Izvjestitelji/ice: Christa SCHWENG (Gr. I)

María del Carmen BARRERA CHAMORRO (Gr. II)

Krzysztof Stanisław BALON (Gr. III)

Savjetnici/ice:	Jukka AHTELA (za izvjestiteljicu, Skupina I.) Ioannis GRIGORIADIS (za izvjestiteljicu, Skupina II.) Piotr SADOWSKI (za izvjestitelja, Skupina III.)
Pravna osnova:	pravilo 52. stavak 4. Poslovnika
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.6.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	597
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	156/4/8

1.   Uvod

1.1.

EGSO, institucionalni glas europskog organiziranog civilnog društva, ovom rezolucijom doprinosi oblikovanju Programa rada Europske komisije za 2026. EU mora u svoje središte postaviti demokraciju, ljudska prava, održivost, jednakost i socijalnu pravdu. Socijalni partneri, civilno društvo i dobrovoljni sektor ključna su infrastruktura za otpornost društva i moraju biti priznati, zaštićeni i smisleno uključeni u predviđanje, pripravnost i oporavak u svim krizama.

1.2.

Kako bi zadržao vodeći položaj u svijetu koji se brzo mijenja, EU mora usvojiti novi pristup konkurentnosti koji uključuje industrijsku politiku, klimatske ambicije i geopolitičku strategiju. To zahtijeva odlučno usmjeravanje na ulaganja, poticanje inovacija i promicanje socijalne kohezije, kao i osiguravanje održivog, socijalnog, uključivog i otpornog gospodarskog rasta. Konkurentnost i gospodarski rast moraju ići ruku pod ruku sa socijalnom uključenošću.

1.3.

Otporna industrijska politika mora dati prednost inovacijama, zelenoj i digitalnoj tranziciji i Uniji vještina te istodobno promicati cjeloživotno učenje i kvalitetna radna mjesta. Mora se podupirati socijalno i solidarno gospodarstvo kao pokretač jednakosti i kohezije. Budući da je obrambena pripravnost postala ključna u novom sigurnosnom okruženju, ona mora postati zajednički prioritet i pritom ostati utemeljena na pravima, transparentnosti i vladavini prava.

1.4.

U kontekstu novog geopolitičkog poretka u kojem izazovi i krize postaju norma, što dovodi do narušavanja i ugrožavanja Europe te njezinih vrijednosti i građana, EGSO poziva EU da se usredotoči na civilnu, društvenu i vojnu pripravnost te naglašava potrebu za socijalnom kohezijom i kulturom otpornosti na svim razinama društva.

1.5.

Višestruke krize utjecale su na kvalitetu života brojnih Europljana. Moramo ponovno steći povjerenje u funkcioniranje naših društava koja se temelje na europskim vrijednostima, u naša gospodarstva i u položaj Europe u svijetu tako što ćemo Europljanima omogućiti da se nose s brzim društvenim razvojem i osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Za konkurentnost i blagostanje Europe bit će ključan pristup obrazovanju i osposobljavanju kako bi radna snaga stekla vještine potrebne na tržištu rada koje se stalno mijenja.

1.6.

U središtu te industrijske politike moraju biti ulaganja u istraživanje, razvoj, vještine i strateške sektore kako bi se osigurala otpornost industrije, ostvario dugoročni gospodarski rast i otvorila kvalitetna radna mjesta. Usmjeravanjem na tehnologije kao što su antropocentrična umjetna inteligencija i obnovljiva energija EU može zadržati konkurentsku prednost u industrijama visoke vrijednosti.

1.7.

Održavanje europskog konkurentnog socijalnog modela zahtijeva jasno definirana ulaganja u javne usluge, socijalnu zaštitu i ambicioznu strategiju za borbu protiv siromaštva. EGSO ističe međuovisnost hrane, vode, prirode i klime te poziva na strategiju za otpornost vodoopskrbe utemeljenu na pravima kao temeljni stup plavog plana EU-a.

1.8.

Na globalnoj razini EU mora imati vodeću ulogu kao mirotvorac i surađivati s novim partnerima. Na razini EU-a zajedničko djelovanje podrazumijeva ulaganje u civilni i socijalni dijalog, demokratsko sudjelovanje i buduće naraštaje.

