Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Zdravlje i sigurnost na radu – trenutačni i budući izazovi koje donose tradicionalne i nove tehnologije, s naglaskom na umjetnoj inteligenciji

(razmatračko mišljenje na zahtjev poljskog predsjedništva Vijeća EU-a)

(C/2025/2958)

Izvjestitelj:

Carlos Manuel TRINIDADE

Savjetnik/ica:	Paulo José FERNANDES PEDROSO (za izvjestitelja) Clemens ØRNSTRUP ETZERODT (za Skupinu I.)
Zahtjev poljskog predsjedništva Vijeća:	6.9.2024.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.3.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	26.3.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	595
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	149/99/05

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (1) (okvirna direktiva) imala je strukturni učinak (2) na poboljšanje stanja u državama članicama. Okvirna direktiva je, „zahvaljujući svojem pristupu koji se zasniva na prevenciji, zlatni standard zaštite radnika i obuhvaća sve rizike za njihovu sigurnost i zdravlje. [...] Međutim, treba učiniti više kako bi se u potpunosti i djelotvorno primijenile njezine odredbe, kao i odredbe povezanih direktiva na terenu” (3), kako je istaknuto na sastanku na vrhu o pregledu stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu održanom u svibnju 2023.

1.2.

Nadalje, EGSO napominje da je na tom sastanku „ukazano na niz sve važnijih aktualnih pitanja u području sigurnosti i zdravlja na radu, kao što je potencijal umjetne inteligencije i robotike za stvaranje sigurnijih i zdravijih radnih mjesta za sve” (4). EGSO ponovno naglašava potrebu za učinkovitom provedbom strateškog okvira EU-a za sigurnost i zdravlje na radu, pri čemu se treba oslanjati na načela tripartizma, izrade politika na temelju pouzdanih znanstvenih činjenica, pojednostavljenih postupaka i izbjegavanja preklapanja.

1.3.

Priroda rada se mijenja – zbog uvođenja algoritama i umjetne inteligencije, drugih trendova u razvoju radnih mjesta i rada na daljinu pojavljuju se novi trendovi u interakciji ljudi i strojeva i novi oblici rada i njegove organizacije, primjerice rad na daljinu, koji se od pandemije udvostručio (5).

1.4.

Digitalizacija stvara prilike i izazove na više razina, što omogućuje uklanjanje, smanjenje ili promjenu postojećih rizika, ali i donosi nove rizike kojima se treba baviti. To zahtijeva regulatorni oprez, a po potrebi i donošenje pravnih mjera i mjera u području pregovaranja.

1.5.

Digitalna transformacija prilika je za EU da otkloni svoje nedostatke u području inovacija i produktivnosti i da obnovi svoj proizvodni potencijal. Europa mora postati konkurentnija, kako je u svojem izvješću naveo M. Draghi, dok istovremeno treba na svim razinama podupirati europski socijalni model i kohezijsku politiku (6). Međutim, EU zaostaje u području digitalnih tehnologija kao što je umjetna inteligencija i razliku u odnosu na SAD i Kinu bit će teško nadoknaditi (7).

1.6.

EGSO naglašava potrebu za djelovanjem na odgovarajućoj razini kako bi se osiguralo da radnici imaju digitalne vještine potrebne na modernom tržištu rada. To je važno radi sprečavanja rizika od gubitka kompetencija, zbog čega bi radnici mogli izgubiti autonomiju i kompetencije za obavljanje profesionalnih zadaća i biti podvrgnuti sustavima za upravljanje radom koji se temelje na algoritmima i umjetnoj inteligenciji.

1.7.

EGSO preporučuje da EU i države članice usvoje politike kojima se svim radnicima, a posebno radnicima koji rade putem internetskih platformi, jamči cjeloživotno osposobljavanje prilagođeno digitalnoj tranziciji, ljudski nadzor nad algoritmima i pravo radnika na obavješćivanje i savjetovanje o upotrebi umjetne inteligencije u upravljanju radom.

1.8.

Također preporučuje da se EU i države članice pobrinu za to da radnici dobivaju odgovarajuće osposobljavanje u području sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa zahtjevima iz okvirne direktive (89/391/EEZ), posebno u slučaju uvođenja nove radne opreme ili promjene opreme koja je povezana s primjenom umjetne inteligencije na radnom mjestu.

1.9.

EGSO nadalje napominje da radnici moraju biti sposobni provoditi i razumjeti pisane i usmene upute u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu. Vrlo je zabrinjavajuća činjenica da u zemljama OECD-a u prosjeku 18 % odraslih osoba nema ni najosnovnije razine pismenosti, znanja iz matematike i adaptivnog rješavanja problema (8).

1.10.

Ako se umjetnu inteligenciju i druge tehnologije u nastajanju ne trenira na ispravan način, one odražavaju pristranost i perpetuiraju štetne rodne i rasne stereotipe, kao i one koji se odnose na dob i invaliditet, što predstavlja znatan rizik za sigurnost i zdravlje na radu.

1.11.

EGSO naglašava činjenicu da, radi provođenja zaštitnog i primjenjivog okvira na razini EU-a i država članica, nekoliko zakonodavnih akata EU-a sadrži odredbe kojima se osigurava da se pri uvođenju alata umjetne inteligencije na radnom mjestu zajamče sigurni i pravedni radni uvjeti za zaposlenike i da radnici budu uključeni u postupak njihovog uvođenja. Digitalna agenda za Europu za 2030. (9) sadrži ukupno 116 zakonodavnih akata. Tim se zakonodavnim okvirom pokušava urediti pitanje učinka koji umjetna inteligencija na radnom mjestu može imati na radnike i na njihove radne uvjete, temeljna prava, privatnost, zaštitu podataka, njihovu autonomiju, podvrgavanje radnika sustavima upravljanja radom koji se temelje na algoritmima i umjetnoj inteligenciji i oslanjaju na načelo ljudske kontrole.

1.12.

EGSO skreće pozornost Komisije, Vijeća i socijalnih partnera na to da propise o radu treba uskladiti s obzirom na rizik od nesigurnosti i prekarnosti radnih mjesta koji proizlazi iz poslovnih modela u sektorima u kojima je digitalizacija već uznapredovala, a koji bi se mogli proširiti na cijelo gospodarstvo. Riječ je o modelima u kojima prevladavaju zloupotreba samozapošljavanja, kratkoročno zapošljavanje i nedostatak izgleda za razvoj karijere.

1.13.

EGSO smatra da treba ojačati kapacitete za praćenje, prikupljanje, usporedbu i analizu podataka da bi se razumjeli izazovi i mogućnosti u vezi s promjenama u području sigurnosti i zdravlja na radu te preporučuje da EU i države članice poduzmu odgovarajuće mjere.

1.14.

EGSO smatra da je, u skladu s Direktivom 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) (i svim drugim mjerodavnim zakonodavstvom EU-a ili država članica), sudjelovanje radnika u uvođenju novih tehnologija odlučujući čimbenik ne samo za uspješnu primjenu tih tehnologija nego i za antropocentrični pristup. Naglašava da socijalni partneri mogu pregovarati i dogovarati se o tome kako poboljšati mehanizme obavješćivanja i savjetovanja radi sudjelovanja radnika te ih potiče da provode i, ako to smatraju potrebnim, dodatno razvijaju mjere preporučene u okvirnom sporazumu o digitalizaciji iz 2020. EGSO isto tako poziva Europsku komisiju da prati njegovu provedbu u okviru europskog socijalnog dijaloga.

1.15.

EGSO je zabrinut za privatnost i sigurnost podataka prikupljenih u radnom kontekstu, kao i zbog vlasništva nad njima, te napominje da EU već osigurava visoku razinu zaštite. Bez obzira na to, preporučuje Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu da u vezi s time donesu zakonodavstvo na razini EU-a, među ostalim u pogledu transparentnosti algoritama. Elektronički nadzor povećava rizik od zlostavljanja na internetu.

1.16.

EGSO smatra da bi u EU-u trebalo zabraniti svaki oblik elektroničkog nadzora radnika koji narušava njihovu privatnost intruzivnim praćenjem. Međutim, isto tako naglašava da elektronički nadzor doprinosi poboljšanju zdravlja i sigurnosti, primjerice u prometu, kao i nepristranim procjenama rizika na gradilištima. Stoga preporučuje da se u tu svrhu prati učinkovitost postojećih pravnih instrumenata na razini EU-a i na nacionalnoj razini i da se razmotri donošenje daljnjih mjera ako se to pokaže potrebnim.

