Europska industrija baterija ima glavnu ulogu u nastojanjima EU-a da ostvari svoje klimatske ciljeve i poveća gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i obrambene kapacitete. Predviđa se da će potražnja za baterijama u Europi porasti sljedećih godina zbog elektrifikacije u više sektora, uključujući električna vozila, i na tržištima u nastajanju, kao što su električno zrakoplovstvo i pomorski promet. Baterije imaju ključnu, dapače strateški važnu, ulogu i u skladištenju energije na razini mreže, što pridonosi otpornosti energetskog sustava, i u primjenama u području obrane. Taj će porast potražnje u kombinaciji s kontinuiranom dekarbonizacijom energetskog sektora smanjiti troškove uvoza energije i našu geopolitičku ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Tijekom proteklog desetljeća mjere EU-a za izgradnju lanca vrijednosti proizvodnje baterija oslobodile su znatna ulaganja u kontekstu brzog rasta tog sektora. Potaknut Europskim savezom za baterije pokrenutim 2017. i namjenskim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (1), kapacitet za proizvodnju baterijskih članaka povećao se sa samo 1 GWh 2017. na više od 200 GWh danas. To je rezultat ulaganja od oko 33 milijarde eura samo u tvornice baterija do 2025. (2) Znatno su se proširili i segmenti u sredini proizvodnog lanca, uz povećanu proizvodnju ključnih komponenti kao što su katodni i anodni aktivni materijali, elektroliti, separatori i vezivna sredstva.

Međutim, uvjeti koji su prvotno potaknuli taj rast posljednjih su se godina promijenili. Kombinacija strukturnih i vanjskih izazova ugrožava razvoj baterijskog ekosustava EU-a i donosi rizik od pogoršanja strateške ovisnosti o tehnologijama izvan EU-a. To podrazumijeva i rizik za gospodarsku sigurnost. Pad koji je iz toga proizašao odražava se u otkazivanju, reduciranju i kašnjenju mnogih projekata.

Jedan je od izazova globalni višak kapaciteta u cijelom lancu vrijednosti baterija, što je dovelo do intenzivnog tržišnog natjecanja i smanjivanja cijena. Globalna proizvodnja baterija dosegnula je 2025. više od 4 000 GWh, dok je globalna potražnja bila manja od 2 000 GWh. To predstavlja strukturni izazov za europski lanac vrijednosti baterija jer postizanje konkurentnosti zahtijeva razmjere, a to se može postići tek nakon skupe faze rasta, tijekom koje su troškovi proizvodnje znatno veći od troškova proizvodnje zrelih proizvođača, što jako otežava povećanje proizvodnje.

Osim toga, globalno tržišno natjecanje ne odvija se pod jednakim uvjetima, što ugrožava europski baterijski ekosustav. Mnoge konkurente izvan EU-a u velikoj mjeri podupiru državne subvencije, što im omogućuje smanjenje troškova i agresivno širenje na domaćem i međunarodnom tržištu. Za razliku od stranih subvencija, koje uglavnom podupiru proizvodnju, europska strategija nije dovoljno usmjerena na djelotvorne mjere opskrbe baterijama na jedinstvenom tržištu i ne bavi se dovoljno razvojem konkurentnog domaćeg lanca opskrbe. To stavlja europske proizvođače u nepovoljan položaj. Trenutačno mnogi konkurenti imaju koristi od dvostrukih subvencija: podupire ih se na domaćem tržištu na strani proizvodnje i na razini EU-a na strani potražnje. To više nije prihvatljivo.

Unatoč znatnim naporima za izgradnju domaćeg lanca vrijednosti baterija, EU je postao neto uvoznik baterija, a industrija baterija snažno je koncentrirana na određenim tržištima. EU je 2024. uvezao baterije u vrijednosti od oko 28 milijardi eura, od čega 22 milijarde eura samo iz Kine (3). Kina trenutačno dominira globalnom proizvodnjom baterija, s oko 83 % globalnog kapaciteta prema podacima za 2024., što znatno premašuje njezinu domaću potražnju (4). U sredini i na početku lanca opskrbe taj je postotak još i veći. Kina ima sustavnu dominaciju u cijelom lancu vrijednosti baterija, što stvara kritične ovisnosti i uska grla u lancu opskrbe ključnim komponentama i tehnologijama na početku proizvodnog lanca. To joj omogućuje da poveća ulazne troškove, što bi moglo dodatno narušiti konkurentnost proizvođača iz EU-a, i da uvede ograničenja izvoza, kao što je to učinila za svoje napredne tehnologije baterija. Postoji rizik da ovisnost o stranim tehnologijama baterija ne samo naruši industrijsku konkurentnost EU-a, nego i dovede do zaostajanja EU-a u ključnim primjenama u području obrane i energetske sigurnosti.

