Izvjestitelji/ice: Elena-Alexandra CALISTRU

Konstantinos DIAMANTOUROS

Stefano PALMIERI

Savjetnici/ice:	Samuel CORNELLA (za izvjestitelja)
Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 5.3.2025.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	15.4.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	30.4.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	596
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	202/4/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava stratešku važnost sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) s obzirom na to da će se predstojeći pregovori o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje nakon 2027. održati u ključnom trenutku obilježenom dosad neviđenim spletom kriza koje dovode do akutnih napetosti između strateških ciljeva EU-a i veličine i raspodjele njegova proračuna.

1.2.

EGSO ističe da treba osigurati da VFO ostane snažan i ambiciozan i pritom dijeli stajalište Enrica Lette da bez jedinstvenog financijskog okvira kojim bi se poticao priljev ulaganja u održive i inovativne sektore realnog gospodarstva ambicije u pogledu zelene, digitalne i pravedne tranzicije nisu ostvarive. Za to su potrebne ne samo postupne prilagodbe već i temeljito preosmišljavanje proračuna EU-a kao investicijskog instrumenta kojim se mogu ostvarivati njegovi prioriteti i osiguravati europska javna dobra.

1.3.

EGSO stoga smatra da ne smije doći do realnog smanjenja sredstava sljedećeg VFO-a, kao postotka BND-a, nego da ih zapravo treba znatno povećati kako bi se odgovorilo na sve veće izazove na razini EU-a. Nadalje, potrebno je preispitati i postojeća pravila za njihovu prilagodbu budućim inflacijskim pritiscima.

1.4.

EGSO stoga poziva na znatno realno povećanje VFO-a kako bi se odgovorilo na goleme izazove s kojima se EU suočava. Osim toga, kako bi se očuvala stvarna kupovna moć VFO-a, trebalo bi promijeniti mehanizam za prilagodbu VFO-a inflaciji, kojim je godišnje povećanje doprinosa proračunu ograničeno na 2 %.

1.5.

EGSO predlaže pojednostavljenje postojećih pravila i racionalizaciju sadašnje istodobne upotrebe prevelikog broja programa s ciljevima koji se preklapaju, što uzrokuje znatno birokratsko opterećenje za javne uprave, civilno društvo i poduzeća i otežava im širenje i ostvarenje jasno definiranih prioriteta, kako je navedeno u Draghijevu izvješću. Korištenje sredstava mora postati učinkovitije za organizacije koje provode projekte na lokalnoj razini.

1.6.

Financiranje bi trebalo biti usmjereno na veće programe s većim utjecajem na razvoj, a ulaganja moraju doprinijeti i integraciji perifernih, otočnih i najudaljenijih regija u paneuropske industrijske lance vrijednosti. Istodobno ne bi trebalo zanemariti Europski socijalni fond (ESF), Europski socijalni fond plus (ESF+) i Fond za pravednu tranziciju, već ih ojačati i racionalizirati kako bi se proveo Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

1.7.

EGSO predlaže postupno odmicanje od trenutačno prevladavajućeg modela u kojem se financiranje strogo povezuje s rashodima prema novom modelu koji se temelji na očekivanoj uspješnosti i učinku programa. Odbor stoga poziva na sveobuhvatnu reviziju administrativnih postupaka, pri čemu bi se naglasak stavio na istinsko pojednostavljenje, a ne puku konsolidaciju postojećih pravila i istodobno osiguralo odgovarajuće korištenje sredstava.

1.8.

EGSO potiče preispitivanje pristupa europskoj obrambenoj politici u okviru VFO-a s obzirom na zaključke Europskog vijeća o europskoj obrani objavljene 6. ožujka 2025. Povećanje ulaganja u obranu i razmatranje istinske zajedničke europske obrane, među ostalim s pomoću novih financijskih alata kojima se može poboljšati razina tehnološkog razvoja u vojnom sektoru, postalo je ključno nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve veće nevoljkosti SAD-a da zajamči sigurnost Europe.

1.9.

EGSO istodobno smatra važnim da se u novom VFO-u u cijelosti uzme u obzir pitanje europskih javnih dobara i njihove uloge u budućnosti EU-a i njegovoj socijalnoj koheziji. EU mora imati aktivnu ulogu u proizvodnji i očuvanju europskih javnih dobara kako bi njegovo sudjelovanje dovelo do ekonomije razmjera, pozitivnih vanjskih učinaka i dodane vrijednosti.

1.10.

Inovacijski fond, koji se financira prihodima iz sustava trgovanja emisijama, osigurao je prijeko potrebna financijska sredstva za doprinos dekarbonizaciji industrijske proizvodnje u EU-u. Međutim, zahtjevi za korištenje sredstava u okviru tog fonda uvelike premašuju dostupna sredstva, što pokazuje veliku razliku između ponude i potražnje. EGSO stoga poziva na povećanje sredstava Inovacijskog fonda jer se u njega zapravo uplaćuje samo vrlo mali postotak prihoda od sustava trgovanja emisijama.