1.17.

EGSO smatra da je za promicanje odgovorne i pouzdane umjetne inteligencije u svijetu rada potrebno pozitivno i poticajno okruženje za socijalni dijalog.

1.18.

S obzirom na to da postoji samo mali broj kolektivnih ugovora koji uključuju etička pitanja u vezi s upotrebom umjetne inteligencije (11), EGSO poziva socijalne partnere da preuzmu aktivnu ulogu u usvajanju antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji u radnom okruženju. Posebno poziva na intenziviranje pregovora o adekvatnoj regulaciji umjetne inteligencije na radnom mjestu.

1.19.

EGSO poziva Europsku komisiju da socijalnim partnerima osigura potrebna sredstva, uključujući izgradnju kapaciteta i informiranje i znanje o postojećem regulatornom okviru, kako bi se oni mogli na odgovarajući način nositi s novim izazovima digitalizacije, posebno onima koji se odnose na umjetnu inteligenciju.

2. Opća napomene

2.1.

Ministar za europske poslove Republike Poljske zatražio je 6. rujna 2024. od EGSO-a razmatračka mišljenja u područjima politika od posebne važnosti za poljsko predsjedništvo.

2.2.

Ovo je mišljenje odgovor na zahtjev za sastavljanje razmatračkog mišljenja o sigurnosti i zdravlju na radu odnosno trenutačnim i budućim izazovima u kontekstu tradicionalnih i novih tehnologija, s posebnim naglaskom na umjetnoj inteligenciji.

2.3.

EGSO ponovno ističe svoje slaganje s izvješćima Marija Draghija i Enrica Lette odnosno s time da je potrebno hitno djelovanje kako bi se povećala konkurentnost europskog gospodarstva. Prepoznaje ulogu i važnost umjetne inteligencije kad je riječ o nastojanjima da se osmisli peta sloboda kretanja koja bi se zasnivala na znanju, inovacijama i istraživanju, kao i širu potrebu za povećanjem buduće produktivnosti europskog gospodarstva zahvaljujući „vertikalnoj integraciji” umjetne inteligencije u industrijske procese (12).

2.4.

EGSO ponavlja da je, s obzirom na sveprisutni potencijal umjetne inteligencije i novih tehnologija u nastajanju, potreban pristup kojim će se osigurati da radnici zbog upotrebe tih tehnologija ne snose negativne posljedice. Zakonodavnim inicijativama trebalo bi otkloniti nedostatke u zaštiti prava radnika na radnom mjestu (13), a odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu trebalo bi prilagoditi novim izazovima koje postavlja umjetna inteligencija i zajamčiti da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja.

2.5.

Prema analizi sigurnosti i zdravlja na radu Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), povećanje sigurnosti i zdravlja na radu s pomoću novih tehnologija nije nova ideja jer se sigurnost i zdravlje na radu zahvaljujući napretku tehnologije poboljšavaju već godinama. Neki od načina na koje umjetna inteligencija može smanjiti ili ukloniti rizike (popis nije iscrpan):

(a)

pružanje boljih informacija rukovoditeljima i predstavnicima radnika kako bi oni mogli identificirati pitanja u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, uključujući psihosocijalne rizike, i područja u kojima su potrebne intervencije kako bi se smanjili razni čimbenici rizika kao što su uznemiravanje i nasilje, pružala rana upozorenja o opasnim situacijama, stresu, zdravstvenim problemima i umoru u vezi sa zadaćama i aktivnostima koje radnici obavljaju;

(b)	davanje radnicima i rukovoditeljima pravodobnih personaliziranih savjeta kako bi se utjecalo na sigurnije ponašanje;

(c)	pomoć u prevenciji na temelju činjenica i rane procjene rizika na radnom mjestu;

(d)	podupiranje učinkovitijih i ciljanijih inspekcija u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu na temelju konkretnih podataka;

(e)	iskorištavanje automatizacije i robotizacije u industriji, logistici i građevinarstvu kako bi se smanjio rizik povezan s repetitivnim i opasnim zadaćama;

(f)	upotreba uređaja i senzora interneta stvari za praćenje radne opreme u stvarnom vremenu, čime se mogu otkriti pogreške ili kvarovi opreme prije nego što do njih dođe;

(g)	korištenje napretka u umjetnoj inteligenciji te virtualnoj i proširenoj stvarnosti za virtualno testiranje određenih sigurnosnih definicija i uvjeta;

(h)	primjena istraživanja o egzoskeletu kako bi se radnicima olakšalo rukovanje teškim teretom. Znatan napredak u tom području ostvaren je i za radnike s invaliditetom;

(i)	integracija automatiziranih sustava u lance opskrbe kako bi se ograničili manualni zadaci;

(j)	upotreba obrade podataka s pomoću umjetne inteligencije za bolje projektiranje radnih mjesta i logističkih procesa kako bi se ograničila izloženost zaposlenika rizicima (14);

(k)	povrh toga, u studiji predviđanja Europskog opservatorija za rizike (ERO) spomenutoj u točki 2.6. ističe se jedan bitan pozitivan aspekt: zahvaljujući potencijalu digitalizacije da poveća automatizaciju, ljudi ne moraju raditi u opasnim okruženjima.

2.6.

Digitalizacija snažno utječe na svijet rada. U studiji predviđanja Europskog opservatorija za rizike o novim i budućim rizicima u području sigurnosti i zdravlja na radu povezanima s digitalizacijom do 2025., koja je provedena 2018. (15), razrađeni su scenariji koji „[...] opisuju kako bi mogle izgledati različite verzije budućnosti na temelju ocjene toga kako bi trendovi i pokretači promjena mogli utjecati na sadašnjost i tako stvoriti svaku od tih verzija budućnosti”. U toj je studiji utvrđen niz izazova prisutnih u svim scenarijima razvoja digitalizacije. Međutim, njome se uvode novi rizici za sigurnost i zdravlje na radu, posebno kad je riječ o naravi rada:

—

psihosocijalni čimbenici rizika uzrokovani organizacijom rada nakon uvođenja algoritamskog upravljanja i umjetne inteligencije, kao i novim poslovnim modelima i hijerarhijama zapošljavanja, koji također mogu utjecati na postojeće mehanizme upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu. Osim toga, agencija EU-OSHA provela je 2024. godine metaanalizu svojih publikacija o psihosocijalnom rizicima za sigurnost i zdravlje na radu povezanima s digitalizacijom (16). Rizici su bili podijeljeni u šest kategorija: i. sadržaj rada i razvoj karijere; ii. intenzitet i kontrola rada; iii. radno okruženje i oprema; iv. odnos između poslovnog i privatnog života; v. funkcija u organizaciji i vi. međuljudski odnosi,

—	povećani stres povezan s poslom,

—	ergonomski problemi,

—	rizici povezani s novim sučeljima čovjeka i stroja,

—	rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću,

—	gubitak kontrole radnika nad svojim podacima, pitanja zaštite podataka, etičkih pitanja, nejednake informiranosti o sigurnosti i zdravlju na radu i pritiska na produktivnost radnika.

2.7.

Među novim rizicima koje je utvrdio Europski opservatorij za rizike su i izazovi na tržištu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje na radu, među ostalim:

—	sve se veći broj radnika (s pravom ili ne) tretira kao samozaposleni radnici, koji ne moraju biti obuhvaćeni postojećim propisima o sigurnosti i zdravlju na radu;

—	promjene u poslovnim modelima i hijerarhiji zapošljavanja zbog povećanog rada putem interneta, fleksibilnog rada i uvođenja algoritamskog upravljanja i umjetne inteligencije mogle bi poremetiti postojeće mehanizme upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu;

—	neki radnici nemaju potrebne vještine za upotrebu IKT-a, prilagođavanje promjenama i uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

—	češće promjene radnog mjesta i dulji radni vijek.

2.8.

Žene zauzimaju samo 33 % radnih mjesta u području tehnologije i 8 % rukovodećih položaja. To znači da se treba baviti i rodnim stereotipima i izazovima s kojima se žene suočavaju u radnim okruženjima u kojima prevladavaju muškarci, kao što su uznemiravanje i nedostatak pristupa financiranju.