Kineska odlučna industrijska strategija potiče izravna strana ulaganja kako bi proširila svoj vodeći položaj na tržištu. Posljednjih su godina strana poduzeća preuzela ključne projekte i uspostavila samo sastavljanje. Zbog toga se povećava strateška ovisnost o vanjskim dobavljačima pa je Europa osjetljivija na manipulaciju cijenama, poremećaje u opskrbi i geopolitičke šokove. Europa si ne može priuštiti ponavljanje strateških pogrešaka prošlih energetskih ovisnosti. Baterije su jedna od ključnih tehnologija utvrđenih u strategiji gospodarske sigurnosti EU-a. Očuvanje tehnološke suverenosti u tom sektoru, koji je temelj elektrifikacije, nije fakultativno, ono je nužno.

Zbog toga je potrebno hitno djelovanje u cijelom lancu vrijednosti baterija u EU-u, utemeljeno na otpornoj industrijskoj strategiji kojom se na najbolji način iskorištava i razvija lanac vrijednosti na cijelom području EU-a. Budući da automobilska industrija prelazi na vozila s nultim emisijama, EU se suočava sa smanjenjem dodane vrijednosti u cijelom lancu vrijednosti. U vozilu s motorom s unutarnjim izgaranjem udio sastavnih dijelova podrijetlom iz EU-a veći je od 80 %. U baterijskim električnim vozilima baterije čine 30 – 40 % troškova, čime se udio sastavnih dijelova podrijetlom iz EU-a u većini baterijskih električnih vozila smanjuje na manje od 50 %. Na rastućem tržištu za koje se procjenjuje da će do 2030. dosegnuti 250 milijardi eura godišnje (što je jednako BDP-u Grčke) podržavamo cilj utvrđen u Akcijskom planu za automobilski sektor da se do 2030. postigne europska dodana vrijednost od više od 50 % duž lanca vrijednosti.

Zbog toga Komisija uvodi novi poslovni model za proizvodnju baterija u Europi, od osiguravanja sirovina do povećanja proizvodnje, osiguravanja ugovora o otkupu i jednakih uvjeta. Na temelju prethodnih inicijativa kao što su Uredba o baterijama, Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, Akcijski plan za automobilsku industriju i Strateški akcijski plan za baterije, inicijativa Battery Booster temelji se na šest stupova. Osmišljena je radi: 1. poticanja ulaganja, 2. razvoja otpornog početnog dijela lanca vrijednosti, 3. usklađivanja stranih ulaganja sa strateškim interesima Europe, 4. poticanja potražnje za baterijama proizvedenima u EU-u, 5. ubrzavanja istraživanja, inovacija i vještina za lanac vrijednosti baterija i 6. koordiniranja djelovanja kako bi se maksimalno povećao učinak u cijeloj Europi.

Slika 1: Šest stupova inicijative Battery Booster

Prvi stup: Potpora rastu proizvođača iz EU-a financijskom potporom

Potrebno je poduprijeti proizvodnju baterija u EU-u kao odgovor na hitne međunarodne probleme i poteškoće s kojima se industrija suočava u povećanju proizvodnje. Proizvodnja baterijskih članaka zahtijeva znatna kapitalna ulaganja zbog potrebe za industrijskom infrastrukturom velikih razmjera, naprednom opremom i strogim standardima kvalitete i sigurnosti. Osim toga, u fazi rasta obično su prisutni visoki troškovi i niski prihodi zbog visokih stopa otpada, vremena potrebnog za početak proizvodnje i male proizvodnje. Faza rasta uključuje strmu krivulju učenja kako bi se savladao i poboljšao proizvodni proces. Kako bi se osigurao trenutačni portfelj projekata, potaknula daljnja ulaganja privatnog sektora i povećala sigurnost opskrbe automobilske industrije i industrije skladištenja energije, Komisija je predana provedbi ciljanih mjera financijske potpore.

Europska komisija predložila je u prosincu 2024. bespovratna sredstva u iznosu od 1 milijarde eura za potporu projektima proizvodnje baterijskih članaka za električna vozila u okviru Inovacijskog fonda. Osim toga, osigurala je dodatna sredstva u iznosu od 200 milijuna eura (u obliku jamstava za zajmove) za program InvestEU iz Inovacijskog fonda EU-a za potporu inovativnim projektima duž europskog lanca vrijednosti proizvodnje baterija. U okviru teme proizvodnje čistih tehnologija u aktualnom pozivu na podnošenje prijedloga za tehnologije s nultom neto stopom emisija s proračunom od 1 milijarde eura potpora je dostupna i za početni dio lanca vrijednosti baterija, kao što su katodni aktivni materijal (CAM) i anodni aktivni materijal (AAM), te za recikliranje baterija. Ta su dva materijala osnovni sastavni dijelovi litij-ionskih baterija. Nadalje, u okviru instrumenta za ulaganja u međuregionalne inovacije (I3) podupire se širenje zrelih međuregionalnih inovacijskih projekata duž strateških europskih lanaca vrijednosti, kao što je industrija baterija (5).

