18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/1

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/2

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (1) predviđa se zamjena eurom valuta država članica koje su ispunile uvjete potrebne za usvajanje eura u trenutku kad je Zajednica ušla u treću fazu ekonomske i monetarne unije.

(2)

U skladu s člankom 4. Akta o pristupanju iz 2003. Latvija je država članica s odstupanjem kako je određeno u članku 139. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(3)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/387/EU od 9. srpnja 2013. o usvajanju eura u Latviji 1. siječnja 2014. (2), Latvija ispunjava uvjete potrebne za usvajanje eura te odstupanje u korist Latvije prestaje s učinkom od 1. siječnja 2014.

(4)

Uvođenje eura u Latviji zahtijeva proširenje postojećih odredaba o uvođenju eura, utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 974/98, na Latviju.

(5)

Nacionalni plan Latvije za zamjenu za euro određuje da bi novčanice i kovanice eura trebale postati zakonsko sredstvo plaćanja u toj državi članici na dan uvođenja eura kao njezine valute. Stoga bi datum usvajanja eura i datum prelaska na euro trebao biti 1. siječnja 2014. Ne bi trebalo primjenjivati razdoblje „postupnog ukidanja”.

(6)

Prilog Uredbi (EZ) br. 974/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/3

(1)

Potrebno je uzeti u obzir promjene u troškovima života u trećim zemljama te u skladu s tim utvrditi pondere koji se od 1. srpnja 2011. do 30. lipnja 2012. te od 1. srpnja 2012. primjenjuju na primitke od rada dužnosnika, privremenog osoblja i ugovornog osoblja Europske unije koji rade u trećim zemljama, isplaćene u valuti zemlje zaposlenja.

(2)

Ponderi na temelju kojih je izvršena isplata prema Uredbi Vijeća (EU) No 964/2011 (2) mogu dovesti do pozitivnih ili negativnih usklađenja primitaka od rada s retroaktivnim učinkom.

(3)

Trebalo bi predvidjeti naknadna plaćanja u slučaju porasta primitaka od rada kao rezultat novih pondera.

(4)

Trebalo bi predvidjeti povrat preplaćenih iznosa u slučaju smanjenja primitaka od rada kao rezultat novih pondera za razdoblje između 1. srpnja 2011. i dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(5)

Trebalo bi predvidjeti ograničenje svakog takvog povrata na razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci prije dana stupanja na snagu ove Uredbe,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/15

(1)

30. studenoga 2006. Vijeće je donijelo Uredbu (EZ) br. 1801/2006 o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Islamske Republike Mauritanije (1) („Sporazum o partnerstvu”).

(2)

Novi Protokol kojim se utvrđuju mogućnosti ribolova i financijski doprinos predviđen Sporazumom o partnerstvu („novi Protokol”) provodio se privremeno od 16. prosinca 2012., dana njegovog potpisivanja, u skladu s Odlukom Vijeća 2012/827/EU (2). Novim Protokolom plovilima EU-a odobravaju se mogućnosti ribolova u vodama koje su u području ribarstva pod suverenitetom ili jurisdikcijom Mauritanije. Raspodjela mogućnosti ribolova dodijeljenih Uniji na temelju novog Protokola definirana je Uredbom (EU) br. 1259/2012 (3).

(3)

20. veljače 2013., u skladu s člankom 4. novog Protokola, Zajednički odbor Europske unije i Mauritanije („Zajednički odbor”) predviđen u članku 10. Sporazuma o partnerstvu usvojio je mjere koje obuhvaćaju preispitivanje mogućnosti ribolova. One uključuju mjere kojima se redefinira raspodjela mogućnosti ribolova između kategorija 5 (plovila za lov tuna s potegačima) i 6 (plovila za lov tuna s ribarskim štapovima i polovila s površinskim parangalima).