2.9.

Ako radnici ne znaju da su u interakciji sa sustavima umjetne inteligencije, moguće je da nije jasno poboljšavaju li ti alati ljudske rezultate ili potiču prekomjerno oslanjanje na automatizirane prijedloge. U tom su slučaju ograničene i mogućnosti za sudjelovanje zaposlenika i pregovaranje s njihovim predstavnicima o uvođenju umjetne inteligencije (17).

2.10.

Umjetna inteligencija u robotici sa sobom nosi rizik od prekomjernog oslanjanja na nju ako uloga robota nije jasno definirana ili ako radnici nisu adekvatno osposobljeni za preispitivanje ili poništavanje odluka koje donosi stroj. Prema studijama slučaja Eurofounda o automatizaciji, jedan ključan aspekt koji je izašao na vidjelo u razgovorima s radnicima u raznim radnim okruženjima bio je određeni stupanj prekomjernog oslanjanja na tehnologiju, što bi moglo doprinijeti gubitku prilika za preoblikovanje posla, kao i gubitku vještina koje su s vremenom stečene, ali nakon automatizacije zadataka više nisu potrebne. To znači da bi se radnici trebali usavršavati i sudjelovati u cjeloživotnom učenju tijekom cijele karijere (18). Osim toga, prekomjerno oslanjanje na umjetnu inteligenciju može povećati stres i stvoriti osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim radom. Međutim, u izvješću Eurofounda o studijama slučaja i razgovorima s radnicima u skladištu nije zabilježeno povećanje intenziteta rada ni razina stresa. Naposljetku, ako robotičke aplikacije nisu projektirane i razvijene i ne koriste se na način koji osigurava načelo da ljudi zadržavaju kontrolu, ugrožava se centralna uloga čovjeka.

2.11.

EGSO smatra da je njegova preporuka da se zakonodavnim putem otklone nedostaci u zaštiti prava radnika na radu i osigura da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja primjenjiva i u kontekstu sprečavanja rizika za sigurnost i zdravlje na radu. Osim toga, smatra i da bi postojeće pravne odredbe relevantne za upotrebu umjetne inteligencije na radnom mjestu trebale biti popraćene izričitim smjernicama o postojećem zakonodavstvu (19).

3. Posebne napomene

3.1.

EGSO smatra da je sprečavanje rizika za zdravlje i sigurnost na radu ključno za dugoročno postizanje održivih i dostojnih radnih uvjeta, kako je utvrđeno u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima. To je pravo obuhvaćeno i desetim načelom europskog stupa socijalnih prava i ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (20).

3.2.

EGSO ponovno izražava zabrinutost zbog nedostatka usklađenih informacija, znanja i usporedivih podataka i prikupljanja podataka o stvarnom stanju sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u i državama članicama. Uvjeren je da je to znanje neophodno da bi se poboljšalo sprečavanje rizika, utvrđivanje odgovarajućih politika, primjena i provedba politika te praćenje provedbe i napretka.

3.3.

EGSO smatra da novi izazovi povezani s digitalizacijom povećavaju potrebu za jačanjem tehničkih i ljudskih resursa inspekcija rada, koji su se posljednjih godina smanjili u brojnim državama članicama, te poboljšanjem koordinacije, suradnje i osposobljavanja na razini EU-a. Ti su resursi ključni za znatno poboljšanje primjene zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu (21).

3.4.

EGSO napominje da je u izvješću o budućim prioritetima EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu iz 2021. (22) Odbor viših inspektora rada potvrdio da digitalizacija i novi oblici rada donose nove izazove. Taj odbor napominje da digitalizacija može povećati učinkovitost aktivnosti provedbe i smatra da je potrebno proširiti znanje i kompetencije inspektora rada.

3.5.

EGSO ponavlja preporuku da se poboljšaju statistički alati i istraživanje, osobito o umjetnoj inteligenciji, upotrebi robota u industriji i uslužnom sektoru, internetu stvari i novim gospodarskim modelima (23).

3.6.

EGSO ponavlja da je socijalni dijalog neophodan instrument za postizanje triju ključnih ciljeva, a to su: predviđanje promjena u svijetu rada koje proizlaze iz ekološke, digitalne i demografske tranzicije i upravljanje tim promjenama; poboljšanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti; povećanje pripravnosti za potencijalne buduće zdravstvene krize (24).

3.7.

EGSO preporučuje provedbu sveobuhvatne i integrirane prognostičke analize učinka digitalne tranzicije na tržište rada kako bi se predvidjela previranja koja ona podrazumijeva i razvila dugoročna strategija za sigurnost i zdravlje na radu (25).

3.8.

EGSO je svjestan da će digitalni poslovni modeli sve više oblikovati naš svijet rada i nastavlja zastupati mišljenje da ti modeli trebaju biti osmišljeni tako da budu usmjereni na ljude i vrijednosti. U širem društvenom smislu, izazov je kako osigurati digitalnu uključenost posebno ranjivih skupina (26).

3.9.

Prema Europskoj agenciji za sigurnost i zdravlje na radu (27), umjetna inteligencija na radnom mjestu izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu u pogledu mentalnog zdravlja na radnom mjestu i psihosocijalnih rizika. EGSO ističe da je strateški okvir Komisije za sigurnost i zdravlje na radu za razdoblje 2021. – 2027. usmjeren, među ostalim, na predviđanje promjena u kontekstu digitalne tranzicije i upravljanje njima. EGSO potiče sve relevantne dionike da pridaju odgovarajuću važnost relevantnim novim pitanjima u području mentalnog zdravlja radnika.

3.10.

EGSO ponavlja svoj prijedlog da Komisija pokrene zakonodavne inicijative o mentalnom zdravlju na radnom mjestu i o sprečavanju psihosocijalnih rizika na radu (28) te naglašava potrebu za proširenjem koncepta sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se na odgovarajući način obuhvatili dobrobit i upravljanje psihosocijalnim rizicima.

3.11.

S obzirom na to da je umjetna inteligencija izravno povezana sa sigurnošću i zdravljem na radu, EGSO ponavlja da se u Aktu o umjetnoj inteligenciji, čije donošenje pozdravlja, predviđa da određene odluke ostanu u nadležnosti ljudi, posebno kada te odluke imaju moralni aspekt i pravne posljedice ili društveni učinak, kao što su odluke u području pravosuđa, kaznenog progona, socijalnih usluga, zdravstvene zaštite, stanovanja, financijskih usluga, radnih odnosa i obrazovanja (29). EGSO ističe da usvojeni Akt o umjetnoj inteligenciji, uz postojeće zakonodavstvo EU-a (npr. Opća uredba o zaštiti podataka, Direktiva 89/391/EEZ i Direktiva 2002/14/EZ), sadrži odredbe kojima se osigurava da se pri uvođenju alata umjetne inteligencije na radnom mjestu, s jedne strane, očuvaju sigurni i pravedni radni uvjeti zaposlenika, a s druge, da radnici budu uključeni u proces uvođenja tih alata.

3.12.

EGSO ponavlja preporuku da razvojne programere koji se bave umjetnom inteligencijom treba obrazovati u području etike kako bi se izbjeglo uvođenje novih oblika digitalnog znanstvenog menadžmenta (eng. taylorism) u kojima bi se ljudi sveli na izvršavanje naloga strojeva (30).

3.13.

EGSO ponavlja preporuku da ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana bude obavezno za sve visokorizične sustave umjetne inteligencije, uključujući i neke sustave koji se primjenjuju na rad (31).

3.14.

EGSO smatra da bi niske razine digitalnih vještina i digitalizacija tržišta rada, kao i zamjena radnih mjesta niske vrijednosti rješenjima umjetne inteligencije, mogle povećati socioekonomsku isključenost osoba s invaliditetom ako se ne premosti digitalni jaz.

3.15.

EGSO skreće pozornost na načelo nediskriminacije. Aplikacije za zapošljavanje i ocjenjivanje rada koje se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu biti diskriminirajuće ako se njima ne uzima u obzir posebna problematika osoba s invaliditetom i opće prepreke obrazovanju i radu s kojima se te osobe suočavaju. Treba pospješiti provedbu razumnih prilagodbi za osobe s invaliditetom.

