima, zaokruženi na drugo decimalno mjesto;”.

U Prilogu II. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Mjerenja potrošnje električne energije u stanjima pripravnosti/isključenosti i umreženom stanju pripravnosti

Mjerenja potrošnje električne energije iz Priloga I. dijelova 2. i 3. trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:

Potrošnja električne energije navedena u točki 2.1. podtočkama (a) i (b), točki 2.2. podtočkama (a) i (b), točki 3.1. podtočki (d) i točki 3.2. podtočki (c) propisuju se pouzdanim, preciznim i ponovljivim postupkom mjerenja koji uzima u obzir općenito prihvaćenu najvišu razinu tehnološkog razvoja.”

Prilog III. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG III

POSTUPAK VERIFIKACIJE

A. Postupak verifikacije za zahtjeve iz Priloga I. dijelova 1., 2., 4. i 5.

Prilikom provjera nadzora tržišta iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZEuropskog parlamenta i vijeća (7), nadležna tijela država članica primjenjuju sljedeći verifikacijski postupak za zahtjeve iz Priloga I. dijelova 1., 2., 4. i 5.

Nadležna tijela država članica testiraju samo jednu televizijsku jedinicu.

Smatra se da je model sukladan odredbama iz Priloga I. ako:

(a)	rezultat potrošnje električne energije u stanju uključenosti ne prelazi primjenjivu graničnu vrijednost utvrđenu u Prilogu I. dijelu 1. točkama 1. i 2. za više od 7 %; i

(b)	rezultati za stanja isključenosti/pripravnosti, prema potrebi, ne prelaze primjenjive granične vrijednosti utvrđene u Prilogu I. dijelu 2. točki 1. podtočkama (a) i (b) i točki 2. podtočkama (a) i (b) za više od 0,10 vati; i

(c)	rezultat za omjer vršnog osvjetljenja utvrđen u Prilogu I. dijelu 5. ne pada ispod 60 %.

Ako se ne postignu rezultati iz točke 1. podtočaka (a) ili (b) ili (c), ispituju se tri dodatna primjerka istog modela.

Nakon ispitivanje tri dodatna primjerka istog modela, smatra se da je model sukladan sa zahtjevima iz Priloga I., ako:

(a)	prosjek rezultata potrošnje električne energije u stanju uključenosti za zadnja tri primjerka ne prelazi primjenjivu graničnu vrijednost utvrđenu u Prilogu I. dijelu 1. točkama 1. i 2. za više od 7 %; i

(b)	prosjek rezultata za stanja isključenosti/pripravnosti, prema potrebi, ne prelaze primjenjive granične vrijednosti utvrđene u Prilogu I. dijelu 2. točki 1. podtočkama (a) i (b) i točki 2. podtočkama (a) i (b) za više od 0,10 vati; i

(c)	prosjek rezultata za zadnja tri primjerka za omjer vršnog osvjetljenja utvrđen u Prilogu I, dijelu 5. ne pada ispod 60 %.

Ako se ne postignu rezultati iz točke 2. podtočaka (a), (b) i (c) smatra se da model nije sukladan sa zahtjevima.

B. Postupak verifikacije za zahtjeve utvrđene u Prilogu I. dijelu 3.

Prilikom provjera u okviru nadzora tržišta iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ, nadležna tijela država članica primjenjuju sljedeći verifikacijski postupak za zahtjeve iz Priloga I. dijela 3. točke 1. podtočke (d) i točke 2. podtočke (c), prema potrebi. Primjenjuje se sljedeći postupak, nakon što su deaktivirani i/ili isključeni, prema potrebi, svi mrežni priključci jedinice.

Nadležna tijela država članica testiraju samo jednu jedinicu kako slijedi:

Ako je u tehničkoj dokumentaciji navedeno da oprema ima jednu vrstu mrežnog priključka i ako postoje barem dva priključka te vrste, jedan od njih nasumce se odabire i spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka. U slučaju da ima više bežičnih mrežnih priključaka iste vrste, drugi se bežični priključci deaktiviraju ako je to moguće. U slučaju da ima više žičnih mrežnih priključaka iste vrste za koje treba provesti verifikacijski postupak za zahtjeve iz Priloga I. točke 2., drugi se žični priključci deaktiviraju ako je to moguće. Ako je na raspolaganju samo jedan mrežni priključak, taj se priključak spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka.