1.11.

EGSO poziva na to da se u sljedeći VFO uvede element sufinanciranja za važne projekte od zajedničkog europskog interesa u cilju promicanja industrijskog razvoja u cijelom EU-u za sve države članice. Osim toga, EGSO smatra da je potrebno povećati sredstva za istraživanje i razvoj (Obzor Europa), kao i za prometnu i energetsku povezanost (TEN-T i TEN-E).

1.12.

EGSO ističe da je izdavanje zajedničkih dužničkih vrijednosnih papira EU-a tijekom pandemije uspješno pokrenuto kao inovativan instrument i da bi se taj primjer mogao ponoviti kako bi se financirala održiva konkurentnost i otpornost jedinstvenog tržišta u budućnosti. Odbor napominje da bi za područja od jasnog zajedničkog europskog interesa, kao što su zdravstvena sigurnost, obrambeni kapaciteti i ključna prekogranična infrastruktura, povremeno mogla biti potrebna financijska rješenja kojima se optimizira zajednički kapacitet EU-a za zaduživanje. Sve takve mehanizme trebalo bi razmatrati na pojedinačnoj osnovi s odgovarajućim zaštitnim mjerama, okvirima upravljanja i jasnim fokusom na ulaganja s dokazivom europskom dodanom vrijednošću koja se ne mogu učinkovito ostvariti konvencionalnim kanalima financiranja.

1.13.

EGSO naglašava da je važno u okviru novog VFO-a pružiti odgovarajuću potporu zajedničkoj poljoprivrednoj politici kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom i kvaliteta hrane, kao i održivi prihodi poljoprivrednih gospodarstava, što je u interesu i poljoprivrednika i cijelog europskog društva.

1.14.

Prepoznajući potrebu za ulaganjem u otpornost vodoopskrbe u svim područjima društva, Odbor poziva EU da u sljedećem VFO-u vodu postavi kao strateški prioritet. Trebalo bi uspostaviti Fond za plavu tranziciju kao jedinstvenu pristupnu točku za ulaganja EU-a u području vode, pri čemu bi se javna ulaganja kombinirala s inovativnim financiranjem.

1.15.

EGSO naglašava da će za uspješnu provedbu sljedećeg VFO-a biti potreban fundamentalno različit pristup uspješnosti i odgovornosti, pri čemu će se trebati osloniti na pouke izvučene i iz tradicionalnih programa i iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Iskustvo iz proteklih godina pokazalo je da financiranje na temelju uspješnosti, iako nudi nove mogućnosti, mora biti popraćeno odgovarajućim administrativnim kapacitetima i smislenim uključivanjem dionika.

1.16.

EGSO smatra da je za određivanje prioriteta u sljedećem VFO-u ključan pristup temeljen na integraciji horizontalnih ciljeva jer se time postiže socijalna transformacija. U sljedećem bi VFO-u trebalo predložiti obvezu da se minimalni udjeli proračuna namijene horizontalnim ciljevima, kao što su, primjerice, konkurentnost, borba protiv klimatskih promjena, očuvanje bioraznolikosti, otpornost vodoopskrbe, rodna ravnopravnost, mladi i ciljevi održivog razvoja. Procjena pristupa temeljenog na integraciji tih ciljeva podrazumijeva da se vodi računa o dugoročnijim rezultatima i učincima na društvo, što iziskuje bolje praćenje.

1.17.

Naposljetku, EGSO poziva na to da se u sljedećem VFO-u ojača uloga EU-a kao čuvara demokratskih vrijednosti putem „štita za zaštitu demokracije”, odnosno konsolidiranog okvira koji bi počivao na tri stupa: (i) veće financiranje organizacija civilnog društva koje promiču vladavinu prava, ljudska prava i socijalnu zaštitu pojednostavljenim pristupom programima Građani, jednakost, prava i vrijednosti, ESF+ i Kreativna Europa; (ii) namjenska potpora neovisnim medijima, nadzornim organizacijama i građanskim inicijativama, posebno kao odgovor na smanjenje financiranja u tom području na globalnoj razini i (iii) proširenje tih sredstava i na države članice i zemlje kandidatkinje, predviđanjem dostatnih razina financiranja.

1.18.

EGSO naglašava potrebu za provedbom sveobuhvatnog paketa o sljedećoj generaciji vlastitih sredstava, koji je Europska komisija predstavila 2021. i prilagodila 2023. godine, i pridružuje se pozivu Komisije Vijeću da „hitno nastavi s radom na pitanju novih vlastitih sredstava, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom iz 2020. i Izjavom iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti”. EGSO smatra i da vlastita sredstva ne bi smjela ugroziti konkurentnost.

2.   Kontekst

2.1.

