Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Condrieu”

PDO-FR-A0685-AM02

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Razgraničeno područje čestice

U Poglavlju I. specifikacije proizvoda „Condrieu” „odjeljak IV. – Područja na kojima se provode različiti postupci – točka 2. – Zemljopisno područje” dopunjuje se bez izmjene kako bi se ispravio datum kada je nadležno nacionalno tijelo odobrilo razgraničeno područje čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti. Zemljopisno područje ne mijenja se.

To ažuriranje ne utječe na jedinstveni dokument.

2.   Zemljopisno područje i područje u neposrednoj blizini

U poglavlju I. specifikacije oznake „Condrieu” odjeljak „IV. – Područja na kojima se provode različiti postupci – točka 1. – Zemljopisno područje i točka 3. – Područje u neposrednoj blizini” dopunjuje se bez izmjene upućivanjem na službeni zemljopisni šifrarnik od 1. siječnja 2023.

Tom izmjenom teksta uvodi se upućivanje na zemljopisno područje iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi 2023., koji objavljuje INSEE, kao i pravna sigurnost razgraničenja zemljopisnog područja.

Jedinstveni dokument dopunjuje se tim upućivanjem na točku „Zemljopisno područje” kao i na točku „Dodatni uvjeti – Područje u neposrednoj blizini”.

3.   Označivanje

Poglavlje I. specifikacije proizvoda za oznaku „Condrieu” dopunjeno je u odjeljku „XII. – Pravila o prezentiranju i označivanju” – točki 2.) Posebne odredbe – kako bi se uključila pravila o navođenju veće zemljopisne jedinice „Vignobles de la Vallée du Rhône” prema uvjetima navedenima u ugovoru potpisanom između raznih organizacija za zaštitu i upravljanje. Ti se podaci moraju nalaziti u istom vidnom polju kao i sve obvezne pojedinosti te moraju biti otisnuti znakovima istog grafičkog dizajna i boje kao i oznaka, pod uvjetom da nisu veći od dvije trećine veličine oznake.

Ta je izmjena prenesena u točku „Dodatni uvjeti – označivanje” jedinstvenog dokumenta.

4.   Obveze podnošenja izjava

Poglavlje II. specifikacije oznake „Condrieu” ažurira se kako bi se obveze izvješćivanja subjekata organizacijama za zaštitu i upravljanje uskladile s planom kontrole za oznaku.

To ažuriranje ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Poglavlje III. specifikacije ažurirano je u odjeljku II. Upućivanje na nadzorno tijelo kako bi se preciziralo da se provjere usklađenosti sa specifikacijom provode na temelju odobrenog plana nadzora te da ih provodi treće tijelo koje je ovlastio INAO i koje jamči kompetentnost, nepristranost i neovisnost.

To ažuriranje ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Condrieu

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

16.	Vino od prezreloga grožđa

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—	22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT 2204 – vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

1.   Bijela vina

KRATAK OPIS

Karakteristična sorta grožđa za proizvodnju vina oznake „Condrieu” je Viognier B. Oznaka izvornosti „Condrieu” obuhvaća mirna bijela suha i polusuha vina.

Vino „Condrieu” zlatne je boje s intenzivnim zlatnim odsjajem.

U mirisu su prisutne note zrelog voća kao što su breskve, a ponajviše marelice, te ponekad ljubičica i bijelog cvijeća.

Okus je intenzivan i osjeti se iznimna ravnoteža masnog i slatkog. Vino nije teško zbog živahnih nota koje mu daju aromatsku postojanost.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 11,5 %.

Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 14 %.

Ukupna kiselost, ukupni sadržaj hlapljivih kiselina i sumporova dioksida utvrđeni su propisima EU-a

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja ukupna kiselost: u miliekvivalentima po litri

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): —

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

2.   Bijela vina od prezreloga grožđa

KRATAK OPIS

Karakteristična sorta je Viognier B. Kad prirodni uvjeti to dopuštaju, proizvodi se ograničena količina vina s izrazom „moelleux” ili „doux” od prezreloga grožđa.