Jedinica se stavlja u stanje uključenosti. Kad jedinica u stanju uključenosti počne primjereno djelovati, jedinicu se može prebaciti u uvjete umreženog stanja pripravnosti i zatim izmjeriti potrošnju energije. Nakon toga televizoru se putem mrežnog priključka prosljeđuje odgovarajući aktivator i provjerava se je li televizor ponovo aktiviran.

Ako televizor ima, kao što je navedeno u tehničkoj dokumentaciji, više od jedne vrste mrežnog priključka, sljedeći se postupak ponavlja za svaku vrstu mrežnog priključka. Ako postoje dva ili više mrežnih priključaka, jedan se priključak nasumce odabire za svaku vrstu mrežnog priključka i spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama priključka.

Ako je na raspolaganju samo jedan priključak za određenu vrstu mrežnog priključka, taj se priključak spaja na odgovarajuću mrežu koja je sukladna s maksimalnim specifikacijama tog priključka. Bežični priključci koji nisu u uporabi deaktiviraju se ako je to moguće. U slučaju verifikacije zahtjeva iz Priloga II. točke 3, žični mrežni priključci koji nisu u uporabi deaktiviraju se ako je to moguće.

Ako jedan fizički mrežni priključak dijeli više mrežnih logičkih portova, taj se postupak ponavlja za svaku vrstu mrežnog logičkog porta, dok su ostali logički portovi logički isključeni.

Smatra se da je model sukladan ovoj Uredbi ako rezultati za svaku vrstu mrežnog priključka ne prelaze granične vrijednosti više od 7 %.

U suprotnom je potrebno testirati još tri jedinice. Smatra se da je model sukladan ovoj Uredbi ako prosječni rezultati posljednja tri testiranja za svaku vrstu mrežnog priključka ne prelaze granične vrijednosti za više od 7 %.

U suprotnom se smatra da model ne zadovoljava potrebne uvjete.

C. Provjera sukladnosti

U svrhu provjere sukladnosti sa zahtjevima nadležna tijela država članica koriste pouzdane, precizne i ponovljive postupke mjerenja koji uzimaju u obzir općenito prihvaćene najnovije mjerne metode, uključujući metode utvrđene u dokumentima čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. kolovoza 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(2) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(3) SL L 339, 18.12.2008., str. 45.

(4) SL L 191, 23.7.2009., str. 42.

(5) SL L 190, 18.7.2008., str. 22.

(6) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.”

(7) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.”

23.8.2013

Službeni list Europske unije

L 225/13

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 802/2013

оd 22. kolovoza 2013.

o odobravanju aktivne tvari fluopirama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2. i članak 78. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) primjenjuje se na aktivne tvari za koje je donesena odluka u skladu s člankom 6. stavkom 3. te Direktive prije 14. lipnja 2011., uzimajući u obzir postupak i uvjete za odobrenje. Odlukom Komisije 2009/464/EZ (3) uvjeti iz članka 80. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 za fluopiram ispunjeni su.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ, Njemačka je 30. lipnja 2008. od društva Bayer CropScience AG primila zahtjev za uvrštenje aktivne tvari fluopiram u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Odlukom 2009/464/EZ potvrđeno je da je dokumentacija „cjelovita” u smislu da se moglo smatrati da u načelu udovoljava zahtjevima u pogledu podataka i informacija iz priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

(3)

Za tu su aktivnu tvar procijenjeni učinci na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš u skladu s odredbama članka 6. stavaka 2. i 4. Direktive 91/414/EEZ za upotrebe koje je predložio podnositelj prijave. Imenovana država članica izvjestiteljica podnijela je 30. kolovoza 2011. nacrt izvješća o ocjeni.

(4)

Nacrt izvješća o ocjeni pregledale su države članice i Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”). Agencija je Komisiji 17. prosinca 2012. iznijela svoj zaključak (4) o procjeni rizika od pesticida za aktivnu tvar fluopiram. Taj su nacrt izvješća o ocjeni i zaključak ovlaštenog tijela pregledale države članice i Komisija u okviru Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja te su konačnu inačicu dovršile 16. srpnja 2013. u obliku izvješća Komisije o pregledu fluopirama.

(5)

Razni su pregledi pokazali kako se za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže fluopiram može očekivati da načelno udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) i članku 5. stavku 3. Direktive 91/414/EEZ, posebno u vezi s upotrebama koje su bile ispitivane i detaljno opisane u izvješću Komisije o pregledu. Stoga je primjereno odobriti fluopiram.

(6)	U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. i u svjetlu trenutačnog znanstvenog i stručnog znanja, potrebno je, međutim, uključiti određene uvjete i ograničenja. Posebno je prikladno zahtijevati daljnje potvrdne informacije.

