|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2026/4657 |
23.9.2026 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalnim mrežama, izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120, Direktive 2002/58/EZ i Odluke br. 676/2002/EZ te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1971, Direktive (EU) 2018/1972 i Odluke br. 243/2012/EU
(COM(2026) 16 final) – 2026/0013 (COD)
(C/2026/4657)
Izvjestitelj:
Maurizio MENSI|
Savjetnik/ica: |
Alberto DAL FERRO |
|
Zakonodavni postupak: |
|
|
Zahtjev za savjetovanje: |
Europski parlament, 4.2.2026. Vijeće Europske unije, 22.4.2026. |
|
Pravna osnova: |
članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
Dokument/i Europske komisije: |
|
|
Relevantni ciljevi održivog razvoja: |
9. – Otporna infrastruktura, održiva industrijalizacija, inovacije 13. – Klimatska politika, 16. – Mir, pravda i snažne institucije |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
26.5.2026. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
17.6.2026. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
606 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
206/1/2 |
1. PREPORUKE
EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR (EGSO):
|
1.1. |
ističe ključnu ulogu sektora telekomunikacija i pozdravlja opće ciljeve i uravnotežen pristup Akta o digitalnim mrežama; |
|
1.2. |
smatra da je uredba kao pravni instrument Akta o digitalnim mrežama prikladan izbor za potrebe uklanjanja prepreka na unutarnjem tržištu i osiguravanja jedinstvenih pravila. Također smatra da bi u područjima u kojima snažno horizontalno zakonodavstvo EU-a već pruža učinkovitu zaštitu, posebno kad je riječ o pravima potrošača, zaštiti podataka i kibernetičkoj sigurnosti, Akt o digitalnim mrežama trebao izbjegavati uvođenje sektorskih pravila koja se preklapaju i nepotrebnih smjernica i provedbenih mjera, kako bi se smanjila složenost, troškovi usklađivanja i pravna nesigurnost i za operatore i za krajnje korisnike. Međutim, naglašava da se usklađivanjem moraju poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te očuvati jasno definirane nacionalne nadležnosti i zadaće i preporučuje ograničavanje upotrebe delegiranih i provedbenih akata na strogo tehnička pitanja i zadržavanje ključnih elemenata u temeljnom aktu; |
|
1.3. |
poziva na jasnu raspodjelu nadležnosti između Ureda za digitalne mreže, Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), Tijela za politiku radiofrekvencijskog spektra i nacionalnih regulatornih tijela, čime se izbjegavaju preklapanja i institucijsko udvostručavanje. EGSO preporučuje da upravljanje novouspostavljenim Uredom za digitalne mreže bude uključivo, transparentno i odgovorno, uz strukturirano sudjelovanje dionika, te naglašava da bi Akt o digitalnim mrežama trebao izričito štititi neovisnost i učinkovitu ulogu nacionalnih regulatornih tijela; |
|
1.4. |
podupire potpuno usklađen sustav odobrenja i mehanizam jedinstvene putovnice kao ključne alate za postizanje istinskog jedinstvenog tržišta; |
|
1.5. |
naglašava potrebu za pojašnjenjem odnosa između obavješćivanja na razini EU-a i preostalih nacionalnih obveza kako bi se izbjeglo dvostruko opterećenje i pravna nesigurnost. EGSO podržava zabranu dodatnih nacionalnih uvjeta i poziva na usko definirane iznimke na temelju prevladavajućih razloga od javnog interesa; |
|
1.6. |
pozdravlja sustavni pristup Akta o digitalnim mrežama izdavanju dozvola, radiofrekvencijskom spektru, isključivanju bakrenih mreža i upravljanju kao dosljednoj strategiji unutarnjeg tržišta; |
|
1.7. |
ističe dokazanu vrijednost ex ante regulacije i režima značajne tržišne snage i upozorava da ih se ne smije prerano oslabiti; preporučuje da se obveze u pogledu pristupa i dijeljenja infrastrukture prilagode kako bi se zaštitilo tržišno natjecanje i različiti poslovni modeli, uključujući operatore koji posluju isključivo na veleprodajnom tržištu; |
|
1.8. |
pozdravlja snažne ovlasti nacionalnih regulatornih tijela da zahtijevaju pristup građevinskoj infrastrukturi u slučajevima kada je to opravdano; |