Komisija je 11. veljače objavila komunikaciju „Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru”, u kojoj je istaknula izazove politike za sljedeći VFO i najavila „jednostavniji, usmjereniji i učinkovitiji proračun”. U toj se komunikaciji razmatraju i mogući načini financiranja novog proračuna i navode sljedeći koraci prije predstavljanja predstojećeg VFO-a u srpnju 2025.

2.2.

Komisija je pri predstavljanju svojeg godišnjeg programa rada također pozvala na novi dugoročni proračun „usklađeniji s prioritetima i ciljevima EU-a i usmjeren na područja u kojima je fleksibilno djelovanje EU-a najpotrebnije. Bit će jednostavniji i učinkovitiji, a sredstva će se bolje iskoristiti u cilju mobiliziranja dodatnog nacionalnog, privatnog i institucijskog financiranja.”

2.3.

EGSO u ovom mišljenju iznosi primjedbe i prijedloge u ime poduzeća, radnika i civilnog društva EU-a i pritom naglašava neka od najvažnijih i strateških pitanja povezanih sa sljedećim VFO-om.

3.   Potreba za snažnim VFO-om u ključnom trenutku

3.1.

EGSO naglašava stratešku važnost sljedećeg VFO-a s obzirom na to da će se predstojeći pregovori o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje nakon 2027. održati u ključnom trenutku povećanih napetosti između strateških ciljeva EU-a i veličine i raspodjele njegova proračuna.

3.2.

Nadalje, EU se uz goleme izazove povezane s pravednom usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom i geopolitičkim tenzijama suočava s dodatnim pritiskom na svoje mehanizme financiranja, kao i s potrebom za otplatom duga izdanog u okviru instrumenta Next Generation EU (NGEU).

3.3.

Za rješavanje trenutačnih kriza potrebna su odgovarajuća financijska sredstva, kojih trenutačno nema jer je iznos VFO-a, koji se stalno temelji na jedva nešto više od 1 % BND-a 27 država članica, premali i jer dominira sterilna i sitničava logika „pravednog povrata”.

3.4.

EGSO stoga ističe da je potrebno osigurati da VFO ostane snažan i ambiciozan i pritom dijeli stajalište Enrica Lette da bez „jedinstvenog financijskog okvira kojim se potiče priljev ulaganja u održive i inovativne sektore realnog gospodarstva, ambicije u pogledu zelene, digitalne i pravedne tranzicije nisu ostvarive” (1).

3.5.

EGSO smatra da je potrebno znatno realno povećanje sljedećeg VFO-a kako bi se odgovorilo na razmjere izazova s kojima se EU suočava, uzimajući u obzir nove prioritete i činjenicu da bi predstojeći VFO trebao obuhvaćati i otplatu zajmova NGEU-a. EGSO stoga smatra da ne smije doći do realnog smanjenja sredstava sljedećeg VFO-a, kao postotka BND-a, nego da ih zapravo treba znatno povećati kako bi se odgovorilo na sve veće izazove na razini EU-a. Treba preispitati i postojeća pravila za njihovu prilagodbu budućim inflacijskim pritiscima.

3.6.

U sljedećem VFO-u ne bi trebalo smanjivati udio proračuna EU-a koji se izdvaja za kohezijsku politiku, već bi ga trebalo povećati jer se kohezijska politika EU-a, a posebno Europski socijalni fond plus, pokazala ključnom za ulaganje u ljude, otvaranje radnih mjesta i jačanje europskog modela socijalnog tržišnog gospodarstva.

3.7.

Kako bi se usredotočio na konkretne načine financiranja novog VFO-a, EGSO naglašava potrebu da se na odgovarajući način razmotri sveobuhvatan paket o sljedećoj generaciji vlastitih sredstava, koji je Europska komisija prvi put predstavila 2021., a zatim prilagodila 2023. Komisija je pritom pozvala Vijeće da „hitno nastavi s radom na pitanju novih vlastitih sredstava, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom iz 2020. i Izjavom iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti” (2). EGSO smatra i da vlastita sredstva ne bi smjela ugroziti konkurentnost.

4.   Opće napomene

4.1.   Usmjereniji i jednostavniji VFO

4.1.1.

EGSO podržava veće pojednostavljenje postojećih pravila u skladu s općim ciljevima Komisije u pogledu pojednostavljenja i napominje da trenutačno postoji previše programa s ciljevima koji se preklapaju. Takva situacija uzrokuje znatno birokratsko opterećenje za javne uprave, civilno društvo i poduzeća i otežava im širenje i ostvarenje jasno definiranih prioriteta. Kako je navedeno u Draghijevu izvješću (3), „proračun EU-a rascjepkan je u gotovo 50 programa potrošnje, zbog čega financijska sredstva EU-a ne mogu biti dovoljno opsežna za veće paneuropske projekte”.

4.1.2.