(7)	Prije odobravanja trebalo bi omogućiti razumno razdoblje kako bi se državama članicama i zainteresiranim stranama omogućilo da se pripreme za udovoljavanje novim zahtjevima koji proizlaze iz odobrenja.

(8)

Ne dovodeći u pitanje obveze predviđene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 koje proizlaze iz odobrenja, uzimajući u obzir posebnu situaciju nastalu prijelazom iz Direktive 91/414/EEZ na Uredbu (EZ) br. 1107/2009, trebalo bi se primjenjivati sljedeće. Državama bi članicama trebalo omogućiti razdoblje od šest mjeseci nakon odobravanja kako bi se ponovno ocijenila odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja sadrže fluopiram. Države bi članice, prema potrebi, trebale izmijeniti, zamijeniti ili povući odobrenja. Odstupajući od tog roka, dulje bi se razdoblje trebalo predvidjeti za podnošenje i procjenu cjelokupne dokumentacije iz Priloga III., kako je određeno u Direktivi 91/414/EEZ, za sva sredstva za zaštitu bilja za svaku namijenjenu uporabu u skladu s jedinstvenim načelima.

(9)

Iskustvo stečeno uvrštenjem aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, ocijenjenih u okviru Uredbe Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (5), pokazalo je da može doći do poteškoća u tumačenju dužnosti nositelja postojećih odobrenja povezanih s pristupom podacima. Radi izbjegavanja daljnjih poteškoća stoga se čini potrebnim pojasniti dužnosti država članica, a posebno dužnost provjere kojom nositelj odobrenja dokazuje pristup dokumentaciji koja udovoljava zahtjevima iz Priloga II. toj Direktivi. Međutim, to objašnjenje ne uvodi nove obveze državama članicama ili nositeljima odobrenja u usporedbi s dosad donesenim direktivama koje izmjenjuju Prilog I. toj Direktivi ili uredbama koje odobravaju aktivne tvari.

(10)	U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (6) trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(11)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrenje aktivne tvari

Aktivna tvar fluopiram, kako je određeno u Prilogu I., odobrava se podložno uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Ponovno ocjenjivanje sredstava za zaštitu bilja

1. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 države članice će do 31. srpnja 2014. izmijeniti ili povući, prema potrebi, postojeća odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja kao aktivnu tvar sadržavaju fluopiram.

Do tog datuma one ponajprije provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti iz Priloga I. ovoj Uredbi, uz iznimku onih utvrđenih u stupcu o posebnim odredbama tog Priloga, te provjeravaju ima li nositelj odobrenja dokumentaciju ili pristup dokumentaciji koja ispunjava zahtjeve iz Priloga II. Direktivi 91/414/EEZ u skladu s uvjetima članka 13. stavaka 1. do 4. te Direktive i članka 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

2. Odstupajući od stavka 1., za svako odobreno sredstvo za zaštitu bilja koje sadržava fluopiram kao jedinu aktivnu tvar ili kao jednu od nekoliko aktivnih tvari koje su sve najkasnije do 31. siječnja 2014. bile uvrštene u Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, države članice ponovno ocjenjuju to sredstvo u skladu s jedinstvenim načelima iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, na temelju dokumentacije koja ispunjava zahtjeve Priloga III. Direktivi 91/414/EEZ te uzimajući u obzir stupac koji se odnosi na posebne odredbe Priloga I. ovoj Uredbi. Na temelju te ocjene, države članice utvrđuju ispunjava li sredstvo uvjete iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

Nakon što to utvrde, države članice:

(a)	u slučaju sredstva koje sadržava fluopiram kao jedinu aktivnu tvar, prema potrebi, izmjenjuju ili povlače odobrenje najkasnije do 31. srpnja 2015.; ili

(b)

u slučaju sredstva koje sadržava fluopiram kao jednu od nekoliko aktivnih tvari, prema potrebi, izmjenjuju ili povlače odobrenje do 31. srpnja 2015. ili do datuma koji se za takvu izmjenu ili povlačenje utvrdi u odgovarajućem aktu kojim je odgovarajuća tvar dodana odnosno aktima kojima su odgovarajuće tvari dodane u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ ili kojim je ta tvar odobrena, odnosno kojima su te tvari odobrene, ovisno o tome što je kasnije.

Članak 3.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Stupanje na snagu i datum početka primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. veljače 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. kolovoza 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.

(3) SL L 151, 16.6.2009., str. 37.

(4) EFSA Journal 2013; 11(1):3052. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.

(5) SL L 366, 15.12.1992., str. 10.

