P10_TA(2025)0196

Nova vizija za saveze europskih sveučilišta

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2025. o novoj viziji za saveze europskih sveučilišta (2025/2036(INI))

(C/2026/1482)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 13. i 14. o slobodi umjetnosti i znanosti i pravu na obrazovanje,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 (1),

—	uzimajući u obzir studiju od 11. rujna 2023. provedenu za Odbor za kulturu i obrazovanje naslovljenu „Programi financiranja EU-a za razdoblje 2021. – 2027. u području kulture, medija, obrazovanja, mladih i sporta: prve pouke, izazovi i buduće perspektive – Erasmus+”,

—	uzimajući u obzir studiju od 20. srpnja 2023. provedenu za Odbor za kulturu i obrazovanje naslovljenu „Početna provedba četiriju programa EU-a za razdoblje 2021. – 2027.: Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (3. potprogram)”,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 17. svibnja 2021. o inicijativi Europska sveučilišta – Povezivanje visokog obrazovanja, istraživanja, inovacija i društva: otvaranje puta prema novoj dimenziji europskog visokog obrazovanja,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. i 15. prosinca 2017.,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 7. lipnja 2018. o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 18. studenoga 2019. o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja u cilju podupiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja okrenutih budućnosti (2),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 29. studenoga 2021. o novom europskom programu za obrazovanje odraslih za razdoblje 2021. – 2030. (3),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 13. svibnja 2024. naslovljenu „ ‚Europa u pokretu’ – mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja za sve” (4),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o programu politike europskog istraživačkog prostora za razdoblje 2025. – 2027. od 28. veljače 2025. (COM(2025)0062),

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/2122 od 26. studenoga 2021. o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi (5),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2022. o europskoj strategiji za sveučilišta (COM(2022)0016),

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 15. travnja 2024. o dobrim praksama iz projekata saveza europskih sveučilišta (Pilot-projekt II.),

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije o ishodima i transformacijskom potencijalu inicijative Europska sveučilišta (6),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2024. naslovljenu „Plan za europsku diplomu” (COM(2024)0144),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. ožujka 2024. (SWD(2024)0074) priložen komunikaciji Komisije COM(2024)0144, Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o Europskom sustavu osiguravanja kvalitete i priznavanja kvalifikacija u visokom obrazovanju od 27. ožujka 2024. (COM(2024)0147) i Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o privlačnim i održivim karijerama u visokom obrazovanju od 27. ožujka 2024. (COM(2024)0145),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. prosinca 2024. naslovljen „Izvješće o konačnim ishodima projekata eksperimentiranja s politikama u okviru programa Erasmus+: europska diploma (oznaka) i institucionalizirani instrumenti suradnje na razini EU-a” (SWD(2024)0291),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2025. naslovljenu „Unija vještina” (COM(2025)0090),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2025. naslovljenu „Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a: vještine za konkurentnost i inovacije” (COM(2025)0089),

—	uzimajući u obzir preispitivanje europskog prostora obrazovanja u sredini programskog razdoblja iz 2023.,

—	uzimajući u obzir ministarsko priopćenje iz Rima od 19. studenog 2020. nakon ministarskog sastanka Europskog prostora visokog obrazovanja,

—	uzimajući u obzir Načela, smjernice i pokazatelje socijalne dimenzije visokog obrazovanja od 9. siječnja 2024., koje je objavila Radna skupina za socijalnu dimenziju 2021. – 2024. Skupine za praćenje bolonjskog procesa,

—	uzimajući u obzir neovisno izvješće na visokoj razini o budućnosti jedinstvenog tržišta, koje je izradio Enrico Letta, naslovljeno „Više od tržišta – Brzina, sigurnost, solidarnost: jačanje jedinstvenog tržišta radi održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a”, objavljeno u travnju 2024.,

—	uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti objavljeno u rujnu 2024.,

—	uzimajući u obzir izvješće o istraživanju i inovacijama koje je izradila skupina neovisnih stručnjaka pod predsjedanjem Manuela Heitora pod naslovom „Usklađivanje, djelovanje i ubrzavanje – Istraživanje, tehnologija i inovacije za poticanje europske konkurentnosti” objavljeno u listopadu 2024.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2022. o provedbi mjera uključivanja u okviru programa Erasmus+ za razdoblje 2014. – 2020. (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš (9),

