Izvjestiteljica:

Alena MASTANTUONO

Suizvjestitelj:

Tymoteusz ZYCH

Savjetnik/ica:	Zdeněk ZAJÍČEK (za izvjestiteljicu)
	Antoni RYTEL (za suizvjestitelja)
Zahtjev za savjetovanje:	7.2.2025., dansko predsjedništvo Vijeća
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.6.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	16.7.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	598
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	173/2/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) ističe potrebu za regulatornim pojednostavnjenjem i naglašava doprinos digitalnih alata kao što su umjetna inteligencija i platforme e-uprave za povećanje transparentnosti, učinkovitosti i odgovornosti u izradi zakonodavstva EU-a, na temelju antropocentričnog modela i u skladu s demokratskim načelima i ciljevima agende za bolju regulativu.

1.2.

S obzirom na stalne izmjene regulative i sve veći broj pravila na razini EU-a i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nerealno je očekivati da regulatorna tijela, zakonodavci i javnost budu svjesni svih obveza. EGSO stoga preporučuje da ta pravila postanu dostupnija tako da se svakom novom pravnom aktu priloži jasan sažetak pravnih obveza te da se to učini i za već doneseno zakonodavstvo. Te bi sažetke prevodili prevoditelji, ali bi bili formatirani tako da generiraju metapodatke za daljnju digitalnu uporabu. Umjetna inteligencija tada može pomoći u utvrđivanju preklapanja, nedosljednosti ili nedostataka povezivanjem povezanih odredbi i isticanjem međusobne povezanosti zakonodavstva iz različitih izvora. Trebala bi poslužiti i kao dobar temelj za ažuriranje postojećih propisa.

1.3.

EU bi trebao uspostaviti jedinstvenu i interoperabilnu digitalnu platformu za izradu zakonodavstva. Ta bi platforma, razvijena na temelju ažuriranog međuinstitucijskog sporazuma EU-a, omogućila institucijama EU-a da zajednički izrađuju, mijenjaju i prate zakonodavstvo. Centralizacijom tekstova i metapodataka platforma bi mogla provoditi provjere dosljednosti u stvarnom vremenu, označiti pravne međuovisnosti i predložiti usklađen jezik, čime bi se povećale učinkovitost i transparentnost. U odjeljku 4. u nastavku EGSO institucijama EU-a predlaže model za uključivanje digitalnih alata i sažetaka obveza u zakonodavni postupak. EGSO poziva institucije EU-a da imenuju voditelja za regulatornu tehnologiju (RegTech) zaduženog za uvođenje digitalnih alata i umjetne inteligencije u regulatorne postupke EU-a.

1.4.

EGSO također potiče institucije EU-a da se koriste umjetnom inteligencijom za analizu podataka kao što su gospodarski trendovi i doprinosi dionika, čime bi se omogućilo proaktivno utvrđivanje područja koje je potrebno regulirati i utvrđivanje zakonodavnih prioriteta utemeljenih na dokazima. Istodobno naglašava da umjetna inteligencija ne može zamijeniti tradicionalni dijalog s dionicima ili pregovore sa socijalnim partnerima i da se mora temeljito ispitati kako bi se izbjegle diskriminacija, pristranost i moguće netočne informacije.

1.5.

Osim toga, umjetna inteligencija trebala bi imati ulogu u provedbi pravila u smislu osiguravanja usklađenosti i usporedbe pristupa država članica provedbi prava EU-a te u utvrđivanju najboljih praksi i nedosljednosti. Ti uvidi mogu pomoći u pojednostavnjenju provedbe, smanjenju fragmentacije tržišta i učinkovitijoj i usklađenijoj primjeni pravila EU-a u svim državama članicama.

1.6.

EGSO smatra da bi takvi postupci bolje izrade zakonodavstva također doprinijeli znatnom poboljšanju zakonodavnih postupaka na nacionalnoj razini, većoj dosljednosti i transparentnosti, kao i pozitivnim rezultatima u smislu znatnog smanjenja prepreka na jedinstvenom tržištu i administrativnog opterećenja. Što je najvažnije, povećalo bi se povjerenje u javne institucije i stupanj usklađenosti, čime bi se doprinijelo dobrobiti europskih građana.

