Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2021/2115 i (EU) br. 251/2014 u pogledu određenih tržišnih pravila i sektorskih mjera potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina

(COM(2025) 137 final – 2025/0071 (COD))

(C/2025/5161)

Izvjestitelj:

Josep PUXEU ROCAMORA

Savjetnik/ica:	Ignacio SÁNCHEZ RECARTE (za izvjestitelja)
Zakonodavni postupak:	EU Law Tracker
Zahtjevi za savjetovanje:	Europski parlament, 5.5.2025. Vijeće, 8.5.2025.
Pravna osnova:	članak 43. stavak 2. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Dokumenti Europske komisije:	COM(2025) 137 final
Relevantni ciljevi održivog razvoja:	12. – Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	25.6.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.7.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	598
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	153/3/2

1. PREPORUKE

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

1.1.

naglašava socioekonomsku važnost sektora vina za Europsku uniju (1).

Taj sektor, čija je tržišna vrijednost 100 milijardi eura, BDP-u Europske unije doprinosi sa 130 milijardi eura. U 2022. europska vina izvezena su u 194 zemlje u ukupnoj izvoznoj vrijednosti od 17,9 milijardi eura, što tom sektoru daje ključnu ulogu jer je zahvaljujući izvozu vina deficit trgovinske bilance EU-a smanjen za 3,7 %.

ii.

Sektor vina pridonosi i socijalnoj potpori jer nudi 2,9 milijuna radnih mjesta, čime se revitaliziraju ruralna područja u kojima dolazi do depopulacije. Ujedno je i iznimno produktivan jer u svim fazama lanca vrijednosti donosi veću dodanu vrijednost po zaposleniku u usporedbi sa sličnim djelatnostima u drugim sektorima (+ 90 % za uzgoj grožđa u odnosu na biljnu i stočarsku proizvodnju, + 16 % za proizvodnju vina u odnosu na proizvodnju drugih proizvoda i + 5 % za komercijalizaciju vina u odnosu na djelatnosti povezane s hranom i pićem). Osim toga, vinogradarska gospodarstva su 15 % profitabilnija od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva u EU-u i ljudima koji žive u ruralnim područjima nude održivu gospodarsku alternativu.

iii.

S više od 3,1 milijuna hektara vinove loze na područjima na kojima često ne postoje gospodarske alternative, sektor vina ima ključnu ulogu u zadržavanju stanovništva u ruralnim područjima. Većina od 2,2 milijuna vinogradarskih gospodarstava u EU-u mali su subjekti, koji, unatoč svojim malim razmjerima, znatno doprinose ruralnim gospodarstvima i proizvodnji vina u EU-u. Ruralne regije u kojima se površine vinograda povećavaju uspjele su gotovo u potpunosti održati broj stanovnika, uz tek blago smanjenje od 0,4 %. Za razliku od toga, u područjima u kojima se površine vinograda smanjuju, zabilježen je znatno veći pad broja stanovnika (6,5 puta veći, odnosno pad od 2,6 %).

iv.	Ukupni fiskalni doprinos sektora vina 2022. iznosio je gotovo 52 milijarde eura, od čega više od 57 % čine socijalni doprinosi, što predstavlja otprilike 0,7 % rashoda opće države u EU-u.

Osim izravnih ekonomskih implikacija, europski sektor vina u društvu predstavlja i etabliranu kulturnu tradiciju, a ujedno je i odraz raznolike baštine, koju su oblikovala stoljeća povijesti i inovacija i u kojoj svako vinsko područje doprinosi stvaranju pravog mozaika proizvodnih regija. Vinogradarstvo nije samo proizvodnja vina već i način života, kolektivni identitet i povezanost s određenim područjem. Stoga bi uz pomoć paketa EU-a za vino trebalo nastojati ne samo osigurati konkurentnost i poticati ulaganja već i očuvati to društveno i kulturno tkivo koje ujedinjuje građane, i to isticanjem sinergije između gospodarstva, okoliša i kulture. Time će se pridonijeti jačanju duha vinskih regija i osigurati održiva budućnost tog jedinstvenog sektora;