EGSO napominje da dosadašnji napori da se pojednostave administrativni postupci za poduzeća, organizacije civilnog društva i nadležna tijela nisu polučili opipljive rezultate. Pojednostavljenje ne znači objedinjenje postojećih pravila u jedinstvenom dokumentu, nego pojednostavljenje smjernica, sustava kontrole i opterećenja za korisnike, a pritom svim korisnicima treba osigurati i odgovarajući sustav provjere i ravnoteže kako bi se spriječile prijevare i zlouporabe.

4.1.3.

Trebalo bi se više usredotočiti na veće programe s većim utjecajem na razvoj, ne dovodeći u pitanje manje programe kao što je Erasmus+, koji su posebno učinkoviti u dopiranju do aktera civilnog društva na lokalnoj razini. Ulaganja moraju doprinijeti i integraciji perifernih, otočnih i najudaljenijih regija u paneuropske industrijske lance vrijednosti.

4.1.4.

Istodobno ne bi trebalo zanemariti ESF i Fond za pravednu tranziciju, već ih u sljedećem VFO-u zadržati kao samostalne instrumente s povećanim financiranjem, posebno s obzirom na znatne promjene koje su u tijeku, kao što su sve veća nejednakost i učinak rastućih troškova života, prije svega u području energije i stanovanja, što utječe na najranjivije dijelove stanovništva, poput osoba s invaliditetom. U tom bi pogledu trebalo na odgovarajući način razmotriti mogućnosti osposobljavanja radnika u industrijskim sektorima koji zamiru kako bi se manjak kvalificiranih radnika u novim sektorima sveo na najmanju moguću mjeru.

4.1.5.

U tom pogledu EGSO predlaže postupno odmicanje od trenutačno prevladavajućeg modela u kojem se financiranje strogo povezuje s rashodima prema novom modelu koji se temelji na očekivanoj uspješnosti i učinku programa. U toj se tranziciji mora pronaći odgovarajuća ravnoteža između potrebe za predvidljivošću i želje da se postignu rezultati. EGSO naglašava da pritom treba voditi računa o potrebi da se za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije osmisle posebni alati kako bi se osiguralo da ne budu isključeni zbog pretjerano složenih zahtjeva.

4.1.6.

Veća fleksibilnost i pojednostavljenje proračuna EU-a trebali bi se iskoristiti za povećanje konkurentnosti, pravednu zelenu tranziciju i socijalnu pravdu, ali to ne bi smjelo ugroziti predvidljivost. Stoga bi VFO, strukturu fondova i pravila o državnim potporama trebalo adekvatno uskladiti da bi se zajamčila sigurnost i opća dosljednost sustava.

4.1.7.

Odbor stoga poziva na sveobuhvatnu reviziju administrativnih postupaka, pri čemu bi se naglasak stavio na istinsko pojednostavljenje, a ne puku konsolidaciju postojećih pravila i istodobno osiguralo odgovarajuće korištenje sredstava. To bi trebalo uključivati usklađena provedbena pravila u svim fondovima gdje je to moguće, standardizirane zahtjeve u pogledu podataka i integrirane IT sustave kojima se smanjuje opterećenje korisnika, a istodobno zadržava odgovarajuća kontrola i osigurava transparentnost za porezne obveznike.

4.1.8.

EGSO napominje da je provedba Mehanizma za oporavak i otpornost, iako su njime uvedeni inovativni pristupi financiranju na temelju uspješnosti, pokazala velika ograničenja. Odbor uviđa da isplata na temelju ostvarenja ključnih etapa često dovodi do stavljanja naglaska na puko poštovanje procedure, a ne na suštinske promjene.

4.2.   Kohezijska politika i dalje je okosnica EU-a i VFO-a

4.2.1.

Jacques Delors smatrao je da europski projekt neće moći dobiti potporu europskih građana ako će se europskim politikama ugrožavati kohezija i žrtvovati socijalni standardi (4).

4.2.2.

U tom smislu EGSO ponavlja da kohezijska politika jest i mora biti temelj misije EU-a i strukture VFO-a i da se mora uspostaviti ravnoteža između potrebe za socijalnom, gospodarskom i teritorijalnom konvergencijom i konkurentnosti radi pravedne raspodjele dohotka i bogatstva među regijama i državama članicama, kao i unutar njih. U tom kontekstu EGSO naglašava i ključnu ulogu poduzeća socijalne ekonomije u jačanju teritorijalne i socijalne kohezije, povećanju regionalne konkurentnosti i promicanju uključivog i održivog gospodarskog razvoja.

4.2.3.

EGSO smatra da je ključno da kohezijska politika ostane u središtu VFO-a jer se njome doprinosi tome da se koristi unutarnjeg tržišta u potpunosti raspodijele među svim građanima i raznim regijama EU-a (takozvana sloboda ostanka u mjestu u kojem je osoba odlučila živjeti). Kako bi se osigurala istinska kohezija u EU-u, postaje jasno da usluge od općeg gospodarskog interesa (5) imaju izravnu ulogu u osiguravanju slobode ostanka, kako je istaknuto u Lettinu izvješću.