2.   Osnovne informacije

2.1.

Područje „pravne tehnologije” znatno se promijenilo u posljednja dva desetljeća uz istodobni razvoj tehnologije. Vlade su različitom dinamikom počele prepoznavati dodanu vrijednost koju ona donosi. To se područje temelji na nekoliko elemenata: razumijevanje donošenja zakonodavstva i teorije prava, upotreba informatičkih alata i njihova pametna evolucija te prepoznavanje potrebe za razmatranjem širih etičkih i pravnih implikacija.

2.2.

Zakonodavni postupak može se poboljšati pomoću digitalnih alata automatizacijom regulatornih predložaka, promicanjem platformi e-uprave, primjenom umjetne inteligencije i analitike podataka u procjeni učinka politika te osiguravanjem transparentnosti i usklađenosti. Kad je riječ o izradi propisa, alati koji se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu pomoći zakonodavcima u izradi i analizi zakonodavstva, osiguravanju dosljednosti i smanjenju pogrešaka. Obrada prirodnog jezika može pomoći u pojednostavnjenju pravnog žargona i učiniti zakone razumljivijima poduzećima i građanima. Centralizirani digitalni portali dionicima omogućuju pristup zakonodavnim prijedlozima, njihovo praćenje i komentiranje u stvarnom vremenu. Platforme kao što su Regulations.gov (SAD) i Bolja regulativa (EU) omogućuju sudjelovanje javnosti, čime se povećava odgovornost.

2.3.

Prediktivnom analitikom može se procijeniti mogući učinak novih zakona na poduzeća i gospodarski rast. Strojnim učenjem mogu se utvrditi suvišni ili proturječni propisi, čime se pojednostavnjuje pravni okvir. Djelomično zahvaljujući regulatornim obvezama, regulatorna tijela raspolažu velikom količinom podataka. Ako se ti podaci pravilno pohrane i analiziraju, imaju golem potencijal da postanu odličan izvor za procjene učinka.

2.4.

Što je najvažnije, digitalni alati mogu pomoći građanima da poštuju zakone. Pametni alati kao što su kalkulatori, e-kalendari pravnih obveza i elektronički porezni obrasci mogu automatizirati postupke za ispunjavanje zakonskih obveza, čime se smanjuje papirologija i birokracija. Uz to što se građanima olakšavaju administrativni postupci, povećava se i stopa ispunjavanja zakonskih obveza. Ako pravila budu razumljiva i jednostavna za primjenu, jača se povjerenje u javnu upravu.

2.5.

Više zemalja počelo je primjenjivati digitalne alate za izradu zakonodavstva. Razne zemlje različito upotrebljavaju predloške za praćenje ispravne strukture pravnih tekstova: to mogu biti specijalizirani alati ili čak programski dodaci za Word. Rad s cijelim tekstovima i automatsku izradu izmjena podupiru i slični alati, kao što je AT4AM, koji se upotrebljavaju u Europskom parlamentu. Drugi je primjer prijenos strukturiranih podataka među institucijama. Neke zemlje imaju posebne strukture u XML-u (na primjer na temelju standarda Akoma Ntoso), koji služi kao standard za prijenos podataka među institucijama. Na primjer, Njemačka i Slovenija nastoje obuhvatiti cijeli postupak na temelju pravila, dok se Češka oslanja na jedinstveni zajednički informacijski sustav. Češka inicijativa eLegislativa trenutačno je jedna od najnaprednijih. Riječ je o jedinstvenom alatu koji obuhvaća cijeli postupak izrade zakonodavstva: od početne ideje, izrade povezanih dokumenata kao što su procjena regulatornog učinka i pregled javnih obveza, do objave u Zbirci zakona, uključujući središnje upravljanje predlošcima i korelacijskim tablicama za provedbu europskog prava (1). Sličan sustav, Rządowy Proces Legislacyjny (RPL) i prateći internetski portal legislacja.rcl.gov.pl, primjenjuje se u Poljskoj, čime se omogućuje rasprava među dionicima i praćenje zakonodavnog postupka među subjektima.

2.6.