Vina su zlatne boje s intenzivnim zlatnim odsjajem. U mirisu su prisutne vrlo izražene arome zrelog voća kao što su breskve, a ponajviše marelice. U okusu se osjeti iznimna ravnoteža masnog i slatkog. Nije težak zbog živahnih nota koje mu daju aromatsku postojanost.

Sadržaj fermentabilnog šećera (glukoze i fruktoze) tih vina iznosi najmanje 45 grama po litri.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 11,5 %.

U vinima u kojima je udio fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) 45 grama po litri ili veći udio hlapljivih kiselina iznimno je propisan zajedničkom odlukom ministra nadležnog za potrošačka pitanja i ministra poljoprivrede.

Ostali analitički kriteriji u skladu su s ograničenjima utvrđenima propisima EU-a.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 13

—	Najmanja ukupna kiselost: —

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 30

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Poseban enološki postupak

– Pojačavanje ili zakiseljavanje zabranjeno je u proizvodnji vina s udjelom fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) jednakim ili većim od 45 grama po litri.

– Zabranjena je upotreba komadâ drva.

Uz te odredbe u pogledu enoloških postupaka vina moraju ispunjavati uvjete utvrđene na europskoj razini i u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

2.   Postupak uzgoja

– Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 6 500 trsova po hektaru.

Svaki trs zauzima maksimalnu površinu od 1,5 kvadratnih metara. Ta se površina dobiva množenjem udaljenosti između redova s razmakom između trsova.

– Prored između brajdi ne smije biti veći od 2 metra.

– Mogu se postaviti prolazi širine veće od 2 metra. Najveća širina im je 3 metra, osim u iznimnim slučajevima (nagib od najmanje 30 %), kada mogu biti širi. Ti prolazi imaju samonikli ili zasijani kontrolirani biljni pokrov.

Vinova loza obrezuje se na najviše 10 pupova po trsu u skladu sa sljedećim tehnikama:

—	kratkom rezidbom na reznike (račvasti uzgojni oblik, kordonac Royat s jednim krakom ili dva kraka), s najviše tri pupa po rezniku,

—	rezidba jednostruki Guyot, s najviše osam pupova na kraku.

Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa. Grozdovi se do mjesta proizvodnje vina prevoze cijeli.

5.2.   Najveći prinos

1.	46 hektolitar po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i izrada vina odvijaju se na području sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023.:

—	u departmanu Ardèche: Limony,

—	u departmanu Loire: Chavanay, Malleval, Saint-Michel-sur-Rhône, Saint-Pierre-de-Bœuf, Vérin,

—	u departmanu Rhône: Condrieu.

7.   Sorte vinove loze

Viognier B

8.   Opis povezanosti

1.   Pojedinosti o zemljopisnom području

(a)   Opis prirodnih čimbenika koji doprinose povezanosti

Vinogradi kontrolirane oznake izvornosti „Condrieu” nalaze se oko 40 kilometara južno od Lyona, na istočnom rubu Središnjeg masiva, između vinograda kontrolirane oznake izvornosti „Côte Rôtie” na sjeveru i „Saint-Josepha” na jugu.

Zemljopisno područje podijeljeno je na sedam općina u departmanima Rhône, Loire i Ardèche.

U sustavu kontroliranih oznaka izvornosti regije Vallée du Rhône kontrolirana oznaka izvornosti „Condrieu” pripada vinima „Crus des Côtes du Rhône”.

Krajolikom dominiraju strme padine koji naglo zadiru u desnu obalu rijeke Rhône.

Pjeskovito-glineno, siromašno i krhko tlo tog područja uglavnom je nastalo pod utjecajem raspadanja magmatskih i metamorfnih primarnih stijena, među kojima prevladavaju graniti. Međutim, neke eolske akumulacije iz ledenog doba (les) raspoređene su na mala kružna područja.

U većini slučajeva je zbog strmih padina, krhosti tla i nestabilnosti potrebno prilagoditi teren. Trsovi se podupiru kolcima i sade se na uskim terasama koje se lokalno nazivaju „chaillé”, na kojima se tlo zadržava suhozidima, koji se nazivaju „cheys”.

