—

uzimajući u obzir članke 2. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 114. i 258.,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 11.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1083 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (1) (Europski akt o slobodi medija – EMFA), a posebno njezine članke 5. i 21.,

—

uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije („Sud”) i Europskog suda za ljudska prava o slobodi medija,

—

uzimajući u obzir Protokol br. 29 o sustavu javnih elektroničkih medija u državama članicama (2),

—

uzimajući u obzir sudsku praksu Ustavnog suda Republike Litve o ustavnom statusu i neovisnosti nacionalne javne radiotelevizije, posebno njegove presude od 21. prosinca 2006., 16. svibnja 2019. i 3. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir ažurirani Kontrolni popis vladavine prava Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) i paket instrumenata Europske unije za vladavinu prava,

—

uzimajući u obzir nedavne zakonodavne promjene u Litvi koje utječu na model financiranja nacionalne javne radiotelevizije i kojima je cilj pojednostavniti postupke razrješenja glavne direktorice,

—

uzimajući u obzir godišnja izvješća Komisije o vladavini prava, a posebno njezino Izvješće o vladavini prava za 2025., osobito poglavlje o stanju vladavine prava u Litvi (SWD(2025)0915),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da su slobodni, neovisni i pluralistički mediji jedan od ključnih stupova demokracije, vladavine prava i zaštite temeljnih prava u EU-u; budući da slabljenje nacionalnih javnih radiotelevizijskih kuća ugrožava standarde slobode medija u vrijeme kada su dezinformacije, strano uplitanje i politička polarizacija u porastu;

B.

budući da javni pružatelji medijskih usluga imaju ključnu ulogu u osiguravanju pristupa nepristranim informacijama, zaštiti pluralizma, nadziranju osoba na vlasti i pozivanju javnih tijela na odgovornost, borbi protiv dezinformacija i omogućavanju informiranog demokratskog sudjelovanja; budući da se te funkcije mogu učinkovito ispuniti samo ako je u potpunosti zajamčena institucionalna i urednička neovisnost javne radiotelevizije;

C.

budući da bi reforme koje utječu na javne pružatelje medijskih usluga trebalo provesti na transparentan i uključiv način, uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući novinare, civilno društvo i medijske stručnjake, te u skladu s pravom EU-a;

D.

budući da javni pružatelji medijskih usluga imaju posebnu ulogu na unutarnjem tržištu medijskih usluga jer građanima i poduzećima osiguravaju pristup raznolikoj ponudi sadržaja, uključujući kvalitetne informacije te nepristrano i uravnoteženo medijsko izvješćivanje, te su stoga ključni za poštovanje temeljnog prava na slobodu izražavanja i informiranja, čime se ljudima omogućuje da traže i primaju različite informacije, te za promicanje vrijednosti demokracije, kulturne raznolikosti i socijalne kohezije;

E.

budući da su za neovisno funkcioniranje javnih pružatelja medijskih usluga potrebne snažne nacionalne pravne zaštitne mjere kako bi se zaštitila njihova urednička i institucionalna neovisnost i osiguralo nepristrano pružanje različitih informacija i mišljenja; budući da u skladu s člankom 3. Europskog akta o slobodi medija države članice moraju poštovati pravo građana na pristup pluralizmu urednički neovisnih medijskih sadržaja u korist slobodnog i demokratskog diskursa; budući da se člankom 5. Europskog akta o slobodi medija ta načela provode uspostavom obvezujućih zaštitnih mjera za transparentne i objektivne postupke imenovanja i razrješenja voditelja uprave ili članova upravnog odbora javnih pružatelja medijskih usluga, uključujući odredbe kojima se osigurava da svako rano razrješenje bude iznimno, propisno opravdano te podložno prethodnoj obavijesti i sudskom preispitivanju; budući da se člankom 5. stavkom 3. Europskog akta o slobodi medija države članice obvezuje da osiguraju da se „postupci financiranja za javne pružatelje medijskih usluga temelje na unaprijed utvrđenim transparentnim i objektivnim kriterijima”, pružajući odgovarajuća, održiva i predvidljiva financijska sredstva usklađena s njihovom nadležnošću u području javnih usluga i štiteći njihovu uredničku neovisnost; budući da u skladu s člankom 21. Europskog akta o slobodi medija sve nacionalne zakonodavne, regulatorne ili administrativne mjere koje bi mogle utjecati na medijski pluralizam ili uredničku neovisnost moraju biti propisno opravdane i razmjerne;