Na temelju tih početnih koraka Europska komisija uspostavlja Instrument Battery Booster kako bi mobilizirala 1,5 milijardi eura iz Inovacijskog fonda za potporu europskim proizvođačima baterijskih članaka tijekom faze rasta. Potpora će se pružati u obliku beskamatnih zajmova. Oni će se dodjeljivati u obrocima i na temelju uspješnosti i bit će povezani s ostvarenjem određenih ključnih etapa, to jest napretka u provedbi poslovnog plana, sve dok projekti uspješno ne dosegnu proizvodnju velikih razmjera i višu razinu komercijalne održivosti. Pri osmišljavanju i provedbi instrumenta osigurat će se usklađenost s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 te s Direktivom 2003/87/EZ i Delegiranom uredbom 2019/856. Glavni je cilj osigurati da javna potpora potakne ulaganja privatnog sektora, ubrza industrijsku primjenu i ojača položaj Europe na globalnom tržištu baterija.

Kad je riječ o daljnjem sudjelovanju država članica, Komisija je već prepoznala specifičnu situaciju proizvođača čistih tehnologija, kao što su proizvođači baterija, u Okviru za državne potpore za čistu industriju (CISAF), posebno u pogledu nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja, neočekivanog prekoračenja troškova ili neizvjesnosti u vezi s budućom potražnjom. Također je pojasnila da države članice, zajedno s privatnim subjektima, mogu osigurati financiranje po tržišnim uvjetima, među ostalim u obliku vlasničkih i kvazivlasničkih instrumenata, što može pomoći u rješavanju navedenog problema ograničene sposobnosti apsorpcije šokova dobavljača sa sjedištem u EU-u zbog malih sredstava s kojima posluju. Komisija poziva države članice da iskoriste te postojeće mogućnosti koje mogu pomoći u rješavanju akutnih problema u industriji i istodobno poreznim obveznicima pružiti mogućnost ostvarivanja financijske koristi kad razine proizvodnje omoguće profitabilnu proizvodnju.

U srednjoročnom razdoblju, prijedlog za Europski fondi za konkurentnost (ECF) u okviru sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a od 2028. uključuje potporu za „mjere za povećanje proizvodnje”, među ostalim u sektoru čistih tehnologija kao što je industrija baterija. U međuvremenu će se Instrumentom Battery Booster osigurati prijelazno rješenje za industriju, to jest neposredna potpora dok okvir ECF-a ne postane potpuno operativan.

Razlog je tomu jasna potreba za brzim djelovanjem kako bi se unaprijedio proizvodni kapacitet baterija u EU-u radi postizanja i održavanja konkurentske prednosti na globalnom tržištu.

Slika 2: Financijska potpora

Kad je riječ o jačanju kružnog gospodarstva, države članice pozivaju se i da u potpunosti iskoriste postojeće mogućnosti državnih potpora navedene u Smjernicama o državnim potporama za klimu, energiju i okoliš kako bi potaknule učinkovitu upotrebu resursa i prelazak na kružno gospodarstvo.

Glavne mjere — 1 milijarda eura bespovratnih sredstava predložena je u prosincu 2024. za potporu projektima proizvodnje baterijskih članaka za električna vozila u okviru Inovacijskog fonda. Osim toga, Komisija surađuje s EIB-om kako bi osigurala potpuno iskorištavanje dodatnih jamstava za zajmove u okviru programa InvestEU u iznosu od 200 milijuna eura iz Inovacijskog fonda. — 1,5 milijardi eura iz Inovacijskog fonda za Instrument Battery Booster u obliku beskamatnih zajmova, a prvi obrok potpore namijenjen je odabranim poduzećima 2026. — Potpora iz Europskog fonda za konkurentnost u okviru sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a.

Drugi stup: Razvoj otpornog početnog dijela lanca vrijednosti – pristup sirovinama i ulaznim materijalima

Industrija baterija u EU-u suočava se s poteškoćama u lancu opskrbe zbog geopolitičkih napetosti i ovisnosti o nekoliko dobavljača izvan EU-a, među ostalim za kritične sirovine. Ta ovisnost stvara rizik od poremećaja u opskrbi i većih troškova, što otežava rad na izgradnji sigurnog lanca vrijednosti.

Europska komisija poduzela je važne korake za potporu razvoju projekata u području strateških sirovina povezanih s proizvodnjom baterija. Početkom ove godine odredila je 32 projekta u EU-u koja se primarno bave sirovinama za baterije, kao što su litij, nikal i grafit, i deset projekata izvan EU-a kao strateške projekte u okviru Akta o kritičnim sirovinama. Ti projekti ispunjavaju uvjete za pojednostavnjeno izdavanje dozvola i koordinirano financiranje. Komisija je objavila drugi poziv na podnošenje strateških projekata i pozvala nositelje projekata da se prijave do 15. siječnja 2026.