Najčešći je sjeverni vjetar koji se lokalno naziva „Bise”. Hladan je i suh, pospješuje sušenje lišća i sprečava razvoj kriptogamnih bolesti. Zbog utjecaja sjevernog vjetra vinogradi se najčešće uzgajaju na relativno zaštićenim i osunčanim česticama tla zbog južne i jugoistočne orijentacije padina.

b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinovu lozu „Condrieu” na to je područje iz Dalmacije u 3. stoljeću poslije Krista donio car Prob.

Iako ova teza nije provjerena, postoje mnogi dokazi o uzgoju vinove loze u prošlosti, posebno na arheološkom nalazištu Saint-Roman-en-Gal, koje nalazi na udaljenosti od oko 12 kilometara i poznato je po brojnim mozaicima otkrivenima u ostacima rimskih vila. Jedan od njih prikazuje berbu i drobljenje grožđa te pečaćenje vrča smolom (mozaik s poljoprivrednim kalendarom s početka 3. stoljeća, Muzej Saint Germain-en-Laye – Provenance. Saint-Romain-en-Gal). U to je doba vino sadržavalo smolu, pa se nazivalo „vinum picatum”, a bilo je poznato kao „Allobrogica”. (A. FERDIERE – „Les campagnes en gaule romaine” – str. 87. svezak 2.).

Stoga je početni razvoj vinograda vjerojatno povezan s Pax Romanom, što je Alobrožanima, čije je područje obuhvaćalo dio desne obale rijeke Rhône, nasuprot grada Viennea, omogućilo stjecanje rimskog državljanstva, a time i prava na sadnju vinove loze. Allobrogica je na početku 2. stoljeća poslije Krista bila vrlo popularna.

S druge strane, u srednjem vijeku ta su se vina iz doline rijeke Rhône teško prevozila do sjeverne Francuske zbog pretjeranih nameta koje su naplaćivali gradovi u dolini rijeke Rhône kroz koje je trebalo proći, osobito Lyon i Mâcon. (R. DION – Povijest vinove loze i vinarstva u Francuskoj).

Kako bi se ta prepreka zaobišla i došlo do Pariza, u 17. stoljeću trgovina vinima umjesto dolinom rijeke Rhône kreće preko rijeke Loire. Kod Condrieua dolina rijeke Rhône udaljena je od doline rijeke Loire samo 40-ak kilometara, koji su se mogli prijeći kroz niži dio gorja Pilat. Sjevernije od toga kanali Briare i Loing povezuju Loireu sa Seineom, kojom se dolazi u Pariz.

Međutim, od 19. stoljeća nadalje bilo je nekoliko otežavajućih okolnosti. Filoksera je uništila velike dijelove vinograda, kako je 1893. napisao jedan Alzašanin koji je putovao dolinom rijeke Rhône: „Nekad ugledni vinogradi gotovo su uništeni, na padinama Côte Rôtieja, Ampuisja i Condrieua jedva još ima nekoliko trsova (Jean Felbert, Povijest alzaške obitelji – A. PICARD i RAAN).

Zatim je zbog Prvog svjetskog rata i industrijalizacije u dolini rijeke Rhône znatno opala radna snaga koja bi mogla obrađivati padine.

Stoga su vinogradi u 20. stoljeću gotovo nestali. Promjene u načinima konzumiranja vina, interes za kvalitetu vina i razvoj gastronomije doveli su do oživljavanja vinograda. Vinova loza se postupno vratila na područje na kojem je postojala prije pojave filoksere.

Proizvodnja se bazirala isključivo na sorti Viognier B ili „Vionnier”, karakterističnoj za oznaku „Condrieu”. Spominje se od 1781. u prirodnoj povijesti pokrajine Dauphiné, u kojoj se za vina iz Viennea („Côte Rôtie” i „Condrieu”) navodi da se „ta izvrsna vina proizvode od samo dvije vrste grožđa, Serine i Vionnier”.

