(1)

EU-ov okvir gospodarskog upravljanja (1) ima za cilj promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijim i koherentnijim izvršenjem propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o maksimalnim stopama rasta neto rashoda (2), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako država članica namjerava doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuju maksimalne stope rasta neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Irska je 15. listopada 2024. dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, koji obuhvaća razdoblje od 2025. do 2029. Vijeće je 21. siječnja 2025. donijelo preporuku o potvrđivanju plana iz listopada 2024. (3) Za ocjenu usklađenosti u 2025. i dalje su relevantne maksimalne stope rasta neto rashoda utvrđene u Preporuci Vijeća od 21. siječnja 2025. Komisija će ocijeniti usklađenost na temelju podataka o realizaciji, u okviru proljetnog paketa europskog semestra 2026.

(6)

Komisija je 25. studenoga 2025. u okviru jesenskog paketa europskog semestra 2025. objavila najnoviju ocjenu usklađenosti Irske s maksimalnim stopama rasta neto rashoda koje je Vijeće preporučilo u siječnju 2025. (4) Prema Komisijinim procjenama stopa rasta neto rashoda Irske u 2025. bila je iznad preporučenog maksimuma, što odgovara očekivanom odstupanju od 0,5 % BDP-a. Razmatraju li se 2024. i 2025. zajedno, predviđalo se i da će kumulativna stopa rasta neto rashoda biti veća od preporučene maksimalne kumulativne stope rasta, što pak odgovara manjem odstupanju od 0,2 % BDP-a.

(7)

U ovoj ocjeni uzet je u obzir nacrt proračunskog plana za 2026. koji je Irska dostavila 15. listopada 2025. Komisija je 25. studenoga 2025. donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana (5). Komisija je smatrala da je nacrt proračunskog plana Irske u skladu s obvezama proračunske politike iz Pakta o stabilnosti i rastu jer se predviđalo da će stanje proračuna za 2026. biti u suficitu i time doprinijeti smanjenju udjela državnog duga u BDP-u. Istodobno je u mišljenju Komisije navedeno prethodno opisano odstupanje i rizici od odstupanja od maksimalnog rasta neto rashoda iz Preporuke Vijeća od 21. siječnja 2025.

(8)

Vijeće je 8. srpnja 2025. Irskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (6).

(9)

Prema članku 15. stavku 2. Uredbe (EU) 2024/1263, u slučaju imenovanja nove vlade, država članica može dostaviti revidirani srednjoročni fiskalno-strukturni plan. Nakon općih izbora u studenome 2024., nova vlada osnovana je 23. siječnja 2025. Irska je 9. siječnja 2026. Vijeću i Komisiji dostavila revidirani nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan (dalje u tekstu „plan”). Plan obuhvaća razdoblje od 2026. do 2030.

(10)

Irska je ispunjavala uvjete za primanje tehničkih informacija (7) od Komisije, ali ih nije zatražila. Komisija je 19. prosinca 2025. Irskoj dostavila glavne početne uvjete i temeljne pretpostavke koje je upotrijebila u svojem okviru za srednjoročnu projekciju državnog duga (8), kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25. Uredbe (EU) 2024/1263, i objavila ih 12. siječnja 2026. (9)

(11)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263 Irska i Komisija organizirale su tehnički dijalog u listopadu i prosincu 2025. Glavne su teme tehničkog dijaloga bile maksimalne stope neto rashoda prema predviđanjima Irske i njihove temeljne pretpostavke, kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(12)

Irska je u lipnju 2025. u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, prema informacijama koje je navela u svojem planu, započela postupak savjetovanja s civilnim društvom, socijalnim partnerima, regionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima. Prema informacijama koje je Irska dostavila u svojem planu njezina je vlada organizirala Nacionalni gospodarski dijalog, godišnji susret na kojem dionici razmjenjuju mišljenja s vladom o gospodarskim i socijalnim prioritetima. Na sastanku Nacionalnog gospodarskog dijaloga 2025. raspravljalo se o temi planiranja proračuna u srednjoročnom razdoblju u kontekstu obveza Irske na temelju revidiranog fiskalnog okvira EU-a.

(13)

Fiskalno savjetodavno vijeće Irske (IFAC) izdalo je mišljenje o makroekonomskoj prognozi i makroekonomskim pretpostavkama na kojima se temelji kretanje neto rashoda u planu. Plan se temelji na makroekonomskim prognozama za razdoblje od 2025. do 2030. na kojima se temelji nacionalni proračun za 2026. i koje je 26. rujna 2025. potvrdio IFAC. IFAC je bio zadovoljan time što su prognoze bile „u rasponu koji se može potvrditi”.