Slika 3: Strateški projekti u području kritičnih sirovina povezani s proizvodnjom baterija

Kako bi se ubrzala diversificirana nabava sirovina za baterije, Komisija je donijela i akcijski plan RESourceEU, u okviru kojeg će se u sljedećih 12 mjeseci mobilizirati 3 milijarde eura sredstava EU-a za pružanje izravne potpore lancu vrijednosti kritičnih sirovina.

Na temelju novog dogovora Vijeća i Europskog parlamenta o jačanju programa InvestEU jamstvo EU-a povećava se za 2,9 milijardi eura, s ciljem oslobađanja gotovo 55 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja. Time se, među ostalim, mogu poduprijeti projekti u području kritičnih sirovina, uključujući sve faze razvoja, od potpore start-up poduzećima do faze rasta i uvođenja. Komisija očekuje da će do 2027. mobilizirati ulaganja u okviru instrumenta InvestEU u iznosu od oko 6 milijardi eura, od čega bi najmanje 2 milijarde eura u razdoblju 2026. – 2027. bilo namijenjeno ulaganjima u kritične sirovine. Povećat će portfelj projekata putem savjetodavnog centra InvestEU.

Komisija je utvrdila relevantne projekte za smanjenje ovisnosti EU-a o sirovinama iz jedne zemlje podrijetla za 30 % do 50 % do 2029. ili ranije. Komisija će s Centrom za financiranje kritičnih sirovina i Centrom za kritične sirovine, koji će se uspostaviti 2026., pomno pratiti napredak u utvrđivanju potreba za financiranjem i ubrzavanju spremnosti tržišta. Osim toga, u ožujku 2026. pokrenut će prvi krug mehanizma za sirovine na platformi EU-a za energiju i sirovine. Prvi krug bit će usmjeren na lance vrijednosti elemenata rijetkih zemalja, baterija i sirovina važnih za obrambene potrebe koji su odmah dostupni i uskoro će biti dostupni.

Kako bi se ojačao lanac vrijednosti baterija u EU-u jednako je važno i reciklirati resurse dostupne u Europi. Zbog toga će Komisija, nadovezujući se na nedavnu najavu u akcijskom planu RESourceEU i provedbenom aktu o označivanju iz Uredbe o baterijama, poduzeti mjere kako bi olakšala oporabu i recikliranje sirovina za baterije. Za recikliranje baterija potreban je i pristup crnoj masi i dostatni kapacitet za rafiniranje, što je i dalje problem za europsku industriju.

U ožujku 2025. odlučeno je da će se otpadne litij-ionske baterije i crna masa od prosinca 2026. klasificirati kao opasni otpad. To znači da će njihov izvoz u zemlje koje nisu članice OECD-a nakon tog datuma biti zabranjen. Komisija će raditi na djelotvornoj provedbi te zabrane, bez izbjegavanja mjera, i prema potrebi će predstaviti dodatne mjere za daljnje ograničavanje izvoza crne mase.

Postoji i kritična potreba za oporabom litija, kobalta i nikla iz crne mase unutar EU-a. Pogoni za recikliranje u kojima se vadi materijal iz crne mase razvijaju se, ali predstavljaju samo mali dio buduće europske potražnje i moraju se dodatno unaprijediti. Ti izazovi zahtijevaju znatna ulaganja u pogone za recikliranje baterija i povećanje financijske potpore za recikliranje baterija.

Na temelju tog ambicioznog programa najavljenog u akcijskom planu RESourceEU, s inicijativom Battery Booster poduzimamo daljnji korak za razvoj početnog dijela lanca vrijednosti u sektoru baterija. Za potporu projektima u području kritičnih sirovina koje su neophodne za lanac vrijednosti baterija, posebno litija, kobalta, nikla, mangana i grafita, upotrijebit će se do 300 milijuna eura. Ta će potpora nadoknaditi značajan tržišni manjak jer se mnogi nositelji projekata u području sirovina za baterije suočavaju s visokim početnim troškovima povećanja proizvodnje, a pritom imaju samo ograničen proračun. Komisija će u trećem tromjesečju 2026. donijeti i akt o kružnom gospodarstvu, koji će ubrzati kružnu tranziciju i ojačati održivost, otpornost i konkurentnost Unije iskorištavanjem jedinstvenog tržišta. Aktom će se osigurati jednostavnija i usklađena pravila i niži troškovi za prekogranične kružne aktivnosti te će se stvoriti jedinstveno tržište za otpad i sekundarne sirovine.

