Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovore, a posebno članke 9., 10., 14. i članak 17. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 20. i 22., članak 223. stavak 1. i članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te članak 2. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir članak 106.a stavak 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

—	uzimajući u obzir Akt o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima („Izborni akt”), priložen Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976., kako je izmijenjen, a posebno njegov članak 6.,

—	uzimajući u obzir članak 5. Odluke Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta zastupnika u Europskom parlamentu (1),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o izbornom postupku za Europski parlament, a posebno svoju Rezoluciju od 15. srpnja 1998. o nacrtu izbornog postupka u kojem su sadržana zajednička načela za izbor članova Europskog parlamenta (2), Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o izborima za Europski parlament 2014. (3), Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o unapređenju praktičnih rješenja za održavanje izbora za Europski parlament 2014. (4) te Rezoluciju od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije (5) i Rezoluciju od 3. svibnja 2022. o Prijedlogu uredbe o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, stavljanju izvan snage Odluke Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima priloženog toj Odluci (6),

—	uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. listopada 2010., kako je izmijenjen 17. veljače 2018. (7),

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebice njezin članak 33.,

—	uzimajući u obzir članke 46. i 55. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A10-0214/2025),

A.	budući da Europski parlament ima pravo inicirati reformu vlastitog izbornog postupka i dati mu svoj pristanak;

B.	budući da je mogućnost razvoja ujednačenog izbornog postupka koji se temelji na neposrednim općim izborima utvrđena u Ugovorima od 1957.;

budući da bi cilj reforme izbornog postupka Europskog parlamenta trebao biti jačanje demokratske dimenzije europskih izbora, poboljšanje funkcioniranja Europskog parlamenta i upravljanja Unijom, povećanje legitimnosti i učinkovitosti rada Europskog parlamenta te osiguravanje veće jednakosti biračkog prava za građane Unije;

D.	budući da bi politike za ravnotežu poslovnog i privatnog života trebale doprinositi ostvarenju rodne ravnopravnosti promicanjem sudjelovanja majki u politici;

E.	budući da se reformom izbornog postupka moraju poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

1.	odlučuje osnažiti pravila o rodiljnom dopustu za zastupnice u Europskom parlamentu koje žele nastaviti obavljati svoje parlamentarne dužnosti;

2.	predlaže ciljanu reviziju europskog izbornog akta kojom bi se zastupnicama tijekom trudnoće i nakon poroda omogućilo da svoje glas na plenarnoj sjednici delegiraju drugom zastupniku po vlastitom izboru;

3.	smatra da će se tom reformom zastupnicama omogućiti da u razdobljima neposredno prije i nakon što postanu majke u potpunosti izvršavaju svoje mandate, čime će se poboljšati institucijska pravednost i uključenost u rad Europskog parlamenta;

4.	usvaja priloženi Prijedlog i podnosi ga Vijeću;

5.	nalaže svojoj predsjednici da ovu Zakonodavnu rezoluciju, zajedno s priloženim Prijedlogom, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.