Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi sigurnosnih mjera za Europu (SAFE) putem Instrumenta za jačanje europske obrambene industrije

(COM(2025) 122 final)

(C/2025/5156)

Izvjestitelj:

Maurizio MENSI

Suizvjestitelj:

Jan PIE

Savjetnici/ice:	DAL FERRO Alberto (za izvjestitelja, Skupina III.) THEODOSOPOULOS Vassilis (za suizvjestitelja, Interesna skupina 1.)
Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 13.5.2025.
Pravna osnova:	članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije
Dokument/i Europske komisije:	COM(2025) 122 final
Relevantni ciljevi održivog razvoja:	9. cilj – industrija, inovacije i infrastruktura 16. cilj – mir, pravda i snažne institucije
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u Povjerenstvu:	10.7.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	16.7.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	598
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	180/5/7

1. PREPORUKE

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

1.1	ističe da se provedba instrumenta SAFE (sigurnosne mjere za Europu) mora voditi načelima sadržanima u Ugovoru o Europskoj uniji, prema kojima EU treba doprinositi i miru, sigurnosti i zaštiti svojih građana i građanki, kao i poštovanju načela Povelje Ujedinjenih naroda;

1.2	naglašava da SAFE treba doprinijeti povećanju ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu i smanjenju ovisnosti o trećim zemljama kako bi se ojačali europska sloboda djelovanja i sigurnost opskrbe u tom području;

1.3

preporučuje da države članice hitno u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste SAFE, koordinirano i u skladu sa svojim financijskim situacijama, imajući u vidu njegovo privlačno financiranje i popratne olakšice, kao i činjenicu da ulaganja u okviru SAFE-a (npr. za vojnu mobilnost) također mogu doprinijeti konkurentnosti i civilnim ciljevima;

1.4	naglašava da je važno ulaganja usmjeriti na potrebe u području ključnih kapaciteta koje su države članice utvrdile unutar okvira EU-a i na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu;

1.5	naglašava da treba zadovoljiti hitne potrebe država članica, istodobno ojačati obrambenu spremnost EU-a i konkurentnost europske obrambene tehnološke i industrijske baze i zaštititi buduću slobodu djelovanja država članica;

1.6

odlučno podržava ideju da se pri provedbi SAFE-a (npr. u slučaju prekomjernih prijava) strogo primjenjuje načelo davanja prednosti europskoj proizvodnji, odnosno zahtjev da znatan dio sadržaja bude iz EU-a i da se za složene proizvode (druga kategorija) može odlučivati o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna (načelo „nadležnosti za dizajn”) bez ograničenja od strane trećih zemalja i predlaže da se za manje složene proizvode (prva kategorija) za koje je pitanje nadležnosti za dizajn relevantno osiguraju poticaji za nabavu onih proizvoda za koje je nadležna Europa;

1.7	izražava žaljenje zbog toga što projektili, zaštita kritične infrastrukture i kibernetička pitanja nisu uključeni kao proizvodi druge kategorije, za koje bi nadležnost trebala biti u europskim rukama;

1.8

ukazuje na to da sudjelovanje trećih zemalja i njihovih industrija (uz iznimku Ukrajine i zemalja EFTA-e koje su članice EGP-a) u SAFE-u mora biti omogućeno samo partnerima sličnih stavova koji su s EU-om potpisali partnerstvo u području sigurnosti i obrane i da sudjelovanje industrija trećih zemalja ne bi smjelo ugroziti glavni cilj instrumenta, odnosno jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze i smanjenje ovisnosti o neeuropskim dobavljačima;

1.9

pozdravlja a priori uključivanje Norveške i Ukrajine i njihovih industrija u zajedničku nabavu u okviru SAFE-a, kao i potpisivanje partnerstva u području sigurnosti i obrane između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, čime će se Ujedinjenoj Kraljevini omogućiti sudjelovanje u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a;

1.10	naglašava da bi instrument SAFE trebao poslužiti kao polazište za mobilizaciju dodatnih sredstava i poziva države članice da hitno poduzmu mjere u tom pogledu.

2. POJAŠNJENJA

Argumenti u prilog preporuci 1.1.

2.1.

Mir i sigurnost temelji su koji EU-u omogućuju da očuva svoje osnovne vrijednosti (slobodu, demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava) i svojim građanima i građankama istodobno osigura stabilnost, blagostanje i dobrobit. Bez njih ne bi bilo moguće ostvariti napredak u području pravde, gospodarskog razvoja i socijalne kohezije.