Glavne mjere — Provedba akcijskog plana RESourceEU kako bi se ubrzalo uvođenje projekata duž lanca opskrbe sirovinama za baterije. — Financiranje u iznosu do 300 milijuna eura iz Inovacijskog fonda za projekte u području kritičnih sirovina u lancu vrijednosti baterija. — Objava drugog poziva na nadmetanje za strateške projekte u okviru Akta o kritičnim sirovinama s rokom 15. siječnja 2026. — Pokretanje prvog kruga mehanizma za sirovine na platformi EU-a za energiju i sirovine u ožujku 2026.

Treći stup: Osiguravanje ulaganja s dodanom vrijednošću i jednakih uvjeta za industriju u EU-u

Europski proizvođači baterija suočavaju se s geopolitičkim poteškoćama i žestokom stranom konkurencijom na tržištu na kojem ne postoje istinski jednaki uvjeti za trgovinu i ulaganja. Ta situacija omogućuje uvoz proizvoda koji su rezultat nepoštenog tržišnog natjecanja u baterijski ekosustav EU-a. Strani akteri sve su zainteresiraniji za ulaganje u sektor baterija, ali EU-u trenutačno nedostaju jasni uvjeti kojima bi se osiguralo da ulaganja donose dodanu vrijednost. Bez snažnih zaštitnih mjera EU je i dalje izložen koncentriranom stranom vlasništvu, vanjskoj tehnološkoj kontroli i ograničenoj integraciji u europske lance opskrbe.

Stoga Komisija razmatra predlaganje novog skupa uvjeta kako bi se osiguralo da izravna strana ulaganja, uključujući ona u lancu vrijednosti baterija, pružaju jasne koristi za konkurentnost i otpornost Europe. Projekti u strateškim segmentima, od obrade materijala do proizvodnje i recikliranja članaka, trebali bi stvarati vrijednost za gospodarstvo EU-a i stoga će možda trebati poštovati određene uvjete koji obuhvaćaju upravljanje, maksimalno strano vlasništvo, prijenos tehnologije, istraživanje i razvoj, razvoj radne snage i integraciju opskrbnog lanca.

U skladu s ciljevima Plana za čistu industriju i Akcijskog plana za automobilsku industriju EU mora nastaviti graditi strateška partnerstva kako bi se povećala otpornost našeg lanca opskrbe. Memorandum o razumijevanju o baterijama između europskih i japanskih industrijskih udruženja potpisan u rujnu 2025. dovest će do bliže suradnje u ključnim aspektima, uključujući recikliranje i kružnost, razmjenu podataka i vještine. Nastavit ćemo razvijati i diversificirati lance opskrbe te smanjivati rizike u njima s međunarodnim partnerskim zemljama kako bismo ojačali proizvodne kapacitete EU-a.

Komisija će istodobno nastaviti koristiti svoje alate kako bi osigurala jednake uvjete na jedinstvenom tržištu. To uključuje, prema potrebi, istraživanje mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja u lancu vrijednosti baterija uzrokovanog stranim subvencijama, u skladu s Uredbom o stranim subvencijama. Komisija tako promiče pošteno tržišno natjecanje u svim državama članicama. Osim toga, Komisija će aktivno pratiti kretanja povezana s instrumentima gospodarske sigurnosti i trgovinske zaštite za baterije, što je vrlo važno za održavanje stabilnosti tržišta i osiguravanje pravednih uvjeta trgovanja u svim sektorima.

Glavne mjere — Uvjeti za izravna strana ulaganja kako bi se osiguralo da ona donose dodanu vrijednost poštovanjem određenih uvjeta, uključujući, na primjer, prijenos tehnologije i integraciju lanca opskrbe. — „Diplomacija u području baterija” – komunikacija s globalnim partnerima radi jačanja i diversifikacije lanaca opskrbe.

Četvrti stup: Potpora otkupu proizvoda proizvedenih u EU-u, jačanje otpornosti i održivosti

Kako bi poduprla nastanak otpornog europskog lanca vrijednosti baterija i povećala potražnju, Komisija će poticati stvaranje vodećih tržišta za baterije, sastavne dijelove i materijale proizvedene u EU-u iskorištavanjem veličine i predvidljivosti potreba EU-a za baterijama.

Na temelju Akta o ubrzavanju industrijske proizvodnje Komisija će predložiti zahtjeve EU-a u pogledu sadržaja baterija i njihovih sastavnih dijelova, u skladu s međunarodnim pravnim obvezama EU-a i primjenjivim pravilima o državnim potporama. Ti će zahtjevi biti osmišljeni tako da se javna sredstva dodjeljuju proizvodnji i zapošljavanju u EU-u kako bi se proizvođačima baterija u EU-u pomoglo da se prošire i izravnaju strmu krivulju industrijskog učenja. Bit će osmišljeni i kako bi se oslobodio i privukao privatni kapital u strateški najvažnije segmente lanca vrijednosti baterija.