Europska unija uspostavila je okvir za zajedničke zakonodavne metapodatke na temelju zaključaka Vijeća u kojima se poziva na uvođenje europskog identifikatora zakonodavstva (ELI) (2012/C325/02). Provedba tog okvira znatno se razlikuje ovisno o zemlji, što dovodi do velikih razlika u stupnju digitalizacije zakonodavnog postupka svake zemlje.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO prepoznaje transformativni potencijal digitalnih alata za poboljšanje zakonodavnog postupka. Primjenom automatizacije, umjetne inteligencije i platformi e-uprave EU i njegove države članice mogu postići veću transparentnost, učinkovitost i odgovornost u izradi zakonodavstva. Integracija digitalnih rješenja u skladu je s načelima agende EU-a za bolju regulativu i služi kao temelj za pristupačniji i jednostavniji pravni okvir.

3.2.

Pojednostavnjenje regulative i uključivanje digitalnih alata i/ili umjetne inteligencije u izradu zakonodavstva mogu znatno poboljšati zakonodavni postupak povećanjem učinkovitosti, transparentnosti i pristupačnosti. Nekoliko studija pokazalo je da se rješenjima koja se temelje na tehnologiji može smanjiti administrativno opterećenje i stvoriti okruženje koje je pogodnije za poslovanje (2).

3.3.

EGSO naglašava da je preduvjet za uspješnu upotrebu digitalnih tehnologija u izradi zakona poštovanje načela legitimnosti i provedivosti i usklađenost s ustavnim pravom država članica i Ugovorima EU-a, kao i odgovornost zakonodavaca, pravna teorija (hermeneutika) i demokratski sustavi (dioba vlasti). Taj bi se pristup trebao temeljiti i na više disciplina, uključujući filozofiju prava, pravnu informatiku i računalnu lingvistiku, čime se potiče više perspektiva za modeliranje nove vizije.

3.4.

Za primjenu digitalnih tehnologija u izradi zakonodavstva potrebna je i pravna osnova za uvođenje pravila koja su jasna svim dionicima uključenima u postupak izrade. EGSO preporučuje da se prije primjene digitalnih alata analiziraju postupci, međusobna povezanost različitih dionika i pravnih akata te znanje i kapaciteti korisnika, koje treba na odgovarajući način osposobiti kako bi razumjeli novu logiku i metode izrade zakona. Osim toga, trebala bi postojati mogućnost da korisnici prijave probleme i daju povratne informacije, čime se može poboljšati upotreba digitalnih tehnologija.

3.5.

Primjena digitalnih alata može biti posebno korisna za pravne okvire koji se temelje na umjetnoj inteligenciji jer se njima mogu objediniti propisi u različitim vladinim ministarstvima i agencijama, čime se smanjuje udvostručavanje i zbrka. Kako broj propisa raste, ljudi sami ne mogu osigurati dosljednost pravila i definicija, a digitalni alati to olakšavaju.

3.6.

Veće pojednostavnjenje i transparentnost postupka izrade zakonodavstva također omogućuju bolje savjetovanje s civilnim društvom, koje tako može pratiti kako su regulatorna tijela i zakonodavci uzeli u obzir njegove komentare. Bolje razumijevanje i veća transparentnost u postupku savjetovanja ključni su za EGSO. Istodobno, EGSO naglašava da je digitalna pismenost preduvjet za to i da internetska savjetovanja ili alati za prikupljanje komentara nikada ne mogu zamijeniti uspostavljene postupke za obavješćivanje, savjetovanje, suradnju i pregovore sa socijalnim partnerima i drugim dionicima, posebno ranjivim skupinama.

3.7.

EGSO naglašava važnost usmjeravanja na fazu provedbe zakonodavstva. Učinkovitost zakona mjeri se njihovom jasnoćom, provedivošću i jednostavnošću kojom ih se građani i poduzeća mogu pridržavati. EGSO državama članicama i institucijama EU-a preporučuje da poboljšaju interoperabilnost različitih javnih digitalnih alata i osiguraju da su zakonodavna pravila lako dostupna i razumljiva. U tom pogledu vrijedi spomenuti inicijative u pojedinačnim državama članicama kao što su interoperabilnost digitalnog izvješćivanja u EU-u koju je razvilo finsko porezno tijelo, standardizirano izvješćivanje temeljeno na podacima u Estoniji, danski Zakon o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji kojim se potiče automatizirano izvješćivanje i češki pravni elektronički sustav (3).