2.2.

EU se danas suočava s dramatično pogoršanim geopolitičkim okruženjem zbog ruskog rata u Ukrajini koji dovodi u pitanje sigurnost kontinenta i otkriva slabosti u njegovoj obrambenoj strukturi. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države ubrzavaju strateško odmicanje od tradicionalnih transatlantskih obveza i time europske nacije prisiljavaju da ponovno razmotre svoje oslanjanje na vodstvo SAD-a i ubrzaju napore za postizanje veće strateške autonomije.

2.3.

U tom kontekstu, inicijativama EU-a za obrambenu industriju mora se hitno ojačati kapacitet EU-a i njegovih država članica za očuvanje mira i sigurnosti. U okviru tih inicijativa treba izbjeći militarizaciju i one moraju biti dio holističkog pristupa sigurnosti i otpornosti koji uz vojne kapacitete uključuje i industrijske, tehnološke i društvene komponente.

Argumenti u prilog preporuci 1.2.

2.4.

Izrada ovog mišljenja CCMI-ja započela je ubrzo nakon što je predložena uredba o SAFE-u upućena EGSO-u. U trenutku finalizacije nacrta mišljenja Vijeće je Uredbu već bilo donijelo. Stoga je u mišljenju naglasak stavljen na daljnje korake u provedbi SAFE-a, primjerice iskaz interesa država članica za korištenje zajmova u okviru SAFE-a (do kraja srpnja 2025.), podnošenje zahtjeva država članica za financijsku pomoć i odgovarajućih planova ulaganja (do kraja studenoga 2025.) i njihovo ocjenjivanje, potpisivanje sporazuma o zajmu i isplata zajmova (do kraja prosinca 2030.).

2.5.

Glavni cilj instrumenta SAFE, koji je dio paketa za obrambenu spremnost do 2030., trebao bi biti jačanje obrambene spremnosti EU-a i njegovih država članica. Stoga treba ojačati sigurnost opskrbe i slobodu djelovanja, odnosno sposobnost da se europskim oružanim snagama pouzdano osigurava potrebna oprema, pogotovo u vrijeme rata, i istodobno osigurati da se ta oprema prema potrebi može u potpunosti iskoristiti.

2.6.

Obrambena spremnost ne svodi se samo na posjedovanje određene opreme. Ona podrazumijeva sposobnost da se dotična oprema održava i popravlja i, u vrijeme sukoba, proizvodi i zamjenjuje u velikim količinama i velikom brzinom; sposobnost i slobodu da se ona modificira i modernizira, kao i slobodu da se koristi i, po potrebi prebacuje saveznicima i partnerima bez nepotrebnih restrikcija. Tu sposobnost i slobodu može osigurati samo snažna i inovativna autohtona obrambena industrija koja može razvijati, proizvoditi i održavati cijeli spektar potrebnih proizvoda.

2.7.

Stoga, da bi se povećala obrambena spremnost EU-a, SAFE mora poticati veća ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu i istodobno doprinositi smanjenju ovisnosti o dobavljačima iz trećih zemalja koji možda nisu u stanju pouzdano opskrbljivati europske oružane snage ili su to voljni činiti samo pod uvjetima koji bi bili štetni za europske interese.

Argumenti u prilog preporuci 1.3.

2.8.

Europsko vijeće naglasilo je da treba znatno povećati rashode za sigurnost i obranu Europe. Međutim, neke države članice imaju fiskalna ograničenja koja im to otežavaju, a povećani i neujednačeni troškovi zaduživanja te napore dodatno otežavaju i riskiraju povećanje strukturnih razlika u obrambenoj spremnosti diljem EU-a.

2.9.

U tom kontekstu države članice trebale bi hitno u potpunosti iskoristiti SAFE. Svojim privlačnim uvjetima financiranja i pratećim olakšicama on državama članicama, pogotovo onima s ograničenijim fiskalnim prostorom, nudi mehanizam za potporu u sudjelovanju u zajedničkoj nabavi u području obrane. To može ojačati zajednički doprinos obrambenim sposobnostima Europe i pritom osigurati dugoročnu održivost ulaganja u obranu. Istodobno treba naglasiti da ulaganja u određena područja sposobnosti mogu doprinijeti i ostvarenju civilnih ciljeva (npr. ulaganjem u prometnu infrastrukturu i sredstva dvojne namjene u okviru vojne mobilnosti mogu se u širem smislu svladati izazovi povezani s prekograničnom mobilnošću).