3.16.

Kada se upotrebljavaju alati umjetne inteligencije koji se temelje na povijesnim praksama i podacima, upotreba tehnologije umjetne inteligencije u području ljudskih resursa može oštetiti žene i druge skupine koje se često suočavaju s diskriminacijom. S druge strane, tehnologija umjetne inteligencije može se koristiti za analizu rodne neravnoteže i diskriminacije.

3.17.

Nasilje potpomognuto tehnologijom i uznemiravanje na internetu na radnom mjestu rizici su za sigurnost i zdravlje na radu. Ti su problemi već ublaženi zahvaljujući postojećim propisima, čija provedba mora biti prioritet. Kad se ocijeni da je djelotvornost primjene i provedbe postojećih propisa nedovoljna, treba je poboljšati.

3.18.

EGSO ponavlja preporuku da se u primjerenom roku provede studija uz sudjelovanje Komisije, stručnjaka i socijalnih partnera kako bi se pronašlo najbolje rješenje da bi sve samozaposlene osobe radile u sigurnom i zdravom okruženju (32).

3.19.

S obzirom na to da digitalna tranzicija podrazumijeva povećanje produktivnosti i učinkovitosti radnih procesa, EGSO preporučuje Vijeću, Komisiji i socijalnim partnerima da prate taj proces i donose mjere u području zakonodavstva i pregovaranja kako bi se osigurala ljudska kontrola nad radom i očuvanje humanih načina rada.

3.20.

EGSO je i dalje uvjeren da nam europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje da odgovorimo na nove izazove rada na daljinu te stoga insistira na preporuci za izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja (33).

3.21.

U studiji Eurofounda utvrđeno je da su osobe koje rade od kuće izjavile da imaju znatno bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života od radnika koji rade na radnom mjestu (34). EGSO napominje da, prema radnom dokumentu (35) Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, iz rodne perspektive rad na daljinu i s njime povezana fleksibilnost mogu poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života i položaj žena na tržištu rada. Istodobno, rad na daljinu ima nerazmjerno negativan učinak na žene u smislu sukoba između poslovnog i privatnog života, stresa i utjecaja na zdravlje, i dovodi do opasnosti od jačanja tradicionalnih rodnih uloga i povećanja neplaćenog pružanja skrbi od strane žena.

3.22.

Istraživanje po uzorku o radnim uvjetima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 koje je proveo Eurofound pokazalo je da postoji veća vjerojatnost da će radnici na daljinu biti izloženi stresnim čimbenicima koji mogu dovesti do nižih razina fizičke i mentalne dobrobiti. S obzirom na stalnu prisutnost tehnologije, radnicima na daljinu često je teško „isključiti se” s posla (36). Iako to nije pitanje sigurnosti i zdravlja na radu u užem smislu riječi, EGSO prima na znanje političke smjernice Komisije u kojima se navodi da će Komisija predložiti uvođenje prava na isključivanje.

3.23.

Pravo na isključivanje nije univerzalno rješenje. EGSO smatra da bi regulacija prava na isključivanje trebala biti povezana s mjerama kojima se među poslodavcima i radnicima promiče kultura fleksibilnosti i autonomije, kojima se stvaraju resursi i potpora radnicima na daljinu i potiče zdrava ravnoteža između njihova osobnog, obiteljskog i profesionalnog života. EGSO poziva Komisiju da osigura sredstva za ostvarivanje tog cilja.

Bruxelles, 26. ožujka 2025.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1) SL L 183, 29.6.1989., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1989/391/oj.

(2) Europska komisija, COM/2004/0062 final.

(3) Zaključci sa sastanka na vrhu o pregledu stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu – Europska komisija.

(4) Zaključci sa sastanka na vrhu o pregledu stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu – Europska komisija.

(5) Eurofound (2024.), The changing structure of employment in the EU: Annual review 2023 (Promjene u strukturi zapošljavanja u EU-u: godišnji pregled za 2023. godinu), istraživanje Eurofounda, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(6) Vidjeti doprinos Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Programu rada Europske komisije za 2025. godinu.

(7) Europska komisija (2024.), The future of European competitiveness part B In-depth analysis of recommendations (Budućnost europske konkurentnosti – Dio B – Dubinska analiza i preporuke), str. 232.

(8) OECD (2024.), Do Adults Have the Skills They Need to Thrive in a Changing World? Survey of Adult Skills 2023 (Posjeduju li odrasli vještine da budu uspješni u svijetu koji se mijenja? – istraživanje o vještinama odraslih 2023.), OECD Skills Studies, OECD Publishing, Pariz.

(9) https://www.bruegel.org/system/files/2024-06/Bruegel_factsheet_2024_0.pdf.

(10) Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23.3.2002., str. 29., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/14/oj).

(11) Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(12) Mišljenje EGSO-a „Ocjena izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija o funkcioniranju i konkurentnosti jedinstvenog tržišta EU-a” (još nije objavljeno u Službenom listu).

(13) Mišljenje EGSO-a „Ocjena izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija o funkcioniranju i konkurentnosti jedinstvenog tržišta EU-a”(još nije objavljeno u Službenom listu).

(14) Vidjeti i Work organisation and job quality in the digital age | European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions (Organizacija rada i kvaliteta radnih mjesta u digitalnom dobu | Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta).

(15) Stacey, N.; Ellwood, P.; Bradbrook, S.; Reynolds, J.; Williams, H.; i Lye, D. (2018.), Foresight on new and emerging occupational safety and health risks associated with digitalisation by 2025 (Predviđanja u vezi s novim i budućim rizicima za sigurnost i zdravlje na radu povezanima s digitalizacijom do 2025.), Europski opservatorij za rizike.

(16) Moja, F. (2024.), Digitalisation and psychosocial risks (Digitalizacija i psihosocijalni rizici). Dostupno na internetu putem poveznice: https://oshwiki.osha.europa.eu/en/themes/digitalisation-and-psychosocial-risks.

(17) Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(18) Eurofound (2024.), Interakcija čovjeka i robota: Što se mijenja na radnom mjestu?, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, str. 35. i 36. i druge citirane studije Eurofounda.

(19) SL C, C/2025/1185, 21.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1185/oj, ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1185/oj .

(20) SL C 105, 4.3.2022., str. 114.

(21) SL C 105, 4.3.2022., str. 114.

(22) Odbor viših inspektora rada, Opinion on future EU OSH enforcement priorities contributing to a renewed EU OSH Strategy (Mišljenje o budućim prioritetima provedbe odredbi EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu radi doprinosa novoj strategiji EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu).

(23) SL C 440, 6.12.2018., str. 1.

(24) SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

(25) SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

(26) SL C 374, 16.9.2021., str. 6.

(27) Stacey, N.; Ellwood, P.; Bradbrook, S.; Reynolds, J.; Williams, H.; i Lye, D. (2018.), Foresight on new and emerging occupational safety and health risks associated with digitalisation by 2025, Europski opservatorij za rizike.

(28) SL C 105, 4.3.2022., str. 114. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

(29) SL C 517, 22.12.2021., str. 61.

(30) SL C 440, 6.12.2018., str. 1.

(31) SL C 517, 22.12.2022., str. 61. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

(32) SL C 105, 4.3.2022., str. 114.

(33) SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

(34) Eurofound (2022.), Radni uvjeti u vrijeme pandemije bolesti COVID-19: Posljedice za budućnost), telefonska anketa o uvjetima rada u Europi 2021., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, vidjeti grafikon 76.

(35) Radni dokument Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) Exploring the gender dimension of telework: implications for occupational safety and health (Razmatranje rodne dimenzije rada na daljinu: implikacije za zdravlje i sigurnost na radu), https://osha.europa.eu/en/publications/exploring-gender-dimension-telework-implications-occupational-safety-and-health.