—	uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A10-0135/2025),

budući da su kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje te akademska i znanstvena suradnja preduvjeti za postizanje strateške autonomije Europske unije, promicanje vrijednosti EU-a (10), borbu protiv nedostatka vještina privlačenjem i zadržavanjem talenata i poticanje konkurentnosti s vodećim globalnim sveučilištima na temelju razvoja ljudskog kapitala, otpornosti i dobrobiti;

budući da je važnost akademske zajednice i sveučilišta za konkurentnu, otpornu i autonomnu Europsku uniju istaknuta u izvješću Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti, u izvješću Enrica Lette o budućnosti jedinstvenog tržišta i u izvješću Manuela Heitora o međuevaluaciji programa Obzor Europa;

C.	budući da rascjepkanost visokog obrazovanja i istraživanja u EU-u narušava sposobnost EU-a da štiti svoj suverenitet, promiče svoje vrijednosti i osigura globalni utjecaj; budući da bi veća integracija mogla ojačati strateški položaj EU-a;

D.	budući da Kompas konkurentnosti naglašava važnost visokokvalitetnog obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kako bi se popunio nedostatak vještina i radne snage;

budući da je Erasmus+ vodeći program EU-a kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi i izvan nje te potiču mobilnost i akademska suradnja; budući da bi snažnija interakcija između programa Erasmus+ i drugih postojećih programa EU-a, kao što je Obzor Europa, pogodovala tim ciljevima, uz istodobno poticanje sveobuhvatnijeg pristupa visokom obrazovanju;

budući da je svrha saveza europskih sveučilišta višedimenzionalna, od izrade zajedničkih kurikuluma preko stvaranja međusveučilišnih kampusa sa snažnom europskom dimenzijom kojom se potiče mobilnost studenata, polaznika cjeloživotnog učenja i istraživača te akademskog i neakademskog osoblja pa sve do poticanja transformativnijih promjena u visokom obrazovanju u državama članicama i zemljama sudionicama za uistinu konkurentan europski prostor obrazovanja;

budući da je akademska sloboda središnje načelo misija i djelovanja sveučilišta, kako je utvrđeno u članku 13. Povelje EU-a o temeljnim pravima i Preporuci UNESCO-a od 11. studenoga 1997. o statusu nastavnog osoblja u visokom obrazovanju; budući da je takva sloboda ključna za dobrobit demokratskih društava te ju je stoga potrebno dodatno štititi i promicati;

budući da savezi europskih sveučilišta, pružajući neometanu mobilnost studentima, istraživačima te akademskom i neakademskom osoblju u EU-u i izvan njega, imaju ulogu u poboljšanju istraživanja, inovacija i obrazovanja na jedinstvenom tržištu te su stoga ključni za ostvarenje „pete slobode”, kako je opisano u izvješću Enrica Lette;

I.	budući da se visoka učilišta u Europi suočavaju s izazovima u pogledu transnacionalne suradnje, posebno kada je riječ o financiranju, značajnim razlikama u nacionalnom i regionalnom zakonodavstvu, pravnom statusu i strukturama upravljanja te ugovornim preprekama dijeljenju znanja;

budući da je inicijativa Europska sveučilišta daleko nadmašila očekivanja u pogledu sudjelovanja i angažmana; budući da je cilj formiranja 20 saveza, utvrđen u zaključcima Vijeća iz 2017., premašen jer je dosad uspostavljeno 65 saveza koji obuhvaćaju više od 570 sveučilišta s više od 2 200 vanjskih partnera, bez dodatnih proračunskih sredstava i bez ikakvog jamstva kontinuiteta za financirane projekte;

K.	budući da su postojeći savezi odabrani na temelju pet konkurentnih otvorenih poziva usmjerenih na kvalitetu, izvrsnost, akademske zasluge, uključivost i pravednu geografsku pokrivenost;