2.   Novi plan za održivo blagostanje i konkurentnost Europe

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

Industrijska politika

2.1.

Unutarnje tržište treba se više odmaknuti od fragmentiranih nacionalnih industrijskih politika i usmjeriti se prema ambicioznijem i usklađenijem europskom pristupu kojim se usklađuju regulatorne, porezne i trgovinske politike kako bi se povećala globalna konkurentnost i kvaliteta radnih mjesta.

2.2.

Treba osmisliti tehnološke planove za tehnologije u nastajanju, smanjiti rizičnost tehnologija putem pilot-projekata i zajedničkih poduzeća, usvojiti načela kružnog gospodarstva kako bi se smanjila vanjska ovisnost i povećati učinkovitost financijske potpore, među ostalim putem predstojećeg Europskog fonda za konkurentnost.

2.3.

Treba provesti međusektorsku industrijsku vodnu politiku EU-a koja se zatim može prilagoditi različitim sektorima, nadopunjujući plan za čistu industriju. U tom bi smislu EU trebao razmotriti istraživanje potencijala natrij-ionskih baterija, koje bi mogle istodobno povećati elektrifikaciju i otpornost vodoopskrbe.

Konkurentnost

2.4.

Treba nastaviti provedbu programa pojednostavljenja kako bi se poboljšala konkurentnost europskih poduzeća. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poduzećima čiji je tržišni položaj od strateške važnosti. Međutim, iako pojednostavljenje propisa može povećati učinkovitost i produktivnost i olakšati iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta, ono ne bi trebalo dovesti do slabljenja bitnih socijalnih, ekoloških i radnih standarda jer se tim elementima uspostavlja uravnotežen pristup kojim se podupiru poduzeća, štite radnici i služi širim interesima društva.

2.5.

Iako je konkurentnost ključni strateški cilj za dugoročno blagostanje EU-a, ona ne smije izgubiti svoju socijalnu dimenziju. Konkurentnost i produktivnost ključne su za visokokvalitetna radna mjesta, dobre radne uvjete, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Sudjelovanjem radnika u korporativnom upravljanju može se povećati produktivnost i poduprijeti otpornost.

2.6.

Treba prilagoditi pravila tržišnog natjecanja kako bi se učinkovitost tržišta uravnotežila s industrijskom otpornošću i inovacijama, gospodarskim rastom i industrijskom konkurentnošću te kako bi se očuvao model socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a.

2.7.

Pravila EU-a o tržišnom natjecanju trebala bi omogućivati ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i promicati usluge od općeg interesa te istodobno suzbijati koncentraciju tržišta i zlouporabu dominantnog položaja kako bi se zaštitila poduzeća, radnici, potrošači i najranjivije osobe.

Zelena tranzicija i dekarbonizacija

2.8.

Treba težiti strateškoj autonomiji u ključnim industrijskim sektorima kao što su zdravstvena, kemijska i farmaceutska industrija te razviti integrirani plan koji obuhvaća cijele lance opskrbe u tim sektorima.

2.9.

Treba usmjeriti mjere politike kojima se troškovne koristi čiste električne energije prenose u energetski intenzivne industrije (EII).

2.10.

Prilikom pripreme Akta o kružnom gospodarstvu treba uzeti u obzir stavove civilnog društva u okviru Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP).

2.11.

Treba reformirati tržište električne energije kako bi ispunilo cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., ali i ciljeve u pogledu sigurnosti opskrbe te stabilnih i pristupačnih cijena, s posebnim naglaskom na pristupu energiji za osobe u ranjivom položaju.

2.12.

Treba osigurati da se na jedinstvenom tržištu potiče uzlazna socijalna i ekonomska kohezija te da se poštuju okolišni standardi UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Istraživanje, tehnologija i inovacije

2.13.

Istraživačima u europskom istraživačkom prostoru (EIP) treba ponuditi jedinstven sustav, osigurati pristojne radne uvjete i mogućnosti za razvoj karijere u sustavu istraživanja i inovacija, posebno za mlade istraživače, te istraživačima iz trećih zemalja ponuditi mogućnost rada i slobodnog kretanja unutar EU-a.

2.14.