(14)

Vlada je plan donijela 19. prosinca 2025. i dostavila ga nacionalnom parlamentu 9. siječnja 2026.

(15)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je plan iz siječnja 2026. ocijenila kako slijedi:

(16)

Realni BDP u Irskoj povećao se 2024. za 2,6 % zahvaljujući rastu izvoza, uglavnom u određenim sektorima u kojima dominiraju multinacionalna poduzeća. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025. procjenjuje se da se gospodarstvo u 2025. povećalo za 10,7 %, zahvaljujući snažnom izvozu farmaceutskih proizvoda, koji djelomično odražava pojačanu aktivnost prije očekivanih promjena u carinskoj politici SAD-a. Predviđa se da se modificirana domaća potražnja, koja bolje odražava domaću gospodarsku aktivnost u Irskoj, povećala za 3,4 %. Predviđa se da će se realni BDP 2026. povećati za 0,2 %, pri čemu će na njega negativno utjecati smanjenje pojačane aktivnosti u 2025., ali podupirat će ga rast izvoza usluga i domaće potražnje. Očekuje se da će se realni BDP u 2027. povećati za 2,9 %, što odražava pozitivni doprinos izvoza i domaće potražnje. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (tj. 2025. – 2027.) očekuje se da će se rast potencijalnog BDP-a u Irskoj postupno smanjiti s 4,5 % u 2025. na 3,5 % u 2027., uglavnom zbog sve manjeg doprinosa rada. Stopa nezaposlenosti u 2024. iznosila je 4,3 %. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025. procjenjuje se da je u 2025. iznosila 4,6 %, a da će u 2026. i 2027. iznositi 4,7 %. Procjenjuje se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 4,5 % u 2024. na 2,1 % u 2025. i iznositi 2,0 % u 2026. i 1,8 % u 2027.

(17)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, suficit opće države u Irskoj iznosio je 2024. 4,0 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025., procjenjuje se da će u 2025. iznositi 1,5 % BDP-a, dodatno se smanjiti u 2026. na 1,0 % BDP-a, a u 2027. bez promjene politika na 0,8 % BDP-a. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025. uzima se u obzir nacrt proračuna Irske za 2026. koji je vlada predložila u listopadu 2025. i koji je u međuvremenu donio nacionalni parlament. Na kraju 2024. dug opće države iznosio je 38,3 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025., očekuje se da će se krajem 2025. udio duga u BDP-u smanjiti na 33,1 %. Predviđa se da će se dodatno smanjiti na 32,5 % BDP-a na kraju 2026. i 31,3 % na kraju 2027.

(18)

Plan se odnosi na razdoblje 2026. – 2030. i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(19)

Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.

(20)

Planom se obvezuje na maksimalne stope rasta neto rashoda navedene u tablici 1, što odgovara prosječnom godišnjem rastu neto rashoda od 6,7 % u razdoblju od 2026. do 2030.

Tablica 1: Maksimalni rast neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Irske

(21)

U planu se procjenjuje da je stopa rasta neto rashoda u 2025. iznosila 9,3 %. Ta je stopa rasta relevantna za utvrđivanje kumulativnih stopa rasta neto rashoda za razdoblje 2026. – 2030. prikazanih u tablici 1 jer je bazna godina plana 2024. posljednja godina za koju su nacionalni zavod za statistiku i Eurostat objavili podatke o realizaciji. Ako podaci o realizaciji za 2025. koji će biti dostupni u proljeće 2026. budu u skladu sa stopom rasta neto rashoda procijenjenom u planu, to bi značilo da će Irska u odnosu na Preporuku Vijeća od 21. siječnja 2025. zabilježiti godišnje odstupanje od 0,8 % BDP-a i kumulativno odstupanje od 0,5 % BDP-a (vidjeti tablicu 2). Isto tako, ako udio državnog duga u BDP-u u 2025. ne premaši referentnu vrijednost od 60 % BDP-a kako je navedeno u planu, Komisija neće pripremiti izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a (10). Prema navodima nadležnih tijela, veći rast neto rashoda u 2025. u odnosu na procjenu Komisije objavljenu u Mišljenju Komisije o nacrtu proračunskog plana Irske za 2026. može se objasniti novijom realizacijom procijenjene potrošnje u 2025., kako je objavljena u revidiranim procjenama za javne usluge za 2026.

Tablica 2: Rast neto rashoda u 2025.