4.2.4.

EGSO smatra da regionalni BDP po stanovniku mora ostati glavni kriterij regionalne kategorizacije i zalaže se za veću uključenost socijalnih partnera i civilnog društva kako bi se bolje uzeli u obzir prioriteti i potrebe privatnog sektora, uz istodobno usklađivanje s nacionalnim proračunima i osiguravanje fiskalne konsolidacije. Međutim, Odbor odlučno upozorava na rizik centralizacije, naglašavajući da se pojačanim praćenjem uspješnosti mora poštovati načelo supsidijarnosti i očuvati primarna uloga regija u provedbi.

4.2.5.

Smatrajući da je samo po sebi razumljivo da treba povećati ukupnu konkurentnost EU-a, EGSO poziva i na promišljanje o teritorijalnoj dimenziji konkurentnosti, kako je detaljno opisano u Indeksu regionalne konkurentnosti EU-a 2.0, koji je prošle godine objavila Europska komisija (6). Taj se indeks prije svega odnosi na potrebu za analizom konkurentnosti EU-a na teritorijalnoj razini, što će biti ključno za provedbu mnogih mjera predloženih u izvješćima Lette i Draghija i njihovo financiranje u okviru VFO-a.

5.   Posebne napomene

5.1.   VFO i obrana

5.1.1.

EGSO smatra da bi zbog nedavnih geopolitičkih kretanja u sljedeći VFO trebalo uključiti stvarnu europsku obrambenu strategiju, među ostalim s pomoću novih financijskih instrumenata kojima se može poboljšati razina tehnološkog razvoja u vojnom sektoru.

5.1.2.

Komisija je u svojem programu rada s pravom istaknula da je „[s]toga [...] hitno potrebno ojačati pripravnost Europe za krize i njezinu obrambenu pripravnost jer se EU i njegove države članice suočavaju s višedimenzionalnim, složenim i prekograničnim prijetnjama i krizama.” Odbor napominje da je za postizanje veće strateške autonomije potreban koordinirani pristup kojim se povezuju europska obrambena i vanjska, trgovinska i industrijska politika, istraživanje i inovacije, potpuna interoperabilnost među državama članicama i zajednička ili koordinirana nabava u području obrane.

5.1.3.

Novim VFO-om trebalo bi predvidjeti i financiranje obrane i pripravnosti kojima se prepoznaje dvojna namjena mnogih ključnih tehnologija. Odbor poziva na sveobuhvatan pristup kojim bi se: (i) bolje objedinila i koordinirala potražnja na razini EU-a kako bi se povećala ekonomija razmjera, među ostalim putem zajedničke nabave; (ii) hitno provela Strategija za europsku obrambenu industriju (EDIS); (iii) brzo usvojio Program za europsku obrambenu industriju (EDIP); (iv) stvorila sinergija između civilnih i vojnih istraživanja i inovacija; (v) osiguralo priznavanje i podupiranje uloge civilnog društva u Strategiji za Uniju pripravnosti.

5.1.4.

EGSO naglašava da ulaganja u obranu moraju biti popraćena snažnim mehanizmima nadzora i transparentnim izvješćivanjem, čime se jamči odgovornost i istodobno štite legitimni sigurnosni interesi. Odbor poziva na strukturirano uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva u praćenje socioekonomskih učinaka ulaganja u obranu.

5.2.   VFO i javna dobra

5.2.1.

EGSO smatra da je važno da se u novom VFO-u u cijelosti uzme u obzir pitanje europskih javnih dobara i njihova uloga u budućnosti EU-a i njegovoj socijalnoj koheziji. Iako je s obzirom na geopolitičku situaciju postalo važno ulagati u obranu, sigurnost, otpornost i pripravnost, važno je i da EU ima aktivnu ulogu u proizvodnji i očuvanju europskih javnih dobara kako bi svojim sudjelovanjem ostvario ekonomiju razmjera, pozitivne vanjske učinke i dodanu vrijednost.

5.2.2.

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034. stoga bi trebao uključivati posebna sredstva usmjerena na osiguravanje odgovarajućih ulaganja u europska javna dobra. EGSO se stoga nada da će iznos dodijeljenih sredstava iz sljedećeg VFO-a omogućiti EU-u da radi na ostvarivanju strateških prioriteta u područjima kao što su obrazovanje, promet, javno zdravlje, socijalni napredak, strateška autonomija, zaštita okoliša i klimatske promjene.

5.2.3.

S obzirom na pozitivne rezultate ostvarene tijekom krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, trebalo bi pokrenuti instrument EU-a sličan instrumentu SURE (Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji) kako bi se odgovorilo na potencijalne šokove, pružila potpora za usavršavanje i prekvalifikaciju te kako bi usporedna digitalna i zelena tranzicija bile socijalno održive i pravedne.

5.2.4.