(36) Eurofound (2023.), Psihosocijalni rizici koji utječu na dobrobit radnika: Pouke nakon pandemije bolesti COVID-19, telefonska anketa o uvjetima rada u Europi 2021., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

PRILOG

Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 75. stavak 3. Poslovnika):

AMANDMAN 1.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 2.4.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO ponavlja da je, s obzirom na sveprisutni potencijal umjetne inteligencije i novih tehnologija u nastajanju, potreban pristup kojim će se osigurati da radnici zbog upotrebe tih tehnologija ne snose negativne posljedice. Zakonodavnim inicijativama trebalo bi otkloniti nedostatke u zaštiti prava radnika na radnom mjestu[1], a odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu trebalo bi prilagoditi novim izazovima koje postavlja umjetna inteligencija i zajamčiti da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja.

EGSO ponavlja da je, s obzirom na sveprisutni potencijal umjetne inteligencije i novih tehnologija u nastajanju, potreban pristup kojim će se osigurati da radnici zbog upotrebe tih tehnologija ne snose negativne posljedice. Kada je to nužno, primjerenim inicijativama trebalo bi otkloniti dokazane nedostatke u zaštiti prava radnika na radnom mjestu[1], a odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu trebalo bi primjenjivati u slučaju novih izazova koje postavlja umjetna inteligencija i zajamčiti da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja , kao što je navedeno u okvirnom sporazumu o digitalizaciji iz 2020 .

[1]	Mišljenje EGSO-a „Ocjena izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija o funkcioniranju i konkurentnosti jedinstvenog tržišta EU-a” (još nije objavljeno u Službenom listu).

[1]	Mišljenje EGSO-a „Ocjena izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija o funkcioniranju i konkurentnosti jedinstvenog tržišta EU-a” (još nije objavljeno u Službenom listu).

Obrazloženje

Okvirna direktiva obuhvaća sve rizike povezane sa sigurnošću i zdravljem na radu, uključujući i one koje donosi umjetna inteligencija. Stoga cilj mora biti učinkovita primjena odredbi i potpora državama članicama i socijalnim partnerima u tome.

Rezultat glasanja:

Za:	88
Protiv:	130
Suzdržani:	10

AMANDMAN 2.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 2.7.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Među novim rizicima koje je utvrdio Europski opservatorij za rizike su i izazovi na tržištu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje na radu, među ostalim:

U prognostičkoj studiji[1] Europskog opservatorija za rizike navedeni su neki izazovi koji će se vjerojatno pojaviti u četiri scenarija osmišljena za potrebe te studije (uz moguće varijacije u razmjerima i učinku) i koji bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje na radu, među ostalim:

—	sve se veći broj radnika (s pravom ili ne) tretira kao samozaposleni radnici , koji ne moraju biti obuhvaćeni postojećim propisima o sigurnosti i zdravlju na radu;

—	radnike koji bi trebali biti , ali možda nisu obuhvaćeni postojećim propisima o sigurnosti i zdravlju na radu pogrešno se tretira kao samozaposlene ;

—	promjene u poslovnim modelima i hijerarhiji zapošljavanja zbog povećanog rada putem interneta, fleksibilnog rada i uvođenja algoritamskog upravljanja i umjetne inteligencije mogle bi poremetiti postojeće mehanizme upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu;

—	poslovni modeli i hijerarhije zapošljavanja koji se mijenjaju zbog povećanog rada putem interneta, fleksibilnog rada i uvođenja algoritamskog upravljanja i umjetne inteligencije mogli bi poremetiti postojeće mehanizme upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu;

—	neki radnici nemaju potrebne vještine za upotrebu IKT-a, i promjenama i uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

—	neki radnici nemaju vještine nužne za upotrebu tehnologije zasnovane na IKT-u , nošenje s promjenama i uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

—	češće promjene radnog mjesta i dulji radni vijek.

—	češće promjene radnog mjesta i dulji radni vijek.

[1]	Stacey, N.; Ellwood, P.; Bradbrook, S.; Reynolds, J.; Williams, H.; i Lye, D. (2018.), Foresight on new and emerging occupational safety and health risks associated with digitalisation by 2025, Europski opservatorij za rizike, str. 6.

Obrazloženje

Predlaže se da se jasno napiše da su popisna pitanja navedena u prognostičkoj studiji Europskog opservatorija za rizike kao izazovi koji će se vjerojatno pojaviti u četiri scenarija osmišljena za potrebe te studije (uz moguće varijacije u razmjerima i učinku) i koji bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje na radu. Predlaže se i da se navede točna formulacija iz te prognostičke studije. Osim toga, postoje razlozi zašto samozaposlene osobe nisu obuhvaćene područjem primjene Uredbe o sigurnosti i zdravlju na radu. Promjene radnog mjesta i dulji radni vijek nisu rizici.

Rezultat glasanja:

Za:	91
Protiv:	132
Suzdržani:	8

AMANDMAN 3.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 2.8.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Žene zauzimaju samo 33 % radnih mjesta u području tehnologije i 8 % rukovodećih položaja. U članku tvrtke McKinsey[1] navodi se da su žene zaposlene na samo 22 % tehnoloških radnih mjesta u europskim poduzećima i da postoje dva trenutka u kojima dolazi do velikog pada postotka žena u STEM-u: prelazak iz osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na sveučilište (smanjenje od 18 %) i prelazak sa sveučilišnih studija na rad (dodatno smanjenje od 15 %). To znači da se treba baviti rodnim stereotipima i raznim izazovima povezanima s povećanjem udjela žena na tim radnim mjestima i položajima .

[1]	https://www.mckinsey . com/capabilities/mckinsey-digital/our-insights/women-in-tech-the-best-bet-to-solve-europes-talent-shortage#/

Obrazloženje

Šteta je što tekst ne sadrži referencu za prvu rečenicu. Predlažemo dodavanje teksta (koji ima izvor) kako bi se unijele dodatne informacije o stanju u pogledu žena u tehnološkom sektoru u Europi. Naposljetku, posljednju rečenicu treba formulirati općenitije (i neutralno) kako bi se obuhvatili razni izazovi povezani s povećanjem udjela žena na tim radnim mjestima, a navodni nedostatak pristupa financiranju za žene nije povezan ni s umjetnom inteligencijom ni sa sigurnošću i zdravljem na radu.

Rezultat glasanja:

Za:	100
Protiv:	128
Suzdržani:	12

AMANDMAN 4.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 2.9.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Ako radnici ne znaju da su u interakciji sa sustavima umjetne inteligencije, moguće je da nije jasno poboljšavaju li ti alati ljudske rezultate ili potiču prekomjerno

oslanjanje na automatizirane prijedloge . U tom su slučaju ograničene i mogućnosti za sudjelovanje zaposlenika i pregovaranje s njihovim predstavnicima o uvođenju umjetne inteligencije.[1]

Prema izvješću Eurofounda[1] u kojem se analiziraju studije slučaja u tri poduzeća, suprotno očekivanjima, uvođenje tehnologije nije povećalo intenzitet rada ni u jednom od njih. Kad je riječ o stupnju autonomije među radnicima u proizvodnji, rezultati variraju[2]. U izvješću se navodi i sljedeće: „Istina je da nove digitalne tehnologije mogu poboljšati produktivnost, učinkovitost i točnost, ali sve je veća zabrinutost oko negativnih nusposljedica novih tehnologija i tehnologija u nastajanju na rad i zapošljavanje ako se one ne osmišljavaju, ne razvijaju i na radnom mjestu ne koriste na etičan način.”[3]

[ 1 ]

Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

[1]	Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, str. 46.

[2]

Kad je riječ o rješavanju tehničkih problema, u finskom poduzeću uvođenje naprednih tehnologija povećalo je oslanjanje radnika u proizvodnji na inženjere za automatizaciju i tehničare, na što se gleda kao na smanjenje autonomije tih radnika. To je također pridonijelo osjećaju bespomoćnosti među radnicima u proizvodnji u slučaju tehničkih problema jer su rješenja tehničke prirode i stoga izvan njihovih kompetencija. S druge strane, u poduzeću Wicro Plastics, u kojem su zadaće radnika u proizvodnji postale povezanije s kontrolom kvalitete, radnici smatraju da su se njihove mogućnosti za donošenje odluka povećale jer češće trebaju procijeniti ispunjava li neki proizvod standarde kvalitete. To je ujedno povećalo interakciju između radnika u proizvodnji i njihovih neposrednih nadređenih u pogledu kontrole kvalitete proizvoda. Vidjeti Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, str. 46.

[ 3 ]

Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg , str. 49.

Obrazloženje

I dalje smatramo da točka nije povezana sa sigurnošću i zdravljem na radu. Međutim, ako se prenosi dio teksta iz izvješća koje izvjestitelj citira, to se treba jasno zasnivati na zaključcima izvješća (na temelju studija slučaja).

Rezultat glasanja:

Za:	105
Protiv:	131
Suzdržani:	6

AMANDMAN 6.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 2.11.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Radi djelotvorne podrške uvođenju umjetne inteligencije, prije svega u MSP-ovima, EGSO smatra da zakonodavstvo i smjernice treba učinkovito primjenjivati i provoditi kako bi se osigurala zaštita prava radnika na radu i to da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja , pri čemu pod svaku cijenu treba izbjegavati uvođenje dodatnih i ponekad kontradiktornih zahtjeva, kao i višestruko izvješćivanje koje stvara konfuziju. To se treba primjenjivati i u kontekstu sprečavanja rizika za sigurnost i zdravlje na radu.

[1]	Mišljenje EGSO-a „Umjetna inteligencija u interesu radnika: mehanizmi za iskorištavanje potencijala i ublažavanje rizika umjetne inteligencije u vezi s politikama zapošljavanja i tržišta rada” (još nije objavljeno u Službenom listu).

Obrazloženje

U prvom dijelu mišljenja jasno je navedeno da problem smanjenja konkurentnosti Europe moramo rješavati povećanjem uvođenja umjetne inteligencije. Stoga je ova točka izmijenjena da bi se iznijela dvostruka namjera: ubrzati uvođenje umjetne inteligencije i osigurati da se pravni okvir i smjernice za nju koriste kako bi se zajamčila sigurnost i zdravlje na radu, pri čemu treba izbjegavati nepotrebno opterećenje. Predlažemo da se izbriše upućivanje na mišljenje SOC/803, koje je posebno kontroverzno jer mu je priloženo protumišljenje (glasovi za protumišljenje: 112/136/11; glasovi za mišljenje: 142/103/14).

Rezultat glasanja:

Za:	101
Protiv:	140
Suzdržani:	11

AMANDMAN 7.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.10.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO ponavlja svoj prijedlog da Komisija pokrene zakonodavne inicijative o mentalnom zdravlju na radnom mjestu i o sprečavanju psihosocijalnih rizika na radu [1] te naglašava potrebu za proširenjem koncepta sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se na odgovarajući način obuhvatili dobrobit i upravljanje psihosocijalnim rizicima .

EGSO ponovno izražava svoju podršku Komisiji za pokretanje nezakonodavnih inicijativa o mentalnom zdravlju na radnom mjestu i sprečavanju psihosocijalnih rizika na radu u skladu sa strateškim okvirom za sigurnost i zdravlje na radu za razdoblje 2021. – 2027.[1]

[1]	SL C 105, 4.3.2022., str. 114. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

[1]	SL C 105, 4.3.2022., str. 114. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

Obrazloženje

Komisija planira u sklopu strateškog okvira za sigurnost i zdravlje na radu pokrenuti nezakonodavnu inicijativu. Osim toga, pokrenula je i sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju, koji uključuje obvezu pokretanja inicijative o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. EGSO bi trebao podržati te planove. Nadalje, svrha je ovog mišljenja dati mišljenje o sigurnosti i zdravlju na radu (kako su definirani u okvirnoj direktivi), a u točki 1.1 mišljenja navedeno je da je okvirna direktiva zlatni standard za prevenciju. Stoga nije primjereno predlagati izmjenu definicije sigurnosti i zdravlja na radu.

Rezultat glasanja:

Za:	107
Protiv:	132
Suzdržani:	10

AMANDMAN 8.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.13.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO ponavlja preporuku da ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana bude obavezno za sve visokorizične sustave umjetne inteligencije , uključujući i neke sustave koji se primjenjuju na rad.[1]

EGSO ponavlja da su svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije , uključujući i neke sustave koji se primjenjuju na rad , podložni ocjenjivanju sukladnosti koje provodi treća strana ili koje se provodi interno .[1]

[1]	SL C 517, 4.3.2022., str. 61. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

[1]	SL C 517, 4.3.2022., str. 61. i SL C 194, 12.5.2022., str. 50.

Obrazloženje

Budući da je Akt o umjetnoj inteligenciji usvojen, točka bi trebala odražavati njegovu odredbu. Nema razloga smatrati da interno ocjenjivanje sukladnosti nije dovoljno sve dok se ne dokaže suprotno.

Rezultat glasanja:

Za:	102
Protiv:	137
Suzdržani:	11

AMANDMAN 9.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.16.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Ako se ne provodi u skladu s mjerodavnim propisima, korištenje alata umjetne inteligencije u području ljudskih resursa može oštetiti žene i druge skupine koje se mogu suočavati s diskriminacijom kada se alati umjetne inteligencije koji se koriste temelje na povijesnim praksama i podacima . S druge strane, tehnologija umjetne inteligencije može se koristiti za analizu rodne neravnoteže i diskriminacije.

Obrazloženje

Važno je napomenuti da postojeći regulatorni okvir ne dopušta diskriminaciju na temelju spola ili drugih proizvoljnih čimbenika. Navodna šteta može biti rezultat samo neusklađenosti s mjerodavnim propisima i to treba istaknuti.

Rezultat glasanja:

Za:	110
Protiv:	137
Suzdržani:	5

AMANDMAN 10.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.18.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO napominje da se u uvodnim izjavama preporuke Vijeća iz 2003.[1] navodi da samozaposlene osobe u pravilu nisu obuhvaćene direktivama Zajednice o zdravlju i sigurnosti na radu, posebno okvirnom direktivom 89/391/EEZ, pa stoga u nekim državama članicama nisu obuhvaćene zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu. Vijeće državama članicama preporučuje da u okviru svojih politika za sprečavanje nesreća i bolesti na radu promiču sigurnost i zdravlje samozaposlenih radnika, uzimajući pritom u obzir posebne rizike koji postoje u određenim sektorima i specifičnu prirodu odnosa između naručitelja i samozaposlenih radnika.

[1]	SL C 105, 4.3.2022., str. 114.

[1]	Preporuka Vijeća od 18. veljače 2003. o poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba.

Obrazloženje

Samozaposlene osobe nisu obuhvaćene područjem primjene okvirne direktive, kao što je pojašnjeno i u Preporuci Vijeća iz 2003. o poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih radnika (https://eur-lex.europa.eu/eli/reco/2003/134/oj/eng). Treba napomenuti da se u preporuci Vijeća državama članicama preporučuje da u okviru svojih politika za sprečavanje nesreća i bolesti na radu promiču sigurnost i zdravlje samozaposlenih radnika, uzimajući pritom u obzir posebne rizike koji postoje u određenim sektorima i specifičnu prirodu odnosa između naručitelja i samozaposlenih radnika.

Rezultat glasanja:

Za:	110
Protiv:	140
Suzdržani:	4

AMANDMAN 11.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.19.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

S obzirom na to da digitalna tranzicija podrazumijeva povećanje produktivnosti i učinkovitosti radnih procesa, EGSO preporučuje Vijeću, Komisiji i socijalnim partnerima da prate taj proces i donose mjere u području zakonodavstva i pregovaranja kako bi se osigurala ljudska kontrola nad radom i očuvanje humanih načina rada.

S obzirom na to da digitalna tranzicija podrazumijeva povećanje produktivnosti i učinkovitosti radnih procesa, EGSO preporučuje Vijeću, Komisiji i socijalnim partnerima da prate taj proces i da podupiru i omogućuju digitalni razvoj, dok istovremeno treba primjenjivati pristup koji se temelji na riziku iz okvirne direktive (89/391/EEZ) kako bi se spriječili općepriznati rizici za sigurnost i zdravlje na radu koji bi mogli proizaći iz digitalnog razvoja. EGSO preporučuje prikupljanje informacija o raznim mjerama u području zakonodavstva i pregovaranja kako bi se osigurala ljudska kontrola nad radom i očuvanje humanih načina rada.

Obrazloženje

Treba naglasiti da je potreban pristup kojim se podupire i omogućuje digitalni razvoj dok se radi ublažavanja rizika istodobno osigurava djelotvorna primjena okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu.

Rezultat glasanja:

Za:	103
Protiv:	136
Suzdržani:	7

AMANDMAN 12.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.20.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO je zabrinut zbog povećanih rizika za sigurnost i zdravlje na radu koji proizlaze iz odvajanja rada od fizičkog radnog mjesta. Smatra da je osiguravanje poštovanja ergonomskih standarda i primjerenost radne opreme odgovornost poslodavaca, za što bi oni trebali ostati odgovorni i u kontekstu novih oblika rada, uz iste standarde koji se primjenjuju u okviru konvencionalnog rada. EGSO je i dalje uvjeren da nam europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje da odgovorimo na nove izazove rada na daljinu te stoga insistira na preporuci za izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja.[1]

EGSO napominje da bi neki radnici dok rade na daljinu mogli boraviti na nekonvencionalnim radnim mjestima (u kućanstvu, u javnim prostorima koji nisu posebno osmišljeni za rad itd.) koja možda ne ispunjavaju ergonomske standarde. Naglašava da opću odgovornost za procjenu i sprečavanje rizika za sigurnost i zdravlje na radu snosi poslodavac, bez obzira na to radi li radnik na službenom radnom mjestu ili na daljinu na temelju dogovora između strana. Međutim, to predstavlja izazov kada radnik radi od kuće ili na nekom drugom mjestu nad kojim poslodavac nema kontrolu ili kojem nema pristup. EGSO je i dalje uvjeren da europski okvirni sporazum iz 2002. ostaje valjano sredstvo za odgovaranje na nove izazove rada na daljinu.

[1]	SL C 194, 12.5.2022., str. 50 .

Obrazloženje

Predloženim izmjenama nastoji se adekvatno obuhvatiti niz zahtjeva koje poslodavac mora ispuniti, čime se u kontekst stavlja ocjena da je, kad ga se sagleda u kombinaciji s ostatkom mjerodavnog okvira, okvirni sporazum o radu na daljinu iz 2002. dovoljan.

Rezultat glasanja:

Za:	101
Protiv:	136
Suzdržani:	6

AMANDMAN 14.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.22.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Istraživanje po uzorku o radnim uvjetima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 koje je proveo Eurofound pokazalo je da postoji veća vjerojatnost da će radnici na daljinu biti izloženi stresnim čimbenicima koji mogu dovesti do nižih razina fizičke i mentalne dobrobiti. S obzirom na stalnu prisutnost tehnologije, radnicima na daljinu često je teško „isključiti se” s posla. [1] Iako to nije pitanje sigurnosti i zdravlja na radu u užem smislu riječi, EGSO prima na znanje političke smjernice Komisije u kojima se navodi da će Komisija predložiti uvođenje prava na isključivanje.

Istraživanje po uzorku o radnim uvjetima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 koje je proveo Eurofound pokazalo je da postoji veća vjerojatnost da će radnici na daljinu biti izloženi stresnim čimbenicima koji mogu dovesti do nižih razina fizičke i mentalne dobrobiti.[1] Iako to nije pitanje sigurnosti i zdravlja na radu u užem smislu riječi, EGSO prima na znanje političke smjernice Komisije u kojima se navodi da će Komisija predložiti uvođenje prava na isključivanje.

[1]	Eurofound (2023.), Psihosocijalni rizici koji utječu na dobrobit radnika: Pouke nakon pandemije bolesti COVID-19, telefonska anketa o uvjetima rada u Europi 2021., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

[1]	Eurofound (2023.), Psihosocijalni rizici koji utječu na dobrobit radnika: Pouke nakon pandemije bolesti COVID-19, telefonska anketa o uvjetima rada u Europi 2021., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Obrazloženje

Predlažemo da se označena rečenica izbriše jer se u točci 3.21 navodi da osobe koje rade od kuće imaju znatno bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a u točci 3.22 da je uzorak iz razdoblja pandemije COVID-a 19 pokazao da su bili prisutni stresni čimbenici. S obzirom na to, kad sve uzmemo u obzir, ne možemo reći da je i nakon pandemije COVID-a 19, kad je rad na daljinu u mnogo većoj mjeri dobrovoljan, radnicima često teško „isključiti se” s posla.

Rezultat glasanja:

Za:	106
Protiv:	138
Suzdržani:	2

AMANDMAN 15.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 3.23.

Izbrisati točku

Mišljenje stručne skupine

Amandman

Obrazloženje

Predlažemo da se ova točka izbriše jer nije povezana sa sigurnošću i zdravljem na radu. Osim toga, pravo na isključivanje već je obrađeno u točci 3.22, u kojoj se navodi da iako to nije pitanje sigurnosti i zdravlja na radu u užem smislu riječi, EGSO prima na znanje političke smjernice Komisije u kojima se navodi da će Komisija predložiti uvođenje prava na isključivanje.

Rezultat glasanja:

Za:	108
Protiv:	135
Suzdržani:	5

AMANDMAN 16.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.4.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine	Amandman
Digitalizacija stvara prilike i izazove na više razina, što omogućuje uklanjanje, smanjenje ili promjenu postojećih rizika, ali i donosi nove rizike kojima se treba baviti. To zahtijeva regulatorni oprez , a po potrebi i donošenje pravnih mjera i mjera u području pregovaranja .	Digitalizacija stvara prilike i izazove na više razina, što omogućuje uklanjanje, smanjenje ili promjenu postojećih rizika, ali i donosi nove rizike kojima se treba baviti. To zahtijeva regulatorni oprez i provedbu i pravilnu primjenu postojećeg regulatornog okvira, a može dovesti i do potrebe za procjenom toga jesu li potrebne pravne i/ili dodatne dogovorene mjere .

Obrazloženje

Predlažemo općenitiju formulaciju i navođenje provedbe i primjene postojećih propisa. Osim toga, umjesto da se govori o donošenju novih pravnih ili dogovorenih mjera, treba navesti procjenu toga mogu li biti potrebne nove pravne i/ili dogovorene mjere.

Rezultat glasanja:

Za:	107
Protiv:	136
Suzdržani:	4

AMANDMAN 17.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.6.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine

Amandman

EGSO naglašava potrebu za djelovanjem na odgovarajućoj razini kako bi se osiguralo da radnici imaju digitalne vještine potrebne na modernom tržištu rada. To je važno radi sprečavanja rizika od gubitka kompetencija , zbog čega bi radnici mogli izgubiti autonomiju i kompetencije za obavljanje profesionalnih zadaća i biti podvrgnuti

sustavima za upravljanje radom koji se temelje na algoritmima i umjetnoj inteligenciji .

EGSO naglašava potrebu za djelovanjem na odgovarajućoj razini kako bi se osiguralo da radnici imaju digitalne vještine potrebne na modernom tržištu rada. To je važno radi sprečavanja rizika od gubitka kompetencija i gubitka sposobnosti radnika za obavljanje profesionalnih zadaća. Raširena primjena umjetne inteligencije koristit će i sposobnosti rukovoditelja i radnika da poboljšaju sigurnost i zdravlje na radu jačanjem nepristrane procjene rizika koja se temelji na činjenicama i ciljanim inspekcijama u području sigurnosti i zdravlja na radu, a pomoći će i u boljem utvrđivanju problema (uključujući psihosocijalne rizike) za koje su potrebne intervencije. To podrazumijeva i uspješnije sprečavanje nesreća na radu.[1] Istodobno postoje bojazni i zabrinutost u vezi sa širom upotrebom umjetne inteligencije u svijetu rada, primjerice intenzivniji rad koji dovodi do povećanog stresa, povećano praćenje i kontrola, nedostatak ljudskog nadzora, gubitak autonomije i brzo zastarijevanje stečenih vještina.

[1]	Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) (2021.), Utjecaj umjetne inteligencije na sigurnost i zdravlje na radu.

Obrazloženje

Iako u ovom kontekstu može biti opravdano spomenuti važnost digitalnih vještina, ipak treba pojasniti da je tema mišljenja sigurnost i zdravlje na radu i pitanje obuhvaćeno okvirnom direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu 89/391/EEZ (1), kao i korist koju umjetna inteligencija donosi u području sigurnosti i zdravlja na radu. Predložene izmjene se na općenit način dotiču i rizika i bojazni u vezi s raširenijom upotrebom umjetne inteligencije u svijetu rada.