F.

budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru o stanju Unije 2025. naglasila da je pad tradicionalnih i neovisnih medija u dijelovima EU-a stvorio „medijske pustinje” u kojima se šire dezinformacije, što predstavlja ozbiljan rizik za demokraciju; budući da je naglasila da su neovisni mediji ključni za pozivanje osoba na vlasti na odgovornost i sprečavanje korupcije te da je njihovo zarobljavanje često prvi korak autoritarnih strategija, čime se omogućuje nazadovanje demokracije i korupcija bez javnog nadzora;

G.

budući da iskustvo u nekoliko država članica i diljem svijeta pokazuje da pokušaji zarobljavanja javnih medija mogu biti rani korak prema širem nazadovanju demokracije;

H.

budući da je, u skladu s Ustavom Republike Litve, nacionalnoj javnoj radioteleviziji povjerena posebna zadaća od javnog interesa kako bi se osiguralo da je društvo propisno informirano na nacionalnoj razini na način kojim se potiču ustavne i zajedničke ljudske vrijednosti; budući da se u skladu s Ustavom Republike Litve pri obavljanju te zadaće povjerene Ustavom aktivnost nacionalne javne radiotelevizije mora temeljiti na načelima pluralističke demokracije, objektivnosti, nepristranosti te poštovanja ljudskog dostojanstva i temeljnih prava, uključujući slobodu uvjerenja i izražavanja;

I.

budući da je Ustavni sud Republike Litve utvrdio da ustavna zadaća nacionalne javne radiotelevizijske kuće podrazumijeva njezinu neovisnost te da svaki model kontrole mora ostati u skladu s neovisnošću televizijske kuće i ne smije predstavljati cenzuru ili političko uplitanje;

J.

budući da je nakon parlamentarnih izbora 2024. u Litvi stvorena vladajuća koalicija koja uključuje krajnje desničarsku populističku političku stranku Nemunas Dawn; budući da je Ustavni sud Republike Litve 25. travnja 2024. utvrdio da je vođa te stranke antisemitskim izjavama i izjavama kojima se potiče mržnja teško prekršio Ustav i ustavnu prisegu; budući da je te nalaze naknadno potvrdio prvostupanjski sud; budući da se ni vladajuća koalicija ni stranka Nemunas Dawn nisu distancirale od tih djelovanja; budući da vođa stranke Nemunas Dawn i dalje ima istaknutu ulogu u vladajućoj većini i aktivno promiče kampanju usmjerenu na Litavsku nacionalnu javnu radioteleviziju (LRT);

K.

budući da je litavski premijer iz te vladajuće koalicije u srpnju 2025. morao podnijeti ostavku nakon nalaza istraživačkog novinarstva, uključujući izvješća LRT-a, koji su izazvali ozbiljnu zabrinutost zbog njegova navodnog sudjelovanja u koruptivnim praksama; budući da su kasnije iste godine zakonodavne inicijative koje utječu na financiranje i upravljanje prijenosom uživo izazvale zabrinutost na nacionalnoj i međunarodnoj razini u pogledu slobode medija i institucionalne neovisnosti;

L.