3.8.

Europska komisija primjenjuje digitalne alate, uključujući umjetnu inteligenciju. Tehnološki napredak podrazumijeva i poboljšanje sustava i jačanje interoperabilnosti različitih alata kojima se koristi. Međutim, još uvijek ne postoji jasan pregled pravila i njihove međusobne interakcije. Kako je istaknuto u izvješću Maria Draghija, „regulatorno opterećenje europskih poduzeća veliko je i nastavlja rasti, ali EU nema zajedničku metodologiju za njegovu procjenu. Komisija već godinama radi na smanjenju količine postojeće i nove regulative u okviru agende za bolju regulativu, a čini se da će njezina strategija iz veljače 2025. donijeti poboljšanja (4). EGSO smatra da je za bolju izradu zakonodavstva ključno imati pregled količine postojeće i nove regulative u stvarnom vremenu.

3.9.

U tom pogledu EGSO poziva institucije EU-a da uspostave centraliziranu bazu podataka sa sažetkom pravnih obveza koje proizlaze iz donesenih pravnih akata. Tom bi se bazom podataka povećala regulatorna transparentnost i osiguralo da svi dionici (regulatorna tijela, suzakonodavci, države članice i civilno društvo) jasno razumiju nova pravila. Ako regulatorna tijela sama prenesu pravila u obveze, što je pristup na temelju ljudskog djelovanja, to može biti čvrsta osnova koju zatim digitalni alati, uključujući umjetnu inteligenciju, mogu upotrebljavati kao referenciju. Na temelju najbolje prakse svaki se zakonodavni akt može dokumentirati u tri oblika: njegov cilj (obrazloženje pravnih akata s uvodnim izjavama), tekst zakonodavstva u poglavljima, člancima i podčlancima i, kao novi element, skup „izdvojenih” pravnih normi koje predstavljaju određene obveze i/ili dužnosti i/ili prava u obliku strukturiranih podataka (XML). Strukturiranje zakonodavnih akata na taj način moglo bi se dodatno razviti pomoću namjenskih informacijskih sustava (slično kao eLegislativa i/ili Pravni elektronički sustav).

3.10.

Budući da regulatorno pojednostavnjenje i digitalne inovacije u izradi zakonodavstva mogu znatno poboljšati učinkovitost, transparentnost i pristupačnost, EGSO ističe potrebu za pristupom usmjerenim na čovjeka u kojem se digitalnim alatima poboljšavaju, a ne zamjenjuju, demokratski procesi. Primjenom digitalnog napretka, pri čemu se moraju uzeti u obzir potencijalni rizici, EU može stvoriti jednostavniji zakonodavni sustav prilagođen poduzećima i usmjeren na građane, uz istodobno osiguravanje pravne jasnoće.

3.11.

Predstojeće rasprave o novom međuinstitucijskom sporazumu EU-a prilika su za institucionalizaciju digitalnih zakonodavnih alata. EGSO predlaže model prema kojem institucije EU-a počinju koristiti platforme za digitalnu izradu zakonodavstva, alate za procjenu učinka i mehanizme za olakšavanje usklađenosti sa zakonima kako bi propisi EU-a postali dosljedniji i pristupačniji.

3.12.

Institucije EU-a trebale bi se služiti propisno ispitanom umjetnom inteligencijom i sličnim tehnologijama kako bi istaknule područja u kojima su potrebne zakonodavne mjere, analizirale stavove dionika i utvrdile područja u kojima postoje nejasnoće i ona u kojima su pravne norme koje proizlaze iz različitih izvora međusobno povezane.

3.13.

Sličan bi se pristup trebao primjenjivati u velikoj mjeri pri provedbi redovite ex post analize postojećih propisa, posebno analize stavova dionika (područje u kojem su se drugi alati za postizanje istog cilja pokazali neučinkovitima) u kojoj se uspoređuju modeli provedbe država članica. Ex post analiza trebala bi biti povezana s prethodno navedenim dijagnostičkim postupkom i trebala bi se uzeti u obzir pri izradi zakonodavnog programa EU-a.