|
1.9. |
prepoznaje investicijske koristi duljeg trajanja dozvola za spektar, ali poziva na snažne zaštitne mjere za učinkovitu uporabu i tržišno natjecanje te preporučuje da nadzor EU-a nad odlukama o nacionalnom spektru djeluje kao kooperativna i učinkovita koordinacija, a ne kao zamjena za nacionalne odgovornosti; |
|
1.10. |
pozdravlja okvir Akta o digitalnim mrežama za prijelaz s bakrenih na svjetlovodne niti i smatra ga ključnim za sigurno i konkurentno jedinstveno tržište. Preporučuje da se nacionalni planovi za prijelaz na svjetlovodne niti podupru sredstvima EU-a i nacionalnim sredstvima kako bi se operatorima pomoglo pokriti troškove migracije te da se isključivanje bakrene mreže uvjetuje odgovarajućom pokrivenošću svjetlovodnom mrežom i mjerama za zaštitu cjenovno pristupačnog pristupa za ranjive korisnike i korisnike na daljinu. EGSO preporučuje jačanje definicije cjenovne pristupačnosti u uvjetima kojima se uređuju organizacije civilnog društva (isključivanje bakrene mreže) s pomoću referentnih vrijednosti na razini EU-a kako bi se zajamčila usklađena minimalna razina zaštite ranjivih potrošača, a državama članicama omogućilo da je po potrebi poboljšaju. Trebalo bi uspostaviti praćenje cijena i obvezujuće korektivne mjere u slučaju previsokih cijena kako bi se osigurala pravilna provedba tog uvjeta; |
|
1.11. |
ustraje u tome da se uključivanjem okvira za otvoreni internet u Akt o digitalnim mrežama mora očuvati neutralnost mreže kao središnja, autonomna zaštitna mjera za potrošače i preporučuje izradu iznimaka od neutralnosti mreže s obzirom na mogućnost mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža koje pružaju inovativne usluge korisne za potrošače, poduzeća i javne uprave i potrebu za stvaranjem regulatornog okvira za potporu tim uslugama; |
|
1.12. |
preporučuje da se izričito isključe regulatorni sustavi pravednog udjela kojima se nameću obvezna plaćanja velikih pružatelja sadržaja na temelju količine prometa ili podrijetla. EGSO priznaje da se odvijaju trgovinski pregovori između pružatelja pristupa i velikih pružatelja sadržaja, ali poziva na stroge zaštitne mjere protiv neizravnog ponovnog uvođenja „pravednog udjela” i prima na znanje da u Aktu o digitalnim mrežama nisu predviđene obvezne odredbe; |
|
1.13. |
podržava snažna, ažurirana i potpuno usklađena prava krajnjih korisnika i poziva na uvođenje minimalnih standarda kvalitete usluge. EGSO poziva na jačanje prekograničnih potraživanja i postupaka pravne zaštite kako bi se uravnotežile i nadoknadile neželjene posljedice koje bi predviđena koncentracija operatora mogla imati na digitalno tržište te kako bi se osigurala pravedna raspodjela očekivane dobiti među svim sudionicima na tržištu; |
|
1.14. |
naglašava potrebu za regulatornom usklađenošću u području sigurnosti i otpornosti. Konkretno, poziva na blisku usklađenost između Akta o digitalnim mrežama, Direktive NIS2, Akta o kibersigurnosti i Direktive CER o kritičnim subjektima kako bi se izbjegle dvostruke obveze, sukob nadležnosti i nedostaci u upravljanju incidentima. Ističe da bi svi dodatni sektorski zahtjevi u pogledu sigurnosti i otpornosti u Aktu o digitalnim mrežama trebali biti strogo utemeljeni na riziku, proporcionalni i u skladu s postojećim horizontalnim okvirima. Poziva i na transparentnu i participativnu pripremu Plana pripravnosti EU-a za digitalne infrastrukture. |
2. POJAŠNJENJA
Argumenti u prilog preporuci br. 1
|
2.1. |
Akt o digitalnim mrežama nužno je i razmjerno ažuriranje okvira EU-a za elektroničke komunikacije, čiji je cilj jačanje unutarnjeg tržišta, konkurentnosti i sigurnosti EU-a te omogućivanje digitalne i zelene tranzicije. Pravno gledano, to je u skladu s mandatom EU-a za uspostavu i osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta te promicanje povezivosti i inovacija u skladu s člancima 26. i 114. UFEU-a, uz istodobno podupiranje ostvarenja ciljeva digitalnog desetljeća. |
Argumenti u prilog preporuci br. 2.