Zahtjevi EU-a u pogledu sadržaja pomoći će osigurati da se postojeći proizvodni kapaciteti za ključne komponente baterija iskorištavaju u potpunosti kad god se pruža potpora EU-a ili država članica. Također će pomoći da se planirani i najavljeni projekti te projekti na čekanju uspješno provedu. Povezivanje više faza lanca vrijednosti baterija u Europi smanjit će izloženost industrije baterija u EU-u geopolitičkim rizicima, ali i osigurati da se javno financiranje upotrebljava za stvaranje europske industrijske otpornosti i dugoročne konkurentnosti. Zahtjevi mogu i pozitivno utjecati na vađenje i preradu kritičnih sirovina u područjima u kojima je stvaranje snažne i predvidljive potražnje neophodno za smanjenje rizika ulaganja.

Komisija će istražiti i kako proizvodnja dronova u Europi za obrambenu industriju može imati veću ulogu u smanjenju rizika u procesu širenja lanca vrijednosti baterija.

Time će se dopuniti zahtjevi koji se već primjenjuju na temelju Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, koji države članice obvezuju da od siječnja 2026. uključe kriterije otpornosti u sve nove ili ažurirane programe subvencija za električna vozila. Komisija danas izdaje komunikaciju sa smjernicama o tome kako bi se te odredbe trebale provoditi u praksi.

Istodobno se radi na provedbi Uredbe o baterijama radi jačanja europskog jedinstvenog tržišta baterija. Veća transparentnost i dostupnost više informacija putem označivanja, uključujući informacije o ugljičnom otisku, također će poboljšati održivost u cijelom lancu vrijednosti.

Potrebno je provoditi inicijative i tehnologije kako bi se zadovoljile konkretne potrebe vozača. Pritom bi trebalo izbjegavati nepotrebnu predimenzioniranost, a popravak i recikliranje baterija trebali bi biti jednostavniji i jeftiniji, primjerice uz pomoć normizacije.

Glavne mjere — U okviru Akta za ubrzavanje industrijske proizvodnje predložiti nove zahtjeve EU-a u pogledu sadržaja u baterijama za električna vozila i u sustavima za skladištenje energije s baterijom. — U skladu s člankom 28. Akta o industriji s nultom neto stopom emisija programi potpore za električna vozila uspostavljeni ili ažurirani od 1. siječnja 2026. trebali bi promicati kupnju vozila s nultim emisijama s električnim pogonskim sustavom čiji sastavni dijelovi, uključujući baterijski sklop, potječu iz diversificiranih izvora opskrbe. To će doprinijeti smanjenju ovisnosti EU-a o kineskim vozilima i baterijama.

Peti stup: Poticanje istraživanja, inovacija i vještina za lanac vrijednosti baterija u EU-u

Industrija baterija i dalje je industrija u nastajanju s velikim potencijalom za inovacije i rast. EU mora osigurati rast svojeg baterijskog ekosustava, držati korak s globalnim tehnološkim napretkom i zadržati vodeći položaj u tehnologiji baterija. Kako bi ostao konkurentan u proizvodnji baterija i tehnološkom razvoju, EU mora više ulagati u istraživanje i razvoj s ciljem razvoja novih tehnologija baterija, poboljšanja recikliranja baterija i uklanjanja kritičnih nedostataka u lancu vrijednosti.

Nije riječ o novom području; EU već dugi niz godina razvija i jača svoj ekosustav istraživanja i razvoja u području baterija, ali ga je potrebno ubrzati i proširiti. EU u razdoblju 2021. – 2027. namjerava osigurati do 925 milijuna eura za potporu partnerstvu Batt4EU u okviru programa Obzor Europa. Ta strateška inicijativa podupire razvoj različitih tehnologija u području materijala za baterije, dizajna članaka te proizvodnje i recikliranja baterija, čime se iskorištavaju sinergije između primjene baterija u području prijevoza i skladištenja električne energije. U razdoblju od 2025. do 2027. partnerstvo će podupirati istraživačke i inovacijske projekte u cijelom lancu vrijednosti u ukupnoj vrijednosti od 382 milijuna eura. Partnerstvo za pametnu specijalizaciju u području naprednih materijala za baterije za elektromobilnost i stacionarno skladištenje energije omogućuje regijama da usklade svoje inovacijske prioritete i surađuju na takvim projektima (6). Osim toga, partnerstvo Batt4EU je u rujnu 2025., zajedno s druga dva partnerstva relevantna za automobilski sektor u okviru programa Obzor Europa (2Zero i CCAM), potpisalo Memorandum o razumijevanju s Europskom komisijom radi usklađivanja strateških prioriteta za jačanje konkurentnosti automobilske industrije EU-a i razvoja zajedničkog programa za strateška istraživanja i inovacije. Komisija će istodobno istražiti dodatne mogućnosti financiranja istraživačkih i inovacijskih aktivnosti za poboljšanje tehnologija baterijskih članaka. Osim toga, Europsko vijeće za inovacije financirat će start-up poduzeća i MSP-ove koji razvijaju napredne materijale za skladištenje energije putem posebnog poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa financiranja Akcelerator, koji će biti objavljen 2026.