Argumenti u prilog preporuci 1.4.

2.10.

Usmjeravanjem obrambenih ulaganja na ključne potrebe u području sposobnosti koje su zajednički utvrdile države članice osigurava se da se oskudna sredstva suvislo, dosljedno i bez nepotrebnog udvostručavanja i neučinkovitosti dodjeljuju za rješavanje najhitnijih zajedničkih sigurnosnih potreba i strateških prioriteta.

2.11.

Usmjeravanje tih ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu donijet će znatne koristi europskim vladama, oružanim snagama i društvima, i to ne samo kratkoročno. Konkretno, povećat će se konkurentnost, proizvodnja i inovacijski kapaciteti europske obrambene tehnološke i industrijske baze, što će unaprijediti i sigurnost opskrbe, tehnološku autonomiju i slobodu djelovanja te doprinijeti zapošljavanju, vještinama i poreznim prihodima.

Argumenti u prilog preporuci 1.5.

2.12.

Zbog desetljeća nedovoljnog ulaganja u obranu europska obrambena tehnološka i industrijska baza danas možda ne može zadovoljiti sve potrebe europskih oružanih snaga potrebnom brzinom i u potrebnim količinama. Budući da je hitno potrebno ojačati obrambene kapacitete EU-a i istodobno nastaviti pružati potporu Ukrajini, dio kratkoročno potrebnog materijala možda će se morati nabaviti iz inozemstva.

2.13.

Međutim, zadovoljavanje kratkoročnih potreba ne bi trebalo ugroziti dogovoreni cilj jačanja spremnosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze i dugoročne slobode djelovanja Europe. To bi se pogotovo dogodilo kad bi se napredni, složeni proizvodi (druga kategorija) zbog njihove strateške važnosti, tehnološke sofisticiranosti i dugog vijeka trajanja nabavljali u inozemstvu. Ravnoteža između ta dva zahtjeva može se postići ako se radi razlika između takvih proizvoda i potrošnog materijala ili manje složenih proizvoda (prva kategorija), a kriteriji prihvatljivosti prilagode svakoj kategoriji.

Argumenti u prilog preporuci 1.6.

2.14.

Kako bi se osiguralo da se ulaganja u okviru SAFE-a u najvećoj mogućoj mjeri usmjeravaju u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu, nužno je strogo primjenjivati načelo davanja prednosti europskoj proizvodnji, sadržano u Uredbi. To vrijedi ne samo za poduzeća (lokacija i kontrola), već i za nabavljene proizvode.

2.15.

Kako bi se osiguralo da znatan udio ukupne vrijednosti potječe iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze, za proizvode vrijedi jedan osnovni zahtjev, a to je da se znatan dio njihovog sadržaja proizvodi u EU-u.

2.16.

Za proizvode druge kategorije, s obzirom na njihovu stratešku prirodu, trebalo bi kao dodatni zahtjev predvidjeti da Europa zadrži kontrolu nad dizajnom, odnosno mogućnost da bez ograničenja koja nameću treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja, odlučuje o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna proizvoda. To je posebno važno kako bi se europskim proizvođačima osiguralo pravo da mogu mijenjati komponente iz trećih zemalja koje bi mogle ograničiti slobodu europskih korisnika da svojom opremom upravljaju ili je prenose u skladu s potrebama.

2.17.

Kad je riječ o proizvodima prve kategorije, iako nepostojanje nadležnosti za dizajn državama članicama može omogućiti fleksibilnost u zadovoljavanju hitne potražnje, ipak treba uložiti sve napore da se nabave proizvodi za čiji je dizajn nadležna Europa. EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u okviru SAFE-a ne daju poticaji, primjerice poboljšani uvjeti financiranja, za takve napore.

Argumenti u prilog preporuci 1.7.

2.18.