Sljedećim VFO-om trebala bi se osigurati i djelotvorna provedba europskog stupa socijalnih prava, kao i ravnopravnost svih ljudi u obliku jednakih prava i mogućnosti za sve, kako je zatraženo u zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja 2020. Strateškom upotrebom ojačanog Europskog socijalnog fonda može se doprinijeti poštovanju ljudskih prava, ojačati socijalna kohezija, izgraditi kvalificiranija radna snaga, poboljšati dugoročna gospodarska održivost te poticati produktivnost i inovacije, čime se osigurava uspješnost regija i jača globalna konkurentnost Europe.

5.3.   Inovacije i istraživanje, industrijska suradnja i mreže

5.3.1.

EGSO napominje da se energetski intenzivne industrije EU-a zbog visokih cijena energije i klimatskih politika EU-a (sustav trgovanja emisijama) suočavaju s trajnom razlikom u troškovima u odnosu na svoje međunarodne konkurente. Inovacijski fond, koji se financira prihodima iz sustava trgovanja emisijama, osigurao je prijeko potrebna financijska sredstva za doprinos dekarbonizaciji industrijske proizvodnje u EU-u. Međutim, zahtjevi za korištenje sredstava u okviru tog fonda uvelike premašuju dostupna sredstva, što pokazuje veliku razliku između ponude i potražnje (7).

5.3.2.

EGSO poziva na povećanje sredstava Inovacijskog fonda jer se u njega zapravo uplaćuje samo vrlo mali postotak prihoda od sustava trgovanja emisijama. Dvostruki način povećanja proračuna za budućnost bio bi: (i) da države članice dodijele veći postotak takvih prihoda Inovacijskom fondu; (ii) da se unutar VFO-a predvide posebna proračunska sredstva za aktivnosti u okviru Inovacijskog fonda.

5.3.3.

U mandatnom pismu povjereniku Piotru Serafinu predsjednica Europske komisije izjavila je da bi sljedeći VFO trebao uključivati Europski fond za konkurentnost s „kapacitetom ulaganja kojim će se podupirati strateški sektori ključni za konkurentnost EU-a, uključujući istraživanje i inovacije, te važni projekti od zajedničkog europskog interesa”. U tom kontekstu EGSO ponovno naglašava važnost novih vlastitih sredstava koja, međutim, ne smiju narušavati konkurentnost.

5.3.4.

EGSO ističe da je izdavanje zajedničkih dužničkih vrijednosnih papira EU-a tijekom pandemije uspješno pokrenuto kao inovativan instrument i da bi se taj primjer mogao ponoviti kako bi se financirala održiva konkurentnost i otpornost jedinstvenog tržišta (8).

5.3.5.

EGSO ističe da se u Draghijevu izvješću poticanje privatnih i javnih ulaganja navodi kao jedan od glavnih alata za jačanje konkurentnosti EU-a. Stoga je za sljedeći VFO potreban snažan fond za konkurentnost kako bi se jačanjem lanaca vrijednosti EU-a i otvorene strateške autonomije Europe potaknula ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i poduprle sve vrste poduzeća u EU-u, od velikih poslovnih skupina do MSP-ova i poduzeća socijalne ekonomije. Taj bi se fond trebao temeljiti na novim javnim sredstvima, a ne na pukoj prenamjeni postojećih programa.

5.3.6.

Važni projekti od zajedničkog europskog interesa ključni su za potporu industrijskom razvoju EU-a.

5.3.7.

Međutim, financiranje važnih projekata od zajedničkog europskog interesa dosad je ovisilo isključivo o nacionalnom financiranju, što je stvorilo razlike i otežalo integraciju mnogih zemalja i regija u industrijske lance vrijednosti EU-a. Institucije EU-a stoga bi trebale utvrditi strateške prioritete i dogovoriti standardnu formulu za sufinanciranje novih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, barem od 2028., čime bi se omogućilo ravnopravnije i uravnoteženije sudjelovanje poduzeća u cijelom EU-u.

5.3.8.

S obzirom na to da EU još nije ostvario cilj da 3 % svojeg BDP-a namijeni istraživanju i razvoju i da su ga njegovi glavni konkurenti nadmašili, u sljedećem VFO-u mora se povećati proračun namijenjen programu Obzor Europa.

5.3.9.

Naposljetku, u sljedećem bi VFO-u trebalo povećati sredstva za dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T) i transeuropske energetske mreže (TEN-E) kako bi se osigurala visokokvalitetna, usklađena i multimodalna prometna infrastruktura i bolja energetska povezanost u cijelom EU-u.

5.4.   Integracija horizontalnih ciljeva u sljedećem VFO-u

5.4.1.