|
2.2. |
Uredbom se predviđaju izravno primjenjiva prava i obveze za pružatelje, nadležna tijela i krajnje korisnike, čime se smanjuje rizik od razlika u prenošenju u nacionalno zakonodavstvo i pravne rascjepkanosti. Tim se izborom povećava pravna sigurnost i učinkovita provedba prava EU-a, u skladu s člankom 288. UFEU-a, te se podupire istinski integrirano tržište digitalnih mreža i usluga. |
|
2.3. |
Istodobno, iako pozdravlja usklađivanje, EGSO preporučuje da se u Akt o digitalnim mrežama uključe zaštitne mjere kojima se državama članicama i nacionalnim regulatornim tijelima omogućuje da se, ako je to potrebno i razmjerno, uhvate u koštac sa specifičnim tržišnim okolnostima (npr. mali subjekti, najudaljenije regije). To odražava načela supsidijarnosti i proporcionalnosti utvrđena u članku 5. UEU-a i pomaže osigurati da se jedinstvenim pravilima neopravdano ne zanemaruju legitimne nacionalne posebnosti. |
|
2.4. |
Odbor je zabrinut da bi široka primjena sekundarnih mjera i neobvezujućeg prava mogla preusmjeriti ključne političke odluke sa zakonodavca, što bi utjecalo na pravnu sigurnost i demokratsku odgovornost. U skladu s člankom 290. UFEU-a i načelom pravne sigurnosti, ključni aspekti kao što su temeljna prava korisnika, glavne ovlasti nadležnih tijela i osnovni zahtjevi u pogledu kvalitete trebali bi biti jasno utvrđeni u samoj Uredbi, pri čemu bi delegirani akti trebali biti ograničeni na tehnička ažuriranja koja nisu ključna. |
Argumenti u prilog preporuci br. 3.
|
2.5. |
Iako pozdravlja racionalizaciju institucijskog okruženja, EGSO naglašava da Akt o digitalnim mrežama mora precizno utvrditi zadaće i „kvaziregulatorne” ovlasti Ureda za digitalne mreže, Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), Tijela za politiku radiofrekvencijskog spektra i nacionalnih regulatornih tijela. To je potrebno kako bi se spriječili sukobi nadležnosti, zajamčila djelotvorna i učinkovita regulacija te poštovala sudska praksa Suda EU-a o delegiranju ovlasti agencijama i tijelima EU-a. |
|
2.6. |
Odbor poziva na jasnu formulaciju kojom se potvrđuje da koordinacija na razini EU-a i potpora Ureda za digitalne mreže, BEREC-a i Tijela za politiku radiofrekvencijskog spektra neće ugroziti sposobnost nacionalnih regulatornih tijela da rješavaju određene tržišne nedostatke i značajnu tržišnu snagu na nacionalnoj razini. To je u skladu s logikom komunikacijskog prava EU-a, koje se oslanja na neovisna, tehnički nadležna nacionalna regulatorna tijela, te s načelom djelotvorne i nepristrane regulacije priznatim u sekundarnom pravu i sudskoj praksi EU-a. |
Argumenti u prilog preporuci br. 4.