(4)

Uredbu (EU) br. 1259/2012 trebalo bi stoga izmijeniti. Budući da se odluka Zajedničkog odbora primjenjuje od 20. veljače 2013., ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave te bi se trebala primjenjivati od 20. veljače 2013.,

„(e)

Kategorija 5. - Plovila za lov tuna s potegačama

(f)

Kategorija 6. - Plovila za lov tuna s ribarskim štapovima i plovila s površinskim parangalima

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/16

(1)

Direktivom 2009/48/EZ utvrđuju se granične vrijednosti za barij koje se temelje na preporukama Nizozemskog nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš (RIVM) iz izvješća iz 2008. pod naslovom „Kemikalije u igračkama. Načelna metodologija za procjenu kemijske sigurnosti igračaka s naglaskom na elementima”. Preporuke RIVM-a temelje se na pretpostavci da izloženost djece kemikalijama u igračkama ne smije prelaziti određenu razinu koja se zove „prihvatljivi dnevni unos”. Budući da su djeca izložena kemikalijama i iz drugih izvora osim igračaka, za igračke se smije odrediti samo postotak prihvatljivog dnevnog unosa. Znanstveni odbor za toksičnost, ekotoksičnost i okoliš (CSTEE) u svojem je izvješću iz 2004. preporučio da se za igračke odredi najviše 10 % prihvatljivog dnevnog unosa. Tu je količinu odobrio Znanstveni odbor za rizike po zdravlje i okoliš (SCHER) u svojem mišljenju od 1. srpnja 2010. pod naslovom „Procjena graničnih vrijednosti migracije kemijskih tvari u igračkama”.

(2)

U skladu s preporukama RIVM-a, za dobivanje graničnih vrijednosti za kemijske tvari navedene u Direktivi 2009/48/EZ potrebno je najveći postotak prihvatljivog dnevnog unosa pomnožiti s težinom djeteta koja je procijenjena na 7,5 kg i podijeliti je s količinom progutanog materijala za igračke.

(3)

U skladu s pristupom američke Agencije za otrovne tvari i registar bolesti (ATSDR) u izvješću iz 2005. o toksikološkom profilu barija utemeljenom na podacima dobivenima pokusima na životinjama, RIVM je za barij upotrijebio prihvatljivi dnevni unos od 0,6 mg/kg tjelesne težine po danu. RIVM je uzeo u obzir druge analize svojstava barija utemeljene na podacima koji se odnose na ljude, ali ih nije upotrijebio u utvrđivanju prihvatljivog dnevnog unosa barija. Iako se podaci koji se odnose na ljude smatraju prikladnijom osnovom za utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa, RIVM smatra da je u istraživanjima iz kojih ti podaci potječu bilo bitnih pogrešaka. Stoga su upotrijebljeni podaci dobiveni pokusima na životinjama koji su pouzdaniji za utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa.

(4)

Kako bi se definirali mogući ishodi izloženosti kemijskim tvarima, RIVM je procijenio količinu progutanog materijala na 8 mg na dan za materijal ostrugan s površine igračke, 100 mg za lomljivi materijal za igračke i 400 mg za tekući ili ljepljivi materijal za igračke. U svojem mišljenju pod naslovom „Rizik od organskih CMR tvari u igračkama” od 18. svibnja 2010. SCHER je odobrio te najveće dopuštene količine za progutani materijal.

(5)

Ako se 10 % prihvatljivog dnevnog unosa pomnoži s težinom djeteta i podijeli s količinom progutanog materijala za igračke dobiju se sljedeće granične vrijednosti za barij: 56 000 mg/kg za ostrugani materijal, 4 500 mg/kg za suhi materijal i 1 125 mg/kg za tekući materijal.

(6)

Američka Agencija za otrovne tvari i registar bolesti objavila je 2007. ažuriranu inačicu svojeg izvješća o toksikološkom profilu barija u kojoj se predlaže prihvatljivi dnevni unos od 0,2 mg/kg tjelesne težine po danu. Navedena ažurirana inačica postala je dostupna nakon dovršetka izvješća RIVM-a. Nakon rasprave s dionicima zaključeno je i da RIVM nije na odgovarajući način uzeo u obzir izvješće Međunarodnog programa za kemijsku sigurnost (IPCS) iz 2001.

(7)

S tim je u vezi Komisija uputila SCHER-u zahtjev za mišljenje u kojem je zatražila dodatnu procjenu graničnih vrijednosti migracije za barij te preporuke u vezi s prihvatljivim dnevnim unosom koji treba upotrijebiti, uzimajući u obzir dokumente IPCS-a i ATSDR-a (2007.).

(8)

U svojem mišljenju od 22. ožujka 2012. SCHER zaključuje da raspoloživi podaci koji se odnose na ljude nisu prikladni za utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa. Kvalitetno istraživanje na životinjama prikladnije je za utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa barija koji bi prema mišljenju SCHER-a trebao iznositi 0,2 mg/kg tjelesne težine po danu.