Integracija horizontalnih ciljeva sredstvo je kojim se osigurava da se ključnim političkim prioritetima pridaje odgovarajuća važnost i da se o njima vodi računa u svim područjima sektorskih politika. Tim se pristupom želi naglasiti dugoročne društvene transformacije i uključiti s time povezane ciljeve u sve faze postupka proračunske politike. Integracija horizontalnih ciljeva trenutačno obuhvaća djelovanje u području klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti, otpornosti vodoopskrbe, rodne ravnopravnosti i ciljeva održivog razvoja. Za sljedeći bi VFO trebalo predložiti obvezu potrošnje minimalnih postotaka proračuna na te horizontalne ciljeve, koji moraju uključivati i konkurentnost i zaštitu demokracije i vrijednosti EU-a.

5.4.2.

Praćenje je ključan alat za provjeru uspješnosti integracije ciljeva, ali potrebno mu je posvetiti veliku pozornost, posebno ako je napredak spor ili rascjepkan ili kada su tražene promjene mjerljive u kvalitativnom smislu i iziskuju kvalitativne, a ne kvantitativne pokazatelje.

5.5.   VFO i sljedeća zajednička poljoprivredna politika

5.5.1.

EGSO naglašava da je važno u okviru novog VFO-a pružiti odgovarajuću potporu zajedničkoj poljoprivrednoj politici kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom i kvaliteta hrane, kao i održivi prihodi poljoprivrednih gospodarstava, što je u interesu i poljoprivrednika i cijelog europskog društva.

5.5.2.

U ruralnim područjima živi 30 % stanovništva EU-a, ali im se, iako imaju ključnu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji EU-a, sigurnosti opskrbe hranom i socijalnoj koheziji, često posvećuje manja pozornost nego urbanim područjima. Stoga se u sljedećem VFO-u mora osigurati da ruralna područja dobiju odgovarajuća financijska sredstva kako bi se spriječile nejednakosti i poduprla gospodarska kohezija (9).

5.6.   Otpornost vodoopskrbe kao strateški prioritet financiranja za Europu

5.6.1.

Prepoznajući potrebu za ulaganjem u otpornost vodoopskrbe u svim područjima društva, Odbor poziva EU da u sljedećem VFO-u vodu postavi kao strateški prioritet.

5.6.2.

Trebalo bi uspostaviti Fond za plavu tranziciju kao jedinstvenu pristupnu točku za ulaganja EU-a u području vode, pri čemu bi se javna ulaganja kombinirala s inovativnim financiranjem.

5.7.   Transparentnost i demokratska odgovornost

5.7.1.

EGSO naglašava da će za uspješnu provedbu sljedećeg VFO-a biti potreban fundamentalno različit pristup uspješnosti i odgovornosti, pri čemu će se trebati osloniti na pouke izvučene i iz tradicionalnih programa i iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Iskustvo iz proteklih godina pokazalo je da financiranje na temelju uspješnosti, iako nudi nove mogućnosti, mora biti popraćeno odgovarajućim administrativnim kapacitetima i smislenim uključivanjem dionika.

5.7.2.

EGSO stoga naglašava da smisleno sudjelovanje civilnog društva i socijalnih i poslovnih partnera mora ići korak dalje od savjetovanja. Njihovo sudjelovanje trebalo bi biti strukturirano i trebalo bi im dodijeliti odgovarajuća sredstva od najranijih faza planiranja do provedbe i praćenja. To sudjelovanje nije tek proceduralno, već je ključno kako bi se osiguralo da se financiranjem djelotvorno odgovori na stvarne gospodarske i socijalne potrebe na terenu.

5.7.3.

EGSO poziva na razvoj sofisticiranijih metoda procjene učinka kojima se mogu na odgovarajući način obuhvatiti složeni učinci financiranja EU-a. Za to treba tradicionalne pokazatelje dopuniti i kvalitativnim i kvantitativnim mjerama s dugoročnim učinkom i pritom osigurati da zahtjevi za prikupljanje podataka i izvješćivanje ostanu razmjerni i da korisnici mogu njima upravljati.

5.7.4.

Odbor naglašava da se provedba sljedećeg VFO-a mora poduprijeti snažnim mehanizmima upravljanja u kojima se strateška usmjerenost kombinira s operativnom učinkovitošću. To uključuje pojačanu koordinaciju među institucijama EU-a, nacionalnim i regionalnim tijelima, uz odgovarajuću tehničku pomoć i mjere za izgradnju kapaciteta.

5.7.5.

EGSO naglašava da djelotvorni sustavi praćenja i evaluacije moraju biti temeljne sastavnice, a ne pomoćne značajke novog VFO-a. Ti bi sustavi trebali omogućiti kontinuirano učenje i prilagodbu, a istodobno osiguravati transparentnost u provedbi. Odbor naglašava da se takvim okvirima mora postići odgovarajuća ravnoteža između sveobuhvatnog nadzora i praktične izvedivosti.

5.7.6.