4.   Preporučeni model za institucije EU-a

4.1.

Kako bi se osigurale učinkovitost i dosljednost, potreban je jedinstveni alat za izradu zakonodavstva EU-a kojim bi se obuhvatio cijeli zakonodavni sustav, od izrade procjena učinka (ex ante, dinamičkih i ex post) i pravnih akata, putem postupka suzakonodavaca ako se primjenjuje, do provedbe u državama članicama i usklađenosti sa zakonom onih kojima je zakon namijenjen. Postupak bi se trebao temeljiti na posebnom zakonodavnom aktu i uključiti u međuinstitucijski sporazum.

4.2.

Preduvjet je digitalizirati sve zakone i prenijeti ih u bazu podataka u pojedinačnim segmentima, odnosno odredbama, te ih obogatiti potrebnim metapodacima, posebno podacima o vremenskoj učinkovitosti i poveznicama s drugim zakonima. Sa stajališta korisnika zakonodavstvo bi se trebalo temeljiti na dvije osnovne komponente: Portal za izradu i Portal za donošenje. Portal za izradu sadržava predloške za sve moguće vrste pravnih akata i njime se osigurava usklađenost s formalnim pravilima pri izradi zakonodavnih prijedloga. Portal za donošenje potom služi za provedbu cijelog zakonodavnog postupka, koji je obvezan za određenu vrstu pravnog akta, uključujući, na primjer, interne postupke odobravanja pojedinačnih institucija ili izradu dokumenata za sjednice parlamentarnih odbora.

4.3.

Budući da korisnici rade na jednoj bazi podataka, kroz sustav je moguće provjeriti ne samo temelji li se predloženi zakonodavni akt na važećem pravu, nego i utječe li na njega zakonodavstvo u postupku donošenja koje još nije prošlo kroz cijeli zakonodavni postupak. Korisnici bi uvijek znali rade li na valjanom, budućem ili potencijalno izmijenjenom tekstu. Također bi bili obaviješteni u slučaju da su izmjene koje predlažu suvišne zbog drugih zakonodavnih aktivnosti. Sustavom se mogu ukloniti sukobi do kojih trenutačno dolazi pri uključivanju izmjena u konačni tekst. Popratni alati kao što su softver za prevođenje i rječnici te aplikacije koje korisniku omogućuju izvanmrežni rad bili bi kompatibilni sa sustavom. Svi rezultati trebali bi biti dostupni javnosti na javnom portalu na kojem je moguće pratiti status rada na zakonodavnom prijedlogu.

4.4.

EGSO naglašava da umjetnu inteligenciju i digitalne alate u zakonodavni postupak EU-a treba početi uključivati u ranim, predzakonodavnim fazama. Digitalni alati primjenjivali bi se čak i prije pokretanja zakonodavne inicijative kako bi se analizirali prikupljeni podaci i ispitala potreba za takvom inicijativom na temelju procjena učinka koristeći povratne informacije društva. Predloške za izradu zakonodavstva trebalo bi upotrebljavati s oznakama kojima bi se skrenula pozornost na slična pravila i obveze te na predloške za interna savjetovanja. Svaki nacrt trebao bi biti popraćen sažetkom obveza koje proizlaze iz teksta prije nego što se stavi na javnu raspravu zajedno s procjenom učinka.

4.5.

Sažetak obveza zajedno s procjenama učinka bio bi od velike pomoći Europskoj komisiji pri donošenju političkih odluka, ali i Odboru za nadzor regulative pri analizi prijedloga.

4.6.

Sustav bi trebao pratiti komentare svih dionika uključenih u postupak. Isto vrijedi i za javna i druga savjetovanja. Sustavom bi se trebala osigurati i pravednija ravnoteža među sudionicima u javnim raspravama o nacrtu zakonodavstva. Komentari organizacije s velikim brojem članova ne bi trebali imati jednaku važnost kao komentari pojedinca. Trebalo bi povezati bazu podataka i registar transparentnosti u kojem su ti podaci pohranjeni. To bi značilo i potpunu promjenu sadašnjeg pristupa, prema kojem postoje pravila za mali broj subjekata s izuzećima za većinu, te bi se umjesto toga prešlo na načelo „počnimo od malih”, čime bi se uspostavili različiti uvjeti za velike subjekte, a ne obrnuto.