|
2.7. |
Uvođenjem jedinstvenog obavješćivanja i usklađenih uvjeta smanjit će se regulatorna rascjepkanost i olakšati prekogranično pružanje usluga, čime će se ostvariti sloboda poslovnog nastana i pružanja usluga. To je u skladu s člancima 49. i 56. UFEU-a i pomoći će u uklanjanju preostalih prepreka koje gospodarskim subjektima otežavaju širenje u cijelom EU-u. |
|
2.8. |
Odbor je zabrinut da bi se bez jasnih pravila subjekti mogli suočiti sa zahtjevima za informacije koji se preklapaju ili razlikama u postupcima među državama članicama. Stoga preporučuje precizne odredbe u kojima se navodi koje su obveze u potpunosti usklađene, a koji usko definirani nacionalni zahtjevi mogu ostati, kako bi se osigurala predvidljivost i spriječila de facto ponovna fragmentacija tržišta. |
|
2.9. |
Sva odstupanja koja se temelje na javnom poretku, javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju trebala bi biti iscrpno navedena i strogo protumačena, u skladu s člankom 52. UFEU-a. Time se zadržava ograničeni nacionalni manevarski prostor za donošenje potrebnih i razmjernih mjera uz istodobnu zaštitu temeljnog cilja jedinstvenog i nediskriminirajućeg okvira za ovlašćivanje za elektroničke komunikacijske usluge. |
Argumenti u prilog preporuci br. 5.
|
2.10. |
Zajedničko rješavanje pitanja odobrenja, spektra, isključivanja bakrene mreže i upravljanja omogućuje EU-u da na koordiniran način ukloni strukturne prepreke ulaganjima i tržišnom natjecanju, umjesto na temelju rascjepkanih inicijativa. Takvo integrirano oblikovanje u skladu je s člankom 114. UFEU-a i potrebom za sveobuhvatnim odgovorom na dugotrajne nedostatke na jedinstvenom tržištu elektroničkih komunikacija. |
|
2.11. |
Mjere koje se temelje na značajnoj tržišnoj snazi olakšale su tržišno natjecanje koje se temelji na infrastrukturi, posebno putem alternativnih operatera; Odbor naglašava da bi ti instrumenti trebali ostati na snazi barem do dovršetka prelaska na svjetlovodnu mrežu i isključivanja bakrene mreže. Svako ublažavanje ili uklanjanje mora se temeljiti na temeljitoj analizi tržišta kojom se dokazuje učinkovito tržišno natjecanje i mora poštovati načela proporcionalnosti i nediskriminacije, kako je propisano regulatornim okvirom EU-a i pravom tržišnog natjecanja. |
|
2.12. |
Odbor naglašava da novi okvir ne bi trebao de facto pogodovati samo velikim vertikalno integriranim akterima. Stoga poziva na procjene učinka različitih poslovnih modela i, prema potrebi, posebne korektivne mjere kao što su nediskriminirajući uvjeti pristupa te pošteno i razumno određivanje cijena, u skladu s pravom tržišnog natjecanja i načelima osnovnog instrumenta. To je posebno važno za operatore koji posluju isključivo na veleprodajnom tržištu i koji su znatno podržali uvođenje svjetlovoda do doma (FTTH). |
Argumenti u prilog preporuci br. 6.
|
2.13. |
Ovlasti pojedinačnih nacionalnih regulatornih tijela za propisivanje pristupa neiskorištenim svjetlovodnim nitima i građevinskoj infrastrukturi nužne su kako bi se novim sudionicima na tržištu i alternativnim operatorima omogućilo učinkovito uvođenje mreža visokog kapaciteta, čime bi se doprinijelo razvoju jedinstvenog tržišta. S pravnog stajališta, takvi pravni lijekovi u skladu su s utvrđenim pristupom EU-a kojim se omogućuje obveza pristupa uskim grlima kada je to potrebno kako bi se osiguralo učinkovito tržišno natjecanje te su u skladu sa zahtjevima proporcionalnosti iz prava EU-a. |
Argumenti u prilog preporuci br. 7.