Treba ugraditi politiku konkurentnosti u dugoročna ulaganja i inovacije i podupirati održivu industrijsku transformaciju te zelenu i digitalnu tranziciju.

2.15.

Treba osigurati da digitalizacija i umjetna inteligencija budu usmjerene na čovjeka i da ne dovode do nesigurnih radnih mjesta, da algoritamski sustavi koji se upotrebljavaju u radnim procesima i radnim odnosima budu transparentni, pravedni i da se o njima raspravlja u okviru socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja te da se pri provedbi zakonodavstva o umjetnoj inteligenciji učinkovito primjenjuje načelo ljudske kontrole.

2.16.

Treba ulagati u prekvalifikaciju i cjeloživotno učenje, što je ključno kako bi se radnicima omogućio pristup radnim mjestima otvorenim uslijed tehnoloških promjena.

2.17.

Treba promicati sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u oblikovanju istraživačkih programa EU-a.

Ekonomska politika i kohezija

2.18.

U interesu gospodarske i sistemske otpornosti treba osigurati makroekonomsku i financijsku stabilnost s pomoću vjerodostojnog srednjoročnog fiskalnog okvira.

2.19.

Treba uspostaviti investicijski fond EU-a čija bi svrha bila osigurati financijska sredstva za investicijske projekte od strateškog europskog interesa i koji bi se financirao kombinacijom sredstava, među ostalim doprinosima država članica i novim vlastitim sredstvima.

2.20.

Radi smanjenja investicijskog jaza u odnosu na SAD i druge velike konkurente treba uspostaviti uvjete za poduzetnički kapital, posebno za potporu start-up poduzeća i ekspanziju poduzeća.

2.21.

Treba poboljšati okvirne uvjete za privatna ulaganja na jedinstvenom tržištu. To obuhvaća provedbu glavnih sastavnica unije tržišta kapitala i unije štednje i ulaganja kao i dovršetak bankovne unije. Jedan od središnjih elemenata programa trebao bi biti promicanje konvergencije nadzora i jačanje uloge europskih nadzornih tijela.

2.22.

Poreznim pojednostavljenjem trebalo bi promicati pružanje troškovno učinkovitih informacija, čime bi se poboljšala upotreba i razmjena informacija među poreznim tijelima. To ne bi smjelo dovesti do nepravednih ili neželjenih promjena poreznih obveza ili do stvaranja mogućnosti za utaju poreza i štetno porezno natjecanje. Za svaki bi prijedlog trebalo provesti procjenu učinka kako bi se na odgovarajući način procijenile konkretne posljedice novih zakonodavnih inicijativa na porezne obveznike i porezna tijela.

2.23.

Treba pronaći najdjelotvornija rješenja za otoke EU-a i predstaviti sveobuhvatnu strategiju za otoke koja bi se bavila pitanjem izoliranosti.

2.24.

Treba aktivnije uključiti civilno društvo u plan za gradove EU-a i imati na umu pitanje priuštivog stanovanja i njegovu povezanost s kohezijskom politikom.

Socijalna politika

2.25.

Jednako postupanje i pravedna mobilnost radnika trebala bi postati temeljna načela, a kršenje tih prava trebalo bi se učinkovito kažnjavati.

2.26.

Europska komisija trebala bi osmisliti sveobuhvatan paket politika za pravednu tranziciju usmjeren na učinak na radnike, kojim se osigurava uključenost socijalnog dijaloga. Ako se javna sredstva koriste za poticanje planova tranzicije poduzeća, u obzir bi trebalo uzeti socijalnu uvjetovanost. Treba uspostaviti programe usavršavanja i prekvalifikacije s naglaskom na sektorima koji su najviše pogođeni dvostrukom tranzicijom, kao što su turizam i promet.

2.27.

Strukturnim promjenama treba upravljati na socijalno pravedan način na temelju uključivih okvira upravljanja u kojima se prednost daje sudjelovanju, socijalnom i civilnom dijalogu te kolektivnom pregovaranju.

2.28.

Treba uspostaviti opservatorij za pravednu tranziciju koji bi bio zadužen za istraživanje i prikupljanje podataka i uključivao organizirano civilno društvo u svim fazama tranzicije.

2.29.

Treba pokrenuti inicijativu o radu na daljinu i pravu na isključivanje.