Odbor naglašava da transparentnost mora imati dvostruku svrhu: osiguravanje odgovarajućeg nadzora i istodobno pokazivanje konkretnog učinka financijskih sredstava EU-a na građane. Za to je potrebno prijeći s formalnog izvješćivanja na pružanje dostupnih informacija o provedbi i rezultatima u stvarnom vremenu. EGSO naglašava da je takva transparentnost ključna za očuvanje povjerenja građana i borbu protiv euroskeptičkog diskursa.

5.7.7.

Socijalni partneri i organizacije civilnog društva moraju imati jasno definiranu ulogu u praćenju i nadzoru. EGSO poziva na to da se za njihovo sudjelovanje osigura odgovarajuća tehnička pomoć i da ga se podupre pristupom sveobuhvatnim podacima i sustavima praćenja. Međutim, Odbor naglašava da se povećanjem zahtjeva u pogledu transparentnosti ne smiju stvarati dodatna administrativna opterećenja koja bi mogla ometati djelotvornu provedbu.

5.7.8.

Kako bi se dodatno osiguralo to smisleno sudjelovanje, u sljedeći bi VFO, prema potrebi, pri osmišljavanju i provedbi budućih programa financiranja trebalo u većoj mjeri uključiti ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih. Time bi se zajamčilo da se uzimaju u obzir stajališta civilnog društva mladih i da se VFO osmišljava imajući na umu mlade i buduće generacije.

5.7.9.

EGSO naglašava ključnu ulogu organizacija civilnog društva u zaštiti i promicanju europskih vrijednosti vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i socijalne zaštite. Kako bi se ojačao taj ključni stup europske demokracije, Odbor poziva na znatno povećanje financiranja putem programa kao što su Građani, jednakost, prava i vrijednosti, ESF+, Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, Erasmus+ i Kreativna Europa, s posebnim ciljevima za dodjelu sredstava i pojednostavljenim mehanizmima pristupa za manje organizacije koje djeluju na lokalnoj razini.

5.7.10.

S obzirom na sve manju globalnu potporu demokratskim institucijama, EGSO poziva EU da znatno proširi svoju ulogu čuvara demokratskih vrijednosti uspostavom čvrstog okvira za financiranje neovisnih medija, nadzornih organizacija i građanskih inicijativa. Odbor podržava predloženu inicijativu „štit za zaštitu demokracije” i preporučuje da joj se dodijele dostatna sredstva radi djelotvorne zaštite vrijednosti EU-a i da se pritom osigura središnja uloga organizacija civilnog društva.

---

(1)  Enrico Letta, izvješće Much more than a market (Više od tržišta), travanj 2024.

(2)  Vidjeti također SL C 194, 12.5.2022., str. 7.

(3)  Mario Draghi, The future of European competitiveness (Budućnost europske konkurentnosti), 2024.

(4)  Enrico Letta, izvješće Much more than a market (Više od tržišta), str. 101.

(5)  Vidjeti članak 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokol br. 26 priložen Ugovoru o Europskoj uniji.

(6)  Dijkstra, L., Papadimitriou, E., Cabeza Martinez, B., de Dominicis, L., Kovacic, M., 2023., EU Regional Competitiveness Index 2.0 (Indeks regionalne konkurentnosti EU-a 2.0) – izdanje iz 2022., revidirano u svibnju 2023., radni dokumenti Europske komisije 1/2023 – Regionalna i urbana politika.

(7)  U pozivu na podnošenje prijedloga za 2023. fond je zaprimio 337 zahtjeva, u iznosu većem od 24 milijarde EUR, što je šesterostruko više od predviđenog proračuna od 4 milijarde EUR.

(8)  Mišljenja EGSO-a „Plan oporavka za Europu i višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” ( SL C 364, 28.10.2020., str. 124.) i „Nova pravila gospodarskog upravljanja primjerena budućnosti” (SL C, C/2023/880, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/880/oj).

(9)  U mišljenju EGSO-a „Poticanje održivih i otpornih prehrambenih sustava u vrijeme sve većih kriza” (SL C, C/2025/117, 10.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/117/oj) navodi se: „EGSO izražava žaljenje zbog odluke EU-a da sredstva fonda EFPRA za razdoblje 2025. – 2027. smanji za 105 milijuna te traži povećanje sredstava za sljedeće financijsko razdoblje. Osim toga, kako bi se osigurali učinkoviti instrumenti za potporu cijenama i upravljanje krizama, treba utvrditi znatno višu razinu financiranja pričuve za poljoprivredu (koja iznosi 450 milijuna eura godišnje), i to na višegodišnjoj osnovi.” Vidjeti i mišljenje EGSO-a „Osiguravanje održive proizvodnje hrane i pravednih prihoda za europske poljoprivrednike u kontekstu tržišnih, okolišnih i klimatskih izazova” (SL C, C/2025/2016, 30.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2016/oj), i mišljenje EGSO-a „Prema većem sudjelovanju država članica, regija i aktera civilnog društva u provedbi dugoročne vizije za ruralna područja EU-a” (SL C, C/2024/4055, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4055/oj).