Njezina je povijest usko povezana s poviješću vinograda „Condrieu” i skoro je nestala zajedno s njim sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ta se vinova loza 1965. uzgajala na samo 8 hektara zemlje. Vinogradi su se nakon toga postupno obnavljali, te su se 2010. prostirali na više od 140 hektara zemlje.

Kao i sorta Syrah N, Viognier B, koja je sorta kasnog dozrijevanja, zasađena je do granica svojih proizvodnih mogućnosti, čime se maksimalno iskorištava njen potencijal. Ta je sorta nepredvidljiva zbog nepravilnog dozrijevanja. S druge strane, posebna je zbog svoje sposobnosti da prirodno dosegne visoku razinu šećera.

Vinogradi svoje ime duguju istoimenoj općini Condrieu (zavoj potoka). Taj mali riječni grad na raskrižju je triju departmana: Rhône, Loire i Isère. Rimljani su ga osnovali 59. godine prije Krista i tako su ga nazvali jer se nalazi na području kuta koji zatvara jedna rijeka koja se ulijeva u drugu, koja se zove Coin.

Vinogradi su 19. studenog 1937. dobili prvo priznanje, kontroliranu oznaku izvornosti „Côtes du Rhône”.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Condrieu” priznata je 27. travnja 1940. isključivo za mirna bijela vina iz općina Condrieu (Rhône), Vérin i Saint-Michel-sur-Rhône (Loire).

Zemljopisno područje je 1967. prošireno je na četiri općine na jugu: Chavanay, Malleval, Saint-Pierre-de-Bœuf, (Loire) i Limony (Ardèche).

Površina proizvodnje je 2009. iznosila oko 150 hektara, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 5 000 hektolitara koje proizvodi osamdeset gospodarstava i trgovaca.

2.   Podaci o kvaliteti i svojstvima proizvoda

Kontrolirana oznaka izvornosti „Condrieu” priznaje se samo za mirna bijela vina.

Sredinom 19. stoljeća vino koje se proizvodilo je bilo slatko („doux”) i moglo se konzumirati šest mjeseci nakon vinifikacije (V. Rendu, Ampelographie française, 1854.).

Vino koje se proizvodilo 2010. u većini je slučajeva bilo suho („sec”), ponekad polusuho („demi-sec”). Kad prirodni uvjeti to dopuštaju, proizvodi se ograničena količina vina s izrazom „moelleux” ili „doux” od prezreloga grožđa.

Zlatne su boje s intenzivnim zlatnim odsjajem.

U mirisu su prisutne vrlo izražene note zrelog voća kao što su breskve, a ponajviše marelice, te ponekad ljubičica i bijelog cvijeća.

Okus je intenzivan i osjeti se iznimna ravnoteža masnog i slatkog. Vino nije teško zbog živahnih nota koje mu daju aromatsku postojanost.

3.   Uzročna povezanost

Zemljopisno područje, koje se nalazi na desnoj obali rijeke Rhône, ima povoljnu mezoklimu (poznatu kao „ lyonnais ” odnosno „lionska”) i posebnu topografiju i geopedološke uvjete sa strmim padinama koji zahtijevaju stalnu ljudsku intervenciju kako bi se osigurao skladan razvoj i održavanje terasa i suhozida. Zbog toga je sorta Viognier B, „kraljica” kontrolirane oznake izvornosti „Condrieu” i zasađena na samom sjeveru područja uzgoja gdje su optimalni uvjeti za uzgoj i dozrijevanje.

Ta sorta, koja je posebno pogodna za kisela tla, zbog pukotina u podtlu može crpiti vodu i minerale potrebne za dobivanje uravnotežene berbe i grožđa s visokim sadržajem šećera, unatoč tome što se uzgaja na sjevernom području.

To posebno podtlo daje suhim i polusuhim vinima karakterističnu živahnost koja naglašava sav raspon aroma. Ta se živahnost osjeti i u vinima od prezreloga grožđa, koje ima intenzivne, ali ne preteške arome zrelog voća.