(6) SL L 153, 11.6.2011., str. 1.

PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Naziv IUPAC

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Istek odobrenja

Posebne odredbe

Fluopiram

CAS br. 658066-35-4

CIPAC br. 807

N-{2-[3-kloro-5-(trifluorometil)-2-piridil]etil}-α,α,α-trifluoro-o-toluamid

≥ 960 g/kg

1. veljače 2014.

31. siječnja 2024.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u obzir se uzimaju zaključci izvješća o pregledu za fluopiram, a posebno njegovi dodaci I. i II. čija je konačna inačica donesena 16. srpnja 2013. u okviru Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja.

U ovoj cjelokupnoj ocjeni države članice posebnu pozornost vode o zaštiti vodenih organizama.

Uvjeti primjene uključuju, prema potrebi, mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva dostavlja informacije koje potvrđuju:

1.	dugotrajan rizik za ptice koje se hrane kukcima;

2.	moguće štetne učinke na endokrini sustav kod kralježnjaka, osim sisavaca, kojima sredstvo nije namijenjeno.

Podnositelj zahtjeva Komisiji, državama članicama i ovlaštenom tijelu mora do 1. veljače 2016. dostaviti informacije utvrđene točkom 1. te informacije utvrđene točkom 2. u roku od dvije godine od donošenja odgovarajućih smjernica za ispitivanje OECD-a o endokrinim poremećajima.

(1) Dodatne pojedinosti o identitetu aktivne tvari i njenoj specifikaciji navedene su u izvješću o pregledu.

PRILOG II

U dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 dodaje se sljedeće:

Broj

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Naziv IUPAC

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Istek odobrenja

Posebne odredbe

„51.

Fluopiram

CAS br. 658066-35-4

CIPAC br. 807

N-{2-[3-kloro-5-(trifluorometil)-2-piridil]etil}-α,α,α-trifluoro-o-toluamid

≥ 960 g/kg

1. veljače 2014.

31. siječnja 2024.

U ovoj cjelokupnoj ocjeni države članice posebnu pozornost vode o zaštiti vodenih organizama.

Uvjeti primjene uključuju, prema potrebi, mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva dostavlja informacije koje potvrđuju:

1.	dugotrajan rizik za ptice koje se hrane kukcima;

2.	moguće štetne učinke na endokrini sustav kod kralježnjaka, osim sisavaca, kojima sredstvo nije namijenjeno.

(1) Dodatne pojedinosti o identitetu aktivne tvari i njezinoj specifikaciji navedene su u izvješću o pregledu.

		ISSN 1977-0847 doi:10.3000/19770847.L_2013.225.hrv
Službeni list Europske unije		L 225

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	56 23. kolovoza 2013.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Komisije (EU) br. 801/2013 оd 22. kolovoza 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1275/2008 o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn za uporabu električne energije u električnoj i elektroničkoj kućanskoj i uredskoj opremi u stanju pripravnosti ili isključenosti i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 642/2009 u odnosu na zahtjeve za ekološki dizajn televizora ( 1 )	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 802/2013 оd 22. kolovoza 2013. o odobravanju aktivne tvari fluopirama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	13
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 803/2013 оd 22. kolovoza 2013. o odobrenju folne kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste ( 1 )	17
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 804/2013 оd 22. kolovoza 2013. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	20


*	Obavijest čitatelju – Uredba Komisije (EU) br. 216/2013 od 7. ožujka 2013. o elektroničkom izdanju Službenog lista Europske unije (vidjeti stranicu 3. korica)	s3
*	Napomena čitateljima – Način navođenja akata (vidjeti stranicu 3. korica)	s3

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0707 00 05	TR	95,4
0707 00 05	ZZ	95,4
0709 93 10	TR	121,9
0709 93 10	ZZ	121,9
0805 50 10	AR	118,3
	CL	112,4
	TR	70,0
	UY	99,9
	ZA	104,1
	ZZ	100,9
0806 10 10	EG	182,8
	MA	135,8
	TR	145,7
	ZZ	154,8
0808 10 80	AR	186,2
	BR	108,7
	CL	140,9
	CN	95,5
	NZ	125,1
	US	129,8
	ZA	117,7
	ZZ	129,1
0808 30 90	AR	196,9
	CL	148,9
	TR	147,4
	ZA	87,4
	ZZ	145,2
0809 30	TR	142,6
0809 30	ZZ	142,6
0809 40 05	BA	52,6
	MK	57,7
	TR	101,0
	ZZ	70,4


	(1) Tekst značajan za EGP