budući da je na inicijativu članova vladajuće parlamentarne većine litavski Nacionalni ured za reviziju dobio mandat za provedbu sveobuhvatne revizije uspješnosti LRT-a, procjenjujući njegove aktivnosti za razdoblje 2021. – 2024. u pogledu ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti; budući da je Nacionalni ured za reviziju u svojim zaključcima utvrdio da je velika većina strateških i operativnih pokazatelja uspješnosti LRT-a postignuta na razini od najmanje 90 % te da su planiranje i upotreba financijskih sredstava LRT-a bili potkrijepljeni i transparentni, uz neke aspekte koje je trebalo riješiti, kao što su postupci javne nabave i zapošljavanja osoblja; budući da su preporuke iz revizije bile usmjerene na daljnje poboljšanje unutarnjih procesa i da se njome nisu preporučile nikakve promjene modela financiranja, upravljačke strukture ili vodstva LRT-a, niti su zatražene bilo kakve političke ili institucionalne mjere u tom pogledu; budući da su nakon tih nalaza Nacionalnog ureda za reviziju, uslijedile dodatne radnje, uključujući preklapanje inspekcija, zahtjeve upućene drugim državnim tijelima za provjeru aktivnosti LRT-a i opetovane politizirane javne napade na upravljanje LRT-om; budući da su neki mediji i novinarske organizacije upozorili da se nalazi revizije javno pogrešno prikazuju i selektivno upotrebljavaju u političkom diskursu; budući da ni preporuke revizije ni bilo koji drugi argumenti ne mogu opravdati zakonodavne mjere koje su u suprotnosti s litavskim Ustavom i Europskim aktom o slobodi medija;

M.

budući da je 27. studenoga 2025. Seimas, Litavski parlament, donio izmjene Zakona o LRT-u kojima je zamrznut proračun LRT-a za 2026. – 2028. na razine iz 2025. od 76,6 milijuna EUR te je smanjen njegov budući udio u poreznim prihodima, što je dovelo do strukturnog i dugoročnog smanjenja javnog financiranja; budući da su te izmjene uvedene nedugo prije donošenja i da su usvojene uoči nove financijske godine i bez odgovarajućeg razmatranja, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među dionicima u području slobode medija u pogledu pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i usklađenosti s načelom vacatio legis svojstvenim vladavini prava;

N.

budući da su nakon toga uvedeni nacrti zakona kojima se smanjuju zaštitne mjere za prijevremeno razrješenje glavnog direktora LRT-a od strane vijeća LRT-a, od kojih dvije trećine (8 od 12 članova) imenuju politička tijela, odnosno predsjednik i Seimas, od kojih svaki imenuje četiri člana; budući da se tim nacrtima zakona predlaže zamjena kvalificirane većine potrebne za razrješenje glavnog direktora običnom većinom, uklanjanje zahtjeva za opravdanje javnog interesa i uvođenje tajnog glasovanja u vijeću LRT-a;

O.

budući da su te zakonodavne inicijative uvedene i napredovale u okviru ubrzanih postupaka te u nedostatku objektivno opravdanih iznimnih okolnosti, čime se ugrožavaju transparentnost, uključivost i smisleno sudjelovanje dionika i civilnog društva te se ne ispunjavaju standardi EU-a i ustavni standardi odgovornog upravljanja; budući da su Vijeće Europe, Europska unija za radiodifuziju, međunarodne novinarske organizacije, Pravni odjel Seimasa, Litavska nacionalna komisija za UNESCO i predstavnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za slobodu medija upozorili da se tim mjerama znatno povećava osjetljivost LRT-a na politički pritisak; budući da je Služba za posebne istrage Republike Litve, nacionalno tijelo za borbu protiv korupcije, u svojoj procjeni predloženih zakonodavnih izmjena utvrdila rizike povezane s korupcijom i zaključila da uvođenje tajnog glasovanja za razrješenje glavne direktorice LRT-a možda nije u skladu s načelima transparentnosti, otvorenosti i javne odgovornosti, koja su ključna za demokratsko upravljanje i vladavinu prava;

P.

budući da se čini da su predložene izmjene usmjerene protiv sadašnje glavne direktorice LRT-a, što je vidljivo iz javnih izjava danih tijekom zakonodavnog postupka u kojima se izražava nezadovoljstvo njezinim radom te se izričito navodi namjera da se ona razriješi dužnosti; budući da zakonodavstvo usmjereno protiv određenog pojedinca (zakonodavstvo ad personam) nije u skladu s načelima vladavine prava, uključujući pravnu sigurnost, općenitost zakona i zabranu proizvoljnog izvršavanja ovlasti;