U budućnosti će usklađivanje i defragmentacija javnih i privatnih istraživačkih inicijativa biti glavni čimbenik uspjeha za konkurentan lanac vrijednosti baterija u EU-u. U okviru izmijenjenog strateškog plana za energetsku tehnologiju, koji se sada temelji na Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, radna skupina za provedbu tehnologija baterija (koju predvode države članice i Europska komisija, uz podršku privatnog sektora i akademske zajednice) izradit će zajednički plan ulaganja i provedbe tijekom 2026.

U planu će se utvrditi dostupni resursi i obveze država članica i dionika u vezi s provedbom i ulaganjima kako bi se ispunili zajednički europski prioriteti i ciljevi javnog i privatnog sektora u području istraživanja i inovacija. Naglasak će biti na kemijskim svojstvima baterija visokih performansi sljedeće generacije, uključujući one koje su relevantne za vojne primjene, uz istodobno rješavanje nedostataka u proizvodnim linijama malog obujma u ranim ugovorima o otkupu. Taj će plan postaviti temelje za novo koordinirano programiranje u području istraživanja i inovacija koje će, na temelju inicijativa koje se financiraju u okviru drugog stupa ove strategije, biti osmišljeno za poticanje konkurentnosti u tehnologijama baterija kako bi se poboljšao postupak proizvodnje i recikliranja baterija, razvili strojevi za proizvodnju baterija proizvedeni u EU-u te novi koncepti i materijali za baterije za sve primjene. Time će se poduprijeti rad u okviru alata za koordinaciju konkurentnosti (šesti stup).

S obzirom na brz tehnološki razvoj, kako bi se osiguralo da industrija baterija raspolaže s radnom snagom s odgovarajućim vještinama, potrebno je trajno se usredotočiti na razvoj vještina, usavršavanje i prekvalifikaciju. Opservatorij za informacije o vještinama, uspostavljen u okviru Unije vještina, imat će glavnu ulogu u utvrđivanju potreba za vještinama i kontinuiranom praćenju potražnje. Pružit će doprinos procesu europskog semestra, što će pomoći u privlačenju pažnje oblikovatelja politika i mobiliziranju potrebnih financijskih sredstava. Za prilagodbu ponude vještina potražnji bit će potrebna ulaganja iz javnih (fondovi EU-a, projekti koje podupire EU) i privatnih izvora, dostupna tijekom stabilnog razdoblja, zbog sve većeg razvoja sektora.

Za jačanje kapaciteta EU-a za proizvodnju baterija potrebna je znatna kvalificirana radna snaga. Daljnje djelovanje trebalo bi se temeljiti na iskustvu stečenom u akademijama za industriju s nultom neto stopom emisija, uključujući Akademiju Europskog saveza za baterije. U okviru akademija za industriju s nultom neto stopom emisija Komisija podupire obrazovanje i osposobljavanje u vezi s usavršavanjem i prekvalifikacijom u sektoru baterija u cijelom EU-u. Za to je potrebna mobilizacija europskih aktera iz industrije, tijela država članica (među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini), pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te socijalnih partnera.

Komisija će istražiti i dodatne praktične načine za potporu europskim inovacijama u proizvodnji baterija, uzimajući u obzir postojeće okvire i alate. To prema potrebi može uključivati pružanje smjernica o mogućnostima uže suradnje među akterima u industriji baterija kako bi zajednički radili na novim projektima istraživanja i inovacija.

Glavne mjere — Potpora razvoju novih koncepata i tehnologija za proizvodnju materijala i članaka za baterije u okviru programa Obzor Europa, zajedno s cijelim europskim lancem vrijednosti baterija. — Integracija i bolja usklađenost povezanih programa istraživanja i inovacija država članica s europskim istraživanjem i inovacijama putem plana SET.

Šesti stup: Koordiniranje djelovanja radi što većeg učinka u cijeloj Europi

Battery Booster utjelovljuje sveobuhvatnu europsku industrijsku strategiju za cijeli lanac vrijednosti baterija. Kako bi instrument bio uspješan, potpora mora biti koordinirana, a provedba dosljedna u cijelom ekosustavu. Komisija i države članice zajedno s financijskim institucijama i tržišnim subjektima moraju poduzeti zajedničke mjere kako bi se ostvario dosljedan i učinkovit poticaj.