L.	budući da je inicijativa Europska sveučilišta ključan instrument za izgradnju integriranog, konkurentnog i uključivog europskog prostora obrazovanja koji može odgovoriti na globalne izazove i ojačati europski identitet, kulturu i vrijednosti;

budući da su ti savezi dokazali svoj transformacijski potencijal za modernizaciju sustava visokog obrazovanja država članica, da imaju vodeću ulogu u obrazovanju nove generacije mobilnih europskih studenata i da su doprinijeli najsuvremenijim istraživanjima; budući da su sveučilišta iz nekoliko saveza glavni zagovornici i pokretači zakonodavnih promjena u svojim zemljama;

N.	budući da 23 države članice trenutačno sufinanciraju saveze iz svojih nacionalnih proračuna;

Trenutačno stanje, izazovi i prepreke

prima na znanje da su visoka učilišta objeručke prihvatila inicijativu Europska sveučilišta i ulogu koju ima u olakšavanju napora za uklanjanje prepreka regionalnoj, prekograničnoj i međunarodnoj suradnji u području visokog obrazovanja, kao što su fragmentirano financiranje, razlike među akreditacijskim sustavima i pravne prepreke, te da su predana toj inicijativi;

ističe činjenicu da su projekti mobilnosti, izrada zajedničkih kurikuluma i suradnja među sveučilištima u Europi ključni za rješavanje potreba u strateškim područjima i jačanje osjećaja pripadnosti Europi i poštovanja njezinih vrijednosti, uz istovremeno očuvanje raznolikosti i bogatstva Europske unije;

napominje da su savezi moćan alat za provedbu i unaprjeđenje bolonjskog procesa; ističe da savezi imaju učinak poluge na procese transformacije u području visokog obrazovanja zahvaljujući svojoj ulozi predvodnika i pokretača inovativnih pristupa te novih metoda suradnje, stvaranja prilika i pristupačnosti za studente;

ističe raznolikost saveza u pogledu upravljanja, obuhvaćenih tema i sadržaja te veličine i lokacije uključenih sveučilišta; prima na znanje uspješno sudjelovanje velikog broja sveučilišta iz gradova srednje veličine, ruralnih područja i najudaljenijih regija, što inicijativu čini pristupačnom i uključivom; ističe činjenicu da univerzalan model nije prikladan za saveze; napominje da je zastupljenost sveučilišta iz cijele Europe u savezima ključna za rješavanje problema odljeva mozgova i privlačenje međunarodnih talenata te da je dragocjen doprinos europskoj ujedinjenosti i integraciji;

pozdravlja integraciju studenata u upravljačke strukture saveza, čime se mladima omogućuje stvaran utjecaj na njihov razvoj, s obzirom na to da sudjelovanje mladih u demokratskim procesima i postupku donošenja odluka pomaže savezima da budu usmjereni prema budućnosti i odgovore na praktične izazove s kojima se studenti suočavaju; ističe važnost usklađivanja angažmana studenata s djelovanjem studentskih organizacija kako bi se osigurala transparentnost, pravednost i uključivost kad je riječ o sudjelovanju dionika;

ističe činjenicu da savezi raspolažu potencijalom i stručnošću za pomoć sveučilištima u rješavanju socioekonomskih izazova; naglašava da je u aktivnostima saveza važno uzeti u obzir društveni učinak kao međusektorski element; poziva na jasne strategije za osiguravanje i praćenje pristupačnosti i uključivanja osoba s manje mogućnosti (11) u sve aktivnosti saveza, posebno uklanjanjem prepreka mobilnosti i sprečavanjem svih oblika diskriminacije, u skladu s Erasmus poveljom u visokom obrazovanju;

7.	pozdravlja pilot-projekte čiji je cilj stvaranje europske diplome i/ili pravnog statusa; ističe, međutim, da savezi ne bi trebali služiti kao jedini instrument inovacija u visokom obrazovanju; napominje da bi savezi trebali imati slobodu specijalizacije i biti fleksibilni u svojim projektima;

pozdravlja ishode šest projekata eksperimentiranja s politikama u okviru programa Erasmus+ o europskoj diplomi i oznaci europske diplome koje je proveo 21 savez (12); prepoznaje jasnu dodanu vrijednost zajedničkog okvira za europske diplome, koji se temelji na europskim kriterijima, kao koraka prema priznavanju studija i diploma na razini EU-a; uviđa da bi se takvim priznavanjem na razini EU-a poboljšala mobilnost i kvaliteta obrazovanja, ojačao okvir za suradnju i potaknuo širi angažman u transnacionalnim akademskim programima te ojačala globalna vidljivost i konkurentnost europskog visokog obrazovanja;

9.	napominje da bi oznaka europske diplome trebala biti dostupna svim drugim zajedničkim sveučilišnim programima i komplementarna s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima, koje bi prema potrebi trebalo prilagoditi bez stvaranja dodatnog administrativnog opterećenja;

10.