1.2.

svjestan je kulturne važnosti vina u EU-u i traži od Europske komisije da obrani vinsku kulturu pružanjem djelotvorne potpore provedbi programa za senzibilizaciju potrošača o informiranoj i odgovornoj konzumaciji vina;

1.3.

podržava prijedlog Europske komisije, čiji je cilj europskom sektoru vina osigurati bolje instrumente za odgovaranje na višestruke izazove koje je utvrdila Skupina na visokoj razini za politiku u području vina;

1.4.

traži da potpora u vidu politika bude popraćena ambicioznim proračunom za konkretne intervencije u sektoru vina;

1.5.

naglašava važnost razvoja obrazovnih programa, kao i istraživačkih i razvojnih projekata, kako bi se popratile inicijative poduzeća i radnika u sektoru vina radi pružanja potpore tim poduzećima i radnicima u tranziciji sektora koja je u tijeku;

1.6.

ističe da su preporuke Skupine na visokoj razini i prijedlog Europske komisije sastavljeni prije nego što se stanje na međunarodnim tržištima vina drastično pogoršalo nakon odluke vlade SAD-a o primjeni dodatnih carina na vina iz EU-a; smatra da će u budućnosti možda biti potrebna dodatna potpora kako bi se poduprla međunarodna konkurentnost vina iz EU-a;

1.7.

preporučuje da se prijedlog Komisije poboljša kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočava sektor vina u EU-u i dugoročno osiguralo zdravo, održivo i konkurentno vinsko gospodarstvo;

1.8.

iako se slaže da bi buduće strategije sadnje trebale doprinositi prilagođavanju proizvodnog potencijala potražnji na tržištu, smatra da je popis ograničenja iz prijedloga Europske komisije previše restriktivan i možda ne odgovara svim situacijama;

1.9.

pozdravlja prijedlog Komisije da se produlji razdoblje valjanosti odobrenja za ponovnu sadnju, ali preporučuje da se ono ograniči na šest godina kako bi se omogućilo jasno planiranje radi upravljanja proizvodnim potencijalom u području jedinstvenih zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla;

1.10.

pozdravlja odobravanje nacionalnih plaćanja za dobrovoljnu zelenu berbu i dobrovoljno krčenje proizvodnih vinograda kao dodatnih načina za upravljanje ponudom s obzirom na to da je troškovno učinkovito višak vina ukloniti s tržišta prije nego što ga se proizvede;

1.11.

pozdravlja prijedlog da se na razini EU-a regulira upotreba određenih izraza za prezentiranje proizvoda smanjene alkoholne jakosti, koji se često koriste, zbog čega ih potrošači dobro razumiju; predlaže da se taj prijedlog dopuni nizom drugih uvjeta, kako je navedeno u amandmanima 1. i 3. (u nastavku);

1.12.

ne podržava prijedlog da se u prezentaciji dealkoholiziranih i djelomično dealkoholiziranih vina obavezno koristi izraz „proizveden dealkoholizacijom”;

1.13.

kako je navedeno u amandmanu 2., preporučuje da se u Uredbi navede da se za navođenje poveznice na informacije pružene elektroničkim putem na etiketi koristi postojeći simbol ili piktogram bez verbalnih elemenata. Osim toga, kako bi se potrošačima olakšalo razumijevanje, EGSO predlaže da se energetska vrijednost navodi u neposrednoj blizini informacija koje se pružaju elektroničkim putem;

1.14.

preporučuje ukidanje obveznog navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije kada se vina iz EU-a izvoze izvan EU-a jer se ti zahtjevi razlikuju od zemlje do zemlje;

1.15.