Komisija planira uvesti novi alat za koordinaciju konkurentnosti radi koordinacije djelovanja na europskoj razini s djelovanjem na nacionalnoj razini i postizanja usklađenosti među zajedničkim prioritetima država članica u pogledu konkurentnosti u ključnim područjima i projektima od strateške važnosti i zajedničkog europskog interesa (7). Kad je riječ o sektoru baterija, primarna svrha bit će usklađivanje prekograničnog djelovanja i djelovanja na razini EU-a kako bi se postigao veći gospodarski učinak u cijeloj Europi.

Slika 4: Projekti EU-a povezani s baterijama na temelju najava industrije

Pilot-projekt za alat za koordinaciju konkurentnosti za sektor baterija uspostavit će se kako bi se poduprla uspješna provedba mjera najavljenih u okviru inicijative Battery Booster. Cilj pilot-projekta bit će:

—	razmjena informacija o vještinama, financiranju, istraživanju i inovacijama, posebno o programima usavršavanja, prekvalifikacije i osposobljavanja,

—	usklađivanje ulaganja u cijelom europskom lancu vrijednosti baterija, između EU-ovih i nacionalnih instrumenata financiranja, zajedno s privatnim ulagačima,

—	usklađivanje i jačanje obveza država članica u pogledu uvođenja mjera na strani potražnje, na primjer zahtjeva za proizvodnju proizvoda u Europi.

Glavne mjere — Razvoj pilot-alata za koordinaciju konkurentnosti radi promicanja strateškog usklađivanja između EU-a, država članica i regija kako bi se uspostavio otporan i konkurentan baterijski ekosustav u Europi.

Zaključak – sljedeći koraci

Europski lanac vrijednosti baterija nalazi se na prekretnici. Važno je brzo djelovati. Strategija Battery Booster za cilj ima ubrzati provedbu strategije EU-a za baterije uklanjanjem svih uskih grla u lancu vrijednosti i podupiranjem cijelog ekosustava kako bi se omogućio njegov brz razvoj.

Battery Booster pruža neposrednu priliku za uvođenje novog poslovnog modela za proizvodnju baterija u Europskoj uniji i na cijelom njezinom području. Brza provedba od presudne je važnosti kako bi se subjektima iz EU-a osigurali alati koji su im potrebni za rast, izgradnju otpornosti, konkurentnost i zadržavanje vodeće uloge u inovacijama.

Komisija će odmah uspostaviti Instrument Battery Booster kako bi se ubrzao uspješan rast europskih proizvođača baterijskih članaka. Komisija namjerava objaviti povezani poziv na podnošenje prijedloga u prvom tromjesečju 2026., a prvi obrok potpore bit će usmjeren na odabrana poduzeća 2026.

Komisija će sljedeći mjesec predložiti Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje kako bi poduprla vodeća tržišta za baterije proizvedene u Europi i njihove komponente te osigurala strana ulaganja s dodanom vrijednošću u EU-u. Te su mjere vrlo važne za povećanje konkurentnosti industrije baterija u EU-u u sve dinamičnijem globalnom ekosustavu. U međuvremenu, od siječnja 2026. države članice moraju početi primjenjivati kriterije otpornosti i održivosti iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija u novim ili ažuriranim programima javne potpore, a Komisija dodatno potiče države članice da u potpunosti iskoriste alate za provjeru stranih ulaganja.

---

(1)  Komisija je 2019. i 2021. odobrila dva važna projekta od zajedničkog europskog interesa u baterijskom ekosustavu koji uključuju potporu za 59 poduzeća u 12 država članica u iznosu do 6,1 milijarde eura državne potpore s ciljem poticanja dodatnih privatnih ulaganja u iznosu većem od 13,8 milijardi eura. Važni projekti od zajedničkog europskog interesa dio su ambicioznih istraživačkih i razvojnih aktivnosti za uvođenje inovacija u cijelom lancu vrijednosti baterija, uključujući rudarenje i preradu sirovina, razvoj naprednih kemijskih materijala, dizajn baterijskih članaka i integraciju u primjene kao što su električna vozila te recikliranje rabljenih baterija.

(2)  BloombergNEF.

(3)  Bruegel Clean Tech Tracker.

(4)  BloombergNEF.

(5)  Primjer je projekt BATMASS, u okviru kojeg se razvijaju kružni europski lanac vrijednosti baterija i rješenja za recikliranje i ponovnu uporabu spremna za ulaganja.

(6)  Napredni materijali za baterije za elektromobilnost i stacionarno skladištenje energije, https://ec.europa.eu/regional_policy/policy/communities-and-networks/s3-community-of-practice/partnership_industrial_mod_advanced_materials_en.

(7)  Europska komisija (2025.), Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Kompas konkurentnosti za EU”, COM(2025) 30 final, Bruxelles, 29. siječnja 2025.