Područje je definirano u skladu s praksama uzgoja i zahtjevima sorte Viognier B kako bi se održao njezin potencijal unatoč poteškoćama u iskorištavanju te se pažljivo biraju padine za uzgoj: biraju se samo najizloženije i one koje ispunjavaju zahtjeve po pitanju topline i zaštićenosti od hladnog sjevernog vjetra.

To razgraničenje omogućuje optimalan uzgoj vinove loze i kontrolu potencijala proizvodnje zahvaljujući praksama niskih prinosa koji su rezultat uzgoja na kolcima i održavanja gustoće sadnje prilagođene terasastom području.

Prirodni čimbenici u kombinaciji sa znanjem i iskustvom omogućuju proizvodnju finog, suhog ili fermentabilnog bijelog vina. Prijenosom vinogradarskih praksi i postupcima očuvanja osjetljivog tla od antičkih vremena izgradnjom terasa ili suhozida vinogradi Condrieu zadržali su svoju specifičnu prirodu, čime su pridonijeli očuvanju iznimnog krajolika i ugleda.

Održavanjem tradicije ručnog branja grožđa vinari oznake „Condrieu” pridonose očuvanju izvornosti i obilježja tog brežuljkastog vinogradarskog područja.

Vinogradarsko područje potječe još iz predrimskih vremena, a povijest uglednog vina pod nazivom „Condrieu” seže barem u 17. stoljeće. Posluživalo se u Lyonu i Parizu, a hvalili su ga poznati autori.

Prestiž vina Condrieu zadržao se od osnutka vinograda do danas. To je vidljivo iz nekoliko pisanih dokumenata iz posljednjih pet stoljeća. U 17. stoljeću, pri uvozu u Pariz, vina „Condrieu” bila su među onima koja su se oporezivala po najvišoj stopi koja se primjenjivala na najpoznatija vina (Rješenje iz 1680. – Državni arhiv). Prema navodima R. Gadillea, u 18. stoljeću konzuli iz Lyona često su darivali vina Condrieu. U knjizi Histoire naturelle de la province du Dauphiné (Prirodna povijest pokrajine Dauphiné) u izdanju iz 1781. (Faujas de Saint-Fonds, svezak 1., str. 182.) navodi se da se „... i dalje daje prednost bijelom vinu Condrieu i vinu Château-Grillet”. U djelu Traité théorique et pratique sur la culture de la vigne (Teoretski i praktični vodič kroz uzgoj vinove loze) (Chaptal, Rozier, Parmentier i Dussieux, svezak 1., str. 240.) iz 1801. naglašava se ugled vina „Condrieu” i drugih dvaju srodnih vina: „Poznata vina Hermitage, Côte Rôtie i Condrieu proizvode se na obroncima uz rijeku Rhône”. Kasnije, u enciklopediji Roret (1921.) navodi se: „U Condrieuu se proizvode kvalitetna lionska bijela vina. Punog su okusa, intenzivna, ugodnog okusa te imaju najslađi buke [...]”.

Postoje i drugi navodi u povijesti književnosti. U jednom od svojih posljednjih pisama iz 1710. Boileau piše: „Sutra ću degustirati Condrieu, možda će me oraspoložiti.” Krajem stoljeća Piron ga poetično citira u svojem djelu Air: De l’ouverture de Bellérophon. Naposljetku tu su Lamartineova pisma, koje je objavila njegova supruga i u kojima spominje „vino Condrieu (koje će) zagrijati naš mozak”.

Sajam vina u Condrieuu, uz onaj u Ampuisu za susjednu kontroliranu oznaku izvornosti „Côte Rôtie”, već dugo pridonosi širenju ugleda lokalnih bijelih vina. Taj je sajam nestao pedesetih godina 20. stoljeća, a vina „Condrieu” postupno su se pridružila vinima „Côte Rôtie” na sajmu vina u Ampuisu. Sajam vina u Chavanayu, koji postoji od dvadesetih godina prošlog stoljeća, također promovira vina „Condrieu”.