Q.

budući da je osoblje LRT-a 9. prosinca 2025. stupilo u štrajk kako bi prosvjedovalo protiv tih promjena kojima će se, kako upozoravaju, „ukloniti zaštitne mjere kojima se štiti neovisnost LRT-a”; budući da su pokušaji preuzimanja LRT-a izazvali val prosvjeda javnosti kad su 9. prosinca te od 16. do 18. prosinca 2025. deseci tisuća građana prosvjedovali u Vilniusu, a više od 140 000 građana potpisalo je javnu predstavku protiv tih zakonodavnih inicijativa, što pokazuje veliku zabrinutost građana za slobodu medija i demokratske standarde u Litvi;

R.

budući da je odgovornost Europskog parlamenta pokazati solidarnost s civilnim društvom koje brani demokratske vrijednosti, među ostalim slobodu izražavanja, medija i okupljanja, te odlučno djelovati kad se u EU-u pojave sistemski rizici za demokraciju, vladavinu prava i slobodu medija;

S.

budući da je nakon obustave ubrzanih zakonodavnih inicijativa osnovana parlamentarna radna skupina za ispitivanje modela upravljanja LRT-om; budući da su Udruga profesionalnih novinara i skupina novinara LRT-a za pokretanje inicijative odbile sudjelovati, pri čemu su kao razlog navele nepostojanje dijaloga, selektivno pozivanje na sudjelovanje u skupini te izjave da će se prethodno osporene izmjene ponovno razmatrati; budući da su te organizacije upozorile da bi taj proces mogao dati legitimitet političkom upletanju pod krinkom savjetovanja te da bi mogao omogućiti ponovne pokušaje neizravne cenzure i oslabljene zaštitne mjere za uredničku neovisnost;

T.

budući da je u kontekstu trenutačnih zakonodavnih inicijativa koje utječu na upravljanje LRT-om ta kuća kritizirana zbog upotrebe medijskog prostora i resursa za prosvjede novinara u cilju obrane slobode izražavanja, uključujući emitiranje minuta šutnje; budući da bi takve izjave mogle doprinijeti političkom pritisku i imati obeshrabrujući učinak na uredničku neovisnost;

U.

budući da je, prema podacima Platforme Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, stopa financijskih sredstava koja se javnim medijima u Litvi dodjeljuju na temelju BDP-a već jedna od najnižih u EU-u te da je LRT upozorio da će se produljenjem financijskih ograničenja otežati njegova zakonski propisana uloga glavnog izvora komunikacije u kriznim i hitnim situacijama u toj zemlji, uključujući sposobnost neprekinutog emitiranja tijekom nacionalnih izvanrednih situacija;

V.

budući da je Komisija u svojem Izvješću o vladavini prava za 2025., u sklopu preporuka za pojedinačne države, izdala preporuke za Litvu u kojima poziva na kontinuirane napore za jačanje neovisnosti i stabilnog financiranja javnih medija te transparentnog upravljanja njima, uključujući zaštitne mjere protiv političkog utjecaja u postupcima imenovanja i razrješenja;

W.

budući da je LRT zatražio da Venecijanska komisija Vijeća Europe izda hitno mišljenje o izmjenama koje su u postupku; budući da je Venecijanska komisija odlučila sastaviti hitno mišljenje o relevantnim zakonodavnim izmjenama, pri čemu će istaknuti ozbiljnost situacije; budući da je Venecijanska komisija 19. i 20. siječnja posjetila Litvu kako bi procijenila situaciju;

1.