(9)

U toj se vrijednosti u obzir uzima apsorpcija barija u želučano-crijevnom traktu. Prema procjeni SCHER-a, apsorpcija u želučano-crijevnom traktu djece od prve do petnaeste godine života iznosi 30 %, dok je apsorpcija kod dojenčadi 60 %. Međutim SCHER-ov prihvatljivi dnevni unos barija temelji se na pretpostavci o najgorem mogućem ishodu prema kojem djeca apsorbiraju 100 % barija kojem su izložena.

(10)

Ako se 10 % novog prihvatljivog dnevnog unosa pomnoži s težinom djeteta i podijeli s količinom progutanog materijala igračke dobiju se sljedeće granične vrijednosti za barij: 18 750 mg/kg za ostrugani materijal, 1 500 mg/kg za suhi materijal i 375 mg/kg za tekući materijal.

(11)

Kako bi se osigurala najbolja moguća zaštita zdravlja i života ljudi, a posebno djece, nužno je u što kraćem roku primijeniti navedene niže granične vrijednosti migracije za barij. Direktivu stoga treba izmijeniti Uredbom koja stupa na snagu 20. srpnja 2013., čime će se izbjeći duže razdoblje prijenosa Direktive tijekom kojeg bi se primjenjivale različite granične vrijednosti migracije.

(12)

Direktivu 2009/48/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost igračaka,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/18

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora sukladno toj Uredbi.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) 10. srpnja 2013. odlučio je izbrisati jednu fizičku osobu sa svog popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje zamrzavanje financijskih sredstava i ekonomskih izvora.

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način ažurirati,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/20

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/22

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 341/2007 (3) otvara se i uređuje upravljanje carinskim kvotama te se uvodi sustav uvoznih dozvola i potvrda o podrijetlu za češnjak i ostale poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja.

(2)

Količine za koje su tradicionalni uvoznici i novi uvoznici podnijeli zahtjeve za dozvole „A” tijekom prvih sedam radnih dana srpnja 2013. u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 341/2007 premašuju količine raspoložive za proizvode podrijetlom iz Kine.

(3)

Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1301/2006 potrebno odrediti u kojoj se mjeri zahtjevi za dozvole „A” poslani Komisiji do 14. srpnja 2013. mogu odobriti u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 341/2007.

(4)

Kako bi se omogućilo dobro upravljanje postupkom izdavanja uvoznih dozvola, ova Uredba treba stupiti na snagu odmah nakon objave,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/24

(1)

Treća faza ekonomske i monetarne unije („EMU”) započela je 1. siječnja 1999. Vijeće je, u sastavu šefova država ili vlada na sastanku u Bruxellesu 3. svibnja 1998., odlučilo da su Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska ispunile uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 1999. (3).

(2)

Odlukom 2000/427/EZ (4) Vijeće je odlučilo da je Grčka ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2001. Odlukom 2006/495/EZ (5) Vijeće je odlučilo da je Slovenija ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2007. Odlukama 2007/503/EZ (6) i 2007/504/EZ (7) Vijeće je odlučilo da su Cipar i Malta ispunili uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2008. Odlukom 2008/608/EZ (8) Vijeće je odlučilo da je Slovačka ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura. Odlukom 2010/416/EU (9) Vijeće je odlučilo da je Estonija ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura.

(3)

U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice („Ugovor o EZ-u”), Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Vijeće da ne namjerava prijeći u treću fazu EMU-a 1. siječnja 1999. Ta obavijest nije mijenjana. U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Dansku priloženog Ugovoru o EZ-u i odlukom šefova država ili vlada u Edinburghu u prosincu 1992. Danska je obavijestila Vijeće da neće sudjelovati u trećoj fazi EMU-a. Danska nije zatražila pokretanje postupka iz članka 140. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

(4)

Na temelju Odluke 98/317/EZ, za Švedsku vrijedi odstupanje kako je određeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 4. Akta o pristupanju iz 2003. (10), za Češku, Latviju, Litvu, Mađarsku i Poljsku vrijedi odstupanje kako je određeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2005. (11), za Bugarsku i Rumunjsku vrijedi odstupanje kako je određeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju Hrvatske (12), za Hrvatsku vrijedi odstupanje kako je određeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a.