3.   Novo doba za europsku obranu i sigurnost

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

3.1.

Treba uvesti zajedničke obrambene politike i uspostaviti sveobuhvatnu europsku obranu jer su strateška autonomija i obrambena pripravnost ključne u novom sigurnosnom okruženju. Nužno je povećati zajedničku nabavu i ulaganja u obrambenu industriju EU-a bez neopravdanog ugrožavanja socijalnih ulaganja te uzeti u obzir socijalnu uvjetovanost, među ostalim u vezi s kolektivnim pregovaranjem.

3.2.

Treba provesti javnu komunikacijsku kampanju na razini EU-a kako bi se skrenula pozornost i potpora europske javnosti na potrebu za očuvanjem mira, sigurnosti, blagostanja i vrijednosti Europe, čemu EDTIB uvelike doprinosi. EGSO smatra da povjerenje javnosti u obrambene kapacitete EU-a ovisi i o percepciji da sigurnost uključuje zaštitu temeljnih prava i pristup osnovnim uslugama.

3.3.

Treba ojačati klimatsku diplomaciju te posebno uspostaviti mrežu za klimatsku diplomaciju civilnog društva, kao i ojačati unutarnje savjetodavne skupine.

3.4.

Treba riješiti pitanja migracija uzrokovanih klimatskim promjenama.

3.5.

Klimatskim promjenama treba pristupati kao globalnoj sigurnosnoj prijetnji i uključiti klimatsku sigurnost u obrambene strategije na temelju infrastrukture otporne na klimatske promjene, održivog upravljanja resursima i iskorištavanja novih tehnologija osiguravanjem financijske potpore za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

3.6.

Civilno društvo i privatni sektor treba kao ključne partnere uključiti u promicanje otpornosti na klimatske promjene i otpornosti vodoopskrbe.

3.7.

Sve politike EU-a, uključujući industriju, energetiku, poljoprivredu i pripravnost općenito u svim sektorima, trebale bi podupirati otpornost vodoopskrbe te usklađivanje energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe hranom s klimatskim ciljevima.

4.   Pružanje podrške građanima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

4.1.

Treba provesti strategiju za borbu protiv siromaštva kojom se nastoji iskorijeniti ekstremno siromaštvo i riješiti problem siromaštva u pogledu stanovanja, energije i mobilnosti. U toj strategiji mora se i izričito prepoznati veza između trajnog siromaštva i demokratske isključenosti kako bi se osiguralo da osobe koje su iskusile siromaštvo sudjeluju u zajedničkom stvaranju politika i potaknuo njihov građanski angažman te zajamčilo da nikome ne bude uskraćen pristup osnovnim energetskim resursima.

4.2.

Treba poduzeti daljnje mjere u vezi s akcijskim planom za provedbu stupa socijalnih prava, uključujući učinkovit paket politika za pružanje potpore radnicima u digitalnoj i zelenoj tranziciji predviđanjem promjena i upravljanjem tim promjenama, vodeći se pritom načelima socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

4.3.

Treba učinkovito pristupiti suzbijanju krize troškova života kako bi se poduprle mnoge ambicije EU-a, kao što je pravedna usporedna tranzicija, smanjenje nejednakosti u mogućnostima i ishodima te zajedničko blagostanje za sve ljude diljem EU-a.

4.4.

Treba razviti strategiju za rodnu ravnopravnost nakon 2025. s ciljem iskorjenjivanja rodno uvjetovanog nasilja, uklanjanja rodnih razlika na tržištu rada, postizanja ravnopravnog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva, uklanjanja rodno uvjetovanih razlika u plaćama i mirovinama, uklanjanja rodno uvjetovanih razlika u pružanju skrbi, postizanja rodne ravnoteže u donošenju odluka i politici te procjene dosad ostvarenog napretka.

4.5.

Treba priznati ključnu ulogu funkcionalnog socijalnog i civilnog dijaloga na svim razinama u razvoju i provedbi politika tržišta rada i socijalnih politika.

4.6.

Treba razviti i provesti uključiv Program vještina za Europu, uzimajući u obzir plan za kvalitetna radna mjesta, pri čemu se prednost daje digitalnoj pismenosti, kritičkom razmišljanju i transverzalnim vještinama ključnima za demokratski angažman, etičku upotrebu tehnologije i informirano donošenje odluka.