predlaže proširenje opsega ovlasti dodijeljenih Europskoj komisiji kako bi joj se omogućilo da, nakon podrobnog savjetovanja s relevantnim profesionalnim organizacijama i skupinama stručnjaka, putem delegiranih akata razradi dodatna pravila o i) upotrebi elektroničkih sredstava za pružanje obaveznih i dobrovoljnih informacija i ii) obliku i izgledu informacija koje se pružaju elektroničkim putem;

1.16.

preporučuje da se pojasni da se odredbe kojima se propisuju obvezni podaci koje treba navesti u istom vidnom polju primjenjuju samo jednom kako bi se spriječila situacija u kojoj se svi obavezni izrazi moraju ponoviti na prednjoj etiketi ako su ondje navedeni izrazi „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili naziv ZOI-ja/ZOZP-a;

1.17.

predlaže da ukupni iznos plaćanja dostupnih u državi članici u pojedinačnoj godini za nacionalna plaćanja za destilaciju i zelenu berbu ne prelazi 15 % umjesto predloženih 20 %. Osim toga, predlaže da se u mjere na koje se ta ograničenja odnose uključi i dobrovoljno krčenje;

1.18.

predlaže da korisnici plaćanja za destilaciju u kriznom slučaju nemaju pravo ni na jednu drugu mjeru potpore za vino u razdoblju od jedne i pol godine;

1.19.

preporučuje da se na aromatizirane proizvode od vina primjenjuju pravila o oznakama za pružanje informacija elektroničkim putem koja su potpuno ista pravilima predloženima za vina;

1.20.

predlaže da se za dealkoholizirane ili djelomično dealkoholizirane aromatizirane proizvode od vina uvedu odredbe prema kojima aroma može dati organoleptička svojstva slična onima koja imaju vina kako bi se za te nove proizvode osigurala pravna sigurnost;

1.21.

pozdravlja prijedlog Europske komisije za promicanje vinskog turizma, ali predlaže da se ta potpora proširi na poduzeća za proizvodnju vina kako bi im se omogućilo da preuređuju svoje objekte za posjete u okviru vinskog turizma i provode relevantne promidžbene aktivnosti i programe kojima se povezuju vino i gastronomija. Potporom EU-a koja se pruža poduzećima za proizvodnju vina trebalo bi poticati jačanje lokalnog i regionalnog vinogradarskog identiteta i jačati sinergiju koja proizlazi iz suradnje među lokalnim poduzećima za proizvodnju vina;

1.22.

predlaže ukidanje vremenskog ograničenja za promidžbene aktivnosti usmjerene na konsolidaciju tržištnog udjela;

1.23.

predlaže da se za promidžbene i komunikacijske aktivnosti u trećim zemljama provede revizija kako bi se pojednostavili postupci podnošenja zahtjeva i obrazloženja s ciljem olakšavanja pristupa pomoći, smanjenja administrativnog opterećenja i poboljšanja učinkovitosti u provedbi predmetnih mjera;

1.24.

pozdravlja moguće povećanje financijske pomoći EU-a do 80 % za troškove ulaganja povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama;

1.25.

predlaže da se u slučaju iznimnih okolnosti na izvoznim tržištima u cijelom svijetu ili u slučaju krize koja pogađa tržišta trećih zemalja na koja se izvozi više od 15 % vina iz EU-a financijska pomoć Unije za promidžbene i komunikacijske aktivnosti poveća na do 80 % prihvatljivih rashoda.

2. POJAŠNJENJA

Argumenti u prilog preporukama 1.1. do 1.7. o potrebi za prijedlogom paketa mjera za vino i njegovom općem sadržaju

2.1.

EGSO podržava prijedlog paketa mjera za vino čiji je cilj odgovaranje na sljedeće izazove s kojima se suočava sektor vina u EU-u: kad je riječ o potražnji, kontinuiran, dugoročan trend znatnog smanjenja konzumacije i promjene u preferencijama potrošača zbog društvenih promjena; i, kad je riječ o proizvodnji, sve veća neizvjesnost u pogledu međugodišnje proizvodnje zbog klimatskih promjena i češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih nepogoda.

2.2.

Od objave prijedloga Europske komisije stanje u sektoru vina dodatno se pogoršalo. Od 5. travnja vinski proizvodi podliježu dodatnim carinama na tržištu SAD-a, koji je daleko najvažniji klijent kad je riječ o vinima iz EU-a i u koji odlazi 28 % ukupnog izvoza vina iz EU-a. Osim tržišta SAD-a, iznenadni porast napetosti i trgovinskih prepreka u cijelom svijetu negativno utječe na gospodarske izglede i izglede u pogledu potrošnje na tržištima drugih trećih zemalja te stvara golemu neizvjesnost među poduzećima i potrošačima, što će negativno utjecati na ulaganja i konkurentnost europskih poduzeća za proizvodnju vina.

2.3.

S obzirom na socioekonomski učinak sektora vina EU-a i njegovu ključnu ulogu u revitalizaciji ruralnih područja EU-a, izuzetno je bitno poboljšati njegovu dugoročnu održivost.

2.4.

S obzirom na to da se odgovorna i umjerena konzumacija vina (a velika većina potrošača na taj način uživa u vinu) stigmatizira brisanjem razlike između zlouporabe alkohola i informirane i odgovorne konzumacije vina, EGSO smatra da je nužno promicati provedbu mjera predviđenih u Uredbi o strateškim planovima (2) kojima se doprinosi senzibilizaciji potrošača o odgovornoj konzumaciji vina.

2.5.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije, ali smatra da bi se paket mjera za vino mogao izmijeniti kako bi bolje odražavao taj sve lošiji kontekst s ciljem osiguravanja znatne i hitne pomoći i potpore sektoru vina u EU-u.

Argumenti u prilog preporukama 1.8. do 1.10. i 1.17. do 1.18. o kontroli proizvodnog potencijala

2.6.

EGSO podržava prijedlog da se produlji razdoblje valjanosti odobrenja za ponovnu sadnju, ali smatra da je važno ne pružiti predugo vremensko razdoblje, što bi moglo otežati srednjoročno upravljanje i planiranje proizvodnog potencijala za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

2.7.

EGSO smatra da bi neka od predloženih ograničenja mogla biti prepreka cilju prilagodbe proizvodnog potencijala potražnji na tržištu, kako je navedeno u prijedlogu članka 63. stavka 3., s obzirom na to da se situacije mogu razlikovati u „proizvodnoj regiji” ili na „zemljopisnom području”, ovisno o podregionalnom području i/ili vrstama proizvoda (npr. bijela ili crna vina). Osim toga, pojam „prosječni prinos” nije valjan i mogao bi dovesti do izrazito različitih tumačenja i načina izračuna u državama članicama ili gospodarskim subjektima. Postojećim člankom 66. stavkom 3. već se dopuštaju određena ograničenja, ali takav bi prijedlog mogao dovesti do opsežnih i nerazmjernih ograničenja u pogledu načina primjene odobrenja za ponovnu sadnju. Jednako tako, ograničenje ponovne sadnje na istom zemljopisnom području ili za istu sortu ili metodu proizvodnje ili u istoj proizvodnoj regiji moglo bi utjecati na fleksibilnost i odluke pojedinačnih poduzeća u pogledu prilagodbe potražnji na tržištu, naročito kad je riječ o novim proizvodima. S druge strane, EGSO predlaže da se uvede ograničenje kako korisnici plaćanja za destilaciju u kriznom slučaju ne bi imali pravo ni na jedan drugi program potpore za vino u razdoblju od jedne i pol godine.

2.8.

EGSO se slaže s posebnim naglaskom koji se stavlja na dobrovoljnu zelenu berbu u opravdanim slučajevima krize kao troškovno učinkovitu mjeru za kontrolu proizvodnog potencijala.

Argumenti u prilog preporukama 1.11. i 1.12. o prezentiranju dealkoholiziranih i djelomično dealkoholiziranih proizvoda

2.9.

EGSO podržava dopunu pravila o prezentaciji dealkoholiziranih i djelomično dealkoholiziranih proizvoda od vina kako bi se (za vina) odobrila i uskladila upotreba izraza koji se često koriste za druge proizvode s niskim udjelom alkohola i bezalkoholne proizvode koje potrošači lako razumiju.

Argumenti u prilog preporukama od 1.13. do 1.16. o pravilima o označivanju vina

2.10.

Namjera Europske komisije da osigura potpunost postojećih pravila o elektroničkom označivanju u pogledu navođenja poveznice na informacije pružene elektroničkim putem korak je u pravom smjeru. To je u skladu s preporukom Skupine na visokoj razini da se svim gospodarskim subjektima omogući da uštede vrijeme i smanje troškove za pružanje fizičkih oznaka, čime se olakšavaju trgovina i izvoz, a istodobno štite potrošači i osiguravaju njihova prava na jednostavan pristup informacijama koje su obavezne. Međutim:

—

zbog nedostatka usklađenog pristupa i potrebe za zaštitom jedinstvenog tržišta treba hitno utvrditi sustav bez verbalnih elemenata zasnovan na piktogramima ili simbolima za pružanje informacija elektroničkim putem. Stoga je od presudne važnosti da se konkretni usklađeni modaliteti rješenja bez verbalnih elemenata uvedu izravno u temeljni akt;

—

zbog poteškoća koje poduzeća za proizvodnju vina imaju pri utvrđivanju kada su i jesu li zakonodavstvom treće zemlje dopuštene odredbe EU-a o navođenju popisa sastojaka i nutritivne deklaracije, ili u tome postoje razlike, bolje je ukloniti zahtjev za navođenje tih podataka kad je riječ o vinu koje se izvozi iz EU-a u treće zemlje.

Argumenti u prilog preporukama 1.19. i 1.20. o aromatiziranim proizvodima od vina

2.11.

Pravila o proizvodnji i prezentaciji aromatiziranih proizvoda od vina trebala bi, prema potrebi, odražavati i pratiti razvoj pravila o proizvodnji i prezentaciji vina.

Argumenti u prilog preporukama od 1.21. do 1.25. o poboljšanju pravila o intervencijama u sektoru vina

2.12.

Iako su promidžbene i komunikacijske intervencije među glavnim sredstvima za suočavanje s današnjom krizom u sektoru vina, gospodarski subjekti u sektoru vina ne mogu ih iskoristiti na najbolji način zbog složenog regulatornog okvira kojim su one uređene. EGSO predlaže da se provedba te mjere dodatno olakša:

—

uklanjanjem jedne od glavnih prepreka punoj učinkovitosti te mjere, to jest vremenskog ograničenja za aktivnosti promidžbe usmjerene na konsolidaciju tržišnog udjela. Predloženo trajanje potpore za promidžbene aktivnosti usmjerene na konsolidaciju pristupa tržištu u trećim zemljama i dalje je vrlo restriktivno; i

—	predlaganjem revizije pravila koja gospodarskim subjektima u sektoru vina otežavaju provedbu promidžbenih programa.

2.13.

Budući da su vinarije posljednja karika u proizvodnom lancu i mjesta koja turisti zaista posjećuju, važno je da mjere koje poduzeća za proizvodnju vina poduzimaju da bi prilagodila svoje objekte vinskom turizmu i njegovoj promidžbi budu obuhvaćene mjerama za koje se dodjeljuje potpora EU-a. Međutim, potporu treba sagledati na cjelovit način jer poduzeća za proizvodnju vina moraju razviti nove vještine za potrebe vinskog turizma, naročito kad su posrijedi obiteljska poduzeća. Izuzetno je važno poboljšati vještine vlasnika vinograda i njihovih zaposlenika putem obrazovnih programa koji se zasnivaju na učenju iz najboljih praksi. S obzirom na pozitivan multiplikacijski učinak do kojeg može doći kada se aktivnosti vinskog turizma odvijaju u okviru koordinirane mreže, od presudne je važnosti na razini cijele vinske regije obuhvatiti i druge vidove razvoja u zajednici koji vinarije čine privlačnima za potrošače. Stoga bi u pristupu EU-a potpori trebalo uzeti u obzir te elemente kako bi se omogućilo stvaranje istinske sinergije na lokalnoj razini i povećala privlačnost vinskog turizma, a istovremeno očuvala autentičnost vinskih regija.

3. PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA EUROPSKE KOMISIJE

Amandman 1.

povezano s preporukom 1.9. [članak 119. stavak 1. točka (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013, članak 1. točka 5. COM(2025) 137 final]

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

i.	izraz „bezalkoholno” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,5 %; popraćen izrazom „0,0 %”, ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,05 %;

i.	izrazi „dealkoholizirano”, „bez alkohola” ili „bezalkoholno” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,5 % ; alternativno, to može biti popraćeno izrazom „0,0 %”, ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,05 %;

ii.	izraz „s malo alkohola” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a barem 30 % manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije;

ii.	izrazi „djelomično dealkoholizirano”, „niski udi o alkohola” ili „smanjeni udio alkohola” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije;

Obrazloženje

Ovim se amandmanom želi omogućiti nužna fleksibilnost u prezentiranju i stavljanju na tržište tih novih proizvoda i ukloniti nepotreban kriterij od 30 % kako se za proizvode od vina ne bi stvorila mogućnost za zaobilaženje zakonodavstva.

Svaka zabuna do koje može doći među potrošačima već podliježe pravilima EU-a o zavaravajućoj komunikaciji i oglašavanju.

Amandman 2.

povezano s preporukom 1.11. [članak 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013]

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

6. (novo).

Kad se navodi nutritivna deklaracija i/ili popis sastojaka u skladu sa stavcima 4. i 5. ovog članka i drugi obavezni ili dobrovoljni navodi propisani zakonodavstvom EU-a ili države članice, prezentacija poveznice na informacije pružene elektroničkim putem:

i.	ne sadrži verbalne elemente i prikazuje se međunarodnim piktogramom ili postojećim ISO simbolom; i

ii.	nalazi se u neposrednoj blizini energetske vrijednosti.

Etikete za vina na kojima se koriste drugi načini prezentacije poveznice na informacije pružene elektroničkim putem mogu se nastaviti stavljati na tržište dok se ne potroše zalihe.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjava da se navođenje poveznice na informacije pružene elektroničkim putem mora zasnivati na usklađenom rješenju bez verbalnih elemenata kako bi se osiguralo slobodno kretanje vinskih proizvoda.

Amandman 3.

povezan s preporukom 1.9.

Prijedlog Komisije	Amandman EGSO-a
Proizvodi od vinove loze iz kategorija utvrđenih u točkama 4. i 7. mogu se dobiti i drugom fermentacijom ili dodavanjem ugljikova dioksida dealkoholiziranim ili djelomično dealkoholiziranim vinima iz točke 1.	Proizvodi od vinove loze iz kategorija utvrđenih u točkama 4., 5., 6., 7., 8. i 9. mogu se dobiti i drugom fermentacijom ili dodavanjem ugljikova dioksida dealkoholiziranim ili djelomično dealkoholiziranim vinima iz točke 1.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom želi pojasniti da tehnološka fleksibilnost koja se primjenjuje na dealkoholizirana pjenušava i gazirana pjenušava vina obuhvaća i biser vina, gazirana biser vina i kvalitetna aromatična vina.

Bruxelles, 17. srpnja 2025.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1) Izvješće PwC-a za 2024. za udrugu CEEV Economic, social and environmental importance of the wine sector in the EU (Gospodarska, socijalna i okolišna važnost sektora vina u EU-u), https://www.dropbox.com/scl/fi/m0780by1gj1vnzfl1qo4n/Report-PwC-on-EU-wine-sector_full_032024.pdf?rlkey=dui2nddbh4mxtj8q942x78q99&e=1&dl=0.

(2) Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).