(5)

Europska središnja banka („ESB”) osnovana je 1. srpnja 1998. Europski monetarni sustav zamijenjen je tečajnim mehanizmom čija je uspostava usuglašena rezolucijom Europskog vijeća o uspostavi tečajnog mehanizma u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije od 16. lipnja 1997. (13) Postupci predviđeni za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (ERM II) utvrđeni su u Sporazumu od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (14).

(6)

Člankom 140. stavkom 2. UFEU-a utvrđeni su postupci za prestanak odstupanja dotičnih država članica. Komisija i ESB najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuju Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u članku 140. stavku 1. UFEU-a. Latvija je 5. ožujka 2013. podnijela službeni zahtjev za ocjenu konvergencije.

(7)

Nacionalno zakonodavstvo država članica, uključujući statute nacionalnih središnjih banaka, prema potrebi treba prilagoditi kako bi se osigurala usklađenost s člancima 130. i 131. UFEU-a te Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke („Statut ESSB-a i ESB-a”). Izvješća Komisije i ESB-a osiguravaju detaljnu ocjenu usklađenosti zakonodavstva Latvije s člancima 130. i 131. UFEU-a te Statutom ESSB-a i ESB-a.

(8)

Prema članku 1. Protokola br. 13 o konvergencijskim kriterijima iz članka 140. UFEU-a, kriterij stabilnosti cijena iz članka 140. stavka 1. prve alineje UFEU-a znači da država članica ima razinu stabilnosti cijena koja je održiva te prosječnu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, koja ne prelazi za više od 1,5 postotnih poena stopu inflacije u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe kriterija stabilnosti cijena, inflacija se mjeri harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HIPC) određenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (15). Kako bi se ocijenio kriterij stabilnosti cijena, inflacija države članice mjeri se postotnom promjenom aritmetičke sredine 12 mjesečnih indeksa u odnosu na aritmetičku sredinu 12 mjesečnih indeksa prethodnog razdoblja. Komisija i ESB su u svojim izvješćima uzeli u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu stopa inflacije triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za 1,5 postotni poen. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja sa završetkom u travnju 2013. izračunana referentna vrijednost inflacije bila je 2,7 %, pri čemu su Švedska, Latvija i Irska bile tri države članice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena, uz stope inflacije od 0,8 %, 1,3 % odnosno 1,6 %.

Iz zemalja s najboljim rezultatima opravdano je isključiti zemlje čije se stope inflacije ne mogu smatrati smislenim vrijednostima za druge države članice. Takva su odstupanja ranije utvrđena u izvješćima o konvergenciji iz 2004. i 2010. U sadašnjem je trenutku opravdano izuzeti Grčku iz zemalja s najboljim rezultatima jer njezina stopa inflacije i profil znatno odstupaju od prosjeka europodručja, uglavnom odražavajući potrebe za strogom prilagodbom i iznimnu situaciju grčkoga gospodarstva, te bi njezino uključivanje nepotrebno utjecalo na referentnu vrijednost, a time i na pravičnost kriterija (16).

(9)

Prema članku 2. Protokola br. 13, kriterij proračunskog stanja iz članka 140. stavka 1. druge alineje UFEU-a znači da u trenutku provjere država članica nije predmetom odluke Vijeća prema članku 126. stavku 6. UFEU-a o postojanju prekomjernog deficita u dotičnoj državi članici.

(10)

Prema članku 3. Protokola br. 13, kriterij sudjelovanja u tečajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz članka 140. stavka 1. treće alineje UFEU-a znači da je država članica poštovala normalan raspon fluktuacija tečajnog mehanizma (ERM) Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom barem dviju posljednjih godina prije provjere. Osobito, država članica nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom tog razdoblja. Od 1. siječnja 1999. ERM II osigurava okvir za ocjenjivanje ispunjavanja tečajnog kriterija. Pri ocjenjivanju ispunjavanja tog kriterija, Komisija i ESB su u svojim izvješćima provjerili dvogodišnje razdoblje sa završetkom 16. svibnja 2013.

(11)

Prema članku 4. Protokola br. 13, kriterij konvergencije kamatnih stopa iz članka 140. stavka 1. četvrte alineje UFEU-a znači da je, tijekom jedne promatrane godine prije provjere, država članica imala prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu koja ne prelazi za više od dva postotna poena kamatnu stopu u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe kriterija konvergencije kamatnih stopa korištene su usporedive kamatne stope desetogodišnjih referentnih vrijednosti državnih obveznica. Kako bi se ocijenilo ispunjavanje kriterija kamatne stope, Komisija i ESB su u svojim izvješćima uzeli u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu nominalnih dugoročnih kamatnih stopa triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za dva postotna poena. Tako izračunana referentna vrijednost za jednogodišnje razdoblje sa završetkom u travnju 2013. iznosila je 5,5 %.