4.7.

Sustav bi trebao omogućiti prikaz rada suzakonodavnih tijela, odnosno Europskog parlamenta i Vijeća. To uključuje sve informacije o izmjenama i povezanim ažuriranim procjenama učinka, ako postoje, zajedno s ažuriranjima sažetka pravnih obveza. Bio bi nužan i transparentniji i dosljedniji rad u trijalozima. Osiguravanje dosljednosti i transparentnosti ne bi oslabilo demokratski proces, već upravo suprotno.

4.8.

Nadalje, EGSO ističe potrebu da pravne službe EU-a provode istraživačke i redovite ex post procjene, čime bi se osigurala pravna usklađenost i nužnost. Mapiranje pravnih međuovisnosti koje se temelji na umjetnoj inteligenciji također se smatra ključnim jer suzakonodavcima omogućuje da predvide preklapanja, proturječnosti i pravne praznine, čime se osigurava da se novim zakonodavstvom dopunjuje postojeći pravni okvir i podupire bolja regulativa. Objavljivanje konačnog donesenog teksta u Službenom listu EU-a, zajedno s ažuriranom procjenom učinka i popisom obveza, olakšalo bi provedbu i izvršenje. Za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo države članice morale bi se držati popisa dogovorenih obveza, što bi spriječilo fragmentaciju jedinstvenog tržišta i provedbenim tijelima olakšalo tumačenje zakona.

4.9.

Uspostavom jedne baze podataka osiguralo bi se i da Komisija, kao čuvarica Ugovorâ, u stvarnom vremenu dobije povratne informacije o provedbi i izvršenju. Baza podataka trebala bi imati obvezan otvoreni prostor za komentare civilnog društva kojima se ocjenjuje provedba, ali i za upozoravanje na inicijative država članica koje bi mogle dovesti do daljnje fragmentacije jedinstvenog tržišta.

4.10.

Naposljetku, provedba regulatornih odredbi trebala bi biti popraćena digitalnim alatima. To mogu biti automatski kalkulatori, e-kalendari ili sustavi izvješćivanja. To bi Komisiji pružilo vrijedne podatke i moglo bi smanjiti broj budućih zahtjeva za izvješćivanje u skladu s načelom „samo jednom” te bi, što je najvažnije, poboljšalo usklađenost sa zakonodavstvom. EGSO se zalaže za stvaranje podatkovnih prostora na razini EU-a koji bi bili međusobno povezani s podatkovnim prostorima u državama članicama i uvođenje prava građana na digitalne usluge, čime bi se osiguralo da javna uprava informacije od građana traži samo jednom i prema potrebi pronalazi informacije u javnim podatkovnim prostorima.

4.11.

Takvi bi postupci bolje izrade zakonodavstva također doprinijeli znatnom poboljšanju zakonodavnih postupaka na nacionalnoj razini, većoj interoperabilnosti i transparentnosti, kao i pozitivnim rezultatima u smislu znatnog smanjenja prepreka na jedinstvenom tržištu i administrativnog opterećenja.

---

(1)  Temelji se na nacionalnom zakonu br. 222/2016 o Zbirci zakona i međunarodnih ugovora te je stoga obvezan za sve subjekte koji sudjeluju u zakonodavnom postupku.

(2)  Studija Skupine poslodavaca EGSO-a A Business-Centric Approach to Cutting Red Tape - From Complexity to Clarity: Reducing EU Regulatory Burdens with AI („Pristup smanjenju birokracije koji je usmjeren na poduzeća – Od složenosti do jasnoće: Smanjenje birokracije s pomoću umjetne inteligencije”): https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/press-releases/reducing-eu-regulatory-burdens-ai-eesc-employers-group-present-new-study.

(3)   E-kalendar pravnih obveza poduzetnika koji je razvila Češka gospodarska komora pokazuje njihove obveze na temelju detaljne analize pravnog sustava: https://www.pespropodnikatele.cz/.

(4)  Komunikacija „Jednostavnija i brža Europa”.