Rakete su ključna i strateški važna vojna sposobnost, o čemu svjedoči aktualni rat u Ukrajini. Za zaštitu kritične infrastrukture i kibernetička rješenja potrebni su složeni, nepotrošni proizvodi ključni za sigurnost i otpornost vojne i civilne infrastrukture, sustava i podataka, a time i za stabilnost i otpornost naših društava, gospodarstava i institucija i omogućivanje učinkovitog vojnog djelovanja u svim područjima. Kao takve ih je trebalo svrstati u drugu kategoriju kako bi nadležnost i za njihov dizajn bila u europskim rukama i kako bi ih se moglo prilagoditi promjenjivim potrebama i tehnologijama i prema potrebi zamijeniti problematične komponente iz trećih zemalja.

Argumenti u prilog preporuci 1.8.

2.19.

EGSO pozdravlja fleksibilnost u pogledu broja i kategorija zemalja koje sudjeluju u zajedničkoj nabavi, kao i otvorenost prema trećim zemljama. Suradnja s partnerima istomišljenicima može biti uzajamno korisna jer može doprinijeti agregiranju potražnje, interoperabilnosti, ekonomiji razmjera i ulaganjima u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu.

2.20.

Međutim, koristi od sudjelovanja u ovoj inicijativi trebale bi imati samo zemlje koje nisu u suprotnosti s obrambenim i sigurnosnim interesima EU-a ili njegovih država članica i čvrsto su usklađene s vrijednostima EU-a i njegovom zajedničkom vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom.

2.21.

Iako sudjelovanje istomišljeničkih trećih zemalja u zajedničkoj nabavi može biti korisno ako je u skladu sa sigurnosnim interesima EU-a i njegovih država članica, sudjelovanje njihovih industrijskih sektora u aktivnostima koje se financiraju sredstvima SAFE-a moglo bi, ako se ne poduzmu mjere opreza, ugroziti konkurentnost europske obrambene tehnološke i industrijske baze, a time i ključni cilj instrumenta. Sudjelovanje industrijskih sektora trećih zemalja treba strukturirati tako da štite interese europske industrije.

Argumenti u prilog preporuci 1.9.

2.22.

Zbog svoje geografske blizine, napredne obrambene industrije i predanosti europskoj sigurnosti, Norveška je strateški partner EU-a. Ona je već punopravni partner u obrambenim programima EU-a i doprinosi tim programima. Ukrajina je kandidatkinja za pristupanje EU-u čija je sigurnost usko povezana sa sigurnošću EU-a i koja će do daljnjeg ostati na prvoj liniji europske obrane. Njezina otporna i inovativna obrambena industrija može uvelike doprinijeti i konkurentnosti i obrambenoj pripravnosti Europe. Stoga je od strateške važnosti da obje zemlje i njihove industrije automatski sudjeluju u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a.

2.23.

EU i Ujedinjena Kraljevina dijele zajedničku povijest, vrijednosti i demokratske institucije, a njihovi su sigurnosni i geopolitički interesi usko povezani. Budući da Europa sve više preuzima odgovornost za vlastitu obranu, EU i Ujedinjena Kraljevina morat će udružiti snage da bi ostvarili svoje zajedničke ciljeve. To uključuje izgradnju obrambene industrijske baze koja može razviti i proizvesti cijeli spektar sposobnosti i istodobno smanjenje ovisnosti o SAD-u. Nedavno potpisano partnerstvo EU-a i Ujedinjene Kraljevine u području sigurnosti i obrane omogućava sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a i može dovesti do znatne uzajamne koristi u pogledu financiranja, agregiranja potražnje i interoperabilnosti.

Argumenti u prilog preporuci 1.10.

2.24.

Iako SAFE ima velik proračun, procjenjuje se da su potrebe EU-a i njegovih država članica u pogledu spremnosti znatno veće. S obzirom na nepovoljno sigurnosno okruženje te potrebe treba hitno zadovoljiti, pogotovo kad je riječ o državama članicama koje su izravno izložene vojnim prijetnjama. Stoga će vjerojatno biti potrebno daljnje djelovanje na razini EU-a.

2.25.

Kako bi se promicala europska solidarnost, a oskudni resursi kojima se moraju poduprijeti svi različiti ciljevi EU-a dodjeljivali na učinkovit i djelotvoran način, dodatna sredstva mobilizirana na razini EU-a u području obrane trebaju se temeljiti na pristupu instrumenta SAFE i načelima zajedničkog i europskog ulaganja kojima se zadovoljavaju zajedničke potrebe. Mogućnost financiranja bespovratnim sredstvima trebalo bi po potrebi razmotriti i za buduće inicijative.

Bruxelles, 16. srpnja 2025.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE