U roku od tri mjeseca od datuma ove objave tijela države članice ili treće zemlje ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u trećoj zemlji mogu Komisiji podnijeti prigovor u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Tharsys”

PDO-ES-02980

Datum podnošenja zahtjeva: 27.7.2023.

1.   Naziv koji je potrebno upisati u registar

Tharsys

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—	22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT 2204 – Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

1.   Crno vino

Izgled: jasna i svijetla ljubičastocrvena boja s nijansama u rasponu od ljubičaste do boje trešnje u mladim vinima te granatno crvene do rubin crvene u zrelim vinima.

Aroma: u mladim vinima vrlo su intenzivne note plavog cvijeća koje se razvijaju u note crvenog voća, balzamične note aromatičnog bilja, mineralnog su završnog okusa. Dozrijevanje u bačvama daje vinima pržene, pikantne i dimne arome s mliječnim notama.

Okus: srednje visoke strukture, tanini su meki i zreli. Srednje kiselosti.

*	Ako ograničenja nisu navedena, primjenjuju se odgovarajući propisi EU-a.

Opća analitička svojstva:

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 13,0

—	Najmanja ukupna kiselost: 4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 10

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 80

2.   Bijelo vino i ružičasto vino

BIJELO VINO:

Izgled: jasna, limun žuta boja sa zlatnim odsjajima, koja se s vremenom mijenja u boju starog zlata.

Aroma: intenzivna i jasna aroma s notama cvijeća, koštuničavog voća, agruma te arome aromatičnog bilja, završne note su mineralne.

Okus: jasan i intenzivan okus srednje strukture. Srednje do visoke kiselosti. Okus koštuničavog voća, agruma i svježeg aromatičnog bilja.

RUŽIČASTO VINO:

Izgled: jasna, blijedoružičasta boja s narančastim odsjajima koja se s vremenom mijenja u nijanse boje lososa.

Aroma: intenzivna i jasna aroma s notama cvijeća, koštuničavog voća, agruma i crvenog voća te arome svježeg aromatičnog bilja, završne note su mineralne. Dozrijevanje u bačvama, razvijaju se arome prženih začina i dima.

Okus: jasan i intenzivan okus srednje strukture. Srednje do visoke kiselosti. Okus koštuničavog voća, crvenog voća i aromatičnog bilja. Svježeg i mineralnog naknadnog okusa.

*	Ako ograničenja nisu navedena, primjenjuju se odgovarajući propisi EU-a.

Opća analitička svojstva:

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 11,5

—	Najmanja ukupna kiselost: 5,35 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 8,33

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 130

3.   Kvalitetna pjenušava vina (bijela i ružičasta)

KVALITETNO PJENUŠAVO VINO – BIJELO:

Izgled: jasan. Svijetložuta boja starog zlata, s finim i ujednačenim mjehurićima.

Aroma: jasna. Intenzivne arome bijelog cvijeća, zrelog koštuničavog voća i agruma, biljne note lišaja i svježeg aromatičnog bilja te mineralne note, kao i arome svježeg maslaca, prepečene kore kruha i lagano prženih badema.

Okus: visokog intenziteta. Srednje punoće. Srednje do visoke kiselosti. Nježni i meki mjehurići na nepcu.

KVALITETNO PJENUŠAVO VINO – RUŽIČASTO:

Izgled: jasan. Blijedoružičasta boja sa svijetlim bakrenim rubom. Fini, nježni i dugotrajni mjehurići.

Aroma: jasnog i intenzivnog mirisa. Suptilne note stabala u cvatu, note agruma, trešanja, malina i svježeg aromatičnog bilja, arome svježeg maslaca, prepečenog kruha, milovke (talka) i mineralni završni okus.

Okus: vrlo intenzivan, srednje punoće, srednjeg do visokog stupanja kiselosti. Nježni mjehurići.

*	Ako ograničenja nisu navedena, primjenjuju se odgovarajući propisi EU-a.

Opća analitička svojstva:

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) 10,5

—	Najmanja ukupna kiselost: 5,35 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 6,67

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 100

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Uzgaja se grožđe koje je certificirao CAECV (Comité d’Agricultura Ecològica de la Comunitat Valenciana, tj. odbor za ekološku poljoprivredu u Autonomnoj zajednici Valenciji).

Dio navedenog postupka su kontrolirana rezidba, zelena rezidba i, prema potrebi, zelena berba kako se ne bi premašila ograničenja prinosa po hektaru.

Poseban enološki postupak

Najveći prinos pri ekstrakciji:

Sorte crnoga grožđa: 70,5 %

Sorte bijeloga grožda: 71,5 %

Certificiranje ekoloških i veganskih vina. Za proizvodnju bijelih i ružičastih vina 1. kategorije, sorte bijelog i crnog grožđa beru se noću.

b.   Maksimalni prinosi

1.

Sorte crnoga grožđa 8 500 kilograma grožđa po hektaru 60 hektolitara po hektaru

2.

Sorte bijeloga grožđa 10 500 kilograma grožđa po hektaru 75 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Prema mjerenju SIGPAC-a, površina područja vinograda u općini Raquena (Valencia) iznosi 19,5 ha. Obuhvaća sljedeće parcele na temelju nomenklature španjolskog geografskog informacijskog sustava za zemljišne parcele (Sistema de Información Geográfica de Parcelas Agrícolas - SIGPAC).

—	Poligon: 47

—	Parcele: 205, 212, 216, 217, 218, 219, 220, 221, 222, 223, 224, 225, 226, 227, 228, 229, 230, 231, 232, 233, 234, 235, 316, 880 i 923a.

—	Zemljopisne granice enklave Tharsys su: — na sjeveru: državna cesta III. — Na istoku: industrijska zona. — Na jugu i na zapadu: živica, put i visinska razlika u odnosu na susjedna polja usjeva.

7.   Sorte vinove loze

ALBARIÑO

BOBAL

CABERNET FRANC

CHARDONNAY

GARNACHA TINTA

MERLOT

XARELLO

8.   Opis povezanosti

8.1.   Obrazloženje naziva

Od 16. stoljeća naziv „Tharsys” odnosi se na vinograde u blizini urbanog područja Requene, na sjecištu cesta istočno od grada i području izvora Fuencaliente. Od 19. stoljeća tamo postoji i vinarija.

Najveća vinogradarska površina u enklavi, koju se sada želi zaštititi, pripadala je od 16. stoljeća obitelji Nuévalos-Comas, jednoj od utjecajnih obitelji u četvrti La Villa u Requeni, te je ostala u njihovu vlasništvu do 1998. kad su je kupili sadašnji vlasnici.

Prvo upućivanje na naziv pojavljuje se u knjizi „ Historia de Requena ” (Povijest Raquene) u kojoj autor Enrique Herrero y Moral (1890.) navodi Tharsysa kao osnivača Requene.

Enklava Tharsys nastala je u 16. stoljeću, kad je njeno područje već bilo dobro poznato po uzgoju vinove loze i iznimnoj kvaliteti grožđa.

Prema katastru Ensenade iz 1752., enklava se sastojala od dvorca, mlina za brašno i velikog vinograda od stotinu peonada (poljoprivredna mjera u nekim pokrajinama koja odgovara površini od 380 400 m2) uz čije je sjeverne granice prolazio Camino Real de Madrid (danas cesta N-III).

To mjesto i tamošnja enklava stanovništva nastavili su se razvijati te su postali važan zaselak koji su stanovnici okolnih sela nazivali „Zaselak Tharsys”. S vremenom se zaselak sastojao od sedam kuća i dvorišta, glavne kuće, vinarije i mlina, koji su bili naseljeni do šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Vinarija je bila u pogonu do 1950. i u njoj su se proizvodila vina u to vrijeme poznata po svojoj kvaliteti i dugovječnosti. Enklava je dva stoljeća bila poznata po svojim vinima.

Novi su vlasnici 1998. ponovno uspostavili aktivnosti u vinariji i okolnim vinogradima. Proveli su uzoran projekt obnove vinograda i stare vinarije uklesane u stijeni te time vratili ugled enklavi.

U okviru projekta pokrenutog 1998. preuzet je stari naziv enklave „Tharsys”. U siječnju 2022. obilježene su 24 godine od početka obnove. Enklava je i danas dobro poznata po tom nazivu te po jedinstvenosti i kvaliteti svojih vina. Cijeli vinograd enklave 2015. dobio je certifikat ekološkog uzgoja. Postupak certificiranja poboljšao je kvalitetu vina, očuvanje tla, zdravlje vinove loze i održivost prirodnog okoliša enklave.

8.2.   Prirodni čimbenici

TLA:

Lokalitet Tharsys zauzima malo područje u zapadnom dijelu pokrajine Valencije, pogranično područje na istočnim rubovima južnog dijela središnje visoravni Pirenejskog poluotoka. Konkretno, nalazi se zapadno od općine Requena (okrug Utiel-Requena), na nadmorskoj visini od 690 m, a na sjeveru ga štiti Sierra de Juan Navarro (1 200 m). To je prirodna enklava s vinogradima u blizini doline rijeke Magro, čije blage padine karakteriziraju naizmjenični sedimenti iz razdoblja krede i tercijara.

Cijelo razgraničeno područje Tharsysa čini jednu jedinicu s posebnim svojstvima i vrlo blagim nagibom manjim od 2 %. Područje je uzvišeno do 10 metara u odnosu na okolnu obradivu zemlju na zapadnim i južnim granicama. Ta razlika u nadmorskoj visini posljedica je manje erozije koju uzrokuje razlika u vrsti tla. Navedena enklava leži na velikoj poroznoj vapnenačkoj podlozi (kasni miocen) sedimentnog podrijetla te dubine između dva i četiri metra. Erozijom tih materijala nastala su rahla, porozna, plitka i vrlo svježa tla poljskog kapaciteta od oko 18,5 – 21,3 gr/100 g. Prisutnost podzemnih voda smanjuje rizik od hidrauličkog preopterećenja te čini tla, kako je navedeno, postojano svježima. U neposrednoj blizini razgraničenog područja postoji mnogo izvora (Fuencaliente, Fuente Flores i Fuente Santa Catalina), koji su pokazatelji obilnih zaliha vode na tom području.

Prema klasifikaciji teksture tla u odjeljku „Taksonomija tla: Osnovni sustav klasifikacije tla za izradu i interpretaciju istraživanja tla” koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA), tla enklave Tharsys su pjeskovita i pjeskovito-ilovasta (dimenzija primarnih čestica tla iznosi između 0,1 i 0,5 mm) te imaju nijanse između bež i svijetlosmeđe. Riječ je o lužnatim tlima pH-vrijednosti u rasponu 8,2 – 8,3. Sadržaj organske tvari nizak je i iznosi oko 1,26 – 1,43 gr/100 gr, s visokim razinama ukupnih karbonata, 38 – 46 gr/100 gr i srednjeg do visokog sadržaja aktivnog vapnenca, 5 – 18 gr/100 gr.

Tlo enklave Tharsys znatno se razlikuje od tla karakterističnih za susjednu oznaku izvornosti (OI) „Utiel-Requena”, koja su glinasta i glinasto-ilovasta. Stoga su njihovi učinci na uzgoj vinove loze i proizvedena vina potpuno različiti.

U sljedećoj tablici istaknute su razlike između tla na lokalitetu Tharsys i tipičnih tla u okviru OI-ja Utiel-Requena:

SVOJSTVA:

Pjeskovito tlo eklave „Tharsys” / glinasto tlo OI-ja Utiel-Requena

Veličina primarne čestice: između 0,1 i 0,5 mm / između 0,001 i 0,002 mm

Infiltracija vode: visoka / niža

Prozračivanje: visoko / niže

Zadržavanje vode: nisko / visoko

Erozija: niska / visoka

Zadržavanje hranjivih tvari: nisko / visoko

Mineralizacija organskih tvari: visoka / niska

Jednostavnost nastanka struktura: srednje niska / visoka

Prinos usjeva: nizak / visok

KLIMATOLOGIJA:

Klima razgraničenog područja, unatoč blizini obale koja se nalazi samo 60 km prema istoku, kontinentalnog je tipa s blagim sredozemnim utjecajem zbog nadmorske visine od 690 m te planina koje ga ograđuju na istoku i sprečavaju prodor sredozemnih oluja i pomorskog utjecaja.

Obilne padaline u razgraničenoj enklavi uglavnom potječu iz područja visoravni La Mancha na jugu, koje zahvaćaju oluje s Atlantika.

Prosječna godišnja količina padalina niska je i iznosi oko 430 mm godišnje, većina padne u jesen i proljeće, a ljeta i zime su suhi. Svibanj je najkišniji mjesec proljeća i ima prosječnu količinu padalina od 47,6 mm, a listopad je najkišniji jesenski mjesec, s prosječnom količinom padalina od 76,2 mm. Insolacija je intenzivna, s više od 3 000 sunčanih sati godišnje. Prosječna godišnja temperatura iznosi 14 °C, a temperaturne razlike postoje i među godišnjim dobima i između dana i noći, npr. temperature koje dosegnu i 33 °C danju, padnu noću na 12 °C. To je vrlo korisno za rast biljke i pravilno dozrijevanje grožđa. Zima je duga i hladna s prosječnom temperaturom 3 – 7 °C, iako se temperatura često spusti ispod nule. Proljeće je svježe, s prosječnom temperaturom 8 – 16 °C i povremenim mrazovima. Ljeto je vruće i kratko, s prosječnom temperaturom 19 – 22 °C, dok je jesen svježa, s prosječnom temperaturom 7 – 16 °C.

Zbog posebne orijentacije vinograda u Tharsysu u smjeru sjever-jug vjetrovi uglavnom pušu s istoka na zapad. Ti vjetrovi prozračuju vinovu lozu, sprečavaju proljetni mraz i stvaraju mikroklimu na području vinograda, čime sprečavaju razvoj gljivičnih bolesti. Nadalje, u okviru razgraničenog područja Tharsys postoji stalno slatkovodno jezero i važna prirodna drvna vegetacija koja se sastoji od stoljetnih brijestova (Ulmus minor), drevnih stabala crnog koprivića (Celtis australis), stabala obične smokve (Ficus carica) te starih stabala masline (Olea Europaea). Vodena masa i visoka stabla ublažavaju ekstremne temperature, čineći zime toplijima, a ljeta hladnijima, što stvara jedinstvenu mikroklimu u enklavi s razlikom do 3 °C u odnosu na prosjek tog područja.

Mikroklima je stoga umjerenija i blaža od okolnog područja OI-ja Utiel-Requena, s manje ekstremnih temperaturnih varijacija i većim prozračivanjem od prosjeka susjednih područja, zbog čega se tamo proizvode vina s izvrsnim dozrijevanjem fenola koja bolje čuvaju kiselost.

8.3.   Povezanost okolnih uvjeta i svojstava vina

Mikroklima enklave „Tharsys” svojim prozračivanjem grožđa, ublažavanjem ekstremnih temperatura te rahlim i poroznim jezerskim vapnenačkim tlima uzrokuje niske prinose zdravog grožđa koje sporo dozrijeva. Od njega se dobivaju trajna i stabilna crna, bijela i ružičasta vina s visokim udjelom alkohola, niske kiselosti i pH-vrijednosti, srednjeg intenziteta boje te intenzivne arome i okusa. Kvalitetna pjenušava vina imaju visoku kiselost (svježinu) i nisku pH-vrijednost, intenzivan okus i aromu, dobru strukturu i srednje su punoće zbog umjerene klime i svojstava vapnenačkog tla. Također su trajna pa ta svojstva ostaju očuvana dozrijevanjem vina. Niska razina alkohola postiže se ranom berbom.

8.4.   Razlike u odnosu na susjedni oi (oi utiel-requena)

Oznaka izvornosti Utiel-Requena obuhvaća 32 567 ha vinograda i uključuje devet općina. Obuhvaća vrlo veliko područje s vrlo različitim pedoklimatskim svojstvima u odnosu na enklavu „Tharsys”.

Područje ZOI-ja „Utiel-Requena” karakteriziraju znatno erodirana glinena tla s niskim stupnjem infiltracije vode i visokim stupnjem zadržavanja hranjivih tvari, što uzrokuje visok prinos usjeva. To je u suprotnosti s enklavom „Tharsys” čija su tla od pjeskovitog vapnenca, blago erodirana, imaju visok stupanj infiltracije vode i nizak stupanj zadržavanja hranjivih tvari, što uzrokuje nizak prinos usjeva.

U sljedećoj tablici uspoređuju se svojstva vina s oznakom izvornosti Utiel-Requena i vina iz enklave Tharsys kako bi se prikazala razlika između njih:

PARAMETAR:

ZOI Utiel-Requena /// enklava Tharsys

(Crna / bijela / ružičasta/ kvalitetna pjenušava vina /// crna /bijela i ružičasta / kvalitetna pjenušava vina)

Najveći prinos pri ekstrakciji (%): 74 /// 70,5

Najmanja alkoholna jakost (% vol.): 10,5 / 10 / 9 / 11 /// 13 / 11,5 / 10,5

Najmanja ukupna kiselost (u g/l): 3,5 / 4 / 4 / 4,5 /// 4,5 / 5,35 / 5,35

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u g/l): 0,9 / 0,9 / 0,9 / 0,9 /// 0,6 / 0,5 / 0,4

Najveći sadržaj sumporova dioksida (u g/l): 150 / 200 / 200 / 185 /// 80 / 130 / 100

Obvezna ekološka proizvodnja i prerada: DA / NE

Obvezno vegansko certificiranje: DA / NE

Intenzitet boje: visok / srednji / visok / srednji /// srednji / nizak / nizak

Stabilnost boje: srednja / niska / niska / niska /// visoka / visoka / visoka

Intenzitet arome/okusa: srednji / srednji / srednji / nizak /// visok / visok / visok

Dugovječnost: srednja / niska / niska / niska /// visoka / visoka / visoka

U usporedbi, vina sa ZOI-jem Utiel-Requeno 1. kategorije imaju nižu alkoholnu jakost, nižu prirodnu ukupnu kiselost i višu pH-vrijednost. Vina sa ZOI-jem Utiel-Requena 5. kategorije imaju nižu prirodnu ukupnu kiselost i višu pH-vrijednost. To je posljedica mikroklime enklave Tharsys koja olakšava prozračivanje grožđa (orijentacija vinograda) i ublažava ekstremne temperature (skupina stabala i naslage jezerskog vapnenca), što pogoduje proizvodnji zdravog grožđa koje sporo dozrijeva i bolje zadržava kiselost. Tomu doprinosi i pjeskovito tlo enklave koje se znatno razlikuje od pretežito glinastog tla OI-ja Utiel-Requena svojim niskim udjelom hranjivih tvari i jezerskim vapnencom, što uzrokuje male prinose grožđa.

Navedena vapnenačka tla doprinose proizvodnji stabilnih i trajnih vina srednjeg do niskog intenziteta boje, za razliku od vina proizvedenih u okviru ZOI-ja Utiel-Requena.

Vina sa ZOI-jem Utiel-Requena intenzivnije su boje, manje aromatična i karakteriziraju ih note vrlo zrelog voća, manja kiselost, veći udio tanina (u crnim vinima) i puniji okus (u crnim vinima). S obzirom na to da se stabilnost njihovih svojstava s vremenom znatno smanjuje, ni 1. ni 5. kategorija vina sa ZOI-jem Utiel-Requena ne zadržavaju svoja svojstva jednako dugo kao vina koja se proizvode na razgraničenom području enklave Tharsys.

Nadalje, u enklavi „Tharsys” uzgoj i proizvodnja moraju biti ekološki i veganski, što također razlikuje vina te zemljopisne enklave od vina proizvedenih drugdje koja nisu ekološka ili veganska.

Vinarija koja podnosi zahtjev jedina je vinarija na razgraničenom području, ali ako u budućnosti drugi proizvođači budu ispunjavali uvjete iz specifikacije proizvoda za taj ZOI, smiju upotrebljavati njegov naziv.

9.   Osnovni dodatni uvjeti

—

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://n9.cl/68jpm

---

(1)  Uredba (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, te zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode, izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) 2019/1753 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 (SL L, 2024/1143, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1143/oj).