Rezultat glasanja:

Za:	109
Protiv:	135
Suzdržani:	3

AMANDMAN 18.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.7.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine

Amandman

EGSO preporučuje da EU i države članice usvoje politike kojima se svim radnicima, a posebno radnicima koji rade putem internetskih platformi , jamči cjeloživotno osposobljavanje prilagođeno digitalnoj tranziciji, ljudski nadzor nad algoritmima i pravo radnika na obavješćivanje i savjetovanje o upotrebi umjetne inteligencije u upravljanju radom .

EGSO preporučuje da EU , države članice i socijalni partneri rade na osiguravanju toga da svi radnici, uključujući i one koji rade putem internetskih platformi (koji su zaposlenici), imaju pristup korisnom i kvalitetnom osposobljavanju u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije, koje je prilagođeno izazovima digitalne tranzicije. To znači osiguravanje pristupa relevantnom osposobljavanju koje odgovara potrebama poslodavaca i radnika, prije svega kako bi im se pomoglo da na najbolji mogući način iskoriste uvedene digitalne tehnologije. To je ujedno važno i za to da bi se osiguralo da se u razvoju, uvođenju i korištenju umjetne inteligencije uvijek slijedi načelo da njome upravlja čovjek.

Obrazloženje

Prvo, u tekstu se mora spomenuti uloga socijalnih partnera u pogledu osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja. Budući da se amandman predložen na prethodnu točku (1.6) odnosi općenito na rizike i bojazni povezane s korištenjem umjetne inteligencije u poslovnom životu, predlaže se da se i u ovoj točci istakne važnost relevantnog osposobljavanja kako bi se osigurao opći cilj da se u razvoju, uvođenju i korištenju umjetne inteligencije uvijek slijedi načelo da njome upravlja čovjek.

Rezultat glasanja:

Za:	108
Protiv:	126
Suzdržani:	7

AMANDMAN 19.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.12.

Izbrisati točku

Mišljenje stručne skupine

Amandman

Obrazloženje

Predlažemo da se cijela točka izbriše jer nije povezana sa sigurnošću i zdravljem na radu. Prema zahtjevu poljskog predsjedništva za izradu ovog razmatračkog mišljenja, njegov ishod opisuje se sljedećim riječima: „Pitanja sigurnosti i zdravlja na radu moraju se razvijati usporedno sa znanstvenim i tehničkim napretkom. Tražimo od EGSO-a da iznese svoja stajališta o mogućim smjerovima razvoja pitanja sigurnosti i zdravlja na radu u svjetlu promjena u svijetu rada povezanih sa znanstvenim i tehničkim napretkom.”

Rezultat glasanja:

Za:	99
Protiv:	132
Suzdržani:	5

AMANDMAN 20.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.13.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine	Amandman
EGSO smatra da treba ojačati kapacitete za praćenje, prikupljanje , usporedbu i analizu podataka da bi se razumjeli izazovi i mogućnosti u vezi s promjenama u području sigurnosti i zdravlja na radu te preporučuje da EU i države članice poduzmu odgovarajuće mjere .	EGSO smatra da treba ojačati kapacitete za praćenje, prikupljanje i analizu usporedivih podataka da bi se razumjeli izazovi i mogućnosti u vezi s promjenama u području sigurnosti i zdravlja na radu te preporučuje da EU i države članice na temelju odgovarajućih odredbi podržavaju relevantne agencije u njihovom radu .

Obrazloženje

Predlažemo da se specificira da su potrebni usporedivi podaci i da bi EU i države članice na temelju odgovarajućih odredbi trebali podržavati relevantne agencije u njihovom radu.

Rezultat glasanja:

Za:	108
Protiv:	136
Suzdržani:	4

AMANDMAN 22.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.15.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine

Amandman

EGSO je svjestan zabrinutosti za privatnost i sigurnost podataka prikupljenih u radnom kontekstu, kao i zbog vlasništva nad njima, te napominje da EU već osigurava visoku razinu zaštite , među ostalim na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka . Preporučuje pravilnu i djelotvornu provedbu i primjenu postojećeg zakonodavstva, uključujući odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji koje se bave pitanjem transparentnosti algoritama. Elektronički nadzor mogao bi povećati rizik od zlostavljanja na internetu , što je pitanje koje je obuhvaćeno okvirnom direktivom .

Obrazloženje

U tekstu treba navesti da odredbe zakonodavstva EU-a kao što je Akt o umjetnoj inteligenciji treba pravilno i djelotvorno primjenjivati.

Rezultat glasanja:

Za:	109
Protiv:	140
Suzdržani:	1

AMANDMAN 23.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.16.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine

Amandman

EGSO napominje da je u EU-u zabranjen svaki oblik elektroničkog nadzora radnika koji se ne provodi u skladu s mjerodavnim propisima, primjerice jer nezakonito narušava njihovu privatnost intruzivnim praćenjem. EGSO napominje da je to pitanje u EU-u već uređeno mjerodavnim propisima, primjerice u člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima i odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (2016/679) o legitimnom interesu, privoli i transparentnosti, kao i u članku 4. Direktive 2002/14/EZ o informiranju i savjetovanju, u kojem se propisuje obavješćivanje i savjetovanje o odlukama koje će vjerojatno dovesti do značajnih promjena u organizaciji posla. Međutim, isto tako naglašava da elektronički nadzor doprinosi poboljšanju zdravlja i sigurnosti, primjerice u prometu, kao i nepristranim procjenama rizika na gradilištima. Stoga preporučuje da se u tu svrhu prati učinkovitost postojećih pravnih instrumenata na razini EU-a i na nacionalnoj razini i da se razmotri donošenje daljnjih mjera potpore ako se to pokaže potrebnim.

Obrazloženje

Bilo bi netočno implicirati da je intruzivno praćenje danas u EU-u dopušteno jer se Poveljom o temeljnim pravima jamči pravo na privatnost, a u Uredbi o zaštiti podataka postoje stroge odredbe o tome kada se podaci mogu prikupljati i obrađivati. Jednako tako, ako se predlažu znatne promjene u organizaciji rada, one su podložne obavješćivanju i savjetovanju u skladu s Direktivom 2002/14/EZ. Predloženom izmjenom to se pojašnjava.

Rezultat glasanja:

Za:	104
Protiv:	137
Suzdržani:	4

AMANDMAN 24.

SOC/818 – Zdravlje i sigurnost na radu

Točka 1.18.

Izmijeniti kako slijedi

Mišljenje stručne skupine

Amandman

S obzirom na to da postoji samo mali broj kolektivnih ugovora koji uključuju etička pitanja u vezi s upotrebom umjetne inteligencije[1], EGSO poziva socijalne partnere da preuzmu aktivnu ulogu u usvajanju antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji u radnom okruženju. Posebno poziva na intenziviranje pregovora o adekvatnoj regulaciji umjetne inteligencije na radnom mjestu.

Prema Eurofoundu „potrebni su veći napori da se izgrade kapaciteti nacionalnih socijalnih partnera za uspješno rješavanje pitanja koja proizlaze iz digitalizacije rada. Okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji iz 2020. važan je instrument za koordinaciju takvih napora i promicanje razmjene informacija u cilju uključivanja digitalne etike u kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog. [1] EGSO poziva socijalne partnere da zadrže svoju aktivnu ulogu u usvajanju antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji u radnom okruženju. Posebno poziva na intenziviranje pregovora na odgovarajućoj razini, kada socijalni partneri to smatraju nužnim, o pitanju umjetne inteligencije na radnom mjestu.

[1]	Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

[1]	Eurofound (2023.), Etična digitalizacija na radnom mjestu: od teorije do prakse, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Obrazloženje

Predlažemo da se navede doslovan citat iz izvješća Eurofounda koji potvrđuje da se u okvirnom sporazumu socijalnih partnera iznose načela oko kojih su se socijalni partneri dogovorili u pogledu toga da pri uvođenju umjetne inteligencije na radnom mjestu ljudi zadržavaju kontrolu. U amandmanu se također naglašava važnost izgradnje kapaciteta.

Rezultat glasanja:

Za:	111
Protiv:	131
Suzdržani:	5

(1) 89/391/EEZ: Direktiva Vijeća od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1989/391/oj).