4.7.

Treba brzo donijeti inicijativu za prenosivost vještina kako bi se omogućilo brže i jednostavnije uzajamno priznavanje vještina u EU-u.

4.8.

Pri svladavanju demografskih izazova širom Europe poseban naglasak treba staviti na međugeneracijsku solidarnost i promicanje reformi u državama članicama.

4.9.

Treba provesti socijalni dijalog o uvođenju sustava umjetne inteligencije i istaknuti da bi se svakom inicijativom kojom se prilagođava postojeće zakonodavstvo trebala uzeti u obzir zaštita prava radnika i osigurati zadržavanje ljudske kontrole u svim interakcijama čovjeka i stroja.

4.10.

Treba u potpunosti provesti Garanciju za mlade i inicijativu ALMA te ocijeniti europsko jamstvo za djecu.

4.11.

Treba dati prednost modelu „stanovanje na prvom mjestu” kako bi se suzbilo beskućništvo među zaposlenim osobama i ranjivim skupinama.

4.12.

Treba provesti europsko jamstvo za skrb, uključujući skrb o djeci, kako bi se ljudima u EU-u pružile cjenovno pristupačne, dostupne i kvalitetne usluge zdravstvene zaštite i skrbi, a radnicima u tom sektoru kvalitetni poslovi skrbi, te kako bi se uklonio rodni jaz u neplaćenim obvezama skrbi i pomoglo ženama da ostanu na tržištu rada i održao njihov pristup čvrstoj sigurnosnoj mreži.

5.   Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

5.1.

Treba se usmjeriti na poticaje te pravednu i učinkovitu provedbu međunarodnih obveza EU-a u području bioraznolikosti prije sljedeće konferencije stranaka Konvencije o bioraznolikosti (COP 17), primjerice ispitivanjem kompenzacije za očuvanje bioraznolikosti i osiguravanjem socijalne i okolišne održivosti svih novih financijskih instrumenata.

5.2.

Treba osigurati pravedniji lanac distribucije prehrambenih proizvoda, snažniji trgovinski reciprocitet, djelovanje u pogledu špekulacija, uključenost mladih i obveznu održivost u javnoj nabavi.

5.3.

Sve politike EU-a, uključujući industriju, energetiku, poljoprivredu i pripravnost općenito u svim sektorima, trebale bi podupirati otpornost vodoopskrbe jer ona smanjuje socijalne nejednakosti. Bez pristupa čistoj vodi nije moguće suzbiti nejednakost, isključenost i ekološku nepravdu, posebno u marginaliziranim i klimatski pogođenim zajednicama.

5.4.

Treba promicati programe ponovnog pošumljavanja diljem Europe.

5.5.

Treba integrirati europsku strategiju za otpornost vodoopskrbe, koja se temelji na načelu prava ljudi na vodu, u provedbu Strategije za Uniju pripravnosti.

6.   Zaštita naše demokracije i očuvanje naših vrijednosti

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

6.1.

Treba prepoznati organizirano civilno društvo i socijalne partnere kao stupove demokracije i ključne aktere za očuvanje europskih vrijednosti ljudskih prava, solidarnosti i vladavine prava.

6.2.

Treba donijeti strategiju civilnog društva s jasnim akcijskim planom, kao i provedbene mjere.

6.3.

Treba poboljšati demokraciju na radnom mjestu putem socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i potpune provedbe prava radnika na pristup informacijama, savjetovanje i zastupanje. Institucije EU-a trebale bi pružiti relevantnu potporu socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju na svim razinama s ciljem daljnjeg razvoja kapaciteta socijalnih partnera i poduzimanja relevantnih provedbenih mjera, uključujući financijske mjere, kako bi se povećala pokrivenost kolektivnim pregovaranjem, posebno u zemljama i regijama u kojima njegov potencijal i dalje nije iskorišten.

6.4.

Treba osnažiti mlade kao pokretače održivije budućnosti EU-a stvaranjem prostora za njihovo strukturirano sudjelovanje.

6.5.