čvrsto vjeruje u potencijal saveza za jačanje Europskog prostora visokog obrazovanja, čime se utire put jedinstvenom području akreditacije na razini EU-a; smatra da je to nužan korak za našu europsku autonomiju jer se brojna europska visoka učilišta, kao što su ona koja izdaju diplome MBA, i dalje oslanjaju na američke agencije za akreditaciju;

11.	pozdravlja znatno povećanje broja projekata mobilnosti koji uključuju studente, polaznike cjeloživotnog učenja i istraživače te akademsko i neakademsko osoblje na sveučilištima koja sudjeluju u savezima u usporedbi s drugim projektima mobilnosti u okviru programa Erasmus+;

12.

napominje, međutim, da početni cilj postizanja mobilnosti bez prepreka za 50 % studenata koji sudjeluju u savezima još nije ostvaren te će i dalje predstavljati izazov bez odgovarajućih mehanizama financiranja; u tom je pogledu zabrinut zbog mogućeg natjecanja između programa mobilnosti saveza i općih programa mobilnosti u okviru programa Erasmus+ sveučilišta, koji raspolažu istim ograničenim financijskim sredstvima, s obzirom na to da su ciljevi mobilnosti za saveze viši od onih za opće programe mobilnosti u okviru programa Erasmus+; stoga poziva Komisiju da ocijeni te uvjete;

13.	zabrinut je zbog trenutačnih prijetnji akademskoj slobodi u nekim dijelovima svijeta, među ostalim u nekim državama članicama i zemljama izvan EU-a koje sudjeluju u programu Erasmus+;

14.	ističe kako je potrebno da se savezima podupiru europske vrijednosti, demokratska otpornost i institucionalna autonomija te promiče aktivno građanstvo; ističe njihovu ulogu kao multilateralnih i multikulturnih prostora za učenje;

15.	pozdravlja inicijative utemeljene na vrijednostima kao što su suradnja u solidarnosti s Ukrajinom, angažman saveza na globalnoj razini i njihova uloga u pripremama za pristupanje zemalja kandidatkinja iz istočnog susjedstva i zapadnog Balkana;

16.

pozdravlja inicijativu „Unija vještina”, posebno predstojeći prijedlog o budućem planu ulaganja i jasnom pravnom statusu savezâ, čime će se sveučilištima olakšati pokretanje i vođenje europskih projekata, udruživanje resursa, povećanje autonomije, smanjenje administrativnog opterećenja, privlačenje financijskih sredstava i proširenje njihove upravljačke strukture, posebno u slučaju sveučilišta iz zemalja izvan EU-a, te olakšati institucionalizacija prekogranične suradnje;

17.

ističe bitnu ulogu koju imaju sveučilišta, uključujući saveze, u zaštiti i promicanju znanosti utemeljene na dokazima te u izgradnji povjerenja u demokratski diskurs, promicanju suradnje utemeljene na vrijednostima EU-a te u povećanju vlastite privlačnosti i privlačnosti europskog sektora visokog obrazovanja studentima, akademskom osoblju i istraživačima izvan EU-a;

18.

pozdravlja osnivanje zajednice prakse FOREU4ALL za saveze europskih sveučilišta; ističe njezinu ključnu ulogu u širenju inovacija iz saveza u širu akademsku zajednicu jer sveučilišta i visoka učilišta koja nisu dio saveza ne bi trebala biti zapostavljena; podsjeća da bi politike i inicijative trebale biti korisne za cijeli sustav visokog obrazovanja;

19.

prepoznaje važnu ulogu drugih mreža u okviru sektora visokog obrazovanja koje okupljaju širi spektar europskih sveučilišta, neovisno o njihovom sudjelovanju u savezima; naglašava komplementarnost tih mreža sa savezima i njihov potencijal da pripreme teren za zakonodavne promjene na nacionalnoj razini;

20.	ističe da misija sveučilišta uključuje sva četiri aspekta četverokuta znanja: obrazovanje, istraživanje, inovacije i pružanje usluga društvu; naglašava da savezi moraju biti usko povezani s tržištem rada kako bi se odgovorilo na izazove nedostatka vještina i konkurentnosti u Europi;

21.	posebno je zabrinut zbog nedostatka istraživačkih i inovacijskih stupova u savezima s obzirom na trenutačni okvir jer se time potkopava puni potencijal za suradnju među sveučilištima unutar saveza;

Preporuke

22.

potiče saveze da prodube veze između obrazovanja i istraživanja; ističe znatan potencijal saveza za izgradnju prekograničnih mreža izvrsnosti za istraživače te razmjenu i širenje znanja na razini EU-a i šire, posebno u područjima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), među ostalim u strateškim područjima za EU;

23.	naglašava da se strateška vizija sveučilišnih saveza mora odražavati u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru kako bi se maksimalno povećao njihov potencijal i učinak; traži od Komisije da ocijeni svaki savez kako bi se pružila potpora i prilagodilo rješenja za njihov budući razvoj;

24.

potiče Komisiju, države članice i saveze da u svom pristupu s „razmišljanja u okviru projekta” prijeđu na dugoročnu transformativnu suradnju uvođenjem pristupa financiranju koji omogućuje taj prelazak; naglašava da je važno savezima omogućiti daljnje proširenje; naglašava da je potrebno postaviti kvalitativne, a ne kvantitativne ciljeve, ističući pritom njihov transformativni učinak na europski prostor obrazovanja;

25.

naglašava potrebu za koordiniranim, održivim i predvidljivim financiranjem postojećih saveza; traži od Komisije da razmotri može li buduće pozive unaprijed rezervirati za nastavak uspješnih saveza, omogućujući im da prodube integraciju i nadograde svoja postignuća; traži od Komisije da postupci podnošenja prijava i izvješćivanja budu što jednostavniji; potiče brz postupak obnove za uspješne saveze kako bi se osiguralo kontinuirano financiranje bez pretjeranog administrativnog opterećenja;

26.

uviđa da je bitno da inicijativa Europska sveučilišta ostane dio programa Erasmus+, uzimajući u obzir trenutačni okvir; istovremeno poziva Komisiju da prouči održivost stvaranja prilagođenog rješenja za financiranje saveza europskih sveučilišta u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027., uz mogućnost stvaranja zasebnog programa kako bi se savezima omogućilo strateško planiranje, sudjelovanje u dugoročnim inicijativama i uspostava trajne suradnje;

27.

poziva države članice da se obvežu na sufinanciranje saveza putem nacionalnih proračuna i traži od Komisije da predstavi sveobuhvatnu strategiju ulaganja za saveze koja će im omogućiti da ispune svoju četverostruku misiju; napominje da bi ta strategija trebala obuhvaćati sinergije s programima kao što su Obzor Europa, Europski fond za konkurentnost, Europski socijalni fond plus i Europski fond za regionalni razvoj, kako bi se optimizirali resursi, izbjeglo dupliciranje, ojačala interakcija i suradnja te zadržao njihov konkurentni karakter;

28.

ističe činjenicu da, kako bi se postigao stvaran i održiv uspjeh koji obuhvaća kvalitetu, izvrsnost i uključenost, potpora savezima ne može potjecati samo iz proračuna EU-a, već bi trebala potjecati i iz nacionalnih, regionalnih, lokalnih i privatnih izvora, pod uvjetom da mogu jamčiti autonomiju visokih učilišta i zaštititi akademsku slobodu;

29.

naglašava da bliža integracija saveza s privatnim sektorom može biti uzajamno korisna; potiče partnerstva i strukturiranu suradnju između sveučilišta i poduzeća kako bi se stvorili integrirani sustavi kojima se potiču inovacije i tehničko i stručno osposobljavanje na visokoj razini te olakšava prelazak studenata na tržište rada, kao i prekvalifikacija i usavršavanje osoba izvan visokog obrazovanja;

30.

naglašava potrebu za jačanjem internacionalizacije saveza, u skladu, među ostalim, sa strategijom Global Gateway i partnerstvima za traženje talenata; napominje da su savezi na odgovarajućoj razini za uspostavu partnerstava sa zemljama koje nisu članice EU-a, posebno zemljama kandidatkinjama, te da mogu ojačati međunarodnu dimenziju programa Erasmus+ preko, primjerice, inicijative Erasmus Mundus; traži od Komisije i saveza da osiguraju da svi uključeni partneri poštuju vrijednosti EU-a i načelo akademske slobode te Erasmus povelju u visokom obrazovanju;

31.

napominje da savezi ispituju inovativne načine poučavanja i stjecanja znanja, kao što su europski načini učenja, mikrokvalifikacije, kombinirana mobilnost u svrhu učenja i automatsko priznavanje kvalifikacija; naglašava potrebu za ulaganjem u sigurnu digitalnu infrastrukturu i jačanjem postojećih inicijativa kao što je europska studentska iskaznica;

32.

naglašava potrebu za konsolidacijom interoperabilnosti računalnih sustava i usklađivanjem europskih i nacionalnih politika kako bi se stvorili pravi virtualni europski međusobno povezani kampusi; potiče veću suradnju među savezima kako bi se omogućila sigurna i interoperabilna identifikacija studenata, upis kolegija i razmjena akademskih zapisa, kao i ulaganje u integraciju novih obrazovnih tehnologija;

33.

naglašava potrebu za širom upotrebom mikrokvalifikacija, nadovezujući se na najbolje prakse, kako bi se savezi integrirali u šire obrazovno okruženje i njihov rad povezao s drugim institucijama za neformalno učenje; napominje da osposobljavanje i usavršavanje priznato putem mikrokvalifikacija može olakšati fleksibilnu reviziju, proširenje i modernizaciju sveučilišnih diploma;

34.

traži od Komisije da razmotri da u mogućim budućim pozivima doda nove kriterije, u skladu s temama povezanima s europskom strateškom autonomijom i konkurentnošću, kao što su otpornost, energija, klimatske promjene, digitalna tranzicija i digitalne vještine te obrana, imajući na umu temeljne ciljeve poštovanja vrijednosti EU-a, obrazovne izvrsnosti i inovacija;

35.

naglašava da savezi trebaju imati odgovarajuće strukture i kapacitete za podupiranje prelaska iz akademske u poslovnu zajednicu kako bi se doprinijelo ostvarenju ambicija EU-a u pogledu strateške autonomije; poziva Komisiju da otkloni prepreke koje ometaju učinkovito dijeljenje i udruživanje zajedničkih resursa i znanja olakšavanjem zajedničkog zapošljavanja akademskog osoblja i istraživača, kao i razvojem i uporabom zajedničkih struktura;

36.	naglašava potrebu za učinkovitim i pristupačnim kampanjama za podizanje razine osviještenosti i informiranje o savezima europskih sveučilišta kako bi se potaknuo veći angažman, posebno na lokalnoj razini i među studentima, s obzirom na to da je osviještenost o inicijativi trenutačno vrlo slaba;

37.

poziva mađarsku vladu na poštovanje vladavine prava i vrijednosti EU-a te na pokretanje potrebnih reformi kako bi mađarski studenti, nastavnici i istraživači s javno financiranih sveučilišta mogli u potpunosti iskoristiti pogodnosti programa Erasmus+ i saveza u okviru inicijative Europska sveučilišta;

° °

38.	nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 189, 28.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/817/oj.

(2) SL C 389, 18.11.2019., str. 1.

(3) SL C 504, 14.12.2021., str. 9.

(4) SL C, C/2024/3364, 14.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/3364/oj.

(5) SL L 431, 2.12.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2021/2122/oj.

(6) Europska komisija: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu i dr., Izvješće o ishodima i transformacijskom potencijalu inicijative Europska sveučilišta, Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2766/32313.

(7) SL C 32, 27.1.2023., str. 58.

(8) SL C 385, 22.9.2021., str. 2.

(9) SL C 479, 16.12.2022., str. 65.

(10) Kako je navedeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(11) Kako je definirano u Uredbi (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021.

(12) Radni dokument službi Komisije SWD(2024)0291.