Ugled vina „Condrieu” koji se temelji na čistoći i kvaliteti nastavio se širiti. Tomu je doprinio i spektakularni vinograd, a četrdesetih godina 20. stoljeća ta je kvaliteta priznata kontroliranom oznakom izvornosti.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje u utvrđenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i dodatne obrade vina, obuhvaća sljedeće općine, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023.:

—

u departmanu Ardèche: Alboussière, Andance, Ardoix, Arlebosc, Arras-sur-Rhône, Boffres, Bogy, Champagne, Champis, Charmes-sur-Rhône, Charnas, Châteaubourg, Cheminas, Colombier-le-Cardinal, Cornas, Eclassan, Etables, Félines, Gilhac-et-Bruzac, Glun, Guilherand-Granges, Lemps, Limony, Mauves, Ozon, Peaugres, Peyraud, Plats, Quintenas, Saint-Barthélemy-le-Plain, Saint-Cyr, Saint-Georges-les-Bains, Saint-Romain-d’Ay, Saint-Romain-de-Lerps Sarras, Sécheras, Serrières, Saint-Désirat, Saint-Etienne-de-Valoux, Saint-Jean-de-Muzols, Saint-Péray, Soyons, Talencieux, Thorrenc, Toulaud, Tournon-sur-Rhône, Vernosc-lès-Annonay, Vinzieux i Vion,

—

u departmanu Drôme: Albon, Andancette, Beaumont-Monteux, Beausemblant, Bourg-lès-Valence, Chanos-Curson, Chantemerle-les-Blés, Châteauneuf-sur-Isère, Chavannes, Clérieux, Crozes-Hermitage, Erôme, Gervans, Granges-les-Beaumont, Larnage, Laveyron, Mercurol-Veaunes, La Motte-de-Galaure, Ponsas, Pont-de-l’Isère, La Roche-de-Glun, Saint-Barthélemy-de-Vals, Saint-Donat-sur-l’Herbasse, Saint-Rambert-d’Albon, Saint-Uze, Saint-Vallier, Serves-sur-Rhône, Tain-l’Hermitage, Triors, Valence,

—	u departmanu Isère: Chonas-l’Amballan, Le Péage-de-Roussillon, Reventin-Vaugris, Les Roches-de-Condrieu, Sablons, Saint-Alban-du-Rhône, Saint-Clair-du-Rhône, Saint-Maurice-l’Exil, Salaise-sur-Sanne, Seyssuel i Vienne,

—	departman Loire: Bessey, La Chapel-Villars, Chuyer, Lupé, Maclas, Pélussin, Roisey, Saint-Romain-en-Jarez,

—	u departmanu Rhône: Ampuis, Les Haies, Loire-sur-Rhône, Longes, Sainte-Colombe, Saint-Cyr-sur-le-Rhône, Saint-Romain-en-Gal i Tupin-et-Semons.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

a)	Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice: — ako je riječ o registriranoj lokaciji; — ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

b)

Na etiketi mirna vina s kontroliranom oznakom izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Cru des Côtes du Rhône” ili „Vignobles de la Vallée du Rhône”. Uvjeti upotrebe veće zemljopisne jedinice „Vignobles de la Vallée du Rhône” jasno su utvrđeni sporazumom koji su potpisala različita navedena tijela za zaštitu i upravljanje. Ti se podaci moraju nalaziti u istom vidnom polju kao i sve obvezne pojedinosti te moraju biti otisnuti znakovima istog grafičkog dizajna i boje kao i oznaka, pod uvjetom da nisu veći od dvije trećine veličine oznake.

c)	Označivanje vina koja nisu u skladu s odredbama za korištenje oznake suho („sec”) mora sadržavati oznake polusuho („demi-sec”) ili slatko („moelleux” ili „doux”), ovisno o sadržaju fermentabilnih šećera u vinu, kako je utvrđeno zakonodavstvom Zajednice.

Navodi se na etiketama nalaze u istom vidnom polju kao i kontrolirana oznaka izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-babefc65-b6a8-4533-a502-3cf8e7469cb6

---

(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.