|
2.14. |
Odbor prihvaća da se duljim i u nekim slučajevima neograničenim trajanjem dozvola mogu poduprijeti dugoročno planiranje i ulaganja, ali ustraje na redovitim preispitivanjima i mehanizmima tipa „iskoristi ili podijeli”. Te su zaštitne mjere potrebne kako bi se spriječilo gomilanje spektra, osigurala učinkovita upotreba oskudnih javnih resursa i izbjeglo dugoročno učvršćivanje dominantnih položaja u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja i politike spektra EU-a. Odbor također poziva na transparentne postupke, jasne kriterije procjene i razumne rokove za preispitivanje odluka o nacionalnom spektru na razini EU-a, u skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU-a, čime bi se doprinijelo usklađivanju nacionalnih odluka sa zajedničkim ciljevima EU-a uz istodobno očuvanje legitimne uloge država članica u upravljanju spektrom. Ističe da se prijelaznim aranžmanima ne smije neopravdano produljiti regulatorna nesigurnost za postojeće nositelje dozvola i da bi trebalo provesti nova pravila o trajanju i obnovi dozvola kako bi se pružili pravodobni i predvidljivi poticaji za održiva ulaganja u 5G i buduće 6G mreže. |
Argumenti u prilog preporuci br. 8.
|
2.15. |
Odbor napominje da uredno isključivanje bakrene mreže, u kombinaciji s odgovarajućom regulatornom prilagodbom u okruženju koje se u potpunosti oslanja na svjetlovodne niti, može poduprijeti uvođenje naprednih usluga kao što su računalstvo na rubu mreže i kvantno računalstvo, pametne mreže, telemedicina i pametna poljoprivreda. To će pak doprinijeti premošćivanju inovacijskog jaza u odnosu na globalne konkurente i u skladu je s ciljevima industrijske i digitalne politike EU-a. |
|
2.16. |
Znatna ulaganja potrebna za uvođenje svjetlovodne mreže i stavljanje bakrene izvan pogona ne bi trebala biti isključivo na operatorima, posebno u manje profitabilnim područjima. Odbor stoga traži od Komisije da pojasni i promiče upotrebu instrumenata financiranja EU-a i nacionalnih instrumenata financiranja, u skladu s pravilima o državnim potporama, kako bi se podržala ta strateška tranzicija i osiguralo postizanje ciljeva povezivosti u svim regijama. |
|
2.17. |
Odbor naglašava da obveze stavljanja bakrene mreže izvan pogona moraju biti povezane s minimalnim pragovima pokrivenosti svjetlovodnom mrežom i posebnim zaštitnim mjerama za ruralna i udaljena područja te područja u nepovoljnom položaju, kao i za ranjive korisnike. To je potrebno kako bi se osigurala dosljednost s ciljevima ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz Ugovora i s razvojem obveza pružanja univerzalne usluge u cilju postizanja učinkovite i cjenovno pristupačne povezivosti za sve. |
Argumenti u prilog preporuci br. 9.
|
2.18. |
Odbor poziva na donošenje pravila o upravljanju prometom, specijaliziranim uslugama i poslovnim praksama kojima se zadržava jasna zabrana neopravdane diskriminacije i praksi kojima se ugrožavaju medijski pluralizam, sloboda izražavanja i pristup informacijama. To je potrebno kako bi se očuvali postojeći standardi EU-a o mrežnoj neutralnosti i prava sadržana u Povelji o temeljnim pravima. Odbor također naglašava da bi povezivost između poduzeća i usluge koje podliježu upravljanju, a koje se temelje na pregovaračkim ugovorima između profesionalnih strana, trebale biti fleksibilne, pod uvjetom da ne ugrožavaju zaštitne mjere neutralnosti mreže za krajnje korisnike u maloprodaji. |
|
2.19. |
Iznimke koje se odnose na sigurnost, upravljanje zagušenjem ili pravnu usklađenost trebale bi biti iscrpno navedene i podlijegati objektivnim kriterijima, s jasnim obvezama obavješćivanja korisnika. Primjenom tog pristupa smanjuje se rizik da se široki koncepti kao što su „učinkovitost” ili „održivost” upotrebljavaju kao generička opravdanja za prakse upravljanja prometom kojima se de facto narušava neutralnost mreže te tržišno natjecanje. Odbor podržava pojačanu suradnju i razmjenu informacija između operatora i nadležnih tijela kad je riječ o prijevarama i neželjenoj komunikaciji, potencijalno putem strukturiranih platformi s više dionika. Također upozorava na pretjerano preskriptivne tehničke zahtjeve u Aktu o digitalnim mrežama, koji bi brzo mogli postati zastarjeli. Operatori bi trebali zadržati dovoljnu razinu fleksibilnosti za uvođenje najučinkovitijih tehničkih i organizacijskih mjera protiv novih sustava prijevare koristeći se jasnom pravnom osnovom za obradu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. |
Argumenti u prilog preporuci br. 10.