prepoznaje i cijeni presudnu ulogu javnih medija, posebno nacionalnih pružatelja javnih medijskih usluga, u poštovanju i promicanju vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a te u borbi protiv dezinformacija, propagande i ostalih oblika manipulacije informacijama, pri čemu se štiti pluralistička i otporna demokracija; ističe da su neovisni i pouzdani mediji prijeko potrebni za demokratsku odgovornost jer građanima omogućuju nadzor nad osobama na vlasti te otkrivanje korupcije i zlouporabe položaja; naglašava da slabljenjem neovisnih medijskih ekosustava znatno slabi demokratska odgovornost, olakšava se širenje dezinformacija i korupcije te se narušava sposobnost građana da osobe na vlasti pozivaju na odgovornost;

2.

napominje da pokušaji polarizacije društva, slabljenja povjerenja u demokratske institucije i narušavanja neovisnih medijskih ekosustava služe ciljevima hibridnog rata koji protiv EU-a i njegovih država članica vode Ruska Federacija i druge neprijateljske snage, a cilj mu je slabljenje demokratske otpornosti; naglašava da su snažne i neovisne javne radiotelevizijske kuće ključna linija obrane od takvog neprijateljskog upletanja;

3.

poziva Komisiju i države članice da priznaju istraživačko novinarstvo kao ključnu sastavnicu demokratske otpornosti i da osiguraju da su javni mediji strukturno i financijski sposobni podupirati istraživačko novinarstvo, uključujući dugoročne istrage za koje je potrebno mnogo resursa, te da su novinari zaštićeni od svih oblika izravnog ili neizravnog političkog pritiska, zastrašivanja ili odmazde zbog zakonitog izvršavanja svojih profesionalnih dužnosti;

4.

izražava punu solidarnost s litavskim novinarima, LRT-om i akterima civilnog društva koji brane slobodu medija, uključujući institucionalnu i uredničku neovisnost LRT-a;

5.

osuđuje sve pokušaje ugrožavanja neovisnosti LRT-a, uključujući zakonodavne i administrativne mjere te politički pritisak u cilju stjecanja političke kontrole nad njim;

6.

smatra da je zamrzavanje i smanjenje financiranja LRT-a bez objektivne gospodarske potrebe politički pritisak koji nije u skladu s ustavnim jamstvima i člankom 5. stavkom 3. Europskog akta o slobodi medija;

7.

smatra da bi predložene izmjene za smanjenje zaštitnih mjera radi ranog razrješenja glavne direktorice LRT-a mogle stvoriti rizik od proizvoljnog političkog upletanja te da one nisu u skladu ni s ustavnim jamstvima ni sa standardima EU-a u pogledu neovisnosti javnih medija, uključujući članak 5. stavak 2. Europskog akta o slobodi medija;

8.

oštro osuđuje svaki oblik zakonodavstva ad personam i podsjeća da zakoni osmišljeni protiv određenih pojedinaca zbog neovisnog obavljanja njihovih profesionalnih aktivnosti nisu u skladu s načelima pluralističke demokracije i vladavine prava;

9.

ističe da za provođenje ubrzanih zakonodavnih postupaka u pogledu tih izmjena ne postoje objektivni i ustavno opravdani razlozi, da se njima ne osiguravaju transparentnost, uključivost i smisleno sudjelovanje ključnih dionika i civilnog društva te se ne ispunjavaju zahtjevi u pogledu transparentnog, odgovornog, uključivog i demokratskog zakonodavnog postupka svojstvenog načelu vladavine prava i najboljim europskim praksama za zakonodavni proces;

10.

potiče Seimas da odbije trenutačne izmjene, uključujući snižavanje praga za razrješenje glavnog direktora LRT-a, ukidanje zahtjeva da se razrješenje temelji na objektivnim razlozima od javnog interesa i uvođenje tajnog glasovanja, kao i da osigura da se sve zakonodavne izmjene po potrebi donesu tek nakon što Venecijanska komisija objavi mišljenje te da poštuje Europski akt o slobodi medija i preporuke Venecijanske komisije i predstavnika OESS-a za slobodu medija;

11.