(12)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 13, podatke koji se koriste u ocjeni ispunjavanja konvergencijskih kriterija osigurava Komisija. Za pripremu ove Odluke Komisija je osigurala podatke. Komisija je osigurala proračunske podatke nakon izvješća koja su države članice dostavile do 1. travnja 2013. u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenoga 1993. (17) o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita.

(13)

Na temelju izvješća koje su predstavile Komisija i ESB o napretku Latvije u ispunjavanju obveza u pogledu ostvarenja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je sljedeće:

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/27

(1)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (u daljnjem tekstu: NSB-i) mogu sklapati kreditne poslove s kreditnim institucijama i drugim sudionicima na tržištu, a da se pritom odobravanje kredita temelji na odgovarajućem osiguranju. Standardni kriteriji za utvrđivanje prihvatljivosti osiguranja za potrebe operacija monetarne politike Eurosustava utvrđeni su u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14.

(2)

U skladu s odjeljkom 1.6. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14, Upravno vijeće može, u svako doba, izmijeniti instrumente, uvjete, kriterije i postupke za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava. U skladu s odjeljkom 6.3.1. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14, Eurosustav zadržava pravo da na temelju svih informacija koje smatra relevantnima određuje ispunjava li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac njegove zahtjeve za visoke standarde.

(3)

Odluka ESB/2013/13 od 2. svibnja 2013. o privremenim mjerama koje se odnose na prihvatljivost utrživih dužničkih instrumenata koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar (3) privremeno je, kao iznimna mjera, odgodila primjenu minimalnih zahtjeva Eurosustava glede pragova kreditne kvalitete koji se primjenjuju na utržive dužničke instrumente koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar. Nakon što je Republika Cipar pokrenula postupak upravljanja dugom, što uključuje njezine utržive dužničke papire, Upravno vijeće je odlučilo da postoji negativan utjecaj na adekvatnost utrživih dužničkih instrumenata, koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar, kao osiguranja za operacije monetarne politike Eurosustava, te je odlučilo staviti izvan snage Odluku ESB/2013/13 od 28. lipnja 2013. (4).

(4)

Nakon dovršetka postupka upravljanja dugom i potvrde da Republika Cipar ispunjava uvjete iz programa ekonomskog i financijskog usklađivanja koji se na nju primjenjuje, Upravno vijeće je nadalje utvrdilo da utrživi dužnički instrumenti koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar trenutno zadovoljavaju kvalitativni standard, kojim se jamči njihova prihvatljivost kao osiguranja za operacije monetarne politike Eurosustava.

(5)

Upravno vijeće je stoga odlučilo da utrživi dužnički instrumenti, koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar, moraju ponovno biti prihvatljivi za operacije monetarne politike Eurosustava, uz primjenu posebnih korektivnih faktora na te instrumente, koji se razlikuju od korektivnih faktora propisanih u odjeljku 6.4.2. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14.

(6)

Na temelju članka 7. Smjernice ESB/2013/4 prag kreditne kvalitete Eurosustava ne primjenjuje se na utržive dužničke instrumente koje su izdale ili za koje jamče središnje vlasti država članica europodručja na temelju programa Europske unije/Međunarodnog monetarnog fonda, osim ako Upravno vijeće ne odluči da odnosna država članica ne ispunjava uvjete financijske potpore i/ili makroekonomskog programa. Međutim, na temelju članka 1. stavka 3. iste Smjernice, za potrebe njezinog članka 5. stavka 1. i članka 7., samo se Irska, Helenska Republika i Portugal smatraju državama članicama europodručja koje postupaju u skladu s programom Europske unije/Međunarodnog monetarnog fonda. Stoga je potrebna dodatna odluka Upravnog vijeća kako bi se odustalo od praga kreditne kvalitete Eurosustava za utržive dužničke instrumente koje izdaje ili za koje u potpunosti jamči Republika Cipar.

(7)

Ova iznimna mjera primjenjivat će se privremeno sve dok Upravno vijeće ne bude smatralo da se kriteriji prihvatljivosti i okvir za kontrolu rizika za operacije monetarne politike ponovno mogu primjenjivati,

18.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 195/s3