|
2.20. |
Odbor je zabrinut da bi sustavi „pravednog udjela” kojima se nameću obvezna plaćanja velikih pružatelja sadržaja na temelju količine prometa ili podrijetla mogli biti u suprotnosti s načelima mrežne neutralnosti, uvesti diskriminirajuće postupanje prema operatorima i poremetiti postojeći ekosustav međusobne povezanosti koji se temelji na ugovorima. Stoga se zalaže za zadržavanje postojećeg modela dogovorenog međusobnog povezivanja i uzajamnog povezivanja, koji podliježe općem pravu tržišnog natjecanja, umjesto uvođenja obveza kvaziporeza ili davanja za proizvođače prometa. |
Argumenti u prilog preporuci br. 11.
|
2.21. |
Svi mehanizmi mirenja ili usmjeravanja, uključujući one u kojima sudjeluje BEREC, trebali bi biti osmišljeni tako da se osigura da dogovoreni mehanizmi ne dovedu do razlika u postupanju s prometom ili učinaka na razini korisnika koji nisu u skladu s pravilima otvorenog interneta. U Uredbi bi trebalo pojasniti da takvi pregovori ne mogu ugroziti prava krajnjih korisnika ili dovesti do de facto programa plaćanja za prioritete, čime bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom o mrežnoj neutralnosti i širim okvirom EU-a za digitalna prava. Dosljednijim, tehnološki neutralnijim i funkcionalnijim pristupom, u okviru kojeg funkcionalno istovjetne usluge podliježu dosljednim i razmjernim obvezama, poduprlo bi se pošteno tržišno natjecanje i održiva ulaganja duž cijelog lanca vrijednosti. |
|
2.22. |
Odbor pozdravlja poboljšana pravila o ugovorima, transparentnosti, promjeni pružatelja usluga, prenosivosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom te ustraje u tome da se ta zaštita ne smije oslabiti u usporedbi s postojećim režimom. Preporučuje se i uvođenje minimalnih pokazatelja kvalitete usluge kako bi se osiguralo da prava krajnjih korisnika nisu samo formalna nego i praktično provediva, čime bi se regulatorno pojednostavnjenje za operatore uravnotežilo s učinkovitom zaštitom potrošača. |
Argumenti u prilog preporuci br. 12.
|
2.23. |
Odbor poziva na blisku usklađenost između Akta o digitalnim mrežama, Direktive NIS2, Akta o kibersigurnosti i Direktive CER o kritičnim subjektima kako bi se izbjegle dvostruke obveze, sukob nadležnosti i nedostaci u upravljanju incidentima. Preporučuje i da se plan pripravnosti EU-a za digitalne infrastrukture razvije i ažurira sustavnim savjetovanjem sa subjektima, socijalnim partnerima i civilnim društvom, uz objavu verzija koje nisu povjerljive, čime bi se osigurala pravna jasnoća i demokratska legitimnost dalekosežnih mjera sigurnosti i otpornosti. |
Bruxelles, 17. lipnja 2026.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Séamus BOLAND
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/4657/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)