(22)

Maksimalne stope rasta neto rashoda za koje je preuzeta obveza u planu trebale bi rezultirati strukturnim primarnim saldom od 0,9 % BDP-a na kraju četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe (2029.) i 1,1 % BDP-a u 2030. To je više od udjela strukturnog primarnog salda u BDP-u u 2029. koji bi, na temelju pretpostavki Komisije, osigurao usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2024/1263 (11).

(23)

U planu se pretpostavlja rast potencijalnog BDP-a s 1 % u 2026. na 4,6 % u 2027. te stabilizacija na 3,6 % od 2028. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a postupno povećati na 2,3 % u 2030. (s 2,0 % u 2026.).

(24)

Na temelju maksimalnih stopa rasta neto rashoda i pretpostavki iz plana, suficit opće države trebao bi se postupno smanjivati s 1,5 % BDP-a u 2025. na 0,5 % BDP-a u 2029. Stoga prema planu deficit opće države ne bi premašio referentnu vrijednost od 3 % BDP-a do kraja razdoblja prilagodbe (2029.). Osim toga, državni deficit tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2039.) neće premašiti 3 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana maksimalne stope rasta neto rashoda navedene u planu smatraju usklađenima s kriterijem deficita iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(25)

Ako se ostvare maksimalne stope rasta neto rashoda na koje se Irska obvezala u planu i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, postupno smanjivati s 33,0 % u 2025. na 30,0 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2029.), u skladu s tablicom u nastavku. Očekuje se da će se nakon četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe udio duga u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2039.) i dalje smanjivati, znatno ispod vrijednosti od 60 % BDP-a, te da će do 2039. dosegnuti 23,7 % BDP-a. Tako bi prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju ostao ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana maksimalne stope rasta neto rashoda navedene u planu smatraju usklađenima s kriterijem duga iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Irske

(26)

Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija dostavila Irskoj 19. prosinca 2025. Konkretno, u planu se koriste različite pretpostavke za osam varijabli, a to su početna točka (strukturni primarni saldo u 2025.), rast potencijalnog BDP-a, rast realnog BDP-a i smanjenje proizvodnog jaza, rast deflatora BDP-a, elastičnost prihoda u odnosu na nominalni potencijalni BDP, prilagodba stanja i tokova i nominalne implicitne kamatne stope. Te razlike u pretpostavkama treba pažljivo provjeriti, osobito zato što je prosječni maksimalni rast neto rashoda u planu veći od onoga koji bi proizlazio iz pretpostavki Komisije. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na gornju granicu prosječnog rasta neto rashoda navedene su i analizirane u nastavku.

Preostale razlike (pretpostavke o nominalnim implicitnim kamatnim stopama) ne utječu bitno na gornju granicu prosječnog rasta neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije.

Razlike u pretpostavkama, promatrane zajedno, općenito dovode do teoretske gornje granice prosječnog rasta neto rashoda koja je viša od one koja bi bila potrebna za usklađivanje s primjenjivim fiskalnim pravilima na temelju Komisijinih pretpostavki iz jeseni 2025. Sveukupno, zajednički učinak opreznijih pretpostavki i razlika u pretpostavkama koje se smatraju opravdanima veći je od zajedničkog učinka razlika u pretpostavkama koje nisu u skladu s okvirom za procjenu održivosti duga. Osim toga, Irska se u svojem planu obvezuje na kretanje neto rashoda koje je niže od te teoretske gornje granice.

Komisijina procjena prema kojoj plan ispunjava pravne zahtjeve vrijedi čak i ako se ne poštuje pretpostavka iz plana da će se strukturni primarni saldo povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u 2030., što predstavlja odstupanje od pretpostavke o „nepromijenjenoj fiskalnoj politici” iz zajedničkog okvira za procjenu održivosti duga (na temelju koje strukturni primarni saldo ostaje nepromijenjen na svojoj razini u posljednjoj godini razdoblja prilagodbe, tj. u 2029.).

Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s maksimalnim stopama rasta neto rashoda.