poziva Seimas i litavsku vladu da politički utjecaj pri osnivanju Vijeća LRT-a svedu na najmanju moguću mjeru, među ostalim smanjenjem broja mjesta koja se dodjeljuju imenovanim kandidatima političkih tijela te utvrđivanjem odgovarajućih stručnih uvjeta za članove Vijeća; nadalje, poziva Seimas i litavsku vladu da se suzdrže od donošenja zakonodavnih mjera i proračunskih okvira kojima se ugrožava neovisnost LRT-a i da stave izvan snage one koji su već doneseni te da za LRT osiguraju stabilno, predvidivo i adekvatno financiranje, u skladu sa zahtjevima iz Europskog akta o slobodi medija, a to se posebno odnosi na one zakonodavne mjere i proračunske okvire kojima se krši članak 5. Europskog akta o slobodi medija u pogledu zaštite upravljanja javnim medijima od političkog otpuštanja i osiguravanja stabilnog financiranja javne radiotelevizije;

12.

traži od Komisije da prati razvoj događaja u vezi sa slobodom medija i neovisnošću javnih medija u Litvi, da ocijeni usklađenost donesenih i očekivanih izmjena s Europskim aktom o slobodi medija i načelom vladavine prava, da o tome obavijesti litavske vlasti i da u slučaju neusklađenosti upotrijebi sve instrumente, uključujući postupke zbog povrede prava i paket instrumenata EU-a za vladavinu prava;

13.

poziva litavske vlasti da ojačaju opsežna i transparentna savjetovanja s civilnim društvom, medijskim stručnjacima i europskim institucijama o upravljanju javnim medijima i njihovu financiranju; poziva političke stranke da pažljivo razmotre predložene izmjene Zakona o LRT-u i da osiguraju da sve buduće zakonodavne promjene podliježu javnom savjetovanju, uključujući doprinos nacionalnih i međunarodnih novinara, organizacija za slobodu medija i vodstva LRT-a;

14.

podsjeća na to da iskustvo iz drugih država članica i cijelog svijeta pokazuje da pokušaji zauzimanja javnih medija često čine prvu fazu šireg nazadovanja demokracije, što dovodi do narušavanja slobode medija, neovisnosti pravosuđa i izbornog integriteta; s velikom zabrinutošću primjećuje da su javni mediji i javne radiotelevizijske kuće diljem Europe sve češće izloženi političkim i ideološkim napadima, kampanjama ocrnjivanja, zastrašivanju te pokušajima ugrožavanja njihove uredničke neovisnosti i stabilnog financiranja od strane aktera krajnje desnice koji nastoje oslabiti neovisno novinarstvo te demokratski sustav provjere i ravnoteže;

15.

podsjeća na važnu ulogu javnih radiotelevizijskih kuća u očuvanju medijskog pluralizma, kako je priznato u Protokolu (br. 29) priloženom Ugovorima; poziva države članice da osiguraju odgovarajuća financijska i tehnička sredstva kako bi javne radiotelevizijske kuće ispunjavale svoju društvenu funkciju i služile javnom interesu; nadalje poziva države članice da zajamče uredničku neovisnost javnih radiotelevizijskih kuća tako što će ih s pomoću jasno definiranih regulatornih okvira zaštititi od svih oblika vladinog, političkog ili komercijalnog upletanja te da istodobno svim javnim tijelima i subjektima koji izvršavaju ovlasti u području radiotelevizije i telekomunikacija zajamče punu autonomiju i neovisnost u upravljanju;

16.

naglašava da je zaštita neovisnosti javnih medija zajednička europska odgovornost i ključan uvjet za vjerodostojnost EU-a kao zajednice utemeljene na demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima;

17.

pozdravlja predanost Komisije jačanju otpornosti medija diljem EU-a, među ostalim povećanim financiranjem i ciljanom potporom za neovisne, lokalne i javne medije; naglašava da je takva potpora presudna za sprečavanje nazadovanja demokracije i zaštitu građanskog sudjelovanja utemeljenog na informacijama;

18.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Seimasu, predsjedniku i vladi Republike Litve te Vijeću Europe.