Treba nastaviti sveobuhvatnu borbu protiv dezinformacija i pogrešnih informacija, koje mogu imati štetne posljedice za naše demokracije i našu sigurnost, cjelovitom provedbom akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja, izraditi plan kojim se osigurava kvaliteta lokalnih i regionalnih informacija tako da se Europskoj službi za vanjsko djelovanje osiguraju odgovarajući resursi za suzbijanje i kontrolu stranih manipulacija informacijama i upletanja te zaštititi neovisnost i slobodu civilnog društva i slobodu izražavanja.

7.   Globalna Europa: iskorištavanje naše snage i partnerstava

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

7.1.

Zajednička obrambena politika EU-a trebala bi biti usko povezana s istinskom punopravnom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom koja nadilazi sadašnju.

7.2.

Za postizanje veće strateške autonomije potreban je koordinirani pristup kojim se povezuju europska obrambena i vanjska, trgovinska i industrijska politika, istraživanje i inovacije, potpuna interoperabilnost među državama članicama i zajednička ili koordinirana nabava u području obrane, zajedno s jedinstvenim tržištem za obrambene proizvode i usluge.

7.3.

Treba povećati otpornost trgovinskih sporazuma diversifikacijom uvoza i stvaranjem tržišnih prilika za europska poduzeća. Time bi se poboljšala sigurnost i ublažili geopolitički rizici uz istodobno promicanje provedbe socijalnih i okolišnih standarda, čime bi se osigurali jednaki uvjeti na globalnoj razini za pošteno tržišno natjecanje.

7.4.

Treba promicati mir, sigurnost i obranu, globalnu pravdu i globalni napredak zaštitom multilateralnog sustava i aktivnim sudjelovanjem u njemu.

7.5.

Treba izraditi strategiju za poboljšanje sudjelovanja mladih u socijalnom i civilnom dijalogu u susjedstvu EU-a, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, zapadni Balkan, Gruziju, Armeniju i euromediteransku regiju.

8.   Zajednički rad i pripremanje Unije za budućnost

EGSO iznosi sljedeće prijedloge/zahtjeve:

8.1.

Proces proširenja trebao bi se nastaviti u smjeru mira, blagostanja i demokracije te, uz sudjelovanje socijalnih i civilnih aktera, graditi dugoročnu stabilnost na našem kontinentu. To bi se u prvom redu trebalo odnositi na Ukrajinu, čija je demokratska otpornost tijekom agresije primjer obrane europskih vrijednosti zajedno s Moldavijom i zapadnim Balkanom.

8.2.

Potrebno je provesti snažnu investicijsku politiku usmjerenu na najnaprednije tehnološke sektore, stvaranje europskog energetskog tržišta zahvaljujući kojem bi se znatno smanjile cijene energije i provedbu pravedne zelene i digitalne tranzicije.

8.3.

Treba uspostaviti Europski fond za strateška ulaganja usmjeren na financiranje europskih prioritetnih projekata. Nadalje, u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. trebala bi se znatno povećati sredstva namijenjena prioritetima ulaganja, pri čemu treba imati na umu snažnu socijalnu uvjetovanost.

8.4.

Potrebna je pragmatična procjena kako bi se osigurala potpuna djelotvornost Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).

8.5.

Potrebna su dostatna financijska sredstva za europsku obrambenu uniju, uključujući snažnu financijsku omotnicu za postizanje cilja ulaganja 80 % europskih proračuna za nabavu obrambene opreme u Europi do 2040. i nove financijske alate za jačanje tehnoloških kapaciteta.

8.6.

Ulaganja u obranu trebala bi biti popraćena pouzdanim mehanizmima nadzora i transparentnim izvješćivanjem, čime se jamči odgovornost i istodobno štite legitimni sigurnosni interesi. Socijalni partneri i civilno društvo trebali bi biti uključeni u praćenje socioekonomskih učinaka ulaganja u obranu.

8.7.

Potrebi su inovativni procesi civilnog dijaloga koji su u skladu s interesima mladih i njihovim načinima sudjelovanja. Dijalog EU-a s mladima i test utjecaja politika EU-a na mlade važni su primjeri participativnih instrumenata za oblikovanje politika koji predstavnike mladih uključuju u savjetovanje, kao i u ocjenjivanje i ublažavanje učinka, čime se potiče opće uključivanje mladih na institucionalnoj razini.