(27)

Prema indikativnoj fiskalnoj strategiji iz plana, obveze za neto rashode u skladu su s daljnjim povećanjima državnih rashoda, prvenstveno za dodatne javne usluge potrebne brzorastućem stanovništvu i za znatno povećanje stope ulaganja javnog sektora, na način kojim se rast potrošnje bolje usklađuje s rastom gospodarskih i poreznih prihoda u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. To će se dopuniti strukturnim reformama za smanjenje kašnjenja i poboljšanje provedbe velikih infrastrukturnih projekata, kako je opisano u „Akcijskom planu akceleracije za infrastrukturu”. Kako bi izgradila fiskalne rezerve, Irska planira i dalje izvršavati prijenose u dva prethodno spomenuta instrumenta štednje koji su uspostavljeni 2024. Iako se u planu ne navode nikakve mjere na prihodovnoj strani, predviđa se da će ukupni saldo i dalje biti u suficitu tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog planom zahvaljujući znatnom učinku neočekivanih prihoda od poreza na dobit. Specifikacija mjera politike koje treba donijeti potvrđuje se ili prilagođava i kvantificira u godišnjim proračunima. Istodobno postoje rizici za makroekonomski i fiskalni scenarij na kojem se temelji indikativna fiskalna strategija iz plana, a koji proizlaze iz visokog stupnja otvorenosti irskoga gospodarstva i njegove koncentracije u nekoliko sektora u kojima prevladavaju multinacionalna poduzeća, zbog čega je osjetljivo na nepovoljne međunarodne događaje, kao što su promjene trgovinske i porezne politike SAD-a ili globalnih poreznih pravila. U proračunu Irske za 2026. navode se mjere politike koje će pomoći da se ispune obveze o neto rashodima za 2026. (15)

(28)

U planu se opisuju namjeravane politike za reforme i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u okviru europskog semestra, kako je posebno navedeno u preporukama za pojedinu zemlju za 2025. i u skladu s prioritetima iz Komunikacije „Kompas konkurentnosti za EU” (16). U planu se navodi 20 područja reformi i ulaganja, od kojih se 12 financijski podupire iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a 10 iz fondova kohezijske politike.

(29)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi Vijeća (EU) 2021/1119, plan sadržava usklađen skup reformi i ulaganja. Mjere za vodu i otpadne vode uključuju ključne infrastrukturne projekte i mjere navedene u Akcijskom planu za vode za 2024. Plan se poziva na mjere za gospodarenje otpadom i poticanje kružnog gospodarstva, koje će biti utvrđene u budućem Akcijskom planu za otpad za kružno gospodarstvo, te budućoj Strategiji za kružno gospodarstvo za razdoblje 2026. – 2028. koja obuhvaća sve razine vlasti. Mjere koje se odnose na održivi promet uključuju mjere u okviru Politike za goriva iz obnovljivih izvora u prometu za razdoblje 2025. – 2027. i projekte kapitalnih ulaganja u okviru Nacionalnog razvojnog plana. Mjere za postavljanje javnih mjesta za punjenje vozila s nultim emisijama uključene su u Nacionalni plan za punjenje električnih vozila za razdoblje 2024. – 2030. i odgovarajuće regionalne planove.

(30)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava mjere za povećanje ponude socijalnog i priuštivog stanovanja provedbom plana za osiguravanje stanovanja i izgradnju zajednica (Delivering Homes, Building Communities) za razdoblje 2025. – 2030. Osim toga, mjere za rješavanje problema ograničenja kapaciteta u sektoru stanogradnje uključuju sadašnju reformu planiranja, veća ulaganja u okviru ažuriranog nacionalnog razvojnog plana, širenje nadležnosti agencije za razvoj zemljišta (neke su mjere uključene u plan za oporavak i otpornost Irske), uvođenje poreza na zemljišta u stambenim zonama kao i reformu sektora najma nekretnina. Mjere potpore istraživanju i inovacijama uključuju mjere iz strategije Impact 2030, koja se trenutačno strateški preispituje radi usmjeravanja njezine buduće provedbe, te druge mjere iz Akcijskog plana za konkurentnost i produktivnost. Kad je riječ o europskom stupu socijalnih prava, u planu se navode mjere za jačanje tržišta rada i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i samohranih roditelja. Među mjerama su i one navedene u Nacionalnoj strategiji za ljudska prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2025. – 2030., subvencije u okviru nacionalnog programa za skrb o djeci i obvezu uvođenja gornje granice za naknade za usluge ranog učenja i usluge skrbi o djeci.

(31)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan sadržava mjere za uvođenje obnovljivih izvora energije, uključujući Program potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora, uspostavu Radne skupine za isporuku energije vjetra na moru, mjere u Budućem okviru za energiju iz obnovljivih izvora na moru te izradu Nacionalnog plana za određena pomorska područja. Plan sadržava i mjere za poboljšanje fleksibilnosti elektroenergetske mreže te modernizaciju i proširenje kapaciteta za smanjenje ograničenja s pomoću priključaka za razvojne mrežne priključke sa Sjevernom Irskom i Francuskom. U planu se nadalje navode dodatna kapitalna ulaganja u razvoj mreže u razdoblju 2026. – 2030. Mjere o energetskoj učinkovitosti uključuju mjere navedene u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i planovima o klimatskim aktivnostima.

(32)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti, plan sadržava mjere kojima se jača ukupna potrošnja za obranu i sigurnost te pripravnost putem ažuriranog detaljnog provedbenog plana kako bi se odgovorilo na preostale preporuke iz Izvješća Komisije o obrambenim snagama, kao i djelovanja za potporu zapošljavanju i zadržavanju obrambenog osoblja te poboljšanje fizičkog radnog okruženja i opreme.

(33)

Osim toga, u planu su opisane druge mjere politike koje nadilaze zajedničke prioritete EU-a, među ostalim povećanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava provedbom mjera štednje i produktivnosti iz akcijskih planova Radne skupine za produktivnost i štednju te Radne skupine za održivost lijekova, daljnjom digitalizacijom zdravstvenih evidencija i informacijskih sustava, razvojem bolje primarne skrbi i skrbi u zajednici (neke su mjere uključene u plan za oporavak i otpornost) te restrukturiranjem nacionalne zdravstvene službe u šest operativnih zdravstvenih regija. U planu se navode i mjere kojima se poboljšava održivost fonda socijalnog osiguranja i proširuje pokrivenost mirovinskim osiguranjem. Osim toga, iako se ne spominju nikakve novije mjere za proširenje porezne osnovice, u planu se navode preliminarne mjere za preispitivanje opsega i učinka poreznih rashoda objavom smjernica za poboljšanje transparentnosti i izvješćivanje o poreznim rashodima.

(34)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Irske. Plan sadržava informacije o veličini i ciljevima različitih fondova kohezijske politike. Sadržava i tablicu s popisom strukturnih reformi i prioriteta ulaganja koji će se djelomično provoditi i mjerama iz irskog plana za oporavak i otpornost ili s pomoću fondova kohezijske politike.

(35)

Plan sadržava pregled potrebnih javnih ulaganja u Irskoj povezanih sa zajedničkim prioritetima Unije. Iznosi javnih ulaganja temelje se na ažuriranju Nacionalnog razvojnog plana iz 2025. Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, plan sadržava opći pregled investicijskog kapitala koji će se do 2030. staviti na raspolaganje za infrastrukturu za vodu i otpadne vode te za promet. Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, plan sadržava opći pregled investicijskog kapitala koji će se do 2030. staviti na raspolaganje za stanovanje te za ciljeve u području stanovanja nakon procjene potreba. Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan sadržava opći pregled investicijskog kapitala koji će se do 2030. staviti na raspolaganje za energetsku i elektroenergetsku infrastrukturu. Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti, plan sadržava cilj za rast rashoda za obranu.

(36)

Komisija općenito smatra da plan Irske iz siječnja 2026. ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(37)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Irske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(38)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće ponovno zahtijeva od Komisije da predstavi svoju ocjenu planova iznosi u zasebnom dokumentu, odvojeno od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(39)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće posebno prima na znanje da irske vlasti prednost daju primjeni izmijenjenih parametara za domaće analize nacionalnog dohotka zbog distorzija uzrokovanih relativnim razmjerom sektora multinacionalnih poduzeća u Irskoj. U vezi s time, na glavnu fiskalnu poziciju Irske utječu potencijalni neočekivani prihodi od poreza na dobit, koji su isto tako u domaćim fiskalnim evaluacijama Irske većinom izostavljeni. Vijeće u skladu s time prima na znanje da su uspostavljena dva instrumenta štednje za stvaranje fiskalnih rezervi: jedan koji će služiti za odgovaranje na buduće strukturne izazove i drugi koji će djelovati na protuciklički način u slučaju gospodarskog ili fiskalnog pada i doprinijeti ostvarivanju klimatskih i okolišnih ciljeva Irske. Vijeće pozdravlja činjenicu da je plan predstavljen nacionalnom parlamentu. Vijeće također prima na znanje činjenicu da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(40)

Vijeće očekuje od Irske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(41)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(42)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(43)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Irske o napretku, koja će prije svega sadržavati informacije o napretku u ostvarenju kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće te o provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra.

(44)

Ovom se Preporukom zamjenjuje Preporuka od 21. siječnja 2025. Međutim, maksimalne stope rasta neto rashoda za 2025., u godišnjem i kumulativnom smislu, iz Priloga I. Preporuci od 21. siječnja 2025. i dalje su relevantne za ocjenu usklađenosti do 2025., uključujući tu godinu.

(45)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 Irskoj trebalo preporučiti maksimalne stope rasta neto rashoda kako je navedeno u planu od siječnja 2026.

1.