|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2026/196 |
5.1.2026 |
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
o izmjeni Smjernica za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021.
(C/2026/196)
1. UVOD
|
(1) |
Komisija je 21. rujna 2020. donijela Smjernice za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021. (1) („Smjernice”), koje se primjenjuju tijekom četvrtog razdoblja trgovanja u EU-ovu sustavu za trgovanje emisijama (ETS), odnosno od 2021. do 2030. |
|
(2) |
Nakon Komunikacije o Kompasu konkurentnosti (2) u Komunikaciji o Planu za čistu industriju (3) utvrđuju se daljnji koraci strukturne transformacije prema elektrifikaciji i više obnovljivih izvora energije u EU-u, što će s vremenom dovesti do trajnog smanjenja cijena energije i zaštititi konkurentnost industrija u EU-u. |
|
(3) |
Međutim, stalni rast cijena električne energije od 2020. znatno utječe na određene energetski intenzivne sektore i podsektore. U ovom trenutku kombinirani učinak visokih cijena energije i rast troškova emisija povećava rizik od izmještanja emisija ugljika za najizloženije energetski intenzivne sektore i podsektore u EU-u, tj. rizik da poduzeća presele svoju proizvodnju u druge jurisdikcije s blažim ili nikakvim ograničenjima emisija ili da se proizvodi iz EU-a zamijene uvoznima, s većim emisijama ugljika. To povećanje opravdava povećanje maksimalnog intenziteta potpore za pet postotnih bodova sektorima za koje se već od 2020. smatra da su izloženi stvarnom riziku od izmještanja emisija ugljika zbog neizravnih troškova emisija. |
|
(4) |
Metodologija za izračun potpore koja se isplaćuje po postrojenju na temelju Smjernica podrazumijeva da se potpora za neizravne troškove emisija povećava u skladu s povećanjem cijene emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a. Međutim, stalni rast troškova emisija od donošenja Smjernica znatno povećava rizik od izmještanja emisija ugljika za sektore koji sudjeluju u međunarodnoj tržišnoj utakmici i imaju relativno visok intenzitet neizravnih emisija, a za koje se prema pretpostavkama o troškovima emisija 2020. nije smatralo da su izloženi stvarnom riziku. |
|
(5) |
U tom kontekstu i u skladu s metodologijom na kojoj se temelje Smjernice proširuje se popis prihvatljivih sektora iz Priloga I. Smjernicama kako bi se uzelo u obzir stvarno povećanje rizika od izmještanja emisija ugljika za određene sektore. S obzirom na to da je intenzitet neizravnih emisija drukčiji nego u sektorima prihvatljivima od 2020., intenzitet potpore od 75 % smatra se razmjernim za nove prihvatljive sektore. |
|
(6) |
Države članice mogu novim prihvatljivim sektorima nadoknaditi neizravne troškove emisija, i to već za one iz 2025. |
|
(7) |
Države članice trebale bi imati mogućnost prijave sektora ili podsektora koji nisu uključeni u Prilog I., za koje na temelju čvrstih i reprezentativnih dokaza smatraju da na razini EU-a ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz točke 18. za nadoknadu neizravnih troškova emisija. |
|
(8) |
Proizvodnja gnojiva i dušičnih spojeva (NACE 20.15) i vađenje željeznih ruda (NACE 07.10) sektori su za koje se mogu isplaćivati nadoknade neizravnih troškova emisija na temelju Smjernica. Za određene proizvode u tim sektorima, posebno dušična gnojiva ili njihove ulazne komponente, postojat će i obveza predaje certifikata u okviru mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama („CBAM”) uspostavljenog Uredbom (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za neizravne emisije (5). Ti su sektori u potpunosti prihvatljivi za nadoknadu neizravnih troškova emisija nastalih 2025. u skladu sa Smjernicama. Međutim, za uvoz iz 2026. certifikati o CBAM-u prvi će se put predavati 2027. Stoga će Komisija 2026. pomno pratiti situaciju kako bi sektori gnojiva i vađenja željeznih ruda ostali prihvatljivi u skladu sa Smjernicama te istodobno raditi na uklanjanju preklapanja dvaju instrumenata kako bi se problem izmještanja emisija ugljika rješavao odgovarajućom prilagodbom izračuna maksimalnog iznosa potpore na temelju Smjernica za predmetne proizvode u ta dva sektora. |
|
(9) |
Faktori emisije CO2 i zemljopisna područja iz Priloga III. Smjernicama ažurirani su za razdoblje 2026. – 2030. na temelju najnovijih dostupnih podataka. Komisija u vezi s tim napominje da se nadoknada za troškove nastale 2025. obračunava na temelju vrijednosti utvrđenih za razdoblje 2021. – 2025. |
|
(10) |
Za korisnike u nekim državama članicama posebno je izraženo smanjenje ažurnih faktora emisije CO2 u odnosu na one utvrđene za razdoblje 2021. – 2025. Zbog toga Komisija smatra da je postupni prelazak opravdan ako se faktor emisije CO2 utvrđen u izmijenjenom Prilogu III. znatno smanji nakon ove izmjene. |
|
(11) |
Komisija bi izmjene iz točaka 9. i 10. trebala primjenjivati na troškove koji nastanu od 1. siječnja 2026. |
|
(12) |
Komisija namjerava 2026. izmijeniti Prilog II. kako bi se utvrdila mjerila za učinkovitost potrošnje električne energije za nove prihvatljive sektore. Dostupne informacije ne upućuju na temeljne promjene u proizvodnim procesima, a na postojeća mjerila za učinkovitost potrošnje električne energije primjenjuje se faktor postupnog smanjivanja. Stoga Komisija smatra da u načelu nije potrebno ažurirati postojeća mjerila za učinkovitost potrošnje električne energije. |
|
(13) |
Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2024/873 (6) prilagođen je pristup besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica na temelju referentnih vrijednosti za proizvode za koje je utvrđena zamjenjivost goriva i električne energije, u skladu s člankom 10.a stavkom 6. Direktive 2003/87/EZ (7). Stoga bi od 1. siječnja 2026. Smjernice trebalo prilagoditi za predmetne proizvode da se proizvođačima ne bi isplaćivala dvostruka nadoknada za iste emisije, besplatnom dodjelom emisijskih jedinica i nadoknadom neizravnih troškova emisija. To bi se u načelu trebalo osigurati tako da se vrijednost besplatno primljenih emisijskih jedinica koje se mogu dodijeliti za neizravne emisije oduzme od iznosa nadoknade za neizravne troškove emisija na temelju Smjernica. Međutim, budući da su donošenje ažuriranih referentnih vrijednosti za proizvode za razdoblje 2026. – 2030. i utvrđivanje prosječnog faktora emisije CO2 u EU-u za to razdoblje još u tijeku, izmjene će se uvesti nešto kasnije u 2026. |
|
(14) |
Kad je riječ o zahtjevima iz odjeljka 5. Smjernica o energetskim pregledima i sustavima gospodarenja energijom, Komisija podsjeća da se u točki 55. Smjernica utvrđuju minimalni zahtjevi. S obzirom na očekivane srednjoročne i dugoročne koristi od takvih ulaganja u smislu dekarbonizacije, promicanja čiste tranzicije i potpore konkurentnosti EU-a, države članice potiče se da uvedu svrsishodnije zahtjeve. Državama članicama također bi trebalo omogućiti da kao alternativu postojećim mogućnostima korisnicima uvedu zahtjev za ulaganja u novu ili moderniziranu imovinu koja pridonosi smanjenju troškova elektroenergetskog sustava. |
|
(15) |
Tijekom preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Uredbe (EU) 2023/956 Komisija će nastojati pripremiti odgovarajuće mjere (u obliku smjernica ili sličnog) za nadoknadu neizravnih troškova u okviru ETS-a za razdoblje nakon 2030. |
2. IZMJENE SMJERNICA
|
(16) |
Smjernice se mijenjaju kako slijedi: |
|
(17) |
točka 15. podtočka 10. zamjenjuje se sljedećim:
„ ‚faktor emisije CO2 ’, izražen u tCO2/MWh, znači ponderirani prosjek intenziteta CO2 pri proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva na različitim zemljopisnim područjima. Ponder odražava kombinaciju proizvodnje fosilnih goriva na određenom zemljopisnom području. Faktor CO2 dobiva se podjelom podataka o emisijama u ekvivalentu CO2 za energetski sektor s bruto proizvodnjom električne energije na temelju fosilnih goriva u TWh. Za potrebe ovih Smjernica (*1) područja su definirana kao zemljopisna područja (a) koja se sastoje od podtržišta povezanih putem burza za električnu energiju ili (b) na kojima nisu utvrđena zagušenja te, u oba slučaja, na kojima su cijene po satu za dan unaprijed na burzama za električnu energiju na predmetnim područjima iskazane s odstupanjem od najviše 1 % cijene u eurima (na temelju dnevnih deviznih tečajeva ESB-a) u znatnom broju svih sati u određenoj godini. Takva regionalna diferencijacija odraz je važnosti elektrana na fosilna goriva za utvrđivanje konačne cijene na veleprodajnom tržištu i njihove uloge marginalnih elektrana na listi ekonomskog prvenstva. Sama činjenica da dvije države članice međusobno trguju električnom energijom ne znači da one automatski čine nadnacionalnu regiju. S obzirom na nedostatak relevantnih podataka na podnacionalnoj razini, zemljopisna područja obuhvaćaju cijelo državno područje jedne države članice ili više njih. Na temelju toga mogu se utvrditi sljedeća zemljopisna područja: Španjolska i Portugal; Litva, Latvija i Estonija; Njemačka i Luksemburg; Bugarska i Rumunjska; te sve ostale države članice zasebno. Odgovarajući najveći regionalni faktori CO2, koji se primjenjuju kao maksimalne vrijednosti ako država članica koja podnosi prijavu nije provela procjenu faktora emisije CO2 temeljenog na tržištu u skladu s točkom 11., navedeni su u Prilogu III. Država članica može zatražiti da Komisija izračuna faktor emisije CO2 na temelju podataka dostupnih 2026., a dobiveni faktor može prijaviti kao izmjenu svojeg programa. Taj ažurirani faktor emisije CO2 može se primjenjivati na troškove koji nastanu od 2026. i ne utječe na faktore emisije CO2 drugih država članica kako su navedeni u Prilogu III. Kako bi se osiguralo jednako postupanje s izvorima električne energije i izbjegla moguća zlouporaba, isti faktor emisije CO2 primjenjuje se na sve izvore opskrbe električnom energijom (samoproizvodnja, ugovori o opskrbi električnom energijom ili mrežna opskrba) i na sve korisnike potpore u predmetnoj državi članici. Ako je najveći regionalni faktor emisije CO2 iz Priloga III. barem 15 % niži od najvećeg regionalnog faktora emisije CO2 iz tog priloga ili odobrenog faktora temeljenog na tržištu prije 1. siječnja 2026., predmetne države članice mogu prijaviti prijelazno razdoblje za prelazak s prethodno primjenjivog najvećeg regionalnog faktora emisije CO2 na ažurirani najveći regionalni faktor emisije CO2 u skladu s ovim Smjernicama za godinu t, počevši od 2026., i to s jednakim godišnjim smanjenjima. Ažurirani najveći regionalni faktor emisije CO2 iz Priloga III. primjenjuje se najkasnije za godinu t = 2030.; (*1) Ove Smjernice ne smatraju se zakonodavnim instrumentima i stoga ih Zajednički odbor EGP-a ne mora uključiti u Sporazum o EGP-u. Nadzorno tijelo EFTA-e odgovorno je za utvrđivanje relevantnih pravila koja se primjenjuju na države EFTA-e, što uključuje metodologiju za utvrđivanje faktora emisije CO2.”;" |
|
(18) |
točka 21. zamjenjuje se sljedećim:
„Kako bi se ograničio rizik od narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, potpore se moraju ograničiti na sektore koji su izloženi stvarnom riziku od izmještanja emisija ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog troškova emisija stakleničkih plinova ugrađenih u cijene električne energije. Za potrebe ovih Smjernica smatra se da stvarni rizik od izmještanja emisija ugljika postoji ako korisnik posluje u nekom od sektora navedenih u Prilogu I. Sektor ili podsektor koji nije naveden u Prilogu I., ali ispunjava kriterije za uvrštenje u taj prilog (*2) *, može se smatrati prihvatljivim ako to države članice potkrijepe podacima koji su reprezentativni za sektor ili podsektor na razini Unije, koje je potvrdio neovisni stručnjak i koji se odnose na razdoblje od najmanje tri posljednje godine za koje su podaci dostupni. Države članice koje svoje programe potpore namjeravaju proširiti na nove sektore ili podsektore moraju o tome obavijestiti Komisiju. Države članice mogu u svojim programima navesti da se obvezuju da će u budućnosti u njih uključiti sve dodatne sektore ili podsektore čiju je prihvatljivost druga država članica dokazala, a Komisija odobrila i da će o tome obavijestiti Komisiju. (*2) Ti su kriteriji intenzitet trgovine veći od 20 % i intenzitet neizravnih emisija veći od 0,32 kg CO2/EUR, a rezultat je pokazatelj neizravnog izmještanja emisija ugljika veći od 0,064. Metodologija je detaljnije opisana u radnom dokumentu službi Komisije SWD(2020) 190 final.”;" |
|
(19) |
točka 27. zamjenjuje se sljedećim:
„Potpore su razmjerne i njihov je negativan učinak na tržišno natjecanje i trgovinu dovoljno ograničen ako ne premašuju 80 % neizravnih troškova emisija nastalih za sektore iz tablice 1. Priloga I. te 75 % za sektore iz tablice 2. Priloga I. ili sve druge sektore koji se smatraju prihvatljivima u skladu s postupkom iz točke 21. Mjerilom za učinkovitost potrošnje električne energije osigurava se ograničenost potpora za neučinkovite proizvodne procese i zadržavanje poticaja za širenje energetski najučinkovitijih tehnologija.”; |
|
(20) |
točka 31. zamjenjuje se sljedećim:
„Budući da se može dogoditi da intenzitet potpore od 80 % za određene sektore iz tablice 1. Priloga I. odnosno 75 % za određene sektore iz tablice 2. Priloga I. ili druge sektore koji se smatraju prihvatljivima u skladu s postupkom iz točke 21. ne bude dovoljan kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od rizika od izmještanja emisija ugljika, države članice mogu prema potrebi ograničiti iznos neizravnih troškova koje bi poduzetnik trebao platiti na 1,5 % bruto dodane vrijednosti predmetnog poduzetnika u godini t. Bruto dodana vrijednost poduzetnika mora se izračunati kao promet uvećan za kapitaliziranu proizvodnju i za druge operativne prihode, uvećan ili umanjen za promjene zaliha, umanjen za nabavu robe i usluga (u koje nisu uključeni troškovi osoblja), umanjen za druge poreze na proizvode koji su povezani s prometom, ali se ne mogu odbiti, te umanjen za pristojbe i poreze koji se odnose na proizvodnju. Može se izračunati i iz bruto poslovnog viška dodavanjem troškova osoblja. Prihodi i rashodi koji se u poslovnim knjigama društva vode kao financijski ili izvanredni isključuju se iz dodane vrijednosti. Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora izračunava se na bruto razini jer se vrijednosna usklađivanja (kao što je amortizacija) ne oduzimaju (*3) **. (*3) Oznaka 12 15 0 u pravnom okviru uspostavljenom Uredbom (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (SL L 97, 9.4.2008., str. 13.).”;" |
|
(21) |
točka 55. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
(22) |
točka 55. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
(23) |
u točki 55. iza podtočke (c) dodaje se nova podtočka (d):
|
|
(24) |
točka 67. zamjenjuje se sljedećim:
„Od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. primjenjivat će se ažurirani faktori emisije CO2 i zemljopisna područja. Komisija će 2026. ove Smjernice dopuniti mjerilima za učinkovitost potrošnje električne energije u sektorima koji su dodani na izmijenjeni popis prihvatljivih sektora u Prilogu I. i prilagoditi ih kako bi se uklonila preklapanja u proizvodnji gnojiva i dušičnih spojeva i vađenju željeznih ruda između potpora na temelju ovih Smjernica i obveze predaje certifikata na temelju Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) (*5) * za neizravne emisije*****. Stoga su države članice obvezne prema potrebi izmijeniti svoje programe kako bi ih uskladile s ovim Smjernicama kako su izmijenjene. (*4) Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/956/oj)." (*5) Kad su ti proizvodi uvršteni u Prilog I., ali ne i u Prilog II. toj uredbi.”;" |
|
(25) |
dodaje se nova točka 69.:
„U skladu s člankom 108. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisija državama članicama predlaže sljedeće odgovarajuće mjere:
|
|
(26) |
Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG I. Sektori koji se smatraju izloženima stvarnom riziku od izmještanja emisija ugljika zbog neizravnih troškova emisija Tablica 1.
Tablica 2.
|
|
(27) |
Prilog III. zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG III. Najveći regionalni faktori emisija CO2 na različitim zemljopisnim područjima (tCO2/MWh)
|
|
(28) |
Komisija će načela utvrđena u ovoj Komunikaciji primjenjivati od 22. prosinca 2025. Komisija će načela utvrđena u točkama 17. i 27. primjenjivati od 1. siječnja 2026. Za troškove nastale od 1. siječnja 2025. države članice mogu se pozvati na Prilog I. i točke 27. i 31. kako su izmijenjeni. |
(1) SL C 317, 25.9.2020., str. 5., kako su dopunjene Komunikacijom Komisije od 24.11.2021. (SL C 528, 30.12.2021., str. 1.).
(2) Komunikacija Komisije COM(2025) 30 final, 29.1.2025.
(3) Komunikacija Komisije COM(2025) 85 final, 26.2.2025.
(4) Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/956/oj).
(5) Kad su ti proizvodi uvršteni u Prilog I., ali ne i u Prilog II. toj uredbi.
(6) Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/873 od 30. siječnja 2024. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/331 u pogledu prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica (SL L, 2024/873, 4.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/873/oj).
(7) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/87/oj).
(*6) Ako je na statističku klasifikaciju određene ekonomske djelatnosti u oznaku NACE utjecalo najnovije ažuriranje NACE-a (Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/137 оd 10. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2, SL L 19, 20.1.2023., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/137/oj), države članice mogu odlučiti hoće li primijeniti izmijenjenu klasifikaciju ili klasifikaciju koja je bila na snazi u trenutku donošenja Smjernica.
(*7) Ako je na statističku klasifikaciju određene ekonomske djelatnosti u oznaku NACE utjecalo najnovije ažuriranje NACE-a (Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/137 оd 10. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2, SL L 19, 20.1.2023., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/137/oj), države članice mogu odlučiti hoće li primijeniti izmijenjenu klasifikaciju ili klasifikaciju koja je bila na snazi u trenutku donošenja Smjernica.
(*8) Primjenjuje se na sektor osim za podsektore koji su već navedeni